Wikipedia
lgwiki
https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka
MediaWiki 1.47.0-wmf.6
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Curitiba
0
2297
54893
19248
2026-06-13T11:59:45Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54893
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
{| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" style="margin-left:1em; background:#f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|----
|---- bgcolor="#e3e3e3"
! colspan="2" bgcolor="#e3e3e3" |[[File:Jardim Botanico de Curitiba.jpg|250px]]
|----
|---- bgcolor="#e3e3e3"
! colspan="2" bgcolor="#e3e3e3" | Curitiba: [http://tools.wikimedia.de/~magnus/geo/geohack.php?language=en¶ms=25_25_47_S_49_16_19_W 25° 25' 47" S 49° 16' 19" O]
|----
| align="center" |
| align="center" | [[File:Curitiba_Parana_Brazil.png|100px]]
|----
| align="center" style="background:#e3e3e3;" colspan="2" style="border-bottom:3px solid gray;" |
|}
[[File:Brasão de Armas do Município de Curitiba.png|70px|left]]
'''Curitiba''' (kuɾi'tibɐ), ekibuga mu [[Brasil]].
== Abantu - Geogurafiya ==
Awamu: 430.9 km².
Abuntu: 1,788,559 <small>(2006)</small>.
[[Category:Brasil]]
ctcd99794t0l0xepvj4tjzxkud5i66e
60
0
2854
54997
9608
2026-06-14T04:29:47Z
EmausBot
1052
Fixing double redirect from [[Nkaaga]] to [[60 (ennamba)]]
54997
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[60 (ennamba)]]
8gyq4s6zjovan612jei9mnzblie4c6k
Ebiryo
0
3687
54934
33211
2026-06-13T12:28:10Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54934
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Pumpkin Seeds macro 1.jpg|thumb|ebiryo]]
Zino z'ensigo z'[[ensujju]]. Birina emigaso njolo omuli okulwanyisa ebiwuka by'omu lubuto, n'okulongoosa [[olususu]] singa oli azettanira okuzirya. Enkozesa; Sooka obisiikeko, n'oluvannyuma ebisekule ofunemu ensaano. Eno gy'oba omamiriranga mu nva.
Singa obise
hogd8c4ei0ly3yjzqp36bhzfe6x0ixp
Ebinyeebwa
0
3968
54916
33156
2026-06-13T12:11:30Z
Ssemmanda will
3837
Ssemmanda will moved page [[Ebinyebwa]] to [[Ebinyeebwa]]: Misspelled title
33156
wikitext
text/x-wiki
[[File:Banku and ground nut soup 123.jpg|thumb|Ground nut soup and Banku]]
== EBINYEBWA ==
[[File:Groundnut 01.jpg|thumb|Ground nuts]]
[[Ebinyebwa]] bye bimu ku birime ebijudde obuwomi awamu n'emigaso emingi.
[[Ebinyebwa]] okusinga tubitwala okuba [[enva]] era nga kumpi ku buli kikumi [[abantu]] kyenda mu mwenda babyetanira era babiwomerwa nnyo.
Ebinyebwa no bijudde emigaso njolo.
naye lero kanjogere ku ndabirira yabyonga bikuze.
Ebinyebwa nga bikuze olina okubilabirila obuluingi kibisobozese
okukula obulungi ate n'okugejja.
1.Ebinyebwa ngabikuze olina okubikoola emilundi 2 mpaka lwebikula.
2.Ebinyebwa olina okusoka nobikulamu omuddo .
3.Oluvanyuma olina okubitemera ngawamala okubikoola kibisobozese
okugejjaobulungi.
[[Ebinyebwa]] bikurila mumyezi mukagga nekilala olina okufiba okulaba
nga wogenda okusimba ebinyebwa osose kukabalawo.
njbabpqx9qhubde9lz9rv1tnx083qk0
54918
54916
2026-06-13T12:12:13Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54918
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Banku and ground nut soup 123.jpg|thumb|Ground nut soup and Banku]]
== Ebinyeebwa ==
[[File:Groundnut 01.jpg|thumb|Ground nuts]]
[[Ebinyebwa]] bye bimu ku birime ebijudde obuwomi awamu n'emigaso emingi.
[[Ebinyebwa]] okusinga tubitwala okuba [[enva]] era nga kumpi ku buli kikumi [[abantu]] kyenda mu mwenda babyetanira era babiwomerwa nnyo.
Ebinyebwa no bijudde emigaso njolo.
naye lero kanjogere ku ndabirira yabyonga bikuze.
Ebinyebwa nga bikuze olina okubilabirila obuluingi kibisobozese
okukula obulungi ate n'okugejja.
1.Ebinyebwa ngabikuze olina okubikoola emilundi 2 mpaka lwebikula.
2.Ebinyebwa olina okusoka nobikulamu omuddo .
3.Oluvanyuma olina okubitemera ngawamala okubikoola kibisobozese
okugejjaobulungi.
[[Ebinyebwa]] bikurila mumyezi mukagga nekilala olina okufiba okulaba
nga wogenda okusimba ebinyebwa osose kukabalawo.
p7nywdmy94eiewc06ph4j0z917etblm
Ebika by'enva
0
4047
54892
54889
2026-06-13T11:59:25Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54892
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Baganda peanut stew (Ekinyeebwa) 04.jpg|thumb|Ekinyeebwa]]
'''Ebimu ku bika by'enva'''
'''Ezisusubwa:''' Mulimu [[commons:File:Ebijanjaalo_bya_Nambaale.jpg|ebijanjaalo]], [[commons:File:Baganda_peanut_stew_(Ekinyeebwa)_02.jpg|ebinnyeebwa]], [[commons:File:Kawo.JPG|kawo]], empindi, empinnamuti, empande, [[commons:File:Soya_beans.jpg|soya]], n'ebirala. Ezoobusigo omuli [[commons:File:Small_green_eggplants.jpg|entula]], biring'anya, kaamulali ow’ebika byonna, [[commons:File:Solanum_aethiopicum_kz02.jpg|nnakati]], ensugga, [[commons:File:Tomatoes_02.jpg|ennyaanya]], entuutunu, n’ebirala.
Ezoomuddo [enva endiirwa omuli [[commons:File:Amaranth(Edibles)_Flower_2.jpg|doodo]], eggobe, ejjobyo, [[commons:File:Elephant_Head_Amaranth_2.jpg|ebbugga]], salati, emboga n’ebirala. Ez’emirandira omuli kkaloti, sugabbiiti, bitiruutu, katunguluccumu, ladisi nga ziiyamba nnyo naddala abakyala abali embuto.
Omulimi okumanya ebika b’enva kimuyamba nnyo okumanya endwadde zaabyo, n’okusobola okuzikendeeza, okugeza ng'okulima nga akyusakusa ennimiro.
gzn3vntbazc70yekjixxf9uow0c3bun
Ebiriisa mu'mmere gyoowa ebisolo
0
4164
54928
34226
2026-06-13T12:18:47Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54928
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Cow on Pupers.jpg|thumb]]
[[Ebiriisa]] mu'mmere gyoowa ebisolo ate era n'enkoko== [[Animal feeds vitamins]]
Ebiriisa ebiteekwa okubeera mu kika ky'emmere gyoowa ebisolo okusobola okukuwa amagoba bye bino.
#Eteekwa okubeeramu puloteyini [[proteins]]
#Eteekwa okubeeramu vitamini [[vitamins]]
#Eteekwa okubeeramu ekigikkusa.
<ref:wwf/lvceep/>
sv9t3p5uv12vbzlfxtrced4i7pgwavv
Ebirungo
0
4273
54930
34483
2026-06-13T12:20:29Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54930
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Bumbu Seblak Kuah.jpg|thumb|spices]]
==Ebirungo==
Bino Ebirungo ebyogerwako byebyo naddala omulimi nga yetabulira emmere y'ebisolo. Ebirungo ebivaamu emmere ereeta amaanyi,
Bino bizingiramu kasooli, omuwemba, obulo, omuceere, engaano, kyakyu wa kasooli, kyakyu w’omuceere, kyakyu w’engaano, muwogo omuse nebirala,Wabula, omulunzi asaanidde amanye omutindo gwa buli kirungo naddala ogwo ogwa kyakyu. Ekyokulabirako kye kya kyakyu wa kasooli. Ono alimu ebika bina oba n’okusingawo. Waliwo oyo kyakyu omulungi nnamba emu, kyakyu wa kasooli nnamba emu n’ekitundu, kyakyu wa kasooli nnamba bbiri ne kyakyu wa kasooli addugala.
<ref: www.maaif.org.ug>
<Ref: wwf/lvceep>
5p25cojx5uerklwfivs1iljy2nkgngs
Ebirogologo
0
4308
54929
18160
2026-06-13T12:19:38Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54929
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
==[[Ebirogologo]]==[[Allegic]]
Ebirogologo bulwadde nnyo, endwadde ey’ebirogologoy’alususu era ereteera olususu okusiyibwa ne luyiwa ebirogologo.
<ref:allergic/>
rjy97j51b0tmo3lso3fozbd0tk4lr74
Buddo
0
5173
54945
54443
2026-06-13T14:12:47Z
Mike Seems
11286
/* */ Nterezeza erinnya
54945
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Buddo''' ('''Budo'''), akasozi mu [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]] mu [[Yuganda]].
{{stub}}
[[Category:Yuganda]]
t7a21hc6oes5qln0qkh9z7qjlzo30ux
54946
54945
2026-06-13T14:17:46Z
Mike Seems
11286
/* */
54946
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Buddo''' ('''Budo'''), kiffo ekisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]] mu [[Yuganda]].
== Ebiffo Ebirimu==
*. King's College Buddo
*. Buddo Secondary School
*. St. Francis Junior School
{{stub}}
[[Category:Yuganda]]
2bfup7gbxtgz127kg1efj8u0ttwgk8q
Ebika bya namba
0
5875
54894
33198
2026-06-13T11:59:49Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54894
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mu sessomo ly'ekibalangulo (mathematics discipline) mu "Omugereeso gwa namba"(number theory) Sekalowooleza Muwanga namba azizimbye mu biti byazo nga bwe biri mu Lungereza Bwati:
(i) Namba ezibala (Counting numbers) 1,[[2]],3,4,5,6,......
[[File:Boris numbers.svg|thumb|namba ezibala, ezakibazo era ez'obutonde]]
(ii)Namba eza kibazo(Cardinal numbers) 1,2,3,4,5,6,.....
(iii) Namba ez'Obutonde (Natural numbers) 1,2,3,4,5,6,....
