Wikipedia lgwiki https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Victoria Sekitoleko 0 7892 48168 30662 2026-04-27T17:40:10Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48168 wikitext text/x-wiki {{Infobox Officeholder|honorific-prefix=[[File:Victoria Sekitoleko.jpg|frameless|centre|alt=alt text]]|relations=|death_date=|death_place=|restingplace=|restingplacecoordinates=|birthname=|nationality=Ugandan|party=|otherparty=<!--For additional political affiliations-->|spouse=|partner=<!--For those with a domestic partner and not married-->|children=|birth_date=|residence=|alma_mater=[[Makerere University]]|occupation=|profession=|cabinet=|committees=|portfolio=Woman activist , Retired politician, Retired Diplomat|religion=|signature=|signature_alt=|birth_place=|monarch2=<!--Can be repeated up to eight times by changing the number-->|name=Victoria Sekitoleko|office1=Representative of the UN [[FAO]]|honorific-suffix=|image=|imagesize=|smallimage=|alt=|caption=|order=|office=Founder:Speakers Forum & Community Cultural Center, Uganda|term_start=2011|term_end=To date|term_start1=2005|lieutenant2=<!--Can be repeated up to eight times by changing the number-->|term_end1=2011|majority=|order2=<!--Can be repeated up to eight times by changing the number-->|office2=Ugandan [[Minister of Agriculture]]|term_start2=1986|term_end2=1995|alongside2=<!--Can be repeated up to eight times by changing the number-->|vicepresident2=<!--Can be repeated up to eight times by changing the number-->|viceprimeminister2=<!--Can be repeated up to eight times by changing the number-->|deputy2=<!--Can be repeated up to eight times by changing the number-->|website={{url|underconstruction}}}}'''Victoria Sekitoleko''' Yali [[:en:Minister_of_Agriculture|Minisita w'Ebyobulimi]] mu [[:en:Ugandan_government|Gavumenti ya Uganda]],<ref>https://web.archive.org/web/20140917113305/http://www.nytimes.com/1992/10/09/news/09iht-agri.html</ref> yabeera mu kifo kino okuva mu 1986 okutuuka mu 1995.<ref>http://conferences.ifpri.org/2020africaconference/biosketches.asp</ref> Yaliko akiikirira [[:en:Food_and_Agriculture_Organization|ekitongole ky'emmere]] n'ebyobulimi eky'ensi yonna mu mawanga nga China, Mongolia, n'e South Korea (okuva mu Gwekkumi 2006 – Gwokuna 2011)<ref>http://www.chinadaily.com.cn/cndy/2009-04/22/content_7701456.htm</ref> Era yakolako ng'akiikirira ekitongole ky'amawanga amagatte mu ekitongole ky'ebyemmere n'ebyobulimi eri Omukago gw'amawanga ga Afrika ekya [[:en:African_Union|African Union]] (AU) mu Ethiopia. Yakoalako ne mu kitongole kya Economic Community for Africa (ECA) (2005–2006). Ye yali akiikirira FAO mu bitundu by'Obuvanjuba n'Amaserengeta ga Afrika ng'abeera mu kibuga Harare ekya Zimbabwe.(1995–2004).<ref>http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-18518245_ITM</ref> Gye buvuddeko yalondebwa ng'omu ku batuula ku bboodi ya kkampuni erunda enkoko ku mutindo ogw'ensi yonna eya Biyinzika Poultry International Limited (BPIL) mu Gwomukaaga, 2017. [[File:Victoria Sekitoleko.jpg|alt=Victoria Sekitoleko|thumb|Victoria Sekitoleko]] Sekitoleko yasomera mu [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]] mu [[Kampala]], gye yasomera Ddiguli mu Byobulimi eya BSc in Agriculture majoring in Farm Management and Extension (1970–1973).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://coin.fao.org/cms/do/en/office.html?officeCode=FACPR |access-date=2021-04-09 |archive-date=2011-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718214128/http://coin.fao.org/cms/do/en/office.html?officeCode=FACPR |url-status=dead }}</ref> Mu 1983, yasomayo satifikeeti endala mu byobulimi ng'eri ku kuzuula n'okuddukanya polojekiti z'ebyobulimi mu ttendekero lta Eastern and Southern Africa Management Institute (ESAMI). Mu 2003 Yasomayo satifikeeti endala bwe yali e Zimbabwe, nga yo eyitibwa Certificate in Systemic Counselling nga yagisomera mu ttendekero lya Zimbabwe Institute of Systemic Counseling. Mu 2004, yeetaba mu ttabamiruka w'ebyobulimi eyatuumibwa Limpopo University RSA (in conjunction with University of southern Hampshire USA) n'afunaye Satifikeeti eya Micro Enterprise and Development. Bwe yali mu Paalamenti, Sekitoleko yali mmemba [[:en:National_Resistance_Council|National Resistance Council]] (NRC).<ref>http://allafrica.com/stories/200803181168.html</ref> '''Victoria Sekitoleko''' is currently Chairperson of the governing board of Uganda Agribusiness Alliance. The purpose of the Uganda Agribusiness Business Alliance is to unite all those involved in the industry to best optimize their ability to profitably and sustainably pursue the many global opportunities that present themselves as part of competing in the world's largest industry. Mu 2013, '''Victoria Sekitoleko''' yeegatta ku kibiina ky'abakyala aabakozi ba bizinensi ekya Business and Professional Women Kampala (BWP). Era yeegatta ne ku kibiina kya Uganda Women Entrepreneurs Association Limited (UWEAL) mu mwaka gwe gumu. Mu 2010 Victoria Sekitoleko yatandikawo ekitongole ka Uganda Community Cultural Center. Nga'ayita mu kibiina kino agenze asomesa abantu mu byobulimi n'okusomesa abantu okwogera mu bantu. Ofiisi ze ziri ku Victoria House e [[:en:Bukoto|Bukoto]] nga zitunudde me ddwaliro lya Kadic Hospital. Yateekawo omukutu guno n'ekigendererwa eky'okuyigiriza abantu okubeera aboogezi ab'omulembe. Okutuusa kati ateeka nnyo obudde bwe mu kutendeka abantu butya bwe boogera oba bwe bayinza okufuuka aboogezi abalungi. Abateerawo ekyanya we bafunira emiramwa ne bakubaganya ebirowoozo. Ku mukutu guno oguyitibwa 'speakers forum' abantu ab'engeri ezitali zimu baku ng'aana ne bawaanyisiganya amagezi n'okukubaganya ebirowoozo ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. Mu kiseerakye bwe yabanga akiikirira Uganda e China, Sekitoleko yasikirizibwa era ne yeegomba empisa z'Abachina ng'ayagala nnyo okutambulako n'okunyuma bya'alabye eyo gy'aba eyise. Ng'ayita mu kibiina kya Speakers Forum, '''Victoria Sekitoleko''' yateekawo ne ayibulale omuli ebitabo eby'enjawulo abavubuka abato bye basoma ne bongera okunyweza empisa y'okusoma n'okuba abamanyi. Emu ku layibulale zino eri [[:en:Bukoto|Bukoto]], ku nkingizzi z'ekibuga [[Kampala]]. Layibulale eno ey'e Bukoto era erimu n'ebitabo ebisomesa ku mbeera y'Abachina omuli obuwangwa bwabwe wamu n'obw'e Uganda. Layibulale endala ziri Budondo, Namulesa, Wanyange, n'eri ku Life Skills Center, e Bugembe abayizi ba Sinia gye bagenda okukoocingibwa mu biseera by'oluwummula. Omukyala ono era ayambyeko mu kutongoza layibulale endala nnyingi, okugeza eya Uphill Nursery and Primary School e Bugobya mu Disitulikitiy'e Jinja , Namaganga, Kigalagala community libraries mu ggombolola y'e Busede - Jinja, e Bugodi mu Disitulikiti y'e Mayuge, e Kasambira mu Distulikiti y'e Kamuli n'awalala. Abeera [[:en:Ntinda|Ntinda]] mu maka ge. Ekirooto kye kwe kukulaakulanya abantu mu mbeera z'obulamu zonna n'okubazzaamu amaanyi okulaba nga batangaaza ebiseera byabwe eby'omumaaso. ''''' Egimu ku mirimu gy'akola ku Community Cultural Center ''''' {| |[[File:SchoolFunction.png|thumb|Victoria lweyayitibwa ng'omugenyi omukulu ku ssomero lya Nsuube Primary]] |[[File:Bukoto_reader.jpg|thumb|Abamu ku bayizi abayiga okusoma ku Community Center, Bukoto]] |[[File:ReaderSessioni.png|thumb|Reading session at the Community Center, Bukoto]] |} {| |[[File:Victoria_Sekitoleko_at_the_cultural_centre_Bukoto.jpg|thumb|Abaana nga bali ku cultural centre]] |[[File:Mentoring_activities_at_the_cultural_Centre,_Bukoto,_Kampala,_Uganda.jpg|thumb|Olumu ku nkungaana z'abavubuka ku cultural centre]] |[[File:Demostration_of_activity_which_goes_on_at_the_cultural_centre,_Bukoto.png|thumb|Cultural dances at the centre]] |} == Ebijuliziddwamu ==   [[Category:Bannabyabufuzi]] huiu73avgidbymf8ssry3be7bb6g615 Zomura Manezo 0 7893 48169 32023 2026-04-27T17:40:27Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48169 wikitext text/x-wiki '''Zomura Manezo''' munnabyabufuzi munnayuganda era mmemba wa palamenti. Yalondebwa mu ofiisi nga Mmemba omukyala okukiikirira [[:en:Obongi_District|disitulikiti y'e Obongi]] esangibwa mu bitundu by'omumambuka ga Uganda mu [[:en:2021_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna mu Uganda okwa 2021]] . Ono mmemba w’ekibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]] . == Laba ne == * [[Olukalala lw'abakiise b'olukiiko lw'eggwanga olw'ekkumi n'olumu olw'e Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’emu]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] 940ux6nm34zhu5ka83mwi1u9tnnbjkb Judith Peace Achan 0 7894 48171 33404 2026-04-27T17:40:46Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48171 wikitext text/x-wiki [[File:Achan Judith Peace.jpg|thumb|Achan Judith Peace]] '''Judith Peace Achan''' (yazaalibwa 23 April 1983) munnabyabufuzi [[Yuganda|mu Uganda]] era mmemba wa [[:en:Parliament|Palamenti]] . Yalondebwa mu ofiisi ng'Omubaka omukyala akiikirira [[Nwoya (disitulikit)|disitulikiti y'e Nwoya]] mu [[:en:2021_Ugandan_general_election|kulonda kwabonna mu Uganda okwa 2021]] . Mmemba w’ekibiina kya [[National Resistance Movement]] . Mu palamenti ey’ekkumi n’emu, aweereza ku kakiiko k’ensonga z’ebweru era mu kiseera kino aweereza ku kakiiko akavunaanyizibwa ku nkyukakyuka y’obudde. == Obuzaale bwe == Yazaalibwa omugenzi Kinyera Alfred Donasiano amanyiddwa ennyo nga lapwony Don ne Acayo Santa okuva mu Aporolala Wianaka, Eggombolola Got Apwoyo mu disitulikiti y’e Nwoya. Mufumbo eri Mwani Amos okuva mu Town Council y’e Koch Goma. <ref name=":0" /> == Laba ne == * [[Olukalala lw'abakiise b'olukiiko lw'eggwanga olw'ekkumi n'olumu olw'e Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’emu]] * [[Nwoya (disitulikit)|Disitulikiti y'e Nwoya]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda.] [[Category:Bannabyabufuzi]] djgi8nhdcnv8zgioi2jp33x8ymxvhrz Agnes Acibu 0 7895 48172 43542 2026-04-27T17:41:11Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48172 wikitext text/x-wiki '''Agnes Acibu''' [[:en:Uganda|munnayuganda]] munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament|palamenti]]. Yalondebwa mu ofiisi ng'omubaka omukyala akiikirira [[Nebbi (disitulikit)|disitulikiti y'e Nebbi]] mu [[:en:2021_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna mu Uganda okwa 2021]].<ref>{{Cite web |date=2021-01-18 |title=List: Who was Elected MP in Uganda |url=https://trumpetnews.co.ug/list-who-was-elected-mp-in-uganda/ |access-date=2021-03-22 |website=Trumpet News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Press |first=West Nile |title=NRM losers defy party, to run on Independent ticket for Nebbi Woman MP seat |url=https://westnilepress.com/nrm-losers-defy-party-to-run-on-independent-ticket-for-nebbi-woman-mp-seat/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20221017062036/https://westnilepress.com/nrm-losers-defy-party-to-run-on-independent-ticket-for-nebbi-woman-mp-seat/ |archive-date=2022-10-17 |access-date=2021-03-22 |website=WENPA |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Acibu Agnes - 2021 General Election - Visible Polls |url=https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/acibu-agnes-10614/ |access-date=2023-02-10 |website=visiblepolls.org}}</ref> Mmemba w’ekibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref>{{Cite web |date=2021-01-18 |title=List: Who was Elected MP in Uganda |url=https://trumpetnews.co.ug/list-who-was-elected-mp-in-uganda/ |access-date=2021-03-13 |website=Trumpet News}}</ref><ref>{{Cite web |title=List: Who was Elected MP in Uganda – The Ugandan News |url=https://theugandannews.com/2021/01/18/list-who-was-elected-mp-in-uganda/ |access-date=2021-03-22}}</ref><ref>{{cite web |title=Election results. 2021 |url=https://www.ec.or.ug/ecresults/2021/MPS_RESULTS_2021.pdf |access-date=17 April 2023 |website=ec.or.ug}}</ref> Mu palamenti ey’ekkumi n’emu, aweereza ku kakiiko akavunaanyizibwa ku kawuka ka mukenenya n’ensonga ezikwatagana nabyo.<ref>{{Cite web |title=Committee on HIV/AIDS and Related Matters – Parliament Watch |url=https://parliamentwatch.ug/committees/committee-on-hiv-aids-and-related-matters/ |access-date=2023-02-10 |language=en-US}}</ref> == Laba ne == * [[Olukalala lw'abakiise b'olukiiko lw'eggwanga olw'ekkumi n'olumu olw'e Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’emu]] * [[Nebbi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Neebi]] * [[National Resistance Movement]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]. * [[:en:Member_of_parliament|Omubaka wa Palamenti]] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] 077f5ktua5frk4j8ka3tw5c9z37b1a5 Sarah Kayaki Netalisile 0 7896 48173 34024 2026-04-27T17:41:31Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48173 wikitext text/x-wiki [[File:Kayagi Sarah Netalisire.jpg|thumb|Kayagi Sarah Netalisire]]   '''Sarah Kayagi Netalisile''' munabyabufuzi [[:en:Uganda|Omunayuganda]] n'ate era mubaka wa [[:en:Parliament|Paalamenti.]] Yalondebwa okugenda mu ofiisi nga omukyala akiikirira [[:en:Namisindwa_District|Disitulikiti ya Namisindwa]] ng'eno esinganibwa mu Buvanjuba bwa Uganda mu biseera [[:en:2021_Ugandan_general_election|by'okulonda kwabuli munayuganda okwwaliwo mu 2021]].<ref>https://trumpetnews.co.ug/list-who-was-elected-mp-in-uganda/</ref><ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/977ae5c1-220c-447e-8a70-1179bd9c433a/</ref><ref>https://trumpetnews.co.ug/list-who-was-elected-mp-in-uganda/</ref> Y'omu kubali mu kibiina ekiri mubuyinza ekya National Resistance Movement.<ref>https://trumpetnews.co.ug/list-who-was-elected-mp-in-uganda/</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://theugandannews.com/2021/01/18/list-who-was-elected-mp-in-uganda/ |access-date=2021-04-09 |archive-date=2021-02-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210228074247/https://theugandannews.com/2021/01/18/list-who-was-elected-mp-in-uganda/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.ec.or.ug/ecresults/2021/MPS_RESULTS_2021.pdf</ref> == Ebijuliziddwaamu == <references /> == Laba ne bino == * [[:en:List_of_members_of_the_eleventh_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa babaka ba Paalamenti ya Uganda eye kumineemu]] * [[:en:Namisindwa_District|Disitulikiti ye Namisindwa]] * [[:en:National_Resistance_Movement|Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya National Resistance Movement]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Member_of_parliament|Omubaka wa Paalamenti]] [[Category:Bannabyabufuzi]] j2bjaupov5l2jnp4vg7xu4b7rbty3mg Victorious Zawedde 0 7897 48174 34644 2026-04-27T17:41:46Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48174 wikitext text/x-wiki [[File:Zawedde Victorious.jpg|thumb|Zawedde Victorious.jpg]] '''Victorious Zawedde''' [[:en:Uganda|munayuganda]], munnabyabufuzi era mubaka wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti]] . Yalondebwa mu ofiisi nga Member omukyala okukiikirira [[Nakasongola (disitulikit)|disitulikiti y'e Nakasongola]] esangibwa mu masekkati gwa Uganda mu [[:en:2021_Ugandan_general_election|kulonda kwa wamu mu Uganda okwa 2021]] . Yavuganya [[:en:Independent_politician|kubwa nnamunigina nga talina kibiina]] . == Laba ne == * [[Olukalala lw'abakiise b'olukiiko lw'eggwanga olw'ekkumi n'olumu olw'e Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’emu]] * [[:en:Nakasongola|Disitulikiti y’e Nakasongola]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]] * [[:en:Member_of_parliament|Omubaka wa Palamenti]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] sf5yie20kfe7bu72mb3rtgvs9m3d9jm Hanifa Nabukeera 0 7898 48175 34155 2026-04-27T17:42:01Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48175 wikitext text/x-wiki [[File:Nabukeera Hanifa Hussein.jpg|thumb|Nabukeera Hanifa Hussein]] '''Hanifa Nabukeera''' [[Yuganda|munnayuganda]] musuubuzi era munnabyabufuzi. Mu kiseera kino akola nga omubaka wa Palamenti omulonde ku [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]], eyeegasse ku kibiina ky’eby'obufuzi ekya [[National Unity Platform]] (NUP). Nabukeera yasikira [[:en:Peace_Kusasira|Kusasira Peace Kanyesigye Mubiru]], gwe yawangula mu kulonda kwa bonna mu 2021. == Gyenvudde == Nabukeera yazaalibwa mu Disitulikiti y’e [[Mukono (disitulikit)|Mukono]] mu masekkati ga Uganda. Yeesimbawo ku bwa palamenti mu 2011 ne 2016, n’awangulwa [[:en:Ronald_Kibuule|Ronald Kibuule]] ne Kusasira Peace. Ono ye yakwata eky'okubiri mu mpaka za Palamenti y’abakyala eza 2016. Nabukeer aweerereza mu palamenti ey’ekkumi n’emu kulwa Disitulikiti y’e Mokono era ali mu kibiina kya NUP. == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] ldt6bym19drayzm0hoa0p217dczbkdu Robinah Nabbanja 0 7918 48176 43188 2026-04-27T17:42:12Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48176 wikitext text/x-wiki '''Robinah Nabbanja''' (yazaalibwa 17 Ogw'ekkumin'ogumu 1969) Munnayuganda [[:en:Teacher|munnabyanjigiriza]] era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Ye [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] omukyala asoose era aliko.<ref name="1R">{{Cite web |last=Uganda Radio Network |date=9 June 2021 |title=New Cabinet: Museveni drops Kuteesa, 10 ministers |url=https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/ |access-date=9 June 2021}}</ref> Yakakasibwa mu butongole Palamenti nga 21 Ogw'omukaaga 2021<ref>{{Cite web |title=Xinhua world news summary at 1530 GMT, June 14 |url=https://www.bignewsnetwork.com/news/269892971/xinhua-world--summary-at-1530-gmt-june-14}}</ref> ng'adda mu bigere bya [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], oluvannyuma eyalondebwa ku kifo ''ky'Omubaka w'Emirimu egy'enjawulo Mu Ofiisi Ya Pulezidenti wa Uganda'' . Yazaalibwa omugenzi John kayiira eyali omulimi era omutunzi awamu ne Muky. Nzeremeri Nakato. Emabegako, yaliko [[Minisitule Evunaanyizibwa ku By'obulamu mu Uganda|Minisita w’eby'obulamu]] mu [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]], wakati wa 14 Ogw'ekkumi n'ebiri 2019 <ref name="2R">{{Cite web |last=Monitor Reporter |date=14 December 2019 |title=Museveni Shuffles Cabinet, Drops Muloni, Appoints Magyezi |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html |access-date=18 December 2019 |place=Kampala}}</ref> ne 3 Ogw'okutaano 2021.<ref name="3R">{{Cite web |last=The Independent |date=3 May 2021 |title=President Museveni hosts cabinet farewell luncheon |url=https://www.independent.co.ug/president-museveni-dissolves-cabinet/ |access-date=9 June 2021 |place=Kampala}}</ref> Mu kiseera kye kimu akola [[:en:Parliament_of_Uganda|ng'Omubaka wa Palamenti]] akiikirira abakyaala aba [[:en:Kakumiro_District|disituikiti eye Kakumiro]] mu Palamenti eye 11(2021–2026), obuvunaanyizibwa bw'abaddemu okuva mu Palamenti ey’ekkumi(2016–2021).<ref name="4R">{{Cite web |last=Parliament of Uganda |date=2016 |title=Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Nabbanja Robinah |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=336 |access-date=30 January 2020 |publisher=[[Parliament of Uganda]] |place=Kampala}}</ref> == Obulamu obwasooka n’okusoma == Nabbanja yazaalibwa nga 17 Ogw'ekkumin'ebiri 1969 mu [[:en:Kakumiro_District|Disitulikiti y'e Kakumiro]]. Yasomera mu ''ssomero lya Nkooko Primary School'' . Oluvannyuma yasomera mu ''St. Edward’s Secondary School, Bukuumi'', gyeyafunira ebbaluwa ze ez'okusoma ezisooka eza [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|Uganda Certificate of Education]] ne [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]].<ref name="4R"/> Wakati wa 1990 ne 2000, Nabbanja yafuna satifikeeti ne dipulooma mu [[:en:Leadership|by’obukulembeze]], [[:en:Development_studies|enzirukanya]] y’emirimu n’enkulaakulana okuva mu matendekero ag’enjawulo, omuli [[Uganda Martyrs University]], [[Uganda Management Institute]], [[Islamic University in Uganda]] ne ''National Leadership Institute Kyankwanzi''. [[:en:Democracy|Diguli esooka mu Democracy and Development Studies]] ne Master of Arts mu [[:en:Development_Studies|by’enkulaakulana]] byombi byamuweebwa Uganda Martyrs University.<ref name="4R"/> Mu Ogw'ekkumi 2023, yatikkirwa diguli ey'okubiri mu [[:en:Monitoring_and_evaluation|kulondoola n’okwekenneenya]] okuva mu [[Nkumba University|yunivasite y’e Nkumba]] . <ref>{{Cite web |last=Simon Peter Tumwine |date=26 October 2023 |title=PM Nabbanja Graduates From Nkumba University |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/pm-nabbanja-graduates-from-nkumba-university-NV_173519 |access-date=28 October 2023 |website=[[New Vision]]}}</ref> == Emirimu == Okuva mu 1993 okutuuka mu 1996, Nabbanja yali [[:en:School_teacher|musomesa]]<nowiki/>ku ''Uganda Martyrs Secondary School Kakumiro'' . Oluvannyuma yaweereza nga Kansala wa Disitulikiti, ng’akiikirira ''Nkooko Sub-County'', mu kiseera ekyo ekyali [[Kibaale (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kibaale]], okuva mu 1998 okutuuka mu 2001. Mu kiseera kye kimu yaweereza ng’omuwandiisi w’ebyobulamu, ekikula ky’abantu n’obuweereza bw’abantu mu disitulikiti mu kiseera ekyo.<ref name="4R"/> == Eby'obufuzi n’Omulimu gwe == Nabbanja aviira mu maka amakakkamu ag'abaana 11 nayenga ali mu kifo eky’omusanvu eri bazadde be bombi Olwo yamala emyaka kkumi egyaddirira (2001–2010) ng’aweereza ng'Omubaka wa Pulezidenti disitulikiti z’e [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa]], [[Disitulikiti ya Busia|Busia]] ne [[Budaka (disitulikit)|Budaka]]. Mu 2011, yeegatta ku by'obufuzi bya Uganda mu by’okulonda bwe yavuganya ku kifo ky’omubaka w’abakyala mu Disitulikiti y’e Kibaale mu Palamenti eya 9(2011–2016). Disitulikiti y’e Kakumiro nga bwe yatondebwawo mu 2016, yavuganya ku kifo ky’abakyala mu disitulikiti empya n’addamu okuwangula. Ye mubaka wa Palamenti aliyo.<ref name="4R"/> Mu nkyukakyuka za kabineti nga 14 Ogw'ekkumin'ebiri 2019, Nabbanja yalondebwa okubeera Minisita Omubeezi ow’eby'obulamu (General Duties), ng'addira [[Sarah Achieng Opendi]] eyalondebwa okubeera Minisita Omubeezi ow’eby’obugagga eby’omu ttaka.<ref name="2R"/><ref name="5R">{{Cite web |last=The Edge |date=15 December 2019 |title=Kafuuzi, Nabbanja, Adoa Made Ministers Too |url=https://edge.ug/2019/12/15/kafuuzi-nabbanja-adoa-made-ministers-too/ |access-date=30 January 2020 |publisher=The Edge Uganda |place=Kampala |archive-date=1 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200501220832/http://edge.ug/2019/12/15/kafuuzi-nabbanja-adoa-made-ministers-too/ |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma lw'okukakasibwa Palamenti, yalayizibwa nga 13 Ogusooka 2020.<ref name="6R">{{Cite web |last=New Vision |date=13 January 2020 |title=New ministers take office |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513304/ministers-office |access-date=30 January 2020}}</ref> Mu kabineti empya eyatuumibwa nga 8 Ogw'omukaaga 2021, Nabbanja yalondebwa nga Ssaabaminisita wa kabineti y’abavubi 82 (2021 okutuuka 2026).<ref name="7R">{{Cite web |last=Daily Monitor |date=8 June 2021 |title=Full cabinet list: Jessica Alupo New Vice President |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/full-cabinet-list-jessica-alupo-new-vice-president-3430616 |access-date=9 June 2021}}</ref><ref name="4R"/> == Obukuubagano == Mu Ogw'ekkumin'ebiri 2021, mu kuddamu okulonda kw’aba LC5 e Kayunga, Robinah Nabbanja yagenda mu kakuyege okumala ennaku 5 era nebamulumiriza okugaba enguzi ya UGX:4,000 okulonda munnakibiina kya NRM Andrew Muwonge.<ref>{{Cite web |last=Uganda Radio Network |date=17 December 2021 |title=NRM's Muwonge declared winner of Kayunga by-election |url=https://observer.ug/news/headlines/72208-nrm-s-muwonge-declared-winner-of-kayunga-by-election |access-date=28 October 2023 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]] == Ebijuliziddwa == 10. [https://thecapitaltimes.co.ug/the-rise-of-rt-hon-robinah-nabbanja-biography-tribe-husband-early-life-as-a-taxi-driver-and-education/ https://thecapitaltimes.co.ug/okusituka-kw'obulamu-bwa-rt-hon-robinah-nabbanja-biography-essa-kika-obulamu-buto-nga-omuvuzi-wa-takisi-n'ebyenjigiriza/]{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweeru wa Wikipedia == * [https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1512132/museveni-shuffles-cabinet Lujjudde Olukalala lwa baminisita ba kabineti ya Uganda December 2019] {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Ruhakana Rugunda]]}} {{s-ttl|title=[[Prime Minister of Uganda]]|years=2021–present}} {{s-inc}} {{s-end}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Bannabyabufuzi]] p858448pj910211x9i2inayal5the7p Esther Mbulakubuza Mbayo 0 7924 48177 34130 2026-04-27T17:42:29Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48177 wikitext text/x-wiki [[File:Mbayo.png|thumb|Hon. Esther Mbulakubuza Mbayo]]   '''Esther Mbulakubuza Mbayo''' nga batera kuliwandiika nga Esther Mbulakubuza, [[:en:Politician|munabyabufuzi]] [[:en:Uganda|Omunayuganda]]. Ye [[:en:President_of_Uganda|Minisita w'ebya Pulezidenti]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]].<ref>https://web.archive.org/web/20210514072424/http://cabinetsecretariat.go.ug/data/staffdetails/28/Hon.%20Mbayo%20Esther%20Mbulakubuza.html</ref><ref>https://summit.norwegianafrican.no/previous-speakers/esther-mbayo</ref><ref>http://ugandaradionetwork.com/story/luuka-celebrates-first-ministerial-appointment</ref><ref>https://web.archive.org/web/20210506003940/https://op.go.ug/state-ministers</ref> Yalondebwa mu kifo kino nga 6 Ogwomukaaga mu 2016 n'adira [[:en:Frank_Tumwebaze|Frank Tumwebaze]] mu bigere eyali awereddwa ogw'okubeera [[:en:Ministry_of_Information_and_Communications_Technology_(Uganda)|Minisita w'eby'obubaka, Tekinologiya wamu n'empuliziganya]].<ref name="New">https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf</ref> Akola ne mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] nga [[:en:Luuka_District|Omubaka Omukyala akiikirira Disitulikiti ya Luuka]].<ref name="Palm">https://web.archive.org/web/20180321100405/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=152</ref> == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Yazaalibwa mu gyebayit [[:en:Luuka_District|Disitulikiti ye Luuka]] enaku zino, mu [[:en:Busoga_sub-region|Bitundu bye Busoga]], mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|Buvanjuba]] bwa Uganda, nga 27, Ogwokuna u 1971. Yasomera ku [[:en:Wanyange_Girls'_School|Wanyange Girls' School]] gyeyatuulira S4 ne S6. Yagenda ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite ye Makerere]], gyeyatikirwa mu 2005 ne [[:en:Bachelor_of_Commerce|Diguli mu by'embalirira n'enfuna]], nga esira yasinga kuliteeka mu byakubala bitabo.<ref name="Who">https://web.archive.org/web/20170112201844/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/0/-/jvu2ejz/-/index.html</ref> Alina ne satifikeeti gyeyafuna okuva kutendekero lya [[:en:Institute_of_Chartered_Secretaries_and_Administrators|Institute of Chartered Secretaries and Administrators]].<ref name="Palm" /> == Emirimu gye == [[File:Mbayo Esther Mbulakubuza.jpg|thumb|Mbayo Esther Mbulakubuza|left]] Mu 1997, yawerezaako nga eyali yekaanya eby'embalirira n'ensiimbi mu kampuni ya Transocean Uganda Limited. Okuva mu Gwekuminoogumu mu 1999 okutuuka mu 2002, yali akola nga omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kampuni ya Lonrho Motors Uganda Limited, kampuni eyali ey'obwanannyini ng'etunda mmotoka. Okuva mu Gusooka mu 2003 okutuuka mu Gwokubiri mu 2006, yali akola nga omubalirizi w'ebitabo omujuvu mu kampuni ya Lonrho Motors. Oluvannyuma yagenda okukolera aba Commercial Firms Uganda Limited era nga omubalirizi w'ebitabo, okuva mu Gwokuna mu 2006 okutuuka mu Gwomunaana mu 2007. Mu kaseera kekamu, okuva mu Gwomwenda mu 2001, okutuuka mu Gwomukaaga mu 2008, yakolerako aba kampuni ya Socket Works Uganda Limited nga omubalirizi w'ebitabo. Okuva mu Gwokubiri mu 2008, okutuusa mu Gwekumineebiri mu 2010, yakolako nga yeali [[:en:Financial_controller|avunaanyizibwa ku by'entambula by'ensimbi]] mu kampuni ya [[:en:Cooper_Motor_Corporation|Cooper Motor Corporation Uganda]].Yalondebwa nga omukyala omubaka wa Paalamenti eyali agenda okukiikirira Disitulikiti ya Luuka mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kalulu ka bonna, aka 2016]],<ref name="Palm" /><ref name="Who" /> oluvannyuma lw'okuwangula eyali mu kifo kino naddamu okwesimbawo [[:en:Evelyn_Kaabule|Evelyn Kaabule]].<ref>http://www.ec.or.ug/docs/Report%20on%20the%202015-2016%20General%20Elections.pdf</ref><ref name=":0">http://www.chimpreports.com/mbayo-ministerial-appointment-sparks-celebrations-in-luuka/</ref> Mu kusooka yali yawangudde Kabuule mu kamyuufu ka NRM. Nga 6 Ogwomukaaga mu 2016, yaweebwa eky'okubeera Minisita wa Kabineeti ku bya Pulezidenti.<ref name="New" /><ref name=":0" /> Mu 2021,, mu kalulu k'okulonda pulezidenti w'eggwanga n'ababaka ba Paalamenti, Mbayon yawangula ekisanja ekirala mu ofiisi, ekyali eky'okubeera mu bukulembezze okuva mu 2021 okutuusa mu 2020<ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/districts/luuka-94/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/new-parliament-takes-shape--3259238</ref> == Obuvunaanyizibwa obulala == Awereza nga ssentebe w'ekibiina ekigata abakyala ba Disitulikiti mu kibiina ky'eby'obufuzi ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] wamu n'okubeera omuwandiisi w'ekibiina ekigata abakyala abakulembezze mu Busoga. == Obulamu bwe == Esther Mbayo mukyala mufumbo nga baawe ye George William Mbayo nga ababbiri bano balina abaana basatu.<ref name="Who" /> Mu Gwekuminoogumu mu 2020, yafiirwa mutabano we Ian Mawanda eyafa olw'omutima okulemererwa nga kyali kiva kukajuza nnyo bweyali mu jiimu.<ref>https://web.archive.org/web/20201129085243/https://www.nrmnationalchairman.com/condolences-to-hon-mbayo-and-family-upon-the-loss-of-ian/</ref><ref>https://www.watchdoguganda.com/news/20201129/105181/minister-esther-mbayos-only-child-dies.html</ref><ref>https://campusbee.ug/news/minister-mbayo-my-son-died-of-heart-failure-after-numerous-body-workouts/</ref><ref>https://web.archive.org/web/20221016101154/https://theinformerug.com/2020/11/29/presidency-minister-esther-mbayos-only-son-dies/</ref><ref>https://www.campustimesug.com/makerere-fresh-graduate-dies-after-gyming/</ref> == Laba ne bino == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] == Ebijuliziddwaamu == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] d9a5b8z7t2suln9zr4p18tjkolsfqfs Jesca Ababiku 0 7925 48178 42073 2026-04-27T17:42:44Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48178 wikitext text/x-wiki == Obuto bwe n'okusoma kwe == Ababiku yazaalibwa nga 17 Ogwomusanvu mu 1975. Yakulira mu [[:en:Adjumani_District|Disitulikiti]] ya [[:en:Adjumani|Adjumani]]. Yasomera ku Adjumani Girls Primary School, [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|gye yamaliriza P7]] mu 1990. Mu 1994 yatuula S4 ku Metu Secondary School, mu 1997 [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|yamaliriza S6]] okuva mu Moyo Secondary School mu t[[:en:Moyo_Town|awuni ya Moyo]], ate mu 1999 yatukirwa okuva kutendekero lya [[:en:Muni_University|Muni National Teachers College]] ne dipulooma mu by'enjigiriza. Mu 2006,yafuna diguli mu by'obusomesa okuva ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]],ate oluvannyua n'atikirwa ne diguli ey'okubiri mu busomesa okuva ku [[:en:Gulu_University|Yunivasite y'e Gulu]].<ref name=":0" /> == Obumannyirivu mu kukola == Ababiku yafuuka omusomesa oluvannyua lw'okutikirwa okuva kutendekero lya Muni National Teachers College. Mu 2000, yatandika okusomesa ku Alere Secondary School,<ref name=":0" /> esomero erirabirirwa gavumenti nga lisangibwa mu bitundu bya Adropi mu [[:en:Adjumani_District|Disitulikiti ya Adjumani]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://ugandaschools.guide/view/27532/alere-secondary-school |access-date=2024-03-23 |archive-date=2024-11-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241127232701/https://ugandaschools.guide/view/27532/alere-secondary-school |url-status=dead }}</ref> nga lyatandikibwawo mu 1991 nga lyakisulo okuyamba ku baana [[:en:Refugee|abanoonyi boobubuddamu]] okusingira ddala abasibuka mu [[:en:South_Sudan|South Sudan]].<ref>{{Cite web |url=https://www.ug.emb-japan.go.jp/02en/e04develop/ggp/ggp2010/12adjumani.html |title=Archive copy |access-date=2024-03-23 |archive-date=2022-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221018104151/https://www.ug.emb-japan.go.jp/02en/e04develop/ggp/ggp2010/12adjumani.html |url-status=dead }}</ref> Mu 2002, yafuuka omukiise w'abasomesa ku kakiiko akakulu akadukanya esomero lya Alere Secondary School, ekifo kyeyaliko okutuusa mu 2004, era nga y'akulira ekibiina ng'omusomero n'ekitongole ekidukanya emisomo gy'ebyafaayo okuva 2004 okutuuka mu 2006. Yayongerako ekifo ky'okubeera Kansala wa Disitulikiti mu gavumenti z'ebitundu mu Disitulikiti ya Adjumani okuva mu 2002 okutuusa mu 2010, ng'ra yali ku kakiiko ka Yunivasite y'e Kyambogo okuva mu 2004 okutuusa mu 2010. Yeeyali omuwandiisi wa Disitulikiti ya Adjumani eyali avunaanyizibwa ku byali bifulumizibwa mu gavumenti z'ebitundu mu Disitulikiti ya Adjumani okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, and from 2006 to 2010. Yali omu kubaali ku kakiiko k'ekibiina ekigata abantu abalina obulemu mu Uganda.Mu kusooka mu 2002, yali afuliddwa ssentebe w'ekibiina ekigatta abantu abalina obulemu mu Adjumani ekifo kyeyaliko okutuusa mu.<ref name=":0" /> [[File:Ababiku Jesca.jpg|left|thumb|Ababiku Jesca]] == Emirimu gye mu byobufuzi == Mu 2010, yawuula eby'okubeera omusomesa, okubeera Kansala wa Disitulikiti mu gavumenti z'ebitundu mu Disitulikiti ya Adjumani, n'emirimu gye egy'okubeera ku kibiina ekigatta abalina obulemu ku ibiri mu Uganda wamu n'ekigatta abalina obulemu ku mibiri ekisinganibwa mu Adjumani okusobola okwesimbawo ku k'omubaka wa Paalamenti ya Uganda.<ref name=":0" /> Yeesimbawo nga talina kibiina kya byabufuzi kyagiddemu, nga wadde oluvannyuma yafuuka omu ku ba memba ba [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] ku ky'omubaka akiikirira abakyala mu Disitulikiti ya Adjumani era n'awangula. Yafuna obululu 17,037 okuwangula ekifo ekyali kyesimbyeko abantu bana.<ref name=":1">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202010-2011.pdf</ref> {| class="wikitable" |+Okulonda kwa 2011 ! colspan="4" |Okulonda kwa bonna okwa 2011:Omukyala anaakiikirira Disitulikiti ya Adjumani |- !Ekibiina !Eyesimbyewo !Obululu !Obutundutundu ku 100 |- |Talina kibiina |Jesca Ababiku |17,037 |51.38 |- |[[National Resistance Movement]] |[[Jessica Eriyo|Jesca Osuna Eriya]] |14,231 |42.92 |- |[[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]] |Hellen Achan |1,145 |3.45 |- |Talina kibiina |Mamawi Josephine Ujjeo |732 |2.21 |} Mu Paalamenti, Ababiku y'ou kubali ku kakiiko k'abavunaanyizibwa ku by'embalirira y'abantu, wamu n'akavunaanyizibwa ku by'ensonga za Pulezidenti.<ref name=":0" /><ref>https://nilepost.co.ug/2020/06/21/parliamentary-committee-asks-wetland-encroachers-to-vacate-government-land-without-compensation/</ref> Y'omu kubali ku kibiina ekigatta abakyala mu Paalamenti ekya Uganda Women Parliamentary Association (UWOPA),<ref>{{Cite web |url=http://uwopa.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2024-03-23 |archive-date=2024-04-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240417171419/http://uwopa.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> ng'era y'omu ku ba memba b'akakiiko k'ebyemirimu oba akakubiriza eby'enfuna akadukanyizibwa [[:en:Agnes_Kunihira|Agnes Kunihira]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://uwopa.or.ug/page/uwopa-round-table-committees |access-date=2024-03-23 |archive-date=2021-04-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418020754/http://uwopa.or.ug/page/uwopa-round-table-committees |url-status=dead }}</ref> == Obulamu bwe == Jesca Ababiku simufumbo.<ref name=":0" /> Asinga kwagala kuwuliriza muziki wamu n'okusoma.<ref name=":0" /> == Laba nebino == * [[:en:List_of_members_of_the_eleventh_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'abali mu Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Moses_Ali|Moses Ali]] * [[Adjumani District|Disitulikiti ya Adjumani]] == Ewalala w'oyinza okubigya == * [https://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]. == Ebijuliriziddwamu == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] trsz84c9pdv1fzths578uhpr60l0ih6 Abdu Katuntu 0 7929 48179 43315 2026-04-27T17:43:04Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48179 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abdu Katuntu''' Yazaalibwa nga 12 mu mwezi gwa Mugulansigo mu mwaka gwa 1965<ref>https://web.archive.org/web/20151023180943/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=109.000000&const=Bugweri++County&dist_id=18.000000&distname=qIganga<nowiki/>https://peoplepill.com/people/abdu-katuntu</ref>) Munnayuganda ate nga munnabyabufuzi. Ekiseera kino ye mubaka akiikirira ekitundu kya Bugweri county mu disitulukiti y'e Bugweri. Munnakibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]]<ref>https://web.archive.org/web/20151023180943/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=109.000000&const=Bugweri++County&dist_id=18.000000&distname=qIganga</ref> era nga yaweerezaako nga Ssaabawolereza wa gavumenti ow'ekisiikirize mu paalamenti ya Uganda okutuuka mu mwaka gwa 2018, oluvannyuma Wilfred Niwagaba n'amuddira mu bigere<ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/Opposition-names-new-shadow-cabinet-/688334-2203736-lyomyqz/index.html</ref>. Yasooka okulondebwa ng'omubuka wa paalamenti mu mwaka gwa 2001. Katuntu munnamateeka omutendeke nga yafuna diguli mu mateeka okuva mu Makerere University ate n'afunirako ne dipulooma y'ebyamateeka okuva ku (LDC) [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Center.]] Yali mmemba wa [[:en:Pan-African_Parliament|Pan African Parlament]] mu Uganda.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf |access-date=2021-09-04 |archive-date=2006-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060220032009/http://www.africa-union.org/organs/pan%20african%20parliament/List%20of%20Members%20pap.pdf |url-status=dead }}</ref> era nga y'avunaanyizibwa ku kwanjula alipoota [[:en:Committee_on_Justice_and_Human_Rights|z'akakiiko akalwanirira eddembe ly'obuntu]]. [[File:Katuntu Abdu.jpg|left|thumb|Katuntu Abdu]] Yawangulwa ku kifo ky'obubaka bwa paalamenti [[:en:2006_Ugandan_general_election|mu kalulu ka bonna aka 2006]] era nga yali awanguddwa Kirunda Kivejinja kyokka n'awakanya ebyali bivudde mu kalulu ako ng'alumiriza obubbi bw'akalulu obwali busukkiridde. Era Kkooti yakizuula nti mu kiseera ky'okunoonya akalulu ne ku lunaku lw'okulonda lwennyini,okutiisatiisa saako n'okutulugunya abalonzi byakyaka ennyo mu constituency y'e Bugweri, ekintu ekyasambajja obuwanguzi bwa [[:en:Kirunda_Kivejinja|Kirunda Kivijinja]].<ref>https://ugandaradionetwork.net/story/anti-katuntu-demonstrations-held-in-bugweri-county</ref> Era bw'atyo Katuntu n'awangula akalulu akaddibwamu okukubwa.<ref>v</ref> Mu kalulu ka bonna ak'omwaka gwa 2011.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1213362/katuntu-wins-hotly-contested-bugweri-byelection</ref>Katuntu yazzibwayo mu paalamenti okuweereza ekisanja ekirala. [[Category:Bannabyabufuzi]] ij3b7w7pftg18zvdu1sluj6705vlsxx Sarah Achieng Opendi 0 7930 48180 33453 2026-04-27T17:43:37Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48180 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=Sarah Achieng Opendi|image=|image_size=|caption=|birth_date={{Birth date and age|df=yes|1968|09|06}}|birth_place=[[Tororo]], Uganda|death_date=|death_place=|alma_mater='''National College of Business Studies'''<br/> {{small|([[Accounting|Diploma in Accounting]])}}<br/>'''[[Association of Chartered Certified Accountants]]'''<br/> {{small|([[Association of Chartered Certified Accountants|Associate Chartered Certified Accountant Level II]])}}<br/> '''[[Makerere University]]'''<br/> {{small|([[Bachelor of Business Administration]])}}<br/>{{small|([[Master of Business Administration]])}}|occupation=Accountant and politician|years_active=1988 – present|nationality=Ugandan|citizenship=Uganda|known_for=Politics|networth=|title=[[Ministry of Energy and Mineral Development (Uganda)|State Minister of Mineral Development]]|spouse=}} [[File:Achieng Sarah Opendi.jpg|thumb|Achieng Sarah Opendi]] '''Sarah Achieng Opendi''', nga oluusi '''Sarah Opendi Achieng''', munnayuganda [[:en:Accountant|omubazi w'ebitabo]] era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Okuva nga 14 Ogwekkuminebiri ye yali [[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|minisita omubeezi ow'ebyobugagga eby'omuttaka]].<ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html</ref> Okuva nga 6 Ogwomukaaga 2016 okutuusa nga 14 Ogwekkuminebiri 2019, yaweerezaako nga [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita omubeezi owa guno na guli mu minisitule y'ebyobulamu]].<ref name="Cab">https://www.monitor.co.ug/News/National/First-lady-named-Education-minister/688334-3235186-c2c27sz/index.html?__cf_chl_captcha_tk__=pmd_9a7460700ca93a0d3b520d755c878df5d40431df-1627116127-0-gqNtZGzNAyKjcnBszQsi</ref> Nga tannaweereza mu kifo ekyo, yasooka kuweereza nga minisita omubeezi ow'ebyobulamu ebisookerwako okuva mu Gwomunaana nga 15, 2021 okutuusa mu Gwomukaaga nga 6, 2016.<ref name="Appointed">https://web.archive.org/web/20150402121843/http://www.newvision.co.ug/news/634161-president-yoweri-museveni-reshuffles-cabinet.html</ref> Opendi era yasooka kuweerezaako nga [[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ebyettaka]] okuva nga 27, Ogwokutaano 2011 okutuuka mu Gwomunaana nga 15, 2012.<ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> Mu kulondebwa kwa akakiiko akapya nga 1 Ogwokutaano 2015,Achieng yasigaza ekifo kye.<ref name="Shuffle">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |access-date=2021-08-15 |archive-date=2017-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> == Gy'ava n'ebyokusoma kwe == Yazaalibwa mu [[:en:Tororo_District|Disitulikiti ye Tororo]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Tororo_District</ref> mu Gwomwenda nga 26, 1968. Yasoma okubala ebitabo era nattikirwa [[:en:Accounting|Dipuloma mu kubala ebitabo]] mu ttendekero lya ''National College of Business Studies'', mu1994. Mu 1998, yayita ebigezo bya [[:en:Association_of_Chartered_Certified_Accountants|Association of Chartered Certified Accountants]], ebyamuwanguza engule ya [[:en:Association_of_Chartered_Certified_Accountants|Associate Chartered Certified Accountant Level II]]. Mu mwaka gwe gumu, yatikkirwa Diguli ya [[:en:Bachelor_of_Business_Administration|Bachelor of Business Administration]] ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]] Mu 2005, Opendi era yafuna Diguli eyookubiri mu ssetendekero wa Makerere eyitibwa [[:en:Master_of_Business_Administration|Master of Business Administration]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.mak.ac.ug/current-students |access-date=2023-11-18 |archive-date=2023-11-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231118090634/https://www.mak.ac.ug/current-students |url-status=dead }}</ref> == Emirimu gye == Ebyemirimu gye byatandiika mu 1994 nga omuyambi w'omubazi w'ebitabo mu kitongole kya ''Uganda Consolidated Proportions Limited'', ekyali kikolera wansi wa [[:en:Uganda_Development_Corporation|Uganda Development Corporation]] (UDC). Mu1996, yakuzibwa ku [[:en:Accountant|bw'omubazi w'ebitabo]] omujjuvu mu Kkampuni yemu era nawereza mu kifo ekyo okutuusa mu 1998. Okuva mu 1998 okutuusa mu 2000, yaweereza nga omumyuka wa Sipiika w'akakiiki aka [[:en:Accountant|Disitulikiti y'e Tororo]] aka [[Tororo (disitulikit)|Tororo District Council]]. Okuva mu 1999 okutuusa mu 2003, yaweerezaako mu ofiisi ya '''Kaliisoliiso wa Gavumenti'''. Okuva mu 2003 okutuuka mu 2004, yakuzibwa kubwa kaliisoliiso omujjuvu mu offiisi ya kaliisoliiso. Okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, yakuzibwa kubwa ''Principal Inspetorate Officer'' mu offiisi ya IGG. mu kaseera kekamu, yaweerezaako nga omumyuka w'omukubiriza ku [[:en:DANIDA|DANIDA Anti-Corruption Project]]. Mu 2006 okutuuka mu 2007, yaweereza nga omubazi w'ebitabo mu ''Acholi Bursary Program'', ekitongole kya [[:en:Netherlands|Royal Netherlands Embassy]]. okuva mu 2009 okutuusa u 2010, yeweereza nga omukwasaganya w'ebyensimbi mu [[:en:NGO|kitongole ky'obwannakyewa]] ekya ''Windle Trust Uganda.'' Mu 2011, yawangula ekifo ky'omubaka mu palamenti akkikirira abakyala mu [[:en:Tororo_District|Disitulikiti ye Tororo]] ne tikiti y'ekibiina kya[[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]]. yalondebwa nga [[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|minisita omubeezi ow'ebyettaka]] era naweereza mu kifo kino okuva mu 2011 okutuusa 2012.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/688334-1209160-a75g5az/index.html |access-date=2021-08-15 |archive-date=2017-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170214000720/http://www.monitor.co.ug/News/National/688334-1209160-a75g5az/index.html |url-status=dead }}</ref> Mu kukyusa Kabinenti okwakolebwa mu Gwomunaana nga 15, 2012, Opendi yalondebwa okufuuka [[:en:Uganda_Ministry_of_Health|Minisita omubeezi owe by'obulamu ebisookerwako.]] == Ekiseera ky'ebyobufuzi mu 2006 == Sarah Achieng Opendi yalondebwa ku [[:en:Parliament_of_Uganda|bw'omubaka mu palamenti]] [[:en:Tororo_District|akikirira abakyala mu Disitulikiti ye Tororo]] okutuusa nga 2016. Mu kamyufu k'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] , mu Gwekkumi 2015, Opendi yawangulwa n'obululu 42,718 vs 44,444 eri Jacinta Ayo.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.elections.co.ug/new-vision/election/1407446/minister-opendi-suffers-defeat-tororo |access-date=2021-08-15 |archive-date=2021-07-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210731091335/https://www.elections.co.ug/new-vision/election/1407446/minister-opendi-suffers-defeat-tororo |url-status=dead }}</ref> Mu kaseera k'okulonda okwawamu mu Gwokubiri 2016, Opendi yeesimbawo ku bwannamunigina.<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/Minister-Opendi-to-stand-as-Independent/688334-2933636-p5jkyu/index.html</ref> Yalangirirwa nga omuwanguzi nobululu 61,800 ate nga Jacinta Ayo yafuna obululu 59,790.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1417654/minister-opendi-omala-clash-tallying-center</ref> Ayo yagenda mu kooti okukakasa nti abalondesa nti bawanyisa empapula okwalondebwa mu bifo ebilondebwamu ebitali bimu. Ayo yakakasa nti omugatte gw'obululu 1,765 bwali bumugyiddwako. okusinzira ku bujulizi obwatwalibwa, Ayo yasinga Opendi n'obululu 61,276 ku bululu 60,772. Kooti ensukkuluku etuula e [[:en:Mbale|Mbale]] nga 28 Ogwomusanvu 2016 yalagira Opendi okugobwa mu Paalamenti era n'okulondebwa kuddibwemu.<ref name="Out">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.observer.ug/news-headlines/45594-court-orders-minister-opendi-out-of-parliament |access-date=2021-08-15 |archive-date=2021-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210815111752/https://www.observer.ug/news-headlines/45594-court-orders-minister-opendi-out-of-parliament |url-status=dead }}</ref> == Ebirala ebyenkizo == Sarah Achieng Opendi muwuulu.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=29796:dont-get-men-for-me-minister&catid=34:news&Itemid=114 |access-date=2021-07-31 |archive-date=2021-07-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210731091334/https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=29796:dont-get-men-for-me-minister&catid=34:news&Itemid=114 |url-status=dead }}</ref> == Laba na bino == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]] == Ebijuliziddwamu ==   == Ebijuliziddwa eby'ebweru wa Wikipediya == * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Olukalala lulamba olwaba Minisita ba Uganda Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannabyabufuzi]] hqmcklc3fe3jdvon9hcesfzlw899pbp Edward Rugumayo 0 7931 48182 37687 2026-04-27T17:43:49Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48182 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=Edward Rugumayo|image=|image_size=|caption=|birth_date={{Birth date and age|df=yes|1934|12|18}}|birth_place=[[Kyenjojo District]], Uganda|death_date=|death_place=|alma_mater='''[[University of London]]'''<br/> {{small|([[Bachelor of Science]])}}<br/>'''[[University of Liverpool]]'''<br/>{{small|([[Education|Diploma in Education]])}}<br/> '''[[Church of England]]'''<br/>{{small|([[Religious studies|Certificate in Religious Studies]])}}|occupation=Environmentalist, politician & academic|years_active=1966 – present|nationality=Ugandan|citizenship=[[Uganda]]|known_for=Politics, [[Academics]]|networth=|title='''[[University Chancellor]]'''<br/>[[Kampala University]] and [[Mountains of the Moon University]]}} '''Edward Bitanywaine Rugumayo''' yazaalibwa nga 18 Ogwekkumi n'ebiri munnabyabufuzi, omuteesa, omuwandiisi w'ebitabo era munnabutonde. Yaweerezaako nga Minisita mu bisanja bisatu. Okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Rugumayo yaweerezaako nga Ssentebe wa Uganda Legislative Council. Mu kiseera kino aweereza nga [[:en:Chancellor_(education)|ssenkulu]] wa Yunivasite za Uganda bbiri. [[:en:Botany|Mukugu mu byebimera]] era nga mukulumbeze wa bantu ba bulijjo.<ref>https://web.archive.org/web/20140727085840/http://outreachtoafrica.org/professor-edward-rugumayo/</ref> == Ebyafaayo == Rugumayo yazalibwa mu [[Kyenjojo (disitulikit)|Kyenjojo District]], kati emanyikiddwa nga Essaza lye Mwenge nga 18 Ogwekkumi ne bbiri1934. == Obuyigirize bwe == Okuva mu P.1 okutuuka mu P.4 yasomera ku Mukole Primary School mu Disitulikiti ye Kyenjojo. Oluvanyuma yasomera ku Galihuma Primary School okuva mu P5 okutuuka P6. Ku kya S1 okutuuka mu S3, yasomera ku Kabarole Junior Secondary School, ate S4 okutuuka mu S6, yasomera ku [[:en:Nyakasura_School|Nyakasura School]], mu [[:en:Fort_Portal|Fort Portal]]. Yaweebwa ekifo okusomera mu [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]] mu biseera bya 1950 naye yalekulira oluvanyuma lwa Ssetendekero obutamuwa ssomo lye yali ayagala; Yaweebwa bya bulimi newankubadde yali ayagala bya kutabula ddagala. Yaweebwa sikaala okugenda okusomera mu Amerikanaye yali ammiddwa paasipooti aba [[:en:British_Empire|Gavumenti yabafuzi b'a matwale Abagereza]]. wabula mu1958, yaweebwa sikaala okusomera mu Bungereza. Yasoma [[:en:Diploma_of_Education|Dipuloma mu byenjigiriza]] ku [[:en:University_of_Chester|Chester College]], era n'oluvanyuma ku[[:en:University_of_Liverpool|University of Liverpool]]. Oluvanyuma yasomera ku [[:en:University_of_London|Yunivasite y'e Bungereza]] gyeyattikirwa Diguli eyo[[:en:University_of_London|bukugu mu byebimera]] ne mu nkula y'e bisolo.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=2743%3Amuseveni-has-no-respect-rugumayo&Itemid=96 |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804053552/https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=2743:museveni-has-no-respect-rugumayo&Itemid=96 |url-status=dead }}</ref> == Emirimu gy'ebyobufuzi == Rugumayo yakomawo mu Uganda mu 1966, yasomesaako katono e Kyambogo nga tanneeyunga ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]] ng'akulira ekisulo kya Mitchell Hall. Mu 1971, [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] yakulembera okuwamba Gavumenti ya Obote. Rugumayo yalondebwa nga Minisita ow'ebyenjigiriza ng'ayambibwako mukwano gwe [[:en:Wanume_Kibedi|Wanume Kibedi]], munnamateeka gwe yali yasomako naye mu Bungereza era nga mukoddomi wa Idi Amin. Kibedi yalondebwa ku Bwa[[:en:Foreign_minister|Minisita w'e nsonga z'ebweru]]. Mu Gwokubiri 1973, omwaka gumu n'emyezi munaana ku mulimu, Rugumayo yayabulira olukiiko lwa Amin; era nafuuka Minisita eyasooka okwabulira akakiiko. Yagenda mu buwang'anguse mu [[:en:Nairobi|Nairobi]], [[:en:Kenya|Kenya]], okutuusa mu 1979, Gavumenti ya Amin's lwe yagyibwako. Oluvannyuma lw'eggye lya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Army]] (UNLA) ne [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF) okukwata obuyinza mu [[:en:Kampala|Kampala]], nga bayambibwako eggye lya [[:en:Tanzania_People's_Defence_Force|Tanzania People's Defence Force]] (TPDF), Rugumayo yalondebwa ku bwassentebe w'akakiiko ek'ebuuzibwako aka National Consultative Council (NCC), mu Paalamenti ey'ekiseera. Rugumayo yali musaale mu kuggyako [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] okuva mu buyinza, Lule bwe yalemererwa okukkiriziganya n'akakiiko ku mitendera emituufu egigobererwa mu kulonda bammemba mu kakiiko ka NCC. Lule yasikizibwa [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]]. Mu Gwokutaano 1980, nga Rugumayo akyali mu [[:en:Arusha|Arusha]], [[:en:Tanzania|Tanzania]], obukulembeze bwa Binaisa nabwo bwawambibwa. Mu kaseera kano Rugumayo yasigala mu buwang'anguse okutuusa mu 1992. Mu mwaka ogwo, yakomawo mu Uganda ne yeeyunga ku kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] obukulembeze bwa [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=2743%3Amuseveni-has-no-respect-rugumayo&Itemid=96 |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804053552/https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=2743:museveni-has-no-respect-rugumayo&Itemid=96 |url-status=dead }}</ref> == Obuweereza bwe mu byenjigiriza ne mu byobufuzi == Abaddeko mu bifo binno wammanga mu Gavumenti ya Uganda , ebitongole byensi yonna ssaako Yunivasite ez'enjawulo:<ref>http://www.newvision.co.ug/news/631077-rugumayo-planting-a-tree-during-hima-open-day-celebrations-in-kasese-in-2004.html</ref> * Nga kaliisoliiso omukulu ow'ebyasaayansi mu masomero nga bwasomesa mu tendekero ly'abasomesa erya ''Institute of Teacher Education'', [[:en:Kyambogo|Kyambogo]]; nga kati kitundu ku [[:en:Kyambogo_University|Kyambogo Yunivasite]] okuva mu 1968 okutuuka mu 1969 * Nga akulira ekisulo kya ''Mitchell Hall'', era musomesa mu kitongole ekitendeka abasomesa, [[:en:Makerere_University|Makerere Yunivasite,]] okuva mu 1970 okutuuka mu1971. * Nga Minisita w'ebyenjigiriza okuva nu Gwomukaaga 1971 okutuuka mu Gwokubiri 1973 wansi wa [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] Nga omusomesa omukulu, oluvanyuma n'afuuka Associate Professor era Diini wa School of Education mu [[:en:University_of_Zambia|University of Zambia]], wakati wa 1973 ne 1979. * Nga ssentebe w'akakiiko akawabuzi aka ''National Consultative Council'' okuva mu Gwokuna, 1979 okutuusa mu Gwokutaano,1980. * Nga omukugu eyeebuuzibwako mu ssomo ly'obutonde bw'ensi; Okutendeka n'okuteekawo pulojekiti ya [[:en:UNEP|UNEP]], [[:en:UNDP|UNDP]], [[:en:UNESCO|UNESCO]], [[:en:World_Bank|World Bank]] n'ebitongole eby'obwannakyewa ng'asinziira mu kibuga [[:en:Nairobi|Nairobi]]. * As Visiting Professor of Environment at [[:en:Oklahoma_State_University|Oklahoma State University]] ne mu [[:en:Moscow_State_University|Moscow State University]] * As Chairperson of a 12-person team of consultants hired to establish the ''School of Environmental Studies'' at [[:en:Moi_University|Moi University]] in Kenya, in 1989. * Yaweerezaako nga Visiting UNDP/UNEP Professor ow'obutonde bw'ensi mu Moi University. * Nga eyakulemberamu pulogulaamu ya ''Environment Liaison Centre International'', omukago ogutaba ebitongole by'obwannakyewa mu kibuga Nairobi, okuva mu Gwomukaaga,1992 okutuuka mu Gwokutaano,1995. * Nga Omuwi w'amagezi omukugu ku butonde bw'ensi eri [[:en:Government_of_Lesotho|Gavumenti ya Lesotho]], okuva mu Gwomusanvu, 1995 okutuuka mu Gwomusanvu, 1996, ng'omulimu guno gwamuweebwa aba [[:en:United_Nations_Development_Programme|United Nations Development Programme]] (UNDP). * Ye ambasada wa Uganda mu South Africa eyasooka okuva mu 1996 okutuuka mu 1999. * Nga Minisita w'ensonga ez'omunda okuva mu 199 okutuuka mu 2000. * Nga Minisita w'ebyobulambuzi, ebyobusuubuzi n'amakolero, okuva mu 2000 okutuusa mu 2005. Mu 2005, mu kulondebwa kw'akakiiko akapya, Rugumayo yalondebwa nga ambasada wa Uganda e Bufalansa kyokka ekifo n'akigaana. == Ebirala == Rugumayo yatandikawo ekifo kya ''Tooro Botanical Gardens'', ekitudde ku yiika 40, ekibira eky'emiti ginnansangwa. Eno ye botanical gardens yokka mu Uganda, ng'oggyeeko eya Gavumenti eya ''Entebbe Botanical Gardens'' esangibwa [[Entebbe]], ku mbalama z'[[Nnalubaale|ennyanja Nalubaale.]] Era alina ne ffaamu omuli ente ez'amata n'ebimera eya yiika 49 ng'eno [[:en:Apiary|alundirayo n'enjuki]]. == Laba na bino == * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Kyenjojo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kyenjojo]] * [[:en:New_Vision|New Vision]] == Ebijuliziddwa == == Endagiriro ey'e wabweru == * Ebimukwatako eby'obukulemeze[https://web.archive.org/web/20210804053530/https://www.africa-ata.org/ruguamayo.htm : Minisita wa Uganda ow'ebyobulambuzi, ebyobusuubuzi n'amakolero: Honorable Pulofeesa Edward Bitanywaine Rugumayo.] [[Category:Bannabyabufuzi]] qrpzw247a14nvfoekok9lsdqtovx9jk Francis K. Butagira 0 7932 48183 36681 2026-04-27T17:44:02Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48183 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|image=Francis K. Butagira.png|name=Francis K. Butagira|caption=|birth_date={{birth date and age|1942|11|22|df=y}}|birth_place=[[Bugamba]], [[Mbarara District]], [[Uganda Protectorate]]|death_date=|death_place=|alma_mater='''[[Ntare School]]'''<br/>{{small|([[High School Diploma]])}}<br/>'''[[University of Dar es Salaam]]'''<br/>{{small|([[Bachelor of Laws]])}}<br/>'''[[Law Development Centre]]'''<br/>{{small|([[Diploma in Legal Practice]])}}<br/>'''[[Harvard University]]'''<br>{{small|([[Master of Laws]])}}|occupation=Lawyer, Politician & Diplomat|years_active=since 1967|nationality=Ugandan|citizenship=[[Uganda]]|known_for=Politics and Diplomacy|networth=|honorific prefix=Ambassador|title=[[Chairman]] of [[Uganda Registration Services Bureau]]}} [[File:Francis K. Butagira.png|thumb|photo of Francis Butagira]] '''Francis K. Butagira''' (yazaalibwa nga 22 Ogwekkumi n'ogumu 1942) [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Judge|mulamuzi]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era [[:en:Diplomat|omuteesa]] eyawummula, ye [[:en:Chairperson|Ssentebe]] w'ekitongole kya [[:en:Uganda_Registration_Services_Bureau|Uganda Registration Services Bureau]] (URSB), ekitongole kya Gavumenti ya Uganda ekivunanyizibwa ku kuwandiisa abantu. Yalondebwa ku kifo kino mu Gwekkumi 2015. Mu kaseera keekamu aweereza kkampuni ya bannamateeka mu Kampala nga [[:en:Uganda_Registration_Services_Bureau|Managing Partner]] owa ''Butagira and Company Advocates''.<ref name="1R">[[:en:Uganda_Registration_Services_Bureau|https://en.wikipedia.org/wiki/Uganda_Registration_Services_Bureauhttps://en.wikipedia.org/wiki/Uganda_Registration_Services_Bureau]]</ref> Nga ebyo tebinnabaawo, yaweerezaako nga [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka mu Paalamenti]] era nga Sipiika wa Paalamenti ya Uganda okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. Era aweerezzaako nga Ambasada wa Uganda mu mawanga okuli [[:en:Ethiopia|Ethiopia]], [[:en:Kenya|Kenya]], [[:en:Germany|Germany]],<ref name="2R">https://www.culturaldiplomacy.org/academy/index.php?he-canon-francis-butagira</ref> [[:en:Austria|Austria]] ne mu [[:en:Holy_See|Vatican]]. Era yaweerezaako nga omulkiise wa Paalamenti ya Uganda mu kibiina ky'amawanga amagate ekya [[:en:United_Nations|United Nations]].<ref name="1R">{{Cite web}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFUganda_Registration_Services_Bureau2019">[[Uganda Registration Services Bureau]] (2019). [https://web.archive.org/web/20210511124218/https://ursb.go.ug/francis-butagira-profile/ "Ambassador Francis K.Butagira: Chairman Board of Directors, URSB"]. Kampala: [[Uganda Registration Services Bureau]]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">11 March</span> 2020</span>.</cite></ref> == Obuvo n'obuyigirize == Butagira yazaalibwa nga 22 Ogwekkumi n'ogumu 1942, mu[[:en:Bugamba|Bugamba]], [[:en:Mbarara_district|Mbarara District]], mu [[:en:Western_Region,_Uganda|Bugwanjuba]] bwa Uganda. Yasomera ku ssomero lya [[:en:Ntare_School|Ntare School]] mu [[:en:Mbarara|Mbarara]], gye yafunira Satifikeeti eyenkanankana ne [[:en:High_school_diploma|High School Diploma]]. Oluvanyuma yasomera mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|University of Dar es Salaam]] ey'e Tanzania ne ku [[:en:Harvard_Law_School|Harvard Law School]]. Alina Diguli mu mateeka eya [[:en:Bachelor_of_Laws|Bachelor of Laws]] n'eya [[:en:Master_of_Laws|Master of Laws]]. Mmemba wa Uganda Bar era munnamateeka mu kkooti ensukkulumu eya [[:en:Supreme_Court_of_Uganda|Supreme Court of Uganda]].<ref name="1R"/><ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/United_Nations_Information_Service_Vienna</ref><ref name="4R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1229644/butagira-uganda-eur-election-security-council</ref> == Ebyemirimu == === Ng'omuweereza w'abantu === Yali Mmemba mu kakiiko k'eggwanga akeebuzibwako aka ''National Consultative Council okuva mu'' 1979 okutuuka mu 1980 era omulamuzi wa kkooti enkulu wakati wa 1974 ne 1979. Mu 1974, yali mulamuzi omukulu mu kkooti y'e [[:en:Mbarara|Mbarara]], ne mu Kkooti ya [[:en:Buganda|Buganda]] Road Law Courts mu 1973. Yakulirako ekitongole ky'ebya mateeka ku ttendekero ly'ebya mateeka erya Law Development Centre mu 1969 ne mu 1970, Yasomesaako ebya mateeka ku ssomero ly'ebya mateeka erya ''Nsamizi Law School'' mu 1968 era naweereza nga munnamateeka wa Gavumenti owa Minisitule y'ebyamateeka mu 1967.<ref name="1R"/><ref name="3R"/> === Nga munnabyabufuzi === Nga tannalondebwa ku bw'okuteeseza eGgwanga, yaliko Ssentebe wa kakiiko k'ebya mateeka neby'obutebenkevu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|National Assembly of Uganda]] okuva mu 1989 okutuuka mu 1996. Butagira yali Sipiika wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] wakati wa Ogwekkumi n'ebiri 1980 ne 1985. Yaliko Pulezidenti w'olukiiko olwa wamu olwa [[:en:European_Economic_Community|European Economic Community]] ne [[:en:Organisation_of_African,_Caribbean_and_Pacific_States|African, Caribbean and Pacific Group of States]] (EEC/ACP). === Emirimu gy'obuteesa === Butagira yafuuka omukiise w'ekkalakalira mu kibiina kya mawanga amagatte mu Gwomusanvu 2003 oluvanyuma lw'okuweereza okuva mu 2000 nga omutabaganya mu njogerezeganya z'okuleetawo obutebenkevu mu Sudan eyamanyikibwa nga [[:en:Sudan|Sudanese]] peace talks ezavujirirwa ekitongole kya [[:en:Intergovernmental_Authority_on_Development|Intergovernmental Authority on Development]] (IGAD). Mu 1999, yakulembera ekibiina kyabakugu abakulembera enteekateeka z'okuteekawo omukago gwa [[:en:East_African_Community|East African Community]]. Yaweerezaako mu Nairobi nga Kaminsona wa Uganda omukulu era omukiise ow'ekkalakalira eri [[:en:United_Nations_Environment_Programme|Pulogulaamu y'obutonde bwensi ey'ekibiina kya mawanga amagatte]] ekya United Nations Environment Programme (UNEP) era ne mu Pulogulaamu ya [[:en:United_Nations_Human_Settlements_Programme|United Nations Human Settlements Programme]] (UN-HABITAT). Mu 1998, yali Ambaasada wa Uganda mu [[:en:Ethiopia|Ethiopia]] era omukiise omw'enkalakkalira mu kibiina kya [[:en:Organisation_of_African_Unity|Organization of African Unity]] (OAU) mu [[:en:Addis_Ababa|uhz]]. == Laba na bino == * [[:en:Politics_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]] == Ebijuliziddwamu ==   [[Category:Bannabyabufuzi]] d1m22dc8yrgi30p7epulq8ilz9xii8d Francis Zaake 0 7933 48184 45734 2026-04-27T17:44:16Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48184 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=Francis Zaake|birth_date={{Birth date and age|1991|01|12|df=y}}|birth_place=[[Mityana]], Uganda|alma_mater={{Ubl | [[Ndejje University]] | ([[Logistics|Bachelor of Procurement and Logistics Management]]) }}|occupation=Politician|years_active=2016–present|known_for=Member of parliament|title=Commissioner of parliament [[Parliament of Uganda]]}} [[File:Zaake Francis.jpg|thumb|Zaake Francis.jpg ]] '''Francis Zaake''' musuubuzi era omubaka mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] akiikirira Municipaali y'e [[:en:Mityana|Mityana]], nga yasooka olulondebwa mu kifo kino nga yeesimbyewo ku bwannamunigina mu era n'alondebwa mu 2016 kyokka oluvannyuma ne yeegatta ku kibiina kya [[:en:National_Unity_Platform|National Unity Platform]] mu kulonda okwakaggwa okw'omwezi Ogwoluberyrberye 2021. Yali mmemba ku kakiiko k'ebyokwerinda n'ensonga ez'omunda bwe yali mu Paalamenti ey'e 10 nga kati Kaminsona mu Paalamenti ey'e 11.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-05-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 |url-status=dead }}</ref> == Ebimukwatako == Zaake yazaalibwa nga 12 Ogwoluberyeberye, 1991 ku kyalo [[:en:Butebi,_Uganda|Butebi]], mu Disistulikiti y'e [[Mityana (disitulikit)|Mityana]]. Mutabani wa Emmanuel Ssembuusi Butebi ne nnyina Teddy Naluyima. Ye mwana waabwe asooka mu ffamire ey'abaana 12 omuli abawala munaana n'abalenzi bana.<ref name="2R">https://observer.ug/lifestyle/56635-in-s-2-mp-francis-zaake-s-savings-account-had-shs-105m </ref> == Okusoma kwe == Zaake emisomo yagitandikira mu Fairway Primary School, erisangibwa e Mityana, gye yafunira satifikeeti ya P7 eya Primary Leaving Examinations (PLE) Certificate mu 2006. Oluvannyuma yasomera mu Mityana Modern Secondary School, n'atuula ebya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|S4]] mu 2010. mu 2012, yatuula ebigezo bya S6 n'afuna ebbaluwa ya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] mu ssomero lya ''Merryland High School'', [[Entebbe]]. Yeegatta ku [[:en:Ndejje_University|Ndejje University]] gye yatikkirwa [[:en:Bachelor's_degree|Diguli]] mu ssomo lya [[:en:Supply-chain_management|procurement and logistics management]].<ref name="1R">{{Cite web}}</ref> == Ebyobufuzi == Bwe yali ku Ndejje University, mu Disitulikiti y'e [[Luweero (disitulikit)|Luweero]], yalondebwa okubeera omuyizi akulira ababayizi mu mwaka gw'ebyensoma ogwa 2015/2016, mu mwaka gwe ogwasembayo ku Yunivasite eyo.<ref name="1R">{{Cite web}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFParliament_of_Uganda2016">Parliament of Uganda (2016). [https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 "Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Zaake Francis"]. Kampala: [[Palaamenti ya Uganda|Parliament of Uganda]]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">14 February</span> 2019</span>.</cite></ref><ref name="3R">https://campusbee.ug/news/bitterness-rage-ndejje-university-former-guild-president-beaten-pulp-parliament/</ref> Y'omu ku bakulembeze b'ekisinde kya [[:en:People_power|People Power]] ekulemberwa mubaka munne mu Paalamenti [[Bobi Wine|Robert Kyagulanyi Ssentamu]].<ref name="4R">https://en.wikipedia.org/wiki/The_Observer_(Uganda)</ref> Mu nnaku ezaakulembera okuddamu okulonda okw'akalulu k'omubaka mu Paalamenti owa Munisipaali y'e [[Arua]], okwaliwo mu Gwomunaana nga 15, 2018, Francis Zaake yakubibwa era n'akosebwa nnyo bwe yalumbibwa abaserikale ba poliisi ya Uganda ne bannamagye. Obujjanjabi yabufuna mu ggwanga lya [[:en:India|India]], okujjanjabwa obuvune bwe yafuna mu kanyoolagano ako.<ref name="5R">https://observer.ug/news/headlines/58987-i-remember-the-faces-of-my-tormentors-zaake-recounts-torture-ordeal</ref> Mu Kasambattuko akaali mu Arua mu Gwomunaana nga 13, 2018, abantu 34 be baakwatibwa ne basibwa era ddereeva wa Kyagulanyi, Kyagulanyi, Yasin Kawuma yakubwa amasasi agaamuttirawo.<ref name="6R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804195536/https://observer.ug/news/headlines/58421-bobi-wine-driver-mugerwa-shot-dead.html |url-status=dead }}</ref> Mu Gwomwenda, 2018, Zaake yavunaanibwa [[:en:Treason|emisango gy'okulya mu nsi ye olukwe]] bwe yali akyali ku ndiri olw'ebisago ebyamutuusibwako.<ref name="7R">{{Cite web |url=http://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |title=Archive copy |access-date=2021-08-04 |archive-date=2021-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210804210206/https://www.africanews.com/2018/09/03/ugandans-crusade-for-tortured-mp-zaake-to-be-allowed-to-travel// |url-status=dead }}</ref> Mu Gwokuna, 2020, poliisi yakwata era n'eggalira Zaake olw'okugabira abalonzi be emmere mu muggalo gwa Covid19. Poliisi oluvannuma yannyonnyola nti Zaake yali tagoberedde mateeka na biragiro by'okutangira okusaasaana kwa [[:en:COVID-19|COVID-19]] ebyateekebwawo akakiiko akaali kalwanyisa ekirwadde ekyo nga kakulirwa eyali Ssaabaminisita [[:en:Ruhakana_Rugunda|Ruhakana Rugunda]].<ref name="9R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/virus-lockdown-mp-zaake-arrested-for-distributing-relief-food-1886052</ref> == Ebijuliziddwamu == == Ebijuliziddwamu okuva wabweru == * [https://web.archive.org/web/20210501121733/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=378 Paalamenti ya Uganda: Zaake Francis] [[Category:Bannabyabufuzi]] htb3jkxc1p87e3w6689kkli6wdwom0z John Bowes Griffin 0 7934 48185 32915 2026-04-27T17:44:30Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48185 wikitext text/x-wiki [[File:John Bowes Griffin.png|thumb|John Bowes Griffin]] == Obulamu bwe obwasooka == Griffin yazaalibwa nga 19 Ogwokuna 1903.<ref>This and other biographical information, unless otherwise noted, from Griffin's Who's Who 1992 entry.</ref> Ye yali omutabani yekka owa [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:New_user_landing_page&page=Charles+James+Griffin Charles James Griffin], eyaweerezaako nga omulamuzi omukulu owa Gibraltar, eyali akulira kooti enkulu eya [[:en:Chief_Justice_of_the_Leeward_Islands|chief justice of the Leeward Islands]], era omulamuzi omukulu owa Uganda. Griffin yasomera ku ssomero lya [[:en:Clongowes|Clongowes]]. Yasomera ku Yunivasite ya [[:en:University_of_Dublin|Dublin University]] Gyeyattikirwa [[:en:Master_of_Arts|Diguli mu masomo ga atisi]] erya [[:en:Master_of_Arts|Master of Arts]] ne [[:en:Doctor_of_Law|Diguli mu mateeka]] eya [[:en:Doctor_of_Law|Doctor of Laws]] ne [[:en:Cambridge|Cambridge]]. Mu 1926 yayitibwa mu kitongole kyabakugu mu mateeka n'abalamuzi ekiyitibwa[[:en:Inner_Temple|Inner Temple]] .  == Ebifo bye yaweerezaamu mu kisaawe ky'amateeka == Oluvanyuma lw'okuyitibwa kwe, mu 1927, Griffin yalondebwa nga omuddukanya w'emirimu mu Uganda. Mu1929, yalondebwa ku bwa addirira omukungu wa Disitulikiti era omukuumi w'empapula mu kooti enkulu. Mu kusooka kw'okmwaka 1930, yalondebwa nga [[:en:Crown_Counsel|munnamateeka]] era mu kifo ekyo yakola nga addirira [[:en:Attorney_general|Ssaabawolereza wa Gavumenti]] era nga ssabawaabi wa Gavumenti mu biseera ebitali bimu. Yalondebwa ku bwa Ssabawaabi wa Gavumenti ye [[:en:The_Bahamas|Bahamas]] mu (1936–39), nga akola nga Gavana era nga Ssaabalamuzi mu biseera ebitali bimu. Yafuulibwa [[:en:Queen's_Counsel|munnamateeka wa Kabaka]] nga akyaweereza mu Bahamas. Mu 1939, yalondebwa kubwa addirira Ssaabawaabi mu [[:en:Mandatory_Palestine|Palestine]]. Ku nkomerero ya [[:en:World_War_II|Ssematalo owookubiri]], yalondebwa okubeera [[:en:Secretary_for_Justice_(Hong_Kong)|Ssaabawolereza wa Gavumenti]] ya Hong Kong okutuusa mu 1951. Mu 1952, Griffin yakomawo mu Uganda nga Ssaabalamuzi era yaweereza mu kifo ekyo okutuusa okuwummula olw'embeera ye ey'obulwadde mu Gwekkumi ne biri 1956. yafuulibwa omulwanyi mu 1955. == Emirimu emirala gye yakola ng'awummudde == Griffin yakola nga Ssabalamuzi wa [[:en:Northern_Rhodesia|Northern Rhodesia]] (kati eyitibwa [[:en:Zambia|Zambia]]) mu1957. Okuva mu 1958 okutuuka mu 1962, yaweereza nga omwogezi w'[[:en:Legislative_council|olukiiko olukulu]] olwa [[:en:Legislative_council|egislative Council]] mu Uganda (olukiiko mugandawe [[:en:Alice_Boase|Alice]] lweyaliko nga omukyala eyasookako mu 1954), era okuva mu 1962 okutuuka mu 1963 nga mwogezi wa Paalamenti ya Uganda oluyitibwa Ugandan National Assembly.<ref>Daily Monitor, 23 June 2013</ref> Yafulibwa omuduumizi wa ekibiina kya [[:en:Order_of_Saint_John_(chartered_1888)|Venerable Order of St John]] mu 1960. Yalondebwa mu bifo eby'enjawulo mu Afirika okutuusa ku luwummula lwe mu 1965. == Okufa kwe == Griffin yawummulira mu kifo kya [[:en:Sliema|Sliema]], [[:en:Malta|Malta]] nga yabeera mu kitundu kya Tigne Sea Front. Yaffa nga 2 OgwokubiriFebruary 1992. == Ebiwandiiko ebirala == Boase, Alice, When The Sun Never Set: A Family's Life in the British Empire,   (A Biography of the Griffin family) == Ebijuliziddwamu ==   [[Category:Bannabyabufuzi]] 109712zy0oqc51nki6atw2am78azmjs James Wapakhabulo 0 7935 48186 30553 2026-04-27T17:44:43Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48186 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=James Wapakhabulo|image=|image_size=|caption=|birth_date={{Birth date|1945|03|23}}|birth_place=[[Mbale]], [[Uganda]]|death_date={{Death date and age|2004|03|27|1945|03|23}}|death_place=[[Bugoloobi]], Uganda|alma_mater=[[University of Dar es Salaam]]<br/>{{small|([[Bachelor of Laws]])}}<br/>[[Law Development Center]]<br/>{{small|(Diploma in Legal Practice)}}|occupation=Lawyer & politician|years_active=1960s — 2004|nationality=Ugandan|citizenship=Uganda|known_for=Politics|networth=|title=Minister of Foreign Affairs, 2001 - 2004 <br/> Second Deputy Prime Minister, 2001 - 2004 <br/> Speaker of Parliament, 1996 - 1998}} '''James Francis Wambogo Wapakhabulo''' (yazaalibwa nga nga 23, Ogwokusatu 1945 n'afa nga 27 Ogwokusatu, 2004) Yali Munnayuganda era Munnabyabufuzi eyaweerezaako nga Minisita wa [[Yuganda|Uganda]] ow'ensonga z'ebweru okuva mu 2001 okutuuka mu 2004. == Obuvo bwe == Wapakhabulo amateeka yatandika okugasomera mu[[:en:University_of_East_Africa|University of East Africa]] kati eyafuuka ([[:en:University_of_Dar_es_Salaam|University of Dar es Salaam]]). Okuva mu myaka gya 1960 okutuusa mu 1977, yakolako nga kiraaka era aomubazi w'amateeka mu kubangawo [[:en:East_African_Community|omukago gwa East African Community.]] Oluvannyuma mu mwaka gwe gumu, yagenda mu [[:en:Papua_New_Guinea|Papua New Guinea]], mu kusooka nga munnamateeka omugundiivu mu kubaga amateeka ate oluvannyuma n'afuuka akulira abannamateeka. Yeeyongera okuweereza mu kifo ekyo okutuuka mu 1986. == Olugendo lw'ebyobufuzi == Wapakhabulo yeegatta u kibiina ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement. Mu kiseera ekyo yeesimbawo ku kifo ky'omubaka mu Paalamenti, wakati wa 1994 ne 1995 ye yali ssentebe wa [[:en:Constituent_Assembly|Constituent Assembly]]. Mu 1996, yalondebwa okufuuka Sipiika wa Paalamenti, ekifo kye yalimu okutuusa mu 1998. Mu 1998, yalondebwa nga National Political Commissar in Uganda mu kiseera [[:en:No-party|nga Uganda teriimu bibiina byabyabufuzi]] okutuusa mu 2001 we yafuukira omumyuka Owookubiri owa Ssaabaminisita wa Uganda era Minisita w'ensonga ez'ebweru. Yaweereza mu bifo bino byombi okutuusa mu ku kufa kwe. Mu kiseera we yabeerera Minisita w'ensonga ez'ebweru, yayambako okukkakkanya akakuubagano wakati wa Uganda ne [[Rwanda]] n'okuzza obujja enkolagana n'amawanga nga [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], [[Burundi]], ne [[Sudaani|Sudan]]. Emirundi mingi nga tannafa, Wapakhabulo yawandiikira Pulezidenti (mukwano gwe okumala ebbanga) [[Yoweri Museveni]], ng'awakanya eky'okuggyawo ekkomo ku bisanja. Yafiira mu maka ge e Bugolobi mu [[Kampala]] nga 27 Ogwokusatu, 2004. Yaziikibwa ku kyalo Mafudu, ekisangibwa mu Disitulikiti y'e [[Sironko (disitulikit)|Sironko]] ku Lwokutaano nga 2 Ogwokuna, 2004.<ref>https://web.archive.org/web/20150402163501/http://business.highbeam.com/3548/article-1G1-114709075/wapa-burial-set-friday</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150402112904/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/666948</ref> Wapakhabulo yayagalwanga abantu bangi ku njuyi zombi ez'ebyobufuzi. Oluvannyuma lw'amawulire g'okufa kwe okusaasaana, eyali akulira ababaka bo'loludda oluvuganya Gavumenti mu Paalamenti, [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] yagamba nti " omugenzi ye Sipiika asinga be yali alabye bukya abaawo". Bwe yafa, eyali Omumyuka wa Pulezidenti mu kiseera ekyo [[:en:Gilbert_Bukenya|Gilbert Bukenya]] yateesa nti ekitundu kya Parliament Avenue ekiri mu Kampala kituumibwe Wapa Avenue olw'okujjukiranga Wapakhabulo. Mu Gwoluberyeberye nga 2005, Pulezidenti Museveni yalonda [[:en:Sam_Kutesa|Sam Kutesa]], eyali Minisita omubeezi owa bamusigansimbi okusikira Wapakhabulo nga Minisita w'ensonga z'ebweru.<ref name="Elected">https://www.bbc.com/news/world-us-canada-27789108</ref> == Laba na Bino == * [[:en:List_of_Speakers_of_the_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa Basipiika ba Paalamenti ya Uganda]] * [[Francis K. Butagira|Francis Butagira]] * [[:en:Edward_Ssekandi|Edward Ssekandi]] * [[:en:Rebecca_Kadaga|Rebecca Kadaga]] == Ebijuliziddwamu == <references /> == Ebijulizo ebirala == * [https://web.archive.org/web/20171029065212/http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1166118/-/c1gr8uz/-/index.html Basipiika ba Paalamenti ya Uganda okuva mu 1962] {{s-start}} {{s-par|ug}} {{s-bef|before=[[Yoweri Museveni]]}} {{s-ttl|title=Speaker of Parliament|years=1996 - 1998}} {{s-aft|after=[[Francis Ayume]]}} {{s-end}} [[Category:Bannabyabufuzi]] sybovpp6g9nmnv9xedr7iv76m5vkla6 Ssekabaka Mutesa II 0 7937 48187 41042 2026-04-27T17:45:00Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48187 wikitext text/x-wiki [[File:Mutesa II of Buganda (cropped).jpg|thumb|Mutesa II]] '''Sir Edward Frederick William David Walugembe Mutebi Luwangula Mutesa II''' (Ennukutawaza empya: '''Muteesa''') KBE (19 Museenene 1924 – 21 Museenene 1969) yali [[Kabaka wa Buganda]] mu Uganda okuva nga 22 Museenene (November) wa 1939 okutuusa lwe ''yaggya omukono mu ngabo'' (lwe yafa). Ye yali Kabaka wa Buganda owa 35<ref>"Ba Kabaka ba Buganda". ''www.buganda.com''. Retrieved 13 August 2019.</ref> eya ye [[Pulezidenti wa Uganda]] eyasooka.<ref>https://www.statehouse.go.ug/past-presidents</ref> Amawulire g'ebweru gaali gaamukazaako era '''King Freddie''', naye nga teryakozesebwa nnyo mu Yuganda.<ref>{{Cite web |url=http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,904967,00.html |title=Archive copy |access-date=2021-08-08 |archive-date=2020-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201109192734/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,904967,00.html |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.theguardian.com/theguardian/1999/aug/27/features11.g28</ref> == Obuto bwe == Mutesa yaziiribwa mu nnyumba ya [[:en:Albert_Ruskin_Cook|Albert Ruskin Cook]] e [[:en:Makindye|Makindye]], [[Kampala]], nga 19 Museenene (November) 1924, nga ye mutabani wa [[Ssekabaka Daudi Cwa II]], who eyafuga wakati wa 1897 ne 1939.<ref name=":0">Kasozi, A.B.K. (2013). ''The bitter bread of exile : the financial problems of Sir Edward Mutesa II during his final exile, 1966-1969''. 2013: Progressive Publishing House. p.&nbsp;71. ISBN&nbsp;<bdi>9970464000</bdi>.</ref> Nnyina ye ali Nnaabakyala Irene Drusilla Namaganda, eyeddira Ente. Yasomera ku [[:en:King's_College_Budo|King's College Budo]], essomero ery'abaana b'abakungu mu Uganda. Kitaawe bwe yakisiza omukono (yafa) nga 22 (Museenene) November 1939, Mutesa yalondebwa [[:en:Lukiiko|Olukiiko]] lwa Buganda okufuuka Kabaka nga wa myaka 15 era n'atuuzibwa ku Nnamulondo nga 25 November 1939 mu [[:en:Lubiri|Lubiri]] e [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]] .<ref>Williams, F. Lukyn (April 1940). "The Investiture and Installation of Kabaka Mutesa II". ''Uganda Journal''. '''7''': 178 &#x2013; via University of Florida Digital Collections.</ref> Yafuga ng'ayambibwako olukiiko olw'enjawulo ([[:en:Council_of_Regency|Council of Regents]]) okutuusa lwe yaweza emyaka egy'okwetengerera olwo n'akwasibwa obuyinza bwonna mu bujjuvu.  == Okusoma kwe == Yasomera mu [[:en:King's_College_Budo|King's College Budo]] nga tannagenda Bungereza okumaliriza emisomo gye e [[:en:Magdalene_College,_Cambridge|Magdalene College, Cambridge]], gye yeeyungira mu kutendekebwa mu buserikale ku Yunivasite (University [[:en:Officer_Training_Corps|Officer Training Corps)]] era oluvannyuma yaweebwa ekitiibwa ky'obwa kapiteeni mu maagye ga Kkwini (captain in the [[:en:Grenadier_Guards|Grenadier Guards]].<ref>https://web.archive.org/web/20161107204933/http://africanhistory.about.com/od/biography/a/bio-MutasaII.htm</ref> == Obufuzi bwe == Mutesa II yatuuzibwa nga [[:en:Kabaka|Ka''baka'']] e [[:en:Buddo|Buddo]] nga 19 Museenene (November) 1942, ng'awezezza emyaka 18 ''eg'obuto''. Mu kiseera kino, [[Buganda]] yali ekyali wansi wa [[Gavumenti enkuumi]] ey'Abangereza. Emyaka egyaddirira wakati wa 1945 ne 1950 gyajjula obusambattuko n'obwegugungo eri [[:en:List_of_Governors_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda Enkuumi eyali ekulemberwa Gavana]] ate n'eya Kabaka Mutesa II. Mu myaka gy'ataano egyasooka, Gavumenti ya Bungereza yaleeta ekirowoozo ky'okugatta [[:en:British_East_Africa|amatwale agaali wansi wa Bungereza mu Buvanjuba bwa Afirika]] (Yuganda, [[Kenya]] ne [[Tanganyika]]) gabeere wansi wa gavumenti emu ey'awamu. Abafirika bangi baatya nti kino kyali kigendereddwamu okubateeka wansi w'obufuzi bwa Bakyeruppe abaali basenze mu Kenya nga bwe kyakolebwa mu [[:en:Federation_of_Rhodesia_and_Nyasaland|Federation of Rhodesia and Nyasaland]]. Abaganda baatya okufiirwa obwakyetwala bwe Buganda obusaamusaamu waakiri bwe baalina nga bali wansi wa Gavumenti Enkuumi era tebakkaanya na nteekateeka eno. Mutesa mwennyini yawakanya enteekateeka eno era kyamuviirako okukuubagana ne Gavana, [[:en:Andrew_Cohen_(colonial_governor)|Sir Andrew Cohen]], ekyavaako akasambattuko mu Bwakabaka akaatuumibwa [[:en:Kabaka_crisis|Kabaka crisis]].Mu 1953, [[:en:Lukiiko|Ol''ukiiko'']] (Palamenti ya Buganda) yasaba okwetongola ng'eva ku Gavumenti enkuumi [[:en:Uganda_Protectorate|(Uganda Protectorate)]], nga ne Mutesa mwennyini yabanja nti kye kyali ekiseera Buganda okwekutula ku Gavumenti enkuumi eya Uganda olwo Buganda esigale wansi wa Gavumenti ya Kkwini ey'awamu. Gavana Cohen mu kwanukula yasalawo kuwaŋŋangusa ''Kabaka'' nga 30 Museenene (November) ekyavaako obusambattuko bw'okwegugunga mu Baganda.<ref>Gunther, John (1957). ''Inside Africa''. The Reprint Society. p.&nbsp;438.</ref> Okuggyibwa mu ggwanga lye olw'empaka kyafuula Mutesa omuzira eri Abaganda era beekalakaasa okulaga obutali bumativu bwabwe. Mu kiseera kino, Cohen yali takyalina Muganda yenna gwe yali ayinza kukolagana naye okuddukanya Gavumenti ye. Oluvannyuma lw'emyaka ebiri ngAbaganda basuza Cohen ng'akukunadde, yasalawo okuzza '''Kabaka Freddie''<nowiki/>', nga bwe yali ayitibwa Abangereza n'azzibwa e Kampala] nga 17 Ogwekkumi (October) 1955 oluvannyuma lw'okukola endagaano eyafuula Muteesa [[:en:Constitutional_monarch|Kabaka afugira ku konsitityusoni]] ne kiwa n'Abaganda ebbeetu okwerondera abakungu abakiika mu Palamenti ya Buganda (Ol''ukiiko''.) Oluvannyuma lwa Mutesa okuvaayo n'atabukira Cohen kyamwongera ettutumu mu Bwakabaka bwe.<ref>https://www.britannica.com/biography/Mutesa-II</ref> Mu 1962, Yuganda yafuna obwetwaze okuva ku Bungereza ng'ekulemberwa [[Milton Obote]]. Mu konsitityusoni eno eyaweebwa Uganda, Obwakabaka bwa Buganda bwaweebwa embeera ey'enjawulo ey'obwetwaze mu Uganda empya. Ssaabaminisita wa Uganda ey'awamu yali Obote, eyali akulira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC), abaayingira omukago ogw'okukulemberera awamu n'ekibiina ekyali kisinga amaanyi mu masekkati ga Uganda ekya, [[:en:Kabaka_Yekka|Kabaka Yekka]]. Ekifo kya Gavana wa Uganda [[:en:Governor-General_of_Uganda|(Governor-General of Uganda]]) kyaggyibwawo kubangga Uganda yali efuuse 'Republic' ne kisikizibwa Pulezidenti ataalina nnyo buyinza. Obote ne UPC baatuuka ku nzikiriziganya ne Mutesa okuwagira okulondebwa kwe ku kifo ky'Obwapulezidenti bwa Uganda. Mu lutuula lwa Palamenti nga 4 Ogwekkumi (October) 1963, Mutesa yalondebwa nga Pulezidenti wa Uganda eyasooka okuyita mu kalulu ak'ekyama ng'awagirwa abakiise ebitundu bibiri byakusatu.<ref>https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1508209/ugandas-controversial-parliamentary-debates </ref> Mu 1964, Omukago guno wakati wa Mutesa ne Obote gwagwa butaka olw'okulonda okwateekebwateekebwa Obote nga Mutesa takyagadde ku Masaza abiri agaabula ([[:en:1964_Ugandan_lost_counties_referendum|referendum to decide the fate of two "lost counties")]]. Abatuuze mu masaza gano gombi abasinga obungi bassa kimu nga nkuyege okugazzaayo e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] nga gaggyibwa ku [[Buganda]]. Mu 1966, obukuubagano bwa Mutesa ne Obote bweyongera ne buvaamu Okuwaŋŋangusa Kabaka Mutesa ([[:en:Mengo_Crisis|another crisis)]]. Obulamu bwa Obote bwali mu matigga nga ne bammemba b'ekibiina kye baagezaako okumuggya mu ntebe. Yakwata era n'aggalira banne bana be yali akulembera nabo, n'aggyawo consitityusoni eyaliwo era ne yeerangirira ku [[:en:President_of_Uganda|Bwapulezidenti bwa Uganda]] mu February wa 1966, era n'awaŋŋangusa Mutesa. ''Olukiiko'' lwa Buganda mu May wa 1966 lwayisa ekiteeso nti enkolagana wakati wa Buganda ne Gavumenti ya Uganda yali eweddewo oluvannyuma lw'okuggyawo consitityusoni era ne lulangirira nti Gavumenti ya Uganda eggye ofiisi yaazo mu bitundu bya Buganda. Kino Obote yakyanukuza na [[:en:Battle_of_Mengo_Hill|kusindika magye]] ne galumba [[:en:Kabaka|olubiri lwa Kabaka]], ekyaleetera Mutesa okudduka mu ggwanga n'addukira e [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] ng'ayita e [[Burundi]], era mu 1967 konsitityusoni empya yalangirirwa n'ewera Obufuzi obw'ensikirano bwonna omuli n'Obwakabaka bwa Buganda.<ref>https://web.archive.org/web/20141009022533/http://www.independent.co.ug/features/features/8447-tracing-the-life-legacy-of-sir-edward-muteesa-ii</ref> == Ekiseera kye ekyasembayo == Mutesa bwe yali mu buwaŋŋanguse yawandiika ekitabo ekimukwatako kye yatuuma, ''The Desecration of My Kingdom''.<ref>The Kabaka Of Buganda ("King Freddie"), [https://www.amazon.co.uk/DESECRATION-KINGDOM-Kabaka-Buganda-Freddie/dp/B000JM8P9C/ref=sr_1_fkmr0_1?ie=UTF8&qid=1506963035&sr=8-1-fkmr0&keywords=kabaka+of+uganda+constable ''The Desecration of My Kingdom''], Constable & Co., 1967.</ref> Mutesa yakisa omukono bwe [[:en:Poison|yaweebwa obutwa]] mu mwenge ku kalina kwe yabeeranga mu kibuga London, No. 28 Orchard House e[[:en:Rotherhithe|Rotherhithe]], mu 1969.<ref name="bio">http://www.oxforddnb.com/templates/article.jsp?articleid=63458&back=</ref> . Okufa kwa muteesa abamu baakuteeka ku batume ba Obote bwe baali akabwa n'engo. Munnamawulire Omungereza [[:en:John_Simpson_(journalist)|John Simpson]] yali yaakamala okuwayaamu ne Mutesa mu ssaawa ntono emabega era yagamba nti Mutesa yali mu mbeera nnungi. Bino Simpson yabibuulira poliisi enkeera kyokka tebaagenda nnyo mu maaso nakyo.  Oluvannyuma lwa [[:en:Desmond_Henley|Desmond Henley]], okutereka enjole ya Mutesa okumala ebbanga <ref name="christopherhenley">"In Memoriam Desmond C. Henley". ''Internet''. Christopher Henley Limited 2008 – 2010. Archived from the original on 14 September 2013. Retrieved 8 March 2014.</ref>, enjole yazzibwa mu Uganda mu 1971 oluvannyuma lwa Amin okuggyako Gavumenti ya Obote n'eterekebwa (n'eziikibwa) e [[:en:Kasubi_Tombs|Kasubi Nabulagala]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=2021-08-08 |archive-date=2013-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> . Idi Amin, pulezidenti omuggya eyalagira okuzza Mutesa aziikibwe okwaboobo ye yali yakulira amagye agaalumba olubiri lwa Mutesa mu 1966. Kigambibwa nti Mutesa we yabeerera mu kibuga London yawangaaliranga mu bwavu.<ref name="bio"/> == Ebimu ku bigambo bye == "Embeera y'obulamu bwaffe ekyuse - etumbuddwa mu bulamu obwa bulijjo olw'okujja kw'Abangereza kyokka bye tukkiririzaamu n'obulamu bwaffe tebikyuse … Era tusigadde tuli Baganda."<ref name="Desecration">https://books.google.co.uk/books?id=AdRyAAAAMAAJ&focus=searchwithinvolume&q=%22despicable%22</ref> === Ebimu ku bimwogerwako === "Obulamu bwa Mutesa II lugero lwa buntu - Omu ku bavubuka embulakalevu era Kabaka Omufirika one of a young and ambitious African monarch who struggled to defend the heritage of his forefathers and emancipate his people from the clutches of a powerful imperial authority." * Apollo N. Makubuya, ''Reflections on the Triple Heritage of an African King, Knight and President'' (2019) "... many will say that he was ill-advised to put the Illusions of a bygone tribal glory against the claims of a modern African state; but no one can question the devotion with which he spent himself for his people and their well-being." * Rev. John Taylor, speaking at Mutesa II's funeral service in 1969. == Obufumbo bwe == Mutesa yakuba enkanamu (yawasa) Nnaabagereka Damali mu 1948. Kigambibwa nti yamuzaalamu abaana abawera n'azaala ne mu bakyala abalala abali eyo mu 12:  # Nnaabakyala Damali Catherine Nnakawombe, ye yali [[:en:Nnabagereka_of_Buganda|Nnabagereka]], muwala wa Christopher Kisosonkole ow'ekika ky'Enkima. Embaga yaabwe yaliwo nga19 Ogwekkuminoogumu, 1948 ku Lutikko eya [[:en:Namirembe|St. Paul's Cathedral Namirembe]]. # Omukyala Edith Kasozi # Omubiitokati (Princess) Beatrice Kabasweka, [[:en:Toro_Kingdom|Omutoro]] okuva mu Bukama bw'e Toro. # Omukyala Kate Ndagire. Baafumbiriganwa mu 1950. # Nnaabakyala Sarah Nalule, Omuzaana Kabejja, muganda wa [[:en:Nnabagereka_of_Buganda|Nnabagereka]], era muwala wa Christopher Kisosonkole ow'ekika ky'Enkima. Yamuwasa mu 1954. # Omukyala Nalwooga. Yafa mu 2003. # [[:en:Nesta_Rugumayo|Omukyala Nesta M. Rugumayo]], O[[:en:Toro_Kingdom|mutoro]], okuva mu Bukama bw'e Toro. # Omukyala Kaakako Rwanchwende, [[:en:Munyankole|Omumbejja w'e Ankole.]] # Omukyala Winifred Keihangwe, Munyankole. Yasibwa [[Milton Obote]] ng'ali lubuto n'ateebwa nga wabulayo akaseera katono azaale mu 1966. # Omukyala Zibiah Wangari Ngatho, [[:en:Kikuyu_people|Omukikuyu]], okuva e [[Nairobi]], Kenya.<ref name="Lineage">https://www.theeastafrican.co.ke/magazine/Kikuyu-village-girl-who-became-queen-of--Buganda-/-/434746/2733994/-/9c9dbqz/-/index.html</ref> # Omukyala Catherine Karungu, Omumbejja w'e[[:en:Ankole|Ankole]]. # Omukyala Naome Nanyonga, eyeddira Ensenene ng'asibuka Masaka mu Buddu. Nanyonga yali muzaalisa era ye mutandisi w'eddwaliro lya '''Sunga Maternity Hospital'''. Yafa mu 2006. # Margaret Nakato ow'e [[:en:Nkumba|Nkumba]], mu ssaza ly'e Busiro. == Weetegereze == Mutesa agambibwa okuleka abalangira 12 n'abambejja 9:<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.buganda.com/ddaame.htm |access-date=2021-08-08 |archive-date=2021-08-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210808202612/http://www.buganda.com/ddaame.htm |url-status=dead }}</ref> # Omulangira Kiweewa Luswata. Ye mwana omulenzi asooka owa Ssekabaka Muteesa II. Yazaalibwa [[Wakiso Town|Wakiso]]. Yabeeranga era yasomera Bufalansa. Yaseerera (yafa) ng'emyaka gya 1990 gitandika n'aziikibwa mu [[:en:Kasubi_Tombs|Masiro g'e]] [[:en:Kasubi_Tombs|Kasubi, Nabulagala.]] # Omulangira Robert Masamba Kimera, eyazaalibwa Nesta M. Rugumayo. Yazaalibwa mu kibuga [[Kampala]] mu 1950. Yasomera mu [[:en:St._Mary's_College_Kisubi|St. Mary's College Kisubi]] ne mu [[:en:King's_College_Budo|King's College Budo]] oluvannyuma n'asomera e Canada. Yali munnabutonde (geologist) era yakolanga n'ekitongole kya [[Eswatini|Swaziland]] Department of Geology wakati wa 1980 ne 1983. Yali 'lecturer' ku ttendekero lya Nakawa Vocational School okuva mu 1991 okutuuka mu 1992. Mu 1993, yagenda e Canada n'atandika okubeera eyo. # [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II]], eyazaalibwa Nnaabakyala Sarah Nalule. # Omulangira Ssuuna Frederick Wampamba, eyazaalibwa Edith Kasozi. Yali munnamagye wa Uganda ku ddaala lya [[:en:2nd_lieutenant|2nd lieutenant]]. Yattibwa ku biragiro bya [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] mu nkambi y'amagye e [[Bombo, Yuganda|Bombo]] mu 1972. Yaziikibwa mu Masiro ga bajjajjaabe e Kasubi - Nabulagala. # Omulangira Henry Kalemeera, nga nnyina ye yali Nnaabagereka Damali Nnakawombe. Yasomera ku King's College Budo ne mu [[:en:Addis_Ababa_University|Addis Ababa University -]]Ethiopia. [[:en:Aeronautical_engineer|Akola n'okukanika ennyonyi (aeronautical engineer).]] Abeera mu United States of America. Yakolera/ akola nga [[:en:Flight_engineer|flight engineer]] n'ekitongole ky'ennyonyi ekya [[:en:American_Airlines|American Airlines]]. # Omulangira George Michael Ndawula, nga nnyina ye yali Muzaana Nalwoga. # Omulangira Richard Walugembe Bamweyana, nga nnyina ye yali Sarah Nalule. Yazaalibwa mu 1956, yasomera mu [[:en:Achimota_School|Achimota School]] e [[Ghana]], n'akola mu kisaawe ky'ebyemisono n'okulanga. Yafa mu gy'e 2000. Naye yaziikibwa Kasubi mu Masiro ga bajjajjaabe. # Omulangira Katabaazi Mukarukidi, nga nnyina ye yali Damali Nnakawombe. Yali muvuzi wa nnyinyi e Nigeria. # Omulangira Patrick Nakibinge, nga nnyina ye yali Sarah Nalule. Yafa mu gy'e 2000 n'aziikibwa e Kasubi - Nabulagala mu masiro ga bajjajjaabe. # Omulangira Daudi Golooba. Yasomera mu [[:en:King's_College_Budo|King's College Budo]] ne mu [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]]. Mubazi wa bitabo. Ye mutandisi era ssentebe wa [[:en:Buganda_Heritage_Association|Buganda Heritage Association]] eri mu United Kingdom (UK) ne mu Ireland (kyatandikibwa mu 1998). Abeera mu UK. # Omulangira Herbert Kateregga, eyazaalibwa Kaakako Rwanchwende. Abeera mu UK. # Omulangira [[:en:Daudi_Kintu_Wasajja|Daudi Kintu Wasajja]], nga nnyina ye Winifred Keihangwe. Yazaalibwa mu Kampala mu Gwokutaano 1966, nga kitaawe amaze okuwang'angusibwa n'afuluma Uganda. Yasomera mu [[:en:University_of_Nottingham|University of Nottingham]] e UK, n'akoonolayo Diguli eya Bachelor of Arts. Yakolako nga executive underwriter wa [[:en:Pan_World_Insurance_Company|Pan World Insurance Company]] era nga regional retail manager wa kkampuni y'amasimu eya Celtel (Uganda) Limited (eyeeyubula n'efuuka[[:en:Bharti_Airtel|Airtel Uganda Limited]]). Mmemba ku lukiiko olukulembera ekitongole kya Kabaka eky'ebettaka ekya Buganda Land Board, Kabira Country Club, Hash Harriers Athletic Club, n'ebiralala bingi. Abeera mu Kampala.<ref>https://web.archive.org/web/20141010024003/http://www.newvision.co.ug/D/9/38/499097</ref> # Omumbejja Dorothy Kabonesa Namukaabya Nassolo, nga nnyina yali Damali Nakawombe. Yazaalibwa mu [[:en:Lubiri|Lubiri lw'e]] [[:en:Lubiri|Mengo]] mu 1951. Yasomera era n'atikkirwa Diguli mu [[:en:University_of_Nairobi|University of Nairobi]]. Abeera mu Kampala.<ref name="sis">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1149637/traditional-modern-meet-kabakas-sisters </ref> # Omumbejja Dina Kigga Mukarukidi, nga nnyina ye Beatrice Kabasweka. Akolera ku kitebe ekikulu eky'[[:en:African_Union|ekibiina ekitaba amawanga ga Afirika ekya]] [[:en:African_Union|African Union]] mu kibuga [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1149637/traditional-modern-meet-kabakas-sisters Addis Ababa] ekya Ethiopia.<ref name="sis" /> # Omumbejja Anne Sarah Kagere Nandawula, nga nnyina ye Kate Ndagire. Yazaalibwa e Mengo mu 1951.<ref name="sis" /> # Omumbejja Catherine Agnes Nabaloga, eyazaalibwa Kate Ndagire. Ye yatikkirwa Obwalubuga ku Matikkira ga mwannyina - Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda owa 36, akulembedde Obuganda okuva mu 1993. Omumbejja Nabaloga ye muyima wa [[:en:Buganda_Heritage_Association|Buganda Heritage Association]] e Denmark, nga kyatandikibwawo mu 1998. Alina Diguli eyookusatu mu nnimi eya Doctor of Philosophy degree in [[:en:Linguistics|linguistics]].<ref>https://web.archive.org/web/20141010024124/http://www.newvision.co.ug/D/9/38/495458 </ref> # Omumbejja Alice Mpologoma Zaalwango, nga nnyina ye Edith Kasozi. Yazaalibwa mu 1961. Yasomera mu Gayaza Junior School, Kibuli High School, ne ku Makerere University. Yafiira mu kibuga [[:en:Pretoria|Pretoria]], eky'e South Africa. Yafa bulwadde bwa kookolo w'amabeere nga 23 Ogwokusayu, 2005. Yaziikibwa mu masiro e [[:en:Kasubi|Kasubi]].<ref>https://web.archive.org/web/20141010024014/http://www.newvision.co.ug/D/8/25/428420</ref> # Omumbejja Stella Alexandria Sserwamutanda Ndagire. Yazaalibwa mu kibuga Nairobi, Kenya. Nnyina ye yali Zibiah Wangari Ngatho, Omukikuyi.<ref name="Lineage">{{Cite web}}</ref> Yakulira mu Kampala n'e Nairobi. Abeera [[:en:Atlanta,_Georgia|Atlanta, Georgia]], U.S.  # Omumbejja [[:en:Jane_Mpologoma_Nabanakulya|Jane Mpologoma Nabanakulya]]. Yazaalibwa ku kyalo Sunga mu ssaza ly'e Buyaga, [[:en:Bunyoro|Bunyoro-Kitara Kingdom]], nga 12 Ogwokuna, 1964. Omuzaana Naome Nanyonga ye yali nnyina. Mu 2003, yagenda n'atandika okubeera mu kibuga London ekya Bungereza gy'abeera okutuusa kati ne bba David Segawa Mukasa.<ref>https://web.archive.org/web/20111122160722/http://www.assistnews.net/Stories/2011/s11100047.htm</ref> # Omumbejja Gertrude Christine Naabanaakulya Tebattagwabwe. Yazaalibwa mu ddwaliro lya [[:en:Mengo_Hospital|Mengo Hospital]] nga 20 Ogwomunaana, 1964. Nnyina ye Margaret Nakato ow'e Nkumba, mu ssaza ly'e Busiro. Yakulira mu Uganda okutuuka ku myaka 9, lwe yatwalibwa e London mu Bungereza. Yasoma n'afuuka omubazi w'ebitabo. Yakomawo mu Uganda mu Gwokutaano, 2013.<ref>https://web.archive.org/web/20141009102540/http://www.bukedde.co.ug/fullstory.aspx?story_id=76623&catid=10&mid=53</ref> # Diana Balizzamuggale Teyeggala. Ye mwana wa Mutesa asembayo obuto. Yazaalibwa mu Kampala mu Gwekkumi 1966, nga kitaawe awang'angusiddwa. Nnyina ye Catherine Karungu, Omumbejja w'e Ankole. Teyeggala teyalaba ku kitaawe. Abeera mu Kampala.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1149637/traditional-modern-meet-kabakas-sisters</ref> == Laba na bino == * [[:en:History_of_Uganda|Ebyafaayo bya Uganda]] * [[:en:List_of_unsolved_deaths|Olukalala lw'abantu abaafa mu ngeri eyaleka ebibuuzo]] * [[:en:Political_parties_of_Uganda|Ebibiina by'ebyobufuzi mu Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] == Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==   * Kasozi, A. B. K. (2013). ''The Bitter Bread of Exile. The Financial Problems of Sir Edward Mutesa II during his final exile, 1966-1969: The Financial Problems of Sir Edward Mutesa II during his final exile, 1966-1969''. Progressive Publishing House. * Makubuya, Apollo. (2019). ''Sir Edward Frederick L. Mutesa II: Reflections on the Triple Heritage Of An African King, Knight and President''. New Vision Printing and Publishing. * Mutesa, Sir Edward Frederick. (1967). ''Desecration of my Kingdom''. Constable. == Ebijulizo ebirala == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bakabaka ba Buaganda] {{s-start|}} {{s-bef|before=[[Daudi Cwa II of Buganda|Daudi Chwa II]]}} {{s-ttl|title=[[Kabaka of Buganda]]|years=22 November 1939 – 21 November 1969}} {{s-vac|next=[[Muwenda Mutebi II of Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]]}} {{s-bef|before=[[Elizabeth II]]<br /><small>as Queen of Uganda</small>}} {{s-ttl|title=[[President of Uganda]]|years=9 October 1963 – 2 March 1966}} {{s-aft|after=[[Milton Obote]]}} {{s-end}} [[Category:Bannabyabufuzi]] f2vpr7brya8hm7g50bwjr7sd8ohrmk0 Frank Tumwebaze 0 7938 48188 43001 2026-04-27T17:45:09Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48188 wikitext text/x-wiki [[File:Tumwebaze Frank Kagyigyi.jpg|thumb|Tumwebaze Frank Kagyigyi.jpg]] '''Frank Kagyigyi Tumwebaze''' munnayuganda, musomesa ate nga munnabyabufuzi. Ye [[Minisita w'eby'okulima, okulunda n'okuvuba]] okuva nga 8 ogwomukaaga 2021.<ref>https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545</ref> Yaliko minisita wa [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Gender, Labour and Social Development]], mu [[Kakiiko ka Uganda]]. Yalondebwa ku kifo kino nga 14 ogwekkumi n'ebiri 2019.<ref>https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1512132/museveni-shuffles-cabinet</ref> Ekyo nga tekinnabaawo, yali minisita w'eby'empuliziganya okuva nga 6 ogwomukaaga 2016 okutuusa nga 13 ogwekkumi n'ebiri 2019.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |access-date=2021-09-01 |archive-date=2020-06-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200625181934/https://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref>Yaliko [[Minisita w'omukulembeze]] ne Minisita wa [[:en:Kampala_Capital_City_Authority|Kampala Capital City Authority]] wakati wa 2012 ne 2016. Mu kiseera kino ye [[Mubaka wa paalamenti]] omulonde owa Kibaale County mu [[Kamwenge (disitulikit)|Kamwenge Disitulikiti]] nga ali mu kibiina kya [[National Resistance Movement|National Resistance Movement.]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=356&const=Kibale++County&dist_id=64&distname=Kamwenge |access-date=2021-09-01 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001651/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=356&const=Kibale++County&dist_id=64&distname=Kamwenge |url-status=dead }}</ref> == Okusoma kwe == Tumwebaze yazaalibwa Matayo Kagyigyi ne Beatrice Kagyigyi mu [[Kamwenge (disitulikit)|Kamwenge Disitulikiti]] nga 1 ogwekkumi n'ebiri 1975. Mwana wa kutaano mu famire y'abaana omusanvu. Yasomera [[Jinja college]] gye yamalira ekyomukaaga. Yafuna [[Ddiguli mu musomesa bwa ssaayansi]] mu 1999 okuva mu [[Mbarara University of Science and Technology]]. Yafuna ne [[Masters mu International and Diplomatic Studies]], ne [[Masters mu Public Health]] gye yafuna mu 2005 ne mu 2019 e [[Makerere University]], yunivasite esinga obukulu mu Uganda.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=356&const=Kibale++County&dist_id=64&distname=Kamwenge |access-date=2021-09-01 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001651/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=356&const=Kibale++County&dist_id=64&distname=Kamwenge |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=29140:frank-tumwebazes-long-walk-to-stardom&catid=72:interview&Itemid=99 |access-date=2021-09-01 |archive-date=2021-09-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210901125657/https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=29140:frank-tumwebazes-long-walk-to-stardom&catid=72:interview&Itemid=99 |url-status=dead }}</ref> Mu gwoluberyeberye 2019, yafuna [[Masters mu Public Health]] e [[Makerere University|Makerere University.]]<ref>https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1492629/minister-tumwebaze-graduates-masters-degree-makerere</ref> == Emirimu == Okuva mu 2000 okutuuka mu 2001, yakola nga [[Ofiisa w'ebyamaguzi]] mu [[Kitongole kya ky'eby'emisolo mu Uganda]] ekya [[:en:Uganda_Revenue_Authority|Uganda Revenue Authority]]. Mu 2001, yalondebwa nga omumyuka wa RDC era yatwalibwa mu [[Iganga (disitulikit)|Iganga Disitulikiti]] mu kifo ekyo okutuuka mu 2003. Bwe yava eyo yatwalibwa mu Maka g'obukulembeze, gye yakola nga Omuyambi ow'enjawulo ow'omukulembeze mu kunoonyereza n'empuliziganya okuva mu 2003 okutuuka mu 2005. Mu 2006, yayingira eby'obufuzi nga yeesimbawo ku kifo ky'obubaka bwa paalamenti we Kibale County mu [[Kamwenge (disitulikit)|Kamwenge Disitulikiti.]] Yalondebwa ku tikiti ya NRM. Mu 2011, yaddamu n'alondebwa.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=356&const=Kibale++County&dist_id=64&distname=Kamwenge |access-date=2021-09-01 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001651/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=356&const=Kibale++County&dist_id=64&distname=Kamwenge |url-status=dead }}</ref> Mu kukyusa abakulembeze nga 12 ogwomunaana 2015, yalondebwa nga [[Minisita w'obwa pulezidenti]].<ref>https://web.archive.org/web/20120816010806/http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni+reshuffles+Cabinet++makes+marginal+changes/-/688334/1480036/-/jh8op4/-/index.html</ref><ref>https://www.facebook.com/notes/the-new-vision/full-uganda-cabinet-list-as-of-15th-august-2012/10151137578009078</ref> Yadda mu kifo kya Kabakumba Masiko, eyava mu gavumenti nga 14 ogwekkumi n'ebiri 2011 nga kigambibwa nti yali akozesa bubi woofiisi, obubbi, okufiiriza gavumenti ensimbi n'okweddiza ensimbi za gavumenti mu bukyamu.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1288572/-/bg4gs6z/-/index.html |access-date=2021-09-01 |archive-date=2020-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200207082156/https://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1288572/-/bg4gs6z/-/index.html |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1288572/-/bg4gs6z/-/index.html |access-date=2021-09-01 |archive-date=2020-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200207082156/https://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1288572/-/bg4gs6z/-/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>https://web.archive.org/web/20120109061110/http://www.newvision.co.ug/news/314859-Kabakumba-Masiko-resigns.html</ref>Mu gwomukaaga 2016, yafuulibwa minisita wa ICT. <ref>https://www.scribd.com/document/314964607/New-Cabinet</ref>Mu kukyusa obukulembeze nga 14 ogwekkumi n'ebiri 2019, Tumwebaze yafuulibwa minisita wa Gender, Labour and Social Development nga yadda mu kifo kya [[Janat Mukwaya]], eyaggyibwako.<ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html</ref> Nga 28 ogwokutaano 2021 yafuulibwa mmemba w'akakiiko akalonzi aka paalamenti ak'ekkumi n'ogumu era akakiiko kano akakulemberwa Sipiika wa paalamenti ke kakkiriza n'okwanjula ba mmemba abalondebwa Pulezidenti.<ref>https://www.independent.co.ug/minister-tumwebaze-on-nrms-appointments-committee-list/</ref> == Ebimukwatako == Tumwebaze mufumbo era taata wa baana bataano. Akkiririza mu ddiini ya [[Anglican]]. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=29140:frank-tumwebazes-long-walk-to-stardom&catid=72:interview&Itemid=99 |access-date=2021-09-01 |archive-date=2021-09-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210901125657/https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=29140:frank-tumwebazes-long-walk-to-stardom&catid=72:interview&Itemid=99 |url-status=dead }}</ref> == Emirimu gya paalamenti == Wammanga bwe buvunaanyizibwa obulala bw'alina mu paalamenti.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=356&const=Kibale++County&dist_id=64&distname=Kamwenge |access-date=2021-09-01 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304001651/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=356&const=Kibale++County&dist_id=64&distname=Kamwenge |url-status=dead }}</ref> * [[Ssentebe]] w'akakiiko ka Finance, Planning and Economic Development * Mmemba mu lukiiko lwa Rules, Discipline and Privileges == Laba na bino == * [[Disitulikiti za Uganda]] == Ebijuliziddwa ==  {{Reflist}} == Link endala == * [https://web.archive.org/web/20150315101104/http://www.parliament.go.ug/new/ Website of the Parliament of Uganda] * [https://web.archive.org/web/20210809212430/http://www.kamwenge.go.ug/ Kamwenge District Internet Portal] {{DEFAULTSORT:Tumwebaze, Frank}} [[Category:Bannabyabufuzi]] ggite6bp3gi9egcd18ciux7yebq51fe Ow'ekitiibwa Edward Kiwanuka Ssekandi 0 7939 48189 35611 2026-04-27T17:46:17Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48189 wikitext text/x-wiki [[File:The Vice President of Uganda, Mr. Edward Kiwanuka Ssekandi calling on the Vice President, Shri M. Venkaiah Naidu, in New Delhi on March 24, 2018.jpg|thumb|Eyaliko Omumyuka w'omukulembeze w'eggwanga Uganda, Omwaami. Edward Kiwanuka Ssekandi ng'abuuzaako ku mumyuka w'omukulembeze wa India, Shri M. Venkaiah Naidu, mu kibuga New Delhi mu mwezi gwa Mugula Nsigo, 24, 2018]] '''Edward Kiwanuka Ssekandi''' yazaalibwa nga 19/Gatonnya<ref>[[EMMYEZI]]</ref>/1943. Munnayuganda, munnabyabufuzi era munnamateeka. Ono yamyuka omukulembeze wa Uganda okuva nga 24/Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 21/Muzigo<ref>[[EMMYEZI]]</ref>/2021.<ref>https://archive.is/20150208044004/http://www.independent.co.ug/component/wordpress/2011/05/former-speaker-sekandi-is-new-vp-and-mbabazi-prime-minister/?Itemid=422</ref> Nga tannatuuka kw'ekyo, yaweerezaako ng'omukubiriza wa Paalamenti okuva mu 2001 okutuuka mu 2011 era nga yaliko omumyuka w'omukubiriza wa sseteseerezo y'omu oyo era nga mu kiseera kyekimu ye yali omukiise wabantu be Bukoto ey'a Masekkati mu ssetteesezo wa Uganda okuva mu 1996 okutuuka mu 2021.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/voters-speak-on-why-they-kicked-out-24-ministers-vp-3262462 </ref> [[File:USAID Deputy Mission Director, John Mark Winfield, and Vice President of Uganda, Edward Kiwanuka Ssekandi, launch the new health information database for human resources at Hotel Africana in Kampala (cropped).jpg|thumb|Edward Kiwanuka Ssekandi, eyaliko omukubiriza wa paalamenti ya Uganda ate era yamyukako ko omukulembeze wegwanga]] == Obuzaale bwe. == [[File:Flag map of Uganda.svg|thumb|Mmaapu ya Uganda nga erimu ne bendera y'eggwanga]] [[File:Rebecca Alitwala Kadaga 2022 (cropped).jpg|thumb|Rebecca Alitwala Kadaga eyasikira Mr Edward Kiwanuka Ssekandi ku bukubiriza wa paalamenti ya Uganda.]] Ssekandi yazaalibwa mu disitulikiti y'e [[Masaka (disitulikit)|Masaka nga]] 19/ Gatonnya/1943, era nga azaalibwa omwaami Alex Kiwanuka n'omukyala Virgo Kiwanuka<ref>https://www.newvision.co.ug/news/1422842/vp-ssekandi-mother-100</ref> ku kyalo kya Bulegeya , mu ggombolola y'eKyanamukaaka, mu disitulikiti ya Masaka, mu gwanga Uganda. == Obuyigirize bwe. == Yasomera mu Lubiri Secondary School ku mutendera ogwa 'O' level era neyeeyongerayo ku mutendera ogwa 'A' level ku ssomero lya St Mary’s College Kisubi. Owek. Edward Kiwanuka Ssekandi yeeyongerayo mu ssematendekero ya University of East Africa, mu Dar-es-Salaam okuva mu 1966 okutuusa mu 1969 nakuguka mu by'amateeka. == Emirimu gye n'obuweerezaabwe. == Yafuna diguli mu mateeka okuva ku ssettendekero ya University of East Africa . Era alina dipuloma mu kuteekesa mu nkola amateeka okuva ku Law Development Center mu [[Kampala]], ekibuga kya Uganda ekikulu era ekisinga obunene.<ref>https://web.archive.org/web/20150924064454/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?details=t&j=258&const=Bukoto+County+Central&dist_id=5&distname=Masaka</ref> Okuva mu 1973 okutuuka 1978, yaweerezaako ng'omusomesa ku Uganda Law Development Centre. Okuva mu 1978 ne 1979, yakolako nga ssenkulu wa Law Development Centre. Ye munnamateeka eyakulemberamu akakiiko akaakola okubuuliriza ku kutyoboola eddembe ly'obuntu wakati wa 1986 ne 1993. Yali omu ku baabaga ssemateeka wa Uganda ow'omwaka 1995 eyabagibwa wakati wa 1994 ne1995.<ref name=":0">https://www.parliament.go.ug/cmis/browser?id=0d363612-d643-4bf9-8563-e9150791d462%3B1.0</ref> Oluvannyuma lw'okukuguka mu mateeka yeeyunga ku kooti ya Uganda ensukkulumu nga puliida mu mwaka gwa 1970. Owek. Edward Kiwanuka Ssekandi yaliko omuwolereza wa gavumenti mu minisitule y'obwenkanya " Ministry of justice" wakati wa 1969 ne 1973. Yasomesaako mu Law Developement Center jeyafuukira pulinsipal lekikyala era oluvannyuma nafuuka omukulu wa depaatimenti. Yali avunaanyizibwa ku masomo agenjawulo mu LDC wakati wa 1974 ne 1979, yakulirako essomo lya postgraduate bar n'obuvunanyizibwa obwenjawulo. <ref name=":0" /> Okuva mu 1978 paka 1979, yakola nga Ssenkulu (Director) wa Law Development center era mmemba mu Law Council, ekitongole ekivunaanyizibwa ku bukugu bwamateeka mu Uganda.Okuva mu 1979 paka kati abadde Puliida mu Ssekandi and Company Advocates.Yaliko chancellor wa Namirembe Diocese okuva mu 1982 paka mu 1985. Mu 1986 paka 1993 yeyakulembera ba bannamateeka mu kakiiko akabuuliriza kukutyoboola eddembe lyobuntu mu Uganda akaayitibwa "Commision of Inquiry into the violation of Human Rights in Uganda" omulimu gweyakola obulungi ennyo.<ref name=":0" /> Mu 1986 paka 1992, yali omumyuka wa Ssentebe wa Law Council Disciplinary Committee eyali evunaanyizibwa ku nsonga z'empisa mu bannamateeka.Wakati wa 1992 ne 1996, yali mmemba mu Law Developement Centre managemnet Committee. Mu 1994 paka mu 1995 yaliko omukiise mu Uganda constituent Assembly ng'akiikirira Bukoto ey'awakati, mu disitulikiti y'eMasaka, era nga yali omu ku abo abaaliwo nga babaga ssemateeka Uganda kwetambulira okutuusa kaakano. Yafuuka omukiise mu paalamenti ya Uganda okuva mu 1996 paka 2001 ng'akiikirira Bukoto eyawakati. Yalondebwa ku bwa ssentebe bwakakiiko ka "Committe of Rules, Privileges and Discipline mu 1996,1997 ne 1998.Wakati wa 09/1998 ne 7/2001, owek. Edward Ssekandi yalondebwa ku bw'omumyuka w'omukubiriza wolukiiko lw'eggwanga olw'omukaaga, ne ku bw'omumyuka wa Ssentebe wa "Committe of the whole house". Yali mmemba wa "Parliamentary Appointments Committee".Mu 6/2001 okutuusa mu 5/2006, yalondebwa neera okukikirira abantu ba Bukoto ya wakati, Masaka mu lukiiko lw'eggwanga. <ref name=":0" /> Mu 7/2001 paka 5/2006, owek. Edward Ssekandi yalondebwa okuba omukubiriza w'olukiiko lw'eggwanga Uganda. Owek. Ssekandi, mu 2/2006 paka 5/2011, yalondebwa nate abantu b'eBukoto ya wakati abakiikirire mu paalamenti. Mu 5/2006 paka 5/2011, yaddamu naawereza nga omukubiriza wa paalamenti ey'omunaana.Mu 2008 paka 2010, yeyali ssentebe wa Africa Parliamentary Union (APU).<ref name=":0" /> Okuva mu 1985 paka kati , aweereza mu Rotary Club eya Rubaga, era nga okuva mu 1989 paka mu 1990 yaliko pulezidenti waayo. == Ebimukwatako ng'omuntu == Mufumbo, wa kibiina kya National Resistance Movement. Agambibwa okuba nga muwagizi nnyo ow'ebyemizannyo.<ref>https://web.archive.org/web/20150924064454/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?details=t&j=258&const=Bukoto+County+Central&dist_id=5&distname=Masaka</ref> == Labe ne == * Paalamenti ya Uganda * Olukalala lw'abakubiriza ba Paalamenti ya Uganda. == Ebijuliziddwa == [[Category:Bannabyabufuzi]] nkicn1s0nnl0o5rp97swiy2tonjmb6t Thomas Tayebwa 0 7940 48190 38124 2026-04-27T17:46:38Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48190 wikitext text/x-wiki [[File:Tayebwa Thomas.jpg|thumb|Tayebwa Thomas.jpg ]]{{Infobox omuntu|erinnya=Thomas Tayebwa|yazaalibwa_ddi=10/ November/ 1980|eggwanga=Munnayuganda|okusoma_kwe=[Makereke Universiy]|kifaanayi=Tayebwa Thomas.jpg|omulimu_gwe=Mumyuka wa Sipiika wa Paalamenti ya Uganda|kifaananyi=Tayebwa Thomas.jpg}} '''Thomas Bangirana Tayebwa''' (eyazaalibwa nga 10 Ogwekkuminoogumu 1980) [[:en:Uganda|Munnayuganda]], munnamateeka era munnabyabufuzi. Tayebwa Yalondebwa [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]] nga nnampala wa gavumenti.<ref>https://www.aa.com.tr/en/africa/ugandas-president-appoints-82-ministers/2267875</ref> Kyokka oluvannyuma lw'okufa kw'eyali Sipiika wa Palamenti ya Uganda Jacob Oulanya, ekibiina kya NRM kyamuwandako eddusu n'avuganya ku ky'Omumyuka wa Sipiika era n'akiwangula.<ref>https://ugandaradionetwork.net/story/tayebwa-elected-deputy-speaker-of-parliament-</ref> Okuva mu mwaka gwa 2016 aweereza ng’omubaka akiikirira Ruhinda North County (esangibwa mu [[Mitooma (disitulikit)|ddisitulikiti ya Mitooma]]) mu lukiiko lw’eggwanga olukulu. Tayebwa mmemba mu kibiina ekiri mu buyinza mu [[:en:Uganda|Uganda]], ekya NRM. Yaweerezaako nga mmemba ku kakiiko k’ebyenfuna by’eggwanga wamu ne ku Natural Resources Committee.<ref>https://theyworkforyou.github.io/uganda-parliament-watch/mp/738cff3b-1d64-4788-9421-2d36741dcb16/</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Tayebwa yazaalibwa Bangirana Daudi ne Betty Komuhangi ab'omu kyalo ekimanyiddwa nga Bitereko mu [[Mitooma (disitulikit)|ddisitulikiti ya Mitooma]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/news-headlines/44751-mp-thomas-tayebwa-says-networking-has-propelled-him-this-far |access-date=2021-08-11 |archive-date=2022-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331170815/https://observer.ug/news-headlines/44751-mp-thomas-tayebwa-says-networking-has-propelled-him-this-far |url-status=dead }}</ref> Yasomera ku Kigarama Primary School, Kigarama Senior Secondary School ne Ruyonza School gye yafunira [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|UACE]] mu mwaka gwa 2000. Mu 2005, yafuna ddiguli esooka mu Social Sciences ku [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]], ate era n'afuna ddiguli mu mateeka [[:en:Bachelor_of_Laws|(Bachelor of Law]] degree) mu mwaka gwa 2012 ku yunivaasite y'emu. == Ebifo ebirala == Tayebwa aweereza nga ssenkulu wa Cholmat Investments.<ref>https://theinsider.ug/index.php/2019/01/14/top-10-richest-mps-in-the-10th-parliament-named/</ref> == Ebyobufuzi == [[File:Tayebwa and Among.jpg|left|thumb|Omumyuka wa Sipiika Thomas Tayebwa (ku kkono) ng'ali ne Sipiika Anita Annet Among.]] Mu Gwekkumi, 2015, Tayebwa yeesogga ebyobufuzi ku kkaadi ya [[National Resistance Movement|NRM]], n'awangula [[:en:Primary_election|akamyufu]] k'ekibiina n'obululu 15092 wamu n'[[:en:2016_Ugandan_general_election|akalulu ka Uganda aka bonna aka 2016]] olwo n'afuuka omubaka akiikirira Ruhinda North County, [[:en:Mitooma_District|Mitooma ddisitulikiti]] mu lukiiko lw'ebbona lya Africa olukulu olw'ekkumi. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://ugblizz.com/winners-and-losers-of-uganda-member-of-parliament-mps-elections/ |access-date=2021-08-11 |archive-date=2017-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170606032019/https://web.archive.org/web/20170606032019/http://ugblizz.com/winners-and-losers-of-uganda-member-of-parliament-mps-elections/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.pmldaily.com/news/2019/10/mps-assure-mitooma-residents-on-water-electricity.html</ref> Yaweerezaako nga mmemba ku kakiiko k’ebyenfuna by’eggwanga wamu ne ku Natural Resources Committee (2016-2021).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://governance.mak.ac.ug/members/20/hon-thomas-tayebwa |access-date=2021-08-11 |archive-date=2021-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210923081457/https://governance.mak.ac.ug/members/20/hon-thomas-tayebwa |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.monitor.co.ughttps//www.monitor.co.ug/uganda/news/national/makerere-to-extend-semester-over-strike-1807302</ref><ref>https://chimpreports.com/mp-tayebwa-transfers-shs-20m-to-home-district/</ref> == Obulamu bwe obw'omunda == Nga 14 Ogwokubiri 2009 Tayebwa yawasa Anita Rukundo ku St Augustine Chapel e [[:en:Makerere|Makerere]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Makerere</ref> ([[Kampala]], UG). Balina omwana omu.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.mywedding.co.ug/real-stories/201903/what-you-missed-on-mp-thomas-tayebwas-anniversary-10438.html |access-date=2021-08-11 |archive-date=2021-01-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210118225702/https://www.mywedding.co.ug/real-stories/201903/what-you-missed-on-mp-thomas-tayebwas-anniversary-10438.html |url-status=dead }}</ref> == Ebijulizo ==   == Obulandira obulala == * [https://web.archive.org/web/20210721200241/https://tayebwa.org/ Thomas Tayebwa official website] * [https://web.archive.org/web/20150315101104/http://www.parliament.go.ug/new/ Website of the Parliament of Uganda] * [https://web.archive.org/web/20210430210631/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=199] * https://web.archive.org/web/20210514015543/https://www.parliament.go.ug/mp_database/rpt_mps.php * http://visiblepolls.org/parliamentary-results * https://web.archive.org/web/20160324123611/http://www.elections.co.ug/new-vision/election/1417394/uganda-elections-2016-provisional-parliamentary-results * https://web.archive.org/web/20170606032019/http://ugblizz.com/winners-and-losers-of-uganda-member-of-parliament-mps-elections/ [[Category:Bannabyabufuzi]] 7b30tubmexdhh6hqxdkjfbqohthr3am Monica Musenero 0 7943 48191 31697 2026-04-27T17:47:04Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48191 wikitext text/x-wiki '''Monica Musenero Masanza''' munnayuganda era nga kiteeberezebwa okuba nga yazaalibwa mu 1965, [[musawo wa bisolo]], [[musawo wa buwuka]] era nga mu kutangira obulwaddeakwata kisooka. Ono akola nga eyebuuzibwako mu kutangira endwadde mu gavumenti ya uganda era akola nga omuwabuzi wa pulezidenti wa uganda ku kubalukawo kw'[[endwadde mu ggwanga]]. Emabegako ye yali akulira okunoonyereza ku ndwadde ezireetebwa obuwuka era nga ye amyuka Komisona w'okunoonyereza mu [[Minisitule y'eby'obulamu mu Uganda]].<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/New_Vision_(newspaper)</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/preventive-healthcare-expert--Ndejje-University-Musenero/688334-5607428-1436dvuz/index.html</ref> Akoze mu bifo ebiwerako emabegako mu kulwanyisa ekilwadde kya [[Ebola]] mu [[Uganda]], [[Democratic Republic of Congo]] ne mu nsi y'obugwanjuba bwa Afirika eya [[Sierra Leone]].<ref name=":0" /> == Obuto bwe n'obuyigirize bwe. == Musenero yazaalibwa mu disitulikiti katieyitibwa [[Butebo Disitulikiti]] (eyali ekitundu kya [[Pallisa (disitulikit)|Pallisa Disitulikiti]]), mu [[Buvanjuba]] bwa [[Uganda]].<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/New_Vision_(newspaper)</ref> Nga amaze okusoma pulayimale, O level ye yagisomera ku Bubulo Girls Secondary School. Yasomera Alevel ku [[Nabumali High School]] era n'atikkirwa ne [[Dipuloma y'okusoma kw'awagggulu]] mu 1987.<ref>https://www.monitor.co.ug/artsculture/Heart-to-Heart/Dr-Musenero-fighting-Ebola-Sierra-Leone/691230-5297270-vt1aaoz/index.html</ref> Bwe yava awo n'aweebwa ekifo okusomera e [[Makerere University]], Yunivasite ya Uganda esinga obunene n'obukulu, eno yatikkirwa ne [[Ddiguli mu busawo bw'ebisolo]]. Oluvannyuma, yavuna [[Ddiguli ey'okubiri mu bulamu bw'abantu]] e [[Makerere University|Makerere University.]] Yakola ne ddiguli ya [[Masters mu kulwanisa obuwuka obuleeta endwadde]] okuva mu [[Cornell University]] mu 1997.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.castlethinktank.org/team-member/dr-monica-musenero-masanza/ |access-date=2021-08-12 |archive-date=2022-02-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224235657/https://www.castlethinktank.org/team-member/dr-monica-musenero-masanza/ |url-status=dead }}</ref> == Emirimu gye == Mu 2008, Musenero yafuna omulimu mu [[African Field Epidemiology Network (AFENET)]] ekiri mu Kampala Uganda, nga eno yali yebuuzibwako ku ndwadde ezibalukawo ate nga ye Senior Program Officer. Mu 2011, yakuzibwa ku bwa Regional Epidemiology Director, yakola mu kifo ekyo okutuusa mu 2013. Mu 2014 yakola nga eyeebuuzibwako mu [[Kitongole ky'ebyobulamu mu nsi yonna]] mu biseera by'akawuka ka [[Ebola]] mu [[Sierra Leone]]. Awo we yava n'apangisibwa nga Principal Epidemiologist ate nga Amyuka Komisona wa Epidemiology and Surveillance mu kitongole ky'eby'obulamu mu Uganda mu 2015.<ref>https://www.linkedin.com/in/monica-musenero-masanza-26769565/?originalSubdomain=ug</ref> == Ebirala == Mu 2014, mu kiseera ky'okubalukawo kwa Ebola mu [[Guinea]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Sierra Leone]], nga Musenero amaze emirimu gye mu Kitongole ky'eby'obulamu mu Uganda, yaddamu n'ayitibwa okukola nga omuwabuzi mu West Africa, olw'obumanyirivu bwe yalina mu kukwasaganya ekirwadde kya Ebola.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/New_Vision_(newspaper)</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/artsculture/Heart-to-Heart/Dr-Musenero-fighting-Ebola-Sierra-Leone/691230-5297270-vt1aaoz/index.html</ref> Mu 2020 nga atandika, nga Uganda tennaba kufuna mulwadde wa [[:en:COVID-19|COVID-19]] asooka, Dr. Musenero yalondebwa nga omuwabuzi wa pulezidenti wa Uganda ku bikwata ku kirwadde ekyo. Yakulemberamu ekibiina ky'abakugu abaategeka engeri ne bawabula pulezidenti ku kiki ekirina okukolebwa.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/New_Vision_(newspaper)</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/artsculture/Heart-to-Heart/Dr-Musenero-fighting-Ebola-Sierra-Leone/691230-5297270-vt1aaoz/index.html</ref> == Amaka == Monica Musenero yafumbirwa Micheal Masanza era bombi balina ezzadde lya baana basatu.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/New_Vision_(newspaper)</ref> == Laba bino == * [[Eby'obulamu mu Uganda]] == Ebijuliziddwa ==  {{Reflist}} == Link endala == * [https://www.pbs.org/frontlineworld/stories/uganda901/musenero.html Interview with Dr. Monica Musenero, Senior Program Officer for the African Field Epidemiology Network, an NGO] [[Category:Bannabyabufuzi]] 7qfje7ticlksergk19hrlgid3cz19iq Aggrey Bagiire 0 7945 48192 43278 2026-04-27T17:47:16Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48192 wikitext text/x-wiki [[File:Bagiire Aggrey Henry.jpg|thumb|Bagiire Aggrey Henry]] '''Aggrey Henry Bagiire''' [[:en:Uganda|Munnayuganda]] era munnabyabufuzi. Ye [[:en:Transport|Minisita omubeezi ow'ebyentambula]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda.]] Yalondebwa mu kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |access-date=2021-08-12 |archive-date=2016-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> [[:en:Parliament_of_Uganda|Mu Palamenti ya Uganda ey'ekkumi,]] yaweerezaako ng'omubaka mu Palamenti owa Bunya County ey'omubugwanjuba, mu Disitulikiti y'e Mayuge (okuva 2016–2021).<ref>https://web.archive.org/web/20160527141255/http://www.parliament.go.ug/new/index.php/members-of-parliament/members-of-parliament</ref> == Laba ne == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Bannabyabufuzi]] t3wneeia4brt3os49la2qlnbyhl6qdh Moses Ali 0 7947 48193 34673 2026-04-27T17:47:34Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48193 wikitext text/x-wiki [[File:Ali, Moses.jpg|thumb|Ali, Moses.jpg ]] '''Moses Ali''' eyazaalibwa nga 5 ogwokuna 1939 [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] Munnabyabufuzi ate nga Munnamagye eyawummula. <ref>{{cite web|access-date=13 February 2015|first=Gawaya|newspaper=[[Daily Monitor]]|location=Kampala|url=http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Gen--Moses-Ali-s-promotion--How-did-he-earn-the-four-stars-/-/689364/1467126/-/qm3rmn/-/index.html|title=General Moses Ali’s Promotion: How Did He Earn The Four Stars?|last=Tegulle|date=31 July 2012|archive-date=6 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906195651/http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Gen--Moses-Ali-s-promotion--How-did-he-earn-the-four-stars-/-/689364/1467126/-/qm3rmn/-/index.html|url-status=dead}}</ref>Ye mumyuka wa Prime Minisita owookubiri era nga y'amyuka akulira ebya bizinensi za gavumenti mu paalamenti.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/final-cabinet-list-jessica-alupo-new-vice-president-3430616</ref> Yakolako mu [[Kabineti ya Uganda]] nga [[Omumyuka wa Prime minisita owookusatu]] n'omumyuka w'akulira ebya bizinensi za gavumenti okuva mu Gwokutaano 2011 okutuuka mu Gwomukaaga 2016.<ref>{{cite web|url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments|title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers|date=27 May 2011|access-date=13 February 2015|first=.|last=Uganda State House|publisher=[[Facebook.com]]}}</ref> Yakolako nga Amyuka Prime Minisita asooka okuva mu gwomukaaga 2016 okutuuka mu gwokutaano 2021.<ref>{{cite web|date=6 June 2016|access-date=13 June 2016|url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet|title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016|publisher=Scribd.com|author=Uganda State House}}</ref> Yaliko era abadde [[Mubaka wa paalamenti]] akiikirira East Moyo County mu [[Adjumani (disitulikit)|Adjumani Disitulikiti]] okuva mu 2011.<ref>{{cite web|publisher=[[Parliament of Uganda]] (POU)|access-date=13 February 2015|url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=13&const=East+Moyo+County&dist_id=36&distname=Adjumani|title=Profile of Ali Moses, Member of Parliament for East Moyo County, Adjumani District|author=POU|location=Kampala|archive-date=24 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924064500/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=13&const=East+Moyo+County&dist_id=36&distname=Adjumani|url-status=dead}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma == Moses Ali yazaalibwa mu [[Adjumani (disitulikit)|Adjumani Disitulikiti]], [[Ekitundu kya West Nile]], mu [[Mambuka ga Uganda.]] Yazaalibwa nga 5 ogwokuna 1939.<ref>{{cite web|first=Carol|newspaper=[[New Vision]]|url=http://www.newvision.co.ug/news/642015-amin-played-moses-ali-against-yusuf-gowon.html|title=Amin Played Moses Ali Against Yusuf Gowon|access-date=13 February 2015|date=24 April 2013|last=Natukunda|location=Kampala}}</ref> Alina [[Ddiguli mu mateeka (LLB)]], gye yafunira e [[Makerere University]]. Alina ne Di[[ploma mu Legal Practice]], okuva mu [[:en:Law_Development_Center|Law Development Center]] mu [[Kampala]]. Moses Ali alina obumanyirivu okuva mu matendekero g'amagye mu [[Yuganda|Uganda]], [[Israel]] ne mu [[United Kingdom]].<ref>{{cite web|publisher=[[Parliament of Uganda]] (POU)|access-date=13 February 2015|url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=13&const=East+Moyo+County&dist_id=36&distname=Adjumani|title=Profile of Ali Moses, Member of Parliament for East Moyo County, Adjumani District|author=POU|location=Kampala|archive-date=24 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924064500/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=13&const=East+Moyo+County&dist_id=36&distname=Adjumani|url-status=dead}}</ref> Musajja Musiraamu.<ref>chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/viewer.html?pdfurl=https%3A%2F%2Fsemuwemba.files.wordpress.com%2F2010%2F03%2Fnubians-of-east-africa.pdf&clen=2093266&chunk=true</ref> == Emirimu == Ali yeetaba mu [[lutalo lwa Uganda olwaggyako Pulezidenti Milton Obote mu 1971]] ne luleeta [[Idi Amin]] mu ntebe. Yagenda atyo nga akuzibwa mu biseera bya [[Republic ya Uganda eyookubiri]] nga Amin y'afuga eggwanga nga munnamagye ew'effuga bbi. Ali yalondebwa nga [[Minisita w'eby'enfuna,]]<ref>{{cite web|first=Carol|newspaper=[[New Vision]]|url=http://www.newvision.co.ug/news/642015-amin-played-moses-ali-against-yusuf-gowon.html|title=Amin Played Moses Ali Against Yusuf Gowon|access-date=13 February 2015|date=24 April 2013|last=Natukunda|location=Kampala}}</ref> era yakozesa ekifo kye okutegeka obusiraamu. Kino kyamuwangulira ettutumu mu bantu naye ate kyayongera kweraliikiriza Amin,<ref name=":0">[[Template:Sfn]]</ref> nga atya nti Ali agezaako kuzimba buwagizi bwa basiraamu mu by'obufuzi.<ref>[[Template:Sfn]]</ref> Mu gwokuna 1978, Pulezidenti yategeka olukiiko mu Kampala, gye yagobera ba Minisita abaali batagondera biragiro bye, nga ba maanyi nnyo oba nga ate tebalina bumanyirivu mu bye bakola. Nga avuunaana [[Minisita w'eby'enfuna]] okukozesa obubi [[Bank of Uganda]] n'okulya enguzi, Amin yakambuwala nnyo mu kwogera kwe era nga yayogerera Ali. Bwe yamanyi nti tasobola kwewolereza, Ali yasalawo alekulire mbagirawo. Yasalawo ave mu Kampala mu kimugunyu mu mmotoka ye n'agenda mu kyalo kyabwe mu kitundu kya West Nile. Bwe yatuukayo, waliwo akabinja k'abatemu ne kamulumba, naye yabawangula nga akozesa emmundu. Ali yakakasa nti okulumbibwa okwo kwali kutegekeddwa komanda wa [[Uganda Army]] [[Yusuf Gowon]], nga ono yali mulabe we wadda.<ref name=":0" /> Amin yamuggyako ebitiibwa bye eby'amagye byonna.<ref>[[Template:Sfn]]</ref> Enfuga ya Amini bwe yaggwaawo mu lutalo lwa [[:en:Uganda–Tanzania_War|Uganda–Tanzania War]] mu 1978-1979, Ali yagenda mu buwanganguse mu Southern Sudan, n'afuna obubudamo mu [[Nimule]].<ref>[[Template:Sfn]]</ref> Mu myaka gya1980 yakulembera ekibiina kya [[:en:Uganda_National_Rescue_Front|Uganda National Rescue Front]] mu kwegugunga okwali kuwakanya okudda kwa gavumenti ya Pulezidenti Milton Obote,<ref>{{cite web|first=Carol|newspaper=[[New Vision]]|url=http://www.newvision.co.ug/news/642015-amin-played-moses-ali-against-yusuf-gowon.html|title=Amin Played Moses Ali Against Yusuf Gowon|access-date=13 February 2015|date=24 April 2013|last=Natukunda|location=Kampala}}</ref> n'afuuka omukulu w'olutalo mu Southern Sudan.<ref name=":0">[[Template:Sfn]]</ref> Nga akozesa obuyinza bwe n'amaanyi ge, Ali yateesa ne [[Yoweri Museveni]] eyadda mu ntebe nga Pulezidenti mu nkomerero y'olutalo lw'omunsiko mu 1986. Amagye ge gaayingira mu ga Uganda amaggya era [[:en:National_Resistance_Army|National Resistance Army]] n'efuuka [[:en:Uganda_People's_Defence_Force|Uganda People's Defence Force]] era n'alondebwa nga [[Major General.]]<ref name=":0" /> Eky'ava mu maanyi g'ekifo kye yafuna mu gavumenti ya Uganda empya, Ali yafuuka mugagga ate nga bamuwuliriramu.<ref name=":0" /> Ali yalinnya ki kifo ky'[[Amyuka Prime Minisita asooka]] mu gavumenti ya Museveni. Yakola mu paalamenti ya Uganda okuva mu 2001.<ref name=":0">{{cite web|first=Carol|newspaper=[[New Vision]]|url=http://www.newvision.co.ug/news/642015-amin-played-moses-ali-against-yusuf-gowon.html|title=Amin Played Moses Ali Against Yusuf Gowon|access-date=13 February 2015|date=24 April 2013|last=Natukunda|location=Kampala}}</ref> Yaddamu n'akuzibwa nga [[Lieutenant General]] nga 13 gwokusatu 2003,<ref>{{cite web|publisher=[[Parliament of Uganda]] (POU)|access-date=13 February 2015|url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=13&const=East+Moyo+County&dist_id=36&distname=Adjumani|title=Profile of Ali Moses, Member of Parliament for East Moyo County, Adjumani District|author=POU|location=Kampala|archive-date=24 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924064500/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=13&const=East+Moyo+County&dist_id=36&distname=Adjumani|url-status=dead}}</ref> <ref>[[Template:Sfn]]</ref>naye yafiirwa ebifo byombi mu paalamenti n'obwa Minisita mu 2006. Mu 2011, nga alina emyaka 72 yaddamu okufuna ekifo kye mu paalamenti era n'aweebwa obuvunaanyizibwa obupya.<ref name=":0" /> Mu mwaka ogwaddako, Ali y'addamu n'akuzibwa ku ddaala lya [[General]] mu Uganda People's Defence Force.<ref>{{cite web|access-date=13 February 2015|first=Gawaya|newspaper=[[Daily Monitor]]|location=Kampala|url=http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Gen--Moses-Ali-s-promotion--How-did-he-earn-the-four-stars-/-/689364/1467126/-/qm3rmn/-/index.html|title=General Moses Ali’s Promotion: How Did He Earn The Four Stars?|last=Tegulle|date=31 July 2012|archive-date=6 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906195651/http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Gen--Moses-Ali-s-promotion--How-did-he-earn-the-four-stars-/-/689364/1467126/-/qm3rmn/-/index.html|url-status=dead}}</ref><ref>[[Template:Sfn]]</ref> Mu 2016, bwe yamala okulondebwa mu paalamenti, y'addamu n'alondebwa ku bwa omumyuka wa Prime Minisita asooka ate nga ye Mumyuka w'akulira ebya bizinensi za gavumenti mu paalamenti.<ref>{{cite web|date=6 June 2016|access-date=13 June 2016|url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet|title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016|publisher=Scribd.com|author=Uganda State House}}</ref> == Laba == * Cabinet of Uganda * Parliament of Uganda == Ebijuliziddwa ==  {{reflist}} === Ebirlala ebijuliziddwa === * {{cite book|last=Kasozi|first=A.B.K.|editor1=Nakanyike Musisi|editor2=James Mukooza Sejjengo|title=Social Origins of Violence in Uganda, 1964–1985|publisher=McGill-Queen's University Press|date=1994|location=Montreal; Quebec|url=https://books.google.com/?id=YSa7Wxuw50YC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|isbn=978-0-7735-1218-4}}  *  {{cite book|last=Rice|first=Andrew|title=The Teeth May Smile But the Heart Does Not Forget: Murder and Memory in Uganda|date=2009|publisher=Henry Holt and Company|location=New York City|isbn=978-0-8050-7965-4}} == Ezenyongeza == * [http://www.unhcr.org/refworld/publisher,IRBC,,UGA,3df4beb910,0.html Profile At Unhcr.org] * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Full Cabinet List, May 2011] [[Category:Bannabyabufuzi]] qq335sd0j9hstct883x9nvdcz3607du Moses Magogo Hassim 0 7948 48194 34120 2026-04-27T17:47:47Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48194 wikitext text/x-wiki [[File:Moses Magogo Photo.jpg|thumb|Moses Magogo]]   '''Moses Magogo Hassim''' yazaalibwa mu Gwekumineebiri nga 8, 1976 nga Munayuganda adukanya ebyemizannyo ate munabyabufuzi. ye pulezidenti [[:en:Federation_of_Uganda_Football_Associations|w'ekibiina ekidukanya omuzannyo gwomupiira mu Uganda]] (FUFA),<ref name=":0">http://ugandaradionetwork.com/story/magogo-elected-fufa-president-for-next-four-years</ref><ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1330558/moses-magogo-begins-fufa-presidency</ref> era eyaliko ku kakiiko [[:en:Confederation_of_African_Football|ky'ekibiina ekidukanya omupiira ku semazinga wa Afrika]] (CAF).<ref>https://www.independent.co.ug/ugandas-moses-magogo-gets-top-caf-excom-job/</ref> Mu [[:en:Ugandan_general_election,_2021|kulonda kwa bonna okwa 2021]] yalondebwa ng'omubaka wa Paalamenti, okukiikirira Budiope Eyobuvanjuba mu [[:en:Buyende_District|Disitulikiti ya Buyende]],<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/magogo-ready-to-undress-to-push-sports-agenda-3292966</ref> ku lw'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] ekyobufuzi.<ref>https://chimpreports.com/nrm-primaries-magogo-defeats-mp-dhamuzungu-in-budiope-east/</ref> [[File:Magogo Moses Hassim.jpg|left|thumb]] == Obulamu bwe == Moses Magogo yazaalibwa mu [[:en:Buyende_District|Disitulikiti ye Buyende]], mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|Buvanjuba bwa Uganda]] ng'esangi zino abeera mu [[:en:Kampala,_Uganda|Kampala mu Uganda]]. Moses Hassim Magogo yafuna ekifo ky'okubeera pulezidenti w'ekibiina ekidukanya omuzannyo gw'omupiira mu Uganda nga 31 Ogwomunaana mu 2013 oluvannyuma lw'okudira Dr. [[:en:Lawrence_Mulindwa|Lawrence Mulindwa]] eyali akidukanya mu kusooka.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1330558/moses-magogo-begins-fufa-presidency</ref><ref name=":0" /> Baddamu nebamulonda mu 2017 ku bisanja ebirala bya myaka enna.<ref name=":1">http://83.138.137.249/en-US/NewsCenter/News/NewsDetails?id=Y7La0gnClT9egWaLUURA1g==</ref> Moses Magogo yasomera ku Kagulu Primary School mu Disitulikiti ye Kamuli, Jinja College e [[:en:Jinja,_Uganda|Jinja]] ne [[:en:Namilyango_College|Namilyango College]] mu Disitulikiti y'e Mukono oluvannyuma neyeegata ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite ye Makerere]] okusoma Diguli mu bwa yinginiya w'eby'amasanyalaze.<ref name=":1" /> == Ebijuliziddwaamu == {{Reflist}} == Ewalala w'oyinza okubigya == * [https://web.archive.org/web/20230404170411/https://fufa.co.ug/about-fufa/the-president/ FUFA President - FUFA: Federation of Uganda Football Associations] [[Category:Bannabyabufuzi]] b94g9c1rw4356nke7pirb481ojny7c8 Charles Bakkabulindi 0 7949 48195 34053 2026-04-27T17:48:01Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48195 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=Charles Bakkabulindi|years_active=1994 — present|title=|home_town=|networth=|known_for=[[Politics]], [[Engineering]]|citizenship=[[Uganda]]|nationality=[[Uganda]]n|occupation=[[Engineer]] & [[Politician]]|image=|alma_mater='''[[Kyambogo University]]'''<br/>{{small|([[Engineering|Diploma in Electrical Engineering]])}}<br/> '''[[Makerere University]]'''<br/>{{small|([[Education|BA in Adult and Community Education]])}}<br/>'''[[Uganda Management Institute]]'''<br/>{{small|([[Public administration|Diploma in Public Administration]])}}<br/>{{small|([[Management|MA in Management Studies]])}}|death_place=|death_date=|birth_place=[[Uganda]]|birth_date={{Birth date and age|1959|11|25|df=yes}}|caption=|image_size=|spouse=}} [[File:The Minister of State for Education and Sports, Uganda, Mr. Charles Bakkabulindi is accompanied by The Second Vice President of Commonwealth Games Uganda.jpg|thumb|'''The Minister of State for Education and Sports, Uganda, Mr. Charles Bakkabulindi is accompanied by The Second Vice President of Commonwealth Games Uganda''']] '''Charles Bakkabulindi''' yazaalibwa nga 25 Ogwekkumi n'ogumu 1959, Munnayuganda munnabyabufuzi. Gyebuvuddeko abadde minisita omubeezi ow'ebyemizannyo mu baminisita ba Uganda, Hamsom Obua gwe yaddira mu bigere. Yalondebwa mu kifo ekyo mu 2005. Mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu baminisita nga 1 Ogwomukagga 2006, 16 Ogwokubiri 2009, ne nga 27 Ogwokutaano 2011, n'eza nga 1 Ogwokusatu 2015 yasigaza ekifo ky'obwaminisita kino. Mubaka wa Paalamenti akiikirira abakozi. [[File:Charles Bakkabulindi.jpg|alt=Charles Bakkabulindi, eyaliko minisita omubeezi ow'eby'emizannyo|thumb|Charles Bakkabulindi, eyaliko minisita omubeezi ow'eby'emizannyo mu Uganda]] == Early life and education == His oldest post-secondary academic qualification is the Diploma in Electrical Engineering, which he obtained in 1985, from the '''Uganda Polytechnic Kyambogo''', one of the constituent institutions of Kyambogo University. He went on to obtain the degree of Bachelor of Arts in Adult and Community Education, obtained in 2006, from [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]], Uganda's oldest and largest public university. In 2007, he was awarded the Postgraduate Diploma in Public Administration, from Uganda Management Institute (UMI). His degree of Master of Arts in Management Studies was awarded in 2006, also by UMI. == Career == [[File:Bakkabulindi Charles.jpg|left|thumb|Bakkabulindi Charles]] Between 1994 and 1996, he served as a Delegate to the Constituent Assembly that drafted and passed the 1995 Ugandan Constitution. In 1996, he was elected to serve in Uganda's Parliament as the Workers Representative, a position he has served in since. Also in 1996, he was elected the National Chairman of the Uganda Beverage, Tobacco and Allied Worker's Union, a position he still holds today. In 2005, he was appointed State Minister for Sports. He is the incumbent for that cabinet position, as at March 2015. == Personal affairs == Charles Bakkabulindi is married. He is reported to enjoy listening to music, reading, following politics and watching sports. == See also == * Cabinet of Uganda * Parliament of Uganda * Government of Uganda == References == [[Category:Bannabyabufuzi]] sx7e1pflxv4r0g7ukaljpen8zenbhoe Chris Baryomunsi 0 7950 48196 34005 2026-04-27T17:48:15Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48196 wikitext text/x-wiki '''Chris Baryomunsi''' (yazaalibwa nga 9 Ogwekkumineebiri, 1969). [[Yuganda|Munnauganda]] [[:en:Public_health|omusawo w'abantu]], [[:en:Demographer|omukugu mu by'okubala abantu]] era munnabyabufuzi. Ye Minisita w'amawulire, Tekinologiya n'okulung'amya eggwanga mu Kabineeti ya Uganda. Yaliko Minisita omubeezi ow'ebyamayumba mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti]] [[:en:Cabinet_of_Uganda|ya Uganda]]. Yalondebwa mu kifo kino nga 6 Ogwomukaaga, 2016.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |access-date=2021-08-15 |archive-date=2016-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> Okuva nga 1 Owokusatu, 2015 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yaweerezaako nga [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita omubeezi owa guno na guli mu minisitule y'ebyobulamu.]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |access-date=2021-08-15 |archive-date=2017-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name="CBN">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/viewpoint/interview/34532--dr-baryomunsi-has-bigger-ambitions-than-being-mp |access-date=2021-08-15 |archive-date=2021-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210815080830/https://www.observer.ug/viewpoint/interview/34532--dr-baryomunsi-has-bigger-ambitions-than-being-mp |url-status=dead }}</ref> [[File:Eesti aukonsulaadi avamine Ugandas 2024.04.18 - Opening of the Consulate of Estonia in Uganda on 18 April 2024 - 22.jpg|thumb|Chris Baryomunsi ]] Baryomunsi ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka mu Paalamenti]] owa [[Kanungu (disitulikit)|Kinkizi County East]] era mmemba mu kibiina ekiri mu buyinza ekya, [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]].(NRM)<ref name="Profile">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=400 |access-date=2021-08-15 |archive-date=2021-04-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210427175554/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=400 |url-status=dead }}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Baryomunsi yazaalibwa ku kyalo Murama ekisangibwa e Nyakishenyi mu [[Rukungiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Rukungiri.]] Kitaawe ye Mugenzi Aloysius Mpungirehe n'e nnyina, omugenzi Rosaria Kamayangi. Mu 1971, Chris nga wa myaka 2 gyokka egy'obukulu, bazadde be baasenguka ne badda e Kayungwe - Rugyeyo ekiri mu [[:en:Kanungu_District|Disitulikiti kati eyafuuka ey'e Kanungu]]. Baryomunsi yasomera mu Kayungwe Primary School oluvannyuma ne yeegatta ku St. Paul's Seminary, Kabale ku ddaala lya Siniya erisooka (O-Level) n'erya A-Level. Yaweebwa ekifo mu [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]], nga ye Yunivasite esiga obunene n'obukadde mu Uganda n'asomayo eby'okutabula eddagala ly'abantu. Mu 1995, yatikkirwa Diguli eya [[:en:Bachelor_of_Medicine_and_Bachelor_of_Surgery|Bachelor of Medicine and Bachelor of Surgery]]. Mu 1997, yatikkirwa Dipulooma mu by'okubala abantu, era mu 1998 yafua Diguli eya Master of Arts in [[:en:Demography|demography]], nga byonna yabisomera Makerere. Mu 2003, yatikkirwa [[:en:HIV/AIDS|Dipuloma mu kujjanjaba]] [[:en:HIV/AIDS|n'okukwatamu abalwadde ba siriimu (HIV/AIDS)]] okuva mu University of Brighton.<ref name="Profile">{{Cite web}}</ref> Mu 2016, yatikkirwa [[:en:PhD|Diguli eyookusatu mu busawo eya]] [[:en:PhD|PhD]] in [[:en:Public_health|Public Health]] okuva mu [[:en:Atlantic_International_University|Atlantic International University]], USA.<ref name="PhD">https://www.watchdoguganda.com/news/20170225/14091/photos-minister-baryomunsi-graduates-with-a-phd-from-atlantic-international-university.html</ref> [[File:Chris Baryomunsi.jpg|left|thumb]] == Emirimu egy'obusawo == Okuva mu 1995 okutuuka mu 1998, yali akola ng[[:en:Medical_officer|'omusawo]] ku ddwaliro ekkulu e Mulago. Okuva mu 1999 okutuuka mu 2002, yakolakong'muwi w'amagezi ku by'okuzaala ow'ekibiina kya [[:en:Deutsche_Gesellschaft_für_Internationale_Zusammenarbeit|Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit]]. Oluvannyuma yaweereza obuvunaanyizibwa bwe bumu mu kibiina kya [[:en:UNFPA|UNFPA]] wakati wa 2002 ne 2006. Era yakolako ng'omusomesa w'abasawo mu Makerere University wakati wa 2000 ne 2006.<ref name="Profile" /> == Olugendo lwe olw'ebyobufuzi == Baryomunsi olugendo lwe olw'ebyobufuzi yalutandikira mu Siniya ya St. Paul's Seminary wakati wa 1988 ne 1990 nga yaweereza nga akulira ebyenjigiriza mu ssomero mu kiseera ekyo. Bwe yali mu Makerere University ng'emyaka gya 1990 gitandika, ye yali omuwandiisi wa ofiisi y'ebyensimbi mu kibiina ky'abayizi Abafirika abasoma obusawo (Federation of African Medical Students' Association) era omuwandiisi wa ofiisi y'ebyensimbi mu kibiina kya Makerere University Medical Students’ Association. Mu 2005, yalondebwa okubeera omuwi w'amagezi ku Siriimu n'emiwendo gy'abantu ([[:en:United_Nations_Population_Fund|United Nations Population Fund]] HIV/AIDS) mu kibuha Harare. Yasuulawo ekifo kino mu 2006 asobole okwesimbawo mu kuvuganya [[:en:2006_Ugandan_general_election|okw'ababaka ba Paalamenti okwa 2006]]. Yavuganyiza ku tiketi ya NRM nga kandideeti mu kulonda kwa Kinkiizi County East constituency mu [[:en:Kanungu_District|Disitulikiti y'e Kanungu]] era n'ayitamu.<ref name="Profile">{{Cite web}}</ref> Era yalondebwa nga pulezidenti w'omukago gwa African Parliamentarians Forum on Population and Development. Mu Paalamenti, yaweereza ku kakiiko ka Social Services Committee ne ku kakiiko ka Health and HIV/AIDS Committee. Era yaweerezaako nga kaminsona wa Paalamenti akiikirira NRM mu Paalamenti ya Uganda okuva mu Gwomukaaga, 2011 okutuuka mu Gwokuna, 2014.<ref name="Ambition">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.observer.ug/viewpoint/interview/34532--dr-baryomunsi-has-bigger-ambitions-than-being-mp |access-date=2021-08-15 |archive-date=2015-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402121653/http://www.observer.ug/viewpoint/interview/34532--dr-baryomunsi-has-bigger-ambitions-than-being-mp |url-status=dead }}</ref> Nga 1 Ogwokusatu 2015, yalondebwa okubeera [[:en:Health_minister|Minisita omubeezi owa guno na guli mu Minisitule y'ebyobulamu.]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://mobile.monitor.co.ug/News/News/Reshuffle-mixed--reactions--countrywide/-/2466686/2640632/-/format/xhtml/-/3sn8fxz/-/index.html |access-date=2021-08-15 |archive-date=2018-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181026105711/http://mobile.monitor.co.ug/News/News/Reshuffle-mixed--reactions--countrywide/-/2466686/2640632/-/format/xhtml/-/3sn8fxz/-/index.html |url-status=dead }}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016, yalondebwa okubeera Minisita omubeezi ow'amayumba.<ref>https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet</ref> == Ebirala == Amanyiddwa okubeera omuntu eyeerowooleza atatya kwawukana ku abalala kye balowooza yadde abo abaawukanya endowooza n'ekibiina kye.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=20101:mbabazi-must-first-resign-nrm-job&catid=53:interview&Itemid=67 |access-date=2021-08-15 |archive-date=2021-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210815080835/https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=20101:mbabazi-must-first-resign-nrm-job&catid=53:interview&Itemid=67 |url-status=dead }}</ref><ref>http://allafrica.com/stories/201411031730.html</ref> Aweerezzaako mu bifo bino wammanga:<ref name="Ambition">{{Cite web}}</ref> * Omumyuka wa ssentebe w'akakiiko ka HIV/AIDS and Health Committee, mu Paalamenti * Ssentebe wa boodi ye AIDS Information Centre * Omuwi w'amagezi omukugu ku Siriimu (HIV and AIDS), GTZ. * Omuwi w'amagezi ku Pulogulaamu ya, United Nations Population Fund * Mmemba w'akakiiko ka Paalamenti aka bajeti * Pulezidenti w'omukago gwa African Parliamentarians Forum on Population and Development<ref>https://www.advancefamilyplanning.org/two-family-planning-champions-appointed-ministers-uganda</ref> * Pulezidenti wa Rotary Club y'e Kabarole == Personal details == A [[:en:Mukiga|Mukiga]] by ethnicity,<ref>https://web.archive.org/web/20150402161619/http://www.newvision.co.ug/D/8/459/580304</ref> he was born and raised in a [[:en:Roman_Catholic|Roman Catholic]] family.  His father converted to Catholicism in the early 1950s, despite having been raised in a [[:en:Protestant|Protestant]] household.  Baryomunsi is married to Fosca Twebaze and they have two children.<ref name="Ambition">{{Cite web}}</ref> == Emboozi ze, emboozi ez'akafubo n'ebiwandiiko by'afulumizza == * [https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/17290376.2005.9724849 SAHARA-J: Journal of Social Aspects of HIV/AIDS] * [http://www.orthodoxytoday.org/articles5/BaryomunsiUganda.php Uganda Draws Back from the AIDS Brink] * [http://webtv.un.org/watch/chris-baryomunsi-uganda-habitat-iii-4th-plenary-meeting/5175615695001?page=2 Chris Baryomunsi (Uganda), Habitat III, 4th Plenary meeting] == Laba na bino == * [[:en:Nakaseke_District|Nakaseke District]] * [[:en:Kanungu_District|Kanungu District]] == Ebijuliziddwamu == == Ebijulizo == {{Reflist}} * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website of the Parliament of Uganda] * [http://www.famsanet.org/ Website of the Federation of African Medical Students' Associations: The FAMSA Network] * [https://web.archive.org/web/20140803055602/http://chs.mak.ac.ug/mumsa/ Website of Makerere University Medical Students Association (MUMSA)] [[Category:Bannabyabufuzi]] 9e90285uj01jh5f33372oa6vqeic79m Jeje Odongo 0 7951 48197 32871 2026-04-27T17:48:30Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48197 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=Jeje Odongo|occupation=Politician, military officer|title=|networth=|known_for=[[Politics]]|citizenship=Uganda|nationality=Ugandan|years_active=1979 — present|alma_mater=[[Nkumba University]]<br/>{{small|([[Master of Arts|MA in International Relations & Diplomacy]])}}|image=|death_place=|death_date=|birth_place=[[Uganda Protectorate]]|birth_date={{Birth date and age|1951|7|9|df=yes}}|caption=|image_size=|spouse=}} [[File:Jeje Odongo (cropped).jpg|thumb|Jeje Odongo]] [[:en:General|General]] '''Haji Abubaker Jeje Odongo''' [[:en:Uganda|Munnayuganda,]] munnamagye omukuukutivu era munnabyabufuzi. Mu Gwomukaaga 2021, yalondebwa ku [[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Bwaminisita ow'ensonga z'ebweru]].<ref>https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545</ref> Yaweerezaako nga [[:en:Ministry_of_Internal_Affairs|Minisita ow'ensonga ez'omunda]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]] okuva mu 2016. Era yaweerezaako nga [[:en:Minister_of_Defence|Minisita omubeezi owe byobutebenkevu/byobukuumi]] okuva mu Gwokubiri 2009 okutuusa mu Gwomukaaga 2016.<ref>https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730</ref> Yalondebwa ku Bwaminisita w'ensonga z'omunda nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |access-date=2021-08-15 |archive-date=2020-06-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200625181934/https://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> == Ebyafaayo bye == Jeje Odongo yazaalibwa mu [[Amuria (disitulikiti)|Disitulikiti y'e Amuria]] mu [[:en:Teso_sub-region|ttundutundu ly'e Teso]], mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|Buvanjuba bwa Uganda]]. Siniya ye yajisomera ku ssomero lya [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]].<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Ngora-High-marks-100-years-as-Teso-education-anchor/688342-2349696-4wa59fz/index.html</ref> Yayingira amagye ga Uganda mu 1979. Y'omu ku balwanyi 27 abaatandika olutalo lw'ekiyeekera nga bali wamu ne [[Yoweri Museveni]], abaalumba balakisi y'amagye eya Kabamba Military Barracks mu Gwokubiri 1981 okutandika olutalo lw'omunsiko olwa [[:en:Ugandan_Bush_War|Ugandan Bush War]], olutalo olwa wangaala okuva mu Gwokubiri 1981 okutuuka mu Gwokuna 1986. Jeje Odongo yakwatibwa oluvanyuma lw'olulumba olwasooka lwa NRA era yasibibwa mu kkomera ekkulu erya Luzira Maximum Security Prison.<ref>https://web.archive.org/web/20140530024449/http://business.highbeam.com/3548/article-1G1-87056546/jeje-odongo-reveals-nra-roots</ref> Mu 1994, Jeje Odongo yali omu ku baserikale ekkumi abaakiikirira eggye lya Uganda mu [[:en:Constituent_Assembly|Constituent Assembly]] ababaga [[:en:Constitution|ssemateeka]] wa Uganda mu 1995. Mu 1996, yalondebwa okudda mu bigere bya Colonel Sserwanga Lwanga nga omuwi wa magezi u ssomo ly'amateeka mu [[:en:Uganda_People's_Defense_Force|ggye lya Uganda]] erya [[:en:Uganda_People's_Defense_Force|Uganda People's Defense Force]] (UPDF). Era ne mu 1996, yesimbawo ku bw'omubaka owa Disitulikiti y'e Amuria mu Paalamenti ya Uganda. Yawangula era nalondebwa ku bwa Minisita ow'ebyokwerinda amangu ddala nga yaakayingira Paalamenti. Mu 1998, yalekulira ekifo kye mu Paalamenti n'ekifo mu Kabinenti n'alondebwa ng'omuduumizi w'amagye, ng'asikira Major General [[:en:Mugisha_Muntu|Mugisha Muntu]]. Yaweereza nga omuduumizi w'amagye okutuuka mu 2001, lwe yasikizibwa Major General [[:en:James_Kazini|James Kazini]]. Mu 2001, yalondebwa nga Minisita owa guno na guli, ekifo kye yalimu okutuuka mu 2004. Mu 2004, ng'atuuse ku ddala lya [[:en:Lieutenant_General|Lieutenant General]], Jeje Odongo yalondebwa nga Minisita omubeezi ow'ebyobutonde. Wakati wa 2001 ne 2006, yali omu ku basirikale ekkumi abakulu mu ggye lya UPDF abakiikirira amaggye ga Uganda mu Paalamenti y'a Uganda ey'omunaana.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/New_Vision</ref> Mu Gwokutaano 2008, Jeje Odongo yatikirwa Diguli mu [[:en:Master_of_Arts|Master of Arts]] mu nteesaganya nenkolagana ez'ebweru mu Yunivasite ya Nkumba.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/New_Vision</ref> Mu Gwokubiri nga 6, 2009, yakuzibwa ku bwa [[:en:General|General]] era nalondebwa ku bwa [[:en:Minister_for_Defence|Minisita omubeezi ow'ebyokwerinda]].<ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> Oluvanyuma lw'emyaka musanvu mu kifo ekyo, wabula yalondebwa nga Minisita ow'ensonga z'omunda ku lukalala lwa Kabinenti olwalangirirwa mu Gwomukaaga nga 6. 2016.<ref>https://www.scribd.com/document/314964607/New-Cabinet</ref> == Laba na bino == * [[:en:Salim_Saleh|Salim Saleh]] * [[:en:Elly_Tumwine|Elly Tumwine]] * [[:en:Mugisha_Muntu|Mugisha Muntu]] * [[:en:James_Kazini|James Kazini]] * [[:en:Aronda_Nyakairima|Aronda Nyakairima]] * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti yya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Amuria_District|Disitulikiti ya Amuria]] == Ebijuliziddwamu ==   == Ebijulizo ebirala okuva ebweru == * [https://archive.is/20130222083718/http://www.ugandaonline.net/red_pepper/view/3728/jeje_odongo_locks_3_traders_in_his_toilet_for_a_week Jeje Odongo Implicated in Illegal Detention of Traders] {{s-start}} {{s-mil}} {{s-bef|before=Major General [[Mugisha Muntu]]|years=1989 - 1998}} {{s-ttl|title=Commander of [[Uganda People's Defence Force]]|years=1998 - 2001}} {{s-aft|after=Major General [[James Kazini]]|years=2001 - 2003}} {{end}} [[Category:Bannabyabufuzi]] hy8ywnnpep5o2e6pmmk2oj9763qa18y Musa Ecweru 0 7952 48198 37714 2026-04-27T17:48:41Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48198 wikitext text/x-wiki [[File:Ecweru, Musa Francis.jpg|thumb|Ecweru, Musa Francis.jpg ]] '''Musa Francis Ecweru''' (yazaalibwa nga 25 Ogwekkuminogumu 1964), mubalirizi wa bitabo era munnabyabufuzi mu Uganda, eky'okusatu mu bunene mu byenfuna [[:en:East_African_Community|byomukago gw'ensi zomu Buvanjuba bwa Afirika]] ogwa [[:en:East_African_Community|East African Community]]. Ye [[:en:Disaster_relief|Minisita omubeezi ow'ebigwa bitalaze]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]. Yalondebwa mu kifo kino nga 1 Ogwomukaaga 2006.<ref>https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695</ref> Mu kulondebwa kwa Kabinenti empya nga 16 Ogwokubiri 2009,<ref>https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730</ref> era n'okwa nga 27 Ogwokutaano, 2011,<ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> yasigaza ekifo kye mu Kabinenti. Era ye [[:en:Parliament_of_Uganda|Mubaka mu Paalamenti]] omulonde akiikirira ekitundu kye Amuria, [[:en:Amuria_District|Disitulikiti y'e Amuria]]. Yasooka okulondebwa mu kifo ekyo mu 2006. == Obuto bwe n'okusoma kwe == Musa Ecweru yazaalibwa mu [[:en:Amuria_District|Disitulikiti y'e Amuria]], mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|Buvanjuba bwa Uganda]], nga 25 Ogwekkuminoogumu 1964. Ye mwana owookusatu mu baana ekkumi aba '''William Ecweru'''. Okuva mu 1971, Musa yasomera ku Angole/Wera Primary School, n'amaliriza mu 1979. Mu 1980, yayingira mu [[:en:Teso_College_Aloet|Teso College Aloet]] mu misomo gye egya Siniya. Oluvanyuma lw'emisomo gye egya siniya, yegatta ku ku ssomero ly'ebyobulimi erya Bukalasa Agricultural College okusoma ku bikwatagana ku '''cooperatives''' naye teyasobola kumalako misomo gye olw'olutalo lwabayeekera olw'agwawo mu Luweero akaayitibwa [[:en:Luwero_Triangle|Luwero Triangle]]. Era oluvanyuma yaddayo okubeera ewaka ewa Colonel William Omaria Lo Arapai, Munnabyabufuzi omumanyifu ennyo mu [[:en:Teso_people|Teso]] ku mulembe gwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote II]]. Colonel Omaria yamusindika okusoma obubazi bw'ebitabo ku [[:en:Nkumba_University|Yunivasite y'e Nkumba]], mu biseera ebyo eyali amanyikiddwa nga ''Nkumba College''. Yatikirwa okuva mu ssomero eryo ne [[:en:Accounting|Dipuloma mu kubala ebitabo]] eya [[:en:Accounting|Diploma in Accounting]]. Oluvanyuma, yafuna [[:en:Human_resources|Satifikeeti mu kwataganya abantu]] eya [[:en:Human_resources|Certificate in Human Resources Management]], okuva mu ttendekero lya [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]], mu Kampala, [[:en:Capital_city|ekibuga ekikulu ekya Uganda]] ekinene. Musa Ecweru era alina Diguli mu[[:en:Bachelor_of_Arts|Bachelor of Arts]] mu [[:en:Democracy|by'obukulembeze obw'obululu]] & [[:en:Development_Studies|Development Studies]] okuva mu [[:en:Uganda_Martyrs_University|Uganda Martyrs University]] mu [[:en:Nkozi|Nkozi,]] [[:en:Mpigi_District|Disitulikiti y'e Mpigi.]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria |access-date=2021-08-15 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304032032/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria |url-status=dead }}</ref> == Ebyemirimu == Okuva mu 1986 okutuuka mu 1992, yakola nga omubazi omukulu owa Kampuni ya Aracil Concrete Products, Bizinensi ya Uganda mu [[Amuria|Amuria.]] Wakati wa 1992 ne 1993, yaweereza nga omuduumizi w'agye ly'ebyokwerinda erya Local Defence Commander (LDU), [[:en:Teso_sub-region|Mu ttundutundu ly'e Teso]]. Wakati wa 1993 ne 1994, yaweereza nga omumyuka akiikirira Pulezidenti(DRDC) mu [[:en:Soroti_District|Disitulikiti y'e Soroti.]] Yakyusibwa n'atwalibwa mu Disitulikiti y'e Lira mu 1994, nga omumyuka wa Pulezidenti, yaweereza mu kifo ekyo okutuuka mu 1998. Mu 1998 yakuzibwa ku bw'akiikirira Pulezidenti era n'atwalibwa mu [[:en:Nebbi_District|Disitulikiti y'e Nebbi]], nga yaweereza okutuuka mu 2000. Yakyusibwa okutwalibwa mu [[:en:Gulu_District|Disitulikiti y'e Gulu]] ng'akiikirira Pulezidenti mu 2000, era yawererezaayo okutuuka mu 2002. era Yaweerezaako ng'akiikirira Pulezidenti owa [[:en:Kasese_District|Disitulikiti y'e Kasese]], okuva mu 2002 okutuuka mu 2004 era owa [[:en:Soroti_District|Disitulikiti y'e Soroti]] wakati wa 2004 ne 2006. Okuva mu 2003, aweereza nga omukungu ow'egye lya ''Arrow Auxiliary Force'', eggye ely'obwannakyewa elikuuma abakozi ba Gavumenti okuva eri abalumbaganyi b'akabondo ka [[:en:Lords_Resistance_Army|Lords Resistance Army]]. Mu 2006, yeesimbawo ku kifo ky'omubaka mu Paalamenti akiikirira [[:en:Amuria_District|Disitulikiti y'e Amuria]]. Yaddamu n'alondebwa mu Gwokuatu 2011, mu [[:en:Incumbent|kifo kyenyini]] eky'obwa MP.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria |access-date=2021-08-15 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304032032/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=306&const=Amuria++County&dist_id=33&distname=Amuria |url-status=dead }}</ref> == Obulamu bwe == Mufumbo. Era wa kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]]. Awandiika ekimu ku mirimu gye, nga [[:en:Accountant|omubazi w'ebitabo]]. == Laba na bino == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Amuria_District|Disitulikiti y'e Amuria]] == Ebijuliziddwa ==   == Ebyajuliziddwa eby'ebweru == * [https://web.archive.org/web/20170202113045/https://www.iclrs.org/docs/Ecweru,%20Musa%20(1).pdf Profile of Musa Ecweru At International Center for Law and Religion Studies] * [https://www.bbc.com/news/world-africa-13957968 Uganda Lightning Strike Kills School Children] [[Category:Bannabyabufuzi]] 5maq0t1z9hdh953gdedl9qv35viesvs Michael Lulume Bayigga 0 7953 48199 34730 2026-04-27T17:48:57Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48199 wikitext text/x-wiki [[File:Lulume Bayiga Michael.jpg|thumb|Lulume Bayiga Michael.jpg]] '''Michael Lulume Bayigga Munnayuganda''' physician era munnabyabufuzi. Yaweerezaako nga ssaabawandiisi wa Democratic Party okuva mu 2007 okutuuka mu 2010.<ref>https://web.archive.org/web/20150402104305/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/570146</ref> He mubaka wa Paalamenti akiikiiria kosituwensi ya Buikwe ey'obukiikaddyo, Mu disitulikiti y'e [[Buikwe (disitulikit)|Buikwe]] .<ref>https://web.archive.org/web/20160527141255/http://www.parliament.go.ug/new/index.php/members-of-parliament/members-of-parliament</ref> == Obuvo n'okusoma == Yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1970. Lulume Bayiga yasomera ku ''St. Paul's Boys Primary School'' e Nkokonjeru, Yasomera ku ''Kyambogo College School'' e Kyambogo, [[Kampala]] gye yasomera O-Level ne A-Level. Mu 1991 yayingira Makerere University School of Medicine, n'atikkirwa diguli mu Medicine and Bachelor of Surgery (MBChB) mu 1996. Mu 2004, yatikkirwa okuva mu ''Southern African Regional Institute for Policy Studies'', ku University of Zimbabwe, Ne diguli eyookubiri mu Policy Studies.<ref>https://web.archive.org/web/20160527141255/http://www.parliament.go.ug/new/index.php/members-of-parliament/members-of-parliament</ref> == Obumanyirivu == Mu 1997, yatandika okukola ku "Nsambya General Clinic", ng'omusawo atali ku gavumenti nga y'amyuka ssenkulu w'eddwaliro. ekifo ky'akayalimu okutuuka na kati. Mu mwaka gwe gumu ogwo, yalondebwa nga ssenkulu wa ''Uganda Medical Volunteers' Association'', ekitongole eky'obwannakyewa, ekifo ky'akyalimu okutuusa ne leero. Yasooka okuyingira ebyobufuzi 2006 wabula teyasobola kuwangula Anthony Mukasa ow'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM) ku kifo ky'obubaka wa Buikwe ey'obukiikaddyo. Wabula Bayiga yeekubira enduulu mu kkooti ya Uganda ensukkulumu era n'esazaamu obuwanguzi bwa Mukasa olw'okugulirira abalonzi.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/New_Vision_(newspaper)</ref> Mu kuddamu okuonda mu Gwokutaano gwa 2008, Bayigga yawangula gwe yali avuganya era n'alayira ng'omubaka wa Paalamenti owa konsituwensi ku Lwokusatu Ogwokutaano 7, 2007.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/New_Vision_(newspaper)</ref> Yaddamu okulondebwa mu 2011. == Ebimukwatako ebirala == Dr. Lulume Bayiga mufumbo. Agambibwa okuba ng'ayagala okukubaganya ebirowoozo, ttena n'obusawo. Atuula ku kakiiko ka Paalamenti ak'ensonga z'ebweru w'eggwanga ne ku kakiiko k'embalirira.<ref>https://web.archive.org/web/20160527141255/http://www.parliament.go.ug/new/index.php/members-of-parliament/members-of-parliament</ref> == Laba ne == * Olukalala lw'ebibiina by'ebyobufuzi mu Uganda. * [[Olukangaga lw'amalwaliro mu Uganda|Olukalala lw'amalwaliro mu Uganda]] * Paalamenti ya Uganda == Ebijuliziddwa == [[Category:Bannabyabufuzi]] 1l5cw1hrkor40tyhs656smye0vh1qrm Vincent Ssempijja 0 7955 48200 31019 2026-04-27T17:49:11Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48200 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=Vincent Ssempijja|occupation=[[Administrator (business)|Administrator]] & [[Politician]]|title=|networth=|known_for=[[Politics]]|citizenship=[[Uganda]]|nationality=[[Uganda]]n|years_active=1986 — present|alma_mater='''[[Nkumba University]]'''<br/>{{small|([[Public Administration|BA in Public Administration]])}}<br/>{{small|([[Public Administration|MA in Public Administration]])}}|image=|death_place=|death_date=|birth_place=[[Kalungu District]], [[Uganda]]|birth_date={{Birth date and age|1956|11|28|df=yes}}|caption=|image_size=|spouse=}}<ref>https://www.scribd.com/document/314964607/New-Cabinet</ref> '''Vincent Bamulangaki Ssempijja''', munnabyabufuzi mu Uganda, ensi eyookusatu mu bunene mu mawanga agali mu mukago ogutaba amawanga ga East Africa. Ye minisita w'ebyobulimi, obulunzi n'obuvubi. Yalondebwa mu kifo kino nga 6 Owomukaaga 2016.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |access-date=2021-08-16 |archive-date=2020-06-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200625181934/https://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> Yasooka kubeera minisita w'ebyobulimi wakati wa nga 1 Ogwokusatu 2015 ne nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |access-date=2021-08-16 |archive-date=2017-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> Ye mubaka akiikirira Kalungu ey'obuvanjuba mu lukiiko lw'eggwanga olukulu.<ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?title=Special:ContentTranslation&campaign=contributionsmenu&to=lg&page=Vincent+Ssempijja&from=en&targettitle=Vincent+Ssempijja</ref> == Obuvo n'okusoma == Ssempijja yazaalibwa mu disitulikiti y'e Kalungu, mu Buganda, nga 28 Museenene 1956. Yamaliriza emisomo gya O-Level mu 1974, ne A-Level mu 1976. Alina diguli mu Public Administration, gye yafuna okuva ku Nkumba University mu 2007. Diguli ye eyookubiri mu Public Administration, yagifuna mu 2010, era okuva ku Nkumba University.<ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?title=Special:ContentTranslation&campaign=contributionsmenu&to=lg&page=Vincent+Ssempijja&from=en&targettitle=Vincent+Ssempijja</ref> == Emirimu == Nga tannatuuka mu 2011, Ssempijja yaweerezaako nga ssentebe wa disitulikiti y'e Masaka. Wano nga tennafuuka Kalungu disitulikiti, Lwengo disitulikiti ne Bukomansimbi disitulikiti ezaasalibwa ku masaka disitulikiti. Mu 2011, yalondebwa mu Paalamenti eyoomwenda okukiikirira essaza ly'e Kalugu ey'obuvanjuba. Yeesimbawo ku bwannamunigina. Mu nkyukakyuka ezaakolebwa Pulezidenti Museveni nga 1 Ogwokusatu 2015, [[Yoweri Museveni|yamulonda nga]] minisita omubeezi obwebyobulimi. Nga 6 Ogwomukaaga 2016, yamulonda nga minisita w'ebyobulimi, obulunzi n'obuvubi. == Laba ne == * Cabinet of Uganda * Parliament of Uganda == Ebikuliziddwa == [[Category:Bannabyabufuzi]] e7cp2e4hnabunrquiw3ubzb2a9f9tig Ruth Nankabirwa 0 7956 48201 40052 2026-04-27T17:49:23Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48201 wikitext text/x-wiki   '''Ruth Nankabirwa Ssentamu '''munabyabufuzi omunayuganda awereza nga [[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita ow'eby'amasanyalaze wamu n'okulakulanya eby'obugagga by'omuttaka]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]], okuva nga 8 Ogwomukaaga mu 2021.<ref name="1R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/full-cabinet-list-jessica-alupo-new-vice-president-3430616</ref> Wadde yagamba abawagizi bbe nti, <nowiki>''singa ente zibeera zironze, muzireke zironde, njagala kufuna obululu 120 ku buli 100", wabula nga yafiirwa ekifo kino eky'</nowiki>okubeera Omukyala Omubaka wa Paalamenti akiikirira Disitulikiti ye Kiboga mu Gusooka mu 2021.<ref>https://observer.ug/news/headlines/68206-brutality-on-bobi-cost-us-in-buganda-defeated-ministers</ref> Nga ekyo tekinabeerawo, okuva nga 1 Ogwokusatu mu 2015, okutuuka nga 3 Ogwokutaano mu 2021, yawerezaako nga [[:en:Chief_Government_Whip|kalabalaba wa gavumenti avunaanyizibwa ku mpisa mu kakiiko akakola amateeka]], nga mutendera mu kabineeti ya [[:en:Uganda|Uganda]].<ref name="Shuffle">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |access-date=2023-10-15 |archive-date=2017-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> nga adira [[:en:Justine_Lumumba_Kasule|Justine Lumumba Kasule]] mu bigere, nga ono yeeyali awereddwa ekifo ky'okubeera [[:en:Secretary_General|omuwandiisi omukulu]] ow'ekibiina ky'eby'obufuzi ekifuga ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] mu Uganda okuva nga 23 Ogwekumineebiri mu 2014.<ref name="Secretary">http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=69819</ref> Okwongereza ku ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano okutuuka nga 1 Ogwokutaano mu 2015, Nankabirwa yawereza nga [[:en:Fisheries|Minisita Omubeezi avunaanyizibwa ku by'okuvuba]] mu Kabineeti ya Uganda ng'adira [[:en:Fred_Mukisa|Fred Mukisa]] mu bigere eyali asuliddwa okuva mu kabineeti.<ref name="Cab">https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> Okwongereza ku ekyo, yawereza nga [[:en:Microfinance|Minisita Omubeezi ku by'enfuna by'abantu bamufuna mpola]], okuva nga 16 Ogwokubiri mu 2009, okutuuka nga 27 Ogwokutaano mu 2011.<ref>{{Cite web |url=http://www.redpepper.co.ug/nankabirwa-we-used-market-fund-to-implement-nrm-manifesto/ |title=Archive copy |access-date=2021-09-15 |archive-date=2022-10-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221016131442/https://redpepper.co.ug/nankabirwa-we-used-market-fund-to-implement-nrm-manifesto/ |url-status=dead }}</ref> == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Ruth Nankabirwa yazaalibwa nga 28 Ogwekunoogumu mu 1965. Asibuka mu [[:en:Kiboga_District|Disitulikiti y'e Kiboga]] mu [[:en:Central_Region,_Uganda|Masekkati ga Uganda.]] Yasomera ku ''Bamusuuta Primary School'' gyeyatuulira P7. Yasomera ku [[:en:Nabisunsa_Girls'_Secondary_School|Nabisunsa Girls' Secondary School]], gyeyamalira S4 ne S6.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1420655/nabisunsa-girls-school-close</ref> Alina [[:en:Bachelor_of_Arts|Diguli mu mu buyigirize]] mu [[:en:Fine_Art|kusiiga ebifanannyi,]] ng'eno yagigya ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite ye Makerere]]. Alina ne [[:en:Master_of_Arts|Diguli ey'okubiri mu buyigirize]] mu kusoma ku bikwatagana ku butabanguko nga nayo yagigya Makerere.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1267392/nankabirwa-enrolls-masters-course</ref> == Emirimu gye == Okuva mu 1994 okutuuka mu 1995, yawerezaako nga omukiise mu [[:en:Constituent_Assembly|kakiiko akafunaanyizibwa ku by'asemateeka w'eggwanga]]. Mu 1996, Ruth Nankabirwa yalondebwa okuwereza nga omubaka wa Paalamenti Omukyala eyali akiikirira Disitulikiti ye Kiboga. Yali mu kifo kino okuva mu 1996, okutuuka mu 2001, Yawerezaako nga Minisita Omubeezi ow'ekitundu kya [[:en:Luwero_Triangle|Luweero Triangle]] mu [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ofiisi ya Saabaminisita]]. Wakati wa 2001 ne 2009, yawereza nga [[:en:Uganda_People's_Defense_Force|Minisita Omubeezi Ow'ebyokwerinda]], ekifo kyeyalimu okutuusa bweyatekebwa ku ky'okubeera Minisita Omubeezi avunaanyizibwa kunsonga z'abantu baufuna mpola.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1176035/36-updf-officers-graduate</ref><ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1174460/updf-officers-graduate</ref> Mu kyuka kyuka ezaakolebwa mu Kabineeti nga 27 Ogwokutaano mu 201, yagenda mu Minisitule evunaanyizibwa ku By'obuvubi, nga ye Minisita Omubeezi,<ref name="Cab" /> ekifo kyeyalimu okutuuka weyafulibwa kalabalaba wa gavumenti avunaanyizibwa ku by'empisa mu kakiiko akakola amateeka.<ref>http://mobile.monitor.co.ug/News/NRM-seeks-expand-Cabinet-ministers-/2466686-3246752-format-xhtml-k92q0lz/index.html</ref> == Laba ne bino == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Kiboga_District|Disitulikiti ye Kiboga]] == Ebijuliziddwaamu == {{Reflist}} == Ewalala w'oyinza okubigya == * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala olujuvu olwa ba Minisita abali mu Kabineeti okuva mu Gwokutaano mu 2011] [[Category:Bannabyabufuzi]] 28bjlpayuafdb1rq9kclfg64ayrvhfa David Bahati 0 7957 48202 46754 2026-04-27T17:49:34Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48202 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=David Bahati|image=|image_size=|alt=|caption=|birth_date={{birth date and age|1973|08|06|df=yes}}|birth_place=Ndorwa, Kabale District, Uganda|nationality=Ugandan|alma_mater='''[[Makerere University]]'''<br/> {{small|([[Bachelor of Commerce]])}}<br/>'''[[Cardiff University]]''' <br/>{{small|([[Master of Business Administration]])}}<br/> '''[[Association of Chartered Certified Accountants]]'''<br/>{{small|([[Association of Chartered Certified Accountants|Fellow of the Association of Chartered Certified Accountant]])}}|occupation=Accountant and politician|years_active=1996 – present|spouse=|title=State Minister of Finance for Planning<br/>[[Cabinet of Uganda]]}} [[File:Bahati David.jpg|thumb|Bahati David]] '''David Bahati''' (yazaalibwa nga 8 Ogwomukaaga 1973) [[:en:Uganda|Munnayuganda]] omubazi w'ebitabo era munnabyabufuzi. ye Minisita omubeezi ow'ebyensimbi mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]]. Yalondebwa mu kifo ekyo mu kulondebwa kwa Kabinenti empya nga 1 Ogwokusatu 2015,<ref name="Shuffle">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |access-date=2021-08-17 |archive-date=2017-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> nga adda mu bigere bya [[:en:Matia_Kasaija|Matia Kasaija]].<ref>https://www.bloomberg.com/news/articles/2015-03-01/uganda-s-museveni-promotes-matia-kasaija-to-finance-minister</ref> [[:en:Member_of_Parliament|Mubaka mu Paalamenti]] owa Ndorwa West, mu [[:en:Kabale_District|Disitulikiti y'e Kabale]], mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga memba w'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza.<ref name="Parliament">https://web.archive.org/web/20110716111330/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=339&const=Ndorwa+County+West&dist_id=55&distname=Kabale</ref> Mukulembeze w'ekibiina kya [[:en:The_Uganda_Scouts_Association|Scout Board of Uganda]].<ref>https://web.archive.org/web/20100423145348/http://edmi.parliament.uk/EDMi/EDMDetails.aspx?EDMID=40483&SESSION=903</ref> == Emisomo gye == Bahati yafuna Diguli eya [[:en:Bachelor_of_Commerce|Bachelor of Commerce]] okuva ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]], ne Diguli ya [[:en:Master_of_Business_Administration|Master of Business Administration]] okuva mu [[:en:Cardiff_University|Cardiff University]], Satifikeeti ya strategic management okuva mu [[:en:Wharton_School|Wharton School]] ku [[:en:University_of_Pennsylvania|University of Pennsylvania]], Satifikeeti mu bukulembeze bwa kakuyege okuva mu ttendekero lya [[:en:Leadership_Institute|Leadership Institute]], era ne Dipuloma mu business English okuva ku [[:en:Manchester_Business_School|Manchester Business School]]. [[:en:Carl_Cooper|Carl Cooper]], eyali omulabirizi wa [[:en:St._Davids|St. Davids]], yagamba nti, "kyali kirungi nnyo okukizuula nti Omubaka wa Paalamenti, Mr David Bahati, naye alina Diguli ey'okubiri okuva mu University of Wales era yali amaze akaseera nga asomera mu Cardiff. Wales’ okwetabamu oluusi kugaziyira ddala wala n'okusinga bwe tukiraba."<ref>https://web.archive.org/web/20110607060107/http://www.churchinwales.org.uk/press/display_press_release.php?prid=4461</ref><ref>http://www.walesonline.co.uk/news/local-news/bishop-pours-out-water-life-2252542</ref> Nga tannayingira bya bufuzi, Bahati yeyali akwasaganya ensimbi mu Uganda's Population Secretariat.  == Okwanjulwa kw'ebbago eriwakanya ebisiyaga mu Uganda == Bahati yamanyika mu nsi z'ebweru mu Gwekkumi 2009 oluvanyuma lw'okwanjula ebbago ly'etteeka ku bisyaga mu Uganda erya [[:en:Uganda_Anti-Homosexuality_Bill|Uganda Anti-Homosexuality Bill]] nga [[:en:Private_Member's_Bill|etteeka ly'omubaka kinnomu]] nga 13 Ogwekkumi ng'ateesa nti wateekebwewo mu Uganda lituumibwe "aggravated [[:en:LGBT_rights_in_Uganda|homosexuality]]" erinaabonerezebwa nga [[:en:Capital_offence|okulyamu Ensi olukwe]].<ref>http://www.pinknews.co.uk/2009/10/15/ugandan-mp-proposes-that-gays-should-be-executed/</ref> Ekiteeso kyalimu enteekateeka okwanjula okuttibwa kw'abasajja abasiyaga bannaabwe abali wansi w'emyaka 18, abantu abaliko obulemu, oba nga avunaanibwa olina [[:en:HIV|akawuka akaleeta mukenenya]],<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/HIV</ref> oba abasingisibwa omusango gw'obusiyazi. omulwanirizi w'eddembe lya bannamawulire n'abasiyazi [[:en:Jeff_Sharlet_(writer)|Jeff Sharlet]] (omuwanguzi w'engule mu [[:en:International_Gay_and_Lesbian_Human_Rights_Commission|International Gay and Lesbian Human Rights Commission]]) akkaatiriza nti mu Kafubo ak'ekyama Bahati yamugamba nti ayagala "okutta buli musiyazi okutuuka ku asembayo."<ref name="root">https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=129422524</ref> Sharlet yaleeta ekiteeso nti etteeka eryo lyajja olw'okuba Bahati y'ali mmemba mu kibiina ky'Abakristaayo ekya [[:en:The_Family_(Christian_political_organization)|The Family]].<ref name="secretpolitical">https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=120746516</ref> Yayatula nti Bahati yasoooka ne yeesonyiwa ekirowoozo ky'etteeka (mu kaseera ako lyalimu okuttibwa kw'abakabasanya abasiyazi, abaliko obulemu, oba abasajja alina akawuka akaleeta mukenenya) mu kiseera ky'ekyenkya eky'ensi yonna mu 2008.<ref name="Maddow1209">https://web.archive.org/web/20111110122244/http://today.msnbc.msn.com/id/34362943/ns/msnbc_tv-rachel_maddow_show/</ref> Bob Hunter, mmemba owa Famire, yawa emboozi y'akafubo eri aba [[:en:NPR|NPR]] mu Gwekkumineebiri 2009 omwali okusiima enkwatagana ya Bahati naye y'akakasa nti tewali Mumerika awagira tteeka eryo.<ref>https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=121755993&ps=cprs</ref> Amawulire g'etteeka ku busuyazi bwe gaatuuka ku bazungu, Bahati yagaanibwa okwetaba mu lukiiko lwa 2010 [[:en:U.S._National_Prayer_Breakfast|U.S. National Prayer Breakfast]].<ref name="Maddow1209" /> Bahati yabuuzibwa [[:en:Rachel_Maddow|Rachel Maddow]] mu Gwekkuminebiri 2010. Bahati yagamba nti miliyoni 15 eza Doola zaaweebwayo mu Uganda okuwandiisa abaana.<ref>{{Cite web |url=http://www.ontopmag.com/article.aspx?id=7061&MediaType=1&Category=26 |title=Archive copy |access-date=2021-08-17 |archive-date=2010-12-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101214074459/http://www.ontopmag.com/article.aspx?id=7061&MediaType=1&Category=26 |url-status=dead }}</ref> Bwe kyafulumizibwa Maddow obukoddyo "bw'okuwandiisa", ky'alaga nti "Bagenda ku ssomero, ne babasomesa, nga babasikiriza ne ssente, okubakema okuyingira mu kikolwa kino". Bahati yakakasa nti obutambi busaasanyibwa mu Uganda obugamba nti "omusajja okwebaka ne musajja munne tekirina buzibu," obwa kozesebwanga "okuwandiisa". Maddow kino y'akiwakanya, ng'agamba nti "abasiyazi okuwandiisa kw'abaana nzikiriza y'abulijjo mu mawanga gonna agateesa ku tteeka eryp nga bwe lyaleetebwa mu Uganda."<ref name="Maddow1209"/> Bahati yakinogaanya nti ebbago lye yaleeta lijja kuyita mu mitendera emituufu egya Uganda era kijja kukubaganyizibwako ebirowoozo. Okwongerezaako kw'ekyo, Bahati alina okukkiriza nti Americaerina okuwa ekitiibwa obuyinza bw'ayo era ne mu tteeka lya Uganda lijja kukola ku Bannayuganda bokka.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://maddowblog.msnbc.com/_news/2010/12/09/5614680-rachel-maddowdavid-bahati-full-interview?lite |access-date=2021-08-17 |archive-date=2013-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130220015103/http://maddowblog.msnbc.com/_news/2010/12/09/5614680-rachel-maddowdavid-bahati-full-interview?lite |url-status=dead }}</ref> Nga 20 Ogwekkumineebiri, 2013 [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] yayisa etteeka lya [[:en:Uganda_Anti-Homosexuality_Act,_2014|Uganda Anti-Homosexuality Act, 2014]] n'ekibonerezo ky'okutta nga kisikiziddwa okusibwa amayisa.<ref>https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-25463942</ref> Etteeka lino ly'assibwako omukono [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] nga 24 Ogwokubiri 2014.<ref>http://edition.cnn.com/2014/02/24/world/africa/uganda-anti-gay-bill</ref><ref>http://www.news24.com/Africa/News/Museveni-signs-Uganda-anti-gay-bill-20140224</ref> Nga 1 Ogwomunaana 2014, however, the [[:en:Politics_of_Uganda#Judiciary|Kkooti etaputa Ssemateeka wa Uganda]] yayisa nti etteeka lyali teryayita mu mitendera emituufu.<ref name="GuardianAug">https://www.theguardian.com/world/2014/jul/31/uganda-anti-gay-law-constitutional-court</ref><ref name="BBCAug">https://www.bbc.com/news/world-africa-28605400</ref><ref name="TimesAug">{{Cite web |url=http://www.timeslive.co.za/africa/2014/08/01/uganda-constitutional-court-annuls-new-anti-gay-law |title=Archive copy |access-date=2021-08-17 |archive-date=2019-09-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190909103014/https://www.timeslive.co.za/africa/2014/08/01/uganda-constitutional-court-annuls-new-anti-gay-law |url-status=dead }}</ref> == Laba na bino == * [[:en:Kabale_District|Disitulikiti y'e Kabale]] * [[:en:LGBT_social_movements|LGBT social movements]] == Ebijuliziddwamu ==   == Ebijulizo == {{Reflist}} * [https://web.archive.org/web/20110716111330/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=339&const=Ndorwa+County+West&dist_id=55&distname=Kabale Information page for Bahati on Ugandan parliament website] * [https://www.cbc.ca/news/world/ugandan-media-politicians-campaign-against-homosexuality-1.903185 Ugandan media, politicians campaign against homosexuality. Carolyn Dunn, CBC News, last updated 26 November 2010 (includes audio interview with David Bahati)]. [[Category:Bannabyabufuzi]] avvzm21g14z36uh6japwp0uzfocfncj Mary Begumisa 0 7958 48203 44200 2026-04-27T17:49:45Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48203 wikitext text/x-wiki '''Mary Begumisa''' (yazaalibwa 1976) munnabyabufuzi mu Uganda era omukyala omubaka wa paalamenti. Ofiisi gye yatuukako oluvannyuma lw’okulondebwa ng’omukyala akiikirira disitulikiti y’e [[:en:Sembabule|Sembabule]] mu kulonda kwa Uganda okwa 2021 mu Gwoluberyeberye.<ref>{{Cite web |url=https://entebbepost.com/mary-begumisa-daring-hanifa-kawooya-to-serve-sembabule/ |title=Archive copy |access-date=2021-08-17 |archive-date=2021-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210817181053/https://entebbepost.com/mary-begumisa-daring-hanifa-kawooya-to-serve-sembabule/ |url-status=dead }}</ref> Mmemba w’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] .<ref>https://www.independent.co.ug/parliament-23-ministers-3-nrm-bigwigs-kicked-out/</ref> == Okusoma == Mary yamaliriza emisomo gye [[:en:Primary_school|egya pulayimale]] (PLE) mu Lwebitakuli primary school, n’amaliriza [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|Uganda Certificate of Education]] (UCE) mu by’enjigiriza ebya wansi mu Bukulula secondary school e [[:en:Masaka|Masaka]].<ref>{{Cite web |url=https://pearltimes.co.ug/mary-begumisa-is-nrm-sembabule-woman-parliamentary-flag-bearer/ |title=Archive copy |access-date=2021-08-17 |archive-date=2021-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210817181047/https://pearltimes.co.ug/mary-begumisa-is-nrm-sembabule-woman-parliamentary-flag-bearer/ |url-status=dead }}</ref> essomero oluvannyuma gye yamalira eddaala lye erya siniya [[:en:Advanced|ey'okuntikko]] eryamanyibwa nga [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certification of Education]] (UACE).Begumisa yatikkirwa mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y'e Makerere]] n'afuna diguli ya bachelor's mu Social Sciences .<ref>{{Cite web |url=https://entebbepost.com/mary-begumisa-daring-hanifa-kawooya-to-serve-sembabule/ |title=Archive copy |access-date=2021-08-17 |archive-date=2021-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210817181053/https://entebbepost.com/mary-begumisa-daring-hanifa-kawooya-to-serve-sembabule/ |url-status=dead }}</ref> == Omulimu == Omulimu gwa Mary gwatandika okutambula mu 2000, oluvannyuma lw’okulondebwa nga sub county chief mu disitulikiti y’e [[:en:Rakai|Rakai]] . Oluvannyuma lw'okutikkirwa mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y'e Makerere]] mu 2003, yalekulira n'asalawo okwenyigira mu bizinensi y'okulambula n'okutambula ne bba Wilbur Begumisa era oluvannyuma ne batandikawo ekibiina kya Gorilla Trek Africa Adventure Safaris <ref>{{Cite web |date=17 January 2021 |title=PARLIAMENT: 24 ministers, 3 NRM bigwigs kicked out |url=https://www.independent.co.ug/parliament-23-ministers-3-nrm-bigwigs-kicked-out/ |access-date=13 March 2021 |website=www.independent.co.ug}}</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/why-nup-candidate-pulled-out-of-sembabule-district-woman-mp-race-2729968</ref><ref>https://www.rwandagorilla.com/about-us/staff.html</ref> == Laba ne == * Omubaka wa Paalamenti. * [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]] . * [[:en:Sembabule_District|Disitulikiti y’e Sembabule]] * [[:en:National_Resistance_Movement|Ekibiina ky’eggwanga eky’okuziyiza ekya National Resistance Movement]] * [[:en:List_of_members_of_the_eleventh_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’emu]] == Ebijulizidwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda.] * [https://twitter.com/begumisamary?lang=en Mary Begumisa ku mukutu gwa Twitter] * [https://www.facebook.com/people/Mary-Begumisa/100014114342580?fref=mentions Mary Begumisa ku Facebook] [[Category:Bannabyabufuzi]] cpqebvao0o564f3uhd0pxbzajv13q1d Harriet Businge 0 7959 48204 33987 2026-04-27T17:49:58Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48204 wikitext text/x-wiki [[File:Businge Harriet.jpg|thumb|Businge Harriet.]]   '''Harriet Businge,''' yazaalibwa nga 12 Ogwekumi mu 1980 nga musomesa Omunayuganda omukug mu nabyabufuzi ng'ate munamateeka atuula ku kakiiko akakola amateeka. == Obulamu bwe == Busingye y'akiikirira abantu ba [[:en:Hoima_District|Disitulikiti y'e Hoima]] nga Omubaka Omukyala owa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]. Yayingira Paalamenti oluvannyua olw'okuwangula akalulu ka 2019 akaali ak'okujuza ekifo ky'Omubaka w'e Hoima Omukyala, ng'eya eyali asinga okumuvuganya yali Asinansi Nyakato eyali agidde mu kibiina kye by'obufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]] (FDC).<ref name=":1">https://www.pmldaily.com/news/politics/2019/09/profiles-who-is-who-in-the-hoima-woman-mp-by-election.html</ref> Y'omu ku bali mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National resistance movement]], ekibiina ekiri mu buyinza bwa Uganda, nga kidukanyizibwa [[:en:Yoweri_Museveni|HE Yoweri Kaguta Museveni]], [[:en:Uganda|pulezidenti w'eggwanga lya Uganda]] nga y'akola nga ssentebe wakyo<ref name=":0">https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=551</ref> Nga twolekera [[:en:2021_Ugandan_general_election|okulonda kwa bonna okwa 2021]], yawangulwa mu kamyuufu ka NRM akaali ak'okulonderako eyali agenda okukwatira ekibiina kino bendera nga Beatrice Wembabazi yeeyamusinga, era okukakana nga yeesimbyeyo nga talina kibiina mu [[:en:2021_Ugandan_general_election|kalulu ka bonna]].<ref>https://ugandaradionetwork.net/story/hoima-woman-mp-harriet-businge-loses-nrm-flag-to-rival-</ref> == Okusoma kwe == Busingeyatandika okusoma pulayimale ku Kikangara primary school gyeyatuulira ebigezo bye ebya P7 mu 1992, Oluvannyuma yeeyongerayo ku [[:en:Kyebambe_Girls'_Secondary_School|Kyebambe Girls secondary]] school e [[:en:Kabarole_District|Fort Portal mu Disitulikiti y'e Kabarole]], ng'eno gyeyatuulira [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|ebigezo bye ebya S4]] mu 1996. Oluvannyuma yeegata kutendekero ly'abasomesa erya National teachers college e [[:en:Masindi_District|Masindi]] ng'eno gye yatikirwa ne Dipulooma mu eya bulijo mu b'okusomesa mu 2001, nga oluvannyuma mu bulamu, yeegata ku [[:en:Nkumba_University|Yunivasite y'e Nkumba]], gyeyatikirwa ne [[:en:Bachelor_of_Education|Didguli mu Byobusomesa]] mu 2007.<ref name=":0" /> == Obumannyirivu b'awalina mu mirimu == Harriet yatandika emirimu gye nga eyali akulira esomero lya Good Samaritan nursery and primary school mu 1995, nga okuva mu 2005 okutuuka kati, y'akulira kampuni ya Multi constra engineering works limited, okuva mu 2007 okutuuka mu 2009,yakolako nga [[:en:Education_minister|minisita w'eby'enjigiriza]], abavubuka n'ebyemizannyo mu [[:en:Bunyoro|Bw'omukama bwa Bunyoro Kirata]] mu bitundu bya [[:en:Western_Region,_Uganda|Uganda ebya Bugwanjuba]], y'akulira enteekateeka y'eby'ensiimbi ey'eby'enjigiriza bya Kabalega, ekifo kyabaddemu okuva mu 2009. Yali ayamba ku by'obulamu, n'okukubiriza abantu mu [[:en:Hoima_District|Disitulikiti ye Hoima]] okuva mu 2011, okuva mu Gwokutaano, okutuuka mu Gwomwenda mu 2018. Yali akola mu gavumenti z'ebitundu ng'avunaanyizibwa ku by'enkulakulana (RDC), owa [[:en:Sembabule_District|Disitulikiti ye Sembabule]], nga abadde Omubaka wa Paalamenti okuva mu Gwomwenda 2019, okutuusa kati.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/why-nrm-won-hoima-woman-mp-seat-1850444</ref><ref>https://www.pmldaily.com/news/2019/09/final-results-nrm-candidates-sweep-hoima-kaboong-by-elections.html</ref><ref name=":1" /> == Obutabanguko == Mu kalulu k'ekibiina kya National Resistance Movement ak'okulondawo agenda okukiikirira ekibiina kino mu Disitulikiti ye Hoima, Businge baali bamulumiriza okubeera nga yalumba eyali asinga okumuvuganya ku ky'Omubaka wa Paalamenti Beatrice Wembabazi. Abaali banoonyeza Businge akalulu baalumba Wembabazi ku kifo kya Runga landing site nga mu kakuubagano akaaliwo, yafuna ebinuubule eby'amaanyi nadala ku mutwe n'agenda n'atwalibwa nga tamannyi nabigenda mu maaso kunsi.Kino kyawaliriza ssentebe w'akakiiko k'eby'okulonda mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) Dr. Tanga Odoi okuyimiriza okulonda kuno mubunambiro.<ref>https://www.independent.co.ug/nrm-halts-hoima-woman-mp-primaries-as-aspirant-battles-for-life/</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://eizooba.co.ug/tag/harriet-businge/ |access-date=2021-08-17 |archive-date=2021-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210817200103/https://eizooba.co.ug/tag/harriet-businge/ |url-status=dead }}</ref> == Ewalala w'oyinza okubigya == * [https://www.parliament.go.ug/ Ku mikutu gya yintaneenti ya Paalamenti ya Uganda] == Ebijuliziddwaamu == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] l9ieksqt06f1n6q5ee57m8ranrpqg9b Denis Obua (Munnabyabufuzi) 0 7960 48205 43968 2026-04-27T17:50:48Z Solomon Suubi 6901 Solomon Suubi moved page [[Denis Obua (politician)]] to [[Denis Obua (Munnabyabufuzi)]] 43968 wikitext text/x-wiki [[File:Obua Denis Hamson.jpg|thumb|Denis Hamson Obua]] '''Denis Hamson Obua''' (yazaalibwa nga 6 Ogwokubiri 1980), [[:en:Uganda|Munnayuganda]] era Munnabyabufuzi, ye [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ebyemizannyo]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]] ng'abadde mu kifo kino okuva nga, 14 Ogwekkumineebiri, 2019.<ref name="1R">https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html</ref> Era ye ow'essaza lya Ajuri County, mu [[Alebtong (disitulikit)|Disitulikiti y'e Alebtong]], mu Paalamenti ey'e 11 (2021- 2025).<ref name="2R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=11 |access-date=2021-08-17 |archive-date=2021-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429154159/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=11 |url-status=dead }}</ref> == Obuvo bwe n'eby'okusoma kwe == Yazaalibwa mu Disitulikiti y'e Alebtong nga 6 Gwokubiri 1980. Yasomera mu ssomero lya ''Inomo Primary School'', nga tanneegatta ku [[:en:Lango_College|Lango College]], mu Munisipaali y'e Lira, gye yatuulira S4 ne S6 n'afunayo satifikeeti okuli eya[[:en:Uganda_Certificate_of_Education|Uganda Certificate of Education]] (S4) mu 1997 n'eya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (S6) mu 1999.<ref name="2R">{{Cite web}}</ref> Alina [[:en:Diploma|Dipulooma mu mateeka]] eya era alina ne [[:en:Administrative_law|satifikeeti mu byamateeka eby'obukulembeze]] eya [[:en:Administrative_law|Certificate in Administrative Law,]] nga zombi yazisomera mu ttendekero ly'amateeka erya [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Centre]], mu Kampala, ekibuga kya Uganda ekikulu. Alina Diguli eya [[:en:Bachelor_of_Social_Work|Bachelor of Arts in Social Work and Social Administration]] gye yasomera mu [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]], e Mukono. Diguli ye eyookubiri eya [[:en:Master_of_Public_Administration|Master of Public Administration]] yagisomera era n'emutikkirwa mu ttendekero lya [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute mu 2016.]]<ref name="2R">{{Cite web}}</ref> == Emirimu gye == Okuva mu 2000 okutuuka mu 2003, Denis yaweebwa omulimu gw'obwakalaani wa zi kontulakiti mu kkampuni ya[[:en:British_American_Tobacco|British American Tobacco.]] Mu myaka ebiri egyaddirira yaweereza ng'ow'amateeka mu kkampuni ya Atim and Company Advocates. Oluvannyuma yapangisibwa nga akulira ebyamateeka mu ofiisi y'Omumyuka wa Pulezidenti wa Uganda, n'aweereza mukifo ekyo okuva mu 2005 okutuusa mu 2006.<ref name="2R">{{Cite web}}</ref> Mu 2006, yalondebwa mu Paalamenti ya Uganda ey'omunaana (2006 - 2011), okukiikirira essaza lya Ajuri County, mu Disitulikiti y'e Alebtong. Abadde alondebwa emirundi egy'omuddiringanwa mu kifo ekyo omuli ekisanja kya 2011 - 2016, 2016 - 2021, era kati y'ali mu kifo ekyo.<ref name="2R">{{Cite web}}</ref> Mu nkyukakyuka ezaakolebwa nga 14 Ogwekkumineebiri 2019, Denis Obua yalondebwa okubeera Minisita. Yadda mu bigere bya [[Charles Bakkabulindi]], eyasuulibwa okuva mu Kabineeti. Oluvannyuma lw'okukakasibwa Paalamenti, n'alayizibwa nga Minisita omubeezi ow'ebyemizannyo nga,13 Ogwoluberyeberye 2020.<ref name="3R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513304/ministers-office</ref> == Famire ye == Denis Hamson Obua mufumbo.<ref name="2R">{{Cite web}}</ref> == Laba na bino == * [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]] == Ebijulizo == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu eby'ebweru == * [https://web.archive.org/web/20061218230908/http://www.education.go.ug/ Website of the Uganda Ministry of Education and Sports] 38d0z831owmi2eicdshpl491ovgsesk 48207 48205 2026-04-27T17:51:05Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48207 wikitext text/x-wiki [[File:Obua Denis Hamson.jpg|thumb|Denis Hamson Obua]] '''Denis Hamson Obua''' (yazaalibwa nga 6 Ogwokubiri 1980), [[:en:Uganda|Munnayuganda]] era Munnabyabufuzi, ye [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ebyemizannyo]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]] ng'abadde mu kifo kino okuva nga, 14 Ogwekkumineebiri, 2019.<ref name="1R">https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html</ref> Era ye ow'essaza lya Ajuri County, mu [[Alebtong (disitulikit)|Disitulikiti y'e Alebtong]], mu Paalamenti ey'e 11 (2021- 2025).<ref name="2R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=11 |access-date=2021-08-17 |archive-date=2021-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429154159/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=11 |url-status=dead }}</ref> == Obuvo bwe n'eby'okusoma kwe == Yazaalibwa mu Disitulikiti y'e Alebtong nga 6 Gwokubiri 1980. Yasomera mu ssomero lya ''Inomo Primary School'', nga tanneegatta ku [[:en:Lango_College|Lango College]], mu Munisipaali y'e Lira, gye yatuulira S4 ne S6 n'afunayo satifikeeti okuli eya[[:en:Uganda_Certificate_of_Education|Uganda Certificate of Education]] (S4) mu 1997 n'eya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (S6) mu 1999.<ref name="2R">{{Cite web}}</ref> Alina [[:en:Diploma|Dipulooma mu mateeka]] eya era alina ne [[:en:Administrative_law|satifikeeti mu byamateeka eby'obukulembeze]] eya [[:en:Administrative_law|Certificate in Administrative Law,]] nga zombi yazisomera mu ttendekero ly'amateeka erya [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Centre]], mu Kampala, ekibuga kya Uganda ekikulu. Alina Diguli eya [[:en:Bachelor_of_Social_Work|Bachelor of Arts in Social Work and Social Administration]] gye yasomera mu [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]], e Mukono. Diguli ye eyookubiri eya [[:en:Master_of_Public_Administration|Master of Public Administration]] yagisomera era n'emutikkirwa mu ttendekero lya [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute mu 2016.]]<ref name="2R">{{Cite web}}</ref> == Emirimu gye == Okuva mu 2000 okutuuka mu 2003, Denis yaweebwa omulimu gw'obwakalaani wa zi kontulakiti mu kkampuni ya[[:en:British_American_Tobacco|British American Tobacco.]] Mu myaka ebiri egyaddirira yaweereza ng'ow'amateeka mu kkampuni ya Atim and Company Advocates. Oluvannyuma yapangisibwa nga akulira ebyamateeka mu ofiisi y'Omumyuka wa Pulezidenti wa Uganda, n'aweereza mukifo ekyo okuva mu 2005 okutuusa mu 2006.<ref name="2R">{{Cite web}}</ref> Mu 2006, yalondebwa mu Paalamenti ya Uganda ey'omunaana (2006 - 2011), okukiikirira essaza lya Ajuri County, mu Disitulikiti y'e Alebtong. Abadde alondebwa emirundi egy'omuddiringanwa mu kifo ekyo omuli ekisanja kya 2011 - 2016, 2016 - 2021, era kati y'ali mu kifo ekyo.<ref name="2R">{{Cite web}}</ref> Mu nkyukakyuka ezaakolebwa nga 14 Ogwekkumineebiri 2019, Denis Obua yalondebwa okubeera Minisita. Yadda mu bigere bya [[Charles Bakkabulindi]], eyasuulibwa okuva mu Kabineeti. Oluvannyuma lw'okukakasibwa Paalamenti, n'alayizibwa nga Minisita omubeezi ow'ebyemizannyo nga,13 Ogwoluberyeberye 2020.<ref name="3R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1513304/ministers-office</ref> == Famire ye == Denis Hamson Obua mufumbo.<ref name="2R">{{Cite web}}</ref> == Laba na bino == * [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]] == Ebijulizo == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu eby'ebweru == * [https://web.archive.org/web/20061218230908/http://www.education.go.ug/ Website of the Uganda Ministry of Education and Sports] [[Category:Bannabyabufuzi]] ei37tlccclnleh9imbngui9b1ibfe19 Oliver Katwesigye Koyekyenga 0 7961 48208 36427 2026-04-27T17:51:21Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48208 wikitext text/x-wiki [[File:Katwesigye Oliver Koyekyanga.jpg|thumb|Katwesigye Oliver Koyekyanga]]   '''Oliver Katwesigye Koyekyenga''' yazaalibwa nga 14 Ogwekuminoogumu mu 1975<ref name=":0">http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=198</ref>, nga Munayuganda [[:en:Businesswoman|eyeekolera emirimu]] gye, ate [[:en:Legislator|munamateeka ali kukakiiko akakola amateeka]]. Mu Gwokuna mu 2020, awereza nga omubaka omukyala akiikirira [[:en:Buhweju_District|Disitulikiti ya Buhweju]] mu [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Paalamenti eyekumi]].<ref>https://observer.ug/news/headlines/51048-wolokoso-mp-mbwa-barks-over-lunch</ref> Yakiikirira konsitituweensi mu Paalamenti eyomwenda nga omubaka w'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement.]] Oluvannyuma yeesimbawo nga talina kibiina mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kalulu ka bonna aka 2016]].<ref>https://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/Gazette%20List%20Elected%20MPs%202016.pdf</ref> == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Oliver Katwesigye Koyekyenga yafuna [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|ebaluwa ye eya S4]] ku Butare Senior Secondary School mu1995 nga tanaba [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|kutuula S6]] ku Lugogo Hall Centre mu 2006. Alina ne Diguli mu bya [[:en:International_business|Bizineensi z'ensi yonna]] gyeyafuna okuva ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]] mu 2009.<ref name=":0" /><ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/NRM-s-Oliver-is-Buhweju-Woman-MP/688334-2056500-una3tk/index.html</ref> == Emirimu gye == Wakati wa 2007 ne 2009, Oliver Katwesigye Koyekyenga yali akola ng'adukanya eby'emirimu ku kampuni ya kya Coyetee, ate oluvannyuma nga omukwanaganya w'abakasitoma ku Hoopoe Tours and Travel mu Kampala okuva mu 2009 okutuuka mu 2013.<ref name=":0" /> Mukufa kwa Joy Arinaitwe Kariisa mu 2013,<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1330827/buhweju-woman-mp-joy-kariisa-dead</ref> eyali omubaka omukyala owa Paalamenti akiikirira [[:en:Buhweju_District|Disitulikiti ya Buhweju]], Oliver Koyekyenga yeesimbawo ng'agidde ku tikiti y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/11-eye-Buhweju-Woman-MP-seat/688334-2000746-8uhric/index.html |access-date=2021-08-18 |archive-date=2020-09-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200906181243/https://www.monitor.co.ug/News/National/11-eye-Buhweju-Woman-MP-seat/688334-2000746-8uhric/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/3-cleared-for-Buhweju-Woman-MP-election/688334-2030864-9f49xcz/index.html</ref> n'afuna obuwanguzi oluvannyuma lw'okusinga Jane Frida Bwiruka.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1334211/electoral-commission-hailed-buhweju-polls</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.kfm.co.ug/news/buhweju-district-woman-mp-discharged-in-healthy-condition.html |access-date=2024-03-24 |archive-date=2023-02-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230209135058/https://www.kfm.co.ug/news/buhweju-district-woman-mp-discharged-in-healthy-condition.html |url-status=dead }}</ref> Yavuganya nga talina kibiina kyeyali agiddemu mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kalulu ka bonna aka 2016]] okwediza ekifo kino.<ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/Lumumba-faults-NRM-leaders-division/688334-3819676-4lg1hgz/index.html</ref> Atuula kubifo byamirundi ebbiri ku bukiiko mu Paalamenti. == Ebijuliziddwaamu == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] 3cnl8xp50pnemq8teivmn0yss6vze55 Justine Lumumba Kasule 0 7962 48209 34700 2026-04-27T17:51:35Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48209 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=Justine Lumumba Kasule|occupation=Teacher, politician|title=[[Secretary General]]<br/>[[National Resistance Movement]]|networth=|known_for=[[Politics]]|citizenship=Uganda|nationality=Ugandan|years_active=1995–present|alma_mater=[[Makerere University]]<br/>{{small|([[Bachelor of Arts|BA with Diploma in Education]])}}|image=|death_place=|death_date=|birth_place=[[Uganda]]|birth_date={{Birth date and age|1972|11|22|df=yes}}|caption=|image_size=|spouse=}} [[File:Kasule, Justine Lumumba.jpg|thumb|Kasule Justine Lumumba]] '''Justine Lumumba Kasule''' Munnayuganda [[Okusomesa ekibalangulo mu Luganda .Miramwa ki omusomesa gye yetaaga?|Omusomesa]] ate nga [[:en:Politician|Munnabyabufuzi]]. Ye [[:en:Secretary_General|Ssabawandiisi]] w'ekibiina kya National Resistance Movement, ekibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu [[:en:Uganda|Uganda]]. Yalondebwa mu kifo ekyo nga 23, Ogwekkuminebiri 2014, ng'adda mu bigere bya [[Amama Mbabazi]]<ref>https://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=69819</ref>. Nga oggyeeko ekyo, yakolako nga [[:en:Chief_Government_Whip|Omukubiriza wa gavumenti]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]] okuva mu gwokutaano 2011 okutuuka mu Gwekkuminebiri 2014. Justine Lumumba Kasule yaweerezaako nga [[:en:Parliament_of_Uganda|Mmemba mu Paalamenti]] [[:en:Bugiri_District|akiikirira abakyala mu Disitulikiti y'e Bugiri]] okuva mu 2001, okutuuka lwe yalekulira mu Gwekkuminebiri 2014<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/news-headlines/35653--the-new-faces-of-nrm |access-date=2021-08-19 |archive-date=2023-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231015014501/https://www.observer.ug/news-headlines/35653--the-new-faces-of-nrm |url-status=dead }}</ref> == Obuyigirize bwe == Yazaalibwa mu [[:en:Bugiri_District|Disitulikiti y'e Bugiri]] nga 22 Ogwekkuminogumu 1972. Yasomera St. Anthony Senior Secondary school mu [[:en:Nkokonjeru|Nkokonjeru]] mu misomo gye egya O-level. Oluvanyuma y'akyusa n'adda ku St. Joseph's Secondary School e [[:en:Naggalama|Naggalama]] gye yamalira emisomo gye egya A-level. Mu 1993, yafuna ekifo mu Yunivasite y'e Makerere gye yatikkirwa Diguli eya [[:en:Bachelor_of_Arts|Bachelor of Arts]] ne [[:en:Education|Dipuloma mu byenjigiriza]], mu 1996<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/news-headlines/35653--the-new-faces-of-nrm |access-date=2021-08-19 |archive-date=2023-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231015014501/https://www.observer.ug/news-headlines/35653--the-new-faces-of-nrm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/features-sp-2084439083/profile/23998-justine-kasule-lumumba-the-yellow-girl-from-bugiri |access-date=2021-08-19 |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210133333/https://www.observer.ug/features-sp-2084439083/profile/23998-justine-kasule-lumumba-the-yellow-girl-from-bugiri |url-status=dead }}</ref>. == Emirimu gye == Okuva mu 1996 okutuuka mu 1997 yakolako nga [[:en:Teacher|omusomesa]]. Okuva mu 1997 okutuuka mu 1998, yali akola nga kaliisoliiso w'amasomero mu Disitulikiti gy'azaalibwa. Okuva mu 1998 okutuuka mu 2001, yakola nga Ofiisa omukulu mu Minisitule y'ebyanjigiriza. Mu 2001, yalondebwa mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti]] ku ttiketi ya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]], okuweereza ng'omubaka akiikirira abakyala b'omu Disitulikiti y'e Bugiri. Yaddamu n'alondebwa okuva mu 2001 okutuuka mu 2014, lweyalekulira okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ky'ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/news-headlines/35653--the-new-faces-of-nrm |access-date=2021-08-19 |archive-date=2023-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231015014501/https://www.observer.ug/news-headlines/35653--the-new-faces-of-nrm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.redpepper.co.ug/2014/12/justine-lumumba-appointed-nrm-secretary-general/ |access-date=2021-08-19 |archive-date=2021-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210923212928/https://redpepper.co.ug/2014/12/justine-lumumba-appointed-nrm-secretary-general/ |url-status=dead }}</ref>, yalondebwa nga Omukubiriza wa Gavumenti mu Gwokutaano 2011 ng'adda mu bigere bya [[:en:John_Nasasira|John Nasasira.]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/features-sp-2084439083/profile/23998-justine-kasule-lumumba-the-yellow-girl-from-bugiri |access-date=2021-08-19 |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210133333/https://www.observer.ug/features-sp-2084439083/profile/23998-justine-kasule-lumumba-the-yellow-girl-from-bugiri |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.facebook.com/notes/the-new-vision/comprehensive-list-of-new-cabinet-appointments-dropped-ministers/10150208384704078/</ref> == Ebirala by'oyinza okufaako == Mukyala mufumbo era nga muzadde wa Balenzi babiri. Mukyala mukatoliki.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/features-sp-2084439083/profile/23998-justine-kasule-lumumba-the-yellow-girl-from-bugiri |access-date=2021-08-19 |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210133333/https://www.observer.ug/features-sp-2084439083/profile/23998-justine-kasule-lumumba-the-yellow-girl-from-bugiri |url-status=dead }}</ref> == Laba na bino == * Kabinenti ya Uganda * Paalamenti ya Uganda == Ebijuliziddwaamu ==  {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu eby'ebweru == * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Olukalala olujjuvu olwa ba Minisita ba Kabinenti ya Yuganda Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannabyabufuzi]] h32domqg4ihfwlb132jovbids7noawe Henry Oryem Okello 0 7964 48210 32971 2026-04-27T17:51:49Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48210 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=Henry Oryem Okello|image=|image_size=|caption=|birth_date={{Birth date and age|1960|1|21|df=yes}}|birth_place=[[Uganda]]|death_date=|death_place=|alma_mater='''[[University of Buckingham]]'''<br/>{{small|([[Bachelor of Laws]])}}<br/>'''[[University of Southampton]]'''<br/>{{small|([[Master of Laws]])}}<br/>'''[[General Council of the Bar]]'''<br/>{{small|([[Barrister-at-Law]])}}|occupation=[[Lawyer]] & [[Politician]]|years_active=1988 — present|nationality=Ugandan|citizenship=Uganda|known_for=[[Politics]]|networth=|title=[[Foreign minister|State Minister for Foreign Affairs (International Affairs)]]}} [[File:Acting Foreign Minister Okello Oryem (cropped).jpg|thumb|Minister Okello Oryem]] '''Henry Oryem Okello''' [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Ye [[:en:Foreign_minister|Minisita omubeezi ow'ensonga z'ebweru]]. Yalondebwa mu kifo ekyo mu 2004. Mu kulondebwa kwa Kabinenti empya mu Gwomukaaga nga 1, 2006,<ref>https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695</ref> n'e nga 16, Ogwokubiri 2009,<ref>https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730</ref> era ne mu kulonda kwa nga 27 Ogwokutaano 2011,<ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> yasigaza ekifo kye. Aweerezzaako nga [[:en:Sports|Minisita omubeezi ow'ebyemizannyo]], okuva mu 2001 okutuuka mu 2005. Era aweerezza nga [[Omubaka mu Paalamenti]] "ow'Essaza ly'e Chua", mu[[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]], okutuuka mu 2021.<ref name="Chua">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=233&const=Chua++County&dist_id=40&distname=Kitgum |access-date=2021-08-21 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304002907/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=233&const=Chua++County&dist_id=40&distname=Kitgum |url-status=dead }}</ref> == Obuvo n'emisomo gye == Yazaalibwa mu Ssaza ly'e Chua mu [[:en:Kitgum_District|disitulikiti y'e Kitgum]] nga 21, Ogwoluberyeberye 1960. Kitaawe ye mugenzi [[:en:Tito_Okello|General Tito Lutwa Okello]] (1914–1996), eyaweerezaako nga [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] wakati w'Ogwomusanvu 1985 n'Ogwoluberyeberye 1986.<ref>https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Oryem Okello alina Diguli mu mateeka eya [[:en:Bachelor_of_Laws|Bachelor of Laws]] nga talina lupapula lw'agudde, okuva mu [[:en:University_of_Buckingham|Yunivasite y'e Buckingham]] mu [[:en:United_Kingdom|Bwakabaka bwa Bungereza]], gye yafuna mu 1985. Era alina [[:en:Master_of_Laws|Diguli eyookubiri]] mu mateeka eya [[:en:Master_of_Laws|Master of Laws]], okuva mu [[:en:University_of_Southampton|Yunivasite y'e Southampton]], era nayo mu UK, gye yafuna mu 1989. Yali [[:en:Barrister-at-Law|munnamateeka eyali awoza emisango mu kkooti ekkulu]] mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]], nga tannalekulira kuyingira mu by'obufuzi bya Uganda mu 2001.<ref name="Chua"/> == Emirimu gye == Yaweerezako nga munnamateeka wakati wa 1988 ne 2000, mu Bwakabaka bwa Bungereza. Mu 2001, yalondebwa okukiikirirza essaza lya Chwa, disitulikiti y'e Kitgum, mu Paalamenti ya Uganda, naga yaweereza mu kifo ekyo okutuuka mu 2006. Yalondebwa ku bwa Minisita omubeezi ow'ebyenjigiriza n'e mizannyo, avunanyizibwa ku byemizannyo, era nga bwa kwasaganya obuvunanyizibwa mu Paalamenti, okutuuka mu 2005. Mu 2005 yalondebwa ku kifo ky'obwa Minisita. Wakati wa 2001 ne 2005, yaweereza nga omumyuka wa Pulezidenti, ku kakiiko akasukkulumu ak'ebyemizannyo mu mawanga agoogerwamu [[:en:English-speaking_world|olungereza]] mu Afirika. Teyeesimbawo ku kifo ky'omu Paalamenti mu kulonda kwa 2006 naye, yasigala mu Paalamenti olw'okubeera Minisita naye nga talina kitundu ky'akiikirira. Wakati wa 2006 ne 2008, Yaweereza nga mmemba ku lukiiko lwa [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti olugaba obuyinza]] olwakulemberamu mu [[:en:Juba_peace_talks|nteeseganya ez'eddembe]] wakati wa Gavumenti ya Uganda n'abakiikirira abayeekera ba [[:en:Lord's_Resistance_Army|Lord's Resistance Army]]. Emirundi mingi, yali omumyuka w'omukulembeze w'ekibiina kya Uganda ekigabanya obuyinza, ekyali kikulemberwa Ambasada [[:en:Ruhakana_Rugunda|Ruhakana Rugunda]], mu kaseera ako eyali Minisita wa Uganda ow'ensonga z'omunda. Mu kulonda kwa okwa 2011, Okello Oryem yammega eyali omubaka wa Paalamenti "ow'e ssaza ly'e Chua", Okello Oryemuo, ow'ekibiina kye byobufuzi ekya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] , okweza ekifo kye mu Paalamenti. Mu kiseera kino ye [[:en:Incumbent|mubaka aliko]] owa Disitulikiti y'e Kitgum. == Ebimukwatako == Henry Oryem Okello mufumbo. Agoberera nnyo ensonga ezigenda mu maaso mu nsi yonna, [[:en:Military_affairs|ensonga z'amagye]] n'[[:en:Sports|ebyemizannyo]]. == Laba na bino == * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]] * [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]] * [[:en:List_of_University_of_Birmingham_people|Olukalala lw'abantu olwa Birmingham]] == Ebijulizo == {{Reflist}} * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Full of List of Ugandan Cabinet Ministers May 2011] * [http://www.parliament.go.ug Website of the Parliament of Uganda] * [https://web.archive.org/web/20100129013209/http://www.kitgum.go.ug/ Kitgum District Homepage] [[Category:Bannabyabufuzi]] n2klf045cw7hkr6omzpbiiwiihu6p07 Betty Amongi 0 7965 48211 35430 2026-04-27T17:52:07Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48211 wikitext text/x-wiki   '''Betty Amongi Akena''', oba Betty Amongi Ongom, naye nga batera ku muyita '''Betty Amongi''',munabyabufuzi [[:en:Uganda|Omunayuganda]]. Ye Minisita [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|w'ekikula Ky'abantu, emirimu wamu n'ekulakulana y'ebintu]]<ref>https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/</ref> mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]], okuva nga 9 Ogwomukaaga mu 2021. Mukusooka yali awereza nga Kabineeti Minisita w'e [[:en:Kampala_Capital_City_Authority|kibuga ekikulu ekya Kampala]]<ref name="AppR">https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html</ref> ng'ate tanaba kugenda eyo, okuva nga 6 Ogwomukaaga mu 2016 okutuuka 14 Ogwekumineebiri mu 2019,yali awereza nga [[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita avunaanyzibwa ku By'ettaka amayumba n'enkulakulana y'ebibuga]] mu kabineeti ya Uganda.<ref>https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf</ref> Ye mubaka wa Paalamenti [[:en:Incumbent|eyaliko wabula nebaddamu okumulonda]] okukiikirira [[:en:Oyam_District|Konsitituweensi ya Oyam eya Bukiika Kkono]] mu Paalamenti eye kumineemu okuva mu [[:en:List_of_members_of_the_eleventh_Parliament_of_Uganda|2021 okutuuka mu 2026]]. == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Betty Amongi yazaalibwa mu [[:en:Oyam_District|Disitulikiti ya Oyam]], mu [[:en:Lango_sub-region|bitundu bya Lango]], mu [[:en:Northern_Region,_Uganda|Bukiika Ddyo]] bwa Uganda, nga 15 Ogwekuminoogumu mu 1975.<ref name="Profile">https://web.archive.org/web/20180321103317/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=427</ref> Mu 1996, yagenda ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite ye Makerere]], gyeyatikirwa ne [[:en:Bachelor_of_Arts|Diguli mu by'enjigiriza]] mu by'obufuzi n'okudukanya embeera z'abantu. Oluvannyumamu 2009, yatikirwa ne [[:en:Master_of_Arts|Diguli ey'okubiri]] mu by'enjigiriza mu [[:en:International_relations|bikwata kunsonga z'ensi yonna]] wamu [[:en:Diplomacy|n'eby'emisomo gy'ekikungu]].<ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Betty Amongi baasooka okumulonda okugenda mu Paalamenti mu 2001 nga omukyala omubaka owa Disitulikiti ya Oyam, nga baddamu okumulonda mu 2006 nga tebanamulonda nga omukyala omubaka wa Paalamenti owa Oyam Ey'oubukiika kkono okuva mu 2011 okutuuka mu 2016.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/uganda-s-28-longest-serving-mps-in-eleventh-parliament--3262486</ref> My mungeri y'eby'ewunyo oluvannyuma lw'akalulu kw'obwa Pulezidenti n'ababaka ba Paalamenti nga 20 Ogwokubiri mu 2016, [[:en:Yoweri_Museveni|Pulezidenti Yoweri Museveni]] ow'ekibiina ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]], kyamuwa ogw'okubeera nga ye Minisita avunaanyizibwa ku By'ettaka, Amayumba wamu n'enkulakulana z'ebitundu by'emubibuga nga wadde yali alina akakwate ku kibiina ekivuganya gavumenti ekya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]].<ref>http://allafrica.com/stories/201606080891.html</ref> Mu kukola enkyuka kyuka mu kabineeti nga 14 Ogwekumineebiri mu 2019, yaweebwa eky'okubeera kabineeti minisita w'ekibuga ekikuliu ekya [[:en:Kampala|Kampala]] n'akyusa ebifo ne [[:en:Beti_Kamya-Turwomwe|Beti Kamya -Turwomwe]] eyafulibwa ow'Eby'ettaka, Amayumba wamu N'enkulakulana y'ebitundu by'omubibuga.<ref name="AppR" /> Mu Gwomukaaga mu 2021, Amongi yaweebwa eky'okubeeeta Minisita [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|avunaanyizibwa ku Kikula ky'abantu, emirimu wamu n'enkulakulana z'ebintu]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|kabineeti]] eyali empya. == Ebimukwatako == Nga 6 Ogwokuna mu 2013, Betty Amongi yafumbirwa Jimmy Akena, omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira [[:en:Lira,_Uganda|munisipaali y'e Lira,]] ng'era ye pulezidenti w'ekibiina ekivuganya gavuenti ekya Uganda People's Congress. Jimmy Akena nga mutabani wa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]], eyaliko Saabaminista wa Uganda emirundi ebbiri wamu n'okubeera Pulezidenti wa Uganda. Embaga eno eyali ey'obuwangwa yaliwo mu gombolola lya [[:en:Minakulu|Minakulu,]] mu Disitulikiti ya Oyam ng'era yaliko ababaka ba Paalamenti 32. Pulezidenti Yoweri Museveni, nga mukwano w'abaagalana bano bombi, naye yaliyo ku mbaga eno.<ref>https://web.archive.org/web/20180316023043/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1316931/mp-jimmy-akena-missing-rib-amongi</ref> == Laba ne bino == * Kabineeti ya Uganda * Paalamenti ya Uganda == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ewalala w'oyinza okubigya == * [http://www.parliament.go.ug/ Ku mikutu gya yintaneeti egya Paalamenti ya Uganda] * [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1436649/betty-amongi-obote-maruzi-country-deserves Betty Amongi, Obote’s Maruzi Country Deserves Much Better] Yaterekebwa nga 7 Ogwokusatu mu 2019 ku kyuma kya Wayback * [http://www.foiredjibouti.com/index.php/fr/participants-3/participant/bio-amongi Ebitono ebimukwatako] * [https://web.archive.org/web/20210513151135/https://www.statehouse.go.ug/people/hon-betty-amongi Ebimukwatako mubumpi mpi] [[Category:Bannabyabufuzi]] 7i8ikoo9nybftt0fd33wbdj3xtaedg4 Jessica Alupo 0 7967 48212 37538 2026-04-27T17:52:26Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48212 wikitext text/x-wiki   [[File:Alupo Jessica Rose Epel.jpg|thumb]] '''Jessica Rose Epel Alupo''', amanyiddwa nga '''Jessica Alupo''', ye [[:en:Vice_president_of_Uganda|mumyuka wa Pulezidenti wa Uganda]] owoomwenda, eyalondebwa mu kifo kino okuva mu 2021. Munnayuganda, munnabyabufuzi, omusomesa era munnamaggye eyawummula. Yaweerezaako nga Minisita w'ebyenjigiriza n'ebyemizannyo mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]], wakati wa 2011 ne 2016. Era ye mubaka omukyala akiikirira [[:en:Katakwi_District|Disitulikiti y'e Katakwi]] mu Palamenti ya Uganda.<ref name="ProfR">{{cite web|date=14 June 2021|url=https://nilepost.co.ug/2021/06/14/parliament-approves-jessica-alupo-as-vice-president-of-uganda/|title=Parliament approves Jessica Alupo as Vice President of Uganda|work=Nile Post Uganda|access-date=16 June 2021|author=Samuel Muhimba|location=Kampala}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == [[File:Jessica Alupo.jpg|left|thumb]] Yazaalibwa mu [[:en:Katakwi_District|Disitulikiti ya Katakwi]] nga 23 Ogwokutaano,1974. Yasomera ku Apuuton Katakwi Primary School. Oluvannyuma n'agenda ku Kangole Girls School gye yamalira S4. S6 yagituulira ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. Alupo yakolako ogw'okutunda ebyokulya ku dduuka ly'essomero nga tanaba kugenda [[:en:Officer_Cadet|okusoma koosi y'okutendekebwa byakubeera muserikale]] ku ttendekero lya [[:en:Uganda_Junior_Staff_College|Uganda Junior Staff College]] e [[:en:Jinja,_Uganda|Jinja.]] Alina Diguli ta Bachelor of Arts in political science and linguistics, gye yafuna mu 1997 okuva ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite ye Makerere]]. Diguli ye ey'okubiri eyasooka, yali Master of Arts in international relations and diplomacy, nga nayo yagifunira ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]] mu 2008. Alina ne Dipuloma mu by'okudukanya n'okulabirira embeera z'abantu gyeyafuna mu 2008 okuva kutendekero lya [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]] (UMI). Diguli ye ey'okubiri mu by'okudukanya n'okulabirira embeera z'abantu yabifuna mu 2009, okuva ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite ye Makerere]].<ref>{{cite web|url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=364&const=Woman+Representative&dist_id=22&distname=Katakwi|title=Profile of Alupo Jessica Rose Epel|publisher=[[Parliament of Uganda]]|last=Uganda Parliament|date=2011|accessdate=6 December 2014|archive-date=4 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304061430/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=364&const=Woman+Representative&dist_id=22&distname=Katakwi|url-status=dead}}</ref> == Emirimu gye == Emyaka egiyise, abadde akola emirimu egy'enjawulo okubadde: * Nga omusomesa ku Katakwi High School mu tawuni ya [[:en:Katakwi|Katakwi,]] mu [[:en:Katakwi_District|Disitulikiti ya Katakwi]] esinganibwa mu Buvanjuba bwa Uganda * Nga eyali alagirira kutendekero lya ''Uganda Urban Warfare Training School e'' Singo, mu [[:en:Nakaseke_District|Disitulikiti ye Nakaseke]], mu [[:en:Central_Region,_Uganda|bitundu bya masekati]] ga [[:en:Uganda|Uganda]] * Nga mbega w'amagye mu Chieftaincy of Military Intelligence mu [[:en:Kampala|Kampala]], ekibuga kya Uganda ekikulu. Mu 2001, yayingira mu by'obufuzi nga yeesimbyewo ku ky'omubaka omukyala eyali agenda okukiikirira [[:en:Katakwi_District|Disitulikiti ye Katakwi]]. Yeesimbawo ku tikiti y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). Yawangula era nebaddamu okumulonda mu 2006. Mu 2009, yaweebwa eky'okubeera minisita omubeezi ow'ensonga z'abavubuka n'abaana.<ref>{{cite web|title=New Appointees Excited About Jobs|url=http://www.newvision.co.ug/D/8/30/671826|date=17 February 2009|access-date=6 December 2014|last=Vision Reporters|newspaper=[[New Vision]] (Kampala)|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141211080737/http://www.newvision.co.ug/D/8/30/671826|archive-date=11 December 2014}}</ref> Mu 2011, baddamu nebamulonda okukiikirira konsitituweensi ye mu Paalamenti.Munkyuka kyuka ya kabineeti nga 27 Ogwokutaano mu 2011,yakuzibwa n'agenda ku kya minisita w'eby'enjigiriza eby'emizannyo.<ref>{{cite web|last=Mukasa|first=Henry|title=Museveni Names New Cabinet|newspaper=[[New Vision]] (Kampala)|url=http://www.newvision.co.ug/E/8/12/755941|date=28 May 2011|access-date=6 December 2014|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141211073635/http://www.newvision.co.ug/E/8/12/755941|archive-date=11 December 2014}}</ref> Yadira [[:en:Namirembe_Bitamazire|Namirembe Bitamazire]] mu bigere, eyali asuliddwa okuva mu kabineeti. == Obulamu bwe == Alupo mukyala mufubo ng'era baawe ye Innocent Tukashaba.<ref>{{cite web|title=Minister Jessica Alupo Introduces Today|date=9 July 2011|url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/759774|first=Norman|last=Katende|access-date=6 December 2014|newspaper=[[New Vision]] (Kampala)|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141211080827/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/759774|archive-date=11 December 2014}}</ref> Kigambibwa nti ayagala nnyo eby'okusoma, okukuunga abantu wamu n'okutambula engendo empaavu.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1008465/minister-jessica-alupo-introduces</ref><ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1007803/wedding-album</ref> == Ebijiliziddwaamu == {{Reflist}} == Ebiwandiiko ebya wabweru wa Wikipedia ebijuliziddwa == * [https://web.archive.org/web/20150315101104/http://www.parliament.go.ug/new/ Ekibanja kya Palamenti ya Uganda] * [https://web.archive.org/web/20061218230908/http://www.education.go.ug/ Ekibanja kya Minisitule y'ebyenjigiriza n'ebyemizannyo mu Uganda.] [[Category:Bannabyabufuzi]] mc1z86dcfblr9ftxh05j0c9muzjhghv Jim Muhwezi 0 7968 48213 42012 2026-04-27T17:52:45Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48213 wikitext text/x-wiki [[File:Muhwezi Jim Katugugu.jpg|thumb|Muhwezi Jim Katugugu]] [[:en:Major_General|Meeja Genero]] (eyawummula)'''Jim Muhwezi Katugugu''' [[:en:Ugandan|Munnayuganda]], [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]], [[:en:Military_officer|munnamagye]] eyawummula. Akola nga Minisita w'ebyokwerinda mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]] okuva nga 8 Ogwomusanvu, 2021.<ref>https://www.newvision.co.ug/articledetails/105796</ref> Emabega, okuva mu Gwokusatu 2015 okutuuka mu Gwokutaano 2016, yaweerazaako nga [[:en:Ministry_of_Information_and_Communications_Technology_(Uganda)|Minista w'ebyamawulire n'okulungamya eggwanga]]. Yalondebwa mu kifo ekyo mu nkyukakyuka ezaakolebwa nga 1 Ogwokusatu 2015,<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |access-date=2021-08-23 |archive-date=2017-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> ng'adda mu bigere bya [[:en:Rose_Namayanja|Rose Namayanja]], eyaggyibwa mu Kabinenti.<ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/-regions--shared---Cabinet--positions/-/688334/2640626/-/ma61sqz/-/index.html</ref> Era ye [[:en:Parliament_of_Uganda|Mubaka mu Paalamenti]] akiikirira Essaza ly'e Rujumbura , [[Rukungiri (disitulikit)|Rukungiri Disitulikiti]]. Yafuna ekifo kino mu 2021, oluvannyuma lw'okuva mu kifo kino okumala emyaka etaano, wakati wa 2016 ne 2021. == Obuvo n'okusoma == Yazaalibwa mu [[:en:Rukungiri_District|Disitulikiti y'e Rukungiri]] nga 23 Ogwomunaana 1950. Jim Muhwezi alina [[:en:Bachelor_of_Laws|Diguli mu mateeka]], okuva ku [[:en:Makerere_University|ssettendekero wa Makerere]] , Ssettendekero ya gavumenti esinga obukulu mu Uganda. Era yafuna okutendekebwa okuva ku Senior Military Police and Security Intelligence Training mu [[Tanzania]] n'eyali mu kibiina kya [[:en:Soviet_Union|Soviet Union]]. Mu Gwomusanvu 2009, [[:en:Law_Development_Center|Law Development Center]] mu [[Kampala]] yamuwa [[:en:Legal_practice|Dipuloma okuteekesa amateeka mu nkola]], ekisaanyizo ekyamuwa layisinsi okukwasaganya eby'amateeka mu ggwanga.<ref>https://web.archive.org/web/20160527141255/http://www.parliament.go.ug/new/index.php/members-of-parliament/members-of-parliament</ref> == Obumanyirivu == Mu myaka gya 1970 Jim Muhwezi yakolako ng'omupoliisi mu kitongole kya [[:en:Uganda_Police_Force|Uganda Police Force]]. Y'omu ku beetaba mu [[:en:Uganda_Bush_War|lutalo]] lwa (1981–1986) olwaleeta [[National Resistance Movement]] mu buyinza. Oluvannyuma lw'olutalo, yaweerezaako nga mmemba ku National Resistance Council (NRC) okuva mu 1986 okutuuka mu 1996. Mu kiseera kya kimu, yali akola nga ssenkulu wa [[:en:Internal_Security_Organisation|Internal Security Organisation]] (ISO). Ng'akulira ISO, Muhwezi agambibwa okulongoosa ekifaananyi kya Poliisi. Mu kisanja kye eky'emyaka ekkumi ku kitongole, tewaali kwemulugunya kwavaayo ku [[:en:Torture|kutulugunya]] mu kitongole.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Jim_Muhwezi#cite_note-Survivor-7</ref> Wakati wa 1994 ne 1995, yaweereza nga Mmemba mu [[:en:Constituent_Assembly|kakiiko abaabaga Ssemateeka wa Uganda]] owa 1995. Okuva mu 1996 okutuuka mu 1998, Jim Muhwezi yaweerezaako nga minisita w/ebyenjigiriza ebyawansi. Yalondebwa nga minisita w'ebyobulamu mu 2001, n'aweereza mu kifo ekyo okutuuka mu 2006.<ref>https://web.archive.org/web/20160527141255/http://www.parliament.go.ug/new/index.php/members-of-parliament/members-of-parliament</ref> == Ebimukwatako ng'omuntu == Jim Muhwezi Katugugu mufumbo ne Susan Muhwezi, muto wa nnaggagga [[:en:Bob_Kabonero|Bob Kabonero]] ne ambasada [[:en:Richard_Kabonero|Richard Kabonero]]. Alina abaana musanvu. agambibwa okwagala [[:en:Reading_(process)|okusoma]] [[:en:Golf|n'okuzannya ggoofu]]. == Emirimu gya Paalamenti == Yali Mmemba ku kakiiko ka Paalamenti akakola ku by'okuzimba. == Laba na bino == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Uganda_People's_Defense_Force|Uganda People's Defense Force]] * [[:en:Rukungiri_District|Disitulikiti y'e Rukungiri]] == Omulimu == Mu myaka gya 1970, Jim Muhwezi yakolako ng'owamaggye mu [[:en:Uganda_Police_Force|Uganda Police Force]] . Yali omu ku balwanyi mu [[:en:Uganda_Bush_War|lutalo]] (okuva1981–1986) olwaleeta [[National Resistance Movement|ekibiina kya National Resistance Movement]] mu buyinza. Oluvannyuma lw’olutalo, yaweerezaako nga mmemba w’olukiiko lwa National Resistance Council (NRC) okuva mu mwaka gwa 1986 okutuuka mu gwa 1996. Mu kiseera kye kimu, yaweerezaako nga Dayirekita Omukulu eyasooka [[:en:Internal_Security_Organisation|ow’ekitongole ky’ebyokwerinda eby’omunda]] (ISO). Ng’akulira ISO, Muhwezi amanyiddwa nnyo olw’okuyonja erinnya n’ekifaananyi ky’ekitongole kya poliisi y’ebyokwerinda. Mu myaka kkumi gy’amaze mu kitongole kino, tewali bigambibwa nti [[:en:Torture|waliwo]]<nowiki/>okutulugunyizibwa mu kitongole kino. <ref name="Survivor">{{Cite web |date=21 September 2005 |title=Jim Muhwezi, The Survivor |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/25/457043 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150206023534/http://www.newvision.co.ug/D/8/25/457043 |archive-date=6 February 2015 |access-date=5 February 2015}}</ref> Wakati w'omwaka gwa 1994 nogwa 1995, yaweereza nga mmemba mu [[:en:Constituent_Assembly|lukiiko lwa Ssemateeka]] olwakola owa Uganda mu mwaka gwa1995. Okuva mu mwaka gwa 1996 okutuuka mu gwa 1998, Jim Muhwezi yaweereza nga Minisita w’eggwanga avunaanyizibwa ku by’enjigiriza ebya pulayimale. Yalondebwa okuba Minisita w’ebyobulamu mu mwaka gwa 2001, n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu 2006. <ref name="Profile">{{Cite web |last=Parliament of Uganda |date=2011 |title=Profile of Major General Muhwezi Jim Katugugu - Member of Parliament for Rujumbura County, Rukungiri District |url=http://www.parliament.go.ug/new/index.php/members-of-parliament/members-of-parliament |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160527141255/http://www.parliament.go.ug/new/index.php/members-of-parliament/members-of-parliament |archive-date=27 May 2016 |access-date=5 February 2015 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> == Ebijuliziddwa == [[Category:Bannabyabufuzi]] ro6k38ul3lj648m8ptd0sz59f7obrkg Allan Ssewanyana 0 7970 48214 42568 2026-04-27T17:52:58Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48214 wikitext text/x-wiki   '''Allan Aloysius Ssewanyana''' yazaalibwa nga 26 Ogwekuminoogumu mu 1986, ng'asinga kumannyikwa nga '''‘Omusajja wa Bwino’.''' Munnayuganda, [[:en:Sports_journalism|Munamawulire ow'ebyemizannyo]], [[:en:Human_Resource_Management|avunaanyizibwa ku by'esonga z'abakozi]] era munnabyabufuzi. Mubaka wa Paalamenti omulonde akiikirira Munisipaali y'e [[:en:Makindye_Division|Makindye Eyobugwanjuba]]<ref name="LA2">http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=164</ref> era akiikirira [[:en:National_Unity_Platform|National Unity Platform]], ekibiina ky'ebyobufuzi ekisinga okuvuganya gavumenti mu Uganda.<ref name="LA1">http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Who-will-step-into-Kyanjo-s-large-shoes-in-Makindye-West-/688342-2347440-nuvhe2z/index.html</ref> Ali ku [[:en:Parliamentary_Committees_of_the_United_Kingdom|kakiiko]] k'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo ne ku kakiiko akalwanirira obw'enkanya mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekumi]]. Akola nga Minisita w'Ebyemizannyo mu [[:en:Shadow_Cabinet|kabineeti ey'ekisikirize]].<ref name="LA1X">http://theinsider.ug/index.php/2017/05/12/govt-not-bothered-chinese-petty-traders-murdering-our-economy-mp-ssewanyana/</ref><ref name="LA1P">http://allafrica.com/stories/201604250755.html</ref> [[File:Allan Ssewanyana.jpg|alt=Allan Ssewanyana|thumb|Allan Ssewanyana]] Ssewanyana yaliko [[:en:Councillor|kansala]] wa [[:en:Local_Council_(Uganda)|LCV]] mu [[:en:Kampala_Capital_City_Authority|kitongole ekidukanya emirimu mu kibuga kya Kampala]] (KCCA) ng'akiikirira [[:en:Makindye_Division|munisipaali y'e Makindye]]; yaweerezaako ng'[[:en:Sports_journalism|omusunsuzi w'amawulire g'eby'emizannyo]] ku mukutu gwa ttivi ya Nile Broadcasting Services (NBS) ne Top Radio 89.6 FM; omuwandiisi w'omuko gw'ebyemizannyo mu lupapula lwa [[:en:Daily_Monitor|Ennyanda]], ali ku kakiiko akakulu akadukanya [[:en:Uganda_Premier_League|supa liigi ya Uganda]], ng'era yaliko omumyuka wa ssentebe ku kakiiko akakulu akadukanya [[:en:Kampala_Capital_City_Authority_FC|KCCA FC]].<ref name="AAL2">http://www.monitor.co.ug/artsculture/Heart-to-Heart/Men-only-cheat-when-their-women-change/691230-2598572-plcy94/index.html</ref><ref name="AAL3">http://bigeye.ug/allan-ssewanyana-resigns-position-kcca/</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Ssewanyana yazaalibwa mu [[:en:Nsambya_Hospital|ddwaliro ly'e Nsambya]], nga bazadde bbe ye Aloysius ne Sarah Ssendawula ab'e [[:en:Kibuye,_Uganda|Kibuye]], nga 26 Ogwekuminoogumu mu 1986 mu famire ekiririza mu [[:en:Catholic|ddiini y'ekikatuliki]] [[:en:Ganda_people|ey'Abaganda]]. Ye mwana ow'okusatu mu baana omusanvu beyazalibwa n'abo era alina bannyina bana ne baganda be babiri. Pulayimale yagisomera mu kibuga ky'e Kampala ku Nakivubo Blue Primary School gyeyali ng'akulira eby'emizannyo, era nga [[:en:Primary_School_Leaving_Examination|gyeyatuulira P7]] mu 1998. Oluvannyuma yagenda ku St. Mathias Kalemba Senior Secondary School gyeyatulira [[:en:GCE_Ordinary_Level|Siniya ey'okuna]] mu 2002 ne [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] gyeyamalira [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Siniya ey'omukaaga]] mu 2005. Yawerezaako nga Minisita w'eby'emizannyo ku St. Mathias Kalemba Senior Secondary School n'omukulembezze akulira abayizi ku Mengo Senior School. Ssewanyana yeeyongerayo ku [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] gy'eyatikirwa mu 2008 ne diguli mu [[:en:Human_Resource_Management|kudukanya ensonga z'abakozi]]. Yali akulira abayizi era omu ku baali ku [[:en:Students'_representative_council|kakiiko akakiikirira abayizi]] ku kizimbe kya [[:en:Makerere_University|Ivory Tower]].<ref name="AAL3" /> [[File:Administration block (Ivory Tower) at Makerere University.jpg|thumb|'''Administration block (Ivory Tower) at Makerere University''']] == Emirimu gye n'ebyobufuzi == Ng'afunye ebaluwa ye eya S6, Ssewanyana yafuna omulimu gw'okukola [[:en:Sports_journalism|ng'omusunsuzi w'eby'emizannyo]] ku Top Radio 89.6 FM mu 2005. Ng'amaliriza okufuna [[:en:Bachelor's_degree|diguli]] ye mu 2008, yafuna omulimu [[:en:Sports_commentator#Sports_presenter.2Fstudio_host|ng'omuwereza w'eby'emizannyo]] ku ttivi ya NBS, ng'ayanjula n'okuwereza pulogulaamu y'eby'emizannyo ku NBA buli lunaku ku malya g'eky'emisana. Mu 2014, era oluvannyuma yafuuka omuwandiisi w'omuko gw'ebyemizannyo mu lupapula lw'eby'emizannyo lw'ebayita [[:en:Daily_Monitor|Ennyanda]] olufulua buli wiiki.<ref name="AAS5">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1322842/kcca-councilor-remanded-defamation</ref> Mu 2013, Ssewanyana yeesimbawo ku ky'omukulembezze [[:en:Federation_of_Uganda_Football_Associations|w'ekibiina ekidukanya omupiira mu Uganda]] (FUFA) ng'ayagala okudda mu bigere by'eyali Pulezidenti w'ekibiina kino mu biseera ebyo, [[:en:Lawrence_Mulindwa|Lawrence Mulindwa]]. Yawandulwamu nga basinziira ku by'ekikugu, nga Moses Magogo yeyasobola okuwangula era nga teyavuganyiziddwa.<ref name="AAS10">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1324298/fufa-exco-endorses-magogo</ref> Mu 2011, Ssewanyana yayingira mu [[:en:Democracy|by'obufuzi eby'okulonda]] ng'ali ku tikiti y'ekibiina kya [[:en:Democratic_Party_(Uganda)|DP,]] ekyamufuula [[:en:Councillor|kansala]] wa [[:en:Local_Council_(Uganda)|LCV]] mu [[:en:Kampala_Capital_City_Authority|kitongole ekiddukanya emirimu mu kibuga Kampala]] (KCCA) ng'akiikirira konsitituweensi ya [[:en:Makindye_Division|Makindye Ey'obugwanjuba]] okutuuka mu 2016, bweyalondebwa okuwereza mu konsitituweensi y'emu mu kifo ekisava eky'okubeera omubaka wa Paalamenti ekyamufuula omubaka mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekumi]] ey'e [[:en:Uganda|Kula lya Afrika]]. Mu Paalamenti ey'ekumi, Ssewanyana awereza ku [[:en:Parliamentary_Committees_of_the_United_Kingdom|kakiiko]] k'Eby'enjigiriza n'Eby'emizannyo ku nsonga z'omwenkano nkano. == Ebimukwatako eby'omunda == Allan Ssewanyana mufumbo nga mukyala we ye Lydia Ssewanyana nga balina abaana babbiri.Yawerezaako ng'omumyuka wa ssentebe ku [[:en:Kampala_Capital_City_Authority_FC|KCCA FC]] okuva mu 2012 okutuuka mu 2015 era ng'omu ku baali ku kakiiko akakulu akaddukanya [[:en:Uganda_Premier_League|supa liigi ya Uganda]] mu kaseera k'ekamu. Ssewanyana y'omu kubannanyini era ssentebe wa kiraabu y'omupiira eyitibwa Katwe United FC.<ref name="AAS6">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://thespearnews.com/2017/06/14/fifa-begins-probe-magogos-world-cup-tickets-scam/ |access-date=2024-03-22 |archive-date=2019-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190328195148/http://thespearnews.com/2017/06/14/fifa-begins-probe-magogos-world-cup-tickets-scam/ |url-status=dead }}</ref> Yazannyako omupiira ku mutendera gwa [[:en:National_League_(Uganda)|liigi y'eggwanga]] mu ttiimu ya Top TV FC okuva mu 2001 okutuuka mu 2004 bweyamenyeka egumba ly'okukibegabega, obuvune obwamuvirako okunyuka okusamba omupiira.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1256637/tv-fc-ban</ref> Mu Gwomwenda mu 2021, Allan Sewanyana yavunaanibwa omusango gw'obutemu.<ref>https://fr.africanews.com/2021/09/07/ouganda-deux-deputes-de-l-opposition-accuses-d-orchestrer-des-meurtres/</ref> == Awaadi n'Engule == Ssewanyana awereddwa awaadi ez'enjawulo okusinziira ku mirimu gy'azze akola emyaka egiyise * Mu 2013: RTV Academy Awards, Omuwereza w'eby'emizannyo asinga ku Ttivi <ref name="AAS13">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://chano8.com/glory-victory-rtv-awards/ |access-date=2024-03-22 |archive-date=2020-01-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200107013716/http://chano8.com/glory-victory-rtv-awards/ |url-status=dead }}</ref> * Mu 2014: RTV Academy Awards, Omuwereza w'eby'emizannyo ku leediyo ne Ttivi eyali asinga * Mu 2014: Kadanke Awards, Omukulembezze w'abavubuka eyali asinga<ref name="AAS12">http://bigeye.ug/kadanke-unveils-national-youth-festival-awards/</ref> * Mu 2015: RTV Academy Awards, Omuwereza w'eby'emizannyo eyali akira ku balala * Mu 2015: Eyali asinga mu basinga (BB) Awards Omuwereza w'eby'emizannyo<ref name="AAS11">http://bigeye.ug/best-best-awards-2016-heres-full-list-nominees/</ref> * Mu 2017: [[:en:Buzz_Teeniez_Awards|Buzz Teeniez Awards]] Engula ya '''''Teeniez Leadership Award''''' == Laba ne bino == * [[:en:Kampala_District|Disitulikiti y'e Kampala]] * [[:en:Democratic_Party_(Uganda)|Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Democratic Party mu Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Kampala_Capital_City_Authority|Ekitongole ekivunaanyizibwa ku mirimu gy'ekibuga Kampala]] == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}}"Ndi musanyufu nnyo olw'engeri gyetwakwasaganyamu ensonga ya kawaayiro 102 (b) aka Ssemateeka nga tukozesa obukugu kuba abasinga baakiraba ng'eky'obusiru, naye twatekawo eky'enjawulo"<ref>https://www.independent.co.ug/allan-ssewanyana-on-his-love-for-lukwago/</ref> Allan Ssewanyana yakwatibwa olw'okuwagira obwegugungo<ref>https://www.independent.co.ug/mp-allan-ssewanyana-arrested-for-inciting-violence/</ref> "Ssewanyana yakwatibwa olw'obwegugungo obwali buva ku kazambi w'eddwaliro ly'e Kirundu."<ref>https://nilepost.co.ug/2019/02/22/video-mps-protest-ssewanyanas-arrest-over-kiruddu-hospital-sewerage-crisis/</ref> == Ebijuliziddwamu w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Website of the Parliament of Uganda] * [https://web.archive.org/web/20170721225811/http://nbs.ug/category/sports/lunchtime_sports/ Link to NBS' Lunchtime Sports] * [https://www.independent.co.ug/allan-ssewanyana-on-his-love-for-lukwago/ On unbecoming behavior to achieve political gains] <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] 2hcptlvnisen238llsbn9c5fn6bt29v Muhammad Nsereko 0 7971 48215 34412 2026-04-27T17:53:14Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48215 wikitext text/x-wiki   [[File:Nsereko Muhammad.jpg|thumb|Nsereko Muhammad.jpg ]] '''Muhammad Nsereko''' mukiise mu [[:en:Parliament_of_Uganda|palamenti ya Uganda]] [[:en:Independent_politician|ataalina kibiina kya byabufuzi,]] ng'era looya akiikiridde konsitituweensi ya [[:en:Kampala_Central_Division|divioni ya Kampala eya wakati]] okuva mu 2011.<ref name="In">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Can-MP-Nsereko-retain-the-Kampala-Central-seat/688342-3036350-lcyqxu/index.html |access-date=2021-08-26 |archive-date=2017-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171011130246/http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Can-MP-Nsereko-retain-the-Kampala-Central-seat/688342-3036350-lcyqxu/index.html |url-status=dead }}</ref> == Ebimukwatako n'eby'enjigiriza == Yazaalibwa nga 25 Ogwomunaana mu 1981. Yasomera ku "Buganda Road Primary School" eby'enjigiriza bye ebisooka, n'amaliriza 1995. Oluvannyuma yagenda ku [[:en:Kibuli_Secondary_School|Kibuli Secondary School]], gyeyamaliriza S4 mu 1999. Ate S6 n'agisomera ku "Kawempe Muslim Secondary School", gyeyamalira mu 2002.<ref name="Profile">http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=188</ref> Mu 2005, yatikirwa ne dipulooma mu by'amawulire, okuva kutendekero lya "International Institute of Business and Management Studies" ([http://iibms.org IIBMS]). Mu mwaka ogwaddako, yatikirwa ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y'e Makerere]], ne [[:en:Bachelor_of_Laws|diguli mu by'amateeka]]. Mu 2007 n'aweebwa [[:en:Legal_practice|dipulooma mu by'okwenyigira mu by'amateeka]] okuva kutendekero lya [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Centre]].<ref name="Profile"/> == Obumannyirivu bw'alina mu by'emirimu == Nsereko mukugu era looya omuwandiise ng'era y'omu ku ba memba b'ekibiina ekiyitibwa Uganda Bar. Yakolerako mu kibiina ekigata ba looya ekya "Nsereko, Mukalazi and Company Advocates", okuva mu 2007. Yawerezaako nga ssentebe w'akakiiko akavunaanyizibwa ku by'ettaka mu masekati ga Kampala okuva mu 2006 okutuusa mu 2010.<ref name="Profile"/> == Obulamu bwe mu by'obufuzi == Mu 2011, Nsereko yeesimbawo ku bwa konsitituweensi ya masekati ga Kampala ng'agidde ku tikiti y'ekibiina ekiri mu by'obufuzi ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM), n'awangula.<ref name="In"/> Mu palamenti ey'omwenda, okuva mu 2011 okutuusa mu 2016), yatnadika okuvumirira engeri NRM gyeyali efugamu eggwanga. Yanokolayo ebitundu eby'enjawulo byeyali takiriziganya nabyo wekyatuuka ku kibiina kino, omwali (a) okukyusa [[:en:Mabira_Forest|ekibira ky'e Mabira]] batandika okukirimiramu ebikajjo (b) okugyawo eky'okuta abantu ku kakalu ka poliisi ku misango egimu (c) yayolesa obukyayi eri obuli bw'enguzi mu kibiina ekiri mu buyinza (d) yavumirira eky'abavubuka b'eggwanga okubeera nga tebalina mirimu (e) awagira eky'okukomyawo ekomo ku bisanja kuntebbe ly'obwa pulezidenti ekyagibwawo mu 2005.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.observer.ug/component/content/article?id=15160:museveni-is-now-limping--nsereko |access-date=2021-08-26 |archive-date=2021-08-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210826110624/https://www.observer.ug/component/content/article?id=15160:museveni-is-now-limping--nsereko |url-status=dead }}</ref> Okugyeema kwe eri ekibiina kya NRM, kyamuviirako okugobwa mu kibiina kino mu Gwokuna mu 2013, ng<nowiki>'ali wamu n'abakiise ba palamenti abalala basatu. Bana batuuka okuyitibwa ''abakiise abayekera''</nowiki>.<ref name="Out">http://www.monitor.co.ug/News/National/-Rebel--MPs-thrown-out-of-Parliament/688334-2216438-146yufiz/index.html</ref> Mu Gwomwenda 2013, ekooti etaputa semateeka yategeeza ku kawayiro 4–1, nga ababaka abana webaalina okuva mu palamenti, paka ng'ekooti y'emu esazeewo oba basigale.<ref name="Out" /> Oluvannyuma lw'enaku satu, nga 10 Ogwomwenda 2013, kkooti enkulu neetegeeza mu kawaayiro 6–1 nti abakiise bano basigale mu palamenti okutuusa nga kkooti etaputa ssemateeka emaliriza okusalawo kwayo oba basigale.<ref name="Out" /> Oluvannyuma nga 12 Ogwokubiri mu 2014, kkooti etaputa ssemateeka yakisalawo nti ababaka abana webalina okwamuka palamenti.<ref name="Out" /> Okusalawo kuno kwakyusibwa kkooti enkulu nga 30 Ogwekumi mu 2015, nga wano Nsereko ne bane webadira mu palamenti nga tebalina kibiina kyabyabufuzi kyebeesimbyeemu.<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/Jubilation-court-re-instates-rebel-MPs/688334-2936046-67w2ji/index.html</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Lessons-Supreme-Court-ruling-NRM-rebel-MPs/689364-2949692-9l8hxj/index.html |access-date=2021-08-26 |archive-date=2018-03-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180308084937/http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Lessons-Supreme-Court-ruling-NRM-rebel-MPs/689364-2949692-9l8hxj/index.html |url-status=dead }}</ref> Muhammad Nsereko yaddamu n'alondebwa mu palamenti ey'ekumi okuva mu 2016 okutuuka mu 2021, nga yali talina kibiina kyagiddemu ng'era ye mukulembezze awakanya enkyuka kyuka munoongolesereza mu semateeka n'okugyawo ekomo ku bisanja kuntebbe ly'obwa pulezidenti.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.africareview.com/news/Anger-greets-bid-to-scrap-Uganda-presidential-age-limit/979180-4094442-yqmb38z/index.html |access-date=2021-08-26 |archive-date=2017-12-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171219180556/http://www.africareview.com/news/Anger-greets-bid-to-scrap-Uganda-presidential-age-limit/979180-4094442-yqmb38z/index.html |url-status=dead }}</ref> * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'abakiise mu palamenti ya Uganda ey'e kumi]] * [[:en:List_of_political_parties_in_Uganda|Olukalala lw'ebibiina by'obufuzi mu Uganda]] == Ebijuliriziddwa == {{Reflist}} == Ewalala w'oyinza okukebera == * [http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda]  [[Category:Bannabyabufuzi]] qzb3cxil0fhgjmtsu2bohe0kbq7a2bv Wilson Muruli Mukasa 0 7972 48216 31681 2026-04-27T17:53:44Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48216 wikitext text/x-wiki '''Wilson Muruli Mukasa''' yazaalibwa nga 5 ogwomusanvu 1952, [[Munnayuganda]] ate munnabyabufuzi. Abadde minisita wa Public Service mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabinenti ya Uganda]] okuva nga 6 ogwomukaaga 2016.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |access-date=2021-09-05 |archive-date=2020-06-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200625181934/https://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> Emabegako akoze nga Kabinenti Minisita w'ekikula ky'abantu okuva nga 1 ogwokusatu 2015, okutuuka nga 6 ogwomukaaga 2016. Emabegako akoze nga Minisita w'ebyokwerinda okuva nga 27 ogwokutaano 2011 okutuuka nga 1 ogwokusatu 2015.<ref>https://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941</ref> Muruli Mukasa era yakola nga [[:en:Parliament_of_Uganda|Mmemba wa paalamenti]] akiikirira Budyebo County mu [[:en:Nakasongola_District|Nakasongola Disitulikiti.]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=170&const=Budyebo+County&dist_id=9&distname=Nakasongola |access-date=2021-09-05 |archive-date=2016-08-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160822195206/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=170&const=Budyebo+County&dist_id=9&distname=Nakasongola |url-status=dead }}</ref> == Obuto n'okusoma == Yazaalibwa mu Nakasongola Disitulikiti nga 5 Ogwomusanvu 1952. Yasoma Pulayimale ne Siniya. Yasomera ku e [[Makerere University]] n'afuna Diguli eya [[:en:Bachelor_of_Arts|Bachelor of Arts]] ne [[:en:Education|Diploma in Education (BA.Dip.Ed.)]] mu 1975. Mu 1987, yafuna [[:en:Leisure_industry|Certificate mu Hotel Management]], okuva mu ttendekero eritamanyiddwa mu [[:en:Tripoli|Tripoli]], [[Libya]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=170&const=Budyebo+County&dist_id=9&distname=Nakasongola |access-date=2021-09-05 |archive-date=2016-08-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160822195206/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=170&const=Budyebo+County&dist_id=9&distname=Nakasongola |url-status=dead }}</ref> == Emirimu == Okumala myaka kkumi na gumu, wakati wa 1975 ne 1986, Muruli Mukasa yali musomesa; emyaka ebiri egiyise yali Pulinsipo w'essomero gye yali asomesa. Okuva mu 1989, abadde mubaka wa Paalamenti, nga akiikirira ekitundu ky'ewaabwe. Yalondebwa ku bwa Minisita ow'ebyokwerinda mu Gwokutaano 2011.<ref name=":0">https://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=170&const=Budyebo+County&dist_id=9&distname=Nakasongola |access-date=2021-09-05 |archive-date=2016-08-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160822195206/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=170&const=Budyebo+County&dist_id=9&distname=Nakasongola |url-status=dead }}</ref> Yadda mu bigere bya Amama Mbabazi, eyalondebwa ku bwa [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ssaabaminisita wa Uganda.]]<ref name=":0" /> okwongereza ku mirimu gye egy'obyokwerinda, Mukasa yaweerezaako nga [[:en:Kampala|Minisita wa Kampala]], nga Minisita ow'enkalakkalira tannalondebwa mu 2011,<ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1296378/-/bfjd3xz/-/index.html</ref> mu 2014, nga Minisita, [[Frank Tumwebaze]], taliiwo.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.observer.ug/news/headlines/36177-minister-tumwebaze-gets-death-threats- |access-date=2021-09-05 |archive-date=2021-09-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210905020725/https://www.observer.ug/news/headlines/36177-minister-tumwebaze-gets-death-threats- |url-status=dead }}</ref> Mu kukyusa kwa Kabinenti empya nga 1 Ogwokusatu 2015, Yakyusibwa nadda ku kifo kya Minisita ow'ekikula ky'abantu, ng'adda mu bigere bya [[Mary Karooro Okurut]], eyafuulibwa Minisita ow'ebyokwerinda.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |access-date=2021-09-05 |archive-date=2017-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016, yafuulibwa Minisita ow'abakozi ba Gavumenti, mu lukalala lwa Baminisita olwalangirirwa ku lunaku olwo.<ref>https://www.scribd.com/document/314964607/New-Cabinet</ref> == Laba == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]] == Ebijuliziddwa ==  {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu ebirala == * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Olukalala olujjuvu olwa Kabineeti ya Uganda eya Baminisita Gwakutaano 2011] * [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=630826&CatID=1 Eggye lya UPDF neetegefu okukuba ennyonyi ennwanyi eza Sudan] [[Category:Bannabyabufuzi]] t7wdfs5zx7cy5ogojgrip02r8iwy25r Ibrahim Ssemujju Nganda 0 7973 48217 44407 2026-04-27T17:54:01Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48217 wikitext text/x-wiki   '''Ibrahim Ssemujju Nganda''' (23 Omwezi ogwomwenda 1973), ng'asinga kumanyibwa nga Ibrahim Ssemujju, munnayuganda munnamawulire era munnabyabufuzi. [[Mubaka wa Paalamenti]] akiikirira [[munisipaali y’e Kira]] mu [[Olukalala lw'abakiise b'olukiiko lw'eggwanga olw'ekkumi n'olumu olw'e Uganda|Palamenti ey’ekkumi n’emu]] (ekisanja kya 2021 okutuuka 2026). <ref>{{Cite web |title=As it happened: Municipal elections |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1418489/municipal-elections-live-updates |access-date=2019-04-23 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Ssemujju yazaalibwa mu kyalo Bijaaba mu [[Munisipaali y'e Kyazanga]] mu [[Lwengo (disitulikit)|disitulikiti y’e Lwengo]], nga 23 Omwezi ogwomwenda 1973. Mu kiseera ekyo disitulikiti y’e Lwengo yali ekyali kitundu kya [[Masaka (disitulikit)|disitulikiti y’e Masaka]] . Mutabani wa Hajji Ali Nganda Nkwanga ne Hajati Sophia Nalwooga omu ku baana be ( Hajji Ali Nganda Nkwanga ) amakumi ana mwomunaana era omu ku baana ba maama we (Hajati Sophia Nalwooga) ekkumi noomukaaga. <ref name="About">{{Cite web |last=Kavuma |first=Richard M. |date=13 January 2011 |title=Ssemujju Ibrahim Nganda: All That You Didn't Know About This Journalist-Turned-Politician |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=11678:ssemujju-ibrahim-nganda-all-that-you-didnt-know-about-this-journalist-turned-politician&catid=34:news&Itemid=59 |access-date=17 March 2015 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref> Yasomera mu ttendekero ly'obusiraamu erya Bijaaba Islamic Institute, "eriri mmita ntono okuva waazaalibwa" n'afuna satifikeeti ey'omutendera gwa pulayimale eyakamalirizo ng'ali eyo. Oluvannyuma lw’ettendekero okutandika siniya Ssemujju yajeegattako. Wabula mu siniya 2, abawala abasinga beyasomanga nabo baali bafunye abaami ne bava mu ssomero, ate banne abalenzi baava mu ssomero nebagenda okukola emirimu egiteetaagisa bukugu mu [[Kabuga k'e Masaka a|kabuga k'e Masaka]] akaliraanyeewo . Yasonnda akasente konna akatandikibwako keyali asobola n’amatiza kitaawe okumuwandiisa mu [[ssomero lya siniya erya Masaka Secondary School]] okusoma siniya eyokusatu (Senior 3) . Mu kiseera ekyo, yali tasobola kwogera lungereza lwonna, naye baamala gamuwa ekifo Yagenda yeeyongera okukola bulungi n’ayita ebigezo bye ebya siniya eyokuna (S.4). Yagenda mu maaso okusoma emisomo gye egya siniya eyomukaaga (S.6), era mu ssomero lya Masaka Secondary School. Yamaliriza nga yasinze mu kibiina kye mu 1995. Yaweebwa ekifo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y'e Makerere]], ku sikaala ya gavumenti ya Uganda enzijuvu okusoma eby'amawulire. Yatikkirwa mu 1998 ne ddiguli esooka mu by'amawulire . <ref name="Profile">{{Cite web |last=POU |date=2011 |title=Profile of Ibrahim Ssemujju Nganda, Member of Parliament for Kyaddondo County East, Wakiso District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=756.000000&const=Kyadondo++County+East+&dist_id=13.000000&distname=Wakiso |access-date=17 March 2015 |publisher=[[Parliament of Uganda]] (POU)}}</ref> <ref name="About"/> == Emirimu gye == Butereevu ng'afulumye e Makerere, yaweebwa omulimu ng’omusasi ow'olupapula lwa [[Daily Monitor]], olumu ku mpapula z’amawulire ebbiri ez'olungereza ezisinga ezifuluma buli lunnaku mu Uganda, n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu 2004. Okwaka kwe kwali mu kusaka mawulire mu [[Parliament of Uganda|paalamenti ya Uganda]] . Okuva mu 2000 okutuuka mu 2001, yasomesa amawulire ku [[Islamic University in Uganda|yunivasite y’Obusiraamu mu Uganda]](Islamic University in Uganda) . Mu 2004, yava ku ''Daily Monitor'' okewgatta ku The Observer, ng’omusasi era ng'alinamu emigabo. Yaweebwa omulimu gw'obusunsuzi / obukunganya bw’ebyobufuzi ku ''Weekly Observer'', n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu 2011. Mu 2009, yayongerwa emirimu emirala ng'omusunsuzi / omukunganya w'amawulire g'ebyenjigiriza. Mu 2011, yalekulira okuva mu mirimu gye egy'amawulire okuvuganya ku kifo kya palaamenti eky'essaza lya Kyaddondo ey'obuvanjuba. Yavuganyiza ku bendera y'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Forum for Democratic Change]] (FDC). Yawangula era [[Y'ali mu ntebe|yali mu kifo ekyo okutuusa 2016]] . <ref name="Profile"/> <ref name="About"/> Nga okulonda kwa pulezidenti, palamenti, n'ebitundu tekunnabaawo mu February 2016, [[Kira, Yuganda|Munisipaali ya Kira]] yaweebwa ekifo kya paalamenti, ekyawuddwa ku Kyaddondo ey'obuvanjuba. Ssemujju yavuganya ku kifo ekyo wansi wa bendera y’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya FDC. <ref>{{Cite web |last=Nalugo |first=Mercy |date=22 January 2016 |title=Ssemujju setting the pace in contest for new Kira municipality |url=http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Ssemujju-setting-the-pace-in-contest-for-new-Kira-municipality/-/859108/3043440/-/item/0/-/1grcewz/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160128190402/http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Ssemujju-setting-the-pace-in-contest-for-new-Kira-municipality/-/859108/3043440/-/item/0/-/1grcewz/-/index.html |archive-date=28 January 2016 |access-date=22 January 2016}}</ref> kati ali mu PFF == Ebirala eby'okulowoozaako == Mu palamenti, y’akubirizako akakiiko akavunaanyizibwa ku n’ebitongole bya gavumenti. Era yaliko mmemba ku kakiiko akavunaanyizibwa ku by’okwerinda n’ensonga z’omunda n’akakiiko ka bizinensi. <ref name="Profile"/> Yawasa Faridah Ssemujju, era bombi bazadde ba baana basatu ab’obuwala n’abatabani basatu. <ref name="About"/> == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=As it happened: Municipal elections |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1418489/municipal-elections-live-updates |access-date=2019-04-23 |website=www.newvision.co.ug}} # {{cite web |last=Kavuma |first=Richard M. |date=13 January 2011 |title=Ssemujju Ibrahim Nganda: All That You Didn't Know About This Journalist-Turned-Politician |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=11678:ssemujju-ibrahim-nganda-all-that-you-didnt-know-about-this-journalist-turned-politician&catid=34:news&Itemid=59 |accessdate=17 March 2015 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=POU |date=2011 |title=Profile of Ibrahim Ssemujju Nganda, Member of Parliament for Kyaddondo County East, Wakiso District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=756.000000&const=Kyadondo++County+East+&dist_id=13.000000&distname=Wakiso |accessdate=17 March 2015 |publisher=[[Parliament of Uganda]] (POU)}} # {{cite web |last=Nalugo |first=Mercy |date=22 January 2016 |title=Ssemujju setting the pace in contest for new Kira municipality |url=http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Ssemujju-setting-the-pace-in-contest-for-new-Kira-municipality/-/859108/3043440/-/item/0/-/1grcewz/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160128190402/http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Ssemujju-setting-the-pace-in-contest-for-new-Kira-municipality/-/859108/3043440/-/item/0/-/1grcewz/-/index.html |archive-date=28 January 2016 |accessdate=22 January 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20150315101104/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [https://web.archive.org/web/20160304045147/http://www.observer.ug/component/content/article?id=21641:mp-ssemujju-nganda-violently-arrested Omubaka Ssemujju Nganda Yakwatiddwa Mu Bukambwe – 19 October 2012] * [https://web.archive.org/web/20150402151406/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=653846&CatID=1 Ssekandi Asiimye Amakanisa olw'okukulaakulanya embeera z'abantu, mu by'omwoyo] [[Category:Bannabyabufuzi]] o78igj6o2eqh9gk46qmx6m9055r6neh Nanyondo Birungi Carolyn 0 7974 48218 30773 2026-04-27T17:54:32Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48218 wikitext text/x-wiki   [[Category:Articles with hCards]] [[Category:Bannabyabufuzi]] '''Nanyondo Birungi Carolyn''' (yazaalibwa nga 12 muwakanya 1975) munnabyabufuzi wa Uganda era yali mubaka omukyala owa disitulikiti ye Kalangala mu Palamenti ey'omwenda == Ebyafaayo n'obuyigirize == Yazaalibwa mu Disitulikiti y'e Kalangala era yatandika okusoma mu St Theresa, Gayaza Girls era n'afuna ebigezo bya Primary Leaving Examinations (PLE) mu 1989 n'oluvannyuma n'agenda mu Modern secondary school, Kampala n'afuna Uganda Certificate of Education (UCE) mu 2006 eyo oluvannyuma lwa Sharing Hall Centre, Nsambya n'afuna Uganda Advanced Certificate of Education (UACE) mu 2009. Yafuna Bachelor of Public Administration and Management okuva ku Nkumba University mu 2014.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=389 |access-date=2021-08-26 |archive-date=2021-04-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210427175812/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=389 |url-status=dead }}</ref> == Emirimu n'ebyobufuzi == Yeegatta ku by'obufuzi mu 1996 bwe yalondebwa okubeera Kansala w'abavubuka abakyala mu disitulikiti oluvannyuma n'afuuka omuwandiisi w'ebyensimbi n'eby'okukolamu ku Kalangala District Local Government mu 2006, ate mu 2008 n'afuuka omuwandiisi w'ebyobulamu ne LC V Councillor mu 2011 Kyamuswa Sub-county, Kalangala District. Yali omuwandiisi w'emirimu era omubaka w'akakiiko akafuzi aka Kalangala District Local Government. Oluvannyuma mu 2011 yalondebwa mu palamenti ng'omubaka omukyala owa disitulikiti y'e Kalangala.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://nrm.co.ug/staff/birungi-carolyn-nanyondo/ |access-date=2021-08-26 |archive-date=2021-08-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210826130132/https://nrm.co.ug/staff/birungi-carolyn-nanyondo/ |url-status=dead }}</ref> == Ebijuliza == 4kfmn0dbgi36datxz79gf52w8ygtkeq Theodore Ssekikubo 0 7976 48219 34511 2026-04-27T17:54:50Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48219 wikitext text/x-wiki [[File:Ssekikubo Theodore.jpg|thumb|Ssekikubo Theodore.jpg ]] '''Ssekikubo Theodore''' yazaalibwa nga 20 Ogwomunaana 1969 e Ssembabule, Munnabyabufuzi mu Uganda. Akiikirira essaza y'a Lwemiyaga , [[Sembabule (disitulikit)|Sembabule disitulikiti mu lukiiko lw'eggwanga olukulu.]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=453 |access-date=2021-08-27 |archive-date=2021-04-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210430210302/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=453 |url-status=dead }}</ref> == Obuto == Ku [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere yunivaasite,]] yakola diguli mu Social Sciences, diguli eyookubiri mu Public Administration and Management ne diguli mu mateeka. Ku Law Development Centre, Kampala, yafunayo dipulooma emukkiriza okuteekesa mu nkola amateeka. == Emirimu == Bwe yali tannayingira byabufuzi, yakolako mu miisitule y'ebyokwerinda ng'omumyuka wa ssaabawandiisi. Yakolako ng'omusomesa ku Ndejje Yunivaasite okuva mu 1998 okutuuka mu 1999.<ref>https://www.parliament.go.ug/ssekikubo-theodore/</ref> Mu 2016, Ssekikubo yayingira olwokaano lw'omumyuka w'omukubiriza wa paalamenti wabula n'awangulwa [[Jacob Oulanyah]] kati omumyuka w'omukubiriza wa paalamenti.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.mobile.monitor.co.ug/ |access-date=2021-08-27 |archive-date=2019-06-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190627052027/https://mobile.monitor.co.ug/ |url-status=dead }}</ref> == Okusibwa == Nga 10 Gatonnya 2020, yakwatibwa olw'okukuma mu bantu omuliro mu bitundu ebyali biteekeddwamu kkalantiini y'ente. Yateebwa ku kakalu nga 14 Gatonnya wabula n'addamu n'akwatibwa nga 16 Gatonnya.<ref>https://www.pmldaily.com/news/2020/01/police-explains-mp-ssekikubo-rearrest.html</ref> == Ebijuliziddwa == [[Category:Bannabyabufuzi]] spvg5vcdiidrgtkmly9e9t2nbt476dw Joyce Nabbosa Ssebugwawo 0 7977 48220 37693 2026-04-27T17:55:11Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48220 wikitext text/x-wiki   [[File:Joyce Nabbosa Ssebugwawo.jpg|thumb]] '''Joyce Nabbosa Ssebugwawo''' munnabyabufuzi mu Uganda, musuubuzi <ref>entrepreneur</ref>era nga yali minisita mu gavumenti ya [[Buganda]].<ref name="observerug">[https://web.archive.org/web/20210828172711/https://observer.ug/features-sp-2084439083/interview/444-edris-kiggundu-and-shifa-mwesigye "Why I am the best candidate" 9 July 2008], observer.ug. Retrieved on 10 August 2018</ref><ref name="bugandacom">[https://web.archive.org/web/20200226005349/http://www.buganda.com/lukiikom.htm "Meet the Members of The Interim Lukiiko " Updated 24 June 1997], buganda.com. Retrieved on 10 August 2018</ref> Yeegatta ku gavumenti ya Buganda ku ntandikwa y'emyaka gya 1980 gye yakolera nga minisita w'abakyala, emirimu gy'ebitundu n'okukunga abantu.<ref name="observerug" /> Yaliko ssentebe w'ekibiina kya Forum for Democratic Change (FDC)<ref>[[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]]</ref> mu ggwanga lyonna, yali Meeya wa Rubaga Division mu [[Kampala]]<ref name="monitorcoug">[http://www.monitor.co.ug/News/National/Sserunjogi-bounces-back-as-Kampala-Central-mayor/688334-3102564-11xy6jv/index.html "Sserunjogi bounces back as Kampala Central mayor" Friday 4 March 2016] monitor.co.ug. Retrieved on 10 August 2018</ref> era alina Oluganda ku Sylvia Nagginda Luswata, Nnaabagereka wa Buganda, .<ref name="monitorco">[http://www.monitor.co.ug/News/National/FDC-names-party-chair/688334-2124854-k2grcdz/index.html "FDC names party chair" 25 December 2013], observer.ug. Retrieved on 10 August 2018</ref> [[Category:Pages using infobox officeholder with unknown parameters|years_activeJoyce Nabbosa Ssebugwawo]] [[Category:Bannabyabufuzi]] == Laba ne == * Forum for Democratic Change * Divizoni eya Rubaga * Kampala Capital City Authority * Divizoni ez'omu Kampala * Index of Uganda-related articles 1cdlfh63u4n09wy8g1n2z5g6euer2rd Nandala Mafabi 0 7978 48221 42043 2026-04-27T17:55:28Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48221 wikitext text/x-wiki '''Nathan James Nandala Mafabi''' (yazaalibwa 17 Ogusooka1966) munnayuganda mubalirizi w'ebitabo, munnamateeka, munnabyabufuzi era omubaka wa palamenti akiikirira Budadiri West County mu [[Sironko (disitulikit)|Disitulikiti y'e Sironko]] mu [[Parliament of Uganda|palamenti]] [[:en:Ugandan|ya Uganda]] .<ref name="About">{{Cite web |date=2012 |title=Profile of Nathan Nandala Mafabi, Member of Parliament for Budadiri County West, Sironko District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=190.000000&const=Budadiri+County+West&dist_id=30.000000&distname=Sironko |access-date=7 April 2015 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=9 August 2023 |title=2026 presidential polls: Nandala wants to be FDC flag-bearer |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_167141 |access-date=2024-05-18 |website=New Vision |language=en}}</ref> Okuva mu Ogw'okutaano 2011 okutuuka mu Ogusooka 2014, yali [[:en:Leader_of_Opposition_(Uganda)|mukulembeze w’oludda oluvuganya]] mu palamenti. <ref name="Leader">{{Cite web |last=Wambi |first=Michael |date=25 May 2011 |title=Besigye Appoints Nathan Nandala Leader of Opposition |url=http://ugandaradionetwork.com.dedi3883.your-server.de/a/story.php?s=33937 |access-date=7 April 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nandala yazaalibwa ku kyalo Busamaga mu Disitulikiti y'e Sironko nga 17 Ogusooka 1966.<ref name=":0">{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2021-02-18 |title=Know your MP-elect: Nathan Nandala Mafabi |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/know-your-mp-elect-nathan-nandala-mafabi-NV_91135 |access-date=2025-08-21 |website=New Vision}}</ref> Oluvannyuma lw’okusomera mu masomero ga pulayimale ag’omu kitundu, yakyusiibwa n’agenda ku [[:en:Mbale_Secondary_School|ssomero erya Mbale Secondary]] okufuna ebbaluwa y'obuyigirize [[:en:O‑Level|esooka]].<ref name=":0">{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2021-02-18 |title=Know your MP-elect: Nathan Nandala Mafabi |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/know-your-mp-elect-nathan-nandala-mafabi-NV_91135 |access-date=2025-08-21 |website=New Vision}}</ref> Okusoma kwe ku [[:en:A-level|A-Level]], yasomera mu [[:en:Busoga_College_Mwiri|Busoga College Mwiri]] mu [[Jinja (disitulikit)|Disitulikiti y’e Jinja]] . Yatikkirwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1988 n’afuna diguli ya Bachelor of Statistics and Economics. Ekyo yakigoberera n’afuna Dipulooma mu by’enjigiriza mu 1989, nga naye yava e Makerere. <ref name="Man">{{Cite web |last=Wanjala |first=Christine W. |date=10 December 2012 |title=Nandala Mafabi Outside Politics |url=http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/Nandala-Mafabi-outside-politics/-/691232/1640032/-/item/0/-/e0w2ro/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304071201/http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/Nandala-Mafabi-outside-politics/-/691232/1640032/-/item/0/-/e0w2ro/-/index.html |archive-date=4 March 2016 |access-date=7 April 2015}}</ref> Mu 1993, yafuna Dipuloma mu kuddukanya omusolo ku nfuna okuva mu ttendekero lya [[Uganda Management Institute]] mu Kampala. Mu 1993, yayita ebigezo by’ababalirizi [[:en:Certified_public_accountant|b’ebitabo bya gavumenti ebikakasibwa]] mu Kenya ne Uganda. Mu 1995, yakkirizibwa mu [[:en:Association_of_Chartered_Certified_Accountants|kibiina ekigatta ababalirizi b’ebitabo abamanyiddwa]] nga Fellow w’ekibiina ekigatta ababalirizi b’ebitabo abamanyiddwa . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (October 2024)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Mu 1997, yaddayo mu yunivasite y’e Makerere, n’atikkirwa mu 2000 n’afuna diguli ey'okubiri mu by’enfuna n’addirirwa [[:en:Bachelor_of_Laws|diguli esooka mu mateeka]] mu 2006.<ref name="About">{{Cite web |date=2012 |title=Profile of Nathan Nandala Mafabi, Member of Parliament for Budadiri County West, Sironko District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=190.000000&const=Budadiri+County+West&dist_id=30.000000&distname=Sironko |access-date=7 April 2015 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> == Emirimu == Mu 1988, yapangisibwa ng’omubalirizi w’emisolo mu [[Uganda Revenue Authority|kitongole ekivunaanyizibwa ku musolo ekya Uganda Revenue Authority]] (URA), n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu 1993. Okuva mu 1993 okutuuka mu 1994, yakola ng’omukungu avunaanyizibwa ku musolo. Yakuzibwa n’afuulibwa omukungu omukulu mu by’emisolo mu 1995, n’akola mu kifo ekyo okutuusa mu 1996. Yakola ng’omukungu omukulu ow’omusolo mu URA mu 1997. Okuva mu 1998 okutuuka mu 2000, yakola ng’omukungu omukulu ow’omusolo n’akola ng’omubalirizi w’ebitabo by’omunda mu URA. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2001, yakola ng’omuwi w’amagezi ku nzirukanya y’ebyensimbi mu bitongole by’obwannannyini. <ref name="About">{{Cite web |date=2012 |title=Profile of Nathan Nandala Mafabi, Member of Parliament for Budadiri County West, Sironko District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=190.000000&const=Budadiri+County+West&dist_id=30.000000&distname=Sironko |access-date=7 April 2015 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[:en:The_Parliamentary_Network_on_the_World_Bank_&_International_Monetary_Fund|Mu]] 2001, yayingira ebyobufuzi bya Uganda eby’okulonda ng’avuganya mu kifo kya palamenti ya Budadiri County West. Yawangula era n’addamu okulondebwa mu 2011. Okuva mu 2006 okutuuka mu 2011, Mafabi yaliko ssentebe w’akakiiko akavunaanyizibwa ku kubala ebitabo bya gavumenti mu palamenti. Okuva mu 2001 okutuuka mu 2006, yaliko ssentebe w’akakiiko ka Palamenti akavunaanyizibwa ku by’enfuna. Okuva mu 2008, abadde ssentebe w’ekibiina ky’obwegassi ekya Bugisu Cooperative Union. Okuva mu 2011 okutuuka mu 2020, yaliko omukulembeze w’oludda oluvuganya gavumenti.<ref name="About">{{Cite web |date=2012 |title=Profile of Nathan Nandala Mafabi, Member of Parliament for Budadiri County West, Sironko District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=190.000000&const=Budadiri+County+West&dist_id=30.000000&distname=Sironko |access-date=7 April 2015 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref><ref name="Leader">{{Cite web |last=Wambi |first=Michael |date=25 May 2011 |title=Besigye Appoints Nathan Nandala Leader of Opposition |url=http://ugandaradionetwork.com.dedi3883.your-server.de/a/story.php?s=33937 |access-date=7 April 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Ow'ekitiibwa Nathan Nandala Mafabi era ye mumyuka wa Ssentebe wa [[:en:The_Parliamentary_Network_on_the_World_Bank_&_International_Monetary_Fund|The Parliamentary Network ku World Bank & International Monetary Fund]] . == Ebimukwatako == Mafabi mufumbo era wa nzikiriza ey'obukulisitaayo. Ono wa kibiina kya byabufuzi [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|ekya Forum for Democratic Change]].<ref name="Man">{{Cite web |last=Wanjala |first=Christine W. |date=10 December 2012 |title=Nandala Mafabi Outside Politics |url=http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/Nandala-Mafabi-outside-politics/-/691232/1640032/-/item/0/-/e0w2ro/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304071201/http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/Nandala-Mafabi-outside-politics/-/691232/1640032/-/item/0/-/e0w2ro/-/index.html |archive-date=4 March 2016 |access-date=7 April 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFWanjala2012">Wanjala, Christine W. (10 December 2012). [https://web.archive.org/web/20160304071201/http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/Nandala-Mafabi-outside-politics/-/691232/1640032/-/item/0/-/e0w2ro/-/index.html "Nandala Mafabi Outside Politics"]. ''[[Daily Monitor]] (Kampala)''. Archived from [http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/Nandala-Mafabi-outside-politics/-/691232/1640032/-/item/0/-/e0w2ro/-/index.html the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">7 April</span> 2015</span>.</cite></ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20150315101104/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] [[Category:Bannabyabufuzi]] 4zgrgv2f5dlea4odlohkmmq22g3kg49 Jane Aceng 0 7980 48222 36854 2026-04-27T17:55:46Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48222 wikitext text/x-wiki [[File:Aceng Jane Ruth Ocero.jpg|thumb|Jane Ruth Aceng Ocero]]   '''Jane Ruth Aceng''' yazaalibwa nga 11 Ogwokutaano mu 1968, nga nga [[:en:Uganda|Munayuganda]] ajanjaba abaana n'eddwadde zaabwe, wamu n'okubeera munabyabufuzi. Ye [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku By'obulamu]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]]. Yaweebwa ekifo kino nga 6 Ogwomukaaga mu 2016.<ref>https://web.archive.org/web/20190331230605/https://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%252527s%2Bcabinet.pdf</ref> Wabula nga kino tekinaba, mu Gwomukaaga mu 2011 okutuuka mu Gwomukaaga 2016, yawerezaako nga nga eyali akulira eby'obulamu mu [[:en:Uganda_Ministry_of_Health|Minisitule ya Uganda evunaanyizibwa ku By'obulamu]].<ref name="App">https://web.archive.org/web/20190126001156/https://mobile.monitor.co.ug/-/691260/1190606/-/format/xhtml/-/3mx8p3/-/index.html</ref> == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Aceng yazaalibwa nga 11 Ogwokutaano mu 1968, nga yasomera ku Shimoni Primary School eryali mu [[:en:Kampala|Kampala]] ekibuga kya Uganda ekikulu. Yasomera ku [[:en:Nabisunsa_Girls_Secondary_School|Nabisunsa Girls Secondary School]] gyeyamalira S4 ne S6.<ref name="DataR">https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=452</ref> Alina [[:en:Bachelor_of_Medicine_and_Bachelor_of_Surgery|Diguli mu By'obusawo ne Diguli mu kulongoosa]], wamu ne [[:en:Master_of_Medicine|Diguli ey'obubiri mu Busawo]] mu kujanjaba abaana n'enddwa zaabwe, wamu n'eya;okubeera [[:en:Master_of_Public_Health|omukugu mu By'obulamu]], nga zino zonna yazigya ku [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Yunivasite ye Makerere, kutendekero erisomesa sayaansi n'eby'obulamu]]. Alina ne Dipulooma mu By'okudukanya eby'obulamu eyamuweebwa etendekero lya Galilee International Management Institute, mu [[:en:Israel|Yisirayiri]].<ref name="DataR" /><ref name="Who">https://web.archive.org/web/20160815211634/https://www.idi-makerere.com/index.php?option=com_content&view=article&id=87:jane-ruth-aceng-mbchb-mmed-mph&catid=87&Itemid=701</ref> == Emirimu gye == Aceng yatandika okuweereza nga avunaanyizibwa ku by'obulamu<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1426036/-yellow-fever-disease-health-ministry</ref> mu minisitule evunaanyizibwa ku by'obulamu.<ref name="Who" /> Mu kaseera keyali akola nga Akulira Eby'obulamu, yali akola nga akulira eddwaliro lya [[:en:Lira_Regional_Referral_Hospital|Lira Regional Referral Hospital]].<ref name="App" /> == Ebirala by'akoze == Aceng y'omu kubali kakiiko akadukanya [[:en:Infectious_Diseases_Institute|Infectious Diseases Institute.]]<ref name="Who" /> Yakolako nga omu ku baali ku badukanya [[:en:Uganda_National_Medical_Stores|eterekero ly'eddagala mu Uganda]] n'okulisaasaanya nga kiri wansi wa minisitule y'eby'obulamu, okuva mu 2005 okutuuka mu 2016.<ref name="App" /><ref name="DataR" /> === Emirimu gye mu byobufuzi === Mu Gwomusanvu mu 2020, Dr Jane Ruth Aceng yalangirira nga bweyali agenda okwesimbawo ku kifo ky'okubeera omukyala akiikirira [[Disitulikiti ye Lira]], mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamneti]] eye 11 okuva mu 2021, okutuuka mu 2026. Yali agenda kwesimbawo ng'ali ku tikiti y'ekibiina ky'eby'obufusi ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]].<ref>https://www.softpower.ug/health-minister-dr-aceng-to-contest-for-lira-district-woman-mp/</ref> == Obukuubagano == Kuntandikwa ya 2014, enkyuka kyuka satu mu by'obulamu bw'eggwanga zaatandika okulinya okutuuka ku mutendera gw'obutabanguko. * Uganda erina ekitono ennyo amasomero agayigiriza eby'obusawo nga ga gavumenti oba ga bwa nnanyini munaana, nga gatikira okutuuka ku basawo 500 buli mwaka.<ref name="Cri">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1308705/internship-crisis-finally-uganda-doctors</ref> Nga tebanafuna biwandiiko byabwe biraga nti basawo, buli musawo atekeddwa okuyita mu kulonderobwa okumala okumala emyezi 12 ng'ali wansi w'omukugu nadala omulongoosa oba omusawo eyeebuzibwaako.<ref name="Cri" /> * Okusinziira ku ky'okubeera nga bano tebasasulwa bulungi, ebikozesebwa ebikadde, obutabwerawo kw'ebikozesebwa nga eddagala, wamu n'ebifo webakakalabiza eirimu gyebawe okubeera nga si walungi, abasawo okuva mu Uganda n'abalongoosa abeebuzibwaako baalekulira eggwanga okugenda okukolera mu bifo eby'eyagaza mu munsi endala.<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/2-000-doctors-leave-country-in-10-years/688334-1938196-76saruz/index.html</ref><ref name="Int">https://www.theguardian.com/global-development/2015/feb/10/uganda-crippled-medical-brain-drain-doctors</ref> * Embalirira y'eggwanga entono ku by'obulamu ereka minisitule evunaanyizibwa ku by'obulamu nga bterina bulungi ssente za kusasula [[:en:Consultant_(medicine)|beebuzibwaako]] babeera basigaddewo, [[:en:Senior_house_officer|n'abasawo]] ababeera batendekerwa okubeera abeebuzibwaako, wamu n'omuwendo ogw'ababeera [[:en:Internship_(medicine)|bayigirizibwa okukuguka]], nga bakola okubeera nga bafuna ebisaanyizo.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Govt-spends-Shs2-500-a-month-on-each-citizen-s-healthcare/688342-1971734-1p7dk5z/index.html</ref> Okusinziira ku bino byonna, minisitule evunaanyizibwa ku by'obulamu esasidde abasawo bonna abatasasulirwaako yadde, wamu n'ababeera bayigirizibwa okukuguka nga nabo basasulwa bubi oba simubudde.<ref name="Int" /> Mu kuteeka esira ly'okukuuma n'okutereka ensiimbi, Aceng nga minisita alumiriza yunivasite ezimu okutikira abasawo abatatukana na mutindo,<ref name="Not">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1435297/medical-council-backs-kiu-doctors</ref> wadde [https://web.archive.org/web/20210904083003/http://www.umdpc.com/ n'akakiiko akagata abasawo n'abajanjaba amannyo mu Uganda] wamu n'aba kakiiko ak'omubu Buvanjuba bwa Afrika akagata abasawo wamu n'abajanjaba amannyo nako kaali kamuwakanya. Bino byebitongole kya gavumenti mu [[:en:East_African_Community|Buvanjuba bwa Afrika]] ezirina olukusa lw'okubeera nga zikuuma omutindo gw'okutendeka abasawo, wamu n'okulaba nga abatabula eddagala wamu n'abasawo b'amannyo bakola bulungi emirimu gyabwe.<ref name="Not" /><ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/EAC-probe-queries-medical-training-in-Ugandan-varsities/688334-3256102-1u20d4/index.html</ref> Okutuuka mu 2016, mpozi ekirowoozo kya Aceng ekyali kiretawo obutakaanya mu bantu kyali kyakubeera nga buli yamaliriza okusoma ng'anoonya bukugu, yalina kusooka kukola bigezo by'eggwanga, nga minisita tanaba kuteeka mukono ku mpapula zaabwe ezisaba okugenda okufuna webatendekera.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://businessguideafrica.com/health-minister-mps-divided-over-pre-intern-medical-exams/ |access-date=2024-04-04 |archive-date=2017-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170708154503/http://businessguideafrica.com/health-minister-mps-divided-over-pre-intern-medical-exams/ |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Pre-entry-exams-medical-interns-ensure-quality-healthcare/689364-3399346-28w3lcz/index.html</ref> Kino tekyagenda bulungi n'abaasoma mu 2016/2017 abaali baagala okufuna webayinza okubangulibwa okufuna obukugu, ekyabawaliriza okugenda mu kkooti okuyita mu mateeka.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1435946/medical-interns-sue-health-minister</ref> == Emirimu gye mu kunoonyereza == Aceng yeetabye era neyeenyigira mu by'obusawo, nga egimu ku mirimu gy'akoze gyegino wa manga; * Mu 2021: The Ugandan Severe Acute Respiratory Syndrome -Coronavirus 2 (SARS-CoV-2) Model: A Data Driven Approach to Estimate Risk<ref>https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.12.28.20248922v1</ref> * Mu2020: Estimating the Effect and Cost-Effectiveness of Facemasks in Reducing the Spread of the Severe Acute Respiratory Syndrome-Coronavirus 2 (SARS-CoV-2) in Uganda<ref>https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.06.11.20128272v1</ref> * Mu 2020: Family Health Days program contributions in vaccination of unreached and under-immunized children during routine vaccinations in Uganda<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6968838</ref> * Mu 2019: Uganda's experience in Ebola virus disease outbreak preparedness, 2018–2019.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7081536</ref> * Mu 2018: Prevalence of protective tetanus antibodies and immunological response following tetanus toxoid vaccination among men seeking medical circumcision services in Uganda<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6312241</ref> * Mu 2016: Tetanus Cases After Voluntary Medical Male Circumcision for HIV Prevention - Eastern and Southern Africa, 2012-2015<ref>https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/65/wr/mm6502a5.htm</ref> * Mu 2015: Multidistrict outbreak of Marburg virus disease—Uganda, 2012.<ref>https://www.researchgate.net/publication/280448360</ref> * Mu 2015: Is the glass half full or half empty? A qualitative exploration on treatment practices and perceived barriers to biomedical care for patients with nodding syndrome in post-conflict northern Uganda<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4552991</ref> * Mu 2014: Ebola Viral Hemorrhagic Disease Outbreak in West Africa- Lessons from Uganda.<ref>https://www.ajol.info/index.php/ahs/article/view/107213</ref> * Mu 2013: Nodding syndrome in Ugandan children—clinical features, brain imaging and complications: a case series<ref>https://bmjopen.bmj.com/content/bmjopen/3/5/e002540.full.pdf</ref> * Mu 2005: Rectal artemether versus intravenous quinine for the treatment of cerebral malaria in children in Uganda: randomised clinical trial<ref>https://www.bmj.com/content/330/7487/334.short</ref> == Laba ne bino == * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisitule evunaanyizibwa ku By'obulamu mu Uganda]] == Ebijuliziddwaamu == {{Reflist}} == Ewalala w'oyinza okubigya == * [https://www.theeastafrican.co.ke/news/Uganda-Cabinet-ministers-2016/-/2558/3245422/-/f1d970z/-/index.html Minisita omwangu, eyeesigamwaako era nga talya nguzi ali mu kabineeti ya Museveni] [[Category:Bannabyabufuzi]] 47c6q2dp0j6zp3drrc8wktwex3mlc5q Sam Mangusho Cheptoris 0 7982 48223 34051 2026-04-27T17:56:00Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48223 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=Sam Cheptoris|image=|caption=|birth_date={{Birth date and age|1949|12|12|df=yes}}|birth_place=[[Kapchorwa District]], [[Uganda]]|death_date=|death_place=|alma_mater={{plainlist| * [[University of Nairobi]] {{small|([[Bachelor of Arts]])}} * [[Makerere University]] {{small|([[Education|Postgraduate Diploma in Education]], [[Master of Education]])}} }}|occupation=[[Educator]] and [[Politician]]|years_active=1975–present|nationality=Ugandan|citizenship=Uganda|known_for=[[Politics]]|networth=|title=Cabinet Minister for Water and Environment|spouse=}} [[File:Cheptoris Sam Mangusho.jpg|thumb|alt=Sam Mangusho Cheptoris|Sam Mangusho Cheptoris]] '''Sam Cheptoris''' [[:en:Uganda|munnayuganda]] era munnabyabufuzi. Minisita wa Uganda ow'amazzi n'obutonde bw'ensi, era nga yalondebwa mu kifo kino ng'ennaku z'omwezi 6 omwezi ogw'omukaaga omwaka 2016.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |access-date=2021-09-04 |archive-date=2016-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> == Ebimukwatako n'obuyigirize bwe. == Sam Cheptoris yazaalibwa ng'ennaku z'omwezi 12 omwezi ogw'ekkumineebiri mu mwaka gwa 1949 mu [[disitulikiti ye Kapchorwa]]. Yasomerako [[Nabumali High]] [[school]] nga tanaba kwesogga [[University 'e Nairobi]] ng'eno gye yafunira esooka eya [[Bachelor of Arts]]. Yasomerako ne [[Makerere University]] ng<nowiki>''</nowiki>eno gye yafunira [[postgraduate diploma in Education]] ate nayongera n'afuna [[diguli ey'okubiri era mu by'enjigiriza.]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |access-date=2021-09-04 |archive-date=2018-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead }}</ref> == Obuweereza bwe nga munnabyanjigiriza. == Oluvannyuma lw'okutikkirwa diguli ye esooka okuva e Nairobi mu mwaka gwa 1975. Cheptoris yabakana n'omulimu gw'okusomesa [[olulimi olungereza]] ne [[litulica w'olungereza]] mu ssomero lya Sebei college ne Tegeres. Wakati wa 1978 ne 1981, Cheptoris yaweereza ng'amyuka omukulu w'essomero lya Sebei College ate nga mu ngeri y'emu bw'asomesa n'abayizi mu kibiina. Oluvannyuma lw'okusomesezaako mu Comboni College ne mu Gamatui Girls School, yakomawo n'afuuka omukulu w'essomero lya Sebei College mu mwaka gwa 1998. Bw'atyo n'awummula egy'obusomesa mu mwaka gwa 2009. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |access-date=2021-09-04 |archive-date=2018-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead }}</ref> == Obuweereza bwe nga munnabyabufuzi. == Mu mwaka gwa 2011, Cheptoris yawangula ekifo ky'obwa ssentebe wa LC5 obwa disitulikiti ye Kapchorwa ekifo kye yawangulira ku ticket ya [[NRM.]] Oluvannyuma lw'okukulemberako ekisanja kimu eky'emyaka etaano, Cheptoris yeesimbawo era n'awangula ekifo ky'obukulembeze bwa consitituency ye [[munisipaali ye Kapchorwa]] bw'atyo n'afuuka omubaka waayo mu paalamenti<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |access-date=2021-09-04 |archive-date=2018-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead }}</ref>. Ng'ennaku z'omwezi 6 omwezo og'omukaaga mu mwaka gwa 2016, Cheptoris yalondebwa okubeera minisita w'eggwanga ow'amaazi n'obutonde bw'ensi<ref>https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet</ref>. Ebintu bw'asinga okusimbako essira ng'omukiise wa paalamenti kwe kussaawo enkola ey'omulembe efukirira ebirime mu constituency ye okusobola okutumbula ebyobulimi saako n'okuteekawo University mu kitundu kye wamu n'okuteekawo Elgon cooperative Union, era n'okutandikawo water and sewerage system mu [[munisipaali ye Kapchorwa .]]<ref>http://www.monitor.co.ug/News/National/Cabinet-job-miracle-Cheptoris/688334-3269140-44hkd6z/index.html</ref> Biziness z'asinga okwettanira. Cheptoris ye mutandisi (a) Kapchorwa Standard Academy nga lino ssomero lya secondary erisangibwa mu disitulikiti ye Kapchorwa. (b) Cheminy Standard Academy nga lino ssomero lya siniya erisangibwa okumpi ne [[disitulikiti ye Kween.]] * Cabinet of Uganda * Parliament of Uganda == References == [[Category:Bannabyabufuzi]] kaltaucsqlce66rzccsyxcyzsokfqi7 Kahinda Otafiire 0 7983 48224 35697 2026-04-27T17:56:21Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48224 wikitext text/x-wiki {{Infobox person|name=Kahinda Otafiire|image=|image_size=|caption=|birth_date={{Birth date and age|1950|12|29|df=yes}}|birth_place=[[Mitooma, Uganda]]|death_date=|death_place=|alma_mater=[[Makerere University]]<br/>([[Bachelor of Arts|BA in Social Science]])<br/>([[French language|Certificate in French Language]])|occupation=[[Military officer]], Politician|years_active=1975 — present|networth=|spouse=Fridah Nayebale}} [[File:Otafiire Kahinda.jpg|thumb|Minister Kahinda Otafire]] Major General '''Kahinda Otafiire m'''unnayuganda era munnabyabufuzi, ate nga munnamagye eyawumula. Mu kiseera kino ye minisita wa Uganda [[Minisita w’ensonga z’omunda mu ggwanga|ow'ensonga ez'omunda]],ekifo ky'aweerezzamu okuva ng'ennaku z'omwezi 9 omwezi ogw'omukaaga omwaka 2021<ref>https://www.newvision.co.ug/articledetails/105545</ref>. Ono era yaliko minisita wa Uganda avunanyizibwa ku nsonga za ssemateeka n'esiga eddamuzi era nga yalondebwa mu kifo ekyo ng'ennaku z'omwezi 27 omwezi ogw'okutaano omwaka 2011<ref>https://web.archive.org/web/20141211124001/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941</ref>. Mu ngeri y'emu Otafiire ye mubaka omulonde akiikiririra essaza lya Ruhinda mu [[dustulikiti ya Mitooma]] mu [[paalamenti ya Uganda.]] == Ebimukwatako n'obuyigirize bwe. == Otafiire yazaalibwa mu disitulikiti ya Mitooma ng'ennaku z'omwezi 29 omwezi ogw'ekkumineebiriomwaka ogwa 1950. Yasomerako Kitabi seminary, Kahinde Otafiire alina diguli esooka eya Bachelor of Arts in social science. Mu ngeri y'emu alina nebbaluwa mu lulimi olufalansa. == Obuweereza bwe. == Kahinda Qtafiire yasooka kubeera mukungu w'abavubuka okuva mu mwaka gwa 1975 okutuuka mu 1976. Olwo ate n'aweerezaako ng'omukungu ow'ensonga ez'ebweru mu miinisitule evunanyizibwa ku nsonga ez'ebweru. okuva mu mwaka gwa 1976 okutuuka mu 1980. Mu mwaka gwa 1981 yeegatta ku [[Yoweri Museveni]] nga bali mu [[ggye lya National Resistence Army (NRA)]] era muno mwe yaweerereza nga chief political commissar okuva mu mwaka gwa 1981 okutuuka mu 1984. Era wakati w'omwaka gwa 1984 ne 1986, omulimu gwe omukulu gwali gwa bwa National political comissar ne mu NRA. Wabula nga NRA tenajja mu buyinza, mu 1986, Otafiire yaweerezaako nga commissioner ku kakiiko akafuzi ak'okuntiko mu kitingole ekivunanyizibwa ku nsonga z'omunda mu ggwanga, naddala ku nsonga ezekuusa ku bukulembeze bwa NRA okuva mu mwaka gwa 1985 okutuuka mu mwaka gwa 1986. Wakati wa 1986 ne 1988, Otafiire yaweereza ngaminisita w'eggwanga ow'ensonga ez'omunda. Wabula oluvannyuma lw'okutunuzaamu omukazi [[emmundu entono]] bwe yali ku bbaala emu mu Kampala<ref>https://www.nytimes.com/1989/06/15/world/uganda-after-its-years-of-terror-a-new-political-stability-emerges.html</ref>. Otafiire yawummuzibwa ku kifo kye eky'obwaminisita. Okuva mu mwaka gwa 1988 okutuuka mu mwaka gwa 1992, Otaffiire yaweereza nga omuwabuwabuzi wa pulezidenti ku by'obutebenkevu by'eggwanga. ate okuva mu mwaka 1992 okutuuka mu mwaka gwa 1994 Otafiire yaweereza nga director general of External Security Organisation (ESO). Okuva mu 1994 okutuuka mu 1995, Otafiire yali omu ku bakiise mu lukiiko lwaa [[Costituency Assembly]] olwabaga ssemateeka wa 1995.Okuva mu mwaka gwa 1994 okutuuka mu mwaka gwa 1995. Otafiire yaweereza nga minisita avunanyizibwa ku butebenkevu bw'eggwanga. Okuva mu mwaka gwa 1996 okutuuka mu 2001 Kahinde Otafiire yaweereza nga minisita owa gavumenti ez'ebitundu. Yalondebwa ku bukiise bwa paalamenti mu mwaka gwa 1996. Wakati w'omwaka gwa1998 ne 2001,Otafiire ye yakulira ekibinja ky'amagye ekya Uganda Military Expediton akyatwliabwa okulwana mu [[ggwanga lya Congo]]. Mu mwaka gwa 2001 yalondebwa nga minista w'eggwanga owa Region Cooperation era nga ekifo kino yakibeeramu okutuusuza ddala mu mwaka gwa 2003. Mu mwaka ogwo gwennyini ogwa 2003 Otafiire yalondebwa mu kifo ky'obwaminisita ow'ebyettaka,amazzi wamu n'obutonde bw'ensi.ekifo kye yaweererezaamu okutuuka mu mwaka gwa 2006. Otafiire era yasooka kuweereza nga minisita wa gavument ez'ebitundu nga tannaba kufuuka minisita wa byabusuubuzi n'amakolero mu mwezi ogw'okubiri omwaka 2009. yaweerereza mu kifo ekyo okutuusiza ddala mu mwezi ogw'okutaano mwaka gwa 2011<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=234&const=Ruhindi++County&dist_id=106&distname=Mitooma |access-date=2021-09-04 |archive-date=2015-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151023124619/https://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=234&const=Ruhindi++County&dist_id=106&distname=Mitooma |url-status=dead }}</ref>, lwe yalondebwa okubeera minisita wa UGANDA OWA j.ustice == Ebimukwatako nga ye omuntu. == Kahinde Otafiire musajja mufombo era mukyala we ye Faridah Nayebale<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref>. Era ayogerwako ng'omusajja anyumirwa ennyo [[okusoma]] n[['okuyigisa]]. musajja Major General mulamba mu [[ggye lya Uganda erya Uganda Peoples Defence force(UPDF)]] [[Category:Bannabyabufuzi]] frly7idn7xlk7paevysntysplluw43j Katumba Wamala 0 7984 48225 34641 2026-04-27T17:57:41Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48225 wikitext text/x-wiki [[File:Wamala Edward Katumba.jpg|thumb|Wamala Edward Katumba.jpg]] {{Infobox person|image=File:Katumba Wamala.jpg|name=Edward Katumba Wamala|caption=|birth_date={{birth date and age|1956|11|19|df=y}}|birth_place=[[Kalangala District]], Uganda|alma_mater=[[Nkumba University]]<br/>{{small|([[Bachelor of Arts]] in international relations & diplomacy)}}<br/>[[Uganda Military Academy]]<br/>{{small|(Basic Officers Course)}}<br/>[[Tanzania Military Academy]]<br>{{small|(Junior Staff College)}}<br/> [[Armed Forces Command and Staff College, Jaji|Nigerian Command and Staff College]]<br/>{{small|(Senior Staff College)}}<br/>[[US Army Command and General Staff College]]<br/>{{small|([[Strategic studies]] course)}}|occupation=[[Military officer]]/[[Politician]]|years_active=since 1981|nationality=Ugandan|citizenship=[[Uganda]]|known_for=Military, Politician|networth=|honorific prefix=General|title=Minister for Works and Transport}} '''Edward Katumba Wamala''' yazaalibwa ng'ennaku z'omwezi 18 omwezi ogw'ekkumi n'ogumu mu mwaka gwa 1956.General wa Uganda era nga ye [[minisita w'eby'emirimu n'eby'entambula,]] ekifo ky'abaddemu okuviira ddala mu mwaka gwa 2019.<ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html</ref> Nga tanajja mu kifo ekyo,Katumba Wamala yasooka kuweereza nga minisita omubeezi ow'eby'emirimu okuva mu mwezi gw'olubereberye okutuuka mu mwezi ogw'ekkumi n'ebiri omwaka gwa 2019<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1443700/muhoozi-replaces-katumba-cdf</ref>. Mu ngeri y'emu yasooka n'aweereza mu kifo ekisinga okubeera eky'eddaala eryawaggulu mu magye nga kye kya [[kalabaalaba w'eggye ekkulu erya Uganda (UPDF)]] okuva mu mwaka gwa 2001 okutuuka 2005. Katumba Wamala era yaweerezaako nga ssaabaduumizi wa [[police ya Uganda]] (IGP) okuva mu mwaka gwa 2001 okutuuka mu mwaka gwa 2005, era nga kino ky'ekifo eky'okuntikko mu police ya Uganda. Wamala ye munnagye eyasooka okuweereza ng'omukulu wa police mu Uganda ate nga yali akyaweereza mu ggye lya Uganda ekkulu. Ng'ennaku z'omwezi 1 omwezi ogw'omukaaga omwaka gwa 2021, Katumba yasimattuka okuttibwa abatemu ab'emmundu abaamukolako obulumbaganyi mu bitundu [[by'eKisaasi]] mu [[Kampala]] ne bamaliriza nga basse muwala we gwe yali naye bw'atyo ye General ne bamuleka n'ebisago eby'amaanyi ku bibegaabega bye byombi.<ref>https://news.yahoo.com/katumba-wamala-uganda-mp-shot-095221152.html</ref> == Ebimukwatako == Yazaalibwa nga 19 omwezi ogw'ekkuminoogumu mu mwaka gwa 1956 e Bweeza mu [[bizinga by'eSsese mu disitulikiti y'eKalangala.]]<ref>https://web.archive.org/web/20151223092033/http://www.newvision.co.ug/D/8/459/463676</ref> == Kusoma kwe. == Katumba Wamala alina ebbaluwa mu by'obulimi. Mu mwaka gwa 2007 yafuna [[diguli esooka]] mu International relations and diplomacy okuva mu [[Nkumba University|Nkumba University.]] Alina ne masters diguli mu science in strategic leadership gye yafunira mu [[United States Army War College]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/United_States_Army_War_College</ref><ref>http://allafrica.com/stories/200704230693.html</ref>. Alina amabaluwa okuva mu matendekero g'ekinnamagye gano wammanga; [[Uganda Military Academy]], [[Tanzania Military Academy.]] waliwo n'ebbaluwa gye yafuna okuva tendekero ly'amagye erya [[Soviet Union,]] endala yagifunira mu [[Nigerian Command and staff College,]] ne mu [[United States Army command and staff College]], ssaako ne gye yafunira mu [[United States Army War College]].<ref>https://web.archive.org/web/20151223092033/http://www.newvision.co.ug/D/8/459/463676</ref> == By'akoze/ Ebufo by'aweerezzaamu. == Wamala yali offiisa mu ggye lya [[Uganda National Liberation Army.(UNLA)]]. Kyokka eggye lya [[National Resistance Army]](NRA) bwe lyawangula UNLA mu mwaka gwa 1986. Bw'atyo yeekyusiza mu kiti nga mbazzi n'adda mu NRA.<ref>https://web.archive.org/web/20150623073507/http://www.newvision.co.ug/D/8/26/454351</ref> Wakati wa 1999 ne 2000, Katumba yali muyizi mu ssomero lya U.S Army War college mu Carlisle, mu Pennsyvania. Wakati wa 2000 ne 2001,ng'ali ku ddaala lya [[Major General]] yaduumira eggye ly'eggwanga mu [[ggwanga lya Congo]]. Yalondebwa mu kifo ky'obwa ssaabaduumizi wa police ya Uganda mu mwaka gwa 2001 ekifo kye yaweerezaamu okutuusa mu mwaka gwa 2005. OLwo no nasuumusibwa okutuuka ku kitiibwa kya luteenanti general era n'aweebwa n'obukulu bw'okuduumira amagye g'eggwanga ag'okuttaka. Yafuulibwa ofiisa omukulu ennyo mu magye ga Uganda era nga yali atuula Balakisi y'amagye e Bombo. Mu buweereza bwe ng'omuduumizi w'amagye g'okuttaka, Katumba yeetaba mu minsoni yamagye g'eggwanga eyali atakabanira okuzza emirembe mu ggwanga lya Somalia. Minsoni eno yali eyitibwa AMISON. Ng'ennaku z'omwezi 23 omwezi ogw'omukaagaomwaka gwa 2013,Katumba yasuumusibwa okutuuka ku ddaala lya four star general era n'alondebwa okukulira amagye ga Uganda. == Olukwe lw'okutta Katumba wamala. == Ng'ennaku z'omwezi lumu omwezi 1 omwezi ogw'omukaaga omwaka 2021, Katumba Wamala bwe yali atambuddeko mu kibuga Kampala, abasajja bana abaali babagalidde emigemerawala baasindirira mmotoka ya Katumba Wamala bwe yali atuuse okumpi n'ewaka we e Kisaasi mu Kampala.Wamala yasobola okusumattuka naye nga yafuna ebisago eby'amaanyi ku kibegaabega bw'atyo naddusibwa mu ddwaliro. Eby'embi dulayiva we Haruna Kayondo ne muwala we Brenda Wamala Nantongo be yali nabo mu mmotoka bo tebaasobola kusumattuka era baafiirawo mbulaga.<ref>https://chimpreports.com/gen-katumba-wamala-attacked-by-gun-men-driver-reported-dead/</ref><ref>https://www.dw.com/en/assassination-attempt-on-ugandan-minister-kills-2/a-57736189</ref> [[Category:Bannabyabufuzi]] ay3daf123oi8rjrpsa78lhzbaawvf9t Raphael Magyezi 0 7985 48226 30989 2026-04-27T17:58:16Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48226 wikitext text/x-wiki '''Raphael Magyezi yazaalibwa ng'''<nowiki/>'ennaku z'omwezi 27 omwezi ogw'omusanvu mu mwaka gwa 1960. Ye [[mubaka mu paalamenti]] akiikirira Igara West okuva mu mwaka gwa 2011era yalondebwa ku lukiiko olukulembera Uganda n'aweebwa obwa minisita wa gavumenti ez'ebitundu mu mwaka gwa 2020 nga obukulu buno bwamuweebwa pulezidenti<ref>https://kampalapost.com/content/my-ministerial-appointment-merit-raphael-magyezi</ref>.<ref>https://www.newvision.co.ug/news/1517657/2021-polls-prof-kabwegyere-mp-gaffa-fight-minister-magyezi</ref> == okusoma kwe == Yafuna dipulooma mu katigondo seminary mu mwaka gwa 1983. N'afuna BSc mu ohilosophy okuva mu Urban University ey'eRome mu 1984 Era n'afuna diguli endala okuva mu Nakawa for business studies mu 1990. yafuna diguli mu by'okubalirira okuva mu makerere University mu mu 1992. Yafuna ebbaluwa mu Human Resource Management mu 1996. Mu 1998 Magyezi yafuna diguli ey'okubiri mu Economic and management nu 1998. Mu 2004 yafuna yagenda yagenda e Norway gye yawangulira dipulooma mu local management studies okuva mu Kristians and college e Norway.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=251 |access-date=2021-09-04 |archive-date=2021-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429004238/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=251 |url-status=dead }}</ref> == Emirimu gye == Yakolako ng'omubalirizi omukulu ku lukiiko lwa disitulikiti y'eMukono okuva mu 1991 okutuuka mu 1998, n'akola ng'omubalirizi omukulu ku lukiiko lwa Local Gorvernment okuva mu 1997 okutuuka mu 1998 era n'akolako nga ssaabawandiisi w'ekibiina kya Local Governments Associaton okuva mu 1998 okutuuka mu 2010. Mu mwaka gwe gumu, yeesogga Paalamenti era n'alondebwa nga Mininsita wa Local Governmentmu mwaka gwa 2020.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=251 |access-date=2021-09-04 |archive-date=2021-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429004238/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=251 |url-status=dead }}</ref> === Emirimu gy'akoze mu Paalamenti. === Yasinga kumanyika nyo ng'omutandisi wa Private members Bill akakola ku kutereeza mu ssemateeka akakola eteeka eryagyawo ekkomo ku myaka gya pulezidenti mu mwaka gwa 2917.<ref>https://parliamentwatch.ug/mp-magyezi-tables-age-limit-bill-for-first-reading/</ref><ref>https://www.pmldaily.com/news/politics/2020/08/minister-magyezi-opts-out-of-race-for-igara-west-mp-seat.html</ref> == Akakiiko akaabaga etteeka eryagyawo ekkomo ku myaka aka 2017 == Eteeka eryagyawo ekkomo ku myaka gya pulezidenti lyaleetebwa lAkakiiko Rapheal Magyezi owa Igara West: akawayiro aka 102(b) ak'eteeka lino kaayisibwa kkooti ya ssemateeka .Oluvanyuma lw'okuyisa eteeka lino pulezidenti yamulonda okubeera Minisita wa local government mu mwaka gwa 2019 era nga kino yakikola olw'okumusiima<ref>https://www.newvision.co.ug/news/1513957/magyezi-hero-welcome-kamukama-sworn</ref> Ebyava mu konoonyereza byalaga nti ebitundu 85 ku buli kikumi eby'abntu baawagira akawaayiro kano ak'okugyawo ekkomo ku myaka gy'obukulembeze,wabula ebitundu 15 ku buli kikumi bokka be baawakanya etteeka lino nga bawagirwa akabinja akateekebwawo okuwuliriza endowooza z'abatono. Bwe katyo nno kaakola okwebuuza bannansi abaawerera emitwalo etaano nga okuva constituencies 100. nga ku bano abantu 27,503 baali basajja so ng'ate emitwalo 22,926 be beebuuzibwako. mu bukiika ddyo ebitundu 95 ku buli kikumi be baalabika okuba nga bawakanya akawayiro kano,mu mambuka ebitundu 86 ku buli kikumi be baakawakanya so ng'ate mu kiika kkono ebitundu 76 ku buli kikumi be baakawakanya olwo no mu massekkati ne biwera ebitundu 66 ku buli kikumi eby'abantu abaali batayagalira ddala kuwuliza kawaayiro ako akaggya ekkomo ku myaka gy'omukulembeze nga kayisibwa.<ref>https://nilepost.co.ug/2017/12/09/new-survey-85-in-igara-west-magyezi-oppose-age-limit-amendment/</ref> == Akalulu ka 2021 == Magyezi yakawangammula bwe yategeeza aba Radio Network nga bwe yali tagenda kuddamu kwesimbawo ku bubaka bwa paalamenti.Yateggeza nti oluvannyuma lw'okuweerereza emyaka ekkumi yali asazeewo awummule mu by'obufuzi naye nga yali waakudda gye buggya mu maaso. Kyokka nga Magyezi teyawa nsonga ya ssimba lwaki yali asazeewo okugira ng'awummula eby'obufuzi.<ref>https://www.independent.co.ug/i-am-taking-a-rest-from-elective-politics-magyezi/</ref> <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] isgfmht11xr9asq6nve4kbximbni0uc Hilary Onek 0 7987 48227 34413 2026-04-27T17:58:47Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48227 wikitext text/x-wiki [[File:Onek Hilary Obaloker,.jpg|thumb|Hillary Onek with other diginatories]] '''Hilary Obaloker Onek''' yazaalibwa nga 5 ogwokutaano 1948, munnayuganda, Yinginiya ate nga munnabyabufuzi. Ye [[Minisita]] wa [[:en:Refugee|Relief, Disaster Preparedness and Refugees.]] mu l[[ukiiko lwa Uganda]] olukulu. <ref>https://www.newvision.co.ug/news/653889-uganda-to-negotiate-return-of-refugees.html</ref>Yalondebwa mu kifo ekyo nga 27 ogwokutaano 2013. Yadda mu kifo kya [[:en:Tarsis_Kabwegyere|Tarsis Kabwegyere]]. Nga ekyo tannakifuna, Hilary Onek yakolako nga [[:en:Energy|Minister for Energy & Minerals]], okuva nga 16 ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 ogwokutaano 2011. Ekyo era nga tannakifuna, yakolako nga Minisita w'eby'obulimi, obulunzi n'obuvubi okuva mu 2006 okutuuka mu 2009. Ye mmemba wa paalamenti omulonde owa Lamwo County mu [[Lamwo Disitulikiti]]. Yasooka okulondebwa mu paalamenti mu 2001. <ref>https://web.archive.org/web/20140513105014/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=230&const=Lamwo++County&dist_id=114&distname=Lamwo</ref> == Ebyafaayo == Onek Hilary yazaalibwa nga 5 ogwokutaano 1948, nga ye mwana owokubiri owa Samson Okello Otto, mutabani wa Rwot Damwoy ow'ekika kya Pakala mu Palabek Gem ne Muky. Jera Ayoo, muwala wa Rwot Onyanga, Omwami wa Palabek, omu ku baami omukaaga aba Lamwo County. Ekika kya Pakala kisangibwa mu Gem, Lokung n'ebitundu ebimu ebya [[South Sudan]], ku nsalosalo ya Palabek ne Lokung. Mu nnaku ez'edda, Rwodi oba amaka g'abalangira ba Acholi baategeka obufumbo bw'abaana baabwe. Mze Samson Okello Otto yali akola mu [[:en:King's_African_Rifles|King's African Rifles]] (KAR) mu Kenya mu 1946 bwe yafumbirwa Mama Ayoo. Yava mu magye mu 1954 ne yeegatta ku Public Works Department (PWD) e oluvannyuma n'akola mu bitundu bya Uganda eby'enjawulo, omwali [[Mubende]], [[Hoima]], [[Soroti]] ne [[Moroto]]. Mze Otto yatambula ne famire ye buli gye yafunanga omulimu. == Okusoma == Hilary Onek yasomera ppulayimale e [[Moroto]] mu [[Karamoja]]. Yasomera "O" & "A" mu [[:en:St._Mary's_College_Kisubi|St. Mary's College Kisubi]] wakati wa 1965 ne 1970.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/New_Vision_(newspaper)</ref> Wakati wa 1971 ne 1974, Onek yasomera mu [[:en:Makerere_University|Makerere University]], ssettendekero esinga obukulu mu Uganda naye yavaamu nga tannaba kutikkirwa. Yeeyongerayo mu [[:en:Moscow_University|People's Friendship University]] mu Moscow, Russia, gye yasomera okuva mu 1974 okutuuka mu 1979, gye yafuna ddiguli ya [[:en:Bachelor_of_Science|Bachelor of Science]] (BSc) in [[:en:Civil_Engineering|Civil Engineering]] ne [[:en:Master_of_Science|Master of Science]] (MSc) in [[:en:Engineering|Engineering]], nga ayakuguka mu Water Resources & Hydro-technical Structural Engineering. Okweyongerayo ne Masters ye, yeetaba mu lukungaana mu ''Moscow Institute of Civil Engineering mu Hydropower Dams & Hydro-technical Structures, wakati wa 1979 ne 1980.'' Hilary Onek era alina ne Postgraduate Certificate mu Investiment Appraisal and Management okuva mu [[:en:Harvard_University|Harvard University]], mu [[:en:Cambridge,_Massachusetts|Cambridge]], Massachusetts, United States wakati wa 1994 ne 1997, yafuna ne Postgraduate Certificate endala mu Public-Private Partnership in Utility Management okuva mu ''Institute For Public-Private Partnerships'', mu [[:en:Washington,_DC|Washington, DC]]. Wakati wa 1998 ne 2000, yagenda e [[:en:Makerere_University|Makerere University]] n'atikkirwa ne ddiguli ya [[:en:Master_of_Business_Administration|Master of Business Administration]], (MBA). <ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1387194/-/aw2iglz/-/index.html</ref> == Bye yakugukamu == Yakuguka mu bino wammanga: * Bachelor of Science (BSc) in Civil Engineering – Moscow University – 1977 * Master of Science (MSc) in Civil Engineering, majoring in Water Resources Engineering & Hydro-Technical Structures<ref>https://web.archive.org/web/20140513163006/http://www.newvision.co.ug/D/8/26/392697</ref>– Moscow University – 1979. * Master of Business Administration (MBA) – [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]] – 2000 * Chartered Engineer omuwandiise mu Uganda – alina obuyinza okussa omukono ku biwandiiko by'ekikugu, n'okuwa amagezi g'ekikugu ku nsonga za Civil Engineering. == Emirimu == Hilary yatandika omulimu gwe ogwa Yinginiya nga ali mu ssetendekero. Yakola nga Kiyambi ku Site Engineer, Nurek 305m Hydropower Dam Construction, [[:en:Tajikistan|Tajikistan]] (USSR), wakati w'ogwokutaano n'ogwomunaana 1977. Wakati w'gwokutaano n'ogwomunaana 1978, yakola nga Kiyambi wa Site Engineer 280m Inguri Hydropower Concrete Arc-Dam Construction, mu [[:en:Georgia_(country)|Republic of Georgia]] mu [[:en:Soviet_Union|Soviet Union]]. Mu budde bwe yamala mu Moscow Institute of Civil Engineering Hydro-technical Engineering Laboratory, yeetaba mu kutegeka pulojeki z'ebweru. * Yeeaba mu kutegeka kwa Kabur 80m Hydropower Dam in Syria * Yali mmemba ku ttiimu eyategeka amabibiro g'amasannyalaze ana ku Andes Ranges in [[Peru]], [[South America]] * Yakola okugezesa okwenjawulo ku ku busobozi bw'ettaka ery'ebika eby'enjawulo erikozesebwa mu mabibiro mu mbeera ez'enjawulo n'okussaawo ebigobererwa ba Yinginiya. * Yakola empapula ezisoba mu kkumi ku misomo egikwata mu kuzimba amabibiro. Mu 1980, Hilary yakomawo e Uganda n'afuuka omusomesa e [[:en:Makerere_University|Makerere University]] mu Department of Technology, teaching Water Resources Engineering and Hydro-technical Structural Engineering. Yakola ku mirimu gy'abayizi, yakola okunoonyereza ku River Nile ne ku migga gya Uganda emiralal. Okunoonyereza kwe kwalagibwa mu misomo gy'amasannyalaze egyawagirwa National Research Council n'ebibiina ebirala. Yasigala e Makerere okutuusa mu 1983. Mu 1982, yalondebwa nga [[:en:Chief_Engineer|Chief Engineer]] ku [[:en:National_Water_and_Sewerage_Corporation|National Water and Sewerage Corporation]]. Omulimu gwe mu NWSC gw'alimu okuzimba amaterekero g'amazzi, okutumbula sitaasoni, n'okutambuza amazzi mu Kampala n'ebibuga ebirala mu Uganda. Mu kusiima emirimu gye, ab'obuyinza baamukuza ku kifo kya [[:en:Managing_Director|Managing Director]] wa NWSC mu 1983. Bwe yali akola mu NWSC, emirimu gy'amazzi ne suwegi egyali mu Kampala, Jinja ne Entebbe mwokka gy'agaziyizibwa ne mu bibuga ebirala omuli Mbale, Tororo, Masaka, Mbarara, Kasese, Fort Portal, Gulu ne Lira. Yateekawo enteekateeka eya wamu okukola ku nkulaakulana entono n'ennene n'ekirowoozo eky'okufuula NWSC ekitongole ky'amazzi ekisinga mu kitundu. Wakati wa 1984 ne 1998, yaateekawo enkulaakulana ne pulogulaamu etendeka abantu okubeerawo nga beekulaakulanya mu kibiina. Yalabirawo enkola ey'okukozesa internal [[:en:Management_information_system|management information system]] (MIS) ne digitized [[:en:Geographical_information_system|geographical information system]] (GIS), nga kino kiyamba okukola ku ba kasitoma obulungi. Yazuula enkola ya Public-Private Partnership mu NWSC nga afuula omusolo okuba nga gukungaanyizibwa bantu. Kino kyayamba nnyo mu biseera bye kubanga omusolo gwakubisibwamu emirundi ebiri. Mu 1987, Hilary yeetaba mu kuddamu okutegeka enzimba ya Mnafwa Water Works, omulimu guno tegwatambula bulungi era ne gugwa. Kino kyava mu kupangisa muzimbi okuva ebweru eyakola ebitaliimu. Yakolako nga Managing Director wa NWSC okutuusa mu 1998. Wakati wa 1998 ne 2001, yakola nga nakyemalira, omukugu eyeebuzibwako mu kkampuni ya EOM Services Limited, nga akola nga eyeebuuzibwako mu bifo bya [[:en:Human_Resources_Management|Human Resources Management]], [[:en:Investment|Investment Appraisals and Management]], [[:en:Water|Water Supply]] ne [[:en:Engineering|Structural Engineering]]. == Eby'obufuzi == Hilary Onek yeetaba mu by'obufuzi mu 2001, nga ali mabega wa [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). Ykola nnyo mu kunoonya akalulu ka [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) muj Acholi sub-region wakati w;omwezi ogusooka n'ogw'okusatu 2001. Yeesimbawo ku bw'obubaka bwa paalamenti akiikirira Lamwo konsitituensi era nga yawangula mu gwomukaaga 2001. Yaddamu n'alondebwa ku kifo kye kimu mu gwokubiri 2006, n'era ku kibiina kya NRM. Yalondebwa nga Minisita w'eby'obulimi, okulunda n'okuvubamu gwomukaaga2006, okutuuka mu gwokubiri 2009<ref>https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695</ref>. Nga Minisita w'okulima n'okuvuba, yakubiriza abantu okukozesa obulungi obutonde bw'amazzi mu East Africa.<ref>https://web.archive.org/web/20140513190321/http://www.newvision.co.ug/D/8/220/507172</ref> Nga 16 ogwokubiri 2009 Hilary Onek yalondebwa ku bwa minisita wa Energy and Mineral Resources, okutuuka mu gwokutaano 2011.<ref>https://www.ogj.com/drilling-production/article/17275558/uganda-wants-all-of-its-oil-refined-domestically</ref> Mu kukyusa obukulembeze nga 27 ogwokutaano 2011, yaweebwa obwa Minisita wa Internal Affairs. Onek y'omu kw'abo abavunaanibwa okulya enguzi okuva ku makolero g'amafuta. Amafuta g'obummonde [[Tullow Oil]] kigambibwa nti yasasula Onek enguzi nga ababaka abalala tebannalaba kwenyigira mu saga. Nga oggyeeko amasimu agaakubirwa, looya Severino Twinobusingye, yasobola okuwangula omusango era n'alagira Attoney General okulekera awo n'okuyimiriza amasimu ag'egoba ku mulimu.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.redpepper.co.ug/2013/02/mps-protest-shs12-9b-reward-to-amama-lawyer/ |access-date=2021-09-05 |archive-date=2021-09-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210905011012/https://www.redpepper.co.ug/2013/02/mps-protest-shs12-9b-reward-to-amama-lawyer/ |url-status=dead }}</ref> Nga bagoberera okuteebereza okulala okwagwawo okwava mu musango gwa Tullow oil n'ebiralal, baasaba boongere okunoonya obukakafu obulaga nti waaliwo obuli bw'enguzi.<ref>https://allafrica.com/stories/201303180239.html</ref> == Bizinensi == Hillary Onek musajja munnabizinensi. Ye yatandikawo Kitgum Bomah Hotel mu Kitgum ne Gulu Bomah Hotel mu Gulu. Kitgum hetel ye wooteri eyookuna mu [[:en:Northern_Region,_Uganda|Northern Uganda]] erina ekidiba ekiwugirwamu, nga oggyeeko (a) Paraa Lodge (b) Chobe Lodge, zonna mu [[:en:Murchison_Falls_National_Park|Murchison Falls National Park]] ne Acholi Inn e Gulu.<ref>https://web.archive.org/web/20140513213531/http://www.newvision.co.ug/D/8/30/417304</ref> == Obukulembeze mu paalamenti == Okuva mu 2001, Onek akoze mu bifo bya aalamenti bino wammanga: # Committee on Natural Resources – Ssentebe w'akakiiko(2001–2002) # Committee on Legal & Parliamentary Affairs – Mmemba (2001–2003) # Committee on Science and Technology – Mmemba (2003–06) # Committee on the Humanitarian Situation in Northern Uganda – Mmemba(2004–2005) == Obukulembeze obulala == Abaddeko omukulembeze mu bifo bino: ; Ku Saint Mary's College Kisubi – (1965–1970) * Yeetabye mu by'ensoma n'emizannyo. yakola nga House prefect mu Mugwanya House okuv mu 1967 okutuuka mu 1968. Yalondebwa nga ssentebe w'akakiiko k'essomero mu 1967, nga akola nga okutuuka mu 1968. Yaddamu n'alondebwa mu 1969 okutuuka mu 1970. Yali mmemba wa National Union wa abayizi ba Uganda (NUSU) okuva mu 1969okutuuka mu 1970 nga akola nga oukulwa w'okubala ne Physics. Mu kiseera ekyo, yali ssentebe wa St Mary's High School Social Club. Okuva mu 1969 okutuuka mu 1970, yali kapitaani wa basket team y'essomero. Yakola nga mmemba mu mirimu gy'essomero egiwera nga okubuuka, okuva mu 1967 okutuuka mu 1970. ; Mu Makerere University – (1971–1974) * Yakola nga omuwandiisi wa NUSU okuva mu 1971 okutuuka mu 1972. Yakola nga kapitaani wa Mitchel Hall basket team okuva mu 1971 okutuuka mu 1973. yali ku kakiiko ka Students' Progressive Political Camp era yanoonyezanga abayizi obuwagizi ; Mu Moscow University – (1974–1979) * Omukulembeze w'abayizi ba Uganda Student Union nga akola okuva mu 1977 okutuuka mu 1979. Mu gwokubiri 1979 yategeka okwekalakaasa kwa Ligya embassy mu Moscow eri Idi Amin. == Enteekateeka z'ekikugu == # Member, Board of Directors Management Training and Advisory Center, Uganda – 1982 to 1985 # Member, Board of Directors Reconstruction and Development Corporation, Uganda – 1987 to 1989 # Member, Board of Directors Civil Aviation Authority of Uganda – 1991 to 1997 # Executive Board Member, Technical Committee of International Water Supply Association (IWSA) – 1989 to 2000 # Corporate Member, Uganda Institute of Professional Engineers (UIPE) – 1989 to Present<ref>https://web.archive.org/web/20140513182814/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/684745</ref> # Registered (Chartered) Engineer in Uganda – 1989 to Present == Ebitabo by'awandiise == Wammanga bye binu ku bitabo n'empapula ze yawandiikanga ze yalaganga mu misomo egyenjawulo. # "Elastic Beam on Flexible Foundation", Trud UDN – Moscow – March 1977 # "On the Mechanical Strength of Soil in Dam Structure", Trud MICI – Moscow – May 1980 # "Analysis of Stressed-strained Conditions and Structural Failure of Railway Embankments". Work done for Uganda Railways Corporation. – December 1980 # "Exploitation of Lake Levels for Hydropower in Uganda" Paper presented at Energy Workshop and published by the Uganda National Research Council. – July 1981 # "Dimension Analysis in Engineering – A research and modeling tool". Paper presented to staff and postgraduate students at the Faculty of Technology, [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]]. – March 1982. # Co-Authored: "Water Pricing Experiences, An International Perspective". Editors: Ariel Dinar & Ashok Subramanian. World Bank Technical Paper Number 386. – 1997 # "Water Utility Research: National Water and Sewerage Corporation Uganda". 23rd WEDC Conference – Durban, [[South Africa]]. – September 1997. # "Public-Private Partnership: National Water and Sewerage Corporation, Uganda". 24th WEDC Conference – Islamabad, Pakistan. – September 1998. # "Poor Design of Kiira Extension at Jinja Dam and Resultant Excessive Discharge of Water for Power Generation, The Main Cause of Dropping Lake Victoria Levels" Paper presented, as the main theme at Abraham Waligo Memorial Lecture organized by Uganda Institute of Professional Engineers. Faculty of Technology, [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]], [[Kampala]]. September 2004. # "Challenges and Opportunities to Agricultural Transformation: Option for Increasing and Sustaining Agricultural Growth and Development in Sub-Saharan Africa". Keynote Address, World Agricultural Forum, St. Louis, Missouri, United States. – 7 to 10 May 2007. Partly due to the impact of this keynote address, the next World Agricultural Forum was for the first time held in a location other than St. Louis, Missouri. The 10th World Agricultural Forum (WAF), was held in [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]] in 2008. == Laba == * Cabinet of Uganda * Parliament of Uganda * [[Lamwo (disitulikit)|Lamwo District]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}  == Link endala == * [http://opm.go.ug/disaster-preparedness-and-management/ Website of Uganda Ministry of Disaster Relief & Refugees in The Office of The Prime Minister] [[Category:Bannabyabufuzi]] a9ihui9n3wz8u718jowf92jj5mngkxq Kiryowa Kiwanuka 0 7988 48228 37792 2026-04-27T17:59:02Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48228 wikitext text/x-wiki [[File:Rafael Mariano Grossi meeting Kiwanuka Kiryowa Mugambe (01913963) (cropped).jpg|thumb|Kiwanuka mu 2024]] '''Kiryowa Kiwanuka Nsumikambi Mugambe''' amanyikiddwa ennyo nga Kiryowa Kiwanuka Munnayuganda, munnamateeka, munnabizinensi ate nga munnabyabufuzi nga yakolako nga [[:en:Attorney_General|Attorney General]] wa [[Uganda mu kabinenti]] ya Uganda. yalondebwa mu kifo ekyo nga 8 ogwomukaaga 2021, nga yadda mu kifo kya [[:en:William_Byaruhanga|William Byaruhanga]], eyagobebwa kabinenti.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/final-cabinet-list-jessica-alupo-new-vice-president-3430616</ref><ref>https://www.independent.co.ug/kk-born-for-the-bar/</ref><ref>https://observer.ug/news/headlines/70596-ag-kiryowa-kiwanuka-is-the-wrong-man-for-the-wrong-job</ref> == Obuto bwe n'okusoma == Kiwanuka ateeberezebwa okuba nga yazaalibwa mu Uganda mu 1972. Kitaawe ye mugenzi Jimmy Mugambe Kiwanuka nga naye Munnayuganda. Jjajja we azaala taata we yali Jolly Joe Kiwanuka, nga naye munnayuganda eyattibwa [[Idi Amin]] mu myaka gya 1970.<ref name="2R2">{{cite web|url=https://www.independent.co.ug/kk-born-for-the-bar/|title=KK: Born For The Bar: Interview|date=3 May 2016|newspaper=[[The Independent (Uganda)]]|access-date=9 June 2021|author=The Independent|location=Kampala}}</ref> Kiryowa obuto bwe yabumala mu Nairobi Kenya, famire ye gye yawangangukira mu lutalo, nga tebannadda Uganda mu 1980. Yasomera ''Budo Junior School mu misomo gye egisooka. Awo n'akyusa n'adda ku [[:en:Kings_College_Budo|Kings College Budo]] gye yasomera Olevel. "A" yagisomera [[:en:Makerere_College_School|Makerere College School]]. Mu 1993, yaweebwa ekifo e [[:en:Makerere_University|Makerere University]], gye yasomera amateeka.<ref name="2R2" />'' Kiryowa Kiwanuka yatikkirwa e [[:en:Makerere_University|Makerere University]], ne ddiguli ya [[:en:Bachelor_of_Laws|Bachelor of Laws]]. Awo n'agenda ku [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Centre]] gye yatikkirwa [[:en:Diploma_in_Legal_Practice|Diploma in Legal Practice]]. Yaweebwa ekifo mu Uganda bar mu 1997. Oluvannyuma yafuna [[:en:Master_of_Laws|Master of Laws]] in [[:en:Oil_and_Gas|Petroleum Law and Policy]] mu [[:en:University_of_Dundee|University of Dundee]] in Scotland.<ref name="2R2" /><ref name=":0">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://kandk.co.ug/attorney/kiryowa-kiwanuka/ |access-date=2021-09-05 |archive-date=2021-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210923050036/https://kandk.co.ug/attorney/kiryowa-kiwanuka/ |url-status=dead }}</ref> == Emirimu == Nga tannaweeba mulimu, Kiwanuka yali omu ku baatandikawo ''K and K Advocates & Solicitors Uganda, nga eno yali ya Kampala law firm.<ref name="2R2" /> Nga 8 ogwomukaaga 2021, yalondebwa nga Attorney General wa Uganda.''<ref>https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/</ref> == Amaka == Kiryowa musajja mufumbo eri Sarah Kiwanuka gwe yasisinkana mu 1997. Bazadde ba baana bana. Yali muto wa Bakadde Kiwanuka, akola obunnamateeka mu United Kingdom.''<ref name="2R2" />'' == Emirimu emirala == Kiryowa Kiwanuka akola ku kakiiko akakulembera [[:en:Petroleum_Authority_of_Uganda|Petroleum Authority of Uganda]], okuva mu 2015. Era akola nga ssentebe wa [[:en:Express_FC|Express Football Club]], ekibiina ky'abasambi b'omupiira mu Uganda.<ref name=":0" /> == Laba == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Cabinet of Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Bannabyabufuzi]] akxtfdoba0zd3uqzbt1p5g96vyl8pb8 John Chrysestom Muyingo 0 8068 48229 34815 2026-04-27T17:59:14Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48229 wikitext text/x-wiki [[File:Muyingo John Chrysestom.jpg|thumb|Muyingo John Chrysestom.jpg]] '''John Chrysestom Muyingo''' musomesa wa [[Yuganda|Uganda]] era munnabyabufuzi. Ye [[:en:Education_in_Uganda|Minisita w'ebyenjigiriza ebya waggulu]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|kabineti ya Uganda]] . Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 June 2016. <ref>https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet</ref> Emabegako yaliko Minisita w’eggwanga ow’ebyenjigiriza ebya pulayimale okuva nga 1 March 2015 okutuuka nga 5 June 2016. <ref name="Shuffle">https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, okuva nga 27 May 2011 okutuuka nga 1 March 2015, yaweereza nga Minisita w’eggwanga ow’ebyenjigiriza ebya waggulu, ng’azze mu bigere bya [[:en:Mwesigwa_Rukutana|Mwesigwa Rukutana]] mu May 2011. <ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> Muyingo era yalondeddwa ku [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka wa Palamenti]] mu ssaza ly’e Bamunanika, [[Luweero (disitulikit)|mu Disitulikiti y’e Luweero]] . <ref name="Member">http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=698&const=Bamunanika++County&dist_id=4&distname=Luwero</ref> Mu kulonda kwa bonna okwa 2021 yafiirwa ekifo kino olw’eyali maneja wa kampeyini era omuyambi we ow’obuntu, Robert Ssekitoleko eyesimbyewo ku tikiti y’ekibiina kya National Unity Platform. <ref>https://www.independent.co.ug/muyingo-voted-out-for-being-silent-on-issues-affecting-electorate-leaders/</ref> == Ensibuko n’obuyigirize == [[File:Makerere University Basketball court.jpg|thumb]] Muyingo yazaalibwa nga 22 Ogw'okubiri 1960 nga yazaalibwa Omwami John Chrysestom Ssekidde ow'okukyalo ky'eKakoola ekisangibwa mu ggombolola y'eBamunanika mu [[Luweero (disitulikit)|diisitulikiti y'eLuwero]] era maama we ye Victoria Nakiwala owe [[:en:Naakulabye|Naakulabye]], [[:en:Lubaga_Division|Lubaga Division]], mu[[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. Yasomerako ku Mulajje Primary School, Kisubi Seminary, ne [[:en:Makerere_College_School|Makerere College School]], nga tannaba kuyingira [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]] mu 1983. Yatikkirwa mu mwaka gwa 1986 nga yali akoze Diguli mu bya Saayansi wamu ne Dipilooma mu By'emisomo. Alina Diguli ya [[:en:Master's_degree|Maasita]] mu Kuddukanya Eby'emisomo nga eno yagifuna mu 1996, era alina PhD oba [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] nga yagifunira mu 2004, era nga zombi yazifunira ku Makerere University. Okusinga yali akola mu bya kuteeka nsimbi mu misomo gya Yunivaasite mu Uganda.<ref name="Biography">{{Cite web}}</ref> == Omulimu == Muyingo omulimu gw’obusomesa yagutandikira mu Ndejje Secondary School gye yasomesa Chemistry n’okubala. Oluvannyuma yasomesa ku ssomero lya St. Joseph's School Nsambya gye yafuuka dayirekita w'emisomo. Oluvannyuma yakyusiddwa n’atwalibwa mu ssomero lya St. Joseph Secondary School Naggalama, e [[:en:Naggalama|Naggalama]], mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] . E Naggalama yafuuka [[:en:Naggalama|omukulu w'essomero]] ng'essomero likyali O-Level yokka (S1 - S4). Yatandikawo ekisulo ky’abalenzi eky’okusuza abalenzi ku [[:en:Naggalama|Naggalama Hill]], wadde nga mu kusooka olukiiko lw’essomero lwateesebwako. Oluvannyuma yatandika ekitundu kya A-Level ku ssomero (S5 - S6). Okuva e Naggalama, yakyusibwa mu 1992 n’atwalibwa mu [[:en:Uganda_Martyrs'_Secondary_School_Namugongo|ssomero lya Uganda Martyrs’ Secondary School Namugongo]], erisangibwa okumpi [[:en:Uganda_Martyrs|n’Ekereziya Yaabajulizi]] e [[:en:Namugongo|Namugongo .]] Bwe yatuuka e Namugongo, okusoomoozebwa kwe yasoose kwe kulongoosa n’okutereeza essomero, olwo nga liri mu mbeera embi. Abasomesa baali bagenda awaka ku Lwokutaano ne bakomawo ku Mmande, abayizi ne baleka bokka ku wiikendi. Ebikozesebwa byali bibi, kiraasi tezimala, era nga tewali laabu ya ssaayansi ya maanyi. Abasomesa abasajja baabadde ba fratenising n’abayizi abakyala. [[:en:Namugongo|Olukiiko oluddukanya]] olw’essomero lino lwali terufaayo nnyo ku ssomero lino. Mpola mpola, kaweefube w’omukulu w’essomero omuggya yavaamu ebibala. Omwaka ogusooka nga tannayingira, essomero lyali liwandiisizza ebibiina bitaano ebisooka ku O-level. Mu 1992, omuwendo gwalinnya ne gutuuka ku 32, oluvannyuma 58 mu 1993, 64 mu 1994 ne 90 mu 1995. Okuva olwo, omuwendo gwalinnya buli lukya ng’emyaka egimu giwandiisa omuwendo gw’abayizi abaayitiddwa mu siniya esooka ebitundu 100 ku 100. Yaweereza mu kifo ekyo okuva mu 1992 okutuuka mu 2010. <ref name="Biography">https://web.archive.org/web/20150213033312/http://jcmuyingo.org/biograhpy.html</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20150215205647/http://www.newvision.co.ug/D/9/35/475062</ref> == Omulimu gw’ebyobufuzi == Mu 2011, Muyingo yayingira ebyobufuzi ebinyiikivu ng’avuganya ku kifo kya palamenti mu ssaza ly’e Bamunanika mu [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti y’e Luweero]], nga Independent . Ekifo ekyo yakiwangula n’obululu 92 ku 100. Ekifo kino yakifiirwa munna NUP mu kulonda kwa bonna okwa 2021. . <ref>https://web.archive.org/web/20150215215836/http://www.newvision.co.ug/D/9/803/739340</ref> Alina pulojekiti ez’enjawulo ezigenda mu maaso mu kitundu kye ng’egenderera okutumbula embeera z’abantu be. Ayambibwako Mwebe William, Matabi Christopher, ne Bazira Paul abakulembera ttiimu y’okukwasaganya emirimu. Bano babadde balung’amya pulojekiti eziwerako ezituuse ku buwanguzi nga pulojekiti y’abakadde eya payoniya yokka ey’ekika ekyo mu Uganda, enteekateeka ya sikaala eyitibwa BACEF ekulemberwa Ssenyonjo Moses dayirekita w’ettendekero lya St. Mary’s College Lugazi era ng’eyambibwako Matabi Christopher ne Bazira Paul. Kiyambye abayizi abasoba mu 2500 abatalina nkizo nnyo okufuna obuyigirize bwa siniya. Yalondebwa okubeera Minisita w'eggwanga ow'ebyenjigiriza ebya waggulu nga 27 May 2011. <ref>https://web.archive.org/web/20141211124001/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941</ref> Oluvannyuma lw'okumala akaseera katono nga Minisita w'eggwanga ow'ebyenjigiriza ebya pulayimale, okuva mu March 2015 okutuuka mu June 2016, yaddamu okulondebwa ku kifo kya Minisita w'eggwanga ow'ebyenjigiriza ebya waggulu nga 6 June 2016. <ref>https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf</ref> Bweyali ku [[:en:Uganda_Martyrs'_Secondary_School_Namugongo|Uganda Martyrs' Secondary School Namugongo]], Muyingo yasisinkana Rosemary Namayanja, gwebaafumbiriganwa naye mu 1992. Bombi balina abaana mukaaga. Omukyala [[:en:Director_(education)|y'akulira]] amasomero ga ''Seeta High Schools'', agasangibwa mu [[Seeta]], [[Mukono (disitulikit)|mu diisitukiti y'eMukono.]] BaMuyingo be bannanyini masomero ago. Gali ana katiera nga gakunnukkiriza abayizi 4,500 mu gonna wamu. Bano era balina naamasomero ga ppulayimale asatu nga bagayita name Seeta Junior School era balina n'essomero ly'abaana abato abatandika nga lino lirina amatabi abiri. Nga tuvudde ku kuddukanya amasomero, Muyingo amanyiddwa nnyo nga ‘Musajja wa Kabaka’ (Omusajja w'aKabaka's ow'okuddyo). Gyebuvuddeko, yali aweereza mu In the past, he served in the [[Buganda|Gavumenti ya Buganda]] nga minisita W,ebyemisomo era yalondebwa ku kifo kya minisita asinze okukola obulungi emirundi ebiri. Erinnya lye ettuufu ye '''Miyingo''', naye lino lyawandiisibwa bubi nga '''Muyingo''' akyali mu bibiina bya wansi. Miyingo litegeeza omuti ogukozesebwa okuggala omulyangogw'ekiraalo.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/New_Vision</ref> == Laba na bino == * Kabineeti ya Uganda * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[:en:Luweero_District|Diisitulikiti y'eLuweero]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] 9ivenbn7lpb6tz8nfthuid865yfqul6 Rita Atukwasa 0 8078 48230 42099 2026-04-27T17:59:28Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48230 wikitext text/x-wiki [[File:Atukwasa Rita.jpg|thumb|Atukwasa Rita]] '''Rita Atukwasa''' mubaka [[:en:List_of_members_of_the_eleventh_Parliament_of_Uganda|mu lukiiko lwa Uganda olukulu]] mu lutuula olw'okkumi n'emu. Mukugu mu kwekenneenya enkola okutambulira eggwanga. omukugu mu by'ekikula ky'abantu era omutendesi w'ebyenfuna n'obwenkanya. Era yali akulira ekitongole kya The Institute for Social Transformation (IST) Uganda.<ref>https://ist-tft.org/</ref> Ye mubaka omukyala akiikirira [[:en:Mbarara_district|ekibuga Mbarara]] mu lukiiko lw'eggwanga olukulu, oluvannyuma lw'okuwangula mu kalulu akaakubwa mu gatonnya wa 2021 nga yeesimbawo ku bwannamunigina. Rita y'omu ku batuula mu lukiiko lw'ekibiina ekirwanirira obwenkanya eri abakyala. == Obuyigirize == Rita Atukwasa yatikkirwa diguli mu nkolagana n'abantu n'ebyobufuzi okuva ku [[:en:Makerere_University|ssetendekero wa makerere]] mu 2001. Era yafuna dipuloma ya okuva mu Institute for Training for Transformation South Africa. Oluvannyuma yakola diguli mu byobufuzi n'obufuzi okuva mu [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]] mu 2016. == Emirimu == Rita Atukwasa yakulirako enteekateeka mu kibiina kya Advocacy human Rights for the Kamwokya Christian Caring Community okuva mu mwezi gwa muwakanya wa 2004 okutuuka mu 2011.<ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/atukwasa-rita-10552/</ref> Oluvannyuma Rita yaweereza ng'omukulu [[W'ekibiina ekigatta https://en.wikipedia.org/wiki/Uganda Women Parliamentary Associationababaka abakyala mu lukiiko lw'eggwanga olukulu|w'ekibiina]] [[W'ekibiina ekigatta https://en.wikipedia.org/wiki/Uganda Women Parliamentary Associationababaka abakyala mu lukiiko lw'eggwanga olukulu|ekigatta ababaka abakyala mu lukiiko lw'eggwanga olukulu]] of the Parliament Of Uganda okutuusa nga kasambula, 2012.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.kamccc.net/ |access-date=2022-03-19 |archive-date=2022-01-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220125020742/https://kamccc.net/ |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma yaweereza nga omwekenneenyi w'enkola z'obukulembeze mu kitongole kya Institute for Social Transformation okuva mu gwomunaana gwa 2012 okutuuka mu mwaka gwa 2016 nga tannafuuka akulira ekitongole kyakyo mu mwaka gwa 2016 okutuuka kati.<ref>{{Cite web |url=http://uwopa.or.ug/ |title=Archive copy |access-date=2022-03-19 |archive-date=2024-04-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240417171419/http://uwopa.or.ug/ |url-status=dead }}</ref> Rita Atukwasa ye mubaka omukyala akiikirira ekibuga Mbarara mu l[[:en:Parliament_of_Uganda|ukiiko lw'eggwanga olulukulu.]]<ref>https://ist-tft.org/</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eleventh_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka b'olukiiko lwa Uganda olw'ekkumi n'ogumu]] == Ebijuliziddwamu ==   [[Category:Bannabyabufuzi]] 6k1rafy13t7dot66rqfhxcfl2j996dv Dorothy Nyakato 0 8079 48231 34409 2026-04-27T17:59:45Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48231 wikitext text/x-wiki [[File:Nyakato Dorothy.jpg|thumb|Nyakato Dorothy.jpg ]] '''[[Disitulikiti y'e Kitagwenda|Dorothy]] Nyakato Nzibonera''' munnabyabufuzi munnayuganda era nga ye mubaka omukyala owa [[Disitulikiti y'e Kitagwenda|Disitulikiti y’e Kitagwenda]] mu Uganda mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti]] ey’ekkumi n’emu eya [[Yuganda|Republic of Uganda.]] Ali mu kibiina ekya [[National Resistance Movement]] ekibiina ky’eby'obufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda oluvannyuma lw’okulonda okwaliwo mu January, 2021. Era omulimu gwe mubalirizi w’ebitabo era abaddeko ng’omuyambi w’ababalirizi b’ebitabo mu kitongole kya Human Rights Center Uganda. Mu palamenti ey’ekkumi n’emu, aweereza ku kakiiko k’eby'enjigiriza n’emizannyo. == Gyenvudde n'Okusoma == Dorothy Nyakato aviira mu Disitulikiti y’e Kitagwenda mu maserengeta ga Uganda. Wa nzikiriza ey'ekikulisitaayo. Dorothy mufumbo eri Robert Kabandize okutuuka mu March, 2022. == Omulimu gw’eby'obufuzi == Ye mukyala akiikirira palamenti ya disitulikiti y’e Kitagwenda Palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’emu. Yawangudde Asiimwe Joan owa [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]], Ninsiima Grace eyali awanguddwa Dorothy mu kalulu ka pulayimale ne Kenyonyonzi Efrance eyavuganya ku bwannamunigina mu kulonda okwaliwo mu January, 2021 okuwangula akalulu n’obululu obusinga obungi. Era abaddeko ng'omuyambi w'eby'okubala mu kitongole ekivunaanyizibwa ku ddembe ly’obuntu ekya Human Rights Center, Uganda omulimu gw’alina n’okutuusa kati. == Laba ne == * [[Olukalala lw'abakiise b'olukiiko lw'eggwanga olw'ekkumi n'olumu olw'e Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’emu]] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] 7rlt4uhd4oidmk8who4w88fhrom2ucg Margaret Aachilla Aleper 0 8081 48232 32093 2026-04-27T18:00:03Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48232 wikitext text/x-wiki '''Margaret Aachilla Aleper''' (yazaalibwa 22 Ogwekkuminogumu 1963) munnabyabufuzi mu Uganda era ye mubaka Omukyala owa [[Kotido (disitulikit)|disitulikiti y'e Kotido]] mu Palamenti ya Uganda ey'ekkumi. Mmemba w’ekibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]] . == Gyenvudde n'Okusoma == Margaret Aleper Pulayimale yagimalira ku Kotido Mixed Primary School mu 1976. Mu 1980, yamaliriza ebbaluwa ye eya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|Uganda Certificate of Education]] mu Kangole Girls Senior Secondary School. Yaweebwa [[:en:Academic_certificate|satifikeeti]] mu by’obusomesa mu guleedi ey’okusatu mu Moroto Teacher Training College/ [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]] mu 1985. Mu 1997, yamaliriza Dipuloma mu by’enjigiriza by’abasomesa okuva mu Institute of Teacher Education, [[:en:Kyambogo|Kyambogo]] . Yafuna diguli ye esooka mu by'enjigiriza okuva mu [[:en:Kyambogo_University|yunivasite y'e Kyambogo]] mu 2004. == Emirimu == Ebyafaayo by'eemirimu gye biwandiikiddwa wansi: * 2011 okutuuka kati: [[:en:Member_of_parliament|omubaka wa Palamenti]], [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]] . * 1997-2006: omumyuka w’omusomesa omukulu mu ssomero lya Lomukura Primary School. * 2001-2006: omuyambi w’okulondoola, [[:en:Local_government|Gavumenti ez’ebitundu]] mu Disitulikiti y’e Kotido . * 1985-1996: omuyambi w’ebyenjigiriza, Kotido Mixed ne Lomukura [[:en:Primary_school|Primary School]] . == Obuvunaanyizibwa obulala == Era akola nga mmemba omujjuvu wansi w'ebitongole bya Membership to Professional mu [[:en:Uganda_National_Teachers_Union|Uganda National Teachers Union]] . == Obukuubagano == Ono yalonkomwa mu [[:en:Member_of_parliament|babaka ba Palamenti]] abalyamu [[Yuganda|Uganda]] olukwe . [http://freeuganda.com/forums/topic-tag/aleper-aachilla-margaret/] Ono yagambibwa okubeera omu ku babaka ba Palamenti abaakuba akalulu "Yee" mu kusoma okw'omulundi ogw'okubiri mu [[:en:Constitutional_amendment|bbago erikyusa Ssemateeka]] . == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'omwenda]] * [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]] * [[Kotido (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kotido]] * [[:en:Moses_Adome|Musa Adome]] == Ebiyungo eby’ebweru == * [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] s8ypgqmlkinppwj738tn7gwmcwonibh Alice Alaso 0 8083 48233 42744 2026-04-27T18:00:20Z Solomon Suubi 6901 added [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 48233 wikitext text/x-wiki [[File:Alice Alaso.png|alt=Alice Alaso|thumb|Alice Alaso]] Al [[Category:Articles with hCards]] [[Category:Bannabyabufuzi]] ice Alaso Alice Alaso ng'olumu ayitibwa '''Alice Alaso''' Asianut yazaalibwa nga 21 Ogusooka 1969. Munnayuganda, musomesa era munnabyabufuzi eyali omubaka omukyala owa [[Serere (disitulikit)|Serere Disitulikiti]] mu Paalamenti ya Uganda ey'omunaana, ey'omwenda n'ey'ekkumi. Yali akolagana n'ekibiina kya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]] (FDC) mu by'obufuzi era ye yali Ssaabawandiisi w'ekibiina eyasooka okumala emyaka kkumi.<ref>{{Cite web |url=https://theallianceug.com/page/know-your-leaders |title=Archive copy |access-date=2022-03-19 |archive-date=2022-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220120120148/https://theallianceug.com/page/know-your-leaders |url-status=dead }}</ref> == Obuto bwe n'emisomo gye == Alaso alina Diguli mu busomesa okuva ku [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Ssettendekero wa Makerere]]. Ng'omusomesa, Alaso yasomesa ku [[:en:Teso_College_Aloet|Teso College Aloet]] wakati w'omwaka gwa 1993 ne 1997. Mu kiseera kino, yasomesanga ne ku Saint Mary's Madera.<ref name=":0">https://www.newvision.co.ug/articledetails/1486876</ref> Oluvannyuma lw'okuva ku Teso College mu 1997, yafuuka omukungu w'ekikula ky'abantu mu Disitulikiti ku pulogulaamu y'okweddaabulula oluvannyuma lw'obutabanguko nga okusinga avunaanyizibwa ku [[Kaberamaido (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kaberamaido]]. Mu 2018, Alaso yava mu kibiina kya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]] gye yali aweereza nga [[:en:Secretary_(title)|Ssaabawandiisi]].<ref>https://www.newvision.co.ug/articledetails/1486876</ref> Ensonda endala zigamba nti yagobebwa mu kibiina n'ekifo.<ref>https://chimpreports.com/fdc-sacks-alice-alaso-wadri-winnie-kiizas-husband/</ref> Yeegatta ku kibiina kya Alliance for National Transformation (ANT) era mu Gwokusatu 2022, yawandiikibwa ng'omukwanaganya w'ekibiina mu ggwanga. == Ebimukwatako eby'omunda == Alaso abadde mufumbo eri Johnson Ebaju okuva mu 2007.<ref>https://allafrica.com/stories/200712270975.html</ref> == Ebijuliziddwamu == <references /> rcdmejeqvb6db66iusn0fkcb13kijfc Isaac Mulindwa 0 12156 48234 42708 2026-04-27T18:03:39Z Musuuza 11013 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349945396|Isaac Mulindwa (politician)]]" 48234 wikitext text/x-wiki   '''Isaac Mulindwa Ssozi''' (yazaalibwa 26 Ogwolubereberye 1983) munnayuganda omukugu [[:en:Procurement|mu by'okugula ebintu]], [[:en:Logistician|mu by'okutambuza ebintu]] era munnabyabufuzi. Yaliko [[Parliament of Uganda|omubaka wa palamenti]] ng’akiikirira Munisipaali y’e Lugazi, [[Buikwe (disitulikit)|mu Disitulikiti y’e Buikwe]], era nga yakiikirira [[National Resistance Movement|NRM]], ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda. <ref name="MSI2">{{cite web |title=MULINDWA SSOZI ISAAC |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=274 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Ye mmemba mu ''kakiiko ka Palamenti ka NRM'' era aweereza ku ''kakiiko akakola ku mikisa egy'enkanankana'' n'akakiiko ''akavunaanyizibwa ku by'ensimbi, enteekateeka n'enkulaakulana y'ebyenfuna'' mu [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]] . <ref name="MSI3">{{cite web |title=Opposition groups meet to foil land and age limit plans |url=http://www.umdf.or.ug/?q=content/opposition-groups-meet-foil-land-and-age-limit-plans |publisher=UMDF}}</ref> <ref name="MSI6">{{cite web |title=Lugazi Municipality MP loses seat over academic papers |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1426863/buikwe-mp-loses-seat-academic-papers |publisher=[[New Vision]]}}</ref> Nga tannatandika byabufuzi, Mulindwa yakolako ng’omuwi [[:en:Procurement_outsourcing|w’amagezi ku by’okugula ebintu]] mu kkampuni ya Crown Group Inc era [[:en:Resource_management|ng’akulira eby’obugagga ebirabika]], omuwandiisi w’okugula ebintu n’omumyuka w’omubalirizi w’ebitabo mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] . Omulimu gwe ogw'ekikugu yagutandika ng'omuyambi [[:en:Computer_lab|mu laabu ya kompyuta]] mu ttendekero lya Sayansi wa Kompyuta ku [[Makerere University, Uganda|Ivory Tower]] . <ref name="MSI2">{{cite web |title=MULINDWA SSOZI ISAAC |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=274 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=274 "MULINDWA SSOZI ISAAC"]. [[Parliament of Uganda]].</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=unknown&rft.btitle=MULINDWA+SSOZI+ISAAC&rft.pub=Parliament+of+Uganda&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.parliament.go.ug%2Fmp_database%2Fprofile.php%3Fmid%3D274&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3AIsaac+Mulindwa" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span></ref> == Obulamu bwe n’okusoma kwe == Mulindwa yazaalibwa nga 26 Ogwolubereberye 1983 ku kyalo Nsenya-Namaliga mu Munisipaali [[Lugazi|y’e Lugazi]] mu [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buikwe]], mu maka [[:en:Anglican|g’Abapulotesitanti]] [[Baganda|ag’Abaganda]] . Ono mwana wa kusatu ku baana abataano era mutabani w’omugenzi Emmanuel Mulindwa eyali omukozi mu bbanka era nnannyini kkampuni ya bbaasi ya New Kyaggwe ne Sarah Namazzi Mulindwa omuteesiteesi w'emmere ku mikolo n'amaliiro . Ye muganda wa Faridah Namulindwa, Ediriisa Mulindwa, Mariam Namulindwa ne Moses mulindwa. Pulayimale yagisomera mu Nkoyoyo Boarding Primary School Matale, gye yali [[:en:Prefect#Academic|akulira ebisulo by'abayizi]], ne Lugazi East Primary School, gye yafunira [[:en:Primary_School_Leaving_Examination|satifikeeti ye eya PLE]] mu 1995. Oluvannyuma yasomera mu Lugazi Progressive College School ne 3Rs Secondary School Kasokoso okusoma [[:en:GCE_Ordinary_Level|O-Level]] ne Crane High School, Kampala ku ddaala lya [[:en:GCE_Advanced_Level|A-Level]], n’afuna [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|satifikeeti ya UCE]] mu 1999 ne [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|satifikeeti ya UACE]] mu 2001. Yali [[:en:Time_keeper|mulabirizi wa budde]], [[:en:Hall_monitor#In_other_countries|omulondoozi w’ekibiina]] era nga mmemba w’ekibiina ekigatta [[:en:Scripture_Union|okusoma ebyawandiikibwa ebitukuvu]] ku Lugazi Progressive College School. Mulindwa yayongera okugenda mu [[Makerere University, Uganda|Makerere University]], n'atikkirwa mu 2006 n'afuna [[:en:Bachelor's_degree|diguli ya Bachelor's]] mu [[:en:Social_Sciences|By'obuwangwa n'embeera ya'abantu mu Ssaayansi]] : ng'essira alitadde ku [[:en:Political_science|ebyobufuzi]], [[:en:Social_administration|okuddukanya embeera z'abantu]] wamu ne [[:en:Gender_and_development|gender & economics]] . Era yasomera mu [[:en:Chartered_Institute_of_Procurement_&_Supply|Chartered Institute of Procurement & Supply]] (CIPS), n’afuna obwammemba obujjuvu ne satifikeeti mu [[:en:Supply_chain_management|by’okugula n’okugabira abantu ebintu]] (MCIPS) mu 2009. <ref name="MSI2">{{cite web |title=MULINDWA SSOZI ISAAC |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=274 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=274 "MULINDWA SSOZI ISAAC"]. [[Parliament of Uganda]].</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=unknown&rft.btitle=MULINDWA+SSOZI+ISAAC&rft.pub=Parliament+of+Uganda&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.parliament.go.ug%2Fmp_database%2Fprofile.php%3Fmid%3D274&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3AIsaac+Mulindwa" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span></ref> Okugatta ku ekyo, Mulindwa alina satifikeeti mu Strategic Procurement and [[:en:Logistics_Management|Logistics Management]] (SPLM), Satifikeeti mu [[:en:Computer_Applications|kukozesa kompyuta]] ne Satifikeeti mu Information Technology Essentials I & II okuva mu [[Makerere University, Uganda|Makerere University]] wamu ne Satifikeeti mu Local Government & [[:en:Decentralization|Decentralization]] okuva mu [[Uganda Management Institute]] . == Emirimu gye n’ebyobufuzi == Mulindwa yatandika omulimu gwe ogw'ekikugu mu 2002 ng'omuyambi wa [[:en:Computer_lab|computer lab]] mu Institute of [[:en:Computer_Science|Computer Science]] mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y'e Makerere]] . Oluvannyuma yagenda mu maaso n’okukola ng’omumyuka w’omubalirizi w’ebitabo mu 2003, omuwandiisi w’okugula ebintu mu 2004 n’oluvannyuma n’akola [[:en:Resource_management|ng’akulira eby’obugagga ebirabika]] mu 2005 ne 2006 mu ttendekero lye limu ery’amatendekero aga waggulu. Okuva mu 2008 okutuuka mu 2015, Mulindwa yatandikawo kkampuni ya Crown Group Inc. gye yakolera ng’omuwi w’amagezi ku by’okugula ebintu mu mirimu emirala era n’akola ogw’okwebuuza ku bantu mu kitongole kya [[:en:German_Development_Service|German Development Service]] (DED), [[:en:Mercy_Corps|Mercy Corps]], [[:en:Save_the_Children_International|Save the Children International]], [[:en:The_Carter_Center|The Carter Center]], [[:en:Handicap_International|Handicap International]], [[:en:Oxfam_Great_Britain|Oxfam Great Britain]], [[:en:UNWFP|UNWFP]] (South Sudan), [[:en:UNOPS|UNOPS]] (South Sudan) n'ebirala eby'okwongerako. [[File:Community_Event_2017.jpg|left|thumb|Mulindwa ku mukolo gw'okuyonja ekitundu mu 2017]] Mu 2015, Mulindwa yeegatta ku [[:en:Democracy|byobufuzi eby’okulonda]] ku tikiti ya [[National Resistance Movement]] n’akola enteekateeka z’okulonda kwa 2016 ekikolwa ekyamuyamba okuwangula ebironde byombi, [[:en:Partisan_primary|okulonda kw’ekibiina kino okw'omunda]] okwa 2015 n’okulonda [[:en:2016_Ugandan_general_election|kwa bonna okwa 2016]] bw’atyo n’afuuka mmemba wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ey’ekkumi]] eya [[Yuganda|Pearl of Africa]] ng’akiikirira Munisipaali y’e Lugazi mu Disitulikiti y’e Buikwe. Mu Palamenti ey’ekkumi, Mulindwa aweereza ku kakiiko akavunaanyizibwa ku mikisa egy’enkanankana n’akakiiko akavunaanyizibwa ku by’ensimbi, okuteekateeka n’enkulaakulana mu by’enfuna. Ono era mmemba mu kakiiko ka Palamenti ka NRM, [[Ekibiina ekigatta abakyala mu Paalamenti ya Uganda|ekibiina ekigatta ababaka ba Palamenti ekya Uganda Women's Parliamentary Association]] (UWOPA), Uganda Parliamentary Forum for Children (UPFC), Network for African Women Ministers and Parliamentarians (NAWMP), Uganda Parliamentarians Forum on [[:en:Food_Security|Food Security]], Population and Development, Uganda Parliamentary Forum on Youth Affairs (UPFYA), Palamentary Forum on Nutrition (PFN) n’olukiiko lwa Palamenti ya Uganda oluvunaanyizibwa ku [[:en:Disaster_risk_reduction|kukendeeza ku bulabe bw’obutyabaga]] (UPFDRR). <ref name="MSIQ">{{cite web |title=EC to study ruling on Lugazi Municipality MP seat– lawyer |url=http://mobile.monitor.co.ug/News/EC-to-study-ruling-on-Lugazi-Municipality-MP-seat--lawyer/2466686-3250078-format-xhtml-ck9v4p/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170822220212/http://mobile.monitor.co.ug/News/EC-to-study-ruling-on-Lugazi-Municipality-MP-seat--lawyer/2466686-3250078-format-xhtml-ck9v4p/index.html |archive-date=22 August 2017 |access-date=22 August 2017 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> == Obulamu bwe == Mulindwa mufumbo ne Annet Nankya Mulindwa era balina abaana bana. Ye yatandikawo kkampuni ya Crown Group Inc ekola ku by’okwebuuza ku bantu [[:en:Procurement|ku by’okugula ebintu]] n’okutambuza ebintu mu Uganda. Era ye dayirekita w’ettendekero ly’ebyemikono e Lugazi. == Laba ne == * [[Buikwe (disitulikit)|Disitulikiti y'e Buikwe]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ky’eggwanga ekiri mu buyinza]] * [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] == Ebijuliziddwa ==   == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20150315101104/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://upfya.or.ug/ Omukutu gwa Uganda Parliamentary Forum ku nsonga z'abavubuka] * [http://uwopa.or.ug/ Omukutu gw'ekibiina ky'abakyala mu Palamenti ya Uganda] Archived imxnrccgmzc7p6r6d0f25gc25fxxah6 Frank Nyangweso 0 13002 48240 47598 2026-04-27T19:57:50Z Kinenkey 10423 Setting correct citation punctuation 48240 wikitext text/x-wiki   '''Francis Were Nyangweso''' (29 Ogwoomwenda 1939 &#x2013; 15 February 2011) yali [[:en:Boxing|muzannyi wa bikonde]] mu Uganda. era nga Munnayiganda <ref name="oly">{{cite web |title=Frank Nyangweso |url=https://www.olympedia.org/athletes/8449 |access-date=16 March 2022 |work=Olympedia}}</ref> Yavuganya mu mpaka zebikondde ez'abasajja ez'obuzito bwa wakati mu [[:en:1960_Summer_Olympics|mizannyo gya Olympics egy'omusana mu 1960]] .<ref name="SportsRef2">{{cite Sports-Reference|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ny/frank-nyangweso-1.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20200418065658/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ny/frank-nyangweso-1.html|url-status=dead|archive-date=18 April 2020|title=Frank Nyangweso Olympic Results|accessdate=1 December 2018}}</ref> Oluvannyuma yagenda mu maaso n'okukola mu by'emizannyo mu Uganda, <ref>{{cite web |title=Ugandan IOC member Nyangweso dies at 72 |url=https://www.taiwannews.com.tw/en/news/1516835 |access-date=16 March 2022 |work=Taiwan News}}</ref> wamu n'okufuuka Genero mu [[:en:Uganda_Army_(1962–1971)|magye ga Uganda]], <ref>{{cite web |title=TRIBUTE: Nyangweso is a real iron-man |url=https://www.newvision.co.ug/news/1016207/tribute-nyangweso-real-iron |access-date=16 March 2022 |work=New Vision}}</ref> nga tannakwatibwa mu mivuyo gya nguzi mu [[:en:2000_Summer_Olympics|mizannyo gya Olympics egy'omusana mu 2000]] . <ref>{{cite web |title=Olympics scandal draws in Sydney |url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/sport/260992.stm |access-date=16 March 2022 |work=BBC News}}</ref> <ref>{{cite news|url=https://www.washingtonpost.com/archive/sports/1999/01/31/olympic-scandal-looms-in-africa/76cef0d4-5ae6-4d23-9cf0-ee12ecbc25f3/|title=OLYMPIC SCANDAL LOOMS IN AFRICA|newspaper=The Washington Post|access-date=16 March 2022}}</ref> == Ebikwata ku bulamu bw’omuntu == Nyangweso yazaalibwa [[:en:Busia_District|Busia]], Uganda mu 1939.<ref name="obit">{{cite web |date=17 February 2011 |title=Nyangweso: Man of many stripes |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=12187:nyangweso-man-of-many-stripes |access-date=16 March 2022 |work=Observer (Uganda)}}</ref> Yali kapiteeni wa ttiimu y'eggwanga ey'ebikonde okuva mu 1955 okutuuka mu 1962.<ref name="oly">{{Cite web |title=Frank Nyangweso |url=https://www.olympedia.org/athletes/8449 |access-date=16 March 2022 |website=Olympedia}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.olympedia.org/athletes/8449 "Frank Nyangweso"]. ''Olympedia''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">16 March</span> 2022</span>.</cite></ref> Mu mizannyo [[:en:1960_Summer_Olympics|gya Olympics egy’omusana mu 1960]] e [[:en:Rome|Roma]], Nyangweso yavuganya mu mpaka zebikonde e[[:en:Boxing_at_the_1960_Summer_Olympics_–_Light_middleweight|z’abasajja ez’obuzito obw’omu makkati obutono]] .<ref name="LM">{{cite web |title=Light-Middleweight (≤71 kilograms), Men |url=https://www.olympedia.org/results/23208 |access-date=16 March 2022 |work=Olympedia}}</ref> Yakubwa mu lawundi eyookubiri mu mpaka zino awo nga [[:en:Wilbert_McClure|Wilbert McClure]] owa Amerika yakuba Nyangweso., McClure n'agenda mu maaso n'awangula omudaali gwa zaabu.<ref name="LM" /> Wadde nga yawangulwa mu Olympics, Nyangweso yawangula omudaali gwa zaabu mu mizannyo gya Hapoel mu 1961, <ref name="obit">{{Cite web |date=17 February 2011 |title=Nyangweso: Man of many stripes |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=12187:nyangweso-man-of-many-stripes |access-date=16 March 2022 |website=Observer (Uganda)}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.observer.ug/component/content/article?id=12187:nyangweso-man-of-many-stripes "Nyangweso: Man of many stripes"]. ''Observer (Uganda)''. 17 February 2011<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">16 March</span> 2022</span>.</cite></ref> n'omudaali gw'ekikomo mu [[:en:1962_British_Empire_and_Commonwealth_Games|mizannyo gya British Empire and Commonwealth Games mu 1962]] .<ref name="itg">{{cite web |date=20 February 2011 |title=IOC member Francis Nyangweso dies at age of 72 |url=https://www.insidethegames.biz/articles/11990/death-of-ioc-member-francis-nyangweso |access-date=16 March 2022 |work=Inside the Games}}</ref> Mu 1963, Nyangweso yatikkirwa mu magye n’afuuka Genero mu [[:en:Uganda_Army_(1962–1971)|magye ga Uganda]] .<ref name="oly">{{Cite web |title=Frank Nyangweso |url=https://www.olympedia.org/athletes/8449 |access-date=16 March 2022 |website=Olympedia}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.olympedia.org/athletes/8449 "Frank Nyangweso"]. ''Olympedia''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">16 March</span> 2022</span>.</cite></ref> Nga wayise emyaka munaana, [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] yalonda Nyangweso ku kifo ky'omuduumizi w'amagye era akulira amagye. <ref name="oly" /> Mu bufuzi bwa Amin obwannakyemalira, Nyangweso yaliko Omukulembeze w’eggwanga okumala akaseera katono mu 1975 nga Amin ali mu luwummula. <ref name="oly" /><ref name="itg">{{Cite web |date=20 February 2011 |title=IOC member Francis Nyangweso dies at age of 72 |url=https://www.insidethegames.biz/articles/11990/death-of-ioc-member-francis-nyangweso |access-date=16 March 2022 |website=Inside the Games}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.insidethegames.biz/articles/11990/death-of-ioc-member-francis-nyangweso "IOC member Francis Nyangweso dies at age of 72"]. ''Inside the Games''. 20 February 2011<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">16 March</span> 2022</span>.</cite></ref> Nyangweso yali maneja wa ttiimu ya Uganda ey'ebikonde mu [[:en:1968_Summer_Olympics|mizannyo gya Olympics egy'omusana mu 1968]], <ref name="oly">{{Cite web |title=Frank Nyangweso |url=https://www.olympedia.org/athletes/8449 |access-date=16 March 2022 |website=Olympedia}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.olympedia.org/athletes/8449 "Frank Nyangweso"]. ''Olympedia''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">16 March</span> 2022</span>.</cite></ref> era nga ye [[:en:Chef_de_mission|chef de mission]] wa Uganda mu [[:en:1972_Summer_Olympics|mizannyo gya Olympics egy'omusana mu 1972]] ne [[:en:1980_Summer_Olympics|Olympics ez'omusana mu 1980]] . <ref name="oly" /> Olwo n’agenda waggulu n’abeera Pulezidenti w’ekibiina ekifuga ebikonde mu Uganda okumala emisinde ebiri okuva mu 1967 okutuuka mu 1972 n’okuva mu 1979 okutuuka mu 1995. <ref name="oly" /> Nyangweso era yali Pulezidenti w’ekibiina [[:en:African_Boxing_Confederation|ekifuga ebikonde mu Afrika]] okuva mu 1974 okutuuka mu 1978. <ref name="oly" /> Oluvannyuma lw’okuweereza ku lukiiko olufuzi olw’ekibiina [[:en:Association_Internationale_de_Boxe_Amateur|ekigatta abazannyi b’ebikonde ekya Association Internationale de Boxe Amateur]] okuva mu 1981 okutuuka 1986, Nyangweso yaweereza ng'omumyuka wa Pulezidenti waabwe okuva mu 1986 okutuuka mu 2006. <ref name="oly" /> Ku mutendera gwa Olympics, Nyangweso yaliko omumyuka wa Pulezidenti w'ekibiina [[:en:Association_of_National_Olympic_Committees|ekigatta obukiiko bwa Olympics mu ggwanga]] okuva mu 1999 okutuuka mu 2001, <ref name="oly" /> wamu ne Pulezidenti [[:en:Uganda_Olympic_Committee|w'akakiiko ka Uganda Olympics]] okuva mu 1971 okutuuka mu 2009. <ref name="oly" /> Mu 1999, Nyangweso yakwatibwa mu mivuyo gy’enguzi mu Olympics, <ref name="itg">{{Cite web |date=20 February 2011 |title=IOC member Francis Nyangweso dies at age of 72 |url=https://www.insidethegames.biz/articles/11990/death-of-ioc-member-francis-nyangweso |access-date=16 March 2022 |website=Inside the Games}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.insidethegames.biz/articles/11990/death-of-ioc-member-francis-nyangweso "IOC member Francis Nyangweso dies at age of 72"]. ''Inside the Games''. 20 February 2011<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">16 March</span> 2022</span>.</cite></ref><ref>{{cite news|url=https://www.irishtimes.com/sport/pressure-mounts-on-ioc-president-1.1257535|title=Pressure mounts on IOC president|newspaper=The Irish Times|access-date=16 March 2022}}</ref> kyokka oluvannyuma n’alongoosebwa oluvannyuma lw’okunoonyereza. <ref>{{cite web |title=Former Uganda Olympic chief dies |url=https://www.sowetanlive.co.za/sport/2011-02-18-former-uganda-olympic-chief-dies/ |access-date=16 March 2022 |work=Sowetan Live}}</ref><ref>{{cite web |date=24 January 1999 |title=Bribery Hearings Begin |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1999-jan-24-sp-1289-story.html |access-date=16 March 2022 |work=Los Angeles Times}}</ref> Yafa mu February 2011 e [[:en:Kampala|Kampala]], nga ayina emyaaka 71. <ref>{{cite web |date=16 February 2011 |title=Obituary: Major General Francis Nyangweso |url=https://theglobalherald.com/news/obituaries/obituary-major-general-francis-nyangweso/ |access-date=16 March 2022 |work=The Global Herald}}</ref> == Ebijuliziddwa == <references /> {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == pt5g9pkf2apbp1v01uyzl83w4u2mbbe Teso College Aloet 0 13033 48161 48154 2026-04-27T17:20:57Z Charles Kalanzi 9748 48161 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. kneud61t5wkzo6kc3kz7z71tahxxdxc 48162 48161 2026-04-27T17:23:28Z Charles Kalanzi 9748 48162 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. iig847b854nwz6exobdgenb2lk8mz5s 48163 48162 2026-04-27T17:27:45Z Charles Kalanzi 9748 48163 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi n'abakulembeze abalungi, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. rjdr6nig3swrmsfepa829iauics6ywt 48164 48163 2026-04-27T17:30:08Z Charles Kalanzi 9748 48164 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. l47cdo8aarlmg9iz6nqcyqfq7fvllsw 48165 48164 2026-04-27T17:35:52Z Charles Kalanzi 9748 48165 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: Firimu: Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. tn4m8obwtk88wpf5f74n9lr9k999mn2 48166 48165 2026-04-27T17:37:24Z Charles Kalanzi 9748 48166 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. 7rymo334fh4i15wrjtnwpsm3zm54z7w 48167 48166 2026-04-27T17:39:08Z Charles Kalanzi 9748 48167 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. bwvzu5olrg0walpdt7hqwd1ugn4gxcq 48170 48167 2026-04-27T17:40:45Z Charles Kalanzi 9748 48170 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. 19vi8p932zgiflc6nxoqghr7ekjmxv7 48181 48170 2026-04-27T17:43:40Z Charles Kalanzi 9748 48181 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. lm7a6tkccbgt9pgcp7dtby6pz7lj8i1 48262 48181 2026-04-28T08:41:53Z Charles Kalanzi 9748 Mpandiise omutwe 48262 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == 0ts82w1ubp10l21xk42ma5b8xrua63e 48263 48262 2026-04-28T08:42:55Z Charles Kalanzi 9748 48263 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. n5ca9fgkg6n8nowk7nb26n2364pgwm3 48264 48263 2026-04-28T08:44:51Z Charles Kalanzi 9748 48264 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. 8kjam8ovxpjffqjsnb2jkudy81a1qv5 48265 48264 2026-04-28T08:47:08Z Charles Kalanzi 9748 48265 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. avpcbqu5ae3mf46781l4p2n891yti58 48266 48265 2026-04-28T08:50:16Z Charles Kalanzi 9748 48266 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. 7bklanudao5jx4r14d05ossidqncm4u 48267 48266 2026-04-28T08:54:41Z Charles Kalanzi 9748 48267 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. exks0h7kreiva733dhq0mi2pnk1qche 48268 48267 2026-04-28T08:56:29Z Charles Kalanzi 9748 48268 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. ejw00kol68hn1x4hw87a2j8ffenw7du 48269 48268 2026-04-28T09:10:08Z Charles Kalanzi 9748 48269 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki. 2zdgj91fox1n5w9eviz69b5jtgy5sgi 48270 48269 2026-04-28T09:12:19Z Charles Kalanzi 9748 48270 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. q1gq44xghu3rht5zv00avob7sh1pefj 48272 48270 2026-04-28T09:16:07Z Charles Kalanzi 9748 48272 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. qpe9ufth9im62a9v2dqrxhcpig4c2lh 48273 48272 2026-04-28T09:19:03Z Charles Kalanzi 9748 48273 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. oeubmvnxrnb2xt7anwcwg8d6b7xz3vl 48274 48273 2026-04-28T09:23:06Z Charles Kalanzi 9748 48274 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. 51eem8ciwcbd5as111m3jab7ar148l7 48275 48274 2026-04-28T09:27:35Z Charles Kalanzi 9748 48275 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. 4nojrxa2hg3nevvg5mcgosu3enpj9lt 48276 48275 2026-04-28T09:36:38Z Charles Kalanzi 9748 48276 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. lgktysxa689niegj2k5cbt032r2zw02 48277 48276 2026-04-28T09:37:42Z Charles Kalanzi 9748 48277 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. gsewc9zyuorb9ucn6pz0r8w3pqs26ja 48278 48277 2026-04-28T09:39:31Z Charles Kalanzi 9748 48278 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. 7kdud855meik9j7j3nhjozkqmqnvhcu 48279 48278 2026-04-28T09:40:46Z Charles Kalanzi 9748 48279 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. cnytut27v9e4utcdv6snm7igd0q4nki 48280 48279 2026-04-28T09:43:12Z Charles Kalanzi 9748 48280 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. '''Ekibiina kya Straight Talk HIV-AIDS/WSWM/PIASY''' Nga balina bammemba abawera ebitundu 25% ku bayizi bonna, PIASY TCA basomesa era ne bategeeza abantu ku nsonga za siriimu. Kino bakikola nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu lukuŋŋaana lw'essomero, nga bategeka enkiiko z'ebibiina by'essomero ewx53edw8kqxsi7pqgymr4znf585v1q 48281 48280 2026-04-28T09:44:02Z Charles Kalanzi 9748 48281 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. '''Ekibiina kya Straight Talk HIV-AIDS/WSWM/PIASY''' Nga balina bammemba abawera ebitundu 25% ku bayizi bonna, PIASY TCA basomesa era ne bategeeza abantu ku nsonga za siriimu. Kino bakikola nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu lukuŋŋaana lw'essomero, nga bategeka enkiiko z'ebibiina by'essomero, nga bategeka empaka z'okuzannya emizannyo, nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu kibiina, nga bakola obubaka obumanyisa abantu ku siriimu, nga bawa obulagirizi n'okubudaabuda era nga bakyalira amasomero amalala ne TASO Soroti. rxor8ud81u2nznjty6k4rpajiiy9fjt 48282 48281 2026-04-28T09:47:10Z Charles Kalanzi 9748 48282 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. '''Ekibiina kya Straight Talk HIV-AIDS/WSWM/PIASY''' Nga balina bammemba abawera ebitundu 25% ku bayizi bonna, PIASY TCA basomesa era ne bategeeza abantu ku nsonga za siriimu. Kino bakikola nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu lukuŋŋaana lw'essomero, nga bategeka enkiiko z'ebibiina by'essomero, nga bategeka empaka z'okuzannya emizannyo, nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu kibiina, nga bakola obubaka obumanyisa abantu ku siriimu, nga bawa obulagirizi n'okubudaabuda era nga bakyalira amasomero amalala ne TASO Soroti. '''Ekibiina kya Patriotism''' Ekibiina kino kyatandikibwawo okusinziira ku mateeka ga gavumenti era abakulembeze b'essomero be bakiteekesa mu nkola. Okubeera mu kibiina ky'okwagala eggwanga kya tteeka eri buli muyizi oluvannyuma lw'okusasula ssente z'obwammemba. Kati abayizi 1,600 be beewandiisa. 5i95n4wdgwf2hlfk0lno683xd1xrh2y 48283 48282 2026-04-28T09:48:55Z Charles Kalanzi 9748 48283 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. '''Ekibiina kya Straight Talk HIV-AIDS/WSWM/PIASY''' Nga balina bammemba abawera ebitundu 25% ku bayizi bonna, PIASY TCA basomesa era ne bategeeza abantu ku nsonga za siriimu. Kino bakikola nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu lukuŋŋaana lw'essomero, nga bategeka enkiiko z'ebibiina by'essomero, nga bategeka empaka z'okuzannya emizannyo, nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu kibiina, nga bakola obubaka obumanyisa abantu ku siriimu, nga bawa obulagirizi n'okubudaabuda era nga bakyalira amasomero amalala ne TASO Soroti. '''Ekibiina kya Patriotism''' Ekibiina kino kyatandikibwawo okusinziira ku mateeka ga gavumenti era abakulembeze b'essomero be bakiteekesa mu nkola. Okubeera mu kibiina ky'okwagala eggwanga kya tteeka eri buli muyizi oluvannyuma lw'okusasula ssente z'obwammemba. Kati abayizi 1,600 be beewandiisa. '''Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa''' Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa kyatandikibwawo nga 3 Ogwokutaano 2012 oluvannyuma lw'abayizi Abaiteeso okukizuula nti obuwangwa bwabwe, naddala olulimi, obulombolombo, empisa, ennono n'enzikiriza, byali biggwawo. sgxsyycislztfnm79gjr7yi7xtj8u3g 48284 48283 2026-04-28T09:50:56Z Charles Kalanzi 9748 48284 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. '''Ekibiina kya Straight Talk HIV-AIDS/WSWM/PIASY''' Nga balina bammemba abawera ebitundu 25% ku bayizi bonna, PIASY TCA basomesa era ne bategeeza abantu ku nsonga za siriimu. Kino bakikola nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu lukuŋŋaana lw'essomero, nga bategeka enkiiko z'ebibiina by'essomero, nga bategeka empaka z'okuzannya emizannyo, nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu kibiina, nga bakola obubaka obumanyisa abantu ku siriimu, nga bawa obulagirizi n'okubudaabuda era nga bakyalira amasomero amalala ne TASO Soroti. '''Ekibiina kya Patriotism''' Ekibiina kino kyatandikibwawo okusinziira ku mateeka ga gavumenti era abakulembeze b'essomero be bakiteekesa mu nkola. Okubeera mu kibiina ky'okwagala eggwanga kya tteeka eri buli muyizi oluvannyuma lw'okusasula ssente z'obwammemba. Kati abayizi 1,600 be beewandiisa. '''Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa''' Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa kyatandikibwawo nga 3 Ogwokutaano 2012 oluvannyuma lw'abayizi Abaiteeso okukizuula nti obuwangwa bwabwe, naddala olulimi, obulombolombo, empisa, ennono n'enzikiriza, byali biggwawo. Abayizi baabuliriza era ne basalawo okutandikawo ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa ekiyitibwa Iteso Cultural Union (ICU). Ekibiina kino kimanyiddwa nnyo Owekitiibwa Papa Emorimor ow'ekibiina kya ICU ekikulu. 8xlz4jxo6ffr9sxjw8yzvulpj2fkyvt 48285 48284 2026-04-28T09:51:58Z Charles Kalanzi 9748 48285 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. '''Ekibiina kya Straight Talk HIV-AIDS/WSWM/PIASY''' Nga balina bammemba abawera ebitundu 25% ku bayizi bonna, PIASY TCA basomesa era ne bategeeza abantu ku nsonga za siriimu. Kino bakikola nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu lukuŋŋaana lw'essomero, nga bategeka enkiiko z'ebibiina by'essomero, nga bategeka empaka z'okuzannya emizannyo, nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu kibiina, nga bakola obubaka obumanyisa abantu ku siriimu, nga bawa obulagirizi n'okubudaabuda era nga bakyalira amasomero amalala ne TASO Soroti. '''Ekibiina kya Patriotism''' Ekibiina kino kyatandikibwawo okusinziira ku mateeka ga gavumenti era abakulembeze b'essomero be bakiteekesa mu nkola. Okubeera mu kibiina ky'okwagala eggwanga kya tteeka eri buli muyizi oluvannyuma lw'okusasula ssente z'obwammemba. Kati abayizi 1,600 be beewandiisa. '''Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa''' Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa kyatandikibwawo nga 3 Ogwokutaano 2012 oluvannyuma lw'abayizi Abaiteeso okukizuula nti obuwangwa bwabwe, naddala olulimi, obulombolombo, empisa, ennono n'enzikiriza, byali biggwawo. Abayizi baabuliriza era ne basalawo okutandikawo ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa ekiyitibwa Iteso Cultural Union (ICU). Ekibiina kino kimanyiddwa nnyo Owekitiibwa Papa Emorimor ow'ekibiina kya ICU ekikulu. Ekigendererwa kya ICU kwe kusikiriza abayizi abato mu kitundu kya Teso nga kibategeeza obwetaavu bw'okubeera mu mirembe n'abantu abava mu mawanga ag'enjawulo, nga bayita mu kubuulirira n'okukubaganya ebirowoozo ku nsonga ez'enjawulo n'empisa z'obuwangwa. occsx7cnubs9a6ev3rtyjytxeehlbfj 48286 48285 2026-04-28T09:55:05Z Charles Kalanzi 9748 48286 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. '''Ekibiina kya Straight Talk HIV-AIDS/WSWM/PIASY''' Nga balina bammemba abawera ebitundu 25% ku bayizi bonna, PIASY TCA basomesa era ne bategeeza abantu ku nsonga za siriimu. Kino bakikola nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu lukuŋŋaana lw'essomero, nga bategeka enkiiko z'ebibiina by'essomero, nga bategeka empaka z'okuzannya emizannyo, nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu kibiina, nga bakola obubaka obumanyisa abantu ku siriimu, nga bawa obulagirizi n'okubudaabuda era nga bakyalira amasomero amalala ne TASO Soroti. '''Ekibiina kya Patriotism''' Ekibiina kino kyatandikibwawo okusinziira ku mateeka ga gavumenti era abakulembeze b'essomero be bakiteekesa mu nkola. Okubeera mu kibiina ky'okwagala eggwanga kya tteeka eri buli muyizi oluvannyuma lw'okusasula ssente z'obwammemba. Kati abayizi 1,600 be beewandiisa. '''Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa''' Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa kyatandikibwawo nga 3 Ogwokutaano 2012 oluvannyuma lw'abayizi Abaiteeso okukizuula nti obuwangwa bwabwe, naddala olulimi, obulombolombo, empisa, ennono n'enzikiriza, byali biggwawo. Abayizi baabuliriza era ne basalawo okutandikawo ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa ekiyitibwa Iteso Cultural Union (ICU). Ekibiina kino kimanyiddwa nnyo Owekitiibwa Papa Emorimor ow'ekibiina kya ICU ekikulu. Ekigendererwa kya ICU kwe kusikiriza abayizi abato mu kitundu kya Teso nga kibategeeza obwetaavu bw'okubeera mu mirembe n'abantu abava mu mawanga ag'enjawulo, nga bayita mu kubuulirira n'okukubaganya ebirowoozo ku nsonga ez'enjawulo n'empisa z'obuwangwa. == Abaasomerayo abamannyiddwa == * Musa Ecweru, omubalirizi w'ebitabo era munnabyabufuzi * Charles Engola, munnabyabufuzi * Andrew Mukooza, munnamaggye * Wafula Oguttu, munnamawulire era munnabyabufuzi 7n20dk55s12e3pew6xa6bkj8w5sard5 48288 48286 2026-04-28T09:57:13Z Charles Kalanzi 9748 48288 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. '''Ekibiina kya Straight Talk HIV-AIDS/WSWM/PIASY''' Nga balina bammemba abawera ebitundu 25% ku bayizi bonna, PIASY TCA basomesa era ne bategeeza abantu ku nsonga za siriimu. Kino bakikola nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu lukuŋŋaana lw'essomero, nga bategeka enkiiko z'ebibiina by'essomero, nga bategeka empaka z'okuzannya emizannyo, nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu kibiina, nga bakola obubaka obumanyisa abantu ku siriimu, nga bawa obulagirizi n'okubudaabuda era nga bakyalira amasomero amalala ne TASO Soroti. '''Ekibiina kya Patriotism''' Ekibiina kino kyatandikibwawo okusinziira ku mateeka ga gavumenti era abakulembeze b'essomero be bakiteekesa mu nkola. Okubeera mu kibiina ky'okwagala eggwanga kya tteeka eri buli muyizi oluvannyuma lw'okusasula ssente z'obwammemba. Kati abayizi 1,600 be beewandiisa. '''Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa''' Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa kyatandikibwawo nga 3 Ogwokutaano 2012 oluvannyuma lw'abayizi Abaiteeso okukizuula nti obuwangwa bwabwe, naddala olulimi, obulombolombo, empisa, ennono n'enzikiriza, byali biggwawo. Abayizi baabuliriza era ne basalawo okutandikawo ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa ekiyitibwa Iteso Cultural Union (ICU). Ekibiina kino kimanyiddwa nnyo Owekitiibwa Papa Emorimor ow'ekibiina kya ICU ekikulu. Ekigendererwa kya ICU kwe kusikiriza abayizi abato mu kitundu kya Teso nga kibategeeza obwetaavu bw'okubeera mu mirembe n'abantu abava mu mawanga ag'enjawulo, nga bayita mu kubuulirira n'okukubaganya ebirowoozo ku nsonga ez'enjawulo n'empisa z'obuwangwa. == Abaasomerayo abamannyiddwa == * [[:en:Musa_Ecweru|Musa Ecweru,]] omubalirizi w'ebitabo era munnabyabufuzi * [[:en:Charles_Engola|Charles Engola]], munnabyabufuzi * [[:en:Andrew_Mukooza|Andrew Mukooza]], munnamaggye * [[:en:Wafula_Oguttu|Wafula Oguttu]], munnamawulire era munnabyabufuzi lcfmuhjbnl1069z8b59v50rktdpwmxm 48289 48288 2026-04-28T09:58:26Z Charles Kalanzi 9748 48289 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. '''Ekibiina kya Straight Talk HIV-AIDS/WSWM/PIASY''' Nga balina bammemba abawera ebitundu 25% ku bayizi bonna, PIASY TCA basomesa era ne bategeeza abantu ku nsonga za siriimu. Kino bakikola nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu lukuŋŋaana lw'essomero, nga bategeka enkiiko z'ebibiina by'essomero, nga bategeka empaka z'okuzannya emizannyo, nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu kibiina, nga bakola obubaka obumanyisa abantu ku siriimu, nga bawa obulagirizi n'okubudaabuda era nga bakyalira amasomero amalala ne TASO Soroti. '''Ekibiina kya Patriotism''' Ekibiina kino kyatandikibwawo okusinziira ku mateeka ga gavumenti era abakulembeze b'essomero be bakiteekesa mu nkola. Okubeera mu kibiina ky'okwagala eggwanga kya tteeka eri buli muyizi oluvannyuma lw'okusasula ssente z'obwammemba. Kati abayizi 1,600 be beewandiisa. '''Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa''' Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa kyatandikibwawo nga 3 Ogwokutaano 2012 oluvannyuma lw'abayizi Abaiteeso okukizuula nti obuwangwa bwabwe, naddala olulimi, obulombolombo, empisa, ennono n'enzikiriza, byali biggwawo. Abayizi baabuliriza era ne basalawo okutandikawo ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa ekiyitibwa Iteso Cultural Union (ICU). Ekibiina kino kimanyiddwa nnyo Owekitiibwa Papa Emorimor ow'ekibiina kya ICU ekikulu. Ekigendererwa kya ICU kwe kusikiriza abayizi abato mu kitundu kya Teso nga kibategeeza obwetaavu bw'okubeera mu mirembe n'abantu abava mu mawanga ag'enjawulo, nga bayita mu kubuulirira n'okukubaganya ebirowoozo ku nsonga ez'enjawulo n'empisa z'obuwangwa. == Abaasomerayo abamannyiddwa == * [[:en:Musa_Ecweru|Musa Ecweru,]] omubalirizi w'ebitabo era munnabyabufuzi * [[:en:Charles_Engola|Charles Engola]], munnabyabufuzi * [[:en:Andrew_Mukooza|Andrew Mukooza]], munnamaggye * [[:en:Wafula_Oguttu|Wafula Oguttu]], munnamawulire era munnabyabufuzi == Laba ne == * [[Soroti (disitulikit)|Soroti]] p7j3up9vq9o6onl52ivk1tvgbb3e7ua 48290 48289 2026-04-28T09:59:37Z Charles Kalanzi 9748 48290 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. '''Ekibiina kya Straight Talk HIV-AIDS/WSWM/PIASY''' Nga balina bammemba abawera ebitundu 25% ku bayizi bonna, PIASY TCA basomesa era ne bategeeza abantu ku nsonga za siriimu. Kino bakikola nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu lukuŋŋaana lw'essomero, nga bategeka enkiiko z'ebibiina by'essomero, nga bategeka empaka z'okuzannya emizannyo, nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu kibiina, nga bakola obubaka obumanyisa abantu ku siriimu, nga bawa obulagirizi n'okubudaabuda era nga bakyalira amasomero amalala ne TASO Soroti. '''Ekibiina kya Patriotism''' Ekibiina kino kyatandikibwawo okusinziira ku mateeka ga gavumenti era abakulembeze b'essomero be bakiteekesa mu nkola. Okubeera mu kibiina ky'okwagala eggwanga kya tteeka eri buli muyizi oluvannyuma lw'okusasula ssente z'obwammemba. Kati abayizi 1,600 be beewandiisa. '''Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa''' Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa kyatandikibwawo nga 3 Ogwokutaano 2012 oluvannyuma lw'abayizi Abaiteeso okukizuula nti obuwangwa bwabwe, naddala olulimi, obulombolombo, empisa, ennono n'enzikiriza, byali biggwawo. Abayizi baabuliriza era ne basalawo okutandikawo ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa ekiyitibwa Iteso Cultural Union (ICU). Ekibiina kino kimanyiddwa nnyo Owekitiibwa Papa Emorimor ow'ekibiina kya ICU ekikulu. Ekigendererwa kya ICU kwe kusikiriza abayizi abato mu kitundu kya Teso nga kibategeeza obwetaavu bw'okubeera mu mirembe n'abantu abava mu mawanga ag'enjawulo, nga bayita mu kubuulirira n'okukubaganya ebirowoozo ku nsonga ez'enjawulo n'empisa z'obuwangwa. == Abaasomerayo abamannyiddwa == * [[:en:Musa_Ecweru|Musa Ecweru,]] omubalirizi w'ebitabo era munnabyabufuzi * [[:en:Charles_Engola|Charles Engola]], munnabyabufuzi * [[:en:Andrew_Mukooza|Andrew Mukooza]], munnamaggye * [[:en:Wafula_Oguttu|Wafula Oguttu]], munnamawulire era munnabyabufuzi == Laba ne == * [[Soroti (disitulikit)|Soroti]] == Ebijuliziddwamu == ew3wzoa2iyd9t2rejtw17zq3chc5i60 48291 48290 2026-04-28T10:02:17Z Charles Kalanzi 9748 48291 wikitext text/x-wiki '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. '''Ekibiina kya Straight Talk HIV-AIDS/WSWM/PIASY''' Nga balina bammemba abawera ebitundu 25% ku bayizi bonna, PIASY TCA basomesa era ne bategeeza abantu ku nsonga za siriimu. Kino bakikola nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu lukuŋŋaana lw'essomero, nga bategeka enkiiko z'ebibiina by'essomero, nga bategeka empaka z'okuzannya emizannyo, nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu kibiina, nga bakola obubaka obumanyisa abantu ku siriimu, nga bawa obulagirizi n'okubudaabuda era nga bakyalira amasomero amalala ne TASO Soroti. '''Ekibiina kya Patriotism''' Ekibiina kino kyatandikibwawo okusinziira ku mateeka ga gavumenti era abakulembeze b'essomero be bakiteekesa mu nkola. Okubeera mu kibiina ky'okwagala eggwanga kya tteeka eri buli muyizi oluvannyuma lw'okusasula ssente z'obwammemba. Kati abayizi 1,600 be beewandiisa. '''Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa''' Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa kyatandikibwawo nga 3 Ogwokutaano 2012 oluvannyuma lw'abayizi Abaiteeso okukizuula nti obuwangwa bwabwe, naddala olulimi, obulombolombo, empisa, ennono n'enzikiriza, byali biggwawo. Abayizi baabuliriza era ne basalawo okutandikawo ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa ekiyitibwa Iteso Cultural Union (ICU). Ekibiina kino kimanyiddwa nnyo Owekitiibwa Papa Emorimor ow'ekibiina kya ICU ekikulu. Ekigendererwa kya ICU kwe kusikiriza abayizi abato mu kitundu kya Teso nga kibategeeza obwetaavu bw'okubeera mu mirembe n'abantu abava mu mawanga ag'enjawulo, nga bayita mu kubuulirira n'okukubaganya ebirowoozo ku nsonga ez'enjawulo n'empisa z'obuwangwa. == Abaasomerayo abamannyiddwa == * [[:en:Musa_Ecweru|Musa Ecweru,]] omubalirizi w'ebitabo era munnabyabufuzi * [[:en:Charles_Engola|Charles Engola]], munnabyabufuzi * [[:en:Andrew_Mukooza|Andrew Mukooza]], munnamaggye * [[:en:Wafula_Oguttu|Wafula Oguttu]], munnamawulire era munnabyabufuzi == Laba ne == * [[Soroti (disitulikit)|Soroti]] == Ebijuliziddwamu == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.tesocollegealoet.sc.ug/ Official website] * [https://www.google.com/maps/place/Teso+College+Aloet+Eastern+Wing/@1.774494,33.630865,17z/data=!3m1!4b1!4m2!3m1!1s0x1779b7ee5c85b939:0x7ec0e06196a27d71// Location of Teso College Aloet, Eastern Wing - on Google Maps] 4j253bm71ttzbglx49ey3jnv9raivhb 48292 48291 2026-04-28T10:05:28Z Charles Kalanzi 9748 48292 wikitext text/x-wiki  {{Databox}} '''Teso College Aloet''' (TCA) yatandikibwawo mu 1953. Teso College [[:en:Preparatory_school_(United_Kingdom)|ssomero eriteekateeka]] abalenzi bokka, nga [[:en:Boarding_school|ly'akisulo]], lisangibwa mu Aloet, [[Soroti]], mu [[Yuganda|Uganda]] . We bwatuukira mu 2014, Teso College yalina abayizi 1,574. Abayizi abasoba mu 30,000 be bamaze emisomo gyabwe mu TCA okuva lwe yatandikibwawo.<ref name=":0">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/our-history/ "Our History".] ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Teso College eri mu bifo 50 ebisooka ku lukalala lw’amasomero agayita obulungi ebigezo by’eggwanga Uganda.<ref name=":1">[http://www.tesocollegealoet.sc.ug/results/ "Teso College Aloet UNEB Results"]. ''Teso College Aloet''. Retrieved 26 June 2014.</ref> Abayizi mu Teso College beetaba mu byokwewumuzaamu omuli ebibiina ebibagatta n'ebyemizannyo. Ekiruubirirwa kya Teso College kwe kusomesa abakulembeze ba Uganda ab'ebiseera eby'omumaaso. == Ebyafaayo == Teso College yatandikibwawo mu 1953 nga bayita mu nteekateeka y’abantu b’omu kitundu okuva mu kitundu ky’e Aloet, nga bawagirwa Leo Okol, Ssentebe w’olukiiko lwa disitulikiti y’e Teso mu kiseera ekyo. Essomero lino mu kusooka teryalina linnya, era nga lirimu ebibiina bya junior bibiri byokka. Mu 1954, wansi w’obukulembeze bwa Gavumenti ey'ebitundu eya Teso, Teso College yakua n’efuuka emu ku masomero agasinga obunene era nga galina ebikozesebwa ebisinga obulungi mu Teso ne Uganda.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Nga 9 Ogwomusanvu 1954, ejjinja ly’omusingi gw’essomero lyassimbibwa Gavana wa Uganda eyali omufuzi w’amatwale mu kiseera ekyo, Sir [[Andrew Cohen (omuddukanya w’emirimu gy’amatwale) .|Andrew Cohen]],<ref name=":0" /> ng’alaga okutandikawo essomero lino mu butongole era n’alituuma erinnya Teso College Aloet. Enteekateeka z’okuwandiisa n’okutandika okusomesa mu butongole ku Teso College zaatandikibwawo A. S. Baxendale, oluvannyuma eyali agenda okufuuka Principal Education Officer, w'e Eastern Province. Mu Gwokubiri 1955, John Sassoon, eyasooka okukola nga omukulu w'essomero lino, yamaliriza enteekateeka zino. Emisomo gyatandika mu butongole nga 1 Ogwokusatu1955, nga James Opolot ye mumyuka. Nga 2 Ogwokusatu1955, Omulamuzi omukulu owa Disitulikiti y’e Teso, E. P. Engulu, ne ssabawandiisi ow’e Teso, JE.I. Ongaino b'etaba mu ttabamiruka eyasooka mu Teso College era Engulu n'abawa ekirabo ky'engoma. Nga omwaka 1955 gunaatera okuggwaako, omukulu w’essomero lya Aloet eyasooka, Jonny E. Jones, yatuuka okuva e Sudan. Okuva lwe lyatandikibwawo okutuuka mu 2012, libadde n'abakulu b’essomero14.<ref>{{Cite journal |last=Sassoon |first=John |year=1960 |title=Teso College, Aloet |journal=TCA Magazine |issue=1 |pages=7–11}}</ref> Teso College esomesezza eddiini ly’Ekikristaayo okuva ku ntandikwa, era egaba ebikozesebwa mu ddiini eri abayizi. Nga tebannaba kuzimba masinzizo g'Abakulisitaayo n’Abakatoliki, ekisenge ekyali okumpi n’etterekero ly’ebitabo kyateekebwateekebwa nga esinzizo, era [[:en:Church_of_Uganda|Abakulisitaayo]] bategekerangayo okuyiga n'okusoma Bayibuli. Ekisenge ky’ebifaananyi kyateekebwawo okuba ekifo ky’Ekkanisa y’Abakatuliki, nga mmisa zikulemberwa omusosodooti. Essomero lino lyafuna ebizibu eby’amaanyi okuva mu 1986–2002, olw’enkyukakyuka n’embeera y’ebyobufuzi etaali nnungi mu Teso.<ref>Oluka, Benon Herbert (31 August 2006). [http://www.observer.ug/new/specials/schools/scl0200608311.php "The Flailing Academic Icon of Teso"]. ''Weekly Observer Uganda''. Retrieved 25 June 2014</ref> Embeera ezze etereera buli lukya okuva mu 2005 okudda waggulu, nga omutindo gwa Teso College mu bigezo bya Uganda gweyongera okutereera.<ref name=":1" /> == Ettabi == Teso College erimu ebitundu bibiri, ekitundu eky’ebuvanjuba n’eky’ebugwanjuba. Buli kitundu kirimu ebibiina, ebisulo, n’ebintu ebirala ebyetaagisa. Ofiisi enkulu eziddukanya emirimu zisangibwa mu kitundu eky’ebuvanjuba. Ekizimbe kino kirimu ofiisi [[:en:Head_teacher|z' Omukulu w'essomero]], omuwandiisi w’Omukulu w'essomero, abamyuka b’omukulu w'essomero, n’owebyensimbi. Mulimu n’akasenge akatono akayitibwa chapel n’ekisenge ky’abakozi. Ekisenge ky’Enkuŋŋaana Enkulu kiriraanye ekizimbe ekiddukanya emirimu. Kikola emirimu mingi, omuli enkuŋŋaana ez’oku makya ku Lwomukaaga, enkuŋŋaana ez’enjawulo, enkiiko n’okukubaganya ebirowoozo. Era ekozesebwa mu by’okwesanyusaamu, gamba ng’okulaga firimu. Ekisenge kino era kikozesebwa mu kukola ebigezo by’eggwanga ku nkomerero y’omwaka.<ref>{{Cite web |last=Landheer |first=Bob |title=Bob Landheer, I was a teacher at Teso College from September 1964 until November 1966 |url=http://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2012/01/TCA_Bob_Landheer-.pdf |access-date=20 April 2014 |website=Teso College Aloet}}</ref> Essomero lirina ebisulo munaana eby’abayizi ba Ordinary Level (bitaano mu kitundu ky'ebuvanjuba ate bisatu mu kitundu ky'ebugwanjuba); n’ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba Advanced Level. Buli kisulo mu kitundu eky’ebuvanjuba kirina ky'ekifaananya erinnya mu bisulo eby'ekitundu by'ebugwanjuba. Ebisulo bino byatuumibwa amannya g’abantu ab’amaanyi mu nfuga ya Teso mu kiseera ekyo, n’abantu abalala abaamanyi mu Afirika.<ref>{{Cite web |last=Otim |first=Richard Herbert |year=2012 |title=Teso College Aloet, the mid eastern giant |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/Teso-College-Aloet--the-mid-eastern-giant/-/688336/1487408/-/exhqb8/-/index.html |access-date=18 August 2013 |website=Uganda Monitor}}</ref> Mulimu bano wammanga: * Kenyatta House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]], mu kusooka yazaalibwa Kamau Wa Ngengi, Pulezidenti wa Kenya eyasooka. * Lumumba House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Patrice Émery Lumumba. Lumumba yali mukulembeze wa Congo eyeefuga era nga ye Ssaabaminisita wa Republic of Congo (kati Democratic Republic of Congo) eyasooka okulondebwa mu mateeka oluvannyuma lw’okuyambako okuwangula obwetwaze bwayo okuva mu Bubirigi mu Gwomukaaga 1960. * Obwangor House ''':''' Yatuumibwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu munnabyabufuzi mu disitulikiti y’e Teso eyasooka mu kiseera ekyo, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]], olw’omulimu omunene gwe yakola mu kukulaakulanya Teso. Obwangor ye Etesot eyasooka okukiikirira disitulikiti y'e Teso mu palamenti ya Uganda. Obwangor House erimu abayizi 128, era y’esinga okumpi n’eddiiro. Okutwalira awamu ebadde ekola bulungi mu mizannyo ne mu biseera by’okukebera. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika nga Oweggombolola era n'awummula nga omwami w'essaza Katakwi County (kati [[Katakwi (disitulikit)|disitulikiti y'e Katakwi]] ). * Engulu House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Engulu Eria Paulo, Omulamuzi omukulu eyasooka mu Disitulikiti y’e Teso, era eyakola emirimu mu Lukiiko olwasooka olwa Teso College Aloet. * Engwau House ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omulamuzi Engwau, eyasomera mu Teso College wakati wa 1957 ne 1960. Engwau yalina dipulooma ya First Class Law School okuva mu Nsamizi Law School. Bwe yamaliriza emisomo gye, yasooka kukola gwa busomesa mu Iganga COU, oluvannyuma n’akola mu [[Lira (disitulikit)|disitulikiti y’e Lira]] . Yeegatta ku kitongole ekiramuzi ng’omulamuzi ow’eddaala ery’okusatu mu 1964. * Epaku House ''':''' Erinnya lyatuumibwa Epaku, eyawaayo ettaka essomero kwe lyazimbibwa. * Esabu House ''':''' Erinnya lino lyatuumibwa okujjukira owami w'Essaza mu disitulikiti y’e Teso, Esabu Patrick, oluvannyuma eyasitulwa n’aweebwa ekifo kya District Commissioner, [[Mubende (disitulikit)|mu disitulikiti y’e Mubende]] . Waliwo ekisulo kimu n’ebisenge bibiri eby’okusulamu abayizi ba ‘A’ Level. Mu bino mulimu Akabway House, Jones Hall ne Inyoin Hall. Ebisenge ebibiri ebiriraanyewo byawuddwamu ekifo eky’awamu. * Jones Hall ''':''' Yatuumibwa erinnya ly'omukulu w'essomero eyasooka. * Inyoin Hall ''':''' Erinnya lyabbulwa mu Inyoin J. Onaba Kamodan, amanyiddwa ennyo nga JOK, ey'afuuka Omuwanika eyasooka mu lukiiko lwa Disitulikiti y’e Teso okuva mu busomesa ku [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]]. JOK yali musajja mwesimbu omwerufu, era ng’amulwanirizi wa disitulikiti y’e Teso etaliimu nguzi. Ekisenge kino kisuza abayizi 120 aba ‘A’ Level. * Akabway House ''':''' Yatuumibwa erinnya lya Akabway Stephen, eyatandika okukola nga Oweggombolola era n’awummula nga mwami wa Ssaza ly'e of Katakwi(kati disitulikiti y’e Katakwi). == Obulamu bw'eddiini mu Teso College == Teso College Aloet ekkiriza eddembe ly'okusinza. Essomero lino lirina amasinzizo abiri — ery'Abakulisitaayo, erisangibwa mu bugwanjuba, n’Ekkanisa y'Abakatolili, esangibwa mu buvanjuba. == Faamu ya Teso College == Faamu y’essomero eno yeenyigira mu kulima ebirime n’obulunzi, wamu [[:en:Apiculture|n’okulunda enjuki]] . Ebigendererwa ebikulu ebya faamu y’essomero kwe kuwa abayizi abasoma ebyobulimi okutendekebwa mu nkola, okutendeka abayizi abalala mu bukugu mu kulima, okukola ebirime eby’emmere n’ebiva mu bisolo okusobola okulpongoosa ku ndya y’abayizi, okuyamba abayizi okutegeera obukulu bw’ebyobulimi, n’okuteekateeka abayizi okweyimirizaawo nga bavudde ku ssomero. Faamu y’essomero eno erunda n’okulabirira enkoko, ente, embizzi, ekibira ky'emiti gy’emicungwa egisukka mu 300 nga giweza yiika 3, emiti gya payini nga 12,000 nga gikwata ettaka lya yiika nga 12, n’ebiyumba ebinene 5 ebya Kenya Top Bar ebirimu enjuki. == Abakozi ba Teso College == Ettendekero lirina abasomesa n’abakugu nga 70 abalabirira pulogulaamu z’ebyenjigiriza n’ebibiina byokwewumuzaamu17. Ebyava mu bigezo by’abayizi bye bimu ku bisinga obulungi mu Uganda, era essomero lino lirina erinnya mu kusoma obulungi mu bitundu by’obukiikakkono bw’obuvanjuba. Abakozi nga 25 abatali basomesa bawa obuyambi obw’ekikugu, nga bakolera wamu n’abasomesa. == Ebitongole == '''Ekitongole ky’Olungereza: Olulimi Olungereza ne Litulica''' Olulimi Olungereza lwe lulimi lwokka olusomesebwa mu TCA. Ng’olulimi lwokka olutongole olw’essomero lino, awamu n’olulimi lwalyo olusomesebwa, Olungereza lukola kinene nnyo mu kuyiga amasomo amalala mu nsoma. Litulica mu Lungereza bisomesebwa wamu n’olulimi Olungereza okuva mu Siniya esooka. Okusoma Litulica mu Lungereza kiyamba okutumbula enkola y’omuyizi mu lulimi kubanga kimulaga olulimi olutuufu mu mbeera ez’enjawulo n’ebikozesebwa n’ebirungo by’olulimi ebiwerako. [[Category:Pages with unreviewed translations]] '''Ekitongole ky’okubala''' Buli mwaka abayizi 60 beetaba mu mpaka z’okubala ez’eggwanga ezitegekebwa ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. Omuwendo omulungi ku bo balabika mu bifo eby’oku ntikko mu ggwanga lyonna. Okukolaganira awamu kwolesebwa mu bammemba b’ekitongole era kino kivuddeko okuyitimusa enkola y’abayizi ku mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. '''Ekitongole kya Physics''' Ekitongole kya Physics kiddukanyizibwa abasomesa bonna mu kitongole kino, nga kikulemberwa akulira ekitongole Okutondawo ekibiina ekigatta aba Physics, kiyambye okutumbula omutindo mu kusoma n'ebyo ebiva mu bigezo ebyakamalirizo ebya UCE ne UACE. '''Ekitongole ky’ebyobulimi''' Faamu y’essomero erongooseddwa nnyo, mu by’obusuubuzi n’okusomesa. Mu faamu eno mulimu ebitundu by’enkoko n’embizzi. Edda yalimu ente ennansi, naye ezo zaatundibwa ne muteekebwamu enzungu. Enkola y’ebyobulimi mu bigezo by’eggwanga ebadde egenda etereera mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’ebyobusuubuzi''' Ebyobusuubuzi lye limu ku masomo ga bizinensi agasomesebwa mu ttendekero lino. Edda kyasomesebwa okumala emyaka esatu nga kitandikira ku Siniya eyookubiri, kyokka mu kiseera kino kisomesebwa okumala emyaka ena nga kitandikira ku Siniya esooka. Eby’obusuubuzi bisomesebwa abasomesa ab’enkalakkalira n’abalala abali ku lukalala lw’omusaala gwa gavumenti. Enkola y’ekitongole kino eteredde mu myaka egiyise. '''Ekitongole ky’Eddiini y’Ekikristaayo''' Essomo lino lisomesebwa ku Mitendera gyombi egya ‘O’ ne ‘A’. Lino lye limu ku masomo ag’okwesalirawo agasomebwa abayizi abasinga obungi ku ‘O’ Level, nga ebitundu 75% ku bibiina bya semi- ne candidate bye bikola. Lino lye limu ku masomo agasinga okwettanirwa mu kitongole kya 'A' Level Arts. Omutindo gubadde mulungi okumala emyaka kkumi egiyise, ng’abayizi abasinga bafuna distinctions ne credits ku ‘O’ Level ate principal n’ayita ku ‘A’ Level. '''Ekitongole kya Biology''' Biology lye limu ku masomo ga ssaayansi ag'obuwaze. '''Ekitongole ky’okukuba ebifaananyi eby’ekikugu''' Ekitongole kino kiyinza okunnyonnyolwa ng’ekigenda okuva ku kitalabika ne kifuuka ekimanyiddwa mu byafaayo byakyo ebisembyeyo, okuva ku bayizi 4 mu 2006 okutuuka ku bayizi 60 abawandiisibwa mu kiseera kino,. Olw’okusalawo okuggyawo emirimu gy’embaawo ng’essomo mu 2007, Technical Drawing esigadde nga ly'essomo erisinga obukulu eri ekitongole kino. '''Ekitongole ky’ebyafaayo''' Ebyafaayo lye limu ku masomo 7 amakulu agasomesebwa ku ddaala lya ‘O’, era ssomo lya Arts erimanyiddwa ennyo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole kya Geography''' Geography ssomo lya buwaze ku ddaala lya ‘O’ ate ery’okwesalirawo ku ddaala lya ‘A’. '''Ekitongole ky’ebyemikono''' Ekitongole ky’ebyemikono kya njawulo mu kitundu kino kubanga abayizi bafuna ebikozesebwa eby’enjawulo ebigulibwa essomero buli ttaamu. Abayizi basomesebwa okukuba ebifaananyi nga bakozesa emikutu egy’enjawulo, gamba nga langi ya bipande, langi z’amazzi ne pawuda. '''Ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi''' Enjigiriza mu by’obusuubuzi buyiiya bupya mu nnongoosereza mu by’enjigiriza eyatandikibwawo minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Kigendereddwamu okutondawo abakola emirimu okusinga abanoonya emirimu ababadde babunye okutuusa kati. Ekigendererwa kwe kusiga obukugu mu by’obusuubuzi mu bayizi. Ng’ekitongole, kigaba obukugu mu bizinensi, olwo abayizi bwe banaamaliriza okusoma kwabwe okutongole, basobole okutandikawo bizinensi zaabwe eziyingiza ssente, okukkakkana nga baziyimirizaawo n’okuziddaabiriza. '''Ekitongole kya tekinologiya w’amawulire n’empuliziganya (ICT).''' Ekitongole kino kyasooka kutandikibwawo nga pulojekiti wansi wa PTA. ICT yagenda mu maaso n’efuuka emu ku masomo mu ssomero lino. Mpolampola abayizi beeyongera okwagala essomo lino, era ne kisalibwawo nti abaagala okwewandiisa mu bigezo bya Uganda National Examinations (UNEB). Ekitongole kino kifuuse bbize nnyo nga kati omuwendo gw’abayizi gwonna gusomesebwa obukugu mu ICT. ==== Ekitongole kya Chemistry ==== Essomo lya Chemistry lye limu ku masomo agasomesebwa okuva mu siniya esooka okutuuka mu siniya ey'omukaaga mu Teso College Aloet ne mu masomero amalala mangi mu ggwanga. '''Ekitongole kya Physical Education''' Essomo lino lyaleetebwa mu ssomero n’eggwanga lyonna mu 2010. Mu kusooka lyali lirina kusomesebwa mu S.1 ne lidda mu S.2 mu 2011, naye lyatandikira mu S.1 okutuuka mu S.3 mu mwaka gwe gumu. Mu 2004, gavumenti ya Uganda yakkiriza enkola ya National Physical Education and Sports Policy (NPESP). Mu 2008, Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo yalagira nti okusomesa Ebyemizannyo ng’essomo erikulu kibeere kya tteeka mu masomero ga ssekendule gonna'''.''' Mu 2012, Minisitule y'Ebyenjigiriza n'Ebyemizannyo yatandikawo amasomero 32 mu ggwanga lyonna agayitibwa Amasomero g'Ebyemizannyo. Teso College Aloet lye limu ku masomero ago agaalondebwa. Amasomero g'ebyemizannyo gajja kuwa embeera ennungi omuyinza okukuzibwa ebitone by'emizannyo ate ng'abayizi beeyongera okusoma. Ebyo ebisomesebwa mu masomero g'ebyemizannyo mulimu ebintu munaana ebikulu n'emizannyo musanvu egirondeddwa, nga buli ssomero lirondamu gumu. Ebintu ebikulu ebisomesebwa mulimu: okuzannya, omupiira, volleyball, basketball, rugby, okudduka, okuzannya tenesi, n'okuzannya emizannyo egikolebwa n'obwongo, gamba nga chess, Scrabble, Draft, ne mweso. Waliwo n'emizannyo emirala egisomesebwa, gamba nga netball, grass hockey, handball, cricket, lawn tennis, badminton, okuwuga, ne baseball (egisomesebwa mu ssomero lino) ne softball. Essomero lya Teso College lirina ettaka erimala okuzimbako ebikozesebwa. Mu kiseera kino lirina ebikozesebwa bino: ebisaawe by'omupiira musanvu (nga bitaano ku byo bikozesebwa),ebisaawe bya volleyball bibiri, ebisaawe by'omupiira gw'ensero bisatu, ekisaawe kya baseball kimu, table tennis bbiri, ekisaawe kya rugby kimu, ekisaawe ky'okuddukiramu kimu, n'emizannyo gy'obwongo nga Scrabble. ==== Ekitongole ky'ebyenfuna ==== Ebyenfuna ssomo erisomesebwa ku ddaala lya ‘A’ . Abayizi abayise okubala, ebyobusuubuzi, okubala ebitabo, okutandikawo emirimu, n'ebyobulimi ku ddaala lya ‘O’ bakkirizibwa okusoma ebyenfuna ku ddaala lya ‘A’. ==== Ekitongole kya General Paper (GP) ==== Omukulu w'ekitongole kya General Paper (GP) akwatagana n'abasomesa abalala mu kitongole okukwasaganya ensonga eziri mu bitundu bye bamanyi obulungi. Okugeza, ensonga ekwata ku kifo ky'okulaakulanya ICT, ekwasaganyizibwa abasomesa ba ICT. == Etterekero ly'ebitabo == Teso College erina etterekero ly'ebitabo eririmu buli kimu, nga lirimu ebitabo eby'enjawulo ebisobola okuyamba abayizi mu kusoma kwabwe. Waliwo avunaanyizibwa ku tterekero lino, okulaba nti ebitabo ebisembebwa bibaawo, nti abayizi bamanyi engeri y'okubikozesaamu, era nti bamanyisibwa ku bintu ebipya ebibaawo. == Obukulembeze bw'abayizi == Teso College erina enkola y'obukulembeze bw'abayizi. Omukulembeze w'abakulembeze w'abayizi y'akulembera banne mu mirimu gyabwe, akulembera akakiiko k'abayizi, era akiikirira eddoboozi ly'abayizi n'essomero mu mikolo egy'enjawulo. Abakulembeze b'abayizi n'abakikkirira abayizi bakola omulimu gwa maanyi ku ssomero. Bakola ng'ababaka b'essomero. Abakulembeze b'abayizi bonna bayambako okulondoola abayizi abato n'okubakuumirako amaaso nga bayamba ku basomesa. Era basuubirwa okubeera abakuumi era ekyokulabirako eri abalala, nga bagoberera amateeka n'ebiragiro by'essomero, ate nga bavumirira ebikolwa ebikyamu n'ekitiibwa. == Eby'okwesanyusaamu n'okwewumuzaamu == Ebika by'ebintu eby'enjawulo ebisanyusa n'okwewumuzaamu ebikolebwa mu ssomero mulimu: '''Firimu''': Essomero liraga firimu buli lusoma. Ebika bya firimu eziragibwa mu ssomero mulimu ez'isomesa, eza documentary, ez'action, n'ez'okusanyusa. '''Ekibiina ky'okukubaganya ebirowoozo:''' Okukubaganya ebirowoozo kutegekebwa buli lusoma. Empaka z'okukubaganya ebirowoozo zitegekebwa wakati w'ebibiina. Okukubaganya ebirowoozo kugenderera okuyamba abayizi ab'enyigiramu okuyiga obukodyo bw'okwogera mu lujjudde, okuyitimusa obukugu bwabwe mu lulimi Olungereza n'okutumbula okunoonyereza n'okwekenneenya ebiwandiiko ku mitwe gy'okukubaganya ebirowoozo. '''Eby'okuyimba:''' Abayizi bayiga okuyimba. Abayizi abeenyigira mu by'okuyimba batera okuba abalokole era bayiga ennyimba z'eddiini. '''Ebyemizannyo:'''Teso College lyetaba mu mizannyo egy'enjawulo. Muno mulimu: emisinde, omupiira, omuzannyo gw'okubaka ne volleyball. '''Ekibiina kya Fizikisi:''' Okutandikibwawo kw'ekibiina kya Fizikisi kiviiriddeko okuyitimusa ebiva mu bigezo by'akamalirizo ebya UCE ne UACE. == Ebyemizannyo n'emisinde == Ebyemizannyo nga omupiira, volleyball ne basketball bimanyiddwa nnyo mu ssomero. Okumala emyaka, Teso College eyongedde okwenyigira mu mpaka z'omupiira n'omuzannyo gwa volleyball ku mutendera gwa disitulikiti ne zooni. PE ssomo lya buwaze, nga luno lwe lumu ku masomo agasinga obukulu mu kusoma kw'omuyizi. Essomero lirina ebisaawe eby'okuzannyiramu eby'amaanyi, omuli ekisaawe ky'omupiira ekinene ekiri ku West Wing, omuli ekisaawe ky'omupiira n'ekisaawe kya volleyball. Ekisaawe ky'essomero ekisingako obunene ekiri ku East Wing kirimu ebisaawe by'omupiira, ekisaawe kya volleyball, ekisaawe kya handball, n'ekisaawe kya rugby, awamu n'ekisaawe kya basketball. Ekisaawe ekikulu kitunudde mu kisulo ky'omukulu w'essomero nga kiriko ekisaawe kya badminton ne tennis. == Ebibiina ebigatta abayizi == '''Ekibiina by'Abawandiisi''' Oluvannyuma lw'ebbanga eddene nga tebafuna nkuŋŋaana, ekibiina ky'Abawandiisi kyaddamu okukungaana mu 2006 nga kirimu abantu 10. Mu 2011, ekibiina ky'Abawandiisi kyakuba magazini y'essomero eyasooka, eyitibwa Pelican, okuva mu magazini eyasembayo okukubibwa mu myaka gya 1960. Mu 2012, magazini ey'okubiri eya Pelican yakubibwa. Mu 2013, ekibiina ky'Abawandiisi kyawandiisa abantu nga 35. Ekibiina kifulumya Pelican buli mwaka, era kikola “cartoon networking”—okukuba katuni ezisaasaanya obubaka obukwata ku ssomero n’abayizi, eziteekebwa ku bipande by’okulangirirako buli wiiki.Ekibiina kino era kikuŋŋaanya amawulire agafulumizibwa mu lukuŋŋaana olw’awamu olubeerawo buli Mmande, era etendeka abayizi abalala ku kuwandiika n’okusunsula amawulire. '''Ekibiina kya CyberScience''' Ekibiina kya CyberScience kirimu abayizi ba ‘O’ Level. Nga bakozesa kompyuta ezibaweebwa ekitongole kya Cyber School Technology Solutions Uganda, nga bakolagana ne Minisitule y’Ebyenjigiriza n’Ebyemizannyo, abayizi basobola okuyiga tekinologiya omupya. '''Ekibiina kya Scripture Union''' Ekibiina kirina bammemba abasukka mu 400 n'abakulembeze ab'okuntikko 40, abatuukiriza ebigendererwa by'ettabi ly'eggwanga ekkulu erya Scripture Union Uganda. '''Ekibiina ky'ebyokubala''' Kyazzibwawo mu 2011, ekibiina kino kirimu abayizi b'okubala n’abayizi abalala abalina obwagazi mu ssomo lino ku ddaala lya ‘O’ ne ‘A’. Ekigendererwa ky’ekibiina kino kwe kusobozesa abayizi okukola obulungi mu ssomo lino n’okubawa engeri y’okugonjoolamu ebizibu ebiriwo mu bulamu obwa bulijjo. '''Ekibiina kya Red Cross''' Ekibiina kya Red Cross kigoberera emisingi omusanvu egya HINIVUU omuli: Obuntu, Obutasosola, Obutabaako ludda, Okwetengerera, Obwannakyewa, Obumu n'Obwetwaze. Bannakyewa ba Red Cross batendekebwa mu bukugu obw'omugaso mu bulamu, okuddukanya pulojekiti n'obujjanjabi obusookerwako. N'obukugu buno obusookerwako, beenyigira mu kugaba obujjanjabi obusookerwako mu nnaku z'ebyemizannyo ku ssomero, emisinde gya disitulikiti n'ebirala. '''Ekibiina kya ba scout''' Ekibiina kya ba scout kya kyeyagalire, tekiriimu byabufuzi era kya byanjigiriza eri abavubuka. Kyaniriza buli muntu nga tewali kusosola mu mawanga wadde enzikiriza, okusinziira ku kigendererwa, emisingi n'engeri ebyannyonnyolwa Lord Baden Powell, ne mukyala we, Olivier ow'e Gilwell. Ekigendererwa ky'Abasikawutu kwe kuyigiriza abavubuka okuzimba ebitundu byabwe. Abasikawutu bayigirizibwa okubeera n'empisa ennungi eziragibwa mu ngeri 12 ez'Amateeka g'Abasikawutu, era b'eyongera okubeera n'empisa zino mu bukulu. Ekimu ku bintu ebikulu mu mpisa z'Abasikawutu kwe kubeera abeesigwa. '''Ekibiina kya Young Catholic Students (YCS)''' YCS mu kusooka kyali kiyitibwa Young Christian Students era oluvannyuma kyakyusibwa ne kifuuka Young Catholic Students Club, nga bammemba baakyo bali Bakatoliki bokka. Ekibiina kino kyatandikibwawo mu kyasa ekya 19 omusosodooti Omubirigi ayitibwa Fr Joseph C. ng’engeri y’okuzzaamu abavubuka essuubi n’obuvumu mu Bulaaya. Ekigendererwa ekikulu eky’ekibiina kino kwe kufuula ensi abavubuka gye babeeramu ekifo ekirungi era ekisanyusa okubeeramu, mu by’omwoyo ne mu by’omubiri. '''Ekibiina kya Straight Talk HIV-AIDS/WSWM/PIASY''' Nga balina bammemba abawera ebitundu 25% ku bayizi bonna, PIASY TCA basomesa era ne bategeeza abantu ku nsonga za siriimu. Kino bakikola nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu lukuŋŋaana lw'essomero, nga bategeka enkiiko z'ebibiina by'essomero, nga bategeka empaka z'okuzannya emizannyo, nga bategeka emboozi ezikwata ku siriimu ne mukenenya mu kibiina, nga bakola obubaka obumanyisa abantu ku siriimu, nga bawa obulagirizi n'okubudaabuda era nga bakyalira amasomero amalala ne TASO Soroti. '''Ekibiina kya Patriotism''' Ekibiina kino kyatandikibwawo okusinziira ku mateeka ga gavumenti era abakulembeze b'essomero be bakiteekesa mu nkola. Okubeera mu kibiina ky'okwagala eggwanga kya tteeka eri buli muyizi oluvannyuma lw'okusasula ssente z'obwammemba. Kati abayizi 1,600 be beewandiisa. '''Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa''' Ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa kyatandikibwawo nga 3 Ogwokutaano 2012 oluvannyuma lw'abayizi Abaiteeso okukizuula nti obuwangwa bwabwe, naddala olulimi, obulombolombo, empisa, ennono n'enzikiriza, byali biggwawo. Abayizi baabuliriza era ne basalawo okutandikawo ekibiina ky'ebikwata ku buwangwa ekiyitibwa Iteso Cultural Union (ICU). Ekibiina kino kimanyiddwa nnyo Owekitiibwa Papa Emorimor ow'ekibiina kya ICU ekikulu. Ekigendererwa kya ICU kwe kusikiriza abayizi abato mu kitundu kya Teso nga kibategeeza obwetaavu bw'okubeera mu mirembe n'abantu abava mu mawanga ag'enjawulo, nga bayita mu kubuulirira n'okukubaganya ebirowoozo ku nsonga ez'enjawulo n'empisa z'obuwangwa. == Abaasomerayo abamannyiddwa == * [[:en:Musa_Ecweru|Musa Ecweru,]] omubalirizi w'ebitabo era munnabyabufuzi * [[:en:Charles_Engola|Charles Engola]], munnabyabufuzi * [[:en:Andrew_Mukooza|Andrew Mukooza]], munnamaggye * [[:en:Wafula_Oguttu|Wafula Oguttu]], munnamawulire era munnabyabufuzi == Laba ne == * [[Soroti (disitulikit)|Soroti]] == Ebijuliziddwamu == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.tesocollegealoet.sc.ug/ Official website] * [https://www.google.com/maps/place/Teso+College+Aloet+Eastern+Wing/@1.774494,33.630865,17z/data=!3m1!4b1!4m2!3m1!1s0x1779b7ee5c85b939:0x7ec0e06196a27d71// Location of Teso College Aloet, Eastern Wing - on Google Maps] f1ypq4w04smqddr9vmcb36mevgoaz5c Solomon Serwanjja 0 13039 48236 48024 2026-04-27T19:05:22Z ESTHER NAKITENDE 9175 Mu mpandiika katono. #WCUG26MUK 48236 wikitext text/x-wiki '''Solomon Serwanjja [[:en:Demographics_of_Uganda|Munnayuganda,]]''' era Munnamawulire omunoonyereza nga y'akulira emikutu gy’amawulire. Ye mukulu atwala ekitongole kya African Institute for Investigative Journalism (AIIJ) <ref>{{Cite web |title=Our Team – African Institute for Investigative Journalism |url=https://africaniij.org/our-team/ |access-date=2026-04-26 |archive-date=2023-03-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230329034259/https://africaniij.org/our-team/ |url-status=dead }}</ref> era akoze ne [[:en:NBS_Television_(Uganda)|NBS Television]] mu Uganda. <ref>{{Cite web |date=13 July 2021 |title=Solomon Serwanjja Quitting NBS after 6 years - SoftPower News |url=https://www.softpower.ug/solomon-serwanjja-quitting-nbs-tv-after-6-years/}}</ref> Ono yeyafuna engule ya [[:en:BBC_News_(international_TV_channel)|BBC World News]] [[:en:Komla_Dumor_Award|Komla Dumor Award]], ewebwa bannamawulire ba Africa abakajja. <ref>{{Cite web |title=I want to continue Komla Dumor's legacy - Serwanjja |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1507770/continue-komla-dumors-legacy-serwanjja |access-date=2019-10-23 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |date=29 January 2021 |title=Solomon Sserwanja: The stone that builders refused |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/columnists/nicholas-sengooba/solomon-sserwanja-the-stone-that-builders-refused-1851998 |access-date=2021-05-21 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Obuto bwe n'emisomo gye == Serwanjja yazaalibwa mu Uganda. Ono alina diguli eyookubiri mu by'amawulire n'empuliziganya(journalism and communication) okuva ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y'e Makerere]] . <ref>{{Cite web |date=21 May 2021 |title=NBS Anchors Solomon Serwanjja and Mable Twegumye Graduate with Masters Degrees from Makerere University |url=https://campusbee.ug/news/nbs-anchors-solomon-serwanjja-and-mable-twegumye-graduate-with-masters-degrees-from-makerere-university/}}</ref> == Emirimu == '''Solomon Serwanjja [[:en:Demographics_of_Uganda|Munnayuganda,]]''' Munnamawulire omunoonyereza era akulira emikutu gy’amawulire. Ye mukulu atwala ekitongole kya African Institute for Investigative Journalism (AIIJ) <ref>{{Cite web |title=Our Team – African Institute for Investigative Journalism |url=https://africaniij.org/our-team/ |access-date=2026-04-26 |archive-date=2023-03-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230329034259/https://africaniij.org/our-team/ |url-status=dead }}</ref> era akoze ne [[:en:NBS_Television_(Uganda)|NBS Television]] mu Uganda. <ref>{{Cite web |date=13 July 2021 |title=Solomon Serwanjja Quitting NBS after 6 years - SoftPower News |url=https://www.softpower.ug/solomon-serwanjja-quitting-nbs-tv-after-6-years/}}</ref> Ono yeyafuna engule ya [[:en:BBC_News_(international_TV_channel)|BBC World News]] [[:en:Komla_Dumor_Award|Komla Dumor Award]], ngewebwa bannamawulire ba Africa abakajja. <ref>{{Cite web |title=I want to continue Komla Dumor's legacy - Serwanjja |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1507770/continue-komla-dumors-legacy-serwanjja |access-date=2019-10-23 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |date=29 January 2021 |title=Solomon Sserwanja: The stone that builders refused |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/columnists/nicholas-sengooba/solomon-sserwanja-the-stone-that-builders-refused-1851998 |access-date=2021-05-21 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Serwanjja yazaalibwa mu Uganda. Ono alina diguli eyookubiri mu by'amawulire n'empuliziganya(journalism and communication) okuva ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y'e Makerere]] . <ref>{{Cite web |date=21 May 2021 |title=NBS Anchors Solomon Serwanjja and Mable Twegumye Graduate with Masters Degrees from Makerere University |url=https://campusbee.ug/news/nbs-anchors-solomon-serwanjja-and-mable-twegumye-graduate-with-masters-degrees-from-makerere-university/}}</ref> Serwanjja ebyokola amawulire yabitandikira mu Uganda, ng’akola mu [[:en:Journalism|by’amawulire]] ku mpewo nga tan'egatta ku [[:en:NBS_Television_(Uganda)|NBS Television]], gye yamanyika mu pulojekiti z’okuwandiika amawulire ag’okunoonyereza n’okukola pulogulaamu [[:en:Current_affairs_(news_format)|ezikwata ku nsonga ezigenda mu maaso]] . <ref>{{Cite web |last=Oniang'o |first=Maurice |date=2022-11-28 |title=“I’d like African journalists to do African investigations supported by African people” {{!}} Reuters Institute for the Study of Journalism |url=http://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/news/id-african-journalists-do-african-investigations-supported-african-people |access-date=2026-04-03 |website=reutersinstitute.politics.ox.ac.uk |language=en}}</ref> Emirimu gye gibadde gisinga kukwata ku buvunaanyizibwa bw’abantu, obufuzi, n’ensonga z’embeera z’abantu mu Uganda. <ref>{{cite news|title=Umunya-Uganda Serwanjja yatsindiye agashimwe ka BBC kitiriwe Komla Dumor|url=https://www.bbc.com/gahuza/49877157|access-date=3 April 2026|work=BBC News|date=30 September 2019|language=rw}}</ref> Azze akwatagana n’enteekateeka za bannamawulire ezinoonyereza ezigendereddwamu okunyweza obusobozi bw’emikutu gy’amawulire n’okutendeka bannamawulire mu Afrika. <ref>{{Cite web |date=2023-01-27 |title=Ugandan Journalist: Investigative Reporting has 'Power to Transform Lives' |url=https://www.voanews.com/a/ugandan-journalist-investigative-reporting-has-power-to-transform-lives-/6935242.html |access-date=2026-04-03 |website=Voice of America |language=en}}</ref> Serwanjja era [[:en:United_Nations|munnakibiina ky’amawanga amagatte]] Reham al-Farra Memorial Journalism fellow 2018, <ref>{{Cite web |title=Reham al-Farra Memorial Journalism Fellowship |url=https://outreach.un.org/raf/fellows/2018 |access-date=2019-10-23 |website=outreach.un.org}}</ref> azze akola nga omusasi w’amawulire n’omusasi ku ttivvi eziwerako mu East Africa omuli NBS TV, KTN News, [[:en:NTV_Uganda|NTV Uganda]], [[:en:Uganda_Broadcasting_Corporation|UBC TV]] . <ref>{{Cite web |title=Solomon Serwanjja: Freelance Journalist Profile |url=https://journalist/solomon.serwanjja |access-date=2021-05-21 |website=paydesk |language=en}}</ref> == Engule n'okusimibwa == Mu 2019, Serwanjja yafuna engule ya ''[[:en:BBC|BBC]]'' [[:en:Komla_Dumor_Award|Komla Dumor]], engule y’ensi yonna ey’ebyamawulire egabibwa buli mwaka eri munnamawulire abeera alondedwa mu Africa. <ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-49844060|title=Ugandan wins 2019 BBC Komla Dumor award|date=2019-09-30|access-date=2019-10-23|language=en-GB}}</ref> Omulimu gwe mu by’amawulire okunoonyereza n’okutumbula emikutu gy’amawulire nagwo gubadde gujuliziddwa mu bitabo by’okunoonyereza ebifulumiziddwa ku by’ensoma n’eby’amawulire, omuli n’okubifulumya okuva mu [[:en:Nieman_Foundation_for_Journalism|Nieman Lab]] . <ref>{{cite news|last1=Oluka|first1=Benon|title=Africa has its first institute for investigative journalism, in Uganda|url=https://www.niemanlab.org/reading/africa-has-its-first-institute-for-investigative-journalism-in-uganda/|access-date=3 April 2026|work=[[Nieman Foundation for Journalism|Nieman Journalism Lab]]}}</ref> <ref>{{Cite web |last=team |first=ACME |date=2017-04-18 |title=Journalist Solomon Serwanjja emerges overall ACME winner |url=https://acme-ug.org/2017/04/18/journalist-solomon-serwanjja-emerges-overall-acme-winner/ |access-date=2019-10-23 |website=African Centre for Media Excellence}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Nine win the inaugural United Nations Uganda 'Post-2015 International Development Agenda' Journalism Award |url=https://www.ug.undp.org/content/uganda/en/home/presscenter/articles/2013/10/17/nine-win-the-inaugural-united-nations-uganda-post-2015-international-development-agenda-journalism-award.html |access-date=2019-10-23 |website=UNDP in Uganda |language=en}}</ref> == Ebimukwatako eby'omunda == Serwanjja mufumbo ne mukyala we Vivian Serwanjja era bano balina abaana bana: Amani, Imani, Upendo ne Asante. <ref>{{Cite web |date=2020-08-04 |title=NBS TV's Solomon Sserwanjja Stirs The Internet With Beautiful Photos of Gorgeous Wife and Kids |url=https://ughype.biz/nbs-tvs-solomon-sserwanjja-surprises-the-country-flaunts-beautiful-wife-and-kids-in-recent-photoshoot/ |access-date=2021-05-21 |website=UgHype |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Nabiruma |first=Diana |title=Solomon Sserwanja, the scientist who does news |url=https://www.observer.ug/lifestyle/entertainment/35130--solomon-sserwanja-the-scientist-who-does-news |access-date=2021-05-21 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> == Ebiwandiiko ebikozeseddwa == {{Reflist}} '''Solomon Serwanjja [[:en:Demographics_of_Uganda|Munnayuganda,]]''' Munnamawulire omunoonyereza era akulira emikutu gy’amawulire. Ye mukulu atwala ekitongole kya African Institute for Investigative Journalism (AIIJ) <ref>{{Cite web |title=Our Team – African Institute for Investigative Journalism |url=https://africaniij.org/our-team/ |access-date=2026-04-26 |archive-date=2023-03-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230329034259/https://africaniij.org/our-team/ |url-status=dead }}</ref> era akoze ne [[:en:NBS_Television_(Uganda)|NBS Television]] mu Uganda. <ref>{{Cite web |date=13 July 2021 |title=Solomon Serwanjja Quitting NBS after 6 years - SoftPower News |url=https://www.softpower.ug/solomon-serwanjja-quitting-nbs-tv-after-6-years/}}</ref> Ono yeyafuna engule ya [[:en:BBC_News_(international_TV_channel)|BBC World News]] [[:en:Komla_Dumor_Award|Komla Dumor Award]], ngewebwa bannamawulire ba Africa abakajja. <ref>{{Cite web |title=I want to continue Komla Dumor's legacy - Serwanjja |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1507770/continue-komla-dumors-legacy-serwanjja |access-date=2019-10-23 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |date=29 January 2021 |title=Solomon Sserwanja: The stone that builders refused |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/columnists/nicholas-sengooba/solomon-sserwanja-the-stone-that-builders-refused-1851998 |access-date=2021-05-21 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Serwanjja yazaalibwa mu Uganda. Ono alina diguli eyookubiri mu by'amawulire n'empuliziganya(journalism and communication) okuva ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y'e Makerere]] . <ref>{{Cite web |date=21 May 2021 |title=NBS Anchors Solomon Serwanjja and Mable Twegumye Graduate with Masters Degrees from Makerere University |url=https://campusbee.ug/news/nbs-anchors-solomon-serwanjja-and-mable-twegumye-graduate-with-masters-degrees-from-makerere-university/}}</ref> Serwanjja ebyokola amawulire yabitandikira mu Uganda, ng’akola mu [[:en:Journalism|by’amawulire]] ku mpewo nga tan'egatta ku [[:en:NBS_Television_(Uganda)|NBS Television]], gye yamanyika mu pulojekiti z’okuwandiika amawulire ag’okunoonyereza n’okukola pulogulaamu [[:en:Current_affairs_(news_format)|ezikwata ku nsonga ezigenda mu maaso]] . <ref>{{Cite web |last=Oniang'o |first=Maurice |date=2022-11-28 |title=“I’d like African journalists to do African investigations supported by African people” {{!}} Reuters Institute for the Study of Journalism |url=http://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/news/id-african-journalists-do-african-investigations-supported-african-people |access-date=2026-04-03 |website=reutersinstitute.politics.ox.ac.uk |language=en}}</ref> Emirimu gye gibadde gisinga kukwata ku buvunaanyizibwa bw’abantu, obufuzi, n’ensonga z’embeera z’abantu mu Uganda. <ref>{{cite news|title=Umunya-Uganda Serwanjja yatsindiye agashimwe ka BBC kitiriwe Komla Dumor|url=https://www.bbc.com/gahuza/49877157|access-date=3 April 2026|work=BBC News|date=30 September 2019|language=rw}}</ref> Azze akwatagana n’enteekateeka za bannamawulire ezinoonyereza ezigendereddwamu okunyweza obusobozi bw’emikutu gy’amawulire n’okutendeka bannamawulire mu Afrika. <ref>{{Cite web |date=2023-01-27 |title=Ugandan Journalist: Investigative Reporting has 'Power to Transform Lives' |url=https://www.voanews.com/a/ugandan-journalist-investigative-reporting-has-power-to-transform-lives-/6935242.html |access-date=2026-04-03 |website=Voice of America |language=en}}</ref> Serwanjja era [[:en:United_Nations|munnakibiina ky’amawanga amagatte]] Reham al-Farra Memorial Journalism fellow 2018, <ref>{{Cite web |title=Reham al-Farra Memorial Journalism Fellowship |url=https://outreach.un.org/raf/fellows/2018 |access-date=2019-10-23 |website=outreach.un.org}}</ref> azze akola nga omusasi w’amawulire n’omusasi ku ttivvi eziwerako mu East Africa omuli NBS TV, KTN News, [[:en:NTV_Uganda|NTV Uganda]], [[:en:Uganda_Broadcasting_Corporation|UBC TV]] . <ref>{{Cite web |title=Solomon Serwanjja: Freelance Journalist Profile |url=https://journalist/solomon.serwanjja |access-date=2021-05-21 |website=paydesk |language=en}}</ref> Mu 2019, Serwanjja yafuna engule ya ''[[:en:BBC|BBC]]'' [[:en:Komla_Dumor_Award|Komla Dumor]], engule y’ensi yonna ey’ebyamawulire egabibwa buli mwaka eri munnamawulire abeera alondedwa mu Africa. <ref name=":0"/> Omulimu gwe mu by’amawulire okunoonyereza n’okutumbula emikutu gy’amawulire nagwo gubadde gujuliziddwa mu bitabo by’okunoonyereza ebifulumiziddwa ku by’ensoma n’eby’amawulire, omuli n’okubifulumya okuva mu [[:en:Nieman_Foundation_for_Journalism|Nieman Lab]] . <ref>{{cite news|last1=Oluka|first1=Benon|title=Africa has its first institute for investigative journalism, in Uganda|url=https://www.niemanlab.org/reading/africa-has-its-first-institute-for-investigative-journalism-in-uganda/|access-date=3 April 2026|work=[[Nieman Foundation for Journalism|Nieman Journalism Lab]]}}</ref> <ref>{{Cite web |last=team |first=ACME |date=2017-04-18 |title=Journalist Solomon Serwanjja emerges overall ACME winner |url=https://acme-ug.org/2017/04/18/journalist-solomon-serwanjja-emerges-overall-acme-winner/ |access-date=2019-10-23 |website=African Centre for Media Excellence}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Nine win the inaugural United Nations Uganda 'Post-2015 International Development Agenda' Journalism Award |url=https://www.ug.undp.org/content/uganda/en/home/presscenter/articles/2013/10/17/nine-win-the-inaugural-united-nations-uganda-post-2015-international-development-agenda-journalism-award.html |access-date=2019-10-23 |website=UNDP in Uganda |language=en}}</ref> Serwanjja mufumbo ne mukyala we Vivian Serwanjja era bano balina abaana bana: Amani, Imani, Upendo ne Asante. <ref>{{Cite web |date=2020-08-04 |title=NBS TV's Solomon Sserwanjja Stirs The Internet With Beautiful Photos of Gorgeous Wife and Kids |url=https://ughype.biz/nbs-tvs-solomon-sserwanjja-surprises-the-country-flaunts-beautiful-wife-and-kids-in-recent-photoshoot/ |access-date=2021-05-21 |website=UgHype |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Nabiruma |first=Diana |title=Solomon Sserwanja, the scientist who does news |url=https://www.observer.ug/lifestyle/entertainment/35130--solomon-sserwanja-the-scientist-who-does-news |access-date=2021-05-21 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> e81ujn95tag0o68ehdzjax261bnqozj Biddemu Bazil Mwotta 0 13054 48237 47973 2026-04-27T19:09:51Z ESTHER NAKITENDE 9175 Mu mpandiika katono. #WCUG26MUK 48237 wikitext text/x-wiki   '''Biddemu Bazil Mwotta''' [[:en:Ugandan|Munnayuganda,]] ayagala nnyo ebyobulimi, atondawo emirimu mu bantu, munnabyabufuzi, era musomesa. Bazil ye Mutandisi era akulira kkampuni ya AgroDuuka Uganda Limited. Yali Guild pulezidenti ow’e 82 ku yunivasite y’e Makerere. Olukiiko lwa Guild Representative Council lwe lusinga obukulu bw’abayizi ku yunivasite y’e Makerere. Nga 15th Oggwoluberyeberye, 2019, atwala Yunivasite y’e Makerere yawa Mwotta diguli ya Bachelor of Arts with Education, ng’amalirizza emisomo gye mu ttendekero ly’ebyenjigiriza. == Obuto bwe n’okusoma == Biddemu Bazil Mwotta yazaalibwa nga 28 Oggwokusattu mu 1994, mu [[:en:Mengo_Hospital|ddwaaliro e Mengo]] mu [[:en:Kampala|Kampala]] . Maama we ye Nakisitu Florence Biddemu; nga Muganda ow'Ekika kya 'Ffumbe' Taata we ye Bazil Biddemu Muwanga; Muganda ow'ekika ky'e 'Njovu'. Abafumbo bano baagattibwa ku Nkozi Parish e [[:en:Mpigi|Mpigi]] mu '''masekkati ga Uganda''' . Mwotta yakulira Kamwokya, emu ku ghetto mu Kampala. wabula olw’engeri nti nnyina yali mulimi, ebiseera ebisinga yabimala mu Katiiti, mu Divizoni y’e Kituntu, mu Disitulikiti y’e Mpigi ng’amuyamba ku faamu. <ref name="auto1">{{Cite web |date=July 2, 2018 |title=Future Thinking: Biddemu Bazil Mwotta on the Internet Economy |url=https://www.internetsociety.org/blog/2018/07/future-thinking-biddemu-bazil-mwotta/}}</ref> Mwotta yakulira mu maka g’Abakatuliki abanywevu. Era yaweereza nga ku kituuti mu Holy Trinity Church Kamwokya buto bwe obusinga. Mwotta yasomera ku Kitante Primary School (2001-2007), St. Joseph's Seminary Nyenga (2008-2010), ne Kasubi Senior Secondary School (2011- 2013) n'afuna satifikeeti ye eya Uganda(O-Level)(2008-2011) ne Uganda Advanced Certificate of Education (A-Level) (2012-2013). Yafuna satifikeeti mu by’okukozesa kompyuta okuva ku yunivasite y’e Makerere mu 2014. Yatikkirwa diguli y'obusomesa okuva ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]] [[:en:Kampala|Kampala]] . <ref>{{Cite web |date=March 10, 2016 |title=2016 MAKERERE UNIVERSITY GUILD PRESIDENTIAL DEBATE |url=https://www.kas.de/en/web/uganda/veranstaltungsberichte/detail/-/content/diskussionsrunde-der-praesidentschaftskandidaten-der-studentengilde-makarere-universitaet1 |website=Foundation Office Uganda and South Sudan}}</ref> == Omulimu == Bazil Mwota yali Guild pulezidenti ow’omulundi ogwa 82 ku yunivasite y’e Makerere. <ref>{{Cite web |title=Mwotta elected Makerere University guild president |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1419382 |website=New Vision}}</ref> <ref>{{Cite web |date=February 2, 2021 |title=Makerere elects guild boss today |url=https://www.monitor.co.ugwww.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/makerere-elects-guild-boss-today--1643108 |website=Monitor}}</ref> <ref>{{Cite web |date=March 12, 2016 |title=Why Bazil Mwotta won Makerere guild presidential race |url=https://campusbee.ug/elections/why-bazil-mwotta-won-makerere-guild-presidential-race/}}</ref> Olukiiko lwa Guild Representative Council lwe lusinga obukulembeze bw’abayizi ku yunivasite y’e Makerere. Era yalondeddwa okuba omukulembeze w’ekibiina kya Baganda Nkobazambogo Caucus mu lukiiko lwa Guild Representative Council (2015-2016). === Okulima n'okulunda === Olw’okuba nti yali akulidde mu kitundu nga kya balimi mu Katiiti, [[Mpigi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mpigi]], '''Mawokota''', '''Mwotta''' yetegerezanga bulungi engeri nnyina, awamu n’abalimi abalala, gye baali baddondolwamu abantu abali babagulako ku nnimiro ku bbeyi eyawansi ddala kyokka nebabitunda bo ku beeyi eyawaggulu. Kino kirina engeri gyekyakosa mu mpolampola embeera z’abalimi bano kubanga kubulimi kwebali besigamye okufuna ensimbi n’okutuusa kati. Mu kaweefube w’okukola ku kusoomoozebwa kuno, Mwotta yatandikawo '''AgroDuuka''', [[:en:Software|pulogulaamu]] ennywevu ey’okuddukanya ebiva mu bulimi, ewagirwa enkola ya [[:en:Global_position_system|Global Position System]] for Mobile communication egatta buterevu abalimi b’omu byalo [[:en:Smallholding|abatonotono]] ku baguzi ku katale ku ssente entono ngabayita mu bubaka bwa SMS ne [[:en:Internet|yintaneeti]], nga tebannaba kukungula n’oluvannyuma lw’okukungula. <ref name="auto1" /> Sofutiweya wa '''AgroDuuka''' agasse abalimi okwetoloola Uganda n’abo abayinza okugula <ref name="auto">{{Cite web |title=Pulse Achiever: Biddemu Bazil Mwotta's AgroDuuka Innovation Helps Farmers Avoid Exploitation – MTN Pulse |url=https://pulse.mtn.co.ug/2019/12/24/pulse-achiever-biddemu-bazil-mwottas-agroduuka-innovation-helps-farmers-avoid-exploitation/ |website=pulse.mtn.co.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |title=History Hero BLAST |url=https://www.historyheroblast.com/historyhero/biddemu-bazil-mwota |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415114836/https://www.historyheroblast.com/historyhero/biddemu-bazil-mwota |archive-date=15 April 2023 |website=History Hero BLAST}}</ref> era nga asunsudwa mu ngule ez’enjawulo nga '''Queen’s Young Leaders Award''' mu 2018 <ref>{{Cite web |title=Bazil Mwotta Biddemu &#124; Queen's Young Leaders |url=http://www.queensyoungleaders.com/awardee/bazil-mwotta-biddemu/}}</ref> <ref>{{Cite web |date=June 28, 2018 |title=Ugandan Youth innovators meet Queen in London |url=https://www.pmldaily.com/news/2018/06/ugandan-youth-innovators-meet-queen-in-london.html}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Lyatuu |first=Justus |title=How Ugandan youthful leaders shared floor with British royalty |url=https://observer.ug/lifestyle/58152-how-ugandan-youthful-leaders-shared-floor-with-british-royalty.html |website=The Observer - Uganda}}</ref> <ref>{{Cite web |date=January 12, 2021 |title=Three Ugandans receive prestigious Queen's Young Leader award |url=https://www.monitor.co.ugwww.monitor.co.ug/uganda/news/national/three-ugandans-receive-prestigious-queen-s-young-leader-award-1764852 |website=Monitor}}</ref> <ref name="auto" /> <ref>{{Cite web |title=Queen honours Ugandan youth for innovations |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1480509 |website=New Vision}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Robert_Maseruka|Robert Maseruka]] * [[:en:Ivan_Bwowe|Ivan Bwowe]] == Ebiwandiiko ebikozeseddwa == 1fdziu9y77oqkd2ivmbmxmgdprbqqni Paul Amoru 0 13059 48251 47984 2026-04-28T05:48:00Z Nambogo Catharine 6408 48251 wikitext text/x-wiki   '''Paul Omiat Amoru''' (yazaalibwa nga 11 Ogwokkumi 1983) Munnayuganda, Munnamawulire, omwogezi, era munnabyabufuzi. Ono ye High Commissioner wa Uganda mu ggwanga lya Republic of South Africa e Pretoria Yaliko [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka wa Paalamenti]] mu Ssaza lya [[:en:Dokolo|Dokolo]] ey'Obukiikakkono (2016-2021) era nga mukiise mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda. <ref name="PA1">{{Cite web |title=AMORU PAUL |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=186 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Amoru yali ssentebe w’olukiiko lwa ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', <ref name="PA2">{{Cite web |title=MP Amoru to Lead Parliamentary Forum on Media |url=http://www.chimpreports.com/mp-amoru-to-lead-parliamentary-forum-on-media/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', <ref name="PA32">{{Cite web |title=Lango MPs gift Shs5 million to Paralympic silver medalist Emong |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Lango-MPs-gift-Shs5-million-to-Paralympic-silver-medalist-Emong/688334-3405506-s4gl29z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> [[:en:Whip_(politics)|Omukwanaganya mu NRM]] ku [[:en:Member_of_Parliament|babaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu ssaza lya Dokolo North. Yali mmemba ku ''kakiiko ka Equal Opportunities'' <ref name="PA3X">{{Cite web |title=Committee on Equal Opportunities |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-equal-opportunities/#.WRbrO7gcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> n'akakiiko ''k'ebyenjigiriza n'emizannyo'' <ref name="PA33">{{Cite web |title=Committee on Education and Sports |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-education-and-sports/#.WRbszbgcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] . <ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}</ref> Mu 2005, Amoru yalondebwa nga [[:en:Students'_union|omukulembeze w'abayizzi]] ku ssetendekero wa [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]]<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> era nnawereza nga pulezidenti w'ekibiina ekitwala abayizzi mu Uganda ekya ''Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Yakulemberamu okutondebwawo kwa ''Uganda Christian University Media Link'' mu 2004 era yali omu kubaatandikawo ''Uganda Christian University HIV / AIDS Initiative'' mu 2006. Yaliko [[:en:Chief_communications_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Kumi_University|Yunivasite y'e Kumi]], [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w'omuwandiisi w'amawulire]] mu [[:en:Daily_Monitor|Monitor Publications Limited]] (MPL) <ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> [[:en:Chief_communications_officer|n'akulira eby'amawulire n'empuliziganya]] mu ''kitongole kya Uganda Business and Technical Examinations Board (UBTEB)'' . Ye ssentebe [[:en:Trustee|w’olukiiko olufuzi]] olwa UNSA <ref name="PA42">{{Cite web |title=PHOTOS: New UNSA Executives Take Office |url=http://www.theugandatoday.com/education/2017/04/photos-new-unsa-executives-take-office/ |publisher=Uganda Today}}</ref> era yaweereza mu lukiiko lwe lumu ng'omumyuka wa ssentebe w’ekibiina ekigatta abayizi mu ggwanga. <ref name="PA41">{{Cite web |title=Students want representative in parliament |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1408540/students-representative-parliament |publisher=[[New Vision|Saturday Vision]]}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma kwe == Amoru yazaalibwa mu [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] [[:en:Lango_sub-region|mu kitundutundu ky'e Lango]] nga 11 ogwokkumi 1983 mu maka [[:en:Anglicanism|Amakulisitaayo]] [[:en:Langi_people|ag'abantu b'e Langi]] . Mwana wakubiri mu baana omunaana, yamala pulayimale ng’asoma mu disitulikiti y’ewaabwe e [[:en:Lira_District|Lira]] mu kiseera ng’obuyeekera [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|bw’amagye ga Lord’s Resistance Army]] mu kitundu kino buli ku ntikko. Yasomera mu ssomero lya Angwechibange Primary School, Dokolo Primary School ne Lira Faith Academy. Wadde nga waliwo okusomozebwa, Amoru yagenda mu [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] gye yafunira obuyigirize bwa O-level ne A-Level . Yali mukulembeze w’etterekero ly’ebitabo mu O-level ne mu A-level, omukiise wa [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu UNSA era nga ye ssentebe wa UNSA mu [[:en:Kumi_District|Disitulikiti y’e Kumi]] . <ref name="PA51">{{Cite web |title=Uganda: Paul Amoru Gives Dokoloians Another Chance |url=http://allafrica.com/stories/201512021803.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> Amoru yeyongerayo ku [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] (UCU) okusoma mu yunivasite gye yafunira ''diguli mu [[:en:Mass_Communication|Mawulire]]'', essira yaliteeka mu [[:en:Public_Relations|Byampuliziganya]] . Mu UCU, yalondebwa okuba pulezidenti w’ekibiina [[:en:Students'_union|ky’abayizi]] mu 2005 n’agenda mu maaso n’okuweereza nga pulezidenti w’ekibiina ''ekigatta abayizi mu ggwanga ekya Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Emyaka bwe gizze giyitawo, Amoru azze amanyibwa n’okwenyigira mu kutendekebwa okw’ekikugu okuwerako n’enteekateeka z’okugatta abantu mu by’amawulire. <ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html "Amoru elected UCU alumni chairperson"]. [[Daily Monitor]].</cite></ref> Mu 2007-2008 yagenda e Nairobi Kenya n’afuna satifikeeti mu nkola n’okuddukanya emikutu gy’amawulire egy’enjawulo – NMG Media Lab Editorial Training Program Mu 2017 yafuna diguli eyookubiri mu by’amawulire n’empuliziganya okuva mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]] Mu 2018 - 2019 yafuna satifikeeti mu kulungamya emikutu gy'amawulire mu nkola ya Democratic okuva mu [[:en:Fojo_Media_Institute/Linnaeus_University|Fojo Media Institute/Linnaeus University]], Global Reporting Sweden AB. == Omulimu == Amoru yatandika emirimu gye mu mawulire nga [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Vocational_education|ttendekero ly’ebyemikono]], ''Adwoki Technical School'' mu 2006 n’oluvannyuma [[:en:Kumi_University|Kumi University]] ku ntandikwa ya 2007. Mu makkati ga 2007, yeegatta ku [[:en:Nation_Media_Group|MPL]] ng’omuwandiisi w’abakozi era [[:en:Court_reporter|omusasi mu kkooti]] mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] . Bwe yali akola omulimu gwe ogw’ekikugu mu kibiina ky’amawulire, Amoru yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:Bureau_chief|akulira ekitongole]] mu 2009 n’oluvannyuma n’afuulibwa [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w’omuwandiisi w’amawulire]] mu 2011, <ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ "Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman"]. CHIMPREPORTS.</cite></ref> ekifo kye yalimu okutuusa mu gwokusatu 2012 lwe yatuuka ku mulimu gwe yali ayagala mu kiseera ekyo ng' [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'amawulire]] kitongole ekyali kyakatondebwawo mu kiseera ekyo eky’ebigezo bya bizinensi n’ebyemikono, UBTEB. Mu 2015 Amoru yayingira ebyobufuzi eby’okulonda, n’awangula obwa ssentebe bwa NRM mu ssaza lya Dokolo North <ref name="PA13">{{Cite web |title=NRM Primary Results for Northern Uganda |url=http://www.chimpreports.com/nrm-primary-results-for-northern-uganda/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> n’ayongera okugenda mu maaso n'okuwangula ekitundu ku tikiti ya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna okwa 2016]] okwayingizawo [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey’ekkumi]] eya [[:en:Uganda|Pearl of Africa]] . Mu Paalamenti ey’ekkumi, Amoru ye yali ssentebe w’ekibiina kya ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', [[:en:Whip_(politics)|omukwanaganya mu NRM]] eri [[:en:Member_of_Parliament|ababaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu ssaza lya Dokolo North. Era yali mmemba ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku ngabanya y'emikisa'' n'akakiiko ''akavunaanyizibwa ku by'enjigiriza n'emizannyo'' . <ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ "Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists"]. Uganda Today.</cite></ref> Akola nga Ssenkulu wa Unipol Media Services ne Unipol Energy Uganda Limited okuva mu 2017. Era ye Ssentebe wa Board era Managing Director, Upendo Familia Investment Limited okuva mu 2019 okutuuka kati. Mu kiseera kino ye Kaminsona wa [[:en:Uganda|Uganda]] mu Republic of [[:en:South_Africa|South Africa]] . <ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Ex-Dokolo North MP Paul Amoru named Ugandan Ambassador to South Africa » LBS NewsDay |url=https://lbs.co.ug/2021/12/13/ex-dokolo-north-mp-paul-amoru-named-ugandan-ambassador-to-south-africa/}}</ref> == Ebiba n’ebitabo byafulumizza == Paul Amoru awandiise ebiba egiwerako era abadde kitundu ku bitabo ebiwerako mu bbanga ly’amaze ng’akola eby’amawulire omuli n’ebirala bino wammanga: # [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/688342-976322-o8d02vz/index.html Enkya empya oba Obwakabaka bwa Acholi] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263902-ri3hu7z/index.html Bannansi ba Africa bavunaanibwa ICC] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263888-ri3ifez/index.html Abafirika banoonya kkooti endala okuva ku ICC, boolekedde okusoomoozebwa] # [http://allafrica.com/stories/200810070749.html ICC Efunye Obujulizi Obupya Okuvunaana Kony Owa LRA] # [http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-752118-kfrn3a/index.html Olukungaana lwa bbomu za cluster ku...] == Laba ne == * [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] 9xlk4kqtjd8xtr1kyjisk2xph6ny2pw 48252 48251 2026-04-28T05:49:23Z Nambogo Catharine 6408 Nterezezza mu mpandiika 48252 wikitext text/x-wiki   '''Paul Omiat Amoru''' (yazaalibwa nga 11 Ogwokkumi 1983) Munnayuganda, Munnamawulire, omwogezi, era munnabyabufuzi. Ono ye High Commissioner wa Uganda mu ggwanga lya Republic of South Africa e Pretoria Yaliko [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka wa Paalamenti]] mu Ssaza lya [[:en:Dokolo|Dokolo]] ey'Obukiikakkono (2016-2021) era nga mukiise mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda. <ref name="PA1">{{Cite web |title=AMORU PAUL |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=186 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Amoru yali ssentebe w’olukiiko lwa ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', <ref name="PA2">{{Cite web |title=MP Amoru to Lead Parliamentary Forum on Media |url=http://www.chimpreports.com/mp-amoru-to-lead-parliamentary-forum-on-media/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', <ref name="PA32">{{Cite web |title=Lango MPs gift Shs5 million to Paralympic silver medalist Emong |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Lango-MPs-gift-Shs5-million-to-Paralympic-silver-medalist-Emong/688334-3405506-s4gl29z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> [[:en:Whip_(politics)|Nnampala wa NRM]] ku [[:en:Member_of_Parliament|babaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lya Dokolo ey'Obukiikakkono. Yali mmemba ku ''kakiiko ka Equal Opportunities'' <ref name="PA3X">{{Cite web |title=Committee on Equal Opportunities |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-equal-opportunities/#.WRbrO7gcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> n'akakiiko ''k'ebyenjigiriza n'emizannyo'' <ref name="PA33">{{Cite web |title=Committee on Education and Sports |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-education-and-sports/#.WRbszbgcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] . <ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}</ref> Mu 2005, Amoru yalondebwa nga [[:en:Students'_union|omukulembeze w'abayizzi]] ku ssetendekero wa [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]]<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> era nnawereza nga pulezidenti w'ekibiina ekitwala abayizzi mu Uganda ekya ''Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Yakulemberamu okutondebwawo kwa ''Uganda Christian University Media Link'' mu 2004 era yali omu kubaatandikawo ''Uganda Christian University HIV / AIDS Initiative'' mu 2006. Yaliko [[:en:Chief_communications_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Kumi_University|Yunivasite y'e Kumi]], [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w'omuwandiisi w'amawulire]] mu [[:en:Daily_Monitor|Monitor Publications Limited]] (MPL) <ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> [[:en:Chief_communications_officer|n'akulira eby'amawulire n'empuliziganya]] mu ''kitongole kya Uganda Business and Technical Examinations Board (UBTEB)'' . Ye ssentebe [[:en:Trustee|w’olukiiko olufuzi]] olwa UNSA <ref name="PA42">{{Cite web |title=PHOTOS: New UNSA Executives Take Office |url=http://www.theugandatoday.com/education/2017/04/photos-new-unsa-executives-take-office/ |publisher=Uganda Today}}</ref> era yaweereza mu lukiiko lwe lumu ng'omumyuka wa ssentebe w’ekibiina ekigatta abayizi mu ggwanga. <ref name="PA41">{{Cite web |title=Students want representative in parliament |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1408540/students-representative-parliament |publisher=[[New Vision|Saturday Vision]]}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma kwe == Amoru yazaalibwa mu [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] [[:en:Lango_sub-region|mu kitundutundu ky'e Lango]] nga 11 ogwokkumi 1983 mu maka [[:en:Anglicanism|Amakulisitaayo]] [[:en:Langi_people|ag'abantu b'e Langi]] . Mwana wakubiri mu baana omunaana, yamala pulayimale ng’asoma mu disitulikiti y’ewaabwe e [[:en:Lira_District|Lira]] mu kiseera ng’obuyeekera [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|bw’amagye ga Lord’s Resistance Army]] mu kitundu kino buli ku ntikko. Yasomera mu ssomero lya Angwechibange Primary School, Dokolo Primary School ne Lira Faith Academy. Wadde nga waliwo okusomozebwa, Amoru yagenda mu [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] gye yafunira obuyigirize bwa O-level ne A-Level . Yali mukulembeze w’etterekero ly’ebitabo mu O-level ne mu A-level, omukiise wa [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu UNSA era nga ye ssentebe wa UNSA mu [[:en:Kumi_District|Disitulikiti y’e Kumi]] . <ref name="PA51">{{Cite web |title=Uganda: Paul Amoru Gives Dokoloians Another Chance |url=http://allafrica.com/stories/201512021803.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> Amoru yeyongerayo ku [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] (UCU) okusoma mu yunivasite gye yafunira ''diguli mu [[:en:Mass_Communication|Mawulire]]'', essira yaliteeka mu [[:en:Public_Relations|Byampuliziganya]] . Mu UCU, yalondebwa okuba pulezidenti w’ekibiina [[:en:Students'_union|ky’abayizi]] mu 2005 n’agenda mu maaso n’okuweereza nga pulezidenti w’ekibiina ''ekigatta abayizi mu ggwanga ekya Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Emyaka bwe gizze giyitawo, Amoru azze amanyibwa n’okwenyigira mu kutendekebwa okw’ekikugu okuwerako n’enteekateeka z’okugatta abantu mu by’amawulire. <ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html "Amoru elected UCU alumni chairperson"]. [[Daily Monitor]].</cite></ref> Mu 2007-2008 yagenda e Nairobi Kenya n’afuna satifikeeti mu nkola n’okuddukanya emikutu gy’amawulire egy’enjawulo – NMG Media Lab Editorial Training Program Mu 2017 yafuna diguli eyookubiri mu by’amawulire n’empuliziganya okuva mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]] Mu 2018 - 2019 yafuna satifikeeti mu kulungamya emikutu gy'amawulire mu nkola ya Democratic okuva mu [[:en:Fojo_Media_Institute/Linnaeus_University|Fojo Media Institute/Linnaeus University]], Global Reporting Sweden AB. == Omulimu == Amoru yatandika emirimu gye mu mawulire nga [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Vocational_education|ttendekero ly’ebyemikono]], ''Adwoki Technical School'' mu 2006 n’oluvannyuma [[:en:Kumi_University|Kumi University]] ku ntandikwa ya 2007. Mu makkati ga 2007, yeegatta ku [[:en:Nation_Media_Group|MPL]] ng’omuwandiisi w’abakozi era [[:en:Court_reporter|omusasi mu kkooti]] mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] . Bwe yali akola omulimu gwe ogw’ekikugu mu kibiina ky’amawulire, Amoru yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:Bureau_chief|akulira ekitongole]] mu 2009 n’oluvannyuma n’afuulibwa [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w’omuwandiisi w’amawulire]] mu 2011, <ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ "Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman"]. CHIMPREPORTS.</cite></ref> ekifo kye yalimu okutuusa mu gwokusatu 2012 lwe yatuuka ku mulimu gwe yali ayagala mu kiseera ekyo ng' [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'amawulire]] kitongole ekyali kyakatondebwawo mu kiseera ekyo eky’ebigezo bya bizinensi n’ebyemikono, UBTEB. Mu 2015 Amoru yayingira ebyobufuzi eby’okulonda, n’awangula obwa ssentebe bwa NRM mu ssaza lya Dokolo North <ref name="PA13">{{Cite web |title=NRM Primary Results for Northern Uganda |url=http://www.chimpreports.com/nrm-primary-results-for-northern-uganda/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> n’ayongera okugenda mu maaso n'okuwangula ekitundu ku tikiti ya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna okwa 2016]] okwayingizawo [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey’ekkumi]] eya [[:en:Uganda|Pearl of Africa]] . Mu Paalamenti ey’ekkumi, Amoru ye yali ssentebe w’ekibiina kya ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', [[:en:Whip_(politics)|omukwanaganya mu NRM]] eri [[:en:Member_of_Parliament|ababaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu ssaza lya Dokolo North. Era yali mmemba ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku ngabanya y'emikisa'' n'akakiiko ''akavunaanyizibwa ku by'enjigiriza n'emizannyo'' . <ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ "Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists"]. Uganda Today.</cite></ref> Akola nga Ssenkulu wa Unipol Media Services ne Unipol Energy Uganda Limited okuva mu 2017. Era ye Ssentebe wa Board era Managing Director, Upendo Familia Investment Limited okuva mu 2019 okutuuka kati. Mu kiseera kino ye Kaminsona wa [[:en:Uganda|Uganda]] mu Republic of [[:en:South_Africa|South Africa]] . <ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Ex-Dokolo North MP Paul Amoru named Ugandan Ambassador to South Africa » LBS NewsDay |url=https://lbs.co.ug/2021/12/13/ex-dokolo-north-mp-paul-amoru-named-ugandan-ambassador-to-south-africa/}}</ref> == Ebiba n’ebitabo byafulumizza == Paul Amoru awandiise ebiba egiwerako era abadde kitundu ku bitabo ebiwerako mu bbanga ly’amaze ng’akola eby’amawulire omuli n’ebirala bino wammanga: # [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/688342-976322-o8d02vz/index.html Enkya empya oba Obwakabaka bwa Acholi] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263902-ri3hu7z/index.html Bannansi ba Africa bavunaanibwa ICC] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263888-ri3ifez/index.html Abafirika banoonya kkooti endala okuva ku ICC, boolekedde okusoomoozebwa] # [http://allafrica.com/stories/200810070749.html ICC Efunye Obujulizi Obupya Okuvunaana Kony Owa LRA] # [http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-752118-kfrn3a/index.html Olukungaana lwa bbomu za cluster ku...] == Laba ne == * [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] 3kchd0byu45fabdp24llve9tf42hy6d 48253 48252 2026-04-28T05:50:34Z Nambogo Catharine 6408 Nterezezza mu mpandiika 48253 wikitext text/x-wiki   '''Paul Omiat Amoru''' (yazaalibwa nga 11 Ogwokkumi 1983) Munnayuganda, Munnamawulire, omwogezi, era munnabyabufuzi. Ono ye High Commissioner wa Uganda mu ggwanga lya Republic of South Africa e Pretoria Yaliko [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka wa Paalamenti]] mu Ssaza lya [[:en:Dokolo|Dokolo]] ey'Obukiikakkono (2016-2021) era nga mukiise mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda. <ref name="PA1">{{Cite web |title=AMORU PAUL |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=186 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Amoru yali ssentebe w’olukiiko lwa ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', <ref name="PA2">{{Cite web |title=MP Amoru to Lead Parliamentary Forum on Media |url=http://www.chimpreports.com/mp-amoru-to-lead-parliamentary-forum-on-media/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', <ref name="PA32">{{Cite web |title=Lango MPs gift Shs5 million to Paralympic silver medalist Emong |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Lango-MPs-gift-Shs5-million-to-Paralympic-silver-medalist-Emong/688334-3405506-s4gl29z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> [[:en:Whip_(politics)|Nnampala wa NRM]] ku [[:en:Member_of_Parliament|babaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lya Dokolo ey'Obukiikakkono. Yali mmemba ku ''kakiiko ka Equal Opportunities'' <ref name="PA3X">{{Cite web |title=Committee on Equal Opportunities |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-equal-opportunities/#.WRbrO7gcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> n'akakiiko ''k'ebyenjigiriza n'emizannyo'' <ref name="PA33">{{Cite web |title=Committee on Education and Sports |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-education-and-sports/#.WRbszbgcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] . <ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}</ref> Mu 2005, Amoru yalondebwa ng'[[:en:Students'_union|omukulembeze w'abayizi]] ku ssetendekero wa [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]]<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> era nawereza nga pulezidenti w'ekibiina ekitwala abayizzi mu Uganda ekya ''Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Yakulemberamu okutondebwawo kwa ''Uganda Christian University Media Link'' mu 2004 era yali omu kubaatandikawo ''Uganda Christian University HIV / AIDS Initiative'' mu 2006. Yaliko [[:en:Chief_communications_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Kumi_University|Yunivasite y'e Kumi]], [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w'omuwandiisi w'amawulire]] mu [[:en:Daily_Monitor|Monitor Publications Limited]] (MPL) <ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> [[:en:Chief_communications_officer|n'akulira eby'amawulire n'empuliziganya]] mu ''kitongole kya Uganda Business and Technical Examinations Board (UBTEB)'' . Ye ssentebe [[:en:Trustee|w’olukiiko olufuzi]] olwa UNSA <ref name="PA42">{{Cite web |title=PHOTOS: New UNSA Executives Take Office |url=http://www.theugandatoday.com/education/2017/04/photos-new-unsa-executives-take-office/ |publisher=Uganda Today}}</ref> era yaweereza mu lukiiko lwe lumu ng'omumyuka wa ssentebe w’ekibiina ekigatta abayizi mu ggwanga. <ref name="PA41">{{Cite web |title=Students want representative in parliament |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1408540/students-representative-parliament |publisher=[[New Vision|Saturday Vision]]}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma kwe == Amoru yazaalibwa mu [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] [[:en:Lango_sub-region|mu kitundutundu ky'e Lango]] nga 11 ogwokkumi 1983 mu maka [[:en:Anglicanism|Amakulisitaayo]] [[:en:Langi_people|ag'abantu b'e Langi]] . Mwana wakubiri mu baana omunaana, yamala pulayimale ng’asoma mu disitulikiti y’ewaabwe e [[:en:Lira_District|Lira]] mu kiseera ng’obuyeekera [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|bw’amagye ga Lord’s Resistance Army]] mu kitundu kino buli ku ntikko. Yasomera mu ssomero lya Angwechibange Primary School, Dokolo Primary School ne Lira Faith Academy. Wadde nga waliwo okusomozebwa, Amoru yagenda mu [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] gye yafunira obuyigirize bwa O-level ne A-Level . Yali mukulembeze w’etterekero ly’ebitabo mu O-level ne mu A-level, omukiise wa [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu UNSA era nga ye ssentebe wa UNSA mu [[:en:Kumi_District|Disitulikiti y’e Kumi]] . <ref name="PA51">{{Cite web |title=Uganda: Paul Amoru Gives Dokoloians Another Chance |url=http://allafrica.com/stories/201512021803.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> Amoru yeyongerayo ku [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] (UCU) okusoma mu yunivasite gye yafunira ''diguli mu [[:en:Mass_Communication|Mawulire]]'', essira yaliteeka mu [[:en:Public_Relations|Byampuliziganya]] . Mu UCU, yalondebwa okuba pulezidenti w’ekibiina [[:en:Students'_union|ky’abayizi]] mu 2005 n’agenda mu maaso n’okuweereza nga pulezidenti w’ekibiina ''ekigatta abayizi mu ggwanga ekya Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Emyaka bwe gizze giyitawo, Amoru azze amanyibwa n’okwenyigira mu kutendekebwa okw’ekikugu okuwerako n’enteekateeka z’okugatta abantu mu by’amawulire. <ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html "Amoru elected UCU alumni chairperson"]. [[Daily Monitor]].</cite></ref> Mu 2007-2008 yagenda e Nairobi Kenya n’afuna satifikeeti mu nkola n’okuddukanya emikutu gy’amawulire egy’enjawulo – NMG Media Lab Editorial Training Program Mu 2017 yafuna diguli eyookubiri mu by’amawulire n’empuliziganya okuva mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]] Mu 2018 - 2019 yafuna satifikeeti mu kulungamya emikutu gy'amawulire mu nkola ya Democratic okuva mu [[:en:Fojo_Media_Institute/Linnaeus_University|Fojo Media Institute/Linnaeus University]], Global Reporting Sweden AB. == Omulimu == Amoru yatandika emirimu gye mu mawulire nga [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Vocational_education|ttendekero ly’ebyemikono]], ''Adwoki Technical School'' mu 2006 n’oluvannyuma [[:en:Kumi_University|Kumi University]] ku ntandikwa ya 2007. Mu makkati ga 2007, yeegatta ku [[:en:Nation_Media_Group|MPL]] ng’omuwandiisi w’abakozi era [[:en:Court_reporter|omusasi mu kkooti]] mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] . Bwe yali akola omulimu gwe ogw’ekikugu mu kibiina ky’amawulire, Amoru yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:Bureau_chief|akulira ekitongole]] mu 2009 n’oluvannyuma n’afuulibwa [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w’omuwandiisi w’amawulire]] mu 2011, <ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ "Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman"]. CHIMPREPORTS.</cite></ref> ekifo kye yalimu okutuusa mu gwokusatu 2012 lwe yatuuka ku mulimu gwe yali ayagala mu kiseera ekyo ng' [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'amawulire]] kitongole ekyali kyakatondebwawo mu kiseera ekyo eky’ebigezo bya bizinensi n’ebyemikono, UBTEB. Mu 2015 Amoru yayingira ebyobufuzi eby’okulonda, n’awangula obwa ssentebe bwa NRM mu ssaza lya Dokolo North <ref name="PA13">{{Cite web |title=NRM Primary Results for Northern Uganda |url=http://www.chimpreports.com/nrm-primary-results-for-northern-uganda/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> n’ayongera okugenda mu maaso n'okuwangula ekitundu ku tikiti ya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna okwa 2016]] okwayingizawo [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey’ekkumi]] eya [[:en:Uganda|Pearl of Africa]] . Mu Paalamenti ey’ekkumi, Amoru ye yali ssentebe w’ekibiina kya ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', [[:en:Whip_(politics)|omukwanaganya mu NRM]] eri [[:en:Member_of_Parliament|ababaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu ssaza lya Dokolo North. Era yali mmemba ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku ngabanya y'emikisa'' n'akakiiko ''akavunaanyizibwa ku by'enjigiriza n'emizannyo'' . <ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ "Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists"]. Uganda Today.</cite></ref> Akola nga Ssenkulu wa Unipol Media Services ne Unipol Energy Uganda Limited okuva mu 2017. Era ye Ssentebe wa Board era Managing Director, Upendo Familia Investment Limited okuva mu 2019 okutuuka kati. Mu kiseera kino ye Kaminsona wa [[:en:Uganda|Uganda]] mu Republic of [[:en:South_Africa|South Africa]] . <ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Ex-Dokolo North MP Paul Amoru named Ugandan Ambassador to South Africa » LBS NewsDay |url=https://lbs.co.ug/2021/12/13/ex-dokolo-north-mp-paul-amoru-named-ugandan-ambassador-to-south-africa/}}</ref> == Ebiba n’ebitabo byafulumizza == Paul Amoru awandiise ebiba egiwerako era abadde kitundu ku bitabo ebiwerako mu bbanga ly’amaze ng’akola eby’amawulire omuli n’ebirala bino wammanga: # [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/688342-976322-o8d02vz/index.html Enkya empya oba Obwakabaka bwa Acholi] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263902-ri3hu7z/index.html Bannansi ba Africa bavunaanibwa ICC] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263888-ri3ifez/index.html Abafirika banoonya kkooti endala okuva ku ICC, boolekedde okusoomoozebwa] # [http://allafrica.com/stories/200810070749.html ICC Efunye Obujulizi Obupya Okuvunaana Kony Owa LRA] # [http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-752118-kfrn3a/index.html Olukungaana lwa bbomu za cluster ku...] == Laba ne == * [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] fxjawvhpl6bk0u75wau51wdn1d3gtox 48254 48253 2026-04-28T05:56:21Z Nambogo Catharine 6408 Nterezezza mu mpandiika 48254 wikitext text/x-wiki   '''Paul Omiat Amoru''' (yazaalibwa nga 11 Ogwekkumi 1983) Munnayuganda, Munnamawulire, omwogezi, era munnabyabufuzi. Ono ye High Commissioner wa Uganda mu ggwanga lya Republic of South Africa e Pretoria Yaliko [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka wa Paalamenti]] mu Ssaza lya [[:en:Dokolo|Dokolo]] ey'Obukiikakkono (2016-2021) era nga mukiise mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda.<ref name="PA1">{{Cite web |title=AMORU PAUL |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=186 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Amoru yali ssentebe w’olukiiko lwa ''Uganda Parliamentary Forum on Media'',<ref name="PA2">{{Cite web |title=MP Amoru to Lead Parliamentary Forum on Media |url=http://www.chimpreports.com/mp-amoru-to-lead-parliamentary-forum-on-media/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', <ref name="PA32">{{Cite web |title=Lango MPs gift Shs5 million to Paralympic silver medalist Emong |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Lango-MPs-gift-Shs5-million-to-Paralympic-silver-medalist-Emong/688334-3405506-s4gl29z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> [[:en:Whip_(politics)|Nnampala wa NRM]] ku [[:en:Member_of_Parliament|babaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lya Dokolo ey'Obukiikakkono. Yali mmemba ku ''kakiiko ka Equal Opportunities''<ref name="PA3X">{{Cite web |title=Committee on Equal Opportunities |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-equal-opportunities/#.WRbrO7gcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> n'akakiiko ''k'ebyenjigiriza n'emizannyo''<ref name="PA33">{{Cite web |title=Committee on Education and Sports |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-education-and-sports/#.WRbszbgcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] .<ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}</ref> Mu 2005, Amoru yalondebwa ng'[[:en:Students'_union|omukulembeze w'abayizi]] ku ssetendekero wa [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]]<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> era nawereza nga pulezidenti w'ekibiina ekitwala abayizzi mu Uganda ekya ''Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Yakulemberamu okutondebwawo kwa ''Uganda Christian University Media Link'' mu 2004 era yali omu kubaatandikawo ''Uganda Christian University HIV / AIDS Initiative'' mu 2006. Yaliko [[:en:Chief_communications_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Kumi_University|Yunivasite y'e Kumi]], [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w'omuwandiisi w'amawulire]] mu [[:en:Daily_Monitor|Monitor Publications Limited]] (MPL)<ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> [[:en:Chief_communications_officer|n'akulira eby'amawulire n'empuliziganya]] mu ''kitongole kya Uganda Business and Technical Examinations Board (UBTEB)'' . Ye ssentebe [[:en:Trustee|w’olukiiko olufuzi]] olwa UNSA<ref name="PA42">{{Cite web |title=PHOTOS: New UNSA Executives Take Office |url=http://www.theugandatoday.com/education/2017/04/photos-new-unsa-executives-take-office/ |publisher=Uganda Today}}</ref> era yaweereza mu lukiiko lwe lumu ng'omumyuka wa ssentebe w’ekibiina ekigatta abayizi mu Ggwanga.<ref name="PA41">{{Cite web |title=Students want representative in parliament |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1408540/students-representative-parliament |publisher=[[New Vision|Saturday Vision]]}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma kwe == Amoru yazaalibwa mu [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] mu [[:en:Lango_sub-region|kitundutundu ky'e Lango]] nga 11 ogwekkumi 1983 mu maka [[:en:Anglicanism|Amakulisitaayo]] [[:en:Langi_people|ag'abantu b'e Langi]] . Mwana wakubiri mu baana munaana, yamala pulayimale ng’asomera mu Disitulikiti y’ewaabwe e [[:en:Lira_District|Lira]] mu kiseera ng’obuyeekera [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|bw’amagye ga Lord’s Resistance Army]] mu kitundu kino buli ku ntikko. Yasomera mu ssomero lya Angwechibange Primary School, Dokolo Primary School ne Lira Faith Academy. Wadde nga waliwo okusomozebwa, Amoru yagenda mu [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] gye yafunira obuyigirize bwa saako n'okumaliriza emisomo gye egya siniya ey'okuna n'eyomukaaga. Yali mukulembeze w’etterekero ly’ebitabo mu O-level ne mu A-level, omukiise wa [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu UNSA era nga ye ssentebe wa UNSA mu [[:en:Kumi_District|Disitulikiti y’e Kumi]] .<ref name="PA51">{{Cite web |title=Uganda: Paul Amoru Gives Dokoloians Another Chance |url=http://allafrica.com/stories/201512021803.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> Amoru yeyongerayo ku [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] (UCU) okusoma mu yunivasite gye yafunira ''diguli mu [[:en:Mass_Communication|Mawulire]]'', essira yaliteeka mu [[:en:Public_Relations|Byampuliziganya]] . Mu UCU, yalondebwa okuba pulezidenti w’ekibiina [[:en:Students'_union|ky’abayizi]] mu 2005 n’agenda mu maaso n’okuweereza nga pulezidenti w’ekibiina ''ekigatta abayizi mu ggwanga ekya Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Emyaka bwe gizze giyitawo, Amoru azze amanyibwa n’okwenyigira mu kutendekebwa okw’ekikugu okuwerako n’enteekateeka z’okugatta abantu mu by’amawulire. <ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html "Amoru elected UCU alumni chairperson"]. [[Daily Monitor]].</cite></ref> Mu 2007-2008 yagenda e Nairobi Kenya n’afuna satifikeeti mu nkola n’okuddukanya emikutu gy’amawulire egy’enjawulo – NMG Media Lab Editorial Training Program Mu 2017 yafuna diguli eyookubiri mu by’amawulire n’empuliziganya okuva mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]] Mu 2018 - 2019 yafuna satifikeeti mu kulungamya emikutu gy'amawulire mu nkola ya Democratic okuva mu [[:en:Fojo_Media_Institute/Linnaeus_University|Fojo Media Institute/Linnaeus University]], Global Reporting Sweden AB. == Omulimu == Amoru yatandika emirimu gye mu mawulire nga [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Vocational_education|ttendekero ly’ebyemikono]], ''Adwoki Technical School'' mu 2006 n’oluvannyuma [[:en:Kumi_University|Kumi University]] ku ntandikwa ya 2007. Mu makkati ga 2007, yeegatta ku [[:en:Nation_Media_Group|MPL]] ng’omuwandiisi w’abakozi era [[:en:Court_reporter|omusasi mu kkooti]] mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] . Bwe yali akola omulimu gwe ogw’ekikugu mu kibiina ky’amawulire, Amoru yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:Bureau_chief|akulira ekitongole]] mu 2009 n’oluvannyuma n’afuulibwa [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w’omuwandiisi w’amawulire]] mu 2011, <ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ "Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman"]. CHIMPREPORTS.</cite></ref> ekifo kye yalimu okutuusa mu gwokusatu 2012 lwe yatuuka ku mulimu gwe yali ayagala mu kiseera ekyo ng' [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'amawulire]] kitongole ekyali kyakatondebwawo mu kiseera ekyo eky’ebigezo bya bizinensi n’ebyemikono, UBTEB. Mu 2015 Amoru yayingira ebyobufuzi eby’okulonda, n’awangula obwa ssentebe bwa NRM mu ssaza lya Dokolo North <ref name="PA13">{{Cite web |title=NRM Primary Results for Northern Uganda |url=http://www.chimpreports.com/nrm-primary-results-for-northern-uganda/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> n’ayongera okugenda mu maaso n'okuwangula ekitundu ku tikiti ya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna okwa 2016]] okwayingizawo [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey’ekkumi]] eya [[:en:Uganda|Pearl of Africa]] . Mu Paalamenti ey’ekkumi, Amoru ye yali ssentebe w’ekibiina kya ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', [[:en:Whip_(politics)|omukwanaganya mu NRM]] eri [[:en:Member_of_Parliament|ababaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu ssaza lya Dokolo North. Era yali mmemba ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku ngabanya y'emikisa'' n'akakiiko ''akavunaanyizibwa ku by'enjigiriza n'emizannyo'' . <ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ "Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists"]. Uganda Today.</cite></ref> Akola nga Ssenkulu wa Unipol Media Services ne Unipol Energy Uganda Limited okuva mu 2017. Era ye Ssentebe wa Board era Managing Director, Upendo Familia Investment Limited okuva mu 2019 okutuuka kati. Mu kiseera kino ye Kaminsona wa [[:en:Uganda|Uganda]] mu Republic of [[:en:South_Africa|South Africa]] . <ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Ex-Dokolo North MP Paul Amoru named Ugandan Ambassador to South Africa » LBS NewsDay |url=https://lbs.co.ug/2021/12/13/ex-dokolo-north-mp-paul-amoru-named-ugandan-ambassador-to-south-africa/}}</ref> == Ebiba n’ebitabo byafulumizza == Paul Amoru awandiise ebiba egiwerako era abadde kitundu ku bitabo ebiwerako mu bbanga ly’amaze ng’akola eby’amawulire omuli n’ebirala bino wammanga: # [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/688342-976322-o8d02vz/index.html Enkya empya oba Obwakabaka bwa Acholi] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263902-ri3hu7z/index.html Bannansi ba Africa bavunaanibwa ICC] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263888-ri3ifez/index.html Abafirika banoonya kkooti endala okuva ku ICC, boolekedde okusoomoozebwa] # [http://allafrica.com/stories/200810070749.html ICC Efunye Obujulizi Obupya Okuvunaana Kony Owa LRA] # [http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-752118-kfrn3a/index.html Olukungaana lwa bbomu za cluster ku...] == Laba ne == * [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] n84wfokun41oae2msfjfg59tnnu6kfv 48255 48254 2026-04-28T05:58:45Z Nambogo Catharine 6408 Nterezezza mu mpandiika 48255 wikitext text/x-wiki   '''Paul Omiat Amoru''' (yazaalibwa nga 11 Ogwekkumi 1983) Munnayuganda, Munnamawulire, omwogezi, era munnabyabufuzi. Ono ye High Commissioner wa Uganda mu ggwanga lya Republic of South Africa e Pretoria Yaliko [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka wa Paalamenti]] mu Ssaza lya [[:en:Dokolo|Dokolo]] ey'Obukiikakkono (2016-2021) era nga mukiise mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda.<ref name="PA1">{{Cite web |title=AMORU PAUL |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=186 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Amoru yali ssentebe w’olukiiko lwa ''Uganda Parliamentary Forum on Media'',<ref name="PA2">{{Cite web |title=MP Amoru to Lead Parliamentary Forum on Media |url=http://www.chimpreports.com/mp-amoru-to-lead-parliamentary-forum-on-media/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', <ref name="PA32">{{Cite web |title=Lango MPs gift Shs5 million to Paralympic silver medalist Emong |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Lango-MPs-gift-Shs5-million-to-Paralympic-silver-medalist-Emong/688334-3405506-s4gl29z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> [[:en:Whip_(politics)|Nnampala wa NRM]] ku [[:en:Member_of_Parliament|babaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lya Dokolo ey'Obukiikakkono. Yali mmemba ku ''kakiiko ka Equal Opportunities''<ref name="PA3X">{{Cite web |title=Committee on Equal Opportunities |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-equal-opportunities/#.WRbrO7gcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> n'akakiiko ''k'ebyenjigiriza n'emizannyo''<ref name="PA33">{{Cite web |title=Committee on Education and Sports |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-education-and-sports/#.WRbszbgcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] .<ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}</ref> Mu 2005, Amoru yalondebwa ng'[[:en:Students'_union|omukulembeze w'abayizi]] ku ssetendekero wa [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]]<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> era nawereza nga pulezidenti w'ekibiina ekitwala abayizzi mu Uganda ekya ''Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Yakulemberamu okutondebwawo kwa ''Uganda Christian University Media Link'' mu 2004 era yali omu kubaatandikawo ''Uganda Christian University HIV / AIDS Initiative'' mu 2006. Yaliko [[:en:Chief_communications_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Kumi_University|Yunivasite y'e Kumi]], [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w'omuwandiisi w'amawulire]] mu [[:en:Daily_Monitor|Monitor Publications Limited]] (MPL)<ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> [[:en:Chief_communications_officer|n'akulira eby'amawulire n'empuliziganya]] mu ''kitongole kya Uganda Business and Technical Examinations Board (UBTEB)'' . Ye ssentebe [[:en:Trustee|w’olukiiko olufuzi]] olwa UNSA<ref name="PA42">{{Cite web |title=PHOTOS: New UNSA Executives Take Office |url=http://www.theugandatoday.com/education/2017/04/photos-new-unsa-executives-take-office/ |publisher=Uganda Today}}</ref> era yaweereza mu lukiiko lwe lumu ng'omumyuka wa ssentebe w’ekibiina ekigatta abayizi mu Ggwanga.<ref name="PA41">{{Cite web |title=Students want representative in parliament |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1408540/students-representative-parliament |publisher=[[New Vision|Saturday Vision]]}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma kwe == Amoru yazaalibwa mu [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] mu [[:en:Lango_sub-region|kitundutundu ky'e Lango]] nga 11 ogwekkumi 1983 mu maka [[:en:Anglicanism|Amakulisitaayo]] [[:en:Langi_people|ag'abantu b'e Langi]] . Mwana wakubiri mu baana munaana, yamala pulayimale ng’asomera mu Disitulikiti y’ewaabwe e [[:en:Lira_District|Lira]] mu kiseera ng’obuyeekera [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|bw’amagye ga Lord’s Resistance Army]] mu kitundu kino buli ku ntikko. Yasomera mu ssomero lya Angwechibange Primary School, Dokolo Primary School ne Lira Faith Academy. Wadde nga waliwo okusomozebwa, Amoru yagenda mu [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] gye yafunira obuyigirize bwa saako n'okumaliriza emisomo gye egya siniya ey'okuna n'eyomukaaga. Yali mukulembeze w’etterekero ly’ebitabo mu O-level ne mu A-level, omukiise wa [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu UNSA era nga ye ssentebe wa UNSA mu [[:en:Kumi_District|Disitulikiti y’e Kumi]] .<ref name="PA51">{{Cite web |title=Uganda: Paul Amoru Gives Dokoloians Another Chance |url=http://allafrica.com/stories/201512021803.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> Amoru yeyongerayo ku [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] (UCU) okusoma mu yunivasite gye yafunira ''diguli mu [[:en:Mass_Communication|Mawulire]]'', essira yaliteeka mu [[:en:Public_Relations|Byampuliziganya]]. Mu UCU, yalondebwa okuba [[:en:Students'_union|pulezidenti w’abayizi]] mu 2005 n’agenda mu maaso n’okuweereza nga pulezidenti w’ekibiina ''ekigatta abayizi mu ggwanga ekya Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Emyaka bwe gizze giyitawo, Amoru azze amanyibwa n’okwenyigira mu kutendekebwa okw’ekikugu okuwerako n’enteekateeka z’okugatta abantu mu by’amawulire.<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html "Amoru elected UCU alumni chairperson"]. [[Daily Monitor]].</cite></ref> Mu 2007-2008 yagenda e Nairobi Kenya n’afuna satifikeeti mu nkola n’okuddukanya emikutu gy’amawulire egy’enjawulo – NMG Media Lab Editorial Training Program Mu 2017 yafuna diguli ey'okubiri mu by’amawulire n’empuliziganya okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] Mu 2018 - 2019 yafuna satifikeeti mu kulungamya emikutu gy'amawulire mu nkola ya Democratic okuva mu [[:en:Fojo_Media_Institute/Linnaeus_University|Fojo Media Institute/Linnaeus University]], Global Reporting Sweden AB. == Omulimu == Amoru yatandika emirimu gye mu mawulire nga [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Vocational_education|ttendekero ly’ebyemikono]], ''Adwoki Technical School'' mu 2006 n’oluvannyuma [[:en:Kumi_University|Kumi University]] ku ntandikwa ya 2007. Mu makkati ga 2007, yeegatta ku [[:en:Nation_Media_Group|MPL]] ng’omuwandiisi w’abakozi era [[:en:Court_reporter|omusasi mu kkooti]] mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] . Bwe yali akola omulimu gwe ogw’ekikugu mu kibiina ky’amawulire, Amoru yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:Bureau_chief|akulira ekitongole]] mu 2009 n’oluvannyuma n’afuulibwa [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w’omuwandiisi w’amawulire]] mu 2011, <ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ "Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman"]. CHIMPREPORTS.</cite></ref> ekifo kye yalimu okutuusa mu gwokusatu 2012 lwe yatuuka ku mulimu gwe yali ayagala mu kiseera ekyo ng' [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'amawulire]] kitongole ekyali kyakatondebwawo mu kiseera ekyo eky’ebigezo bya bizinensi n’ebyemikono, UBTEB. Mu 2015 Amoru yayingira ebyobufuzi eby’okulonda, n’awangula obwa ssentebe bwa NRM mu ssaza lya Dokolo North <ref name="PA13">{{Cite web |title=NRM Primary Results for Northern Uganda |url=http://www.chimpreports.com/nrm-primary-results-for-northern-uganda/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> n’ayongera okugenda mu maaso n'okuwangula ekitundu ku tikiti ya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna okwa 2016]] okwayingizawo [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey’ekkumi]] eya [[:en:Uganda|Pearl of Africa]] . Mu Paalamenti ey’ekkumi, Amoru ye yali ssentebe w’ekibiina kya ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', [[:en:Whip_(politics)|omukwanaganya mu NRM]] eri [[:en:Member_of_Parliament|ababaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu ssaza lya Dokolo North. Era yali mmemba ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku ngabanya y'emikisa'' n'akakiiko ''akavunaanyizibwa ku by'enjigiriza n'emizannyo'' . <ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ "Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists"]. Uganda Today.</cite></ref> Akola nga Ssenkulu wa Unipol Media Services ne Unipol Energy Uganda Limited okuva mu 2017. Era ye Ssentebe wa Board era Managing Director, Upendo Familia Investment Limited okuva mu 2019 okutuuka kati. Mu kiseera kino ye Kaminsona wa [[:en:Uganda|Uganda]] mu Republic of [[:en:South_Africa|South Africa]] . <ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Ex-Dokolo North MP Paul Amoru named Ugandan Ambassador to South Africa » LBS NewsDay |url=https://lbs.co.ug/2021/12/13/ex-dokolo-north-mp-paul-amoru-named-ugandan-ambassador-to-south-africa/}}</ref> == Ebiba n’ebitabo byafulumizza == Paul Amoru awandiise ebiba egiwerako era abadde kitundu ku bitabo ebiwerako mu bbanga ly’amaze ng’akola eby’amawulire omuli n’ebirala bino wammanga: # [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/688342-976322-o8d02vz/index.html Enkya empya oba Obwakabaka bwa Acholi] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263902-ri3hu7z/index.html Bannansi ba Africa bavunaanibwa ICC] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263888-ri3ifez/index.html Abafirika banoonya kkooti endala okuva ku ICC, boolekedde okusoomoozebwa] # [http://allafrica.com/stories/200810070749.html ICC Efunye Obujulizi Obupya Okuvunaana Kony Owa LRA] # [http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-752118-kfrn3a/index.html Olukungaana lwa bbomu za cluster ku...] == Laba ne == * [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] 0o99irui0olw00ieb70hhwp64jk33qm 48256 48255 2026-04-28T06:02:17Z Nambogo Catharine 6408 Nterezezza mu mpandiika 48256 wikitext text/x-wiki   '''Paul Omiat Amoru''' (yazaalibwa nga 11 Ogwekkumi 1983) Munnayuganda, Munnamawulire, omwogezi, era munnabyabufuzi. Ono ye High Commissioner wa Uganda mu ggwanga lya Republic of South Africa e Pretoria Yaliko [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka wa Paalamenti]] mu Ssaza lya [[:en:Dokolo|Dokolo]] ey'Obukiikakkono (2016-2021) era nga mukiise mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda.<ref name="PA1">{{Cite web |title=AMORU PAUL |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=186 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Amoru yali ssentebe w’olukiiko lwa ''Uganda Parliamentary Forum on Media'',<ref name="PA2">{{Cite web |title=MP Amoru to Lead Parliamentary Forum on Media |url=http://www.chimpreports.com/mp-amoru-to-lead-parliamentary-forum-on-media/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', <ref name="PA32">{{Cite web |title=Lango MPs gift Shs5 million to Paralympic silver medalist Emong |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Lango-MPs-gift-Shs5-million-to-Paralympic-silver-medalist-Emong/688334-3405506-s4gl29z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> [[:en:Whip_(politics)|Nnampala wa NRM]] ku [[:en:Member_of_Parliament|babaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lya Dokolo ey'Obukiikakkono. Yali mmemba ku ''kakiiko ka Equal Opportunities''<ref name="PA3X">{{Cite web |title=Committee on Equal Opportunities |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-equal-opportunities/#.WRbrO7gcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> n'akakiiko ''k'ebyenjigiriza n'emizannyo''<ref name="PA33">{{Cite web |title=Committee on Education and Sports |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-education-and-sports/#.WRbszbgcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] .<ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}</ref> Mu 2005, Amoru yalondebwa ng'[[:en:Students'_union|omukulembeze w'abayizi]] ku ssetendekero wa [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]]<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> era nawereza nga pulezidenti w'ekibiina ekitwala abayizzi mu Uganda ekya ''Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Yakulemberamu okutondebwawo kwa ''Uganda Christian University Media Link'' mu 2004 era yali omu kubaatandikawo ''Uganda Christian University HIV / AIDS Initiative'' mu 2006. Yaliko [[:en:Chief_communications_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Kumi_University|Yunivasite y'e Kumi]], [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w'omuwandiisi w'amawulire]] mu [[:en:Daily_Monitor|Monitor Publications Limited]] (MPL)<ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> [[:en:Chief_communications_officer|n'akulira eby'amawulire n'empuliziganya]] mu ''kitongole kya Uganda Business and Technical Examinations Board (UBTEB)'' . Ye ssentebe [[:en:Trustee|w’olukiiko olufuzi]] olwa UNSA<ref name="PA42">{{Cite web |title=PHOTOS: New UNSA Executives Take Office |url=http://www.theugandatoday.com/education/2017/04/photos-new-unsa-executives-take-office/ |publisher=Uganda Today}}</ref> era yaweereza mu lukiiko lwe lumu ng'omumyuka wa ssentebe w’ekibiina ekigatta abayizi mu Ggwanga.<ref name="PA41">{{Cite web |title=Students want representative in parliament |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1408540/students-representative-parliament |publisher=[[New Vision|Saturday Vision]]}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma kwe == Amoru yazaalibwa mu [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] mu [[:en:Lango_sub-region|kitundutundu ky'e Lango]] nga 11 ogwekkumi 1983 mu maka [[:en:Anglicanism|Amakulisitaayo]] [[:en:Langi_people|ag'abantu b'e Langi]] . Mwana wakubiri mu baana munaana, yamala pulayimale ng’asomera mu Disitulikiti y’ewaabwe e [[:en:Lira_District|Lira]] mu kiseera ng’obuyeekera [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|bw’amagye ga Lord’s Resistance Army]] mu kitundu kino buli ku ntikko. Yasomera mu ssomero lya Angwechibange Primary School, Dokolo Primary School ne Lira Faith Academy. Wadde nga waliwo okusomozebwa, Amoru yagenda mu [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] gye yafunira obuyigirize bwa saako n'okumaliriza emisomo gye egya siniya ey'okuna n'eyomukaaga. Yali mukulembeze w’etterekero ly’ebitabo mu O-level ne mu A-level, omukiise wa [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu UNSA era nga ye ssentebe wa UNSA mu [[:en:Kumi_District|Disitulikiti y’e Kumi]] .<ref name="PA51">{{Cite web |title=Uganda: Paul Amoru Gives Dokoloians Another Chance |url=http://allafrica.com/stories/201512021803.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> Amoru yeyongerayo ku [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] (UCU) okusoma mu yunivasite gye yafunira ''diguli mu [[:en:Mass_Communication|Mawulire]]'', essira yaliteeka mu [[:en:Public_Relations|Byampuliziganya]]. Mu UCU, yalondebwa okuba [[:en:Students'_union|pulezidenti w’abayizi]] mu 2005 n’agenda mu maaso n’okuweereza nga pulezidenti w’ekibiina ''ekigatta abayizi mu ggwanga ekya Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Emyaka bwe gizze giyitawo, Amoru azze amanyibwa n’okwenyigira mu kutendekebwa okw’ekikugu okuwerako n’enteekateeka z’okugatta abantu mu by’amawulire.<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html "Amoru elected UCU alumni chairperson"]. [[Daily Monitor]].</cite></ref> Mu 2007-2008 yagenda e Nairobi Kenya n’afuna satifikeeti mu nkola n’okuddukanya emikutu gy’amawulire egy’enjawulo – NMG Media Lab Editorial Training Program Mu 2017 yafuna diguli ey'okubiri mu by’amawulire n’empuliziganya okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] Mu 2018 - 2019 yafuna satifikeeti mu kulungamya emikutu gy'amawulire mu nkola ya Democratic okuva mu [[:en:Fojo_Media_Institute/Linnaeus_University|Fojo Media Institute/Linnaeus University]], Global Reporting Sweden AB. == Omulimu == Amoru yatandika emirimu gye mu mawulire nga [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Vocational_education|ttendekero ly’ebyemikono]], ''Adwoki Technical School'' mu 2006 n’oluvannyuma [[:en:Kumi_University|Kumi University]] ku ntandikwa ya 2007. Mu makkati ga 2007, yeegatta ku [[:en:Nation_Media_Group|MPL]] ng’omuwandiisi w’abakozi era [[:en:Court_reporter|omusasi mu kkooti]] mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] . Bwe yali akola omulimu gwe ogw’ekikugu mu kibiina ky’amawulire, Amoru yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:Bureau_chief|akulira ekitongole]] mu 2009 n’oluvannyuma n’afuulibwa [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w’omuwandiisi w’amawulire]] mu 2011,<ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ "Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman"]. CHIMPREPORTS.</cite></ref> ekifo kye yalimu okutuusa mu gwokusatu 2012 lwe yatuuka ku mulimu gwe yali ayagala mu kiseera ekyo ng' [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'amawulire]] kitongole ekyali kyakatondebwawo mu kiseera ekyo eky’ebigezo bya bizinensi n’ebyemikono, UBTEB. Mu 2015 Amoru yayingira ebyobufuzi eby’okulonda, n’awangula obwa ssentebe bwa NRM mu Ssaza lye Dokolo ey'Obukiikakkono<ref name="PA13">{{Cite web |title=NRM Primary Results for Northern Uganda |url=http://www.chimpreports.com/nrm-primary-results-for-northern-uganda/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> n’ayongera okugenda mu maaso n'okuwangula ekifo ky'omubaka wa Konsityuwensi ku tikiti y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna okwa 2016]] okwamuyingiza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey’ekkumi]] ey'[[:en:Uganda|Ekkula lya Africa]] . Mu Paalamenti ey’ekkumi, Amoru ye yali ssentebe w’ekibiina kya ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', [[:en:Whip_(politics)|omukwanaganya mu NRM]] eri [[:en:Member_of_Parliament|ababaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu ssaza lya Dokolo North. Era yali mmemba ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku ngabanya y'emikisa'' n'akakiiko ''akavunaanyizibwa ku by'enjigiriza n'emizannyo'' . <ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ "Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists"]. Uganda Today.</cite></ref> Akola nga Ssenkulu wa Unipol Media Services ne Unipol Energy Uganda Limited okuva mu 2017. Era ye Ssentebe wa Board era Managing Director, Upendo Familia Investment Limited okuva mu 2019 okutuuka kati. Mu kiseera kino ye Kaminsona wa [[:en:Uganda|Uganda]] mu Republic of [[:en:South_Africa|South Africa]] . <ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Ex-Dokolo North MP Paul Amoru named Ugandan Ambassador to South Africa » LBS NewsDay |url=https://lbs.co.ug/2021/12/13/ex-dokolo-north-mp-paul-amoru-named-ugandan-ambassador-to-south-africa/}}</ref> == Ebiba n’ebitabo byafulumizza == Paul Amoru awandiise ebiba egiwerako era abadde kitundu ku bitabo ebiwerako mu bbanga ly’amaze ng’akola eby’amawulire omuli n’ebirala bino wammanga: # [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/688342-976322-o8d02vz/index.html Enkya empya oba Obwakabaka bwa Acholi] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263902-ri3hu7z/index.html Bannansi ba Africa bavunaanibwa ICC] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263888-ri3ifez/index.html Abafirika banoonya kkooti endala okuva ku ICC, boolekedde okusoomoozebwa] # [http://allafrica.com/stories/200810070749.html ICC Efunye Obujulizi Obupya Okuvunaana Kony Owa LRA] # [http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-752118-kfrn3a/index.html Olukungaana lwa bbomu za cluster ku...] == Laba ne == * [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] b7n3dl3f65ntnhtx1b2lg6s208ilj0f 48257 48256 2026-04-28T06:03:21Z Nambogo Catharine 6408 Nterezezza mu mpandiika 48257 wikitext text/x-wiki   '''Paul Omiat Amoru''' (yazaalibwa nga 11 Ogwekkumi 1983) Munnayuganda, Munnamawulire, omwogezi, era munnabyabufuzi. Ono ye High Commissioner wa Uganda mu ggwanga lya Republic of South Africa e Pretoria Yaliko [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka wa Paalamenti]] mu Ssaza lya [[:en:Dokolo|Dokolo]] ey'Obukiikakkono (2016-2021) era nga mukiise mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda.<ref name="PA1">{{Cite web |title=AMORU PAUL |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=186 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Amoru yali ssentebe w’olukiiko lwa ''Uganda Parliamentary Forum on Media'',<ref name="PA2">{{Cite web |title=MP Amoru to Lead Parliamentary Forum on Media |url=http://www.chimpreports.com/mp-amoru-to-lead-parliamentary-forum-on-media/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', <ref name="PA32">{{Cite web |title=Lango MPs gift Shs5 million to Paralympic silver medalist Emong |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Lango-MPs-gift-Shs5-million-to-Paralympic-silver-medalist-Emong/688334-3405506-s4gl29z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> [[:en:Whip_(politics)|Nnampala wa NRM]] ku [[:en:Member_of_Parliament|babaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lya Dokolo ey'Obukiikakkono. Yali mmemba ku ''kakiiko ka Equal Opportunities''<ref name="PA3X">{{Cite web |title=Committee on Equal Opportunities |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-equal-opportunities/#.WRbrO7gcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> n'akakiiko ''k'ebyenjigiriza n'emizannyo''<ref name="PA33">{{Cite web |title=Committee on Education and Sports |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-education-and-sports/#.WRbszbgcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] .<ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}</ref> Mu 2005, Amoru yalondebwa ng'[[:en:Students'_union|omukulembeze w'abayizi]] ku ssetendekero wa [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]]<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> era nawereza nga pulezidenti w'ekibiina ekitwala abayizzi mu Uganda ekya ''Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Yakulemberamu okutondebwawo kwa ''Uganda Christian University Media Link'' mu 2004 era yali omu kubaatandikawo ''Uganda Christian University HIV / AIDS Initiative'' mu 2006. Yaliko [[:en:Chief_communications_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Kumi_University|Yunivasite y'e Kumi]], [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w'omuwandiisi w'amawulire]] mu [[:en:Daily_Monitor|Monitor Publications Limited]] (MPL)<ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> [[:en:Chief_communications_officer|n'akulira eby'amawulire n'empuliziganya]] mu ''kitongole kya Uganda Business and Technical Examinations Board (UBTEB)'' . Ye ssentebe [[:en:Trustee|w’olukiiko olufuzi]] olwa UNSA<ref name="PA42">{{Cite web |title=PHOTOS: New UNSA Executives Take Office |url=http://www.theugandatoday.com/education/2017/04/photos-new-unsa-executives-take-office/ |publisher=Uganda Today}}</ref> era yaweereza mu lukiiko lwe lumu ng'omumyuka wa ssentebe w’ekibiina ekigatta abayizi mu Ggwanga.<ref name="PA41">{{Cite web |title=Students want representative in parliament |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1408540/students-representative-parliament |publisher=[[New Vision|Saturday Vision]]}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma kwe == Amoru yazaalibwa mu [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] mu [[:en:Lango_sub-region|kitundutundu ky'e Lango]] nga 11 ogwekkumi 1983 mu maka [[:en:Anglicanism|Amakulisitaayo]] [[:en:Langi_people|ag'abantu b'e Langi]] . Mwana wakubiri mu baana munaana, yamala pulayimale ng’asomera mu Disitulikiti y’ewaabwe e [[:en:Lira_District|Lira]] mu kiseera ng’obuyeekera [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|bw’amagye ga Lord’s Resistance Army]] mu kitundu kino buli ku ntikko. Yasomera mu ssomero lya Angwechibange Primary School, Dokolo Primary School ne Lira Faith Academy. Wadde nga waliwo okusomozebwa, Amoru yagenda mu [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] gye yafunira obuyigirize bwa saako n'okumaliriza emisomo gye egya siniya ey'okuna n'eyomukaaga. Yali mukulembeze w’etterekero ly’ebitabo mu O-level ne mu A-level, omukiise wa [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu UNSA era nga ye ssentebe wa UNSA mu [[:en:Kumi_District|Disitulikiti y’e Kumi]] .<ref name="PA51">{{Cite web |title=Uganda: Paul Amoru Gives Dokoloians Another Chance |url=http://allafrica.com/stories/201512021803.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> Amoru yeyongerayo ku [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] (UCU) okusoma mu yunivasite gye yafunira ''diguli mu [[:en:Mass_Communication|Mawulire]]'', essira yaliteeka mu [[:en:Public_Relations|Byampuliziganya]]. Mu UCU, yalondebwa okuba [[:en:Students'_union|pulezidenti w’abayizi]] mu 2005 n’agenda mu maaso n’okuweereza nga pulezidenti w’ekibiina ''ekigatta abayizi mu ggwanga ekya Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Emyaka bwe gizze giyitawo, Amoru azze amanyibwa n’okwenyigira mu kutendekebwa okw’ekikugu okuwerako n’enteekateeka z’okugatta abantu mu by’amawulire.<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html "Amoru elected UCU alumni chairperson"]. [[Daily Monitor]].</cite></ref> Mu 2007-2008 yagenda e Nairobi Kenya n’afuna satifikeeti mu nkola n’okuddukanya emikutu gy’amawulire egy’enjawulo – NMG Media Lab Editorial Training Program Mu 2017 yafuna diguli ey'okubiri mu by’amawulire n’empuliziganya okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] Mu 2018 - 2019 yafuna satifikeeti mu kulungamya emikutu gy'amawulire mu nkola ya Democratic okuva mu [[:en:Fojo_Media_Institute/Linnaeus_University|Fojo Media Institute/Linnaeus University]], Global Reporting Sweden AB. == Omulimu == Amoru yatandika emirimu gye mu mawulire nga [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Vocational_education|ttendekero ly’ebyemikono]], ''Adwoki Technical School'' mu 2006 n’oluvannyuma [[:en:Kumi_University|Kumi University]] ku ntandikwa ya 2007. Mu makkati ga 2007, yeegatta ku [[:en:Nation_Media_Group|MPL]] ng’omuwandiisi w’abakozi era [[:en:Court_reporter|omusasi mu kkooti]] mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] . Bwe yali akola omulimu gwe ogw’ekikugu mu kibiina ky’amawulire, Amoru yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:Bureau_chief|akulira ekitongole]] mu 2009 n’oluvannyuma n’afuulibwa [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w’omuwandiisi w’amawulire]] mu 2011,<ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ "Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman"]. CHIMPREPORTS.</cite></ref> ekifo kye yalimu okutuusa mu gwokusatu 2012 lwe yatuuka ku mulimu gwe yali ayagala mu kiseera ekyo ng' [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'amawulire]] kitongole ekyali kyakatondebwawo mu kiseera ekyo eky’ebigezo bya bizinensi n’ebyemikono, UBTEB. Mu 2015 Amoru yayingira ebyobufuzi eby’okulonda, n’awangula obwa ssentebe bwa NRM mu Ssaza lye Dokolo ey'Obukiikakkono<ref name="PA13">{{Cite web |title=NRM Primary Results for Northern Uganda |url=http://www.chimpreports.com/nrm-primary-results-for-northern-uganda/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> n’ayongera okugenda mu maaso n'okuwangula ekifo ky'omubaka wa Konsityuwensi ku tikiti y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna okwa 2016]] okwamuyingiza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey’ekkumi]] ey'[[:en:Uganda|Ekkula lya Africa]] . Mu Paalamenti ey’ekkumi, Amoru ye yali ssentebe w’ekibiina kya ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', [[:en:Whip_(politics)|omukwanaganya mu NRM]] eri [[:en:Member_of_Parliament|ababaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lye Dokolo ey'Obukiikakkono. Era yali mmemba ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku ngabanya y'emikisa'' n'akakiiko ''akavunaanyizibwa ku by'enjigiriza n'emizannyo''.<ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ "Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists"]. Uganda Today.</cite></ref> Akola nga Ssenkulu wa Unipol Media Services ne Unipol Energy Uganda Limited okuva mu 2017. Era ye Ssentebe wa Board era Managing Director, Upendo Familia Investment Limited okuva mu 2019 okutuuka kati. Mu kiseera kino ye Kaminsona wa [[:en:Uganda|Uganda]] mu Republic of [[:en:South_Africa|South Africa]] . <ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Ex-Dokolo North MP Paul Amoru named Ugandan Ambassador to South Africa » LBS NewsDay |url=https://lbs.co.ug/2021/12/13/ex-dokolo-north-mp-paul-amoru-named-ugandan-ambassador-to-south-africa/}}</ref> == Ebiba n’ebitabo byafulumizza == Paul Amoru awandiise ebiba egiwerako era abadde kitundu ku bitabo ebiwerako mu bbanga ly’amaze ng’akola eby’amawulire omuli n’ebirala bino wammanga: # [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/688342-976322-o8d02vz/index.html Enkya empya oba Obwakabaka bwa Acholi] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263902-ri3hu7z/index.html Bannansi ba Africa bavunaanibwa ICC] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263888-ri3ifez/index.html Abafirika banoonya kkooti endala okuva ku ICC, boolekedde okusoomoozebwa] # [http://allafrica.com/stories/200810070749.html ICC Efunye Obujulizi Obupya Okuvunaana Kony Owa LRA] # [http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-752118-kfrn3a/index.html Olukungaana lwa bbomu za cluster ku...] == Laba ne == * [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] tcii1yyg6edgitj2a93zx11tofu6ryz 48258 48257 2026-04-28T06:07:24Z Nambogo Catharine 6408 Nterezezza mu mpandiika 48258 wikitext text/x-wiki   '''Paul Omiat Amoru''' (yazaalibwa nga 11 Ogwekkumi 1983) Munnayuganda, Munnamawulire, omwogezi, era munnabyabufuzi. Ono ye High Commissioner wa Uganda mu ggwanga lya Republic of South Africa e Pretoria Yaliko [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka wa Paalamenti]] mu Ssaza lya [[:en:Dokolo|Dokolo]] ey'Obukiikakkono (2016-2021) era nga mukiise mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda.<ref name="PA1">{{Cite web |title=AMORU PAUL |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=186 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Amoru yali ssentebe w’olukiiko lwa ''Uganda Parliamentary Forum on Media'',<ref name="PA2">{{Cite web |title=MP Amoru to Lead Parliamentary Forum on Media |url=http://www.chimpreports.com/mp-amoru-to-lead-parliamentary-forum-on-media/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', <ref name="PA32">{{Cite web |title=Lango MPs gift Shs5 million to Paralympic silver medalist Emong |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Lango-MPs-gift-Shs5-million-to-Paralympic-silver-medalist-Emong/688334-3405506-s4gl29z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> [[:en:Whip_(politics)|Nnampala wa NRM]] ku [[:en:Member_of_Parliament|babaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lya Dokolo ey'Obukiikakkono. Yali mmemba ku ''kakiiko ka Equal Opportunities''<ref name="PA3X">{{Cite web |title=Committee on Equal Opportunities |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-equal-opportunities/#.WRbrO7gcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> n'akakiiko ''k'ebyenjigiriza n'emizannyo''<ref name="PA33">{{Cite web |title=Committee on Education and Sports |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-education-and-sports/#.WRbszbgcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] .<ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}</ref> Mu 2005, Amoru yalondebwa ng'[[:en:Students'_union|omukulembeze w'abayizi]] ku ssetendekero wa [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]]<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> era nawereza nga pulezidenti w'ekibiina ekitwala abayizzi mu Uganda ekya ''Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Yakulemberamu okutondebwawo kwa ''Uganda Christian University Media Link'' mu 2004 era yali omu kubaatandikawo ''Uganda Christian University HIV / AIDS Initiative'' mu 2006. Yaliko [[:en:Chief_communications_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Kumi_University|Yunivasite y'e Kumi]], [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w'omuwandiisi w'amawulire]] mu [[:en:Daily_Monitor|Monitor Publications Limited]] (MPL)<ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> [[:en:Chief_communications_officer|n'akulira eby'amawulire n'empuliziganya]] mu ''kitongole kya Uganda Business and Technical Examinations Board (UBTEB)'' . Ye ssentebe [[:en:Trustee|w’olukiiko olufuzi]] olwa UNSA<ref name="PA42">{{Cite web |title=PHOTOS: New UNSA Executives Take Office |url=http://www.theugandatoday.com/education/2017/04/photos-new-unsa-executives-take-office/ |publisher=Uganda Today}}</ref> era yaweereza mu lukiiko lwe lumu ng'omumyuka wa ssentebe w’ekibiina ekigatta abayizi mu Ggwanga.<ref name="PA41">{{Cite web |title=Students want representative in parliament |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1408540/students-representative-parliament |publisher=[[New Vision|Saturday Vision]]}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma kwe == Amoru yazaalibwa mu [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] mu [[:en:Lango_sub-region|kitundutundu ky'e Lango]] nga 11 ogwekkumi 1983 mu maka [[:en:Anglicanism|Amakulisitaayo]] [[:en:Langi_people|ag'abantu b'e Langi]] . Mwana wakubiri mu baana munaana, yamala pulayimale ng’asomera mu Disitulikiti y’ewaabwe e [[:en:Lira_District|Lira]] mu kiseera ng’obuyeekera [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|bw’amagye ga Lord’s Resistance Army]] mu kitundu kino buli ku ntikko. Yasomera mu ssomero lya Angwechibange Primary School, Dokolo Primary School ne Lira Faith Academy. Wadde nga waliwo okusomozebwa, Amoru yagenda mu [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] gye yafunira obuyigirize bwa saako n'okumaliriza emisomo gye egya siniya ey'okuna n'eyomukaaga. Yali mukulembeze w’etterekero ly’ebitabo mu O-level ne mu A-level, omukiise wa [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu UNSA era nga ye ssentebe wa UNSA mu [[:en:Kumi_District|Disitulikiti y’e Kumi]] .<ref name="PA51">{{Cite web |title=Uganda: Paul Amoru Gives Dokoloians Another Chance |url=http://allafrica.com/stories/201512021803.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> Amoru yeyongerayo ku [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] (UCU) okusoma mu yunivasite gye yafunira ''diguli mu [[:en:Mass_Communication|Mawulire]]'', essira yaliteeka mu [[:en:Public_Relations|Byampuliziganya]]. Mu UCU, yalondebwa okuba [[:en:Students'_union|pulezidenti w’abayizi]] mu 2005 n’agenda mu maaso n’okuweereza nga pulezidenti w’ekibiina ''ekigatta abayizi mu ggwanga ekya Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Emyaka bwe gizze giyitawo, Amoru azze amanyibwa n’okwenyigira mu kutendekebwa okw’ekikugu okuwerako n’enteekateeka z’okugatta abantu mu by’amawulire.<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html "Amoru elected UCU alumni chairperson"]. [[Daily Monitor]].</cite></ref> Mu 2007-2008 yagenda e Nairobi Kenya n’afuna satifikeeti mu nkola n’okuddukanya emikutu gy’amawulire egy’enjawulo – NMG Media Lab Editorial Training Program Mu 2017 yafuna diguli ey'okubiri mu by’amawulire n’empuliziganya okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] Mu 2018 - 2019 yafuna satifikeeti mu kulungamya emikutu gy'amawulire mu nkola ya Democratic okuva mu [[:en:Fojo_Media_Institute/Linnaeus_University|Fojo Media Institute/Linnaeus University]], Global Reporting Sweden AB. == Omulimu == Amoru yatandika emirimu gye mu mawulire nga [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Vocational_education|ttendekero ly’ebyemikono]], ''Adwoki Technical School'' mu 2006 n’oluvannyuma [[:en:Kumi_University|Kumi University]] ku ntandikwa ya 2007. Mu makkati ga 2007, yeegatta ku [[:en:Nation_Media_Group|MPL]] ng’omuwandiisi w’abakozi era [[:en:Court_reporter|omusasi mu kkooti]] mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] . Bwe yali akola omulimu gwe ogw’ekikugu mu kibiina ky’amawulire, Amoru yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:Bureau_chief|akulira ekitongole]] mu 2009 n’oluvannyuma n’afuulibwa [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w’omuwandiisi w’amawulire]] mu 2011,<ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ "Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman"]. CHIMPREPORTS.</cite></ref> ekifo kye yalimu okutuusa mu gwokusatu 2012 lwe yatuuka ku mulimu gwe yali ayagala mu kiseera ekyo ng' [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'amawulire]] kitongole ekyali kyakatondebwawo mu kiseera ekyo eky’ebigezo bya bizinensi n’ebyemikono, UBTEB. Mu 2015 Amoru yayingira ebyobufuzi eby’okulonda, n’awangula obwa ssentebe bwa NRM mu Ssaza lye Dokolo ey'Obukiikakkono<ref name="PA13">{{Cite web |title=NRM Primary Results for Northern Uganda |url=http://www.chimpreports.com/nrm-primary-results-for-northern-uganda/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> n’ayongera okugenda mu maaso n'okuwangula ekifo ky'omubaka wa Konsityuwensi ku tikiti y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna okwa 2016]] okwamuyingiza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey’ekkumi]] ey'[[:en:Uganda|Ekkula lya Africa]] . Mu Paalamenti ey’ekkumi, Amoru ye yali ssentebe w’ekibiina kya ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', [[:en:Whip_(politics)|omukwanaganya mu NRM]] eri [[:en:Member_of_Parliament|ababaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lye Dokolo ey'Obukiikakkono. Era yali mmemba ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku ngabanya y'emikisa'' n'akakiiko ''akavunaanyizibwa ku by'enjigiriza n'emizannyo''.<ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ "Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists"]. Uganda Today.</cite></ref> Akola nga Ssenkulu wa Unipol Media Services ne Unipol Energy Uganda Limited okuva mu 2017. Era ye Ssentebe wa Board era Managing Director wa Upendo Familia Investment Limited okuva mu 2019 okutuuka kati. Mu kiseera kino ye Kaminsona wa [[:en:Uganda|Uganda]] mu Republic of [[:en:South_Africa|South Africa]] . <ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Ex-Dokolo North MP Paul Amoru named Ugandan Ambassador to South Africa » LBS NewsDay |url=https://lbs.co.ug/2021/12/13/ex-dokolo-north-mp-paul-amoru-named-ugandan-ambassador-to-south-africa/}}</ref> == Ebiwandiiko n’ebitabo byafulumizza == Paul Amoru awandiise ebiwandiiko ebiwerako era abadde kitundu ku bitabo ebiwerako mu bbanga ly’amaze ng’akola eby’amawulire omuli n’ebirala bino wammanga: # [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/688342-976322-o8d02vz/index.html A new dawn or Acholi Kingdom] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263902-ri3hu7z/index.html African nationals indicated by ICC] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263888-ri3ifez/index.html Africans seek alternative court to ICC, face challenges] # [http://allafrica.com/stories/200810070749.html ICC Gets New Evidence to Induct LRA's Kony] # [http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-752118-kfrn3a/index.html Cluster bombs conference on] == Laba ne == * [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] fehe5tcv192e37zbrhcdfe4nzecuqxi 48259 48258 2026-04-28T06:09:11Z Nambogo Catharine 6408 48259 wikitext text/x-wiki   '''Paul Omiat Amoru''' (yazaalibwa nga 11 Ogwekkumi 1983) Munnayuganda, Munnamawulire, omwogezi, era munnabyabufuzi. Ono ye High Commissioner wa Uganda mu ggwanga lya Republic of South Africa e Pretoria Yaliko [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka wa Paalamenti]] mu Ssaza lya [[:en:Dokolo|Dokolo]] ey'Obukiikakkono (2016-2021) era nga mukiise mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda.<ref name="PA1">{{Cite web |title=AMORU PAUL |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=186 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Amoru yali ssentebe w’olukiiko lwa ''Uganda Parliamentary Forum on Media'',<ref name="PA2">{{Cite web |title=MP Amoru to Lead Parliamentary Forum on Media |url=http://www.chimpreports.com/mp-amoru-to-lead-parliamentary-forum-on-media/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', <ref name="PA32">{{Cite web |title=Lango MPs gift Shs5 million to Paralympic silver medalist Emong |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Lango-MPs-gift-Shs5-million-to-Paralympic-silver-medalist-Emong/688334-3405506-s4gl29z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> [[:en:Whip_(politics)|Nnampala wa NRM]] ku [[:en:Member_of_Parliament|babaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lya Dokolo ey'Obukiikakkono. Yali mmemba ku ''kakiiko ka Equal Opportunities''<ref name="PA3X">{{Cite web |title=Committee on Equal Opportunities |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-equal-opportunities/#.WRbrO7gcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> n'akakiiko ''k'ebyenjigiriza n'emizannyo''<ref name="PA33">{{Cite web |title=Committee on Education and Sports |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-education-and-sports/#.WRbszbgcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] .<ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}</ref> Mu 2005, Amoru yalondebwa ng'[[:en:Students'_union|omukulembeze w'abayizi]] ku ssetendekero wa [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]]<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> era nawereza nga pulezidenti w'ekibiina ekitwala abayizzi mu Uganda ekya ''Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Yakulemberamu okutondebwawo kwa ''Uganda Christian University Media Link'' mu 2004 era yali omu kubaatandikawo ''Uganda Christian University HIV / AIDS Initiative'' mu 2006. Yaliko [[:en:Chief_communications_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Kumi_University|Yunivasite y'e Kumi]], [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w'omuwandiisi w'amawulire]] mu [[:en:Daily_Monitor|Monitor Publications Limited]] (MPL)<ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> [[:en:Chief_communications_officer|n'akulira eby'amawulire n'empuliziganya]] mu ''kitongole kya Uganda Business and Technical Examinations Board (UBTEB)'' . Ye ssentebe [[:en:Trustee|w’olukiiko olufuzi]] olwa UNSA<ref name="PA42">{{Cite web |title=PHOTOS: New UNSA Executives Take Office |url=http://www.theugandatoday.com/education/2017/04/photos-new-unsa-executives-take-office/ |publisher=Uganda Today}}</ref> era yaweereza mu lukiiko lwe lumu ng'omumyuka wa ssentebe w’ekibiina ekigatta abayizi mu Ggwanga.<ref name="PA41">{{Cite web |title=Students want representative in parliament |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1408540/students-representative-parliament |publisher=[[New Vision|Saturday Vision]]}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma kwe == Amoru yazaalibwa mu [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] mu [[:en:Lango_sub-region|kitundutundu ky'e Lango]] nga 11 ogwekkumi 1983 mu maka [[:en:Anglicanism|Amakulisitaayo]] [[:en:Langi_people|ag'abantu b'e Langi]] . Mwana wakubiri mu baana munaana, yamala pulayimale ng’asomera mu Disitulikiti y’ewaabwe e [[:en:Lira_District|Lira]] mu kiseera ng’obuyeekera [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|bw’amagye ga Lord’s Resistance Army]] mu kitundu kino buli ku ntikko. Yasomera mu ssomero lya Angwechibange Primary School, Dokolo Primary School ne Lira Faith Academy. Wadde nga waliwo okusomozebwa, Amoru yagenda mu [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] gye yafunira obuyigirize bwa saako n'okumaliriza emisomo gye egya siniya ey'okuna n'eyomukaaga. Yali mukulembeze w’etterekero ly’ebitabo mu O-level ne mu A-level, omukiise wa [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu UNSA era nga ye ssentebe wa UNSA mu [[:en:Kumi_District|Disitulikiti y’e Kumi]] .<ref name="PA51">{{Cite web |title=Uganda: Paul Amoru Gives Dokoloians Another Chance |url=http://allafrica.com/stories/201512021803.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> Amoru yeyongerayo ku [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] (UCU) okusoma mu yunivasite gye yafunira ''diguli mu [[:en:Mass_Communication|Mawulire]]'', essira yaliteeka mu [[:en:Public_Relations|Byampuliziganya]]. Mu UCU, yalondebwa okuba [[:en:Students'_union|pulezidenti w’abayizi]] mu 2005 n’agenda mu maaso n’okuweereza nga pulezidenti w’ekibiina ''ekigatta abayizi mu ggwanga ekya Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Emyaka bwe gizze giyitawo, Amoru azze amanyibwa n’okwenyigira mu kutendekebwa okw’ekikugu okuwerako n’enteekateeka z’okugatta abantu mu by’amawulire. Mu 2007-2008 yagenda e Nairobi Kenya n’afuna satifikeeti mu nkola n’okuddukanya emikutu gy’amawulire egy’enjawulo – NMG Media Lab Editorial Training Program Mu 2017 yafuna diguli ey'okubiri mu by’amawulire n’empuliziganya okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] Mu 2018 - 2019 yafuna satifikeeti mu kulungamya emikutu gy'amawulire mu nkola ya Democratic okuva mu [[:en:Fojo_Media_Institute/Linnaeus_University|Fojo Media Institute/Linnaeus University]], Global Reporting Sweden AB. == Omulimu == Amoru yatandika emirimu gye mu mawulire nga [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Vocational_education|ttendekero ly’ebyemikono]], ''Adwoki Technical School'' mu 2006 n’oluvannyuma [[:en:Kumi_University|Kumi University]] ku ntandikwa ya 2007. Mu makkati ga 2007, yeegatta ku [[:en:Nation_Media_Group|MPL]] ng’omuwandiisi w’abakozi era [[:en:Court_reporter|omusasi mu kkooti]] mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] . Bwe yali akola omulimu gwe ogw’ekikugu mu kibiina ky’amawulire, Amoru yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:Bureau_chief|akulira ekitongole]] mu 2009 n’oluvannyuma n’afuulibwa [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w’omuwandiisi w’amawulire]] mu 2011,<ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ "Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman"]. CHIMPREPORTS.</cite></ref> ekifo kye yalimu okutuusa mu gwokusatu 2012 lwe yatuuka ku mulimu gwe yali ayagala mu kiseera ekyo ng' [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'amawulire]] kitongole ekyali kyakatondebwawo mu kiseera ekyo eky’ebigezo bya bizinensi n’ebyemikono, UBTEB. Mu 2015 Amoru yayingira ebyobufuzi eby’okulonda, n’awangula obwa ssentebe bwa NRM mu Ssaza lye Dokolo ey'Obukiikakkono<ref name="PA13">{{Cite web |title=NRM Primary Results for Northern Uganda |url=http://www.chimpreports.com/nrm-primary-results-for-northern-uganda/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> n’ayongera okugenda mu maaso n'okuwangula ekifo ky'omubaka wa Konsityuwensi ku tikiti y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna okwa 2016]] okwamuyingiza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey’ekkumi]] ey'[[:en:Uganda|Ekkula lya Africa]] . Mu Paalamenti ey’ekkumi, Amoru ye yali ssentebe w’ekibiina kya ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', [[:en:Whip_(politics)|omukwanaganya mu NRM]] eri [[:en:Member_of_Parliament|ababaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lye Dokolo ey'Obukiikakkono. Era yali mmemba ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku ngabanya y'emikisa'' n'akakiiko ''akavunaanyizibwa ku by'enjigiriza n'emizannyo''. Akola nga Ssenkulu wa Unipol Media Services ne Unipol Energy Uganda Limited okuva mu 2017. Era ye Ssentebe wa Board era Managing Director wa Upendo Familia Investment Limited okuva mu 2019 okutuuka kati. Mu kiseera kino ye Kaminsona wa [[:en:Uganda|Uganda]] mu Republic of [[:en:South_Africa|South Africa]] . <ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Ex-Dokolo North MP Paul Amoru named Ugandan Ambassador to South Africa » LBS NewsDay |url=https://lbs.co.ug/2021/12/13/ex-dokolo-north-mp-paul-amoru-named-ugandan-ambassador-to-south-africa/}}</ref> == Ebiwandiiko n’ebitabo byafulumizza == Paul Amoru awandiise ebiwandiiko ebiwerako era abadde kitundu ku bitabo ebiwerako mu bbanga ly’amaze ng’akola eby’amawulire omuli n’ebirala bino wammanga: # [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/688342-976322-o8d02vz/index.html A new dawn or Acholi Kingdom] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263902-ri3hu7z/index.html African nationals indicated by ICC] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263888-ri3ifez/index.html Africans seek alternative court to ICC, face challenges] # [http://allafrica.com/stories/200810070749.html ICC Gets New Evidence to Induct LRA's Kony] # [http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-752118-kfrn3a/index.html Cluster bombs conference on] == Laba ne == * [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] ne43dadsimgd2yl1vr8lkct0zg8wz6j 48260 48259 2026-04-28T06:10:17Z Nambogo Catharine 6408 48260 wikitext text/x-wiki   '''Paul Omiat Amoru''' (yazaalibwa nga 11 Ogwekkumi 1983) Munnayuganda, Munnamawulire, omwogezi, era munnabyabufuzi. Ono ye High Commissioner wa Uganda mu ggwanga lya Republic of South Africa e Pretoria Yaliko [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka wa Paalamenti]] mu Ssaza lya [[:en:Dokolo|Dokolo]] ey'Obukiikakkono (2016-2021) era nga mukiise mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda.<ref name="PA1">{{Cite web |title=AMORU PAUL |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=186 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Amoru yali ssentebe w’olukiiko lwa ''Uganda Parliamentary Forum on Media'',<ref name="PA2">{{Cite web |title=MP Amoru to Lead Parliamentary Forum on Media |url=http://www.chimpreports.com/mp-amoru-to-lead-parliamentary-forum-on-media/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', <ref name="PA32">{{Cite web |title=Lango MPs gift Shs5 million to Paralympic silver medalist Emong |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Lango-MPs-gift-Shs5-million-to-Paralympic-silver-medalist-Emong/688334-3405506-s4gl29z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> [[:en:Whip_(politics)|Nnampala wa NRM]] ku [[:en:Member_of_Parliament|babaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lya Dokolo ey'Obukiikakkono. Yali mmemba ku ''kakiiko ka Equal Opportunities''<ref name="PA3X">{{Cite web |title=Committee on Equal Opportunities |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-equal-opportunities/#.WRbrO7gcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> n'akakiiko ''k'ebyenjigiriza n'emizannyo''<ref name="PA33">{{Cite web |title=Committee on Education and Sports |url=http://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-education-and-sports/#.WRbszbgcRkg |publisher=Parliament Watch}}</ref> mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] .<ref name="PA3">{{Cite web |title=Parliament Forum on Media Condemns Violence against Journalists |url=https://www.theugandatoday.com/news/2017/05/parliament-forum-on-media-condemns-violence-against-journalists/ |publisher=Uganda Today}}</ref> Mu 2005, Amoru yalondebwa ng'[[:en:Students'_union|omukulembeze w'abayizi]] ku ssetendekero wa [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]]<ref name="PA4">{{Cite web |title=Amoru elected UCU alumni chairperson |url=http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-1396218-15rln43z/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> era nawereza nga pulezidenti w'ekibiina ekitwala abayizzi mu Uganda ekya ''Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Yakulemberamu okutondebwawo kwa ''Uganda Christian University Media Link'' mu 2004 era yali omu kubaatandikawo ''Uganda Christian University HIV / AIDS Initiative'' mu 2006. Yaliko [[:en:Chief_communications_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Kumi_University|Yunivasite y'e Kumi]], [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w'omuwandiisi w'amawulire]] mu [[:en:Daily_Monitor|Monitor Publications Limited]] (MPL)<ref name="PA43">{{Cite web |title=Former Monitor News Editor Tipped for NRM Caucus Spokesman |url=http://www.chimpreports.com/former-monitor-news-editor-tipped-for-nrm-caucus-spokesman/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> [[:en:Chief_communications_officer|n'akulira eby'amawulire n'empuliziganya]] mu ''kitongole kya Uganda Business and Technical Examinations Board (UBTEB)'' . Ye ssentebe [[:en:Trustee|w’olukiiko olufuzi]] olwa UNSA<ref name="PA42">{{Cite web |title=PHOTOS: New UNSA Executives Take Office |url=http://www.theugandatoday.com/education/2017/04/photos-new-unsa-executives-take-office/ |publisher=Uganda Today}}</ref> era yaweereza mu lukiiko lwe lumu ng'omumyuka wa ssentebe w’ekibiina ekigatta abayizi mu Ggwanga.<ref name="PA41">{{Cite web |title=Students want representative in parliament |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1408540/students-representative-parliament |publisher=[[New Vision|Saturday Vision]]}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma kwe == Amoru yazaalibwa mu [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] mu [[:en:Lango_sub-region|kitundutundu ky'e Lango]] nga 11 ogwekkumi 1983 mu maka [[:en:Anglicanism|Amakulisitaayo]] [[:en:Langi_people|ag'abantu b'e Langi]] . Mwana wakubiri mu baana munaana, yamala pulayimale ng’asomera mu Disitulikiti y’ewaabwe e [[:en:Lira_District|Lira]] mu kiseera ng’obuyeekera [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|bw’amagye ga Lord’s Resistance Army]] mu kitundu kino buli ku ntikko. Yasomera mu ssomero lya Angwechibange Primary School, Dokolo Primary School ne Lira Faith Academy. Wadde nga waliwo okusomozebwa, Amoru yagenda mu [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] gye yafunira obuyigirize bwa saako n'okumaliriza emisomo gye egya siniya ey'okuna n'eyomukaaga. Yali mukulembeze w’etterekero ly’ebitabo mu O-level ne mu A-level, omukiise wa [[:en:Ngora_High_School|Ngora High School]] mu UNSA era nga ye ssentebe wa UNSA mu [[:en:Kumi_District|Disitulikiti y’e Kumi]] .<ref name="PA51">{{Cite web |title=Uganda: Paul Amoru Gives Dokoloians Another Chance |url=http://allafrica.com/stories/201512021803.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> Amoru yeyongerayo ku [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] (UCU) okusoma mu yunivasite gye yafunira ''diguli mu [[:en:Mass_Communication|Mawulire]]'', essira yaliteeka mu [[:en:Public_Relations|Byampuliziganya]]. Mu UCU, yalondebwa okuba [[:en:Students'_union|pulezidenti w’abayizi]] mu 2005 n’agenda mu maaso n’okuweereza nga pulezidenti w’ekibiina ''ekigatta abayizi mu ggwanga ekya Uganda National Students Association (UNSA)'' mu 2006. Emyaka bwe gizze giyitawo, Amoru azze amanyibwa n’okwenyigira mu kutendekebwa okw’ekikugu okuwerako n’enteekateeka z’okugatta abantu mu by’amawulire. Mu 2007-2008 yagenda e Nairobi Kenya n’afuna satifikeeti mu nkola n’okuddukanya emikutu gy’amawulire egy’enjawulo – NMG Media Lab Editorial Training Program Mu 2017 yafuna diguli ey'okubiri mu by’amawulire n’empuliziganya okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] Mu 2018 - 2019 yafuna satifikeeti mu kulungamya emikutu gy'amawulire mu nkola ya Democratic okuva mu [[:en:Fojo_Media_Institute/Linnaeus_University|Fojo Media Institute/Linnaeus University]], Global Reporting Sweden AB. == Omulimu == Amoru yatandika emirimu gye mu mawulire nga [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'empuliziganya]] mu [[:en:Vocational_education|ttendekero ly’ebyemikono]], ''Adwoki Technical School'' mu 2006 n’oluvannyuma [[:en:Kumi_University|Kumi University]] ku ntandikwa ya 2007. Mu makkati ga 2007, yeegatta ku [[:en:Nation_Media_Group|MPL]] ng’omuwandiisi w’abakozi era [[:en:Court_reporter|omusasi mu kkooti]] mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] . Bwe yali akola omulimu gwe ogw’ekikugu mu kibiina ky’amawulire, Amoru yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:Bureau_chief|akulira ekitongole]] mu 2009 n’oluvannyuma n’afuulibwa [[:en:Editor-in-chief|omumyuka w’omuwandiisi w’amawulire]] mu 2011, ekifo kye yalimu okutuusa mu gwokusatu 2012 lwe yatuuka ku mulimu gwe yali ayagala mu kiseera ekyo ng' [[:en:Public_relations_officer|akulira eby'amawulire]] kitongole ekyali kyakatondebwawo mu kiseera ekyo eky’ebigezo bya bizinensi n’ebyemikono, UBTEB. Mu 2015 Amoru yayingira ebyobufuzi eby’okulonda, n’awangula obwa ssentebe bwa NRM mu Ssaza lye Dokolo ey'Obukiikakkono<ref name="PA13">{{Cite web |title=NRM Primary Results for Northern Uganda |url=http://www.chimpreports.com/nrm-primary-results-for-northern-uganda/ |publisher=CHIMPREPORTS}}</ref> n’ayongera okugenda mu maaso n'okuwangula ekifo ky'omubaka wa Konsityuwensi ku tikiti y'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna okwa 2016]] okwamuyingiza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey’ekkumi]] ey'[[:en:Uganda|Ekkula lya Africa]] . Mu Paalamenti ey’ekkumi, Amoru ye yali ssentebe w’ekibiina kya ''Uganda Parliamentary Forum on Media'', omwogezi w’ekibiina kya ''Lango Parliamentary Group'', [[:en:Whip_(politics)|omukwanaganya mu NRM]] eri [[:en:Member_of_Parliament|ababaka ba Lango]] era ssentebe wa NRM mu Ssaza lye Dokolo ey'Obukiikakkono. Era yali mmemba ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku ngabanya y'emikisa'' n'akakiiko ''akavunaanyizibwa ku by'enjigiriza n'emizannyo''. Akola nga Ssenkulu wa Unipol Media Services ne Unipol Energy Uganda Limited okuva mu 2017. Era ye Ssentebe wa Board era Managing Director wa Upendo Familia Investment Limited okuva mu 2019 okutuuka kati. Mu kiseera kino ye Kaminsona wa [[:en:Uganda|Uganda]] mu Republic of [[:en:South_Africa|South Africa]] . <ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Ex-Dokolo North MP Paul Amoru named Ugandan Ambassador to South Africa » LBS NewsDay |url=https://lbs.co.ug/2021/12/13/ex-dokolo-north-mp-paul-amoru-named-ugandan-ambassador-to-south-africa/}}</ref> == Ebiwandiiko n’ebitabo byafulumizza == Paul Amoru awandiise ebiwandiiko ebiwerako era abadde kitundu ku bitabo ebiwerako mu bbanga ly’amaze ng’akola eby’amawulire omuli n’ebirala bino wammanga: # [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/688342-976322-o8d02vz/index.html A new dawn or Acholi Kingdom] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263902-ri3hu7z/index.html African nationals indicated by ICC] # [http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/689844-1263888-ri3ifez/index.html Africans seek alternative court to ICC, face challenges] # [http://allafrica.com/stories/200810070749.html ICC Gets New Evidence to Induct LRA's Kony] # [http://www.monitor.co.ug/News/Education/688336-752118-kfrn3a/index.html Cluster bombs conference on] == Laba ne == * [[:en:Dokolo_District|Disitulikiti y'e Dokolo]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] csc0rdkxvpaifoaeizeubk7gt4m9flt Naggalabi Buddo 0 13062 48241 48023 2026-04-27T20:45:55Z Ssebuufu 9882 48241 wikitext text/x-wiki '''<big>Akasozii Naggalabi</big>''' (oluusi luwandiikibwa nga Nagalabi) kifo kya byabuwangwa, eddiini n’eby’obusika eyo bakabaka b'Obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye batikirwa engule.<ref>{{Cite web |date=2016-08-31 |title=Naggalabi: Buddo Coronation Site |url=https://www.habariugandatours.com/naggalabi-buddo-coronation-site/ |access-date=2021-04-21 |website=Habari Uganda Tours |language=en-US}}</ref> Kiteeberezebwa nti kye kifo kabaka w’Obwakabaka bwa Buganda eyasooka gye yawangula olutalo lw’okulwanirira engule oluvannyuma lw’okulwana ne muganda we, Omulangira Bemba. Yalangirira nti bakabaka ba Buganda bonna abaddirira bajja kutikkirwa nga engule mu kifo ekyo.<ref>{{Cite web |title=Naggalabi Coronation Site {{!}} Buganda Tourism |url=https://www.bugandatourism.com/attractions/naggalabi-coronation-site.html |access-date=2021-04-23 |language=en-US}}</ref> == Ekifo == Ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikira bakabaka (Naggalabi colanation site) kisangibwa ku [[:en:Buddo_hill|lusozi Budo]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] mu ssaza ly’e Busiro.<ref name=":0">{{Cite web |title=Buganda's Founding |url=http://www.buganda.com/kintu.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190315/http://www.buganda.com/kintu.htm |archive-date=2020-11-11 |access-date=2021-04-23 |website=www.buganda.com}}</ref> Ekifo kino osobola okukituukako okuva e Kampala -Masaka Highway Site, Bukiikaddyo bw'obugwanjuba mu Disitulikiti ye Kampala n'obuwanvu bwakiromita 14 okuva mu kibuga wakati. Kino osobola okukituukako okuva ku Kajjansi Town Council ekisangibwa ku oluguudo lw’Entebbe. Mu kitundu ekyo mulimu amatendekero g’ebyenjigiriza agawerako okugeza [[:en:King's_College_Budo|Kings College Buddo]] omu ku Bassekabaka ba Buganda,Ssekabaka [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Chwa ow'okubiri]] gye yasomera. == Ebyafaayo == Okusinziira ku muwandiisi Neil Kodesh, erinnya Naggalabi lirimu ekikolwa eky'o''kuggala'', <nowiki>''okuggalira ebweru,'' n'ekigambo "bi" ekitegeeza obubi oba akabi bwe kityo ne kivaamu ''ky'ekifo ekibi n'emitawana gye biggalirwa ebweru.'</nowiki><ref>{{Cite web |title=Beyond the Royal Gaze: Clanship and Public Healing in Buganda [Illustrated] 081392927X, 9780813929279 |url=https://dokumen.pub/beyond-the-royal-gaze-clanship-and-public-healing-in-buganda-illustrated-081392927x-9780813929279.html |access-date=2021-04-23 |website=dokumen.pub |language=en}}</ref> Kiteeberezebwa nti ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikira bakabaka (Naggalabi Coronation Site) kibaddewo okuva mu kyasa eky’ekkumi n’enya.<ref>{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-23 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Okusinziira ku mukutu gwa yintaneeti ogwa buganda.com, muganda wa Kintu, Bemba yali abeera mu nnyumba eyitibwa Buganda eyali esangibwa e Naggalabi Buddo. Oluvannyuma lw'okuwangula Bemba mu lutalo, Kintu yasula mu maka ga Bemba ng'akabonero k'obuwanguzi bwatyo n'afuuka "omufuzi" w'ennyumba ya Bemba. Oluvannyuma erinnya lino lyatuuka okutegeeza ebitundu byonna Kintu bye yali afuga. Mu kujjukira obuwanguzi bwa Kintu kuva eri Bemba, bakabaka ba Buganda abapya n’olwekyo batikkirwa engule e Naggalabi.<ref name=":0" /> Bassekabaka ba Buganda bakolebwako emikolo egiwerako mu kifo kino nga tebannatikkirwa ngule. Nga bwegwali mumwaka gwa 2020, bakabaka ba Buganda abatakka wansi wa mukaaga be baakatikkirwa engule mukifo ekyo, okuva ku [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Kabaka Daudi Chwa ow'okubiri (II)]] mu mwaka gwa 1897 okutuuka ku [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Kabaka Muwenda Mutebi ow'okubiri (II)]] afuga kati, eyatikkirwa engule mu mwak gwa 1993.<ref>{{Cite web |date=5 January 2021 |title=60 years in the life of a Kabaka |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/60-years-in-the-life-of-a-kabaka-1607166 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2 February 2021 |title=1993 Coronation: journey that dates back to 1956 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/1993-coronation-journey-that-dates-back-to-1956-1549286 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2017-07-09 |title=Naggalabi Buddo: Buganda's Coronation Site - buganda cultural sites |url=https://www.ugandasafaristours.com/blog/naggalabi-buddo-bugandas-coronation-site.html |access-date=2021-04-14 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Ebifo eby’enjawulo == Waliwo ebifo ebiwerako eby'enjawulo ebisangibwa mukifo ewasangibwa eby'afaayo by'obwakabaka, ng’ekisinga obukulu kye kibira ky’e Nakibuuka (mu kitundu kino ekiyitibwa ''akabira Nakibuuka'' ) awakolebwa emikolo gy’okutikkira engule egisembayo era egisinga obukulu.<ref name=":1">{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-19 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Waliwo n’ennyumba ya Buganda (mu kitundu emanyiddwa nga ''akayumba Buganda)'' okugata kwekyo omuti Mboneredde, wansi we kigambibwa nti ye kkooti ya Kisekwa.<ref name=":1" /> == Laba ne == * [[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[:en:Kasubi_Tombs|Amasiro g'e Kasubi]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://www.buganda.or.ug/ Omukutu omutongole ogw'obwakabaka bwa Buganda] [[Category:Buganda]] frpeho194at164u6341nn38qexlrvca 48242 48241 2026-04-27T20:48:00Z Ssebuufu 9882 48242 wikitext text/x-wiki '''<big>Akasozi Naggalabi</big>''' (oluusi luwandiikibwa nga Nagalabi) kifo kya byabuwangwa, eddiini n’eby’obusika eyo bakabaka b'Obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye batikirwa engule.<ref>{{Cite web |date=2016-08-31 |title=Naggalabi: Buddo Coronation Site |url=https://www.habariugandatours.com/naggalabi-buddo-coronation-site/ |access-date=2021-04-21 |website=Habari Uganda Tours |language=en-US}}</ref> Kiteeberezebwa nti kye kifo kabaka w’Obwakabaka bwa Buganda eyasooka gye yawangula olutalo lw’okulwanirira engule oluvannyuma lw’okulwana ne muganda we, Omulangira Bemba. Yalangirira nti bakabaka ba Buganda bonna abaddirira bajja kutikkirwa nga engule mu kifo ekyo.<ref>{{Cite web |title=Naggalabi Coronation Site {{!}} Buganda Tourism |url=https://www.bugandatourism.com/attractions/naggalabi-coronation-site.html |access-date=2021-04-23 |language=en-US}}</ref> == Ekifo == Ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikira bakabaka (Naggalabi colanation site) kisangibwa ku [[:en:Buddo_hill|lusozi Budo]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] mu ssaza ly’e Busiro.<ref name=":0">{{Cite web |title=Buganda's Founding |url=http://www.buganda.com/kintu.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190315/http://www.buganda.com/kintu.htm |archive-date=2020-11-11 |access-date=2021-04-23 |website=www.buganda.com}}</ref> Ekifo kino osobola okukituukako okuva e Kampala -Masaka Highway Site, Bukiikaddyo bw'obugwanjuba mu Disitulikiti ye Kampala n'obuwanvu bwakiromita 14 okuva mu kibuga wakati. Kino osobola okukituukako okuva ku Kajjansi Town Council ekisangibwa ku oluguudo lw’Entebbe. Mu kitundu ekyo mulimu amatendekero g’ebyenjigiriza agawerako okugeza [[:en:King's_College_Budo|Kings College Buddo]] omu ku Bassekabaka ba Buganda,Ssekabaka [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Chwa ow'okubiri]] gye yasomera. == Ebyafaayo == Okusinziira ku muwandiisi Neil Kodesh, erinnya Naggalabi lirimu ekikolwa eky'o''kuggala'', <nowiki>''okuggalira ebweru,'' n'ekigambo "bi" ekitegeeza obubi oba akabi bwe kityo ne kivaamu ''ky'ekifo ekibi n'emitawana gye biggalirwa ebweru.'</nowiki><ref>{{Cite web |title=Beyond the Royal Gaze: Clanship and Public Healing in Buganda [Illustrated] 081392927X, 9780813929279 |url=https://dokumen.pub/beyond-the-royal-gaze-clanship-and-public-healing-in-buganda-illustrated-081392927x-9780813929279.html |access-date=2021-04-23 |website=dokumen.pub |language=en}}</ref> Kiteeberezebwa nti ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikira bakabaka (Naggalabi Coronation Site) kibaddewo okuva mu kyasa eky’ekkumi n’enya.<ref>{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-23 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Okusinziira ku mukutu gwa yintaneeti ogwa buganda.com, muganda wa Kintu, Bemba yali abeera mu nnyumba eyitibwa Buganda eyali esangibwa e Naggalabi Buddo. Oluvannyuma lw'okuwangula Bemba mu lutalo, Kintu yasula mu maka ga Bemba ng'akabonero k'obuwanguzi bwatyo n'afuuka "omufuzi" w'ennyumba ya Bemba. Oluvannyuma erinnya lino lyatuuka okutegeeza ebitundu byonna Kintu bye yali afuga. Mu kujjukira obuwanguzi bwa Kintu kuva eri Bemba, bakabaka ba Buganda abapya n’olwekyo batikkirwa engule e Naggalabi.<ref name=":0" /> Bassekabaka ba Buganda bakolebwako emikolo egiwerako mu kifo kino nga tebannatikkirwa ngule. Nga bwegwali mumwaka gwa 2020, bakabaka ba Buganda abatakka wansi wa mukaaga be baakatikkirwa engule mukifo ekyo, okuva ku [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Kabaka Daudi Chwa ow'okubiri (II)]] mu mwaka gwa 1897 okutuuka ku [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Kabaka Muwenda Mutebi ow'okubiri (II)]] afuga kati, eyatikkirwa engule mu mwak gwa 1993.<ref>{{Cite web |date=5 January 2021 |title=60 years in the life of a Kabaka |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/60-years-in-the-life-of-a-kabaka-1607166 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2 February 2021 |title=1993 Coronation: journey that dates back to 1956 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/1993-coronation-journey-that-dates-back-to-1956-1549286 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2017-07-09 |title=Naggalabi Buddo: Buganda's Coronation Site - buganda cultural sites |url=https://www.ugandasafaristours.com/blog/naggalabi-buddo-bugandas-coronation-site.html |access-date=2021-04-14 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Ebifo eby’enjawulo == Waliwo ebifo ebiwerako eby'enjawulo ebisangibwa mukifo ewasangibwa eby'afaayo by'obwakabaka, ng’ekisinga obukulu kye kibira ky’e Nakibuuka (mu kitundu kino ekiyitibwa ''akabira Nakibuuka'' ) awakolebwa emikolo gy’okutikkira engule egisembayo era egisinga obukulu.<ref name=":1">{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-19 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Waliwo n’ennyumba ya Buganda (mu kitundu emanyiddwa nga ''akayumba Buganda)'' okugata kwekyo omuti Mboneredde, wansi we kigambibwa nti ye kkooti ya Kisekwa.<ref name=":1" /> == Laba ne == * [[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[:en:Kasubi_Tombs|Amasiro g'e Kasubi]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://www.buganda.or.ug/ Omukutu omutongole ogw'obwakabaka bwa Buganda] [[Category:Buganda]] ojqlqz6rjtsi4w3dd510mqnaet7xfhr 48243 48242 2026-04-27T20:50:04Z Ssebuufu 9882 48243 wikitext text/x-wiki '''<big>Akasozi Naggalabi</big>''' (oluusi luwandiikibwa nga Nagalabi) kifo kya byabuwangwa, eddiini n’eby’obusika eyo bakabaka b'Obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye batikkirwa engule.<ref>{{Cite web |date=2016-08-31 |title=Naggalabi: Buddo Coronation Site |url=https://www.habariugandatours.com/naggalabi-buddo-coronation-site/ |access-date=2021-04-21 |website=Habari Uganda Tours |language=en-US}}</ref> Kiteeberezebwa nti kye kifo kabaka w’Obwakabaka bwa Buganda eyasooka gye yawangula olutalo lw’okulwanirira engule oluvannyuma lw’okulwana ne muganda we, Omulangira Bemba. Yalangirira nti bakabaka ba Buganda bonna abaddirira bajja kutikkirwa nga engule mu kifo ekyo.<ref>{{Cite web |title=Naggalabi Coronation Site {{!}} Buganda Tourism |url=https://www.bugandatourism.com/attractions/naggalabi-coronation-site.html |access-date=2021-04-23 |language=en-US}}</ref> == Ekifo == Ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikira bakabaka (Naggalabi colanation site) kisangibwa ku [[:en:Buddo_hill|lusozi Budo]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] mu ssaza ly’e Busiro.<ref name=":0">{{Cite web |title=Buganda's Founding |url=http://www.buganda.com/kintu.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190315/http://www.buganda.com/kintu.htm |archive-date=2020-11-11 |access-date=2021-04-23 |website=www.buganda.com}}</ref> Ekifo kino osobola okukituukako okuva e Kampala -Masaka Highway Site, Bukiikaddyo bw'obugwanjuba mu Disitulikiti ye Kampala n'obuwanvu bwakiromita 14 okuva mu kibuga wakati. Kino osobola okukituukako okuva ku Kajjansi Town Council ekisangibwa ku oluguudo lw’Entebbe. Mu kitundu ekyo mulimu amatendekero g’ebyenjigiriza agawerako okugeza [[:en:King's_College_Budo|Kings College Buddo]] omu ku Bassekabaka ba Buganda,Ssekabaka [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Chwa ow'okubiri]] gye yasomera. == Ebyafaayo == Okusinziira ku muwandiisi Neil Kodesh, erinnya Naggalabi lirimu ekikolwa eky'o''kuggala'', <nowiki>''okuggalira ebweru,'' n'ekigambo "bi" ekitegeeza obubi oba akabi bwe kityo ne kivaamu ''ky'ekifo ekibi n'emitawana gye biggalirwa ebweru.'</nowiki><ref>{{Cite web |title=Beyond the Royal Gaze: Clanship and Public Healing in Buganda [Illustrated] 081392927X, 9780813929279 |url=https://dokumen.pub/beyond-the-royal-gaze-clanship-and-public-healing-in-buganda-illustrated-081392927x-9780813929279.html |access-date=2021-04-23 |website=dokumen.pub |language=en}}</ref> Kiteeberezebwa nti ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikira bakabaka (Naggalabi Coronation Site) kibaddewo okuva mu kyasa eky’ekkumi n’enya.<ref>{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-23 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Okusinziira ku mukutu gwa yintaneeti ogwa buganda.com, muganda wa Kintu, Bemba yali abeera mu nnyumba eyitibwa Buganda eyali esangibwa e Naggalabi Buddo. Oluvannyuma lw'okuwangula Bemba mu lutalo, Kintu yasula mu maka ga Bemba ng'akabonero k'obuwanguzi bwatyo n'afuuka "omufuzi" w'ennyumba ya Bemba. Oluvannyuma erinnya lino lyatuuka okutegeeza ebitundu byonna Kintu bye yali afuga. Mu kujjukira obuwanguzi bwa Kintu kuva eri Bemba, bakabaka ba Buganda abapya n’olwekyo batikkirwa engule e Naggalabi.<ref name=":0" /> Bassekabaka ba Buganda bakolebwako emikolo egiwerako mu kifo kino nga tebannatikkirwa ngule. Nga bwegwali mumwaka gwa 2020, bakabaka ba Buganda abatakka wansi wa mukaaga be baakatikkirwa engule mukifo ekyo, okuva ku [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Kabaka Daudi Chwa ow'okubiri (II)]] mu mwaka gwa 1897 okutuuka ku [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Kabaka Muwenda Mutebi ow'okubiri (II)]] afuga kati, eyatikkirwa engule mu mwak gwa 1993.<ref>{{Cite web |date=5 January 2021 |title=60 years in the life of a Kabaka |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/60-years-in-the-life-of-a-kabaka-1607166 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2 February 2021 |title=1993 Coronation: journey that dates back to 1956 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/1993-coronation-journey-that-dates-back-to-1956-1549286 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2017-07-09 |title=Naggalabi Buddo: Buganda's Coronation Site - buganda cultural sites |url=https://www.ugandasafaristours.com/blog/naggalabi-buddo-bugandas-coronation-site.html |access-date=2021-04-14 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Ebifo eby’enjawulo == Waliwo ebifo ebiwerako eby'enjawulo ebisangibwa mukifo ewasangibwa eby'afaayo by'obwakabaka, ng’ekisinga obukulu kye kibira ky’e Nakibuuka (mu kitundu kino ekiyitibwa ''akabira Nakibuuka'' ) awakolebwa emikolo gy’okutikkira engule egisembayo era egisinga obukulu.<ref name=":1">{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-19 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Waliwo n’ennyumba ya Buganda (mu kitundu emanyiddwa nga ''akayumba Buganda)'' okugata kwekyo omuti Mboneredde, wansi we kigambibwa nti ye kkooti ya Kisekwa.<ref name=":1" /> == Laba ne == * [[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[:en:Kasubi_Tombs|Amasiro g'e Kasubi]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://www.buganda.or.ug/ Omukutu omutongole ogw'obwakabaka bwa Buganda] [[Category:Buganda]] m7kezht8etybfn0y50i6mjo5jughzqp 48244 48243 2026-04-27T20:55:51Z Ssebuufu 9882 /* Ekifo */ 48244 wikitext text/x-wiki '''<big>Akasozi Naggalabi</big>''' (oluusi luwandiikibwa nga Nagalabi) kifo kya byabuwangwa, eddiini n’eby’obusika eyo bakabaka b'Obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye batikkirwa engule.<ref>{{Cite web |date=2016-08-31 |title=Naggalabi: Buddo Coronation Site |url=https://www.habariugandatours.com/naggalabi-buddo-coronation-site/ |access-date=2021-04-21 |website=Habari Uganda Tours |language=en-US}}</ref> Kiteeberezebwa nti kye kifo kabaka w’Obwakabaka bwa Buganda eyasooka gye yawangula olutalo lw’okulwanirira engule oluvannyuma lw’okulwana ne muganda we, Omulangira Bemba. Yalangirira nti bakabaka ba Buganda bonna abaddirira bajja kutikkirwa nga engule mu kifo ekyo.<ref>{{Cite web |title=Naggalabi Coronation Site {{!}} Buganda Tourism |url=https://www.bugandatourism.com/attractions/naggalabi-coronation-site.html |access-date=2021-04-23 |language=en-US}}</ref> == Wekisangibwa == Ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikkira ba kabaka (Naggalabi colanation site) kisangibwa ku [[:en:Buddo_hill|kasozi Budo]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] mu ssaza ly’e Busiro.<ref name=":0">{{Cite web |title=Buganda's Founding |url=http://www.buganda.com/kintu.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190315/http://www.buganda.com/kintu.htm |archive-date=2020-11-11 |access-date=2021-04-23 |website=www.buganda.com}}</ref> Ekifo kino osobola okukituukako okuva ku e Kampala -Masaka Highway Site, Bukiikaddyo bw'obugwanjuba mu Disitulikiti ye Kampala n'obuwanvu bwakiromita 14 okuva mu kibuga wakati. Kino osobola okukituukako okuva ku Kajjansi Town Council ekisangibwa ku oluguudo lw’Entebbe. Mu kitundu ekyo mulimu amatendekero g’ebyenjigiriza agawerako okugeza [[:en:King's_College_Budo|Kings College Buddo]] omu ku Bassekabaka ba Buganda,Ssekabaka [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Chwa ow'okubiri]] gye yasomera. == Ebyafaayo == Okusinziira ku muwandiisi Neil Kodesh, erinnya Naggalabi lirimu ekikolwa eky'o''kuggala'', <nowiki>''okuggalira ebweru,'' n'ekigambo "bi" ekitegeeza obubi oba akabi bwe kityo ne kivaamu ''ky'ekifo ekibi n'emitawana gye biggalirwa ebweru.'</nowiki><ref>{{Cite web |title=Beyond the Royal Gaze: Clanship and Public Healing in Buganda [Illustrated] 081392927X, 9780813929279 |url=https://dokumen.pub/beyond-the-royal-gaze-clanship-and-public-healing-in-buganda-illustrated-081392927x-9780813929279.html |access-date=2021-04-23 |website=dokumen.pub |language=en}}</ref> Kiteeberezebwa nti ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikira bakabaka (Naggalabi Coronation Site) kibaddewo okuva mu kyasa eky’ekkumi n’enya.<ref>{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-23 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Okusinziira ku mukutu gwa yintaneeti ogwa buganda.com, muganda wa Kintu, Bemba yali abeera mu nnyumba eyitibwa Buganda eyali esangibwa e Naggalabi Buddo. Oluvannyuma lw'okuwangula Bemba mu lutalo, Kintu yasula mu maka ga Bemba ng'akabonero k'obuwanguzi bwatyo n'afuuka "omufuzi" w'ennyumba ya Bemba. Oluvannyuma erinnya lino lyatuuka okutegeeza ebitundu byonna Kintu bye yali afuga. Mu kujjukira obuwanguzi bwa Kintu kuva eri Bemba, bakabaka ba Buganda abapya n’olwekyo batikkirwa engule e Naggalabi.<ref name=":0" /> Bassekabaka ba Buganda bakolebwako emikolo egiwerako mu kifo kino nga tebannatikkirwa ngule. Nga bwegwali mumwaka gwa 2020, bakabaka ba Buganda abatakka wansi wa mukaaga be baakatikkirwa engule mukifo ekyo, okuva ku [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Kabaka Daudi Chwa ow'okubiri (II)]] mu mwaka gwa 1897 okutuuka ku [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Kabaka Muwenda Mutebi ow'okubiri (II)]] afuga kati, eyatikkirwa engule mu mwak gwa 1993.<ref>{{Cite web |date=5 January 2021 |title=60 years in the life of a Kabaka |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/60-years-in-the-life-of-a-kabaka-1607166 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2 February 2021 |title=1993 Coronation: journey that dates back to 1956 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/1993-coronation-journey-that-dates-back-to-1956-1549286 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2017-07-09 |title=Naggalabi Buddo: Buganda's Coronation Site - buganda cultural sites |url=https://www.ugandasafaristours.com/blog/naggalabi-buddo-bugandas-coronation-site.html |access-date=2021-04-14 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Ebifo eby’enjawulo == Waliwo ebifo ebiwerako eby'enjawulo ebisangibwa mukifo ewasangibwa eby'afaayo by'obwakabaka, ng’ekisinga obukulu kye kibira ky’e Nakibuuka (mu kitundu kino ekiyitibwa ''akabira Nakibuuka'' ) awakolebwa emikolo gy’okutikkira engule egisembayo era egisinga obukulu.<ref name=":1">{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-19 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Waliwo n’ennyumba ya Buganda (mu kitundu emanyiddwa nga ''akayumba Buganda)'' okugata kwekyo omuti Mboneredde, wansi we kigambibwa nti ye kkooti ya Kisekwa.<ref name=":1" /> == Laba ne == * [[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[:en:Kasubi_Tombs|Amasiro g'e Kasubi]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://www.buganda.or.ug/ Omukutu omutongole ogw'obwakabaka bwa Buganda] [[Category:Buganda]] 6m488g9wonhafqvq5unat3hpabtgkts 48245 48244 2026-04-27T20:58:27Z Ssebuufu 9882 /* Wekisangibwa */ 48245 wikitext text/x-wiki '''<big>Akasozi Naggalabi</big>''' (oluusi luwandiikibwa nga Nagalabi) kifo kya byabuwangwa, eddiini n’eby’obusika eyo bakabaka b'Obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye batikkirwa engule.<ref>{{Cite web |date=2016-08-31 |title=Naggalabi: Buddo Coronation Site |url=https://www.habariugandatours.com/naggalabi-buddo-coronation-site/ |access-date=2021-04-21 |website=Habari Uganda Tours |language=en-US}}</ref> Kiteeberezebwa nti kye kifo kabaka w’Obwakabaka bwa Buganda eyasooka gye yawangula olutalo lw’okulwanirira engule oluvannyuma lw’okulwana ne muganda we, Omulangira Bemba. Yalangirira nti bakabaka ba Buganda bonna abaddirira bajja kutikkirwa nga engule mu kifo ekyo.<ref>{{Cite web |title=Naggalabi Coronation Site {{!}} Buganda Tourism |url=https://www.bugandatourism.com/attractions/naggalabi-coronation-site.html |access-date=2021-04-23 |language=en-US}}</ref> == Wekisangibwa == Ekifo ky'e Naggalabi awakolebwa emikolo gy'okutikkira ba kabaka (Naggalabi colanation site) kisangibwa ku [[:en:Buddo_hill|kasozi Budo]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] mu ssaza ly’e Busiro.<ref name=":0">{{Cite web |title=Buganda's Founding |url=http://www.buganda.com/kintu.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190315/http://www.buganda.com/kintu.htm |archive-date=2020-11-11 |access-date=2021-04-23 |website=www.buganda.com}}</ref> Ekifo kino osobola okukituukako okuva ku e Kampala -Masaka Highway Site, Bukiikaddyo bw'obugwanjuba mu Disitulikiti ye Kampala n'obuwanvu bwakiromita 14 okuva mu kibuga wakati. Kino osobola okukituukako okuva ku Kajjansi Town Council ekisangibwa ku oluguudo lw’Entebbe. Mu kitundu ekyo mulimu amatendekero g’ebyenjigiriza agawerako okugeza [[:en:King's_College_Budo|Kings College Buddo]] omu ku Bassekabaka ba Buganda,Ssekabaka [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Chwa ow'okubiri]] gye yasomera. == Ebyafaayo == Okusinziira ku muwandiisi Neil Kodesh, erinnya Naggalabi lirimu ekikolwa eky'o''kuggala'', <nowiki>''okuggalira ebweru,'' n'ekigambo "bi" ekitegeeza obubi oba akabi bwe kityo ne kivaamu ''ky'ekifo ekibi n'emitawana gye biggalirwa ebweru.'</nowiki><ref>{{Cite web |title=Beyond the Royal Gaze: Clanship and Public Healing in Buganda [Illustrated] 081392927X, 9780813929279 |url=https://dokumen.pub/beyond-the-royal-gaze-clanship-and-public-healing-in-buganda-illustrated-081392927x-9780813929279.html |access-date=2021-04-23 |website=dokumen.pub |language=en}}</ref> Kiteeberezebwa nti ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikira bakabaka (Naggalabi Coronation Site) kibaddewo okuva mu kyasa eky’ekkumi n’enya.<ref>{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-23 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Okusinziira ku mukutu gwa yintaneeti ogwa buganda.com, muganda wa Kintu, Bemba yali abeera mu nnyumba eyitibwa Buganda eyali esangibwa e Naggalabi Buddo. Oluvannyuma lw'okuwangula Bemba mu lutalo, Kintu yasula mu maka ga Bemba ng'akabonero k'obuwanguzi bwatyo n'afuuka "omufuzi" w'ennyumba ya Bemba. Oluvannyuma erinnya lino lyatuuka okutegeeza ebitundu byonna Kintu bye yali afuga. Mu kujjukira obuwanguzi bwa Kintu kuva eri Bemba, bakabaka ba Buganda abapya n’olwekyo batikkirwa engule e Naggalabi.<ref name=":0" /> Bassekabaka ba Buganda bakolebwako emikolo egiwerako mu kifo kino nga tebannatikkirwa ngule. Nga bwegwali mumwaka gwa 2020, bakabaka ba Buganda abatakka wansi wa mukaaga be baakatikkirwa engule mukifo ekyo, okuva ku [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Kabaka Daudi Chwa ow'okubiri (II)]] mu mwaka gwa 1897 okutuuka ku [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Kabaka Muwenda Mutebi ow'okubiri (II)]] afuga kati, eyatikkirwa engule mu mwak gwa 1993.<ref>{{Cite web |date=5 January 2021 |title=60 years in the life of a Kabaka |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/60-years-in-the-life-of-a-kabaka-1607166 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2 February 2021 |title=1993 Coronation: journey that dates back to 1956 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/1993-coronation-journey-that-dates-back-to-1956-1549286 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2017-07-09 |title=Naggalabi Buddo: Buganda's Coronation Site - buganda cultural sites |url=https://www.ugandasafaristours.com/blog/naggalabi-buddo-bugandas-coronation-site.html |access-date=2021-04-14 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Ebifo eby’enjawulo == Waliwo ebifo ebiwerako eby'enjawulo ebisangibwa mukifo ewasangibwa eby'afaayo by'obwakabaka, ng’ekisinga obukulu kye kibira ky’e Nakibuuka (mu kitundu kino ekiyitibwa ''akabira Nakibuuka'' ) awakolebwa emikolo gy’okutikkira engule egisembayo era egisinga obukulu.<ref name=":1">{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-19 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Waliwo n’ennyumba ya Buganda (mu kitundu emanyiddwa nga ''akayumba Buganda)'' okugata kwekyo omuti Mboneredde, wansi we kigambibwa nti ye kkooti ya Kisekwa.<ref name=":1" /> == Laba ne == * [[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[:en:Kasubi_Tombs|Amasiro g'e Kasubi]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://www.buganda.or.ug/ Omukutu omutongole ogw'obwakabaka bwa Buganda] [[Category:Buganda]] 38qgw31cwi0rznu5my7jx8tsg1q0hx8 48246 48245 2026-04-27T21:03:40Z Ssebuufu 9882 /* Wekisangibwa */ 48246 wikitext text/x-wiki '''<big>Akasozi Naggalabi</big>''' (oluusi luwandiikibwa nga Nagalabi) kifo kya byabuwangwa, eddiini n’eby’obusika eyo bakabaka b'Obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye batikkirwa engule.<ref>{{Cite web |date=2016-08-31 |title=Naggalabi: Buddo Coronation Site |url=https://www.habariugandatours.com/naggalabi-buddo-coronation-site/ |access-date=2021-04-21 |website=Habari Uganda Tours |language=en-US}}</ref> Kiteeberezebwa nti kye kifo kabaka w’Obwakabaka bwa Buganda eyasooka gye yawangula olutalo lw’okulwanirira engule oluvannyuma lw’okulwana ne muganda we, Omulangira Bemba. Yalangirira nti bakabaka ba Buganda bonna abaddirira bajja kutikkirwa nga engule mu kifo ekyo.<ref>{{Cite web |title=Naggalabi Coronation Site {{!}} Buganda Tourism |url=https://www.bugandatourism.com/attractions/naggalabi-coronation-site.html |access-date=2021-04-23 |language=en-US}}</ref> == Wekisangibwa == Ekifo ky'e Naggalabi awakolebwa emikolo gy'okutikkira ba kabaka (Naggalabi colanation site) kisangibwa ku [[:en:Buddo_hill|kasozi Budo]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] mu ssaza ly’e Busiro.<ref name=":0">{{Cite web |title=Buganda's Founding |url=http://www.buganda.com/kintu.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190315/http://www.buganda.com/kintu.htm |archive-date=2020-11-11 |access-date=2021-04-23 |website=www.buganda.com}}</ref> Ekifo kisobola okutuukibwako ku luguudo lw'e Kampala -Masaka , mu Bukiikaddyo bw'obugwanjuba mu Disitulikiti ye Kampala n'obuwanvu bwa kiromita 14 okuva mu kibuga wakati. Kino osobola okukituukako okuva ku kabuga k'eKajjansi ekisangibwa ku oluguudo lw’Entebbe. Mu kitundu ekyo mulimu amatendekero g’ebyenjigiriza agawerako okugeza [[:en:King's_College_Budo|Kings College Buddo]] omu ku Bassekabaka ba Buganda,Ssekabaka [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Chwa ow'okubiri]] gye yasomera. == Ebyafaayo == Okusinziira ku muwandiisi Neil Kodesh, erinnya Naggalabi lirimu ekikolwa eky'o''kuggala'', <nowiki>''okuggalira ebweru,'' n'ekigambo "bi" ekitegeeza obubi oba akabi bwe kityo ne kivaamu ''ky'ekifo ekibi n'emitawana gye biggalirwa ebweru.'</nowiki><ref>{{Cite web |title=Beyond the Royal Gaze: Clanship and Public Healing in Buganda [Illustrated] 081392927X, 9780813929279 |url=https://dokumen.pub/beyond-the-royal-gaze-clanship-and-public-healing-in-buganda-illustrated-081392927x-9780813929279.html |access-date=2021-04-23 |website=dokumen.pub |language=en}}</ref> Kiteeberezebwa nti ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikira bakabaka (Naggalabi Coronation Site) kibaddewo okuva mu kyasa eky’ekkumi n’enya.<ref>{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-23 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Okusinziira ku mukutu gwa yintaneeti ogwa buganda.com, muganda wa Kintu, Bemba yali abeera mu nnyumba eyitibwa Buganda eyali esangibwa e Naggalabi Buddo. Oluvannyuma lw'okuwangula Bemba mu lutalo, Kintu yasula mu maka ga Bemba ng'akabonero k'obuwanguzi bwatyo n'afuuka "omufuzi" w'ennyumba ya Bemba. Oluvannyuma erinnya lino lyatuuka okutegeeza ebitundu byonna Kintu bye yali afuga. Mu kujjukira obuwanguzi bwa Kintu kuva eri Bemba, bakabaka ba Buganda abapya n’olwekyo batikkirwa engule e Naggalabi.<ref name=":0" /> Bassekabaka ba Buganda bakolebwako emikolo egiwerako mu kifo kino nga tebannatikkirwa ngule. Nga bwegwali mumwaka gwa 2020, bakabaka ba Buganda abatakka wansi wa mukaaga be baakatikkirwa engule mukifo ekyo, okuva ku [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Kabaka Daudi Chwa ow'okubiri (II)]] mu mwaka gwa 1897 okutuuka ku [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Kabaka Muwenda Mutebi ow'okubiri (II)]] afuga kati, eyatikkirwa engule mu mwak gwa 1993.<ref>{{Cite web |date=5 January 2021 |title=60 years in the life of a Kabaka |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/60-years-in-the-life-of-a-kabaka-1607166 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2 February 2021 |title=1993 Coronation: journey that dates back to 1956 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/1993-coronation-journey-that-dates-back-to-1956-1549286 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2017-07-09 |title=Naggalabi Buddo: Buganda's Coronation Site - buganda cultural sites |url=https://www.ugandasafaristours.com/blog/naggalabi-buddo-bugandas-coronation-site.html |access-date=2021-04-14 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Ebifo eby’enjawulo == Waliwo ebifo ebiwerako eby'enjawulo ebisangibwa mukifo ewasangibwa eby'afaayo by'obwakabaka, ng’ekisinga obukulu kye kibira ky’e Nakibuuka (mu kitundu kino ekiyitibwa ''akabira Nakibuuka'' ) awakolebwa emikolo gy’okutikkira engule egisembayo era egisinga obukulu.<ref name=":1">{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-19 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Waliwo n’ennyumba ya Buganda (mu kitundu emanyiddwa nga ''akayumba Buganda)'' okugata kwekyo omuti Mboneredde, wansi we kigambibwa nti ye kkooti ya Kisekwa.<ref name=":1" /> == Laba ne == * [[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[:en:Kasubi_Tombs|Amasiro g'e Kasubi]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://www.buganda.or.ug/ Omukutu omutongole ogw'obwakabaka bwa Buganda] [[Category:Buganda]] 7x7k794i0d4c8a2i0l5y2gk5a6cdfwy 48248 48246 2026-04-27T21:13:56Z Ssebuufu 9882 /* Ebifo eby’enjawulo */ 48248 wikitext text/x-wiki '''<big>Akasozi Naggalabi</big>''' (oluusi luwandiikibwa nga Nagalabi) kifo kya byabuwangwa, eddiini n’eby’obusika eyo bakabaka b'Obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye batikkirwa engule.<ref>{{Cite web |date=2016-08-31 |title=Naggalabi: Buddo Coronation Site |url=https://www.habariugandatours.com/naggalabi-buddo-coronation-site/ |access-date=2021-04-21 |website=Habari Uganda Tours |language=en-US}}</ref> Kiteeberezebwa nti kye kifo kabaka w’Obwakabaka bwa Buganda eyasooka gye yawangula olutalo lw’okulwanirira engule oluvannyuma lw’okulwana ne muganda we, Omulangira Bemba. Yalangirira nti bakabaka ba Buganda bonna abaddirira bajja kutikkirwa nga engule mu kifo ekyo.<ref>{{Cite web |title=Naggalabi Coronation Site {{!}} Buganda Tourism |url=https://www.bugandatourism.com/attractions/naggalabi-coronation-site.html |access-date=2021-04-23 |language=en-US}}</ref> == Wekisangibwa == Ekifo ky'e Naggalabi awakolebwa emikolo gy'okutikkira ba kabaka (Naggalabi colanation site) kisangibwa ku [[:en:Buddo_hill|kasozi Budo]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] mu ssaza ly’e Busiro.<ref name=":0">{{Cite web |title=Buganda's Founding |url=http://www.buganda.com/kintu.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190315/http://www.buganda.com/kintu.htm |archive-date=2020-11-11 |access-date=2021-04-23 |website=www.buganda.com}}</ref> Ekifo kisobola okutuukibwako ku luguudo lw'e Kampala -Masaka , mu Bukiikaddyo bw'obugwanjuba mu Disitulikiti ye Kampala n'obuwanvu bwa kiromita 14 okuva mu kibuga wakati. Kino osobola okukituukako okuva ku kabuga k'eKajjansi ekisangibwa ku oluguudo lw’Entebbe. Mu kitundu ekyo mulimu amatendekero g’ebyenjigiriza agawerako okugeza [[:en:King's_College_Budo|Kings College Buddo]] omu ku Bassekabaka ba Buganda,Ssekabaka [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Chwa ow'okubiri]] gye yasomera. == Ebyafaayo == Okusinziira ku muwandiisi Neil Kodesh, erinnya Naggalabi lirimu ekikolwa eky'o''kuggala'', <nowiki>''okuggalira ebweru,'' n'ekigambo "bi" ekitegeeza obubi oba akabi bwe kityo ne kivaamu ''ky'ekifo ekibi n'emitawana gye biggalirwa ebweru.'</nowiki><ref>{{Cite web |title=Beyond the Royal Gaze: Clanship and Public Healing in Buganda [Illustrated] 081392927X, 9780813929279 |url=https://dokumen.pub/beyond-the-royal-gaze-clanship-and-public-healing-in-buganda-illustrated-081392927x-9780813929279.html |access-date=2021-04-23 |website=dokumen.pub |language=en}}</ref> Kiteeberezebwa nti ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikira bakabaka (Naggalabi Coronation Site) kibaddewo okuva mu kyasa eky’ekkumi n’enya.<ref>{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-23 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Okusinziira ku mukutu gwa yintaneeti ogwa buganda.com, muganda wa Kintu, Bemba yali abeera mu nnyumba eyitibwa Buganda eyali esangibwa e Naggalabi Buddo. Oluvannyuma lw'okuwangula Bemba mu lutalo, Kintu yasula mu maka ga Bemba ng'akabonero k'obuwanguzi bwatyo n'afuuka "omufuzi" w'ennyumba ya Bemba. Oluvannyuma erinnya lino lyatuuka okutegeeza ebitundu byonna Kintu bye yali afuga. Mu kujjukira obuwanguzi bwa Kintu kuva eri Bemba, bakabaka ba Buganda abapya n’olwekyo batikkirwa engule e Naggalabi.<ref name=":0" /> Bassekabaka ba Buganda bakolebwako emikolo egiwerako mu kifo kino nga tebannatikkirwa ngule. Nga bwegwali mumwaka gwa 2020, bakabaka ba Buganda abatakka wansi wa mukaaga be baakatikkirwa engule mukifo ekyo, okuva ku [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Kabaka Daudi Chwa ow'okubiri (II)]] mu mwaka gwa 1897 okutuuka ku [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Kabaka Muwenda Mutebi ow'okubiri (II)]] afuga kati, eyatikkirwa engule mu mwak gwa 1993.<ref>{{Cite web |date=5 January 2021 |title=60 years in the life of a Kabaka |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/60-years-in-the-life-of-a-kabaka-1607166 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2 February 2021 |title=1993 Coronation: journey that dates back to 1956 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/1993-coronation-journey-that-dates-back-to-1956-1549286 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2017-07-09 |title=Naggalabi Buddo: Buganda's Coronation Site - buganda cultural sites |url=https://www.ugandasafaristours.com/blog/naggalabi-buddo-bugandas-coronation-site.html |access-date=2021-04-14 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Ebifo eby’enjawulo == Waliwo ebifo ebiwerako eby'enjawulo ebisangibwa mu kifo ewasangibwa eby'afaayo by'obwakabaka, ng’ekisinga obukulu kye kibira ky’e Nakibuuka (mu kitundu kino ekiyitibwa ''akabira Nakibuuka'' ) awakolebwa emikolo gy’okutikkira engule egisembayo era egisinga obukulu.<ref name=":1">{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-19 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Waliwo n’ennyumba ya Buganda (mu kitundu emanyiddwa nga ''akayumba Buganda)'' okugata kwekyo omuti Mboneredde, wansi we kigambibwa nti ye kkooti ya Kisekwa.<ref name=":1" /> == Laba ne == * [[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[:en:Kasubi_Tombs|Amasiro g'e Kasubi]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://www.buganda.or.ug/ Omukutu omutongole ogw'obwakabaka bwa Buganda] [[Category:Buganda]] 9537aelqof667jre1n0xcxcs5p2acbx 48249 48248 2026-04-27T21:16:49Z Ssebuufu 9882 /* Ebyafaayo */ 48249 wikitext text/x-wiki '''<big>Akasozi Naggalabi</big>''' (oluusi luwandiikibwa nga Nagalabi) kifo kya byabuwangwa, eddiini n’eby’obusika eyo bakabaka b'Obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye batikkirwa engule.<ref>{{Cite web |date=2016-08-31 |title=Naggalabi: Buddo Coronation Site |url=https://www.habariugandatours.com/naggalabi-buddo-coronation-site/ |access-date=2021-04-21 |website=Habari Uganda Tours |language=en-US}}</ref> Kiteeberezebwa nti kye kifo kabaka w’Obwakabaka bwa Buganda eyasooka gye yawangula olutalo lw’okulwanirira engule oluvannyuma lw’okulwana ne muganda we, Omulangira Bemba. Yalangirira nti bakabaka ba Buganda bonna abaddirira bajja kutikkirwa nga engule mu kifo ekyo.<ref>{{Cite web |title=Naggalabi Coronation Site {{!}} Buganda Tourism |url=https://www.bugandatourism.com/attractions/naggalabi-coronation-site.html |access-date=2021-04-23 |language=en-US}}</ref> == Wekisangibwa == Ekifo ky'e Naggalabi awakolebwa emikolo gy'okutikkira ba kabaka (Naggalabi colanation site) kisangibwa ku [[:en:Buddo_hill|kasozi Budo]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] mu ssaza ly’e Busiro.<ref name=":0">{{Cite web |title=Buganda's Founding |url=http://www.buganda.com/kintu.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190315/http://www.buganda.com/kintu.htm |archive-date=2020-11-11 |access-date=2021-04-23 |website=www.buganda.com}}</ref> Ekifo kisobola okutuukibwako ku luguudo lw'e Kampala -Masaka , mu Bukiikaddyo bw'obugwanjuba mu Disitulikiti ye Kampala n'obuwanvu bwa kiromita 14 okuva mu kibuga wakati. Kino osobola okukituukako okuva ku kabuga k'eKajjansi ekisangibwa ku oluguudo lw’Entebbe. Mu kitundu ekyo mulimu amatendekero g’ebyenjigiriza agawerako okugeza [[:en:King's_College_Budo|Kings College Buddo]] omu ku Bassekabaka ba Buganda,Ssekabaka [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Chwa ow'okubiri]] gye yasomera. == Ebyafaayo == Okusinziira ku muwandiisi Neil Kodesh, erinnya Naggalabi lirimu ekikolwa eky'o''kuggala'', <nowiki>''okuggalira ebweru,'' n'ekigambo "bi" ekitegeeza obubi oba akabi bwe kityo ne kivaamu ''ky'ekifo ekibi n'emitawana gye biggalirwa ebweru.'</nowiki><ref>{{Cite web |title=Beyond the Royal Gaze: Clanship and Public Healing in Buganda [Illustrated] 081392927X, 9780813929279 |url=https://dokumen.pub/beyond-the-royal-gaze-clanship-and-public-healing-in-buganda-illustrated-081392927x-9780813929279.html |access-date=2021-04-23 |website=dokumen.pub |language=en}}</ref> Kikkirizibwa nti ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikira bakabaka (Naggalabi Coronation Site) kibaddewo okuva mu kyasa eky’ekkumi n’enya.<ref>{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-23 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Okusinziira ku kibanja ky'omutimbagano ogwa buganda.com, muganda wa Kintu, Bemba yali abeera mu nnyumba eyitibwa Buganda eyali esangibwa e Naggalabi Buddo. Oluvannyuma lw'okuwangula Bemba mu lutalo, Kintu yasula mu maka ga Bemba ng'akabonero k'obuwanguzi bwatyo n'afuuka "omufuzi" w'ennyumba ya Bemba. Oluvannyuma erinnya lino lyatuuka okutegeeza ebitundu byonna Kintu bye yali afuga. Mu kujjukira obuwanguzi bwa Kintu kuva eri Bemba, bakabaka ba Buganda abapya n’olwekyo batikkirwa engule e Naggalabi.<ref name=":0" /> Bassekabaka ba Buganda bakolebwako emikolo egiwerako mu kifo kino nga tebannatikkirwa ngule. Nga bwegwali mumwaka gwa 2020, bakabaka ba Buganda abatakka wansi wa mukaaga be baakatikkirwa engule mukifo ekyo, okuva ku [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Kabaka Daudi Chwa ow'okubiri (II)]] mu mwaka gwa 1897 okutuuka ku [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Kabaka Muwenda Mutebi ow'okubiri (II)]] afuga kati, eyatikkirwa engule mu mwak gwa 1993.<ref>{{Cite web |date=5 January 2021 |title=60 years in the life of a Kabaka |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/60-years-in-the-life-of-a-kabaka-1607166 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2 February 2021 |title=1993 Coronation: journey that dates back to 1956 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/1993-coronation-journey-that-dates-back-to-1956-1549286 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2017-07-09 |title=Naggalabi Buddo: Buganda's Coronation Site - buganda cultural sites |url=https://www.ugandasafaristours.com/blog/naggalabi-buddo-bugandas-coronation-site.html |access-date=2021-04-14 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Ebifo eby’enjawulo == Waliwo ebifo ebiwerako eby'enjawulo ebisangibwa mu kifo ewasangibwa eby'afaayo by'obwakabaka, ng’ekisinga obukulu kye kibira ky’e Nakibuuka (mu kitundu kino ekiyitibwa ''akabira Nakibuuka'' ) awakolebwa emikolo gy’okutikkira engule egisembayo era egisinga obukulu.<ref name=":1">{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-19 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Waliwo n’ennyumba ya Buganda (mu kitundu emanyiddwa nga ''akayumba Buganda)'' okugata kwekyo omuti Mboneredde, wansi we kigambibwa nti ye kkooti ya Kisekwa.<ref name=":1" /> == Laba ne == * [[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[:en:Kasubi_Tombs|Amasiro g'e Kasubi]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://www.buganda.or.ug/ Omukutu omutongole ogw'obwakabaka bwa Buganda] [[Category:Buganda]] lj91hj4hh97t9vkli56luaw82rmqwxp Olubiri lwe Twekobe 0 13081 48155 2026-04-27T14:02:49Z Halimah Nampiima 11015 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1334418368|Twekobe]]" 48155 wikitext text/x-wiki {{Infobox building|name=Twekobe|image=Twekobe entrance.jpg|caption=Twekobe (Kabaka's official residence)|location=Inside the [[Lubiri]]|owner=[[Kabaka of Buganda]]}} [[File:The_Kabaka’s_Palace_in_Kampala.jpg|thumb|Olubiri lwa Kabaka mu Kampala]] [[File:LUBIRI_PALACE.jpg|thumb|OLubiri]] '''Twekobe''' aka olubiri lwa Twekobe ge maaka (ekizimbe) ekitongole kya [[Kabaka wa Buganda]] era kisangibwa mu [[Lubiri|Lubiri (Olubiri lwa Buganda)]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}} </ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Buganda starts Mengo renovation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/buganda-starts-mengo-renovation-1668182 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}} </ref> <ref>{{Cite web |last=Lule |first=Baker Batte |date=2016-12-16 |title=Go slow on palace redevelopment, Mayiga told |url=https://observer.ug/news/headlines/50340-go-slow-on-palace-redevelopment-mayiga-told |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}} </ref> Wiki yaayo eyagala nnyo ebijjukizo ID: UG-C-048. == Ekifo == Kisangibwa [[Mengo, Uganda|Mengo]] mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=JJUUKO |first=DENIS |date=2018-04-11 |title=Kabaka BD run calls for redevelopment of Lubiri |url=https://observer.ug/businessnews/57435-kabaka-bd-run-calls-for-redevelopment-of-lubiri |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}} </ref> Mayiro y’obwakabaka emanyiddwa nga Kabaka Anjagala Road (nga evvuunuddwa mu ngeri etali nnywevu nga oluguudo lwa Kabaka njagala) etambulira butereevu okuva e Twekobe okutuuka ku mulyango oguyingira mu [[Bulange]] .<ref>{{Cite web |last=JJUUKO |first=DENIS |date=2018-04-11 |title=Kabaka BD run calls for redevelopment of Lubiri |url=https://observer.ug/businessnews/57435-kabaka-bd-run-calls-for-redevelopment-of-lubiri |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web |last=MUGAGGA |first=ROBERT |date=2014-08-27 |title=15 years ago, this wedding shattered Ugandan records |url=https://observer.ug/entertainment-news/33508--15-years-ago-this-wedding-shattered-ugandan-records |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> == Ebyafaayo == [[Kabaka wa Buganda]] takkirizibwa kusula mu maaka gano singa [[Katikkiro wa Buganda]] aba tabeera mu [[:en:Butikkiro|Butikkiro]] .<ref name=":0" /> <ref>{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Nnamulondo (entebe ya Kabaka) ekuumibwa mu Twekobe.<ref>{{Cite web |last=Jjingo |first=Ernest |date=2020-10-27 |title=Kampala has some real gems to offer |url=https://observer.ug/lifestyle/67037-kampala-has-some-real-gems-to-offer |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Oluvannyuma lw’obuzibu obwaliwo mu Buganda mu 1996 obwavaako Milton Obote okuggyawo Obwakabaka mu Uganda,Lubiri yazzibwa mu Buganda mu 1997 gavumenti eya wakati eya Uganda. <ref name=":1">{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Buganda starts Mengo renovation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/buganda-starts-mengo-renovation-1668182 |access-date=2023-10-31 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |last=Jjingo |first=Ernest |date=2020-10-27 |title=Kampala has some real gems to offer |url=https://observer.ug/lifestyle/67037-kampala-has-some-real-gems-to-offer |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Mugalu |first=Moses |date=2012-05-27 |title=1966 Lubiri attack: Buganda to honour heroes |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=18948:1966-lubiri-attack-buganda-to-honour-heroes&amp;Itemid=96 |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}} </ref> Mu 1999,Lubiri yaddabirizibwa okusobozesa okutegeka embaga ya Kabaka.<ref name=":1" /> Mu 2014,Buganda yakola olukiiko olulondoola okuddamu okukulaakulanya olubiri luno n’ettaka lyalwo eriweza yiika 250.<ref name=":1" /> Mu 2016, Twekobe yaddabirizibwa omuli n’okuddaabiriza akasolya.<ref name=":1" /> [[File:Kabaka's_Palace.jpg|alt=Twekobe (Kabaka's residence)|thumb|Okulabira mu bbanga ku Twekobe (amaaka ga Kabaka)]] === Ekisenge kya Idi Amin eky'okutulugunya abantu === Mu myaka gya 1970, ekiwawaatiro kya Twekobe ekya ddyo kyazimbibwa era ne bakikozesa Abayisirayiri ne bakikozesa ng’ekifo eky’okuterekamu ebyokulwanyisa kyokka oluvannyuma Idi Amin yakikozesa ng’ekisenge ekitulugunyizibwamu.<ref name=":2">{{Cite web |last=Jjingo |first=Ernest |date=2020-10-27 |title=Kampala has some real gems to offer |url=https://observer.ug/lifestyle/67037-kampala-has-some-real-gems-to-offer |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFJjingo2020">Jjingo, Ernest (2020-10-27). [https://observer.ug/lifestyle/67037-kampala-has-some-real-gems-to-offer "Kampala has some real gems to offer"]. ''The Observer - Uganda''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-31</span></span>.</cite></ref> Era kirowoozebwa nti abantu 26,000+ baatulugunyizibwa ne battibwa mu tterekero eryo ery’ebyokulwanyisa Amin lye yafuula ekisenge ekitulugunyizibwamu.<ref name=":2" /> == Soma ne == * [[:en:List_of_national_cultural_sites_in_Central_Region,_Uganda|Olukalala lw'ebifo eby'obuwangwa eby'eggwanga mu Central Region, Uganda]] * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda]] * [[:en:Butikkiro|Butikkiro]] == Ebijulizidwa == [[Category:Buganda]] qbgnspuywd2bmzvro33n1quhlloclxd 48156 48155 2026-04-27T14:03:30Z Halimah Nampiima 11015 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1334418368|Twekobe]]" 48156 wikitext text/x-wiki {{Infobox building|name=Twekobe|image=Twekobe entrance.jpg|caption=Twekobe (Kabaka's official residence)|location=Inside the [[Lubiri]]|owner=[[Kabaka of Buganda]]}} [[File:The_Kabaka’s_Palace_in_Kampala.jpg|thumb|Olubiri lwa Kabaka mu Kampala]] [[File:LUBIRI_PALACE.jpg|thumb|OLubiri]] '''Twekobe''' aka olubiri lwa Twekobe ge maaka (ekizimbe) ekitongole kya [[Kabaka wa Buganda]] era kisangibwa mu [[Lubiri|Lubiri (Olubiri lwa Buganda)]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}} </ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Buganda starts Mengo renovation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/buganda-starts-mengo-renovation-1668182 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}} </ref> <ref>{{Cite web |last=Lule |first=Baker Batte |date=2016-12-16 |title=Go slow on palace redevelopment, Mayiga told |url=https://observer.ug/news/headlines/50340-go-slow-on-palace-redevelopment-mayiga-told |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}} </ref> Wiki yaayo eyagala nnyo ebijjukizo ID: UG-C-048. == Ekifo == Kisangibwa [[Mengo, Uganda|Mengo]] mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=JJUUKO |first=DENIS |date=2018-04-11 |title=Kabaka BD run calls for redevelopment of Lubiri |url=https://observer.ug/businessnews/57435-kabaka-bd-run-calls-for-redevelopment-of-lubiri |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}} </ref> Mayiro y’obwakabaka emanyiddwa nga Kabaka Anjagala Road (nga evvuunuddwa mu ngeri etali nnywevu nga oluguudo lwa Kabaka njagala) etambulira butereevu okuva e Twekobe okutuuka ku mulyango oguyingira mu [[Bulange]] .<ref>{{Cite web |last=JJUUKO |first=DENIS |date=2018-04-11 |title=Kabaka BD run calls for redevelopment of Lubiri |url=https://observer.ug/businessnews/57435-kabaka-bd-run-calls-for-redevelopment-of-lubiri |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web |last=MUGAGGA |first=ROBERT |date=2014-08-27 |title=15 years ago, this wedding shattered Ugandan records |url=https://observer.ug/entertainment-news/33508--15-years-ago-this-wedding-shattered-ugandan-records |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> == Ebyafaayo == [[Kabaka wa Buganda]] takkirizibwa kusula mu maaka gano singa [[Katikkiro wa Buganda]] aba tabeera mu [[:en:Butikkiro|Butikkiro]] .<ref name=":0" /> <ref>{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Nnamulondo (entebe ya Kabaka) ekuumibwa mu Twekobe.<ref>{{Cite web |last=Jjingo |first=Ernest |date=2020-10-27 |title=Kampala has some real gems to offer |url=https://observer.ug/lifestyle/67037-kampala-has-some-real-gems-to-offer |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Oluvannyuma lw’obuzibu obwaliwo mu Buganda mu 1996 obwavaako Milton Obote okuggyawo Obwakabaka mu Uganda,Lubiri yazzibwa mu Buganda mu 1997 gavumenti eya wakati eya Uganda. <ref name=":1">{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Buganda starts Mengo renovation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/buganda-starts-mengo-renovation-1668182 |access-date=2023-10-31 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |last=Jjingo |first=Ernest |date=2020-10-27 |title=Kampala has some real gems to offer |url=https://observer.ug/lifestyle/67037-kampala-has-some-real-gems-to-offer |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Mugalu |first=Moses |date=2012-05-27 |title=1966 Lubiri attack: Buganda to honour heroes |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=18948:1966-lubiri-attack-buganda-to-honour-heroes&amp;Itemid=96 |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}} </ref> Mu 1999,Lubiri yaddabirizibwa okusobozesa okutegeka embaga ya Kabaka.<ref name=":1" /> Mu 2014,Buganda yakola olukiiko olulondoola okuddamu okukulaakulanya olubiri luno n’ettaka lyalwo eriweza yiika 250.<ref name=":1" /> Mu 2016, Twekobe yaddabirizibwa omuli n’okuddaabiriza akasolya.<ref name=":1" /> [[File:Kabaka's_Palace.jpg|alt=Twekobe (Kabaka's residence)|thumb|Okulabira mu bbanga ku Twekobe (amaaka ga Kabaka)]] === Ekisenge kya Idi Amin eky'okutulugunya abantu === Mu myaka gya 1970, ekiwawaatiro kya Twekobe ekya ddyo kyazimbibwa era ne bakikozesa Abayisirayiri ne bakikozesa ng’ekifo eky’okuterekamu ebyokulwanyisa kyokka oluvannyuma Idi Amin yakikozesa ng’ekisenge ekitulugunyizibwamu.<ref name=":2">{{Cite web |last=Jjingo |first=Ernest |date=2020-10-27 |title=Kampala has some real gems to offer |url=https://observer.ug/lifestyle/67037-kampala-has-some-real-gems-to-offer |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFJjingo2020">Jjingo, Ernest (2020-10-27). [https://observer.ug/lifestyle/67037-kampala-has-some-real-gems-to-offer "Kampala has some real gems to offer"]. ''The Observer - Uganda''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-31</span></span>.</cite></ref> Era kirowoozebwa nti abantu 26,000+ baatulugunyizibwa ne battibwa mu tterekero eryo ery’ebyokulwanyisa Amin lye yafuula ekisenge ekitulugunyizibwamu.<ref name=":2" /> == Soma ne == * [[:en:List_of_national_cultural_sites_in_Central_Region,_Uganda|Olukalala lw'ebifo eby'obuwangwa eby'eggwanga mu Central Region, Uganda]] * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda]] * [[:en:Butikkiro|Butikkiro]] == Ebijulizidwa == {{Reflist}} [[Category:Buganda]] tiwaljxhkmmeutx1gj2xxy2c5tx6n1s 48157 48156 2026-04-27T14:12:10Z Halimah Nampiima 11015 corrections 48157 wikitext text/x-wiki {{Infobox building|name=Twekobe|image=Twekobe entrance.jpg|caption=Twekobe (Kabaka's official residence)|location=Inside the [[Lubiri]]|owner=[[Kabaka of Buganda]]}} [[File:The_Kabaka’s_Palace_in_Kampala.jpg|thumb|Olubiri lwa Kabaka mu Kampala]] [[File:LUBIRI_PALACE.jpg|thumb|OLubiri]] '''Twekobe''' aka olubiri lwa Twekobe ge maaka (ekizimbe) ekitongole kya [[Kabaka wa Buganda]] era kisangibwa mu [[Lubiri|Lubiri (Olubiri lwa Buganda)]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}} </ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Buganda starts Mengo renovation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/buganda-starts-mengo-renovation-1668182 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}} </ref> <ref>{{Cite web |last=Lule |first=Baker Batte |date=2016-12-16 |title=Go slow on palace redevelopment, Mayiga told |url=https://observer.ug/news/headlines/50340-go-slow-on-palace-redevelopment-mayiga-told |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}} </ref> Wiki yaayo eyagala nnyo ebijjukizo ID: UG-C-048. == Ekifo == Kisangibwa [[Mengo, Uganda|Mengo]] mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=JJUUKO |first=DENIS |date=2018-04-11 |title=Kabaka BD run calls for redevelopment of Lubiri |url=https://observer.ug/businessnews/57435-kabaka-bd-run-calls-for-redevelopment-of-lubiri |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}} </ref> Mayiro y’obwakabaka emanyiddwa nga Kabaka Anjagala Road (nga evvuunuddwa mu ngeri etali nnywevu nga oluguudo lwa Kabaka njagala) etambulira butereevu okuva e Twekobe okutuuka ku mulyango oguyingira mu [[Bulange]] .<ref>{{Cite web |last=JJUUKO |first=DENIS |date=2018-04-11 |title=Kabaka BD run calls for redevelopment of Lubiri |url=https://observer.ug/businessnews/57435-kabaka-bd-run-calls-for-redevelopment-of-lubiri |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web |last=MUGAGGA |first=ROBERT |date=2014-08-27 |title=15 years ago, this wedding shattered Ugandan records |url=https://observer.ug/entertainment-news/33508--15-years-ago-this-wedding-shattered-ugandan-records |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> == Ebyafaayo == [[Kabaka wa Buganda]] takkirizibwa kusula mu maaka gano singa [[Katikkiro wa Buganda]] aba tabeera mu [[:en:Butikkiro|Butikkiro]] .<ref name=":0" /> <ref>{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Nnamulondo (entebe ya Kabaka) ekuumibwa mu Twekobe.<ref>{{Cite web |last=Jjingo |first=Ernest |date=2020-10-27 |title=Kampala has some real gems to offer |url=https://observer.ug/lifestyle/67037-kampala-has-some-real-gems-to-offer |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Oluvannyuma lw’obuzibu obwaliwo mu Buganda mu 1996 obwavaako Milton Obote okuggyawo Obwakabaka mu Uganda,Lubiri yazzibwa mu Buganda mu 1997 gavumenti eya wakati eya Uganda. <ref name=":1">{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Buganda starts Mengo renovation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/buganda-starts-mengo-renovation-1668182 |access-date=2023-10-31 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |last=Jjingo |first=Ernest |date=2020-10-27 |title=Kampala has some real gems to offer |url=https://observer.ug/lifestyle/67037-kampala-has-some-real-gems-to-offer |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Mugalu |first=Moses |date=2012-05-27 |title=1966 Lubiri attack: Buganda to honour heroes |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=18948:1966-lubiri-attack-buganda-to-honour-heroes&amp;Itemid=96 |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}} </ref> Mu 1999,Lubiri yaddabirizibwa okusobozesa okutegeka embaga ya Kabaka.<ref name=":1" /> Mu 2014,Buganda yakola olukiiko olulondoola okuddamu okukulaakulanya olubiri luno n’ettaka lyalwo eriweza yiika 250.<ref name=":1" /> Mu 2016, Twekobe yaddabirizibwa omuli n’okuddaabiriza akasolya.<ref name=":1" /> [[File:Kabaka's_Palace.jpg|alt=Twekobe (Kabaka's residence)|thumb|Okulabira mu bbanga ku Twekobe (amaaka ga Kabaka)]] === Ekisenge kya Idi Amin eky'okutulugunya abantu === Mu myaka gya 1970, ekiwawaatiro kya Twekobe ekya ddyo kyazimbibwa era ne bakikozesa Abayisirayiri ne bakikozesa ng’ekifo eky’okuterekamu ebyokulwanyisa kyokka oluvannyuma Idi Amin yakikozesa ng’ekisenge ekitulugunyizibwamu.<ref name=":2" /> Era kirowoozebwa nti abantu 26,000+ baatulugunyizibwa ne battibwa mu tterekero eryo ery’ebyokulwanyisa Amin lye yafuula ekisenge ekitulugunyizibwamu.<ref name=":2" /> == Soma ne == * [[:en:List_of_national_cultural_sites_in_Central_Region,_Uganda|Olukalala lw'ebifo eby'obuwangwa eby'eggwanga mu Central Region, Uganda]] * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda]] * [[:en:Butikkiro|Butikkiro]] == Ebijulizidwa == {{Reflist}} [[Category:Buganda]] d9um5nuudmcgu2thys4jznobs225qzm Namakula Mary Bata 0 13082 48158 2026-04-27T14:56:38Z Berniter 10779 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1318391824|Namakula Mary Bata]]" 48158 wikitext text/x-wiki   '''Namakula Mary,''' (yazaalibwa nga 22 Omwezi gwekuminebili 1993), amanyiddwa ennyo nga '''Mary Bata''', [[Yuganda|Munna Uganda]] mukyala muwandiisi wa nnyimba, ate ela era muyimbi. <ref>{{cite web |last=HiPipo |first=Editor |date=17 June 2018 |title=Mary Bata |url=https://www.hipipo.com/home/artists/mary-bata/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200810083643/https://www.hipipo.com/home/artists/mary-bata/ |archive-date=10 August 2020 |accessdate=5 April 2020 |newspaper=HiPipo |location=Kampala}}</ref> <ref>{{cite web |last=Bukenya |first=Paddy |date=26 March 2019 |title=Mary Bata acamudde Minista Amelia Kyambadde |url=https://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1497042/mary-bata-acamudde-minista-amelia-kyambadde |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406110739/https://www.bukedde.co.ug/bukedde/amawulire/1497042/mary-bata-acamudde-minista-amelia-kyambadde |archive-date=6 April 2020 |accessdate=5 April 2020 |newspaper=Bukedde |location=Kampala}}</ref> <ref>{{cite web |last=Kushaba |first=Kyle Duncun |date=23 March 2016 |title=Mary Bata hospitalised |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1420317/mary-bata-hospitalised |accessdate=5 April 2020 |newspaper=New Vision |location=Kampala}}</ref> <ref>{{Cite web |date=November 11, 2015 |title=PICS! Singer Mary Bata Excites Mbabazi, Mukono Paralyzed |url=http://xclusive.co.ug/2015/11/10/pics-singer-mary-bata-excites-mbabazi-mukono-paralyzed/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200406110734/http://xclusive.co.ug/2015/11/10/pics-singer-mary-bata-excites-mbabazi-mukono-paralyzed/ |archive-date=April 6, 2020 |access-date=May 1, 2020}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Why Mary Bata Fired Her Manager – Chano8 |url=https://chano8.com/mary-bata-fired-manager/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210914125843/https://chano8.com/mary-bata-fired-manager/ |archive-date=2021-09-14 |access-date=2021-09-14}}</ref> <ref>[https://www.bukedde.co.ug/bukedde/kasalabecca/1405005/omuyimbi-marybata-atya-abasajja-abeeyambudde https://www.bukedde.co.ug/bukedde/kasalabecca/1405005/omuyi{{Dead link|date=February 2022}}bi-marybata-atya-abasajja-abeeyambudde] {{Dead link|date=February 2022}}</ref> == Ebuvo bwe == Bata yasomera mu Kabata Primary School, Maky College Secondary School Nateete n'agenda mu YMCA gye yasomera, era n'aweebwa Dipulooma mubyokwewunda n'okutonatona omubili mu mwaka gwa 2013. <ref>{{cite web |last=Bukenya |first=Paddy |date=26 March 2016 |title=Mystery Man Balloons Singer Mary Bata |url=https://www.howwebiz.ug/news/showbiz/9769/mystery-man-balloons-singer-mary-bata.php |accessdate=5 April 2020 |newspaper=Howwebiz |location=Kampala}}</ref> <ref name="auto">{{cite web |last=Bukenya |first=Paddy |date=26 March 2016 |title=Mystery Man Balloons Singer Mary Bata |url=https://www.howwebiz.ug/news/showbiz/9769/mystery-man-balloons-singer-mary-bata.php |accessdate=5 April 2020 |newspaper=Howwebiz |location=Kampala}}</ref> == Omulimu gwe ogw’okuyimba == Bata yatandika ng’omuyimbi mu kkwaaya y’ekkanisa nga tannaba kwegatta ku Kream Productions Band mu mwaka gwa 2013. <ref>{{cite web |last=Isaac |first=Isaac |date=4 November 2019 |title=Singer Mary Bata Quits Cream Production |url=http://chano8.com/singer-mary-bata-quits-cream-production/ |accessdate=5 April 2020 |newspaper=Chano8 |location=Kampala}}</ref> <ref>{{cite web |last=Nakitende |first=Hadijah |date=4 December 2015 |title=Love feud chases Mary Bata from Cream Production |url=http://www.sunrise.ug/gossip/201512/love-feud-chases-mary-bata-from-cream-production.html |accessdate=5 April 2020 |newspaper=Sun Rise |location=Kampala}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Muriisa |first=Habre |title=Mary Bata Refuses To Do DNA Test After Teenager Claims To Be The Father Of Her Baby – Chano8 |url=https://chano8.com/mary-bata-refuses-to-do-dna-test-after-teenager-claims-to-be-the-father-of-her-baby/}}</ref> Mu mwaka gwa 2014 yatogonza oluyimba lwe olw’amufula owamanyi “Disappointment” era oluyimba luno lwamufuula owetutumu mu muziki gwa Uganda. <ref>{{cite web |last=Bya |first=Musisi |date=19 February 2015 |title=Karangwa asigudde Mary Bata ku bba n'amufunyisa olubuto |url=https://www.bukedde.co.ug/bukedde/ag%E2%80%99eggwanga/1403212/karangwa-asigudde-mary-bata-ku-bba-amufunyisa-olubuto |accessdate=5 April 2020 |newspaper=Bukedde |location=Kampala}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Mary Bata ku Podium – 16 July 2017 |url=https://nbs.ug/2017/07/mary-bata-ku-podium-16-july-2017/}}</ref> <ref>{{cite web |last=Reporter |first=Reporter |date=29 December 2019 |title=Mary Bata Blessed With a Baby |url=http://www.ghafla.com/ug/3774-2/ |accessdate=5 April 2020 |newspaper= |location=Kampala}}</ref> Yalina ekivvulu kye ekyasooka nga 28 Omwezigwomunana 2015 mu Theatre La Bonita mu Kampala era kyali kya buwanguzi. <ref>{{cite web |last=Eye |first=Big |date=11 October 2015 |title=Mary Bata thanks fans after a successful concert at Theatre La'Bonita |url=https://bigeye.ug/mary-bata-thanks-fans-after-a-successful-concert-at-theatre-labonita/ |accessdate=5 April 2020 |newspaper=Big Eye UG |location=Kampala}}</ref> === Alubaamu za situdiyo === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center" |+Olukalala lw'alubaamu za situdiyo n'ebintu ebirondeddwa ! scope="col" style="width:10em" | Omutwe ! scope="col" style="width:20em" | Ebisingawo |- ! scope="row" | ''Salute'' | * Yafulumizibwa: 2014 * Label: Ekitongole kya Kream Production * Enkola: Okuwanula mu ngeri ya digito |- ! scope="row" | ''Tugenda Komawa <ref>{{Cite web |title=Mary Bata to hold Tugenda Komawa Album Launch on 31st March 2017 – HiPipo |url=https://www.hipipo.com/home/2017/01/17/mary-bata-to-hold-tugenda-komawa-album-launch-on-31st-march-2017/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170119224944/http://www.hipipo.com/home/2017/01/17/mary-bata-to-hold-tugenda-komawa-album-launch-on-31st-march-2017 |archive-date=2017-01-19 |website=www.hipipo.com}} </ref>'' | * Yafulumizibwa: 2017 * Ekiwandiiko: Obwakabaka bwa Rydim * Enkola: Okuwanula mu ngeri ya digito |- ! scope="row" | ''Madowadowa'' | * Yafulumizibwa: 2018 * Ekiwandiiko: Mary Bata * Enkola: Okuwanula mu ngeri ya digito |} == Olukalala lw’ennyimba ze == {| class="wikitable" |+Songs<ref>{{Cite web|url=https://www.howwebiz.ug/MaryBata/music|title=Mary Bata New and Old Songs : Listen and Download|website=www.howwebiz.ug}}</ref> !Song title !Year |- |Disappointment<ref>https://www.bukedde.co.ug/bukedde/sanyuka%20ne%20wikendi/1394877/mary-bata-owa-disapoyintiment-alutongoleza-mu-mbuutu {{Dead link|date=February 2022}}</ref> |2014 |- |Visa |2014 |- |Landlord |2014 |- |Salute |2015 |- |Hug |2015 |- |Waliwo Ekibaanja |2016 |- |Tugenda Komawo |2016 |- |Sembela |2016 |- |Ndugudde |2016 |- |Give me Time<ref>{{Cite web|url=https://bigeye.ug/mary-bata-sabba-sabba-release-new-song-give-time-listen/|title=Mary Bata, Sabba Sabba release new song — "Give Me Time". Listen to it here!|date=April 4, 2017}}</ref> |2016 |- |Respect |2016 |- |Okimanyi<ref name="auto"/> |2017 |- |Mulimu Ki<ref>{{cite web| date=20 May 2016| url=https://bigeye.ug/mary-bata-nutty-neithan-premiere-new-song-today/ |title= Mary Bata, Nutty Neithan to premiere new song today |accessdate=6 April 2020 |first=Big | last= EyeUg|newspaper=|location=Kampala}}</ref> |2017 |- |Madowadowa<ref>{{Cite web|url= https://www.youtube.com/watch?v=Cg6CAw941tA|title= Madowadowa Mary Bata official video |date=July 31, 2018|via=YouTube}}</ref> |2018 |- |Am Ready<ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=6Raa4bzt5Oo |title= AM READY Mary Bata |date=January 6, 2019|via=YouTube}}</ref> |2018 |- |Akayimba<ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=vNCyeiAYBWU |title= Akayimba by Mary Bata Official HD Music Video 2019 |date=September 17, 2019|via=YouTube}}</ref> |2019 |- |Follow You<ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=OsVeSBqPT00 |title= FOLLOW YOU By Mary Bata OFFICIAL VIDEO New Ugandan Video |date=January 28, 2020|via=YouTube}}</ref> |2020 |- |Kookonyo |2020 |- {{End}} == Ebikwata bubulamu bwe == Mu mwezigwomunana 2017, Mary yasimattuse akabenje bwe yali akomawo okuva e Mityana okudda e [[Kampala]] . <ref>{{Cite web |last=Bangirana |first=Allan |date=21 August 2017 |title=Mary Bata Survives Fatal Car Accident &#124; Spurzine |url=https://spurzine.com/news/mary-bata-survives-fatal-car-accident/ |website=spurzine.com}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Mary Bata finally confirmed PG – Sunrise |url=https://www.sunrise.ug/gossip/201709/mary-bata-finally-confirmed-pg.html}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Mary Bata finally confirmed PG – Sunrise |url=https://www.sunrise.ug/gossip/201709/mary-bata-finally-confirmed-pg.html}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Mary Bata finally confirmed PG – Sunrise |url=https://www.sunrise.ug/gossip/201709/mary-bata-finally-confirmed-pg.html}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Mary Bata hospitalised |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1420317 |website=New Vision}}</ref> == Engule n’okusunsulwa == {| class="wikitable" !Omwaka ! Ekirabo ! Olubu ! Abasunsuddwa (abasunsuddwa) . ! Alizaati ! Ref. |- | 2015 | Engule ya Rising Stars | Oluyimba lwa Bbandi olusinga “Okuggwaamu essuubi” | Mary Bata| {{won}} ! align="center" | <ref>{{Cite web |date=April 13, 2016 |title=Here Are The Winners Of Rising Star Awards |url=https://www.howwebiz.ug/news/entertainment/14735/here-are-the-winners-of-rising-star-awards}}</ref> |- | 2017 | Engule z'ennyimba za HiPipo | Oluyimba lwa Bbandi olusinga “Sembela” | Mary Bata| {{won}} ! align="center" | <ref>{{Cite web |date=February 7, 2018 |title=Best BAND Song: Sembera by Mary Bata – HiPipo Music Awards 2017 |url=https://www.hipipo.com/home/gallery/best-band-song-sembera-by-mary-bata-hipipo-music-awards-2017/}}</ref> <ref>{{Cite web |date=February 7, 2018 |title=List Of Hipipo Music Award Winners 2017 |url=https://spurzine.com/news/list-of-hipipo-music-award-winners-2017/}}</ref> <ref>{{Cite web |date=February 6, 2018 |title=HiPipo music awards leave mixed reactions |url=https://www.sqoop.co.ug/201702/news/events/hipipo-music-awards-leave-mixed-reactions.html}}</ref> |- | 2018 | Engule z'ennyimba za HiPipo | Oluyimba lwa Bbandi olusinga mu mwaka “Tugenda Komawa” | Mary Bata| {{nom}} ! align="center" | <ref>{{Cite web |date=March 19, 2018 |title=FULL LIST: HiPipo Music Awards 2018 Winners |url=https://thetowerpost.com/2018/03/19/full-list-hipipo-music-awards-2018-winners/}}</ref> <ref>{{Cite web |date=March 18, 2018 |title=HiPipo Music Awards: Here's the full list of winners |url=https://bigeye.ug/hipipo-music-awards-heres-full-list-winners/}}</ref> <ref>{{Cite web |date=March 18, 2018 |title=HIPIPO MUSIC AWARDS 2018 FULL LIST OF WINNERS |url=https://bigeye.ug/hipipo-music-awards-2018-full-list-of-winners/}}</ref> <ref>{{Cite web |date=March 18, 2018 |title=HiPipo Music Awards 2018: Full List Of Winners, Radio Wins |url=https://mbu.ug/2018/03/18/hipipo-music-awards-2018-full-list-of-winners-radio-wins/}}</ref> <ref>{{Cite web |date=March 19, 2018 |title=List of winners for the Hipipo 2018 awards |url=https://www.ugandaonline.net/2018193_list_of_hipipo_awards_winners}}</ref> |- |} == Ebijuliziddwa == == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipadia == * [https://www.youtube.com/channel/UCXDZlVoaONyQ4yFjKAOHALA Mary Bata ku Youtube] * [https://www.instagram.com/marybatamusic/?hl=en Mary Bata Omuntu w'abantu mu Instagram] * [https://www.bukedde.co.ug/bukedde/kasalabecca/1400596/mary-bata-atomedde-emmotoka-omukazi-ne-bimusobera www.bukedde.co.ug] cwije5a5zug2oe28801vby27h6p1t86 Nambi (enfumo) . 0 13083 48159 2026-04-27T15:26:25Z Sisterian 9613 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1267927870|Nambi (mythology)]]" 48159 wikitext text/x-wiki   '''Nambi''' muwala wa Mugulu, era amanyiddwa nga [[:en:Ggulu|Ggulu]] mu nkyusa ezimu ez’enfumo [[:en:Baganda|z’Abaganda]] . Mu lugero lw’obutonzi bwa Uganda, Nambi ne muto we be bazuula [[:en:Kintu|Kintu]], omusajja eyasooka. Nambi ayamba Kintu mu lugendo lwe lwonna n’okugezesebwa kwe, era okukkakkana ng’afuuse mukyala we era nnyina w’abaana be. <ref name=":0">{{Cite book |last1=Thury |first1=Eva M. |year=2017 |title=Introduction to Mythology: Contemporary Approaches to Classical and World Myths |last2=Devinney |first2=Margaret |publisher=Oxford University Press |pages=121–128}}</ref> [[File:Uganda_large_map.jpg|thumb|Maapu ya Uganda]] == Empisa z’enfumo == Emboozi y’obutonzi bwa Uganda etandikira ku [[:en:Kintu|Kintu]], omusajja eyasooka, okutaayaaya ku Nsi ng’alina ebintu bye byokka ku ye n’ente ye. Okumala ennaku nnyingi yataayaaya mu Uganda yekka, okutuusa omulundi gumu, Nambi ne muto we ne bagwa wansi okuva mu ggulu. Nambi ayagala nnyo okulaba omusajja, nga tamanyi ani oba kiki, wadde ente ye kitonde ki. Kintu naye alaba bannyinaffe, naye mu kifo ky’okubasemberera, akuuma ebanga lye. Nambi okukkakkana ng’asemberera Kintu, ng’amubuuza ensolo ki gyali nayo n’amugamba nti wadde mwannyina tebalabangako musajja. Oluvannyuma lw’okusisinkana, Nambi ne mwannyina bateesa ku nkolagana eno. Nambi asalawo nti Kintu musajja, era bw’amubuuza oba kino kituufu, akakasiddwa nti mutuufu. Nambi abuulira Kintu ebimukwatako ne mwannyina era n’akkaatiriza nti bonna baddayo ewa kitaawe mu ggulu nga bali bombi. Kintu agumiikiriza nti ente ye erina okutwalibwa, naye Nambi n’agaana, era bannyinaffe ne badda mu ggulu bokka. Nambi ne mwannyina bwe badda ewa Mugulu, bamubuulira bye bazudde. Nambi agamba kitaawe nti yandiyagadde okumutuusa mu ggulu kyokka Mugulu n’amugamba nti ensonga y’agenda okuzirabirira n’amugoba. Mugulu olwo n’agamba batabani be okukka ku nsi n’okuggyayo ente yokka kubanga yali alowooza nti Kintu yandizikiridde mu bbanga ttono mu ngeri yonna. Nga talina nte ye, ensibuko ye yokka ey’emmere n’okunywa, Kintu yasunguwala n’atawummula. Enkeera Nambi yeetegereza ente yokka eri mu ggulu era n’atabuka nnyo, ng’ategeeza nti enkya agenda kukka okuva mu ggulu aleete Kintu ewa kitaawe yennyini. Nambi aleeta Kintu mu ggulu n’amulaga eby’obugagga byonna n’abantu bye balina mu bungi. Mugulu bw’awulira okuva mu batabani be nti Kintu yaleeteddwa mu ggulu, atandika okuteekawo emirimu egisooka ku mirimu mingi gy’ayagala Kintu akole. Kintu amaliriza mangu omulimu gwe ogusooka ogw’okulya emmere esukkiridde n’asanyusa Mugulu. Olwo Mugulu n’atondawo omulimu ogw’okubiri Kintu gw’alina okutuukiriza n’amugamba nti bw’anaakikola, ajja kuddizibwa ente ye n’akwata Nambi omukono mu bufumbo. Kintu bw’amala okukola emirimu emirala esatu egitasoboka, Mugulu amugamba atwale Nambi n’ente ye adde ku nsi. Mugulu era abapakira ensawo y’ebirime n’enkoko emu kyokka n’abalabula obutadda mu ggulu, kubanga bayinza okusisinkana muganda wa Nambi omubi, [[:en:Warumbe|Walumbe]]. Nambi ne Kintu baasitula ku lugendo lwabwe okudda e Uganda, kyokka ne bakizuula nti obulo bw'okuliisa enkoko baali babwerabidde. Nga tafaayo Mugulu by’ayagala, Kintu addayo mu ggulu, era bw’atuuka, n’asanga Walumbe, n’abuuza Nambi gy’ali. Walumbe awerekera Kintu okudda ku nsi, era mu bbanga ttono ne baddamu okukwatagana ne Nambi. Nambi agumya nti Walumbe addeyo ewaabwe mu ggulu, kyokka okukkakkana nga kisaliddwawo nti ajja kubeera nabo ku nsi okumala akaseera katono. Nambi, Kintu, ne Walumbe basenga e Magongo, ekitundu kya Uganda, era Nambi n’atandika okulima ebirime nga bwe basenze. Nga wayise ekiseera Nambi ne Kintu baazaala abaana basatu, kyokka Walumbe ayagala omu ku bo abeere wuwe amuyambeko ku mirimu gya buli lunaku. Nambi ne Kintu beewala ekibuuzo kye, nga bamugamba nti lumu ajja kuba n’omu ku bo. Nambi agenda mu maaso n’okuzaala abaana abalala, era Walumbe n’akula n’atabuka kubanga n’okutuusa kati talina muyambi. Walumbe agamba nti olunaku ku lunaku, agenda kutta omwana omu okutuusa lw’awulira ng’obwenkanya buweereddwa. Walumbe agoberera okulangirira kwe, era buli lunaku, omu ku baana ba Kintu ne Nambi afa. Kintu adda mu ggulu okubuulira Mugulu ebizibu byabwe. Mugulu annyonnyola nti yali yabalabula ku Walumbe kyokka ng’agenda kusindika mutabani we Kayiikuuzi wansi ku nsi okuwamba Walumbe. Walumbe ne [[:en:Kaikuzi|Kayiikuuzi]] batandika okulwana, kyokka Walumbe n’abuuka mangu mu kinnya mu ttaka, n’awona Kayiikuuzi buli lw’agezaako okumukwata. Kayiikuuzi akola enteekateeka y’okusirika ennaku bbiri, ng’agamba nti Walumbe agenda kuva wansi alabe lwaki tewali akuba maloboozi.Enteekateeka ya Kayiikuuzi ekola n’awamba ne Walumbe n’avaayo mu [[:en:Tanda_pits|Tanda Pits]], ekitundu eky’enjawulo mu Uganda. Bw’asanga abaana abakuba enduulu nga bategedde okubeerawo kwe, ne bamenya akasiriikiriro. Kayiikuuzi, nga yennyamidde, agamba nti tagenda kuddamu kwetaba mu kuzza Walumbe e Mugulu mu ggulu, era Walumbe n'asigala mu Uganda.<ref name=":0" /> == Omusajja ow’ebyafaayo == Nambi ne Kintu mu lufumo lw’obutonzi bwa Uganda basibuka ku [[:en:Kato_Kintu|Kato Kintu]] ne Nambi Nantuttululu, abantu ab’ebyafaayo okuva mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] obw’omu kyasa eky’ekkumi n’ennya . <ref name=":0">{{Cite book |last=Thury |first=Eva M. |year=2017 |title=Introduction to Mythology: Contemporary Approaches to Classical and World Myths |last2=Devinney |first2=Margaret |publisher=Oxford University Press |pages=121–128}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFThuryDevinney2017">Thury, Eva M.; Devinney, Margaret (2017). ''Introduction to Mythology: Contemporary Approaches to Classical and World Myths''. Oxford University Press. pp.&nbsp;<span class="nowrap">121–</span>128.</cite></ref> == Ekozesa ku kusembeza abantu okw’omulembe == * Nambi alabibwa mu ''kitabo ekiyitibwa The Quest for Kintu and the Search for Peace: Mythology and Morality in Buganda ey’ekyasa eky’ekkumi n’omwenda'', <ref name=":1">{{Cite journal |last=Yoder |first=John |date=1988 |title=The Quest for Kintu and the Search for Peace: Mythology and Morality in Nineteenth-Century Buganda |journal=History in Africa |volume=15 |pages=363–376 |doi=10.2307/3171868 |issn=0361-5413 |jstor=3171868 |s2cid=145063130}}</ref> ng’ali wamu ne bba Kintu. Kigambibwa mu katabo kano nti mu Buganda mu kyasa eky’ekkumi n’omwenda, abakulembeze b’ebyobufuzi baagezaako okugatta obwakabaka nga baddamu okunyumya olugero lw’obutonzi n’okujjukiza ababeera mu Buganda emirandira gyabwe egya ssemateeka n’embeera z’abantu gye giva. Mu kiseera ekyo, waaliwo okusika omuguwa wakati w’obwakabaka era ensonga y’olutalo n’emirembe ye yali ekikolo ky’ekizibu. Mu kiseera ky’obufuzi bwa [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] Mutesa, effujjo mu Bwakabaka bwa Buganda lyatuuka ku ntikko. Mu nnyiriri ezaayogerwako Sir Apolo Kaggwa, olwa Kintu ne Nambi okudda eka ku Nsi era nga Warumbe amaze okutandikawo amaka ge nabo, Kintu n’atandika okutondawo emirimu gy’ebyobufuzi, ensalo z’ebitundu, n’enkola z’okwekuuma. Oluvannyuma lw’okuteekawo bino Nambi w’asangibwa ng’alina omukwano mu nkyusa eno ey’olugero, era ekivaamu Kintu n’abulawo okumala emyaka mingi, mu kiseera ekyo olulyo lw’Abachwa ne lutwala entebe. Olulyo lwa Chwa luteeberezebwa okuba nga lukwatagana butereevu ne Kintu era kigambibwa nti Kabaka waabwe yagoberera emisono gy’obufuzi gye gimu Kintu gye yalina. Abakulembeze b’ebyobufuzi mu Uganda olwo ne batwala emboozi eno, ne bagikozesa okusomooza Kabaka Mutesa, nga bategeeza nti Kabaka bonna balina okufuga nga Kintu ne Chwa bwe baakola, era nti ebigendererwa bye baalina, gamba ng’obutakola ffujjo n’okusaasira, biyisibwa okuva ku mufuzi okudda ku mulala. * Nambi n'abazannyi abalala okuva mu mboozi y'obutonzi bwa Buganda osobola okugiraba mu ''"Kyazze Tekizzikayo- Short Ugandan Musical Film"'' . <ref>{{Citation|last=zikosa|title=Kyazze Tekizzikayo - Short Ugandan Musical Film|date=2009-04-25|url=https://www.youtube.com/watch?v=PqBDI6m9p4c|access-date=2019-04-29}}</ref> Firimu eno ennyimpi eraga era eraga Nambi ne Kintu okwanjula okwasooka, awamu n’enkolagana yaabwe ne Warumbe, byonna nga byogerwa nga bayita mu sitayiro y’omuziki. * [[:en:Nambi_(film)|Nambi (firimu)]] era ekyusibwa n’efuulibwa firimu ya Uganda eya 2023 eyawandiikibwa era n’elagirwa Peter Mikiibi era n’ekolebwa Dennis Arthur Abwakat ne [[:en:Usama_Mukwaya|Usama Mukwaya]] . <ref>https://www.newvision.co.ug/category/politics/movie-on-buganda-folklore-kintu-and-nambi-pre-161702</ref> == Ennyiriri endala ez'emboozi y'okutonda kwa Uganda == * Mu ''Kintu: The Myth'', Nambi ye muwala wa [[:en:Ggulu|Ggulu]] yekka . Ye ne baganda be baali bazannya ku nsi olunaku lumu ne bamulaba. Nga baganda be bonna baddayo mu ggulu, yasigala mu Buganda asobole okumanya Kintu okusingawo. Oluvannyuma lw’okumanyagana, baasalawo okufumbiriganwa ne badda mu ggulu bafune okusiima kwa Ggulu. Ggulu atonda emirimu Kintu gy’alina okutuukiriza, era bw’agimaliriza, n’abakkiriza okudda ku nsi ng’omusajja n’omukyala. <ref>{{Cite book |last=Kizza |first=Immaculate |year=2010 |title=The Oral Tradition of the Baganda of Uganda: A Study and Anthology of Legends, Myths, Epigrams and Folktales |publisher=McFarland & Company, Inc., Publishers |pages=38–44}}</ref> Enfumo endala zigoberera ng’eyo mu ''Introduction to Mythology: Contemporary Approaches to Classical and World Myths.'' * Mu ''The Quest for Kintu and the Search for Peace: Mythology and Morality in Nineteenth-Century Buganda'', <ref name=":1">{{Cite journal |last=Yoder |first=John |date=1988 |title=The Quest for Kintu and the Search for Peace: Mythology and Morality in Nineteenth-Century Buganda |journal=History in Africa |volume=15 |pages=363–376 |doi=10.2307/3171868 |issn=0361-5413 |jstor=3171868 |s2cid=145063130}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFYoder1988">Yoder, John (1988). "The Quest for Kintu and the Search for Peace: Mythology and Morality in Nineteenth-Century Buganda". ''History in Africa''. '''15''': <span class="nowrap">363–</span>376. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.2307/3171868|10.2307/3171868]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0361-5413 0361-5413]. [[JSTOR (identifier)|JSTOR]]&nbsp;[https://www.jstor.org/stable/3171868 3171868]. [[S2CID (identifier)|S2CID]]&nbsp;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:145063130 145063130].</cite></ref> ennyiriri ez’enjawulo ez’emboozi y’obutonzi bwa Uganda zibalibwa. Mu nkyusa ya Sabadu ey’olugero, Kintu bwe yamala okukola emirimu egyateekebwawo Mugulu ne Nambi ne Kintu okudda ku nsi, Nambi yazaala abaana babiri ab’obulenzi n’abawala babiri buli mwaka nga buli omu yava mu lubuto ng’akuze mu bujjuvu. Oluvannyuma lw’emyaka mingi, Buganda yajjula abantu, ebisolo, n’ebimera ebikulaakulana. Kintu olwo n’asalako ebitundutundu by’ebijanjaalo bye eby’obuntu n’omuti gw’ebikuta n’agamba bazzukulu be okwekolera obulamu awalala. Kyokka Kintu ne Nambi tebaalabulangako abo abavaawo okuyigiriza ezzadde lyabwe ekituufu okuva ku kikyamu oba ekirungi okuva ku kibi, kale bangi ku bazzukulu baafuuka babi era abatali ba bwenkanya. Olwo n’agenda e Nambi, ng’amugamba nti balina okuvaayo bagende awalala. Batabani baabwe baabanoonya emisana n’ekiro, kyokka bwe batasobola kuzuulibwa, [[:en:Chwa_I_of_Buganda|Chwa]] n’akwata entebe, bw’atyo n’atuuka ku Kabaka owookubiri oluvannyuma lwa Kintu amanyiddwa mu byafaayo. Kino era kyabadde entandikwa y’olunyiriri oluwanvu olwa bakabaka ba Buganda, nga kati luli ku kabaka waayo ow’amakumi 36, Ssekabaka [[:en:Ronald_Muwenda_Mutebi_II|Ronald Muwenda Mutebi II]], ng’olunyiriri lwe luyinza okuddirira e Kintu. * ''The Voice of Africa,'' ekitontome kya YB Lubambula kisoma ennyiriri ez’enjawulo ku ngeri Kintu ne Nambi gye baasooka okusisinkana. Ekitontome kitandika ne Kintu okutega ebiwuka n’ebisolo eby’enjawulo, byonna bye yafulumya oluvannyuma lw’okukola omukwano gw’omusaayi nabyo. Olunaku lumu, ajja mu mutego gwe n’alaba nga mu kifo ky’ebiwuka n’ebisolo, asibye omukazi. Omukazi yeeyanjula nga Nambi era n’asaba ekikondo, omuggo, n’ekiso ky’omuddo. Enkeera, ennyumba yali ekoleddwa bombi. Olwo Nambi n’asimba ekitooke, ekyamera ne kifuuka ebirime bingi ne kikula mangu. Enkeera, basanga ente ng’erya ebirime, bwe batyo ne bagitega ne bagirunda. Nga wayise ennaku ntono Kintu tasobola kusanga Nambi; ekimu ku biwuka bye yali akutte emabegako n’akola omukwano nabyo kimutegeeza nti biri waggulu mu Ggulu. Wano Kintu w’asisinkanira Mugulu n’atandika okumaliriza emirimu gye olw’okuwona n’omukono gwa Nambi mu bufumbo. <ref>{{Cite journal |last=Lubambula |first=Y. B. |date=January 1948 |title=A Ganda Poem |journal=Africa |volume=18 |issue=1 |pages=45–48 |doi=10.2307/3180467 |issn=0001-9720 |jstor=3180467 |s2cid=146974782}}</ref> [[Category:Buganda]] shec6r2kgp77cyxw5x2lfi397qyqvnc Ghetto Kids 0 13084 48160 2026-04-27T16:22:50Z Berniter 10779 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345475004|Ghetto Kids]]" 48160 wikitext text/x-wiki [[File:Foreign_Secretary_meets_Ghetto_Kids_(53583995444).jpg|alt=Ghetto Kids|thumb|Ekifaananyi ky'abaana ba Ghetto Kids nga basisinkanye minisita wa Bungereza ow'ensonga z'ebweru.]] [[File:Foreign_Secretary_meets_Ghetto_Kids_(53583671776).jpg|alt=Ghetto kids|thumb|Yayongeddeko ekifaananyi ky’abaana ba Ghetto Kids.]] '''Ghetto Kids''' – Mu ''kusooka'' eyali '''Triplets Ghetto Kids''' – kibiina kya mazina/muziki ekyatandikibwawo mu mwaka gwa 2014 nga kyakolebwa Dauda Kavuma ela nga kirimu abaana okuva mu nzigotta e Katwe mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]] . Balabikako ku mikutu emikulu okwetoloola ensi yonna – okulabikira mu katambi ko luyimba lwa French Montana olwa "Unforgettable" n'okuzina ku mukolo gwe ekikopo ky'ensi yonna ekyomwaka gwa 2022 mu Qatar . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (May 2024)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Ebyafaayo == Mu mwaka gwa 2014, akatambi ka Alex, Fred, Bachir, Patricia ne Isaac nga bazina ku muziki gwa [[Eddy Kenzo]] "Sitya Loss" kaagenda mu maaso, ne kakuŋŋaanya abantu abasoba mu bukadde 8 ku Youtube n'emikutu emirala. Kenzo oluvannyuma yategeezezza nti "Nnali simanyi nti akatambi kano okutuusa mukwano gwange lwe yantegeezaako.“ Oluvannyuma yabasaba okukolagana mu vidiyo y’oluyimba luno entongole eyafulumira mu mwezi gwomwenda w’omwaka gwe gumu, ng’entandikwa y’ekibiina kya Ghetto Kids ekyabasobozesa okudda ku ssomero n’omutandisi Daouda Kavuma okugula ebyuma okukulaakulanya ekibiina kino. Ayiiya n’okufulumya ennyimba eziwerako mu kibiina kino ekyatalaaga Afrika ne Bungereza mu myezi egyaddirira. <ref name=":0">{{Cite web |date=September 23, 2014 |title=Reportage Afrique – Ouganda: les " Ghettos Kids " deviennent des stars |url=http://www.rfi.fr/emission/20140923-ouganda-ghettos-kids-deviennent-stars |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191209181147/http://www.rfi.fr/emission/20140923-ouganda-ghettos-kids-deviennent-stars |archive-date=December 9, 2019 |access-date=December 9, 2019 |publisher=Radio France Internationale}}</ref> Mu mwezi gwokuminogumu nga 30, 2015, Alex ow’emyaka 14 yafa olw’akabenje k’egalii, wadde nga bafiiriwa, aba Ghetto Kids bagenda mu maaso n’okuyimba , Ekibiina kino kireetedde abayimbi b’Amerika nga P. Diddy ne Nicki Minaj okubasiima nnyo, era mu 2017 ne beetaba mu vidiyo y’oluyimba “Unforgettable” olwa French Montana, ekibaleetera okweyongera okumanyika mu Amerika. <ref name=":0">{{Cite web |date=September 23, 2014 |title=Reportage Afrique – Ouganda: les " Ghettos Kids " deviennent des stars |url=http://www.rfi.fr/emission/20140923-ouganda-ghettos-kids-deviennent-stars |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191209181147/http://www.rfi.fr/emission/20140923-ouganda-ghettos-kids-deviennent-stars |archive-date=December 9, 2019 |access-date=December 9, 2019 |publisher=Radio France Internationale}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.rfi.fr/emission/20140923-ouganda-ghettos-kids-deviennent-stars "Reportage Afrique – Ouganda: les " Ghettos Kids " deviennent des stars"]. Radio France Internationale. September 23, 2014. [https://web.archive.org/web/20191209181147/http://www.rfi.fr/emission/20140923-ouganda-ghettos-kids-deviennent-stars Archived] from the original on December 9, 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">December 9,</span> 2019</span>.</cite></ref> Mu mwezi okusoka 2023, aba Ghetto Kids bagenda e Bufalansa okuyimba mu kitundu ekyokubiri mu muzannyo gwa Paris Saint-Germain ne Reims mu kisaawe kya Parc des Princes mu Luganda. . <ref>{{Cite web |date=30 January 2023 |title=La leçon de danse des "Ghetto Kids", des orphelins ougandais, à la mi-temps de PSG-Reims |url=https://www.bfmtv.com/people/la-lecon-de-danse-des-ghetto-kids-des-orphelins-ougandais-a-la-mi-temps-de-psg-reims_VN-202301300165.html |access-date=30 January 2023 |website=[[BFM TV]] |language=Fr}}</ref> Era baasisinkana abazannyi ba PSG nga Kylian Mbappé nga omupiira tegunnabaawo. <ref>{{Cite news|last=Omotayo|first=Joseph|date=30 January 2023|title="This is Massive": Kids Who Started Dancing in Slum Succeeds, Travel Abroad & Meet Mbappe Before PSG Match|url=https://www.legit.ng/people/1517189-dream-true-kids-danced-ghetto-travels-met-mbappe/|access-date=30 January 2023|newspaper=[[Legit.ng]]}}</ref> Mu mwezo gwokuna omwaka 2023, Ghetto Kids yalabikirako ku ''Britain’s Got Talent'' omulamuzi eyali omupya Bruno Tonioli, mubutamanya mateeka ga pulogulaamua eyo, ensonga y’azitwalila mu ngalo ze n’abawa buzzer eya zzaabu mu makati gokuzina, ne bafuuka abavuganya abaasookela ddala okufuna kino mu makkati g’okuzina mu byafaayo bya Got Talent. <ref>{{Cite web |last=Clarke |first=Naomi |date=2023-04-15 |title=Ugandan children’s dance group secure golden buzzer from Bruno Tonioli on BGT |url=https://www.standard.co.uk/showbiz/celebrity-news/bruno-tonioli-itv-amanda-holden-alesha-dixon-george-b1074366.html |access-date=2023-06-04 |website=Evening Standard |language=en}}</ref>Ekibiina kino kyawangula empaka ezidilila ezakamalirizo ezokusatu n’obululu bw’abantu obwa obululu bwa ebitundu amakumi asatu mu mwenda n’omusanvu ku buli kikumi, era ne kikomekkerela mu kifo eky’omukaaga mu mpaka ezisembayo nga kyafunya obululu bw’abantu ebitundu kkumi , naye ne kitasobola kufuna kifo mu mpaka ezakamalilizo <ref name=":02">{{Cite web |date=2023-06-04 |title=Britain's Got Talent 2023 voting percentages REVEALED! |url=https://www.itv.com/britainsgottalent/articles/britains-got-talent-2023-voting-percentages-revealed |access-date=2023-06-05 |website=[[ITVX]]}}</ref> == Enkolagana == * 2014: "Okufiirwa Sitya" - [[Eddy Kenzo]] (Video y'omuziki) * 2015: "Jambole" - Eddy Kenzo (Video y'omuziki) <ref>{{Citation|title=Ghetto Kids of sitya loss Dancing Jambole by Eddy Kenzo|url=https://www.youtube.com/watch?v=A0kv_xZFlMY|access-date=2023-04-16|language=en}}{{Citation|title=Ghetto Kids of sitya loss Dancing Jambole by Eddy Kenzo|url=https://www.youtube.com/watch?v=A0kv_xZFlMY|access-date=2023-04-16|language=en}}</ref> * 2017: French Montana - " Tekyerabirwa " (Vidiyo y'omuziki) <ref>{{Cite web |date=August 2, 2017 |title=French Montana & Swae Lee Bring Triplets Ghetto Kids To 'Fallon' |url=https://www.vibe.com/2017/08/french-montana-triplets-ghetto-kids-fallon |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191209180921/https://www.vibe.com/2017/08/french-montana-triplets-ghetto-kids-fallon |archive-date=December 9, 2019 |access-date=December 9, 2019 |website=Vibe}}</ref> * 2022: "ODG" - Eltee Skhillz (Video y'omuziki) <ref>{{Citation|title=Eltee Skhillz - Odg (Official Video)|url=https://www.youtube.com/watch?v=DfOdZ3CTXko&ab_channel=ElteeSkhillz|access-date=April 28, 2023|language=en}}</ref> * 2022: "Tunakupenda" - Abaana basatu aba Ghetto ft. Eltee Skhillz (Video y'omuziki) <ref>{{Citation|title=Ghetto Kids - Tunakupenda Feat. Eltee Skhillz (Official Video)|url=https://www.youtube.com/watch?v=uAJzbDYyD3g&ab_channel=TripletsGhettoKids|access-date=April 28, 2023|language=en}}</ref> == Ebijuliziddwa == s5hsnslcua7x4fvhm68vb3234lz678v Denis Obua (politician) 0 13085 48206 2026-04-27T17:50:48Z Solomon Suubi 6901 Solomon Suubi moved page [[Denis Obua (politician)]] to [[Denis Obua (Munnabyabufuzi)]] 48206 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Denis Obua (Munnabyabufuzi)]] 3kwccc3eues5dgeard3l0qjt1l95rqs Karoli Lwanga 0 13086 48235 2026-04-27T18:17:19Z Ssuuna Peter 6900 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349731119|Charles Lwanga]]" 48235 wikitext text/x-wiki   '''Charles Lwanga''' (Mu [[:en:Luganda|Luganda]] : '''Kaloli Lwanga''' ; Yazaalibwa nga omwezi Ogusooka 1860 <ref name="Book">{{cite web |date=2003 |title=Lwanga Charles: Dictionary of African Christian Biography |url=http://www.dacb.org/stories/uganda/lwanga_charles.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060826113228/http://www.dacb.org/stories/uganda/lwanga_charles.html |archive-date=26 August 2006 |accessdate=14 November 2016 |publisher=Dictionary of African Christian Biography (DACB)}}</ref> n'afa nga 3 Ogwomukaaga 1886) yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]] [[:en:Religious_conversion|eyakyuka]] n'adda mu [[:en:Catholic_Church|Ddiini y'Ekikatolika]] [[:en:Martyrdom|eyattibwa ng'omujulizi]] ne [[:en:Uganda_Martyrs|banne]] era assibwamu ekitiibwa ng’omutuukirivu mu Eklezia Katolika n'e [[:en:Anglican_Communion|Kkanisa ya Uganda]]. <ref>{{cite web |date=2000 |title=Uganda Martyrs Shrine Namugongo, Brief History |url=http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/details.php?id=3 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170201231304/http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/details.php?id=3 |archive-date=1 February 2017 |accessdate=14 November 2016 |publisher=Uganda Martyrs Shrine Organization (UMSO) |location=Namugongo}}</ref> [[:en:Baganda|Muganda]], Lwanga yazaalibwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]], ekitundu ekiri mu masekkati n’obukiikaddyo bwa Uganda eya kati, era yaweereza ng’omukulu [[:en:Page_(occupation)|w'abaweereza]] era [[:en:Major-domo|ng'omuteesiteesi]] omukulu mu lubiri lwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II_of_Buganda|Mwanga II owa Buganda]] . Lwanga yabatizibwa Pere Giraud nga 15 Ogwekkuminogumu 1885. <ref>{{cite web |date=2000 |title=Charles Lwanga: Uganda Martyrs Shrine Namugongo |url=http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/martyrs.php?id=37 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160603081234/http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/martyrs.php?id=37 |archive-date=3 June 2016 |accessdate=14 November 2016 |publisher=Uganda Martyrs Shrine Organisation (UMSO) |location=Namugongo}}</ref> Olw’okutya okufiirwa obuyinza obusukkiridde bwe yalina ku bantu be olw’endowooza y’ensi ey’Ekikristaayo, Ssekabaka Mwanga II yakkaatirizza nti Abakristaayo abakyuse bave ku nzikiriza yaabwe empya era n’atta Abangereza n’Abakulisitaayo bangi wakati wa 1885 ne 1887, nga muno mwe mwali Lwanga n’abakungu abalala mu lubiri lw’obwakabaka n'abamuli ku lusegere. <ref>{{Cite web |date=2015-11-28 |title=Pope honors Ugandan martyrs on Africa tour |url=https://www.arabnews.com/node/842376/amp |access-date=2025-11-23 |website=[[Arab News]] |language=en}}</ref> == Obujulizi == Okuyigganyizibwa kuno kwatandika oluvannyuma lwa Ssekabaka Mwanga okulagira okuttibwa [[:en:Missionary|kw’abaminsani]] Abangereza, okwali n'Omusumba [[:en:James_Hannington|James Hannington]] eyali omukulembeze w’ekibiina ky’Abangereza Abakulisitaayo. [[:en:Joseph_Mukasa_Balikuddembe|Joseph Mukasa Balikuddembe]], omuweereza Omukatolika ye katekisimu [[:en:Laity|omulayiki]], yavumirira kabaka olw’ettemu lino, lye yali amubuuliridde. Mwanga yasalako Balikuddembe omutwe n’akwata abagoberezi be bonna nga 15 Ogwekkuminogumu 1885. Olwo kabaka n’alagira Lwanga eyali omuweereza mu kiseera ekyo atwale obuvunaanyizibwa bwa Balikuddembe. Ku lunaku lwe lumu, Lwanga n’abaweereza abalala baasaba [[:en:Baptism|okubatizibwa]] ng'Abakatoliki okuva eri kabona omuminsani owa [[:en:White_Fathers|White Fathers]]; n'abalala enkumi n'enkumi baabatizibwa. Lwanga yateranga okukuuma abalenzi be eri ebikolwa by'ekikaba ebyakolebwanga Kabaka. <ref>{{Cite web |last=Ward |first=Kevin |title=A History of Christianity in Uganda |url=https://dacb.org/histories/uganda-history-christianity/ |access-date=2023-01-26 |website=Dictionary of African Christian Biography |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2023-06-03 |title=Who were the Uganda Martyrs? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/who-were-the-uganda-martyrs--4256594 |access-date=2026-04-18 |website=Monitor |language=en}}</ref> [[File:St._Kizito_being_baptised_by_St._Charles_Lwanga_at_Munyonyo.jpg|left|thumb|''Omutukirivu Kizito ng’abatizibwa Omutukuvu Charles Lwanga e Munyonyo'' – endabirwamu ku [[:en:Munyonyo_Martyrs_Shrine|kiggwa ky’Abajulizi e Munyonyo]]]] Nga 25 Ogwokutaano 1886, Mwanga yalagira olukiiko olukulu olw"Olubiri bwe baali basenze e [[:en:Munyonyo_Martyrs_Shrine|Munyonyo]], gye yalagiririra Abaweereza babiri okuttibwa. Enkeera ku makya, Lwanga yabatiza mu nkukutu abo abaali bamuvunaana abaali bakyali [[:en:Catechumen|ba katekisimu]] bokka . Oluvannyuma ku olwo, kabaka yayita olukiiko lw’omu lubiri mwe yabuulizza abantu bonna abaaliwo okulaba obanga waliwo eyali agenda okwegaana Obukristaayo. Nga bakulembeddwamu Lwanga, Abaweereza b’Obwakabaka baalangirira obwesigwa bwabwe eri eddiini yaabwe, kabaka kwe yabasalira omusango gw’okufa, n’alagira batwalibwe we bannattibwa. Abasibe basatu okwali Pontian Ngondwe, [[:en:Antanansio_Bazzekuketta|Athanasius Bazzekuketta]], ne Gonzaga Gonza battiddwa nga bakyakunguzzibwa. <ref>{{cite web |author=((The Editors of Encyclopædia Britannica)) |date=2016 |title=African Story: Martyrs of Uganda |url=https://www.britannica.com/event/Martyrs-of-Uganda |accessdate=14 November 2016 |publisher=[[Encyclopædia Britannica Online]] |location=Chicago}}</ref> Enteekateeka nga ziwedde era olunaku lw’okuttibwa lwali lutuuse nga 3 Ogwomukaaga 1886, Lwanga yayawulwa ku balala Omukuumi w’Ennimi z’omuliro Entukuvu yamutta yekka ng'agoberera obulombolombo. Bwe yali ayokebwa, Lwanga n'agamba Omukuumi nti, "Kiringa bw'onanfukako amazzi. Nsaba wenenye ofuuke Omukristaayo nga nze." <ref name="Date">{{cite web |date=3 June 2009 |title=St. Charles Lwanga And Companions, Martyrs of Uganda and saint |url=http://www.catholicnewsagency.com/saint.php?n=488 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091003084454/http://www.catholicnewsagency.com/saint.php?n=488 |archive-date=2009-10-03 |accessdate=14 November 2016 |publisher=Catholic News Agency (CNA)}}</ref> Olwo abalenzi n’abasajja Abakatoliki 12 n’Abangereza Abakrisitaayo mwenda ne bookebwa nga balamu. Omukatoliki omulala Mbaga Tuzinde yakubwa emiggo n’afa olw’okugaana okwegaana obukristu, omulambo gwe ne gusuulibwa mu kikoomi okugwokya wamu n’ogwa [[:en:Lwanga|Lwanga]] n’abalala. <ref>{{cite web |date=11 November 2016 |title=Uganda Martyrs Shrine Namugongo: Mbaga Tuzinde |url=http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/martyrs.php?id=49 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160613160119/http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/martyrs.php?id=49 |archive-date=13 June 2016 |accessdate=11 November 2016 |publisher=Uganda Martyrs Shrine Organisation (UMSO) |location=Namugongo}}</ref> Obusungu bwa kabaka bwasinga ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] kubanga baagaana nnyo okwetaba naye mu bikolwa by'ekikaba. <ref>''Breviarium Romanum'', Office of Ss. </ref> Nga bwe kyayogeddwako emabegako, naddala Lwanga yali akuumye Abaweereza. <ref name="Book">{{Cite web |date=2003 |title=Lwanga Charles: Dictionary of African Christian Biography |url=http://www.dacb.org/stories/uganda/lwanga_charles.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060826113228/http://www.dacb.org/stories/uganda/lwanga_charles.html |archive-date=26 August 2006 |access-date=14 November 2016 |publisher=Dictionary of African Christian Biography (DACB)}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20060826113228/http://www.dacb.org/stories/uganda/lwanga_charles.html "Lwanga Charles: Dictionary of African Christian Biography"]. </cite></ref> Okuttibwa kuno era kwava ku kaweefube wa Mwanga mu bugazi okwewala okutiisibwatiisibwa okuva ebweru w’eggwanga eri obuyinza bwe. Okusinziira ku Assa Okoth, Mwanga kye yali asinga okufaako kyali kya "obugolokofu bw'obwakabaka bwe", era n'ategeera nti abasajja nga Lwanga baali bakolagana n'abagwira mu "okusaanyawo Obwakakaba bwe okuviira ddala ku mirandira". Obutakola kintu kyonna kyandiviiriddeko okuteesa nti yali [[:en:Sovereign|mufuzi]] munafu . <ref>Assa Okoth (2006). </ref> == Okussaamu ekitiibwa == [[File:Relic_Saint_Charles_Lwanga_.jpg|left|thumb|Ebisigalira by’obwannannyini eby’Omutukuvu Charles Lwanga]] Lwanga Omukulu n'Abakatoliki abalala abaamuwerekerako mu kuttibwa kwe baafuulibwa [[:en:Canonization|abatukuvu]] nga 18 Ogwekkumi 1964 [[:en:Pope_Paul_VI|Paapa Paul VI]] mu [[:en:Second_Vatican_Council|lukiiko lwa Vatican olw'okubiri]] . <ref>[http://www.munyonyo-shrine.ug/martyrs/canonisation/ Canonisation] munyonyo-shrine.ug</ref> "Okussa ekitiibwa mu batukuvu bano aba Afirika, [[:en:Pope_Paul_VI|Paul VI]] yafuuka Paapa eyasooka okukyalira mu [[:en:Sub-Saharan_Africa|amawanga agali mu bukiikaddyo bwa bw'eddungu lya Sahara]] bwe yalambula [[:en:Uganda|Uganda]] mu Gwomusanvu1969, okukyala okwalimu okulamaga mu kifo we baafiirwa e [[:en:Namugongo|Namugongo]] ." <ref>{{Cite web |last=SAHO |title=Pope Paul VI proclaims 22 new African saints. The saints, known as the Blessed Martyrs of Uganda, were a group of converts who were persecuted and martyred from 1885 |url=http://www.sahistory.org.za/dated-event/pope-paul-vi-proclaims-22-new-african-saints-saints-known-blessed-martyrs-uganda-were-gr |access-date=14 November 2016 |publisher=South African History Online (SAHO)}} </ref> [[:en:Basilica_of_the_Uganda_Martyrs,_Namugongo|Basilica y'abajulizi ba Uganda]] yazimbibwa mu kifo we battibwa era nga y'ekola [[:en:Shrine|ng'ekiggwa]] kyabwe . <ref>{{Cite web |last=UMSO |date=2000 |title=Uganda Martyrs Minor Basilica Namugongo: About Namugongo Shrine And Parish |url=http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/details.php?id=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140810045807/http://ugandamartyrsshrine.org.ug/details.php?id=1 |archive-date=10 August 2014 |access-date=14 November 2016 |publisher=Uganda Martyrs Shrine Organisation (UMSO)}}</ref> [[:en:Brothers_of_St._Charles_Lwanga_Senior|Brothers of St. Charles Lwanga]]( mu [[:en:Luganda|Luganda]] : Ababulaaza Bannakaroli ) baatandikibwawo mu 1927 [[:en:Religious_congregation|ng’ekibiina ky’eddiini]] abasajja Bannayuganda abeewaddeyo okusomesa abavubuka abataliiko mwasirizi mu nsi yaabwe. <ref>{{Cite web |last=BB |date=14 November 2016 |title=Bannakaroli Brothers: About Us |url=http://www.bannakaroli.org/about-us.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161114234058/http://www.bannakaroli.org/about-us.html |archive-date=14 November 2016 |access-date=14 November 2016 |publisher=Bannakaroli Brothers (BB)}}</ref> Mu Amerika, Lwanga yasiimibwa [[:en:St._Charles_Anglican_Cathedral|Lutikko ya St. Charles Anglican]] mu [[:en:Diocese_of_Cascadia|Ssaza ly’e Cascadia]] . <ref name="st-charles-anglican">{{Cite web |title=ST. CHARLES LWANGA, OUR NAMESAKE |url=https://stcharlesanglican.com/charles-lwanga |access-date=30 September 2022 |publisher=St. Charles Anglican Church}}</ref> Mu 2013, [[:en:Saint_Cecilia|St. Cecilia]] Ekigo ky'e [[:en:Detroit|Detroit]], Michigan kyegatta ku ky'e St. Leo era ne bituumibwa St. Charles Lwanga okukiikirira ekibiina [[:en:African_Americans|ky’Abafirika Abamerika]] mu kibuga Detroit n’okugenda mu maaso n’omukululo gwa Lwanga. <ref>{{cite web |title=For St. Charles Lwanga and its pastor, Fr. Parker, a century of faith is worth celebrating |url=https://www.detroitcatholic.com/news/for-st-charles-lwanga-and-its-pastor-fr-parker-a-century-of-faith-is-worth-celebrating}}</ref> == Laba ne == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ Abajulizi ba Uganda okuva mu magazini ya ''The Word Among Us'' eya Ogwomunaana 2008] *  {{Authority control}} [[Category:Buganda]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] 8i7bgjp64xv3qarc47nn5q6oq62arbf Robert Kabushenga 0 13087 48238 2026-04-27T19:18:45Z ESTHER NAKITENDE 9175 Created by translating the opening section from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1351096635|Robert Kabushenga]]" 48238 wikitext text/x-wiki '''Robert Kabushenga''' Munnayuganda, Munnamateeka era akulira amakampuni agenjawulo. Yawereza nga [[:en:Managing_director|omukulu atwala]] era [[:en:Chief_executive_officer|akulira]] ekitongole kya [[:en:New_Vision_Group|Vision Group]] (New Vision Printing and Publishing Company Limited) okuva mu mwezi gwoluberyeberye mu 2007 okutuuka mu mwezi gwegumu mu 2021. <ref name="1R">{{Cite web |last=ACME Team |date=29 January 2021 |title=Vision Group CEO Robert Kabushenga resigns |url=https://acme-ug.org/2021/01/29/vision-group-ceo-robert-kabushenga-resigns/ |access-date=24 November 2021 |website=African Centre for Media Excellence (ACME)}}</ref> Abadde mmemba ku lukiiko olufuzi olwa [[:en:KCB_Bank_Uganda_Limited|KCB Bank Uganda Limited]], okuva mu Gwekkuminogumu mu 2021. <ref name="2R">{{Cite web |last=Eagle Online Reporter |date=18 November 2021 |title=Robert Kabushenga appointed to KCB Board of Directors |url=https://eagle.co.ug/2021/11/18/robert-kabushenga-appointed-to-kcb-board-of-directors.html |access-date=24 November 2021 |website=Eagle Uganda Online |place=Kampala, Uganda}}</ref> ls73crd6pil01g5so96qlvp1dnzi4pw 48239 48238 2026-04-27T19:20:12Z ESTHER NAKITENDE 9175 Mu mpandiika katono. #WCUG26MUK 48239 wikitext text/x-wiki '''Robert Kabushenga''' Munnayuganda, Munnamateeka era akulira amakampuni agenjawulo. Yawereza nga [[:en:Managing_director|omukulu atwala]] era [[:en:Chief_executive_officer|akulira]] ekitongole kya [[:en:New_Vision_Group|Vision Group]] (New Vision Printing and Publishing Company Limited) okuva mu mwezi gwoluberyeberye mu 2007 okutuuka mu mwezi gwegumu mu 2021. <ref name="1R">{{Cite web |last=ACME Team |date=29 January 2021 |title=Vision Group CEO Robert Kabushenga resigns |url=https://acme-ug.org/2021/01/29/vision-group-ceo-robert-kabushenga-resigns/ |access-date=24 November 2021 |website=African Centre for Media Excellence (ACME)}}</ref> Abadde mmemba ku lukiiko olufuzi olwa [[:en:KCB_Bank_Uganda_Limited|KCB Bank Uganda Limited]], okuva mu Gwekkuminogumu mu mwaka gwa 2021. <ref name="2R">{{Cite web |last=Eagle Online Reporter |date=18 November 2021 |title=Robert Kabushenga appointed to KCB Board of Directors |url=https://eagle.co.ug/2021/11/18/robert-kabushenga-appointed-to-kcb-board-of-directors.html |access-date=24 November 2021 |website=Eagle Uganda Online |place=Kampala, Uganda}}</ref> li8jxwvracame6j5g0iwcru2wiwksph Butikkiro 0 13088 48247 2026-04-27T21:04:33Z Rtr PK 11024 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1334417968|Butikkiro]]" 48247 wikitext text/x-wiki   '''Butikkiro''' ge maka amatongole aga [[:en:Katikkiro_of_Buganda|Katikkiro wa Buganda]] mu [[:en:Uganda|Uganda]]. <ref name=":0">{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |title=Bukenya presents new Butikkiro plans |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Kabaka's 25-year journey |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kabaka-s-25-year-journey-1771162 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Jjuuko |first=Denis |date=2019-05-19 |title=Katikkiro Mayiga's six years of restoring Buganda's glory |url=https://observer.ug/lifestyle/60740-katikkiro-mayiga-s-six-years-of-restoring-buganda-s-glory |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>[[Bulange|​]] Butikkiro kiva mu maka gennyini, Katikkiro wakyaliza abagenyi waba tali mu wofiisi ye mukizimbe kya [[:en:Bulange|Bulange]]. Butikkiro era kikola ng'ekifo omuntu alondeddwa ku bwa Katikkiro gyakakasibwa. Kiri nti omuntu aba alondeddwa alina okunyweza n’okwanjulira omuggo gw’obwakabaka (Ddamula) nga gumaze okumukwasibwa. Katikkiro alondeddwa bw’alemererwa okutuusa Ddamula eri Butikkiro, tasobola kutwala mulimu gwe ng'akola ku lwa Kabaka. == Ekifo == Butikkiro esangibwa mu [[:en:Kampala|Kampala]], mu kitundu ky’e [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]], okwolekera [[:en:Twekobe|Twekobe]] . <ref name=":2">{{Cite web |title=Kabaka pays workers arrears |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-08 |title=Katikkiro Charles Peter Mayiga: Lover of nature and literature |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/katikkiro-charles-peter-mayiga-lover-of-nature-and-literature-1801518 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Ebyafaayo n’ennono == [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] takkirizibwa kubeera mu [[:en:Twekobe|Twekobe]] singa [[:en:Katikkiro_of_Buganda|Katikkiro wa Buganda]] aba taliiwo mu Butikkiro. <ref name=":3">{{Cite web |title=Butikkiro not sold – Kavuma |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name=":0">{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Butikkiro site set"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name=":5">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Oluvannyuma lwa Kabaka okukwasa Katikkiro wa Buganda eyaakalondebwa [[:en:Ddamula|Ddamula]] (omuggo gw’obwakabaka) Katikkiro yeeyama okubeera omwesigwa eri Kabaka era n’asuubiza okukola emirimu egimuweereddwa. <ref name=":6">{{Cite web |title=Katikkiro Mayiga gets instruments of power |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Transfer of royal mace |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/transfer-of-royal-mace-1544980 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}}</ref> Katikkiro alina okukwata Ddamula okutuusa lw’atuuka mu Butikkiro, ng’akuumibwa ab’ekika kye okulemesa omuntu yenna okuva mu kika ekirala okugiwamba nga tannatuuka. Nga atuuse mu Butikkiro, Katikkiro yeetaagibwa okusiima ab’ekika kye ng’abategekera ekijjulo. <ref name=":6" /> Mu 1966, Butikkiro yali mu bintu bya Buganda ebyawambibwa gavumenti ku mulembe gwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] ng’obwakabaka buggyiddwawo mu Uganda. <ref name=":7">{{Cite web |title=A Wise King In Buganda |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 1997, gavumenti eyakulemberwa [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]] yazzaayo ebintu ebyaboyebwa mu bufuzi bwa Obote omwali ne Butikkiro. Buganda yakkiriza gavumenti ya Uganda okusigala nga bapangisa ba Butikkiro, kubanga yali efuuliddwa ekifo eky’okunoonyereza [[:en:HIV/AIDS|ku siriimu]] mu Uganda. <ref name=":7">{{Cite web |title=A Wise King In Buganda |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "A Wise King In Buganda"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Kyokka tewali ndagaano ntongole ya bupangisa yassibwawo wakati wa gavumenti ya Uganda ne Buganda. <ref name=":7" /> Mu mwaka gwa 2002, gavumenti ya Uganda yakkiriza okuzimba Butikkiro empya okuva ekizimbe ekyasooka okumpi ne Twekobe bwe kyali kirimu ekitongole [[:en:Joint_Clinical_Research_Centre|kya Uganda Joint Clinical Research Centre (UJCRC)]] okuva mu gwomunaana 1993. <ref name=":0">{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Butikkiro site set"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mengo in row over Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref name=":1">{{Cite web |title=Bukenya presents new Butikkiro plans |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Bukenya presents new Butikkiro plans"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref name=":8">{{Cite web |title=Govt, Mengo Plan For New Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 2003, aba [[:en:Lukiiko|Lukiiko]] baakubaganya ebirowoozo okuteesa oba Buganda epangisa oba ettunda Butikkiro eri gavumenti ya Uganda, eyali tesasudde Buganda ssente zonna. Kino kyali kimenya endagaano eyakolebwa mu 1993 eyalambika nti gavumenti egenda kusasula ssente z’obupangisa obukadde bwa siringi za Uganda 48 buli mwaka, enteekateeka eno etakolebwangako. <ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mengo in row over Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title='We Can Lease The Butikkiro' |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref>[[Katikkiro wa Buganda|​]] <ref name="Pay Mengo sh450m rent – MPs">{{Cite web |title=Pay Mengo sh450m rent – MPs |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Pay Mengo sh450m rent – MPs"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> 'Abataka' ba Buganda (Abakulu b'obusolya), nga bakulemberwa FRank KIsaale Mbaziira, bawabula Kabaka okupangisa gavumenti Butikkiro enkadde okumala emyaka 49 oluvanyuma lw'okulambula ekifo n'okukizuula nti yali tekyali ku mutindo gw akubeera Maka ga [[:en:Katikkiro_of_Buganda|Katikkiro]] era yali egya kwetagisa ssente eziwerako okuddabirizibwa <ref name=":5">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "The Butikkiro lease should be five years!"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref name=":1">{{Cite web |title=Bukenya presents new Butikkiro plans |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Bukenya presents new Butikkiro plans"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref name=":9">{{Cite web |title=Bukenya To Get Mengo Report On Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Bukenya To Get Mengo Report On Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Lease Butikkiro, Bataka Tell Mutebi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name=":7">{{Cite web |title=A Wise King In Buganda |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "A Wise King In Buganda"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Kabaka Mutebi yakkiriza okuwabulwa kuno, kubanga emikolo gyonna egy’obuwangwa bwa Buganda egyakolebwa ku Butikkiro enkadde gyali gisobola okukyusibwa ne gikolebwa mu Butikkiro omuggya. Okugatta ko kwekyo, UJCRC yali etaddewo ebyuma ebyali ebizibu okusengulwa. <ref name=":7">{{Cite web |title=A Wise King In Buganda |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "A Wise King In Buganda"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Oluvanyuma lw’okuteesa kuno, Kabaka [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Muwenda Mutebi II owa Buganda]] yalagira Katikkiro Joseph Ssemwogerere okukola endagaano ya liizi ya Butikkiro ey’emyaka 49, eyatuusibwa okuyita mu bbaluwa entongole eyatwalibwa omwami William Matovu, omuwandiisi wa Kabaka omukulu ow’ekyama. <ref name=":10">{{Cite web |title=Mutebi wants Butikkiro sold off |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mutebi wants Butikkiro sold off"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Don't question Kabaka – Nadduli |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Akakiiko ak’awamu akalimu abakungu ba gavumenti [[:en:Buganda|ya Buganda]] n’eya Uganda katondeddwawo okumaliriza enteekateeka z’okuzimba Butikkiro omuggya. <ref name=":8">{{Cite web |title=Govt, Mengo Plan For New Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Govt, Mengo Plan For New Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Ttiimu ya Buganda era yaweebwa omulimu gw’okubala amabanja g’obupangisa gavumenti ya Uganda gebanjibwa okuva lwe yayingira Butikkiro mu 1993. <ref name=":8" /> Gavumenti yali emaze okuwaayo obukadde bwa sillingi za Uganda 200 okusasula ebbanja eryo. <ref name=":10">{{Cite web |title=Mutebi wants Butikkiro sold off |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Ttiimu ya gavumenti ya Uganda yasooka kukulemberwa Gilbert Bukenya, oluvannyuma n'asikizibwa [[:en:Teckler_Kinalwa|Teckler Kinalwa]], omuwandiisi ow'enkalakkalira mu ofiisi ya Pulezidenti wa Uganda. <ref name=":8">{{Cite web |title=Govt, Mengo Plan For New Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Govt, Mengo Plan For New Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Ttiimu ya Buganda eyalimu kati omugenzi Godfrey Kaaya Kavuma (omumyuka wa Katikkiro era Minisita w’ettaka n’ebintu), JB Walusimbi (Minisita w’ebyensimbi, oluvannyuma Katikkiro), JW Katende (Ssaabawolereza wa Gavumenti), ne Apollo Makubuya (Minisita w’eggwanika). <ref name=":8">{{Cite web |title=Govt, Mengo Plan For New Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Govt, Mengo Plan For New Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Mu gwomusanvu 20003, Oweekitiibwa Joseph Mulwanyammuli Ssemwogere, Katikkiro wa Buganda, yayanjula pulaani y’okuzimba Butikkiro omuggya, <ref name=":5">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "The Butikkiro lease should be five years!"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> eyafunibwa [[:en:Gilbert_Bukenya|Gilbert Bukenya]] . <ref name=":5" /> <ref name=":1">{{Cite web |title=Bukenya presents new Butikkiro plans |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Bukenya presents new Butikkiro plans"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref name=":9">{{Cite web |title=Bukenya To Get Mengo Report On Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 2005, ekifo ekipya ekya yiika 6 okuzimba Butikkiro omuggya kyazuulibwa Minisita wa Buganda Zimbe ku Plot 749 ku Ring Road, okwolekera Olubiri lw’e Mengo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Butikkiro site set"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mengo in row over Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Oluvannyuma mu 2005, gavumenti ya Uganda yasasula obukadde bwa sillingi za Uganda 450 mu mabanja agaakunganyizibwa olw’okukozesa Butikkiro, Enkambi y'Amaggye eye Makindye, ne kkooti ensukkulumu okuva nga 1 ogwomunaana 1993 okutuuka mu 2005. Okusasula kuno kwakolebwa nga bayita mu ceeke eyayanjulwa I. Kabanda, Ssentebe w’akakiiko ka Buganda Land Liase Committee. <ref>{{Cite web |title=In Brief |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name="Pay Mengo sh450m rent – MPs">{{Cite web |title=Pay Mengo sh450m rent – MPs |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Sh112m lost in certificate sale |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |title=Kabaka pays workers arrears |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Kabaka pays workers arrears"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Kabaka Mutebi yakozesa obukadde 200 okuva ku bukadde 450 okusasula omusaala gw'abakozi ba Buganda ogw'emyezi omukaaga ogwali gubanjibwa. Ekitongole [[:en:Joint_Clinical_Research_Centre|kya Uganda Joint Clinical Research Centre]] kyatuuka n’okusengulwa ne kitwalibwa mu kifo ekipya ku [[:en:Lubowa|lusozi Lubowa]], ku Plot 101 [[:en:Entebbe-Kampala_Road|Entebbe Road]] mu Uganda. <ref>{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Buganda starts Mengo renovation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/buganda-starts-mengo-renovation-1668182 |access-date=2023-10-31 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Enjawukana == Mu 2002, Abazukulu ba Buganda (ekibinja ky’abavubuka a Baganda) bagamba nti abakungu b’o [[:en:Lukiiko|Lukkiko]] baali baguza gavumenti Butikkiro omukadde. Bino byasambajjibwa Godfrey Kaaya Kavuma eyali omumyuka wa Katikkiro mu kiseera ekyo. <ref name=":3">{{Cite web |title=Butikkiro not sold – Kavuma |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Butikkiro not sold – Kavuma"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Mu 2003, abasawo b’ekinnansi baawakanya nti Butikkiro tasaanidde kukyusibwa okutuusa nga Katikkiro agiyingidde n’akola emikolo gy’ebuwangwa egyetaagisa. Baakakasa nti singa emikolo gino tegikoleddwa, Ronald Muwenda Mutebi, Kabaka wa Buganda mu kiseera ekyo, yali tajja kukkirizibwa kuyingira Lubiri lwa Twekobe. <ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mengo in row over Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> [[:en:Baganda|Abaganda]] abamu baasaba gavumenti ya Uganda okukozesa ensimbi eziweebwayo okusasula amabanja okuzimba ebizimbe bya UJCRC ku ttaka elyawebwayovKabaka, erisangibwa okumpi ne Lubaga Social Centre. <ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mengo in row over Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Abalala baawa amagezi nti gavumenti ezimbe Butikkiro empya mu kifo ky’okusasula Buganda. <ref name=":4" /> == Soma ne == * [[:en:List_of_national_cultural_sites_in_Central_Region,_Uganda|Olukalala lw'ebifo eby'obuwangwa eby'eggwanga mu Central Region, Uganda]] * [[:en:Katikkiro_of_Buganda|Katikkiro wa Buganda]] * [[:en:Buganda|Buganda]] * [[:en:Lukiiko|Lukiiko]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Buganda]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] b13wfp31rr3tnz1mddh17ufu1eo7thg Elijah Kitaka 0 13089 48250 2026-04-27T21:32:12Z Rtr PK 11024 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1344521839|Elijah Kitaka]]" 48250 wikitext text/x-wiki    '''Elijah Kitaka''' Munnayuganda, muyimbi, muwandiisi wa nnyimba, mukubi wa ngoma, era mukubi wa bivuga ebyenjawulo eyassa omukono ku kkampuni [[:en:Swangz_Avenue|ya Swangz Avenue]] record label. <ref name="NewVisionSign">{{Cite web |date=2023-07-18 |title=Swangz Avenue finally takes on male artiste |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_154921 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718124736/https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_154921 |archive-date=18 July 2023 |access-date=2025-06-28 |website=New Vision |language=en}}</ref> Nga tannatongoza mulimu gwe ogw'okuyimba, Kitaka yali kuva dda nga mukubi wabivuga omukugu eri bangi ku bayimbi ab'oku ntikko mu ggwanga. <ref name="MonitorProfile">{{Cite web |date=2023-08-12 |title=Kitaka: From playing drums to the microphone |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/saturday-life/kitaka-from-playing-drums-to-the-microphone-4328574 |url-status=dead |access-date=2025-06-28 |website=Daily Monitor}}</ref> <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged February 2026">akakwate akafu</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> Omuziki gwe gugatta [[:en:Afro-soul|Afro-soul]] ne [[:en:Contemporary_R&B|R&B]] . Yayatikirira n'ennyimba ze ezaasooka wansi wa Swangz Avenue, omuli "Ndi Wuwo" ne "Nothing." == Obuto bwe n’emirimu == Elijah Kitaka yakulira mu maka agalina akakwate mu by’okuyimba; kitaawe yali musunyi wa gitta, ate nnyina yali muyimbi mu kkwaaya y’ekkanisa. Yatandika okukuba ebivuga ku myaka musanvu okuva mu kkanisa y’omu kitundu kye. <ref name="MonitorProfile">{{Cite web |date=2023-08-12 |title=Kitaka: From playing drums to the microphone |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/saturday-life/kitaka-from-playing-drums-to-the-microphone-4328574 |url-status=dead |access-date=2025-06-28 |website=Daily Monitor}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/saturday-life/kitaka-from-playing-drums-to-the-microphone-4328574 "Kitaka: From playing drums to the microphone"]. ''Daily Monitor''. 12 August 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">28 June</span> 2025</span>.</cite><span class="cs1-maint citation-comment" data-ve-ignore=""><code class="cs1-code"><nowiki>{{</nowiki>[[Template:Cite web|cite web]]<nowiki>}}</nowiki></code>: CS1 maint: url-status ([[:Category:CS1 maint: url-status|link]])</span> [[Category:CS1 maint: url-status]]</ref> Yasoma ebyokuyimba mu ngeri ey’ekikugu ng’omukubi w’ebivuga. <ref name="SqoopDrummer">{{Cite web |date=2023-07-19 |title=Meet Elijah Kitaka, Swangz Avenue's new signee |url=https://www.sqoop.co.ug/202307/four-one-one/meet-elijah-kitaka-swangz-avenues-new-signee.html |url-status=dead |access-date=2025-06-28 |website=Sqoop}}</ref> <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged February 2026">dead link</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> Okumala emyaka egisukka mu kkumi, yayimba n'okutalaaga n'abayimbi ba Uganda ab'enjawulo, omuli [[:en:Bebe_Cool|Bebe Cool]], [[:en:Maurice_Kirya|Maurice Kirya]], [[:en:Lilian_Mbabazi|Lilian Mbabazi]], [[:en:A_Pass|A Pass]], ne munne we, [[:en:Azawi|Azawi]] . Omulimu gwe ogw’okukuba ebivuga gwamuwa obumanyirivu bungi mu kuyimba obutereevu n’okutegeka ennyimba. <ref name="MonitorProfile">{{Cite web |date=2023-08-12 |title=Kitaka: From playing drums to the microphone |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/saturday-life/kitaka-from-playing-drums-to-the-microphone-4328574 |url-status=dead |access-date=2025-06-28 |website=Daily Monitor}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/saturday-life/kitaka-from-playing-drums-to-the-microphone-4328574 "Kitaka: From playing drums to the microphone"]. ''Daily Monitor''. 12 August 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">28 June</span> 2025</span>.</cite><span class="cs1-maint citation-comment" data-ve-ignore=""><code class="cs1-code"><nowiki>{{</nowiki>[[Template:Cite web|cite web]]<nowiki>}}</nowiki></code>: CS1 maint: url-status ([[:Category:CS1 maint: url-status|link]])</span> [[Category:CS1 maint: url-status]]</ref> <ref name="NBSProfile">{{Cite web |date=2023-07-19 |title=Who is Elijah Kitaka, Swangz Avenue's New Signing? |url=https://nbs.ug/2023/07/19/who-is-elijah-kitaka-swangz-avenues-new-signing/ |url-status=dead |access-date=2025-06-28 |website=NBS After 5}}</ref> == Omulimu gw’okuyimba yekka ne Swangz Avenue (2023–kati) == Mu gwomusanvu 2023, [[:en:Swangz_Avenue|Swangz Avenue]] yayanjula Elijah Kitaka mu butongole ng’omuyimbi waabwe omupya, ekyaletawo enkyukakyuka okuva ku session musician okudda ku lead vocalist. Ye muyimbi omusajja eyasooka okussa omukono ku kkampuni eno. <ref name="NewVisionSign">{{Cite web |date=2023-07-18 |title=Swangz Avenue finally takes on male artiste |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_154921 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718124736/https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_154921 |archive-date=18 July 2023 |access-date=2025-06-28 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20230718124736/https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_154921 "Swangz Avenue finally takes on male artiste"]. ''New Vision''. 18 July 2023. Archived from [https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_154921 the original] on 18 July 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">28 June</span> 2025</span>.</cite></ref> Okussa omukono kwe kwalangirirwa n'okufulumya oluyimba lwe olwasooka wansi w'ekibiina, "Nothing." <ref name="NilePostSign">{{Cite web |date=2023-07-18 |title=Swangz Avenue unveils multi-talented instrumentalist, Elijah Kitaka |url=https://nilepost.co.ug/entertainment/170701/swangz-avenue-unveils-multi-talented-instrumentalist-elijah-kitaka |url-status=dead |access-date=2025-06-28 |website=Nile Post}}</ref> <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged February 2026">akakwate akafu</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> Oluvannyuma mu 2023, yafulumya omuzannyo gwe ogwasooka ogwa extended play (EP) gwe yatuuma "Bedroom Essentials". EP eno eyalimu ennyimba musanvu mwalimu ennyimba "Nothing," "Ndi Wuwo" (I'm Yours), ne "Contagious." <ref name="PulseEP">{{Cite web |date=2023-08-04 |title=Elijah Kitaka shows off his bedroom skills on new EP 'Bedroom Essentials' |url=https://www.pulselive.ug/entertainment/music/elijah-kitaka-shows-off-his-bedroom-skills-on-new-ep-bedroom-essentials/h4e2jhp |url-status=dead |access-date=2025-06-28 |website=Pulse Uganda}}</ref> <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="Dead link tagged February 2026">dead link</span></nowiki>'' &#x5D;</span></sup> Oluyimba "Ndi Wuwo" lwazanyibwa nnyo ku leediyo ze Uganda era ne ziyamba okunyweza okubeerawo kwe ng'omuyimbi. Okuva lwe yasooka okuyimba, Kitaka ayimbye ku siteegi ennene mu Kampala, omuli okuggulawo kwa [[:en:Azawi|Azawi]] mu kivvulu kye ekya 2023 n'okuyimba mu kivvulu kya "Roast and Rhyme" ekimanyiddwa ennyo. <ref name="MonitorProfile">{{Cite web |date=2023-08-12 |title=Kitaka: From playing drums to the microphone |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/saturday-life/kitaka-from-playing-drums-to-the-microphone-4328574 |url-status=dead |access-date=2025-06-28 |website=Daily Monitor}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/saturday-life/kitaka-from-playing-drums-to-the-microphone-4328574 "Kitaka: From playing drums to the microphone"]. ''Daily Monitor''. 12 August 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">28 June</span> 2025</span>.</cite><span class="cs1-maint citation-comment" data-ve-ignore=""><code class="cs1-code"><nowiki>{{</nowiki>[[Template:Cite web|cite web]]<nowiki>}}</nowiki></code>: CS1 maint: url-status ([[:Category:CS1 maint: url-status|link]])</span> [[Category:CS1 maint: url-status]]</ref> == Obuyiiya == Kitaka mukubi wa bivuga bingi, amanyi endongo, gitaala, ne nanga, ekimutegeeza enkola ye ey’okuwandiika n’okufulumya ennyimba. <ref name="NBSProfile">{{Cite web |date=2023-07-19 |title=Who is Elijah Kitaka, Swangz Avenue's New Signing? |url=https://nbs.ug/2023/07/19/who-is-elijah-kitaka-swangz-avenues-new-signing/ |url-status=dead |access-date=2025-06-28 |website=NBS After 5}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://nbs.ug/2023/07/19/who-is-elijah-kitaka-swangz-avenues-new-signing/ "Who is Elijah Kitaka, Swangz Avenue's New Signing?"]. ''NBS After 5''. 19 July 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">28 June</span> 2025</span>.</cite><span class="cs1-maint citation-comment" data-ve-ignore=""><code class="cs1-code"><nowiki>{{</nowiki>[[Template:Cite web|cite web]]<nowiki>}}</nowiki></code>: CS1 maint: url-status ([[:Category:CS1 maint: url-status|link]])</span> [[Category:CS1 maint: url-status]]</ref> Omusono gwe ogw'okuyimba okusinga gwa mulembe gwa R&B ne [[:en:Afro-soul|Afro-soul]] . Abavumirira n’abogezi bategedde engeri gy’asengekamu amaloboozi mu ngeri ennungi n’engeri y’ebigambo bye ebiwoomu, emirundi mingi ey’omukwano. <ref name="PulseEP">{{Cite web |date=2023-08-04 |title=Elijah Kitaka shows off his bedroom skills on new EP 'Bedroom Essentials' |url=https://www.pulselive.ug/entertainment/music/elijah-kitaka-shows-off-his-bedroom-skills-on-new-ep-bedroom-essentials/h4e2jhp |url-status=dead |access-date=2025-06-28 |website=Pulse Uganda}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.pulselive.ug/entertainment/music/elijah-kitaka-shows-off-his-bedroom-skills-on-new-ep-bedroom-essentials/h4e2jhp "Elijah Kitaka shows off his bedroom skills on new EP 'Bedroom Essentials'"]. ''Pulse Uganda''. 4 August 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">28 June</span> 2025</span>.</cite><span class="cs1-maint citation-comment" data-ve-ignore=""><code class="cs1-code"><nowiki>{{</nowiki>[[Template:Cite web|cite web]]<nowiki>}}</nowiki></code>: CS1 maint: url-status ([[:Category:CS1 maint: url-status|link]])</span> [[Category:CS1 maint: url-status]]</ref> Ensibuko ye ng’omuyimbi era omukubi w’ebivuga etera okulagibwa ng’ekintu ekikulu mu buyiiya bwe, ekimuwa okutegeera okw’amaanyi ku nnyimba n’enteekateeka y’ennyimba. <ref name="MonitorProfile">{{Cite web |date=2023-08-12 |title=Kitaka: From playing drums to the microphone |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/saturday-life/kitaka-from-playing-drums-to-the-microphone-4328574 |url-status=dead |access-date=2025-06-28 |website=Daily Monitor}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/saturday-life/kitaka-from-playing-drums-to-the-microphone-4328574 "Kitaka: From playing drums to the microphone"]. ''Daily Monitor''. 12 August 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">28 June</span> 2025</span>.</cite><span class="cs1-maint citation-comment" data-ve-ignore=""><code class="cs1-code"><nowiki>{{</nowiki>[[Template:Cite web|cite web]]<nowiki>}}</nowiki></code>: CS1 maint: url-status ([[:Category:CS1 maint: url-status|link]])</span> [[Category:CS1 maint: url-status]]</ref> == Discography == === Emizannyo egyongezeddwayo (EPs) . === * ''Ebikulu mu kisenge'' (2023) === Zakoze yekka ezisunsuddwamu === * "Tewali kintu kyonna" (2023) * "Ndi Wuwo" (2023) * "Ekisiigibwa" (2023) * "Ekisukkulumye" (2023) == Laba ne == * [[:en:List_of_Ugandan_musicians|Olukalala lw'abayimbi ba Uganda]] * [[:en:Swangz_Avenue|Oluguudo lwa Swangz]] * [[:en:Azawi|Azawi]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} 90rf428ohjygkobr37orvq8ko8o1x0i Olusozi Namirembe 0 13090 48261 2026-04-28T07:22:38Z Rtr PK 11024 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1309836633|Namirembe Hill]]" 48261 wikitext text/x-wiki   '''Namirembe''' lusozi mu [[:en:Kampala|Kampala]], ekibuga ekikulu era ekisinga obunene ekya [[:en:Uganda|Uganda]]. Era linnya lya bulijjo eriweebwa abawala mu bika [[:en:Baganda|by’Abaganda]] ebiwerako. <ref>{{Cite web |title=Namirembe Hill – Things to See & Do {{!}} Buganda Tourism |url=http://www.bugandatourism.com/cities/kampala/namirembe-hill.html |access-date=2021-05-19 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite journal |last=Nsimbi |first=M. B. |date=April 1980 |title=Munger Africana Library Notes: Luganda names, clans and totems |journal=California Institute of Technology |volume=0047-8350}}</ref> Namirembe kiva mu kigambo ky'Oluganda "mirembe" ekitegeeza ''emirembe'' . <ref>{{Cite book |last=Barlas |first=Robert |date=2000 |title=Uganda |publisher=Marshall Cavendish |isbn=0-7614-0981-5 |location=New York |pages=86 |oclc=41299243}}</ref> Namirembe avvuunulwa mu ngeri etali nnywevu nti ''Emirembe mu bujjuvu''. <ref>{{Cite web |last=Merschat |first=Stephen R. |title=Who's Your Baby? Over 112,000 Baby Names and Meanings |url=http://babynames.merschat.com/name-meaning.cgi?bn_key=45915 |access-date=2021-05-19 |website=babynames.merschat.com}}</ref> <ref>{{Cite web |date=8 August 2014 |title=Namirembe Hill {{!}} Uganda Travel Guide |url=http://www.ugandatravelguide.com/namirembe.html |access-date=2021-05-19 |language=en-US}}</ref> Enfumo zigamba nti olusozi luno lwali kifo we bakuŋŋaaniranga okujaguza emirembe oba obuwanguzi mu lutalo. <ref>{{Cite journal |last=Crabtree |first=W A |date=1914 |title=The languages of Uganda protectorate |url=https://www.jstor.org/stable/pdf/716185.pdf |journal=Journal of the Royal African Society |volume=13 |issue=50 |pages=152–166 |jstor=716185}}</ref> == Ekifo == Namirembe asalagana ne [[:en:Makerere|Makerere]] mu bukiikakkono-bwabuvanjuba, [[:en:Old_Kampala|Old Kampala]] mu buvanjuba, [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]] mu bukiikaddyo-bwabuvanjuba, [[:en:Lubaga|Lubaga]] mu bukiikaddyo-bwabugwanjuba, [[:en:Lungujja|Lungujja]] mu bugwanjuba, [[:en:Kasubi_Tombs|Amasiro ge Kasubi]] mu bukiikakkono-bwabugwanjuba, ne [[:en:Mean_sea_level|Naakulabye]] mu bukiikakkono. Obuwanvu, ku luguudo, okuva mu kitundu ky’abasuubuzi ekiri wakati mu Kampala okutuuka e Namirembe luli nga 4 kilometres (2 mi) . Ensengeka z'olusozi Namirembe ziri 0°18'54"N, 32°33'34"E (Latitude:0.315000; Longitude:32.559444). Olusozi Namirembe lulina obuwanvu bwa fuuti 4,134 (1,260 m) waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja . <ref name="ElevR">{{Cite web |last=Uganda Travel Guide |date=August 2020 |title=About Namirembe Hill, Kampala City, Uganda |url=http://www.ugandatravelguide.com/namirembe.html |access-date=13 August 2021 |website=Uganda Travel Guide}}</ref> == Lutikko ya Pawulo Omutukuvu Namirembe == [[File:NAMIREMBE_CATHEDRAL._side_view.jpg|thumb|Lutikko e Namirembe]] Olusozi Namirembe lwe lubadde ekifo ekikulu [[:en:Anglican|Abakulisitaayo]] mwebasinziza mu [[:en:Buganda|Buganda]] okuva Omulabirizi Alfred Tucker lwe yatandikawo ofiisi z’Obulabirizi [[:en:Diocese_of_Eastern_Equatorial_Africa|bwa Eastern Equatorial Africa]] mu 1890. <ref>{{Cite book |last=Kampala (Uganda). City Council. |title=Kampala city handbook. |publisher=Published by Gava Associated Services |lccn=2008346872 |oclc=231694517}}</ref> Namirembe we wali Lutikko ya [[:en:Namirembe_Cathedral|Pawulo Omutukuvu, Namirembe]] . Kino kye kyali ekifo ekikulu eky’okusinzizaamu [[:en:Anglican_Church|Ekkanisa ya Uganda]] mu Uganda okuva lwe yamalirizibwa okuzimbibwa mu 1919 okutuusa mu myaka gya 1960 Lutikko lwe yafuuka ekitebe ky’Obulabirizi bw’e Namirembe. Mu kiseera ekyo, ekitebe ky’Ekkanisa [[:en:Church_of_Uganda|ya Uganda]] kyasengukira mu kkanisa ya All Saints e [[:en:Nakasero|Nakasero]] kyokka oluvannyuma ne kidda e Namirembe. [[:en:Anglicanism|Enzikiriza y’Abangereza]] y’eddiini esinga okukwatagana n’Obwakabaka [[:en:Kabaka_of_Buganda|bwa Buganda]] okuva entalo z’eddiini mu myaka gya 1890 lwe zaggwa. <ref name="UTG">{{Cite web |title=Profile And History of Namirembe Hill |url=http://www.ugandatravelguide.com/namirembe.html |access-date=21 June 2014 |publisher=Uganda Travel Guide (UTG)}}</ref> <ref name="12R">{{Cite web |last=Uganda Safaris Tours |date=August 2021 |title=Uganda's Oldest Cathedral: Namirembe Cathedral |url=https://www.ugandasafaristours.com/blog/ugandas-oldest-cathedral-namirembe-cathedral.html |access-date=13 August 2021 |website=Uganda Safaris Tours}}</ref> == Okulambika okutwaliza awamu == Olusozi luno lulinnya 1,260 metres (4,130 ft) waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Luliraanye [[:en:Mengo,_Uganda|olusozi Mengo]], ewasangibwa [[:en:Buganda|gavumenti ya Buganda]] . Ebyafaayo by’obusozi buno byombi bikwatagana, mu byenkula y'ensi, mu by’obufuzi ne mu ddiini. <ref name="UTG">{{Cite web |title=Profile And History of Namirembe Hill |url=http://www.ugandatravelguide.com/namirembe.html |access-date=21 June 2014 |publisher=Uganda Travel Guide (UTG)}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.ugandatravelguide.com/namirembe.html "Profile And History of Namirembe Hill"]. Uganda Travel Guide (UTG)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">21 June</span> 2014</span>.</cite></ref> [[:en:Mengo_Hospital|Eddwaliro ly’e Mengo]] lirimu ebitanda 300, ddwaliro ly’abantu bonna nga lirina akakwate n’ekkanisa ya Uganda. Era limanyikiddwa nga [[:en:Namirembe_Hospital|eddwaliro lya Namirembe]] . Lye ddwaaliro eryasookera ddala mu Uganda era lyatandikibwawo [[:en:Albert_Ruskin_Cook|Albert Ruskin Cook]] mu gwokutaano 1897. <ref name="UTG">{{Cite web |title=Profile And History of Namirembe Hill |url=http://www.ugandatravelguide.com/namirembe.html |access-date=21 June 2014 |publisher=Uganda Travel Guide (UTG)}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.ugandatravelguide.com/namirembe.html "Profile And History of Namirembe Hill"]. Uganda Travel Guide (UTG)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">21 June</span> 2014</span>.</cite></ref> Ku musingi gw’obukiikakkono bwobugwanjuba g’olusozi Namirembe kwe kusangibwa awaziikibwa ba Kabaka ba Buganda awamanyikiddwa nga Amasiro g’e Kasubi. Wano bakabaka ba Buganda abana abasembyeyo we baziikiddwa. <ref name="UTG">{{Cite web |title=Profile And History of Namirembe Hill |url=http://www.ugandatravelguide.com/namirembe.html |access-date=21 June 2014 |publisher=Uganda Travel Guide (UTG)}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.ugandatravelguide.com/namirembe.html "Profile And History of Namirembe Hill"]. Uganda Travel Guide (UTG)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">21 June</span> 2014</span>.</cite></ref> [[:en:Bulange|Ekizimbe kya Bulange Complex]] kirimu ekizimbe kya Palamenti ya Buganda emanyikiddwa nga "Lukiiko", Ekizimbe kino kiri ku lusozi Namirembe, emitala w'olusozi Mengo. Olubiri lw'e Mengo ku lusozi Mengo luyungibwa ku Bulange Complex n'oluguudo olugolokofu, oluweza mayiro nga emu, oluyitibwa "Kabaka Anjagala Road" ("Kabaka Anjagala" mu Lungereza). Okwenkana n'ekitundu kye kkubo, oluguudo olugolokofu lusalagana n’oluguudo lwa Lubaga. Waliwo enkulungo abatambuze aba bulijjo gye bakozesa. Kyokka waliwo ekkubo eriyita mu nkulungo okuli ekikomera. Eryo likozesebwa Kabaka yekka ng’atambula wakati w’olubiri n’ekizimbe kya Paalamenti. Ennono egaana kabaka okwetooloola enkulungo. Alina okutambula butereevu ng’atambula wakati w’ebifo bino byombi. <ref name="UTG">{{Cite web |title=Profile And History of Namirembe Hill |url=http://www.ugandatravelguide.com/namirembe.html |access-date=21 June 2014 |publisher=Uganda Travel Guide (UTG)}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.ugandatravelguide.com/namirembe.html "Profile And History of Namirembe Hill"]. Uganda Travel Guide (UTG)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">21 June</span> 2014</span>.</cite></ref> == Ebintu ebirala ebikwata ku nsonga eno == Ebifo ebirala bino wammanga eby’enjawulo biri ku lusozi Namirembe oba okumpi nalwo: * Ekitebe ky'Essaza ly'Ekkanisa ya Uganda. * Amaka ga Ssaabalabirizi w’Ekkanisa ya Uganda. * Amaka g'Omulabirizi w'essaza ly'ekkanisa e Namirembe. * [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School essomero]] lya gavumenti nga lya bawala n'abalenzi. * Sanyu Babies Home – Ekifo ekirabirirwamu bamulekwa ekiddukanyizibwa [[:en:Non-governmental_organization|kyobwannakyewa]] . == Laba ne == * [[:en:Kampala_Capital_City_Authority|Ekitongole kya Kampala Capital City Authority]] * [[:en:Lubaga_Division|Divizoni y'e Lubaga]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Buganda]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] 2n6ne8ax2hueoiv92ynf8ynbpmalh04 Ekika ky'AKasimba 0 13091 48271 2026-04-28T09:14:33Z Rtr PK 11024 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345724568|Kasimba Clan]]" 48271 wikitext text/x-wiki '''Ekika ky'AKasimba''', nga kikulirwa Omutaka Kabazzi Mitti David Nampuuma, kye kimu ku [[:en:Clans_of_Baganda|bika ebyali]] mu [[:en:Buganda|Buganda]] oba [[:en:Central_Region,_Uganda|Mumassekati ga Uganda]] . Abantu b'ekika kya Kasimba bayitibwa ''Ab'akasimba'' (Obumu: ''Ow'akasimba'' ). Ab’ekika kino [[:en:Baganda|Baganda]] era boogera olulimi [[:en:Luganda|Oluganda]] . [[File:Genetta_in_Botswana.jpg|thumb|Genet, ''Akasimba'' mu Luganda]] == Emitwe == Kabazzi kye kitiibwa ky’akulira ekika ky'AKasimba. ''Omutaka'' kitiibwa kya buli mukulu w’ekika. <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}} </ref> <ref name="kasimbaBuganda1"> {{Cite web |title=kasimba clan |url=https://www.obutaka.com/clans/kasimba |access-date=26 July 2025}} </ref> == Emiziro gy'ekika == Omuziro omukulu, ''Omuziro'', ke [[:en:Genet_(animal)|Kasimba]] . <ref name="clandiv">{{Cite book |last=Kiingi |first=K |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |page=92 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref> Omuziro ogw'okubiri, ''akabbiro'', ye [[:en:Leopard|Ngo]] ( ''Ngo'' ). <ref name="clandiv" /> Omuntu ow’ekika kya Kasimba takkirizibwa kulya oba okulumya Akasimba. == Enkula == === Kabaka (Ssaabataka) . === [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] y’akulira ensengeka y’ebika <ref name="clanroscoe">{{Cite book |last=Roscoe |first=John |date=2022 |title=The Baganda: an account of their native customs and beliefs |publisher=Legare Street Press |isbn=9781015918757 |language=English}}</ref> era abakulu b’ebika, Bataka (obungi bw' Omutaka) <ref name="lggram">{{Cite book |last=Chesswas |first=J.D. |date=2014 |title=The Essentials of Luganda |publisher=Oxford University Press |edition=4th |location=Nairobi |page=14 |language=English}}</ref> ) bali wansi we. === Omukulu w'Ekika (Ow'Akasolya) === Akulira ''Kasolya'' (akasolya) y'Omutaka Kabazzi. <ref name="clandiv">{{Cite book |last=Kiingi |first=K |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |page=92 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}<cite class="citation book cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="" id="CITEREFKiingi2009">Kiingi, K (2009). ''Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere'' &#x5B;''Makerere Luganda Dictionary''&#x5D; (in Ganda) (2nd&nbsp;ed.). Kampala: Fountain Publishers. p.&nbsp;92. [[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-9970-02-613-5|<bdi>978-9970-02-613-5</bdi>]].</cite> [[Category:CS1 Ganda-language sources (lg)]]</ref> === Ekitebe ky'Ekika (Obutaka) . === Ekifo awasangibwa ekitebe ky'ekika ( ''Obutaka'' ) kiri Kyango, Mawokota, [[:en:Kabaka_of_Buganda|Disitulikiti y'e Mpigi]], [[:en:Uganda|Uganda]] . <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://buganda.or.ug/clans/ "Buganda Clans"]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 July</span> 2025</span>.</cite> </ref> <ref name="kasimbaBuganda1"> {{Cite web |title=kasimba clan |url=https://www.obutaka.com/clans/kasimba |access-date=26 July 2025}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.obutaka.com/clans/kasimba "kasimba clan"]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 July</span> 2025</span>.</cite> </ref> === Omubala gw'ekika (Omubala) . === Omubala gw'ekika ( ''omubala'' ) oba enjogera ( ''emibala'' ) ze zino: <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://buganda.or.ug/clans/ "Buganda Clans"]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 July</span> 2025</span>.</cite> </ref> <ref name="kasimbaBuganda1"> {{Cite web |title=kasimba clan |url=https://www.obutaka.com/clans/kasimba |access-date=26 July 2025}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.obutaka.com/clans/kasimba "kasimba clan"]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 July</span> 2025</span>.</cite> </ref> # ''Kiiso: bwe kikulaba obulungi, naawe okiraba'' . # ''Kababembe'' == Emirimu n'obuvunaanyizibwa mu Lubiri == Abaali mu kika kya Kasimba baali Baweesi ba Kabaka era nga bebakola Olubugo lwa Kabaka. == Amannya g'ekika (Mannya '''g'ekika''' ) . == [[:en:Surnames|Amannya agasooka oba agasembayo]] g’abantu ab’ekika kino gaawukana okusinziira ku kikula ky’omuntu (Omusajja oba Omukazi). Amannya agamu ga bulijjo eri abantu bonna ab’ekika naye agamu gasinga kukozesebwa mu bitundu ebyenjawulo ( ''Essiga'' ) eby’ekika. <ref name="clannsimbi">{{Cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52-53}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNsimbi1980">Nsimbi, M.B. (April 1980). "Luganda Names, Clans, and Totems". ''Munger Africana Library Notes'' (<span class="nowrap">52–</span>53). [[California Institute of Technology]].</cite></ref> <ref>{{Cite book |last=Kiingi |first=K.B. |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |pages=93–102 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref>''​'' Mumazima, amanya agamu Essiga erimu lyegakozesa gayinza okuba nga gaava mukika ekirala, okugeza okusinzzira mu Kubbula ( Okugeza okutuuma omuntu okuva mumuntu oba omugenzi webali bagalana ennyo).<ref name="clannsimbi" /> === Amannya g'abalenzi === Amannya g’abalenzi agamu agali mu kika kino ge gano: <ref name="clannsimbi">{{Cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52-53}}</ref> <ref name="cannames"> {{Cite web |title=kasimba clan names |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-names/kasimba-names |access-date=26 July 2025}} </ref> 1. Bakulumpagi 2. Buyondo 3. Jeero 4. Kisawuzi 5. Kisiriinya 6. Kiyemba 7. Lubyayi 8. Mabuzi 9. Mazinga 10. Mazzi 11. Mbaziira 12. Nampuuma 13. Sseruwo 14. Walukagga 15. Kabuubi Luyijja === Amannya g'abawala === Amannya g’abawala agamu agali mu kika kino ge gano: <ref name="clannsimbi">{{Cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52-53}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNsimbi1980">Nsimbi, M.B. (April 1980). "Luganda Names, Clans, and Totems". ''Munger Africana Library Notes'' (<span class="nowrap">52–</span>53). [[California Institute of Technology]].</cite></ref> <ref name="cannames"> {{Cite web |title=kasimba clan names |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-names/kasimba-names |access-date=26 July 2025}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.obutaka.com/clans/clan-names/kasimba-names "kasimba clan names"]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 July</span> 2025</span>.</cite> </ref> 1. Nnabazzi 2. Nnakawungu of (Nakawungu) 3. Nnakiyemba or (Nakiyemba_ 4. Nnaluwo or (Naluwo) 5. Nnaluwooza or (Naluwooza) 6. Nnamazzi or (Namazzi) 7. Nnandagire or (Nandagire) == Abatutumufu mu kika == # Peter Mazinga, Eyali omuzannyi w'omupiira mu KCC FC. == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Buganda]] 0u0n2newy9hlkjrw9tpbx318k1ytvgw Ekika ky'Obutiko 0 13092 48287 2026-04-28T09:56:13Z Rtr PK 11024 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1303930853|Butiko Clan]]" 48287 wikitext text/x-wiki '''Ekika ky'oButiko''' (Mushrooms clan), ekikulirwa Omutaka Ggunju Matia Kawere, era kye kimu ku [[:en:Clans_of_Baganda|bika ebiri]] mu [[:en:Buganda|Buganda]] oba [[:en:Central_Region,_Uganda|Mu massekati ga Uganda]] . Abantu b’ekika ky'Obutiko bayitibwa ''Ab’obutiko'' (Obumu: ''Ow’obutiko'' ). Ab’ekika kino [[:en:Baganda|Baganda]] era boogera olulimi [[:en:Luganda|Oluganda]] . [[File:BUTIKO_CLAN_Totem.jpg|thumb|Mushrooms, ''Obutiko'' mu Luganda]] == Emitwe == Ggunju kye kitiibwa ky’omukulu w’ekika ky'Obutiko. ''Omutaka'' kitiibwa kya buli mukulu wakika. <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}} </ref> <ref name="butikoBuganda1"> {{Cite web |title=butiko clan |url=https://www.obutaka.com/clans/butio |access-date=26 July 2025}} </ref> == Emikziro gy'ekika == Omuziro omukulu, ''Omuziro'', bwe [[:en:Mushrooms|Butiko]].<ref name="clandiv">{{Cite book |last=Kiingi |first=K |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |page=92 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref> Omuziro ogw'okubiri, ''akabbiro'', ye ( '''Nnamulondo''' ). <ref name="clandiv" /> Omuntu ow’ekika ky'Obutiko takkirizibwa kulya oba okulumya Obutiko oba wadde Obutiko obutaliibwa. == Enkula == === Kabaka (Ssaabataka) . === [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] y’akulira ensengeka y’ebika <ref name="clanroscoe">{{Cite book |last=Roscoe |first=John |date=2022 |title=The Baganda: an account of their native customs and beliefs |publisher=Legare Street Press |isbn=9781015918757 |language=English}}</ref> era abakulu b’ebika, Abataka (Obungi bw' Omutaka) <ref name="lggram">{{Cite book |last=Chesswas |first=J.D. |date=2014 |title=The Essentials of Luganda |publisher=Oxford University Press |edition=4th |location=Nairobi |page=14 |language=English}}</ref> ) bali wansi we. === Omukulu w'Ekika (Ow'Akasolya) === Omukulu w'Ak''asolya'' (akasolya) ye Mutaka Ggunju. <ref name="clandiv">{{Cite book |last=Kiingi |first=K |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |page=92 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}<cite class="citation book cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="" id="CITEREFKiingi2009">Kiingi, K (2009). ''Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere'' &#x5B;''Makerere Luganda Dictionary''&#x5D; (in Ganda) (2nd&nbsp;ed.). Kampala: Fountain Publishers. p.&nbsp;92. [[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-9970-02-613-5|<bdi>978-9970-02-613-5</bdi>]].</cite> [[Category:CS1 Ganda-language sources (lg)]]</ref> === Ekitebe ky'Ekika (Obutaka) . === Ekifo awasangibwa ekitebe ky'ekika ( ''Obutaka'' ) kiri Bukalango, Busiro, [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]], [[:en:Uganda|Uganda]] . <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://buganda.or.ug/clans/ "Buganda Clans"]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 July</span> 2025</span>.</cite> </ref> <ref name="butikoBuganda1"> {{Cite web |title=butiko clan |url=https://www.obutaka.com/clans/butio |access-date=26 July 2025}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.obutaka.com/clans/butio "butiko clan"]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 July</span> 2025</span>.</cite> </ref> === Omubala gw'ekika (Omubala) . === Omubala gw'ekika ( ''omubala'' ) oba enjogera ( ''emibala'' ) bye bino: <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://buganda.or.ug/clans/ "Buganda Clans"]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 July</span> 2025</span>.</cite> </ref> <ref name="butikoBuganda1"> {{Cite web |title=butiko clan |url=https://www.obutaka.com/clans/butio |access-date=26 July 2025}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.obutaka.com/clans/butio "butiko clan"]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 July</span> 2025</span>.</cite> </ref> # ''Weekirikite, Ggunju ajja'' # ''Gabolokota teggwa nte'' . == Emirimu n'obuvunaanyizibwa mu Lubiri == Abali mu kika ky'Obutiko baali Baweesi ba Kabaka. == Amannya g'ekika (Mannya '''g'ekika'''). == [[:en:Surnames|Amannya agasooka oba amannya agasembayo]] g’abantu abava mu kika kino gaawukana okusinziira ku kikula ky’omuntu (Omusajja oba Omukazi). Amannya agamu ga bulijjo eri abantu bonna ab’ekika naye agamu gasinga kukozesebwa mu bitundu ebyenjwaulo ( ''Essiga'' ) eby’ekika. <ref name="clannsimbi">{{Cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52-53}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNsimbi1980">Nsimbi, M.B. (April 1980). "Luganda Names, Clans, and Totems". ''Munger Africana Library Notes'' (<span class="nowrap">52–</span>53). [[California Institute of Technology]].</cite></ref> <ref>{{Cite book |last=Kiingi |first=K.B. |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |pages=93–102 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref>'' ​'' Mumazima, amannya agamu Essiga erimu lyegakozesa gayinza okuba gava mu kika kirala, okugeza oluvannyuma lw'Okubbula (okugeza okutuuma omuntu okuva mu muntu oba omugenzi gweyali ayagla ennyo).<ref name="clannsimbi" /> === Amannya g'abalenzi === Amannya g’abalenzi agamu ab’ekika kino ge gano: <ref name="clannsimbi">{{Cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52-53}}</ref> <ref name="cannames"> {{Cite web |title=Butiko clan names |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-names/butiko-names |access-date=26 July 2025}} </ref> 1. Balinnya 2. Bbirikadde 3. Ddibya 4. Kabu 5. Kabuusu 6. Kagombe 7. Kasirye 8. Katimbo 9. Kawere 10. Kisuule 11. Kyazze 12. Lumala 13. Mubiru === Amannya g'abawala === Amannya g’abawala agamu abali mu kika kino ge gano: <ref name="clannsimbi">{{Cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52-53}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNsimbi1980">Nsimbi, M.B. (April 1980). "Luganda Names, Clans, and Totems". ''Munger Africana Library Notes'' (<span class="nowrap">52–</span>53). [[California Institute of Technology]].</cite></ref> <ref name="cannames"> {{Cite web |title=Butiko clan names |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-names/butiko-names |access-date=26 July 2025}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.obutaka.com/clans/clan-names/butiko-names "Butiko clan names"]<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 July</span> 2025</span>.</cite> </ref> 1. Nnabagereka (or Nabagereka) 2. Nnajjuka (or Najjuka) 3. Nnakyagaba (or Nakyagaba) 4. Nnakyazze (or Nakyazze) 5. Nnalugunju (or Nnalugunju) 6. Nnamberenge (or Namberenge) 7. Nnamulondo (or Namulondo) 8. Nnannoni (or Nannoni) 9. Nnakakaawa (or Nakakaawa) == Abatutumufu mu kika == # Brigadier General Augustine Kyazze omuserikale omukulu mu magye mu ggye lya [[:en:Uganda_People's_Defence_Force|Uganda People's Defence Forces]] . # Omugenzi [[:en:Tom_Kawere|Thomas Kawere]] yali mukubi wa bikonde era omutendesi. == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Buganda]] ioc5xekqbx421kadjfu20rlfrenb49x