(iv) Namba eza Ndagakifo(Ordenal number) 1ka , 2li , 3tu
(v)Namba eza ndagalinnya (Nominal numbers)
(vi) Namba zennyini(Real numbers)
[[File:Even numbers.png|thumb|kyegabanya]]
(vi) Kyegabanya (Even numbers) 0,2,4,6,8,.....
[[File:Odd numbers.png|thumb|kigaanira]]
(vii) Kigaaniremu(Odd numbers) 3,5,7,9,11,13,15,...
(viii) Kigaanira(Odd numbers ) Ze za kigaaniremu
(ix) Kibalirampuyibbiri(Integers) .....-5,-4,-3,-2,-1,0,1,2,3,4,5,....
(x) Kiddannyuma (Negatives) .....-5,-4,-3,-2,-1
(xi) Kiddamaaso(Positives) +1,+2,+3,+4,+5,.....
(xii)Namba ez'omugerageranyo(Rational numbers)
(xiii)Namba ezitali za mugerageranyo (Irrational numbers)
(xiv) Emitonnyeze(Decimal numbers)
[[File:Fraction3 4 violet.svg|thumb|emikutule]]
(xv) Emikutule(Fractions)
(xvi)Kyebiriga(Square numbers)
(xvii)Kyesatuza (Cube numbers)
(xviii) Namba ez'omuteeberezo(Imaginary numbers)
[[File:Complex number illustration.svg|thumb|Enamba enzibuwavu]]
(xiv) Namba enzibuwavu (Complex numbers)
[[File:CuttySarkRomNum.jpg|thumb|enamba ez'ekirooma]]
(xv)Namba ez'Ekirooma(Roman numbers)
3wcieilmryvi5kwcy5bx0w69s8fj5ab
Ebisengeko
0
5899
54936
33187
2026-06-13T12:30:39Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54936
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Math identify matrix 3x3.png|thumb|ebisengeko(matrix) ]]
Ekisengeko(Matrix) kiva mu bigambo by'Oluganda "ekibalo ky'emisengeko"(the [[mathematics]] of patterns).Emisengeko gino guba gya namba oba ebintu ebisengeke mu "migalamiro"(rows) ne "emisimbalaala"(Columns).
Mu bungi "ekisengeko"(matrix) kifuuka"ebisengeko"(Matrices).
Omulamwa guvudde eri Muwanga Charles.
Lindako ebinaddirira ku muko guno !
2a2bmxwcpq226m7cjknn8pc9ceccn9l
Ebiramu eby’enjawulo
0
5915
54924
33119
2026-06-13T12:16:03Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54924
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Nature glow 🌿✨.jpg|thumb|nature]]
Ekigambo, ebiramu eby’enjawulo kisobola okunnyonnyolwa mu makulu agaawamu nga obungi n'obuzaazi bw'obulamu ku Ssengendo Ssensi. Emu ku nnyinyonnyola ezisinga okukozesebwa y’eraga enjawulo wakati w'ebika by'ebitonde eby'enjawulo, enjawulo eri mu kika ky'ebitonde ekimu, wamu n'eyo ebaawo wakati w'ebibinja by'ebitonde by'enjawulo ebiri mu butonde obutwetoolodde. Kino kisobola okutusongera ku njawulo mu butoffaali obw'emibiri gy'ebitonde eby'enjawulo, wamu n'enjawulo mu butonde bwabyo mu kitundu ekimu. Obungi bw'obulamu obw'olukalu bulabikira nnyo ku lukuubo mwabuluzansi olwa Equator olw'ensonga nti waliwo embeera y'obudde ebuguma esobozesa ebimera okukyusa ebirungo by'obutonde ebiva mu byo okusobola okukola emmere eyaabyo. Kino kirabikira mu bitundu omuli obutonde obwa kiragala. Bwo obungi bw'obulamu obw'oku mazzi bulabikira ku lubalama lw'obugwanjuba bw’eriyanja Pacific kubanga ebbugumu kungulu kw'amazzi gaakyo lingi nnyo. Obungi bw'obulamu bulabikira nnyo mu bitundu ebibeeramu ebbugumu okusinga ebirala wabula nga kino kiteeberezebwa okugenda nga kikyuka emyaka egijja.
Omuwendo n'ebika by'ebirime, ebisolo n'ebitonde ebirala kye kiyitibwa obungi bw'obulamu. Ebintu bino bya mugaso nnyo eri obulamu bw'omuntu, nga bimulabirira n'emmere, enku, ebikozesebwa okuzimba amayumba, eddagala n'ebikozesebwa mu bulamu obwa bulijjo ebirala. Obungi bw'obulamu mu kitundu businziira ku mbeera y'obudde eri mu kitundu ekyo. Ebiramu byawulwamu ebiti bibiri okuli: ebimera n'ebisolo. Ebika by'ebimera ebimanyiddwa mu kiseera kino biri emitwalo musanvu (70,000), ate nga mu bisolo (fauna) tulinamu ebika nga: eby'ennyanja, ebinyonyi, ensolo ezirina ezizaala abaana, ebiwuka, amayanzi n'ebirala.
Enkyukakyuka z'obudde eziyitiridde zireetedde ebiramu bingi okusaanawo era ng'ebitundu 99% n'okusoba eby'ebika by'ebiramu ebyali ku nsi kuno ebiwerera ddala obuwumbi butaano byasaanawo dda. Okuteebereza kulaga nti ebika by'ebiramu ebiri ku nsi mu kiseera kino biri wakati w'obukadde ekkumi n'ekkumi n'obuna (10-14) wabula nga ku bino akakadde kamu n'emitwalo abiri bye byakassibwa mu buwandiike ate nga 86% tebimanyiddwa. Gye buvuddeko mu mwezi Gwokutaano omwaka 2016, bannassaayansi baakola okunoonyereza ne bafulumya alipoota eyalaga nti akatabalika kalamba ak'ebika by'ebiramu ke kasuubirwa okubeera ku nsi.
Sseŋŋendo Ssensi agambibwa okuba ng’awangadde emyaka obuwumbi buna n’obukadde ataano mu buna era ng’ewaniridde obulamu okumala ebbanga lya myaka obuwumbi busatu n’obukadde butaano okusinziira ku kunoonyereza okwasookera ddala ate nga tekukyukanga. Okusinziira ku omu ku banoonyereza agamba nti “Singa obulamu bwawanirirwa mu bwangu ku Ssengendo Ssensi….olwo bwalibadde kuli ssengendo okwetoloola ensi yonna.”
Okuva lwe kiri nti obulamu bwatandikira ku Ssengedo Ssensi, okusaanawo okwamaanyi kwa mirundi etaano n’obulala obutonotono bye biviiriddeko omuwendo gw’ebiramu ebiri ku nsi okugwa mu ngeri ey’ekibwatukira. Ekiseera okuva omuntu lwe yatandika okubeera ku nsi kikendeezezza nnyo ku bika by’ebiramu eby’enjawulo. Kino kiyitibwa okusaanyizibwawo okw’omulundi ogw’omukaaga okuleetebwawo okubeerawo kw’omuntu n’okusingira ddala mu kusaanyaawo amaka g’ebiramu eby’enjawulo. Ku ludda olulala ebiramu eby’enjawulo nabyo birina engeri gye bikyusaamu obulamu bw’omuntu mu ngeri ennungi oba embi.
Okwetoloola ensi yonna, obungi bw’ebiramu ne gye bigasiza okubeerawo kw’omuntu kifuuse eky’okuteesaako eri bannabyabufuzi oluvannyuma lwa bannassaayansi okuvaayo okulaga nti embeera y’ebyobulamu okwetoloola wonna mu nsi ekosezza ebiramu eby’enjawulo ku nsi. Ensonga eno era teyawukana nnyo na nkyukakyuka mu mbeera ya budde, ng’obulabe bungi mu mbeera z’obulamu obuva ku nkyukakyuka eno era nga buleetawo enkukakyuka mu bitonde ebiri ku nsi. Kino kijjawo olw’enonga nti ebiramu ebisobola okutangira endwadde ez’omutawaana okutuukira ku bantu bifa ne wasigalawo ebyongera okusasaanyaawo endwadde okugeza akawuka ak’omu bitundu eby’omu bugwanjuba bw’omugga Kiyira.
Obwetaavu n’ebbula ly’amazzi aganywebwa ku Ssengendo Ssensi byongera okulaga okusomooza okutwolekedde mu biseera ebijja mu nsonga z’obulamu bwaffe. Ekizibu kino ekimu ku bikireeseewo be bantu abasaasaanya amazzi okweyongera kyokka ng’ate tebasobola kukuuma bifo gye baggya na kukuumira mazzi ago. Newankubadde nga waliwo ebitundu ebifuna amazzi amayonjo, wabula wakyaliwo ebitundu ebitalina mukisa guno. Okusinziira ku kiwandiiko ky’ensi yonna ekya 2008, ebitundu 62% byokka waakiri bye bisobola okufuna amazzi amayonjo.
==Obungi bw’obulamu, eby’obusuubuzi n’amakolero==
Amakolero mangi ebintu bye gakozesa bisibuka butereevu mu butonde. Muno mulimu ebikozesebwa mu kuzimba, ebigoogwa, langi, amasanda (rubber) ne “oil”. Ebiramu eby’enjawulo era bya mugaso nnyo mu kukuuma amazzi, okutuwa embaawo, empapula n’emmere. Noolwekyo okukendeeza ebiramu ebyo mu nsi buba bulabe bw’amaanyi ku nkulaakulana y’obusuubuzi era nga kya kusomooza eri kinene eri eri ebyenfuna.
Mu mwaka gwa 2006 ebika by’ebitonde bingi byali bitwalibwa okuba nga bya bbula nga bannassayansi bangi baakiteebereza okuba ng’obukadde bw’ebika by’ebiramu bungi buli mu katyabaga akabadde k’okusaanyizibwawo akaali katannaba kuzuulibwa.
Jared Diamond kino akinnyonnyola nga “Evil Quartet” omuli okwonoona okususse, okutta ennyo, n’okusanyaawo okw’eddaala ery’okubiri. Ate ye Edward O Wilson naye atulaga ebintu kumpi bye bimu ng’ebya Diamond.
==Ebifo ebikuumibwa==
# Amakuumiro g’ebisolo ag’eggwanga
#Amabudamizo g’ebisolo eby’omu nsiko.
#Ebitundu eby’ebibira.
==Ebirina okukolebwa okukuuma ebibira==
# Enkola ey’okusimba emiti erina okussibwamu amaanyi.
# Okutema amakubo amalala ag’okufunamu eby’okufumbisa ebitakosa butonde bwa nsi.
# Okusala amagezi ag’okuziyiza ebibira okukwata omuliro kubanga kisaanyaawo ebintu bingi ebirina obulamu nga bya mu kibira.
# Okuziyiza okulundira ente ku ttaka okumala ebbanga eddene mu kifo ekimu.
# Okuwera okuyigga ensolo wamu n’okuzitta olw’okubifunako ebintu ng’amaliba, amayembe n’ebirala.
qzjwe6rbvrh10bynflkfgatz5kjbn6c
Ebika by’ettaka
0
5927
54899
34059
2026-06-13T12:02:45Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54899
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
__FORCETOC__
[[File:Layers in soil on Dartmoor.jpg|thumb|Ebika by'ettaka]]
[[File:Clay - Preview - Excavated soil wall (Amal Kumar via Poly Haven).webp|thumb|ebbumba]]
[[File:Sand (Soil).jpg|thumb|omusenyu]]
[[File:Loam of the terrace.JPG|thumb|loam soil]]
Ettaka lye twogerako wano si nfuufu bufuufu. Ebimmera byonna byesigamye ku ttaka. Ettaka lye lisalawo ku kika ky’ekimera ekisobola okukulira mu kifo gundi. Mu ttaka omwo era mwe mubeera ebika by’ebitonde ebyenjawulo. Mu bino mulimu ebyo bye tutasobola kulaba na maaso gaffe wamu n’ebyo bye tusobola okulaba; waliwo ebyo ebyevulungula mu ttaka ate n’ebyo ebibeera obubeezi kungulu ku taka.
==Ebika by’ettaka eby’enjawulo==
Tewali nsengeka ya bitaka bya ttaka ebimalayo byonna mu ngeri ematiza. Ettaka abantu balyogerako mu ngeri ez’enjawulo: ettaka ery’olusenyu, ettaka ery’olubumba, ettaka eggimu;ettaka eddungi oba ebbi; ettaka erizitowa oba eriwewuka ate era ne tulirabira ne ku bungi bw’omusenyu wamu n’ettosi eriri mu ttaka.
Ekibanja kino ekya University ya Illinois’ The University of Illinois' extension web site kyogera ku ngeri ettaka gye lizimbibwamu wamu n’ebyo ebirikola, ebika by’ettaka, wamu n’engeri gye lirina okukuumibwamu. Ekibinja ekyo era kiriko okugezesa okw’enjawulo okunyuma okukoleddwa ku ttaka.
==Okwekebejja ettaka==
Singa onooba ng’oyagala okwekaliriza ettaka ly’olina ewaka wo, ekibanja kya BBC's gardening site kijja kukuyamba nnyo ku nsonga eno. Mu ngeri y’emu, ekitongole kya Chemistry.org portal kirina ekiwandiiko ekirungi ky’osoboola okwewanulira mu ngeri eya Pdf era nga kino kisobola okukuyamba okupima n’okwetegereza ekirungo kya acid ekiri mu ttaka lyo.
==Okukuuma ettaaka==
Tekyewuunyisa okulaba nti abo abalwanirira ebyobutonde, baagala nnyo okukuuma ettaka. Ensonga y’okukuuma ettaka eri ku mwanjo nnyo mu kisaawe ky’ekinnassaayansi. Kikulu nnyo okumanya engeri gye tusobola okukuuma ettaka n’okutangira mukoka. Okumanya ebisingawo, genda ku kibanja kino
h5q34rqus4w5ae1euddxi5mj3h4xty9
Ebinnyonnyozo by'essomampimo (Geometrical properties)
0
5943
54914
34472
2026-06-13T12:09:58Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54914
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
"Ekinnyonnyozo"(Property) mu essomampimo kitegeeza ekyo ekinnyonnyola enkula ey'ekibalangulo."Ekisonjozo"(characteristic)kitegeeza ekyo ekisonjola ekintu oba ekiramu.Okulaga ebinnyonnyozo by'enkula eyekibalo yonna okugyawula ku nkula endala, olina okwebuuza nti enkula eyogerwako erina :
# [[File:Ellipse Properties of Directrix.svg|thumb|'''Ellipse Properties of Directrix''']]Empuyi(sides) meka?
# Empeto(angles) meka?
# Enkoloboze eza kapendikyula(Perpendicular lines) meka?
# Enkoloboze ezigendagana(parallel lines) meka ?
# Feesi(obwenyi) meka?
# Embalama(edges) meka?
# Obufumito(vertices) bumeka?
# Empimo(dimensions) meka?
Awo oba onnyonnyola ebikwata ku nkula okusobola okulaga ebyo ebigyawula ku nkula endala. Bino by'ebinnyonnyozo(properties) mu essomampimo.
[[Category:Ekibalangulo]]
cmmgh8opza7ttmu3zf1tkqfeo4lp3p6
Ebipimo ebyeyunira amakkati(Measures of centeral tendency)
0
5966
54921
20760
2026-06-13T12:14:29Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54921
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Ebipimo ebyeyunira amakkati (Measures of central tendency)mulimu:
(a) Omugeranyo(Mean)
(b)ekigeranyo(average)
(c)Ensinga(mode)
(d)Ensekkati(Median)
(e)Ekigeranyo (Quotient)
(f) Omwawuzo(range)
Wetegereze:
(i) Omugerageranyo(Ratio)
(ii)Ekigerageranyo(Rate)
(iii)Olusekkati(Diameter)
97npxrp92injyt4hei7yq781h1flkru
Ebikolwa
0
5978
54902
34069
2026-06-13T12:03:45Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54902
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
__FORCETOC__
[[File:Illustration of the verb.svg|thumb|ebikolwa (verbs) ]]
Mu Luganda ekikolwa kye kigambo ekiraga omukozi ky’aba kola mu mboozi. Mu ngeri endala ekikolwa y'entabiro y'emboozi; kye kigambo emboozi eyo kw'etabira. Abamu kye bava ekikolwa bakiyita ''Nnantabira''.
Ebikolwa birimu ebiti ebikulu bibiri:
* '''Ebyemala'''
* '''Ebiteemala'''
==Ebikolwa ebyemala==
Bino tubiyita ebyemala olw’ensonga nti bisobola okuyimirirawo ku lwabyo byokka butengerera ne biwa amakulu.
Ebikolwa bino ebyemala era tubyawulamu ebiti bibiri era nga bye bino:
* Ebyetaaga ekikolebwako
* Ebiteetaaga kikolebwako
a) Ebikolwa ebiteetaaga ekikolebwako bye bino nga; okwebaka, okutunula, okuseka, okufa, n’ebirala.
Omuntu bw'akola sentensi omuli ebikolwa ebyo n'ebirala ebifaanana waggulu, amakulu gatereekeka bulungi. Mu ngeri eyo obeera teweetaaga kweongerako kigambo kyonna. Okugeza, omuntu bw'agamba nti, ''Anna yeebase'', toyinza kubuuza nti, yeebase ki?
Ebyokulabirako:
* Omwana yeebase.
* Maama atunula.
* Omulenzi aseka.
* Omubbi afudde.
Weetegereze:
Mu mboozi ezo waggulu okuggyako ng’awuliriza oba omulabi ayagala kumanya ensonga lwaki ekikolwa kikolebwa olwo ayinza okubuuza.
b) Ate waliwo ebikolwa ebyemala wabula nga byetaaga ekikolebwako mu mboozi.
Okugeza:
* Omwana akuba omupiira.
* Maama asusa ebinyeebwa.
* Omulenzi aleese ekitabo.
* Omubbi abbye ettooke
Mu mboozi esooka omwana yakola ekikolwa “eky’okukuba”, ng’ekikolwa kino akikola ku “mupiira“.
Erinnya erikolebwako (omupiira) lye liyamba ekikolwa ekikolebwa mu mboozi eyo waggulu okumalawo okwebuuza okwandibaddewo singa omuntu agyogera/awandiise emboozi eyo abeera nga talitaddeeko. Ne mu mboozi endala bwe kityo bwe kiri.
Okugeza:
Omwana akuba (akuba ki?).
Weetegereze: Bulijjo singa emboozi ebaamu ekikolwa nga kyemala naye nga kyetaaga ekikolebwako, nakasigirwa enkozi mu mboozi ebeera '''a-'''.
==Ebikolwa ebiteemala==
Muno mulimu ebikolwa nga:
-va
-ja
-beera
-sooka
-lyoka n'ebirala
Bino tubiyita ebiteemala kubanga tebisobola kuyimirirawo butereevu ku lwabyo mu mboozi ne biwa amakulu.
Weetegereze: Ebikolwa bino okuwa amakulu tubiyunga ku nakasigirwa enkozi, tuyinza okweyambisa embu z’amannya oba tuyinza okweyambisa nakasigirwa ez’obuntu eziteemala.
Eby’okulabirako
Namukasa alya muwogo.
Akayingo ako '''a-''' tukayita ''nakasigirwa enkozi'''.
Newankubadde nga tugamba nti ebikolwa bya mirundi ebiri; ebyemala n’ebiteemala, naye tulinayo ebikolwa ebiyitibwa ebikolwa ebiyambi.
Ebikolwa ebiyambi omulimu gw’abyo kuyamba ku bikolwa ebirala ebiba biri mu sentensi eyo eba ewandiikiddwa. Ebikolwa bino ebiyambi biyinza okukozesebwa nga bisukka mu kimu mu sentensi. Ebimu ku byo bye bino:
* -tera
* -va
* -kanda
* -lyoka
* -sooka
* -fa
* -bakira
* -ba
* -gira
n’ebirala.
Ebikolwa ebyo tuubirabira mu mboozi nga zino wammanga:
* Omwana atera okuzuukuka ekiro.
* Tuva kukima mazzi kuluzzi.
* Baakanda kulinda nga buteerere.
* Omukyala asooka kulima mu lusukuwe.
* Bakira tulinda nga ye yakyaludde dda.
* Omyizi afa gawandiika.
Weetegereze:
* Ebiseera ebisinga ekikolwa ekiyambi kitera nnyo okuddirira ekikolwa ekyo kye kiyamba mu mboozi.
* Ebimu ku bikolwa ebiyambi oluusi biyinza okweyambisibwa ng’ebikolwa ebyemala ku lwabyo mu mboozi.
*
Okugeza:
# Maama ava mu katale.
# Omuyizi oyo y’asooka buli lunaku.
# Musoke abeera Kampala.
==References==
'''''A Luganda Grammar''''' by E. O. Ashton, E. M. K. Mulira, E. G. M. Ndawula, A. N. Tucker
21ga9t7ohhgiqtu8756tu37oi63mv2e
Ekitooke
0
6008
54943
37857
2026-06-13T13:08:20Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54943
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
__TOC__
[[File:A banana platation with clouds above a green mountainous scenery in Western Uganda 02.jpg|thumb|Ekitooke]]
Ekitooke kimera kikulu nnyo mu Buganda. Bwe bisimbibwa nga bingi, bikola ekiyitibwa olusuku. Mu Buganda tulina ebika by'ebitooke eby'enjawulo nga Nakitembe, Nakyetengu, kayinja, Mpologoma, kisansa, musakala,katwalo, kivuuvu, gonja, ndiizi n'ebirala.
=== Ensimba y'ekitooke ===
Omulimi yenna bw'abeera asimba ekitooke ateekwa okufuna ekifo nga kigimu bulungi. Ekitooke kiteekwa okuweebwa ebbanga lya fuuti nga kkumi okuva ku kitooke ekimu okudda ku kirala.
Ekinnya omusimbibwa ekitooke kirina okubeera fuuti nnya ku nnya mu bugazi ate mu kukka fuuti bbiri. kino kiyamba omulimi okufuna ekifo okumpi w'ateeka ebigimusa kubanga ebiriisa bino tebiteekeddwa kuteekebwa ku kitooke kwennyin, wabula ku mabbali g'ekinnya ng’olwo enkuba bw'etonnya amazzi ggo ne galyooka gakulukusa ebiriisa bino okubuuza ku bitooke mu bigere ebisaanidde.
Bw'obeera osima ekinnya, ofuba okulaba nga ettaka eriddugavu n'erimyufu liteekebwa mu bifo eby'enjawulo kuba si buli ttaka nti libeera ddungi okuteeka ku kitooke era wano tusaako ettaka eriddugavu lyokka.
Bw'omala okusima ekinnya, wansi osookayo evvu olwo n'ozzaako obusa naye nga bulina kuba nga buwolu kuba bwe buba obulungi okuteeka ku kitooke.
Olwo bw'omala okuteekamu obusa bikkako ettaka eriddugavu nga wano oyinza okusooko n'okirekamu sabbiit oyinza okuteekamu endu ku ssaawa eyo naye kino kibeera eri ggwe nga omulimi.
Bwoba ogenda okusimba ebitooke goberela bino: 1 Ekinnya kirina kuba nga kigazi ate nga kiwanvu. 2 Ng'omaze okusima ekinnya, teekamu obusa okumala ssabiiti emu ng'obutabudde n'ettaka mu kinnya. 3 Nga ssabiiti ssatu ziyiseewo,takula mu kinnya muli mwe watabulira obusa akatuli nga kawanvu oteekemu endu.
===Endabirira y'ekitooke ===
[[File:GUSHARIRA URUTOKI.jpg|left|thumb|269x269px|Pruning]]
Omulimi alina okusalira olusuku lwe waakiri emirundi ebiri mu mwezi. Wano omulimi alina okuggya essanja, ebireka n'ebyaayi ku kitooke. Omulimi alina okweegendereza ebintu by'akozesa mu kusalira ng’obwambe, ebiwabyo, ejjambiya n'ebirala kuba bigambibwa okusaasaanya obulwadde mu bitooke. Kirungi obutagabana bintu ebyo na muntu mulala alina olusuku.
Olusuku singa luweza eky’e ezo mwenda ng’ebitooke bitandise okuleeta engo oba okussa, omulimi talina kuddamu kulimisaamu nkumbi kuba emirandira giba giranze nga singa gitemebwa kikosa enkula y'ekitooke.
Omulimi alina okuggya [[empumumpu]] ku kitooke nga ssinga ebiwagu byonna bibeera biweddeyo nga kino akikola akozesa omuti gw'amakabyo so ssi kambe okutangira okusaasaanya obulwadde.
Ekitooke nga kiwezezza endagala taano tandikirawo kubika ntenbu. Ekitooke tekirina kubeerako ssanja era tokikkiriza kubeerako mpumumpu. Ekitooke kirekeeko ensukusa ssatu kikisobozese okussaako ettooke eddene. Ekitooke bwe kiba nga kirumbiddwa obulwadde, kisigulemu mangu nga tekinayongera kubusaasaanya. Weewale okufuuyira mu lusuku n'eddagala okugeza nga 2FOD kuba lya bulabe nnyo era lisobolera ddala okulusaanyaawo amangu ddala, okusinziira ku SSEMBALIRWA NICHOLAS omulimi omukugu ku kyalo [[MBAZZI]] nga bw'annyonnyola.
[[File:Starr-080611-8481-Musa sp-growing in mulch pile-By seaplane hangar Sand Island-Midway Atoll (24802241412).jpg|thumb|Mulching|269x269px]]
=== Okubikka olusuku ===
Omulimi alina okubikka olusuku ng’akozesa ebintu nga ebisoolisooli, ebisagazi ebikaze n'ebintu ebirala ebitamera singa babeera bikozeseddwa.
Omulimi asobola Okukozesa nnakavundira, obusa obuwolu ng’ebiriisa eri ebitooke. Wano ebiriisa bino biteekebwa mu mabanga so si ku bitooke ku bikolo kwennyini nga wano singa enkuba etonnya amazzi gakulukusa obugimu buno mu muwendo ogw'ekigero eri ekitooke.
Enkuba singa etonnya osobola okukuluggusa ettaka ko n'ebigimusa wabula wano omulimi asobola okutema ensalosalo mu lusuku okutangira embeera eno.
=== Emigaso gy'ekitooke ===
# Ekitooke kuvaako emmere eribwa abantu ate n'ebiwata ebiva ku matooke mmera ya bisolo.
# Ebitooko kuvaako ebyayi ebikozesebwa okuluka ebirago, okusiba emmere, enku n'ebirala.
# Ebitooke kuvaako endagala ezikozesebwa mu kusaaniika n'emirimu emirala.
# Ebitooke bikozesebwa mu kutimba nga ku mikolo, ku makubo okulaga ewantu, okugeza ewali emikolo.
# Ebitooke ebintu ebivaako bitundibwa, okugeza endagala ne muvaamu ssente.
# Ebitooke bikozesebwa mu buwangwa Okugeza singa entaana esimibwa n'etaziikwamu muntu esimbwamu ekitooke.
# Ebitooke bivaako enjogera okugeza ekisoko "yasimbyeyo ekitooke".
# Ekitooke kuvaako essanja erikozesebwa mu kuzimba ensiisira, okunyookeza kaabuyonjo n'ebirala.
# Ebitooke bivaako emizing’oonyo egyeyambisibwa mu kufumba.
# Bivaako emizannyo egyazanyibwanga abaganda, Okugeza okulwana entooketooke.
# Ebitooke bivaako empumumpu nga byakuzannyisa by'abaana wamu n'okubisaanikiza ku bidomola.
# Ebitooke by akayinja bivaako amabidde agakozesebwa mu kufumba omwenge oba walagi.
# Kuvaako ebireka ebikozesebwa mu kusogola omubisi naddala mu byalo.
# N'ekisembayo ebitooke ebikozesebwa nga ekintu ekyokusomako mu masomero.
# Tufunako endagala
# Tufuna ne mere
=== References ===
Ssozi Kirwana ''Ebyobuwangwa y’Emmunyeenye y’Eggwanga''
kxowvrinf4313735ea49yzvvkvb7j0s
Ebipooli eby'enkyusabuziba (Chemical compounds)
0
6023
54922
33692
2026-06-13T12:15:04Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54922
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mu kwogera okw’oluganda ,waliwo :
[[File:2006-02-13 Drop-impact.jpg|thumb|chemical compound]]
(i)“ebipooli eby’enkyusabuziba”Ekipooli kigerageranye
(ii)Ekipooli ebitali bya nkyusabuziba(nonchemical blends).
Enkyukakyuka ezibaawo mu kipooli eby’enkyusabuziba ziviira ddala mu buziba bw’ekintu(ata atomic level) era ennukuta “.Ekipooli kino kibaamu ekwasowazo (chemical bonding) eziviira ddala mu buziba bwa “atomu ez’enjawulo.
Ekipooli ekeyekikemiko (chemical compound) , sabusitansi ey’enkyusabuziba ejjawo nga endagakintu(element) bbiri oba okusingawo ez’enjawulo zegasse wamu mu mugerageranyo ogw’ekipimo (fixed ratio). Amazzi (H2O), ekyokulabirako, kipooli kya nkyusabuziba oba ka tugambe nti kipoli ekikyuse obuziba , ekikolebwa obuziba(atomu) bwa ayidologyeni bubiri ku buli atomu(kaziba) ya okisigyeni emu. Sodiyaamukololayidi (NaCl) kipooli kya atomu ya sodium emu ku buli atomu ya kololayidi emu. Ekintu ekikulu ku kitooli kwe kuba nti kiba n’ekibalanguzo eky’ekikemiko (chemical formula), ekinnyonnyola omugerageranyo atomu za buli erementi mwe zekwasiwaliza.
Ekisonjozo 2: Ekipooli
Ekipooli eba sabusitansi ekolebwa endagakintu(elements) ez’enjawulo bbiri oba okusingawo nga zikwasiwaganyiziddwa wamu mu omugerageranyo ogw’enkomeredde (fixed ratio).
Ezimu ku ndagakintu ezisinga okukyaka mu bulamu obwa bulijjo mulimu Kitondekamazzi (hydrogen), Kaboni (carbon), Okisijeni, keriyamu (helium), n’endala ze tugenda okulaba.
Molekyo biba birimba bya buziba nga bikwasiwaziddwa wamu(bonded together) mu ngeri y’emu ebigambo bwe biba ebirimba bya nnukuta. Ennukuta K esigala K mu buli kigambo ky’erimu mu ngeri y’emu atomu ya kaboni (C) bw’esigala nga atomu ya kaboni mu buli kitoori mw’eba eri.
Endagakintu eza bulijjo ziyinza okuzimba molekyo za njawulo nnyo naye atomu ezikola erementi zino zo zisigala bwe zityo mu buli ndagakintu, mu buli kitoori. Yadde nga obuziba bulina enzitoya n’ensengeka za njawulo, zonna zizimbiddwa n’ebitundu bye bimu ebiyitibwa obusannyalazo (electrons), obukontanyo (protons) ne nampawengwa (neutrons) era ebitundu bya atomu bino bye bizimba obwengula nga bwe buli.
Nga bwe tulabye, ebipooli ziba sabusitansi ez’enkyusabuziba (pure substances), ezikolebwa endagakintu bbiri oba okusingawo nga endagakintu zino zikwasiwaziddwa okuva mu buziba bwazo, ntegeeza mu nkyusabuziba mu migerageranyo gy’enzitoya emigere (fixed mass ratios). Endagakintu mu kipooli zikwataganyizibwa wamu n’enkwasowazo ez’enkyusabuziba (chemical bonds).
Okusobola okunnyonnyoka obulungi kalonda w’ebipooli ka tutandike ne molekyo. Molekyo gwe mulamwa ogunnyonnyola atomu ezikwasiganyiziddwa n’enkwasowazo ez’enkyusabuziba (chemical bonds).
Buli mugattiko gwa atomu gukola molekyo. Ekipooli eba molekyo ekolebwa mu atomu eza erementi ez’enjawulo. Ebipooli byonna ziba molekyo naye si buli molekyo nti kipooli. Ggaasi ya ayidologyeni (H2) eba molekyo naye si kipooli kubanga ekolebwa buziba bwa ndagakintu bwa kika kimu kyokka. Amazzi (H2O) gayinza okuyitibwa molekyo oba ekipooli kubanga gakolebwa obuziba bwa ayidologyeni (H) ne okisigyeni(O).
Waliwo enkwasowazo z’enkyusabuziba ezikwasawaza awamu obuziba za mirundi egy’enjawulo: Enkwasowazo ez’ekigabanyo n’enkwasowazo ez’ekivaatiso era eziyitibwa enkwaswazo ez’ekiyayayaano eky’amasannyalaze (electrovalent bonds). Atomu ezigabana obusannyalazo mu nkwasowazo z’ekikemiko (in a chemical bond) ziba n’enkwasowazo ez’ekigabanyo (covalent bonds). Molekyu ya okisigyeni (O2) kya kulabirako kirungi ekya molekyu erina enkwasowazo ez’ekirokeero (covalent bond). Enkwasowazo ez’ekiyayaano eky’obusannyalazo (Ionic bonds) zibaawo nga obusannyalazo bugabiddwa okuva mu atomu emu okudda mu ndala.
Omunnyo gwo ku mmeeza (NaCl), kyakulabirako eky’ekipooli eky’enkwasowazo ey’ekiyayaano ky’obusannyalazo (ionic bond). Wakiwo n’enkwasowazo ey’ekika eky’okusatu: enkwasowazo ez’ekyuma (metallic bonds) ezibeerawo wakati wa atomu z’ekyuma. Tugenda kuteeka essira ku nkwasowazo ez’ekivaatiso (ionic bonds) n’enkwasowazo ez’ekigabanyo (covalent bonds).
[[Category:Ebyobuziba]]
615clrro98y9lf7h4txwxfkmdxvb6lp
Ebiseera
0
6142
54935
36410
2026-06-13T12:30:16Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54935
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:London Big Ben Inner Clock Face 1070925-PSD.jpg|thumb|EBISEERA BYA WUKANA OKUSINZIRA KU BBUDDE]]
Mu Luganda tulina ebiseera ebikulu mukaaga omukolerwa ebikolwa eby’enjawulo. Buli kiseera kirina akabonero kaakyo akakyoleka. Kakabonero ako tukayita akawango (affix).
* Ekiriwo/ekya bulijjo
* Ekyakayita
* Ekyayita
* Ekirijja
* Ekinajja
* Ekyayise
=== Ekiseera ekyakayita/ekiyise ===
Ekiseera kino tukikozesa bwe tuba nga twogera ku kikolwa ekibaddewo oluvannyuma lw’essaawa mukaaga emabega nga kimaze okubaawo. Ekikolwa ekirimu ekiseera kino kiragibwa n’akabonero aka '''–e''' ku nkomerero yaakyo.
Eby’okulabirako:
- Nkoze
- Nnyimbye
- Bakutte
- Batambudde
Mu ngeri yeemu, ekikolwa ekiyambi –badde kyeymbisibwa nnyo singa tuwandiika emboozi erimu ekikolwa ekiri mu kiseera ekyakayita. Okugeza;
- Abadde akola.
- Mubadde mulya.
- Babadde basoma.
=== Ekiseera ekiriwo/ekya bulijjo ===
Ekiseera ekiriwo (present continuous) n’ekieera ekyabulijjo (present simple) mu Luganda bizibu okwawula mu mpandiika naye omuntu bw’abeera anyumya emboozi kiba kyangu okwawula ekiseera mw’aba ayogerera.
Mu biseera bino byombi temuli buwango bubiraga era ekikolwa kisigala mu mbeera yaakyo nga tekikyusiddwamu.
Eby’okulabirako:
* Bulijjo tulya bulungi
* Abaana bazannya mupiira kati.
* Ndeka nsoma bitabo byange.
* Buli lunaku nteekwa okuyimba.
* Buli lunaku nzina
=== Ekiseera ekinajja/ekijja ===
Tukozesa ekiseera ekijja bwe tuba nga tulaga nti ekikolwa kigenda kukolebwa mu bbanga eriri wakati w’essaawa omukaaga n’abiri mu ennya. Bwe tuba tuwandiika sentensi erimu ekiseera ekinajja, mu kikolwa twongeramu ennyingo eraga ekiseera ekyo '''–naa-''' era akawango ako tukawandiika oluvannyuma lw’okwandiika nakasigirwa enkozi.
Eby’okulabirako;
* Nnaamulaba enkya.
* Tunaagenda ku makya.
* Banaalima akawungeezi.
* Anaasoma enkya.
Ekiseera kino oluusi tuyinza okukiraga nga tweyambisa ekikolwa ekiyambi ''jja'' nga tukyeyambisa oluvannyuma lw’okuwandiika nakasigirwa enkozi era nga ekikolwa ekiyambi “jja” kyekiyimirirawo mu kifo awandibadde akabonero k’ekiseera –naa-.
Eby’okulabirako:
* Tujja kugenda enkya.
* Bajja kulima akawungeezi.
* Ajja kusoma enkya.
=== Ekiseera ekirijja ===
Singa omuntu ayagala okwogera ku kikolwa ekiribaawo oluvannyuma lw’essaawa abiri mu nnya n’okweyongerayo akozesa ekiseera ekirijja era ekiseera kino kiragibwa n’akayingo ka '''-li-''' kawandiikibwa oluvannyuma lw’okuwandiika nakasigirwa enkozi.
Eby’okulabirako:
* Olimulaba ng’azze.
* Balisoma ku ssande.
* Ndigenda naawe.
* Alibatwala ku mmande.
Ekiseera kino kyo tekirina kikolwa kiyambi.
=== Ekiseera ekyayise ===
Kino kibeerawo mu bbanga eriri wakati w’essaawa omukaaga n’ekkumi n’ebbiri okuva ekikolwa we kyakoleddwa. Ekiseera kino kigatta ebintu bibiri, ekiseera ekyayita, kye tulaga n’akawango –a- ate n’ekiyise kye tulaga n’akawango '''–e-'''. Awo nno, akawango akalaga ekiseera kino ke kano, '''-a-e'''. Okugeza;
Asoma ____yasomye
=== Ekiseera ekyayita ===
Kino kibeerawo okusukka essaawa abirimu nnya okweyongerayo okuva ekikolwa lwe kyakolebwa era nga kiragibwa n’akabonero aka '''-a-'''. Okugeza;
* Twalya
* Yakaaba
* Yafa
* Baabireeta
* zadduka
=== References ===
A Luganda Grammar by E. O. Ashton, E. M. K. Mulira, E. G. M. Ndawula, A. N. Tucker
tkwha48ea86948c0nm2mosnkb0ctpe1
Ebitontome bya Charles Muwanga Ebya Sayansi(Charles Muwanga's Poems of Science)
0
6233
54942
21301
2026-06-13T13:06:21Z
Ssemmanda will
3837
added databox
54942
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Ekitontome ky'Amasoboza (The Poem on Energy)
Amasoboza agasoboza ebisoboka
Tewali kisoboka, tewali kikolebwa awatali Masoboza
Amasoboza maanyi agasoboza
Gano ge masoboza Gano ge masoboza
Amasoboza agasoboza ebisoboka
Amasoboza agasoboza ebisoboka
Tewali kisoboka, tewali kikolebwa awatali masoboza
Waliwo amasoboza eg’ebbugumu
Gaba masoboza ga bwoki, masoboza ga nabbugumya
Gano ge masoboza agajjiisa ebifumbibwa
Amasoboza agasoboza ebisoboka
Tewali kisoboka, tewali kikolebwa awatali masoboza
Waliwo amasoboza ag’ekitambuzo
Gano ge gatambuza ebitambula ng’emotoka
Ennyanguyirizi n’ebiramu
Amasoboza agasoboza ebisoboka
Tewali kisoboka, tewali kikolebwa awatali masoboza
Waliwo amasoboza agava mu kulya
Gano ge masoboza ag’emmere
Atagalina nga taakole
Anti gava mu kulya
Amasoboza agasoboza ebisoboka
Zino z’ensibuko z’amasoboza
Waliwo amafuna aga nakavundira
Amafuta ag’amanda oba ebyanda
Enku ez’emiti n’amazzi agakulukuta
Amasoboza agasoboza ebisoboka
Amasannyalaze masoboza
Amasoboza agava mu mazzi agakulukuta mu biyiriro
Amasoboza agava mu bitomeggero by’obuziizi
Amasoboza aga nnyukiriya gaba masoboza ga buziizi
Amasoboza agava mu bitomeggero by’obuziba
Amasoboza aga atomu gaba masoboza ga buziba
Amasoboza agasoboza ebisoboka
Lokola amasoboza! Todiibuuda masoboza!
Gakozese bulungi okukuuma obutonde bw’ensi
Toyonoona ntobazi omuli ensibuko y’amazi
Buli awava omuti simbawo omuti
Ogwo mulanga gwa Kabaka wo !!
2. Ekitontome kya "Empalirizo" ekisooka
(the first poem on "the Forces")
Empalirizo Empalirizo
Empalirizo eba mbeera ewaliriza
Tewali kuva awatali mpalirizo
Okuva kwonna kwetaaga empalirizo
Emotoka okuva yetaaga empalirizo
Ennyonyi okuva yetaaga empalirizo
Empalirizo Empalirizo
Empalirizo ziva mu kusika, okusindika, oba okunyooleza
Okuseetuka kuva ku mpalirizo
Okutambula kuva ku mpalirizo
Empalirizo ebeera mbeera ewaliririza
Awatali mpalirizo tewaba kuseetuka yadde okuva mu kifo
Empalirizo Empalirizo
Ekitambuzo nakyo kyetaaga empalirizo
Ekitambuzo kyetaaga amasoboza agasobozesa empalirizo
Ekitambuzo kubaamu okuseetuka
Kuno kuba kuva
Empalirizo empalirizo
Zirimu ekikuubagano, ekinyigirizo, n’ekikkatiro
Zirimu Essikirizo n’ensikirizo
Ensikrizo ziba za magineeti
Ate essikirizo liba lya seng’endo
Wakati w’ enjuba ne enkulungo zayo
3. Ekitontome ky'Empalirizo eky'Okubiri
(the second poem on "the Forces")
Mpalirizo Mpalirizo
Eba mbeera ewaliriza n’eviirako okuva
Okuva kuseetuka, kutambula, kuva mu kifo
Sindika osike
Okole empalirizo
Mpalirizo, Mpalirizo
Zikola okutambula, zikola okudduka, n’okufumuuka kw’enfuumo
Emisinde nagyo giva ku mpalirizo
Emisinde n’obwolekero bikuwa engenda velocity
Mpalirizo Mpalirizo
Zikola okutebenta okutebentuka n’okutolontoka
Okutebenta acceleration
Okutebentuka deceleration
Okutolontoka eba momentum
4. Ekitontome ky’ Okuva
(The Poem of Motion)
Motion Okuva
Okuva kuba kuseetuka, kutambula kuva mu kifo
Mu bwengula buli ekiri, kiri mu kuva
Ogwo guba mugendo
Omugendo kuva okweyongerayo
Motion Okuva
Buli mugendo kuba kuva naye si buli kuva nti mugendo
Okujugumira nakwo kuva
Okuva okweyongerayo obutereevu guba mugendo
Motion Okuva
Mu bwengula buli ekiri, kiri mu kuva
Okuva kiva ku mpalirizo
Empalirizo zetaaga amasoboza
Amasoboza agasobozesa empalirizo ezireetawo okuva
Motion Okuva
Okuva kulimu engeri
Waliwo ensibukuva Kinematics
Waliwo engerikuva Dynamics
Eryo ssomabutonde ery’okuva
The Physics of Motion
Motion Okuva
Ensibukuva ziba nsibuko za kuva
Engeri kuva ziba ngeri za kuva
Okuva kulina ensibuko mu mpalirizo
Okuva kulimu engeri ng’omugendo ogw’omwetoloovu
N’omugendo omutereevu
Motion kuva
Omugendo ogw’eomwetoloovu eba curved motion
Omugendo omutereevu eba linear motion
Omugendo guva ku mpalirizo
Empalirizo zetaaga amasoboza
5. Ekitontome ku Nabuzimbe
(the Poem of Matter)
Nabuzimbe Nabuzimbe Matter
Nabuzimbe Nabuzimbe matter
Buli ky’olaba ne ky’otalaba ekiriwo Nabuzimbe
Anti kirina Obuzimbe
Nabuzimbe ye Nakazaala w’Obuzimbe bwa buli kintu
Nabuzimbe Nabuzimbe Matter
Nabuzimbe era tukiyita kintu
Nabuzimbe era eba sabusitansi
Nabuzimbe era eba matiiriyo
Nabuzimbeeba nzitoya, eba nzitoyo
Nabuzimbe Nabuzimbe Matter
Embeera za Nabuzimbe ziri ttaano
Buli Nkalubo(solid), buli Kikulukusi(liquid) na buli Mukka(Gas)
Ejjengerero(Plasma) nayo mbeera ya Nabuzimbe
Oluzira nayo mbeera ya Nabuzimbe
Nabuzimbe Nabuzimbe Matter
Ekiriwo ekirabika n’ekitalabika eba Nabuzimbe
Nabuzimbe eriba enzitoya(Mass) n’obuzito
Amazzi okufaana n’enkalubo galina enzitoya n’obuzito
Empewo etalabika nayo erina enzitoya n’obuzito
Nabuzimbe ebugaana ekibangirizo kubanga erina ezitoya
6.Ekitontome ky’Amazzi
(the poem on water)
Amazzi Water
Erinnya ery'enkyusabuziba Chemical Name
Gayitibwa Ayidologyeni-bbiri-okisayidi
Ky’ekipooli ky’amazzi oba Molekyu y’amazzi
Galimu endagabuzimbe eya ayidologyeni
Galimu endagabuzimbe eya okisigyeni
Endagabuzinbe ezo ebbir ze zikola ekippoli molekyo y’amazzi
Amazzi gabuzabuza
Amazzi agakutte nga omuzira eba nkalubo ?
Omuzira ogumerenguse n’enduumo etondowadde kiba Kikulukusi ?
Amazzi agafumuuka , eba nfuumo ,Mukka ?
Amazzi Gannyogoze
Amazzi Gabugumye
Amazzi Gafumbeko
Olabe ekibeerwo
Amazzi ddala gabuzaabuza
Gabuzaabuza
Amazzi ddala gabuzaabuza
7.Ekitontome ku Empalirizo z’Obutonde
(the Poem on the Forces of nature)
Okuva kwonna kwetaaga empalirizo
Empalirizo kisonjolwa nga kusika okuvaamu essikrizo n’ensikirizo
Empalirizo kisonjolwa nga okusindika n’okunyooleza
OKuva kwonna kwa mpalirizo
Okuseetuka kuva ku mpalirizo
Okutambula kuva ku mpalirizo
Okuva kwonna kwa mpalirizo
Empalirizo ebeera mbeera ewaliririza
Awatali mpalirizo tewaba kuseetuka yadde okuva mu kifo
Okuva kwonna kwa mpalirizo
Empalirizo zisibuka mu Masoboza
Awatali masoboza tewaba mpalirizo
Okuva kwonna kwa mpalirizo
Ekitambuzo nakyo kyetaaga empalirizo
Empalirizo etambuza ebitundu by’ensengekera ng’ennyanguyirizi
Okuva kwonna kwetaaga empalirizo
Empalirizo z’obutonde zirimu ebika
Waliwo essikirizo nga essikirizo ly’enjuba n’essikirizo ly’ensi
Okuva kwonna kwetaaga empalirizo
Empalirizo z’obutonde zirimu ebika
Waliwo ekikuubagano, ekinyigirizo, n’ekikkatiro
Okuva kwonna kwetaaga empalirizo ng’ensikrizo
Ensikirizo eringa essikirizo naye ensikirizo teriba ssikirizo
Ensikrizo ziba za magineeti ate essikirizo ziba za seng’endo ng’enjuba ne enkulungo
8.Ekitontome ekirala eky’Empalirizo
Empalirizo Empalirizo
Sindika osike
Naye nga oyita mu kikuubagano
Okuseetula ebintu
Olina kukozesa mpalirizo
Empalirizo ,empalirizo
Tezewalika , ze zijja ebintu mu kifo
Okutebentesa
Empalirizo ze zitambuza ennyanguyirizi
Empalirizo Empalirizo
Ebidduka bizikozesa okutambula
Emotoka etambula lwa mpalirizo
Ennyonyi edduka lwa mpalirizo
Ekizungirizi n’ennyonyi bibuuka lwa mpalirizo
Empalirizo Empalirizo
Endogoyi nayo ekozesa mpalirizo
Ensolo okutambula yetaaga empalirizo
Awatali mpalirizo yonna
Tuba tusigala mu kifo kimu
Awatali mpalirizo tewali kukola
II.Ebitontome by’Ekibalangulo(the Poems of mathematics)
1.Ekitontome ky’Ekibalangulo
Kino kibalangulo ! Kino Kibalangulo
Ekibalangulo kiba kibalo
Ekibalo kuba kubala
Ekibalangulo kyogeza kubaza
Okubaza kuba kubalanguza
Okubalanguza kuba kubalangula
Kakensa w’essomabuzimbe Physics aba munnassomabuzimbe
Ow’essomabutonde Physics aba munnassomabutonde
Ow'Essomabuziba Chemistry aba Munnassomabuziba
Kyokka kakensa w’ekibalangulo aba Mubalanguzi
Ekibalangulo Sessomo Discipline eggazi
Ekibalangulo kirimu amasomo ag’enjawulo
Wamma ddala ekibalangulo kigazi ddala!
Ekibalangulo kitandika na mugereeso gwa Nnamba
Number theory
Muno mulimu okulambika ebika by’ennamba eby’enjawulo
Ekibalangulo kisimbira mu misingi gy’ennamba
Number bases
Emisingi gy’ennamba mu bumbi giba misimba
Ekibalangulo kirimu emigereko
Math Sets
Emigereko gigereka ebintu mu mirengo
Ekibalangulo kirimu emigerageranyo
Mathematical ratios
Emigerageranyo giba miwendo egyegerageranya
Ekibalangulo kirimu emigendaganyo
Mathematical proportions
Emigerageranyo ebiri egyenkanankana gikola emigendaganyo
Ekibalangulo kirmu emikwanaganyo
Mathematical relations
Omukwagaganyo gukwanaganya emisengeko gy’emigogo emisengeke
Ekibalangulo kirimu emitundu oba emikutule
Fractions
Omutundu guba muwendo ogusalemu ebitundu oba omukutulemu
Ekibalangulo kibalo kya mitonnyeze
Decimal numbers
Kubanga zinno namba ezirimu akatonnyeze
Ekibalangulo kibalo kya Nakyenkanya njuyi ne nakyekubira
Equations and ineqailties
Kubanga gyenkanya enjuyi oba okwekubira
Ekibalangulo kibalo kya Kigobansonga
Ng’eno eba variation
Kubanga kino kibalo kya ggobansonga
Ekibalangulo kibazamukisa, ekibalo ky'Omukisa
Eno nga probability
Anti ababalanguzi n’omukisa bagubaza.
Ekibalangulo kibalo ekibaza Obuufu
Mathematical Locus
Anti Kibaza obuyitiro
Ekibalangulo kirimu kalonda ne kalondomusengeke
Data and statistics
Anti kibaza kalonda ne kalondomusengeke
2.Ekitontome ku Omugereeso gw’ennamba(The Poem on number theory)
FFe tuli embaata ento tuyigabuyizi kubala tubala nga tuddamu
Emu bbiri satu nnya…..okweyongerayo mu entakoma
Oba esooka , eyokubiri , eyokusatu …okweyongeryo mu entakoma
Tutandika na Mugereeso gwa namba Number Theory
Lino Ssomo erigereesa ku namba numbers
Ligereesa ku nambiso Numerals
Mulimu ennamba eza kibazo
Cardinal numbers
Zino ziba ennamba ezibala era zitandika n’emu
Ennamba ezibala
Counting numbers
Zino nazo zitandika n’emu okweyongerayo mu entakoma
Ennamba ez’ensibo
Natural numbers
Zino zzo zibaddewo era ziribaawo
Ennamba ez’endagakifo
Ordenal numbers
Zino ziraga bifo , ekisooka, eky’okubiri ..n'okweyonerayo mu entakoma
Ennamba eza ndagalinnya
Nominal numbers
Zino ziraga kifo kya linnya
Ennamba eza kigaanira
Odd numbers
Zino ziba n’enfikko
Ennamba eza kyegabanya
Even numbers
Zino zegabanya obutaleka nfikko
Ennmba eza kyebiriga
Square numbers
Zino ziva mu kwebiriga namba
Ennamba eza kyesatuza
Cube numbers
Zino ziva mu kwesatuza namba
Enamba enzibuwavu
Complex numbers
Zino ziba nzibuwavu
Ennamba enzijuvu
Whole numbers
Zino teziba za mikutule teziba za mitundu yadde emitonnyeze
Enamba ez’emikutule
Gini mitundu
Emiwendo egy’ebitundu
Ennamba ez’emitonnyeze
Decimal numbers
Gino giba n’akatonnyeze
Ennamba ez’omugerageranyo
Rational numbers
Zino zikola emikutule
Ennamba ezitali za mugerageranyo
Irrational numbers
Tezikula mukutule
Waliwo kibalirampuyibbiri
Zino ziba yintegya
Zino zibalira mpuyibbiri
3.Ekitontome ku Essomampimo(the Poem on Geometry)
Lino ssomampimo study of dimensions
Era ssomankula study of shapes
Ssomo lya mpimo Ssomo lya nkula
Enkula ey’ekibalangulo eba
Eba Mpimo emu one dimensional oba
Oba Mpimobbiri two dimensional
Oba mpimosatu three dimensional
Essomampimo era ssomankula
Nkula ez’ekitendero plane figures
Ziba nkula za museetwe flat shapes
Essomampimo era ssomankula
Enkula ey’enkalubo solid figures
N’enkula ez’ekibangirizo space figures
Waliwo n’enkula ennetoloovu
Era eyitibwa entoloovu
Eno nkula ya kitendero eyitibwa Circle
Waliwo kyesimba
Olungereza rectangle
Eno nayo ya kitendero
Waliwo kyebiriga
Olungereza square
Eno era kyesimba
Waliwo mpuyisatu oba mawetasatu
Olungereza trigony oba triangle
Eno erina enjuyi Satu
Waliwo mpuyinnya
Olungereza quadrilateral
Eno erina enjuyi nnya
Waliwo ekigulumiro prism
Ekitali kitendero
Kino kiba kigulumivu
Waliwo enkunu oba enkinu
Olungereza cylinder
Eno eba nkula ya lusoggo oba ya kasoggo
4.Ekitontome ku Mpiyinnyingi
(the Poem on Polygons)
Mpuyinnyingi Mpuyinnyingi
Polygons Polygons
Zino nkula ezirina empuyi ennyingi
Waliwo mpuyisatu
Erina enjuyisatu
Eno nayo mpuyinnyingi
Mpuyinnya
Olungereza quadrilatrela
Eno erina enpuyinnya four sides
Mpetonnya
Olungereza Qaudrilalteral
Erina empeto nnya Four angles
Mpuyittano
Olungereza pentagon
Eno ya mpuyi ttaano
Waliwo mpuyimukaaka
Olungereza hexagon
Erina empuyi mukaaga
Waliw mpuyimusanvu
Olungereza heptagon
Erina empuyi musanvu
Waliwo mpuyimunaana
Olungereza octagon
Eno erina empuyi munaana
Waliwo mpuyimwenda
Olungereza nonagon
Eno erina empuyi mwenda
Waliwo ne mpuyikumi
Olungereza decadon
Erina empuyikumi
6.Ekitontome ku Mpuyinnya
(the Poem on Quadrilaterals)
Zino mpuyinnya
Eza nakyenkana
N’ezitali za nakyenkana
Waliwo kyesimba
Olungereza rectangle
Erina enjuyinnya ku peto etryesimbu
Eno kyebiriga naye nga kyesimba
Olungereza square
Erina enjuyi ezenkanankana nnya
Waliwo kyegendaganya
Olungereza parallerogram
Erina emigogogo ky’emisittale ebiri egigendagana
Waliwo kyebiriggula
Olugereza rhombus
Erina emigogo gy’emisittale ebiri egigendasgana n’enjuyinnya nga zenkanankana
Ekitontome ky’Enjuba
(The Poem of the Sun)
Nze Senkulungo, ndi Munyenye era nze Njuba
Mu bwengula ndi butabalika
Enkulungo zange ziseyeeya okunetoloola
Mu kyebulungulo kyange eky’essikirizo
Obwo bwebuyitiro bwazo
Nze Senkulungo, ndi Munyeenye nze Njuba
Enjuba eziri ewala ennyo ezimunyeenya
Z’emmunyeenye naye nazo njuba
Okumunyeenya kwaffe kuva ku kwewetamu kwa kitangaala
Nga kiva mu birungo bya ggaasi eziri wabweru wa bbulangiti ya nampewo
Okuyingira mu birungo by’empewo eziri mu bbulangiti ya nampewo
Weetegereze:
Enjuba y’emmuneyenye eyaka mu makakati w’ensengekera y\enjuba yaffe. Enkulungo zonna ziseyeeya okwetoloola Senkulungo eno, enjuba obwaguuga. Enjuba ekubisaamu enzitoya y’ensi emirundi egisukka mu kikumi ate nga okusinga erimu ayidologyeni ne keriyamu.
Amasoboza g’Ensi agasinga obungi gava mu Njuba Muwanga era y’esobozesa obulamu bwonna okubaawo.Yadde nga olugendo okuva ku Njuba Muwanga okutuuka ku Nsi lusnziira ku buyitiro bw’’Ensi, omugeranyo gw’olugendo guli nga obukadde bwa mairo kyenda mu busatu pna obukadde bwa kiromiita nga kikumi mw’ataano. Kitwala eddakiika munaana n’obusikonda kumi na mwenda ekitangaala ekiva kun juba okutuuka ku Nsi.
Kigambibwa nti amasoboza g’enjuba Muwanga geyongera ebitundu 10% buli luvannyuma lw’emyaka akawumbi kamu era singa kino kigenda mu maaso mu myaka akawumbi kamu ku Nsi kujja kuba tekukyali mazzi gakulukuta kuba gajja kuba gafumuuse, eno y’ejja okuba enkomerero y’obulamu.
Bannasayansi bagamba nti enjuba muwanga erina emyaka nga obuwumbi 4.5 era ejja kugenda mu maaso okwaka emyaka emirala obuwumbi butaano olwo efuuke omulangaatira gw’emunyenye omumyufu ezimbulukuke emirundi abiri mw’etaano okusnga obunene bwayo kati. Kirabika omulangaatira gw;emmunyenye guno gugenda kumira Ensi n’enkulungo endala zonna.
hgv4evvcv6ddghdha6w5l95dnensb9r
Ebikulukusi (Liquids)
0
6245
54905
33842
2026-06-13T12:04:29Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54905
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Sarca di Nambrone, flowing water 01, close-up.jpg|thumb|amazzi nga gakulukuta]]
Gakuweebwa Charles Muwanga !!! Ebikulukusi(Liquids)
Embeera y’ekintu ey’okubiri y'ekikulukusi. Enkalubo bye bintu ebikaluba by’osobola okukwata ate ggaasi ziba zitengejja.
Kakulukusi kye ki?
Amazzi kikulukusi, omusayi gwo nagwo kakulukusi. Ebikulukusi biri wakati wa enkalubo ne ggaasi(Omukka) era tebirina kuba nga bikolebwa ebipooli bye bimu. Bw’oba ne matiiriyo ez’enjawulo mu kakulukusi, kiyitibwa kimerenguso (solution).
Ekintu ekimu ku kakulukusi kwe kuba nga ebugaana enkula y’ekikompe. Bw’oyiwa amazzi mu sefuliya oba mu kikopo gasooka kujjuza ntobo ne galyooka gabugaana awalala. Amazzi gasookera mu ntobo olw’ensika y’Ensi.
Amazzi mazibu okukkatira (to compress). Okukkatira kitegeeza okuteeka ekintu mu kifo ekitono. N’enkalubo ze zisinga obuzibu okukkatira ate ggaasi nnyangu nnyo okukkatira. Kakulukusi ziri mu makkati naye nazo ziba nzibu okukkatira.
Bw’okkatira ekintu owaliriza atomu okwekuma awamu. Akanyigirizi bwe kalinnya, sebusitansi ziba zekkatira. Kakulukusi ziba ne atomu zazo nga ziriraaniganye, ekizifuula enzibu okukkatira. Sekabuzooba za motoka nnyingi zikkatira kakulukusi mu tyubu.
Okufumuuka kwa kakulukusi (Evaporation of Liquids)
Olumu kakulukusi ziba mu kifo kimu kyokka molekyu zazo ne ziba nga zifuuka ggaasi.
iKino kiyitibwa kufumuuka(evaporation)kwa kikulukusi .Kiyinza okubeerawo ng'ekikulukusi kinnyogovu oba nga kibuguma kyokka kisinga kuba mu byokya. Okufumuuka kw'ebikulukusi kiva ku masoboza mu buli molekyu.
Oyinza okwewuunya ki ekibeerawo nga tempulikya eri wansi. Ekituufu kiri nti buli kikulukusi kisobola okufumuuka ku tempulikya eya bulijjo (room temperature) n’akanyigirizi aka bulijjo (normal air pressure). Si molekyu zonna mu bikulukusi nti zirina amasoboza ge gamu.
Molekyu ezirina amasoboza amanji ze zisobola okufuna embavu (effort) okufuuka ggaasi. Bwe zituuka ku mutendera gw’amasoboza ogwo, ne zemulula ku kikulukusi nga zifumuuka (evaporate).
Molekyu zitambula nga ziva awali akanyigirizi akali wansi okudda eri akali waggulu. Molekyu zibugaana wonna kino ne kyenkanyankanya akanyigirizi.
Akanyigirizi k’enfuumo (vapor pressure) mu kifo bwe kalinnya okufumuuka nga kuddirira.
Weetegereze:
Omulamwa "ekikulukusi"(Liquid) gwa njawulo ku gwa "ekikulukuto".Ekikulukuto kika kya ndwadde !!
c2saapo5lf9dpyoqfyif709zgik761f
Ebinanuuko
0
6353
54909
34979
2026-06-13T12:06:23Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54909
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Office rubber bands.JPG|thumb]]
Buli kintu ekinanuufu (elastic) kiyinza okwezza mu mbeera gye kibaddemu. Eky’okulabirako ye labbabbandi, etereka amasoboza mu ngeri y’emu.
Labbabbandi eyinza okuleeguulwa n’eteekebwa mu mbeera ey’okukola. Okuleeguulwa okwo kubaamu okukola era ne kwongeza amasoboza amatereke.Nga amateeka ga sayansi agavumbuddwa be gabaddewo okuva Katonda lwe yatonda ensi, egimu ku miramwa gya sayansi gye twetaaga gyekweese mu bigambo bino ebibaddewo okumala emyaka mu lulimi lwaffe oluganda.
0l8nn8bjbci3ndban2j6mjh467veoat
Ebitangattiso
0
6359
54939
34183
2026-06-13T12:34:07Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54939
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Chloroplast-drawing-lv.svg|thumb|'''Chloroplast-drawing''']]
"Ebitangattiso" (Chloroplasts)).
Ekitundu ky’ebikoola n’enduli z’ebimera omubeera ekitangattisa (photosynthesis) kiyitibwa "ekitangattiso"(chloroplast).
Ebitangattiso bitundu (organelles) binene nga obigereegeranyizza, ebirimu oluzzizzi olulimu ebizimbamubiri (proteins), oluzizzi luno nga luyitibwa “seroma” (stroma).
gvnxutvbdvt2jgaop0ehto20ogayacu
Ebikolwa ebigerekere(Instinctive acts)
0
6399
54904
21593
2026-06-13T12:04:08Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54904
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Ebikolwa ebigerekere(Instinctive acts) . Noonya "engerekera z'Obutonde (the natural instincts).
Ebikolwa ebigerekere (instinctive actions) . Buli kikula (sipiisa) ya nsolo mu butonde erina enneeyisa oba ebikolwa ebyagigerekerwa Katonda esobole obutasaanawo. Ebikolwa oba enneeyisa zino ziyitibwa “ngerekela”(intincts) oba “ebikolwa ebigerekere” (instinctive acts). Waliwo engerekera (instincts) eziri mu nsolo zonna nga n’omuntu mw’omutwalidde ate ne wabaawo ezo ezeyolekera mu sipiisa oba ekikula ekimu kyokka.
Waliwo enjawulo wakati w’ebikolwa ebigerekere(instinctive acts) n’ebikolwa ebiyigirize oba ebiyige(Learned acts). Ebikolwa ebigerekere (instinctive acts) bikolebwa ensolo awatali kumala kutendekebwa yadde okulowooza. Ekyokulabirako, ensolo oluzaalibwa ayaayanira okufuna ekyokulya oba okuyonka. Kyokka era ebikolwa ebigerekere ebimu byekuusiza ku mbeera ensolo mweba eri.
Ekikolwa ekigerekere oba Engerekera (instinct) ky'ekikolwa ekitali kyeyagalire"(involuntary act) ate nga si kikolwa ekiyigirize(learned act) mu nsolo ekireetawo enneeyisa etakyuka. Enneeyisa engerekere (instinctive behaviour) nkola ya buzaale Katonda gye yateekawo mu butonde okusobozesa sipiisa (ebikula) z’ensolo obutasaanawo (survival). Buli kikolwa ekigeeekeee kieina ekikisikieiza/ekikisitimula (stimulus). Okutwaliea awamu, ebikolwa ebigeeekeee mulimu bino:
Ekikolwa ekigerekere Ekikisikiriza(Ekikisitimula)
• Ssekaloopera enketteso z'omubiri(body senses)
• Okukozesa obwongo enketteso z'omubiri
• Okwerwanako kulumbibwa
• Okulya njala ,kuwunyiriza, kulaba
• Okukola omukwano bwetaavu, kutabagana, kwegomba
• Okwegadanga kwegomba , kufuna bwagazi
• Okuzaala kukola mukwano
• Okuva mu mbeela kukyankalanyizibwa, kunyigirizibwa, kusanyuka
• Okusinza Katonda kwewunya ekibalo ky’obutonde
• Okwetoowoloza olubuto okukola ku mmele omuntu gyalidde
• Okukwata obukusu okuwuliriza
Ebyo waggulu bye bimu ku bikolwa by’engerekera/ebikolwa by’omuntu ebigerekere oba ebikolwa ebigerekere omuntu (human instincts).
Okufa n’okuzaalibwa kyatutondelwa era bye bimu ku bibaawo mu bulamu bwaffe kyokka nga si bikolwa byaffe wabula bya Katonda kubanga tewali muntu akola kikolwa kya kufa oba akola ekikolwa ekyokuzaalibwa kwe; okufa n’okuzaalibwa bikolwa bya Katonda yekka. Tebyatugerekerwa kukola kyokka byatundolwa . Engerekera yeyolekela nyo mu kulwana n’okwegadanga kyokka engerekera esinga okweyoleka mu bwangu ye ya “ssekalopera” (reflex).
Ne mu butonde bw’ebisolo waliwo ebikolwa ebigerekere, ebimu nga bijjilawo mbagirawo, buli kisolo kyebikola mu ngeri “etali ya kyeyagalire” (involuntary)), bino byonna nga bigerekeddwa Katonda mu butonde, gamba nga okulya, okwegadanga, okwetaasa okuva mu kabi, okukwata obukusu ,nebirala ; kyokka ebisolo ebimu ng’embwa nga bitendekeddwa okukola ekintu bikola ekintu bulungi okuyita mu kukwata obukusu (conditioning).
“Okukwata obukusu” kiva mu kikolwa ekigelekele eky’ekinyonyi ekiyitibwa enkusu ekyokukoppa amaloboozi g’abantu ne kigegeegenya , si lwa kuba nti kikozesa bwongo okuba nga kitegeela kyekikola.
Ebikolwa ebigerekere eby’okwelwanako, okulya, okuzaala n’okuva mu mbeela biri mu nsolo zonna (ekitegeeza mu bantu ne mu bisolo). Naye ekikolwa ekyokukozesa obwongo n’okusinza Katonda kilabika nga kiri mu kikula kya muntu kyokka .
Ate ela mu butonde ensolo zonna nga n’omuntu mw’omutwalidde zikola ebintu ebigerekere kyokka omuntu akozesa obwongo okusalawo okwenjawulo ku kyokukola.
Omuntu alina obusobozi okulondamu oba okusalawo ku kikolwa ekigerekere nga akozesa obwongo. Ekyokulabirako, kikolwa kigerekere ensolo okulya naye ekisolo olulaba ekyokulya kiryabuli kyokka omuntu ye ayinza okusalawo okukilya oluvannyuma oba obutakirya olw’ensonga emu oba endala ,gamba ng’okuba nga kiddugala ,kyetaaga kwozebwako oba okuba nga waliwo bya kyayagala okukola.
Okukola omukwano nakyo kikolwa kigerekere era ekisolo ekisajja olulaba ekikazi nga kikirinyira lwa mpaka yadde mu kifo eky’olukale. Omuntu alina ensonyi , yelondobozamu ate ela amala ku kkaanya takwata lwa mpaka.
Yadde ng’omuntu akolera ku bikolwa ebigerekere, ebiteeketeeke mu butonde, alina amagezi agawaggulu agamuyamba okukozesa obwongo bwe okusalawo ddi lwaba akola ekintu oba obutakola kintu ekimu oba ekirala.
Mu butuufu ensolo endala ebintu byezikola tezimala kwefumitiriza lwaki zibikola wabula z’esanga zilina okukola ekyo olw’obutonde gamba ng’enkoko okubiika amagi n’egamaamira ate bw’emala okugaalula n’ebeera n’obukoko bwayo okutuuka bwebukula. Enkoko eno temala kwefumitiriza kukola kino wabula yesanga ekoze ekyo.
Ebisolo obudde obukya bitandika kulya kasita omuddo oba ekyokulya kibeerawo tezirina kwefumitiriza mu kikolwa kino y’ensonga lwaki ne bwe zikkuta zigenda mu maaso n’okulya ppaka ng’obudde buzibye.
Okukkaatiliza ku bikolwa ebigerekere
Bw’oba otambula n’osanga amaggwa mu kkubo oyimirira mangu oba n’odda emabega awatali kusooka kwebuuza kya kukola. Endegeya ng’ezimba enyumba yayo temala kulowooza naye ekikola mbagilawo awatali kukirowoozako. Bino bye bikolwa ebigerekere. Ani eyabigerekera ensolo? Namugereka ddunda!!
Ebikolwa ebigerekere biva ku bijjawo (reactions) mu kuddamu (in response) kasikiriza/okusitimuka (stimuli). Ebikolwa ebigerekere bilimu “sekaloopela”(reflex) atali muleetere/muteeketeeke(unconditioned ).
Omulamwa gw’ekikolwa ekigerekere ne ssekaloopera atali muleetere gifaanagana. Omulamwa gwa ebikolwa ebigerekere gutera okulaga sekaloopela ow’ekintabuli(complex) atali muleetere ow’enjawulo yekka ; gamba nga okulya, okwelwanako, okwegadanga so si sekaloopera atali muleetere ow’ngeri ennyangu nga okutemya, okunyiza, n’okukolola .
Buli kikolwa kigerekere kirina olujegele (chain) lw’enziramu (reactions). Okusinziira ku kino tuyinza okwawula ebikolwa eby’engerekera bwe tuti:
1. Engerekera y’okuva mu mbeera(the instict of emotion)
2. Engerekera y’Okulya:- yeragira mu lujegere olwelagira mu kukunganyiriza emmere, okukwata emmere, okutereka emmere n’ebirala.
3. Engerekera y’okwekuuma:- yeyorekera mu lujegere olulimu ebibaawo(reactions) nga okudduka , okwemulula, okwekweka, n’okwanganga ng’ensolo ekozesa ammannyo, enjala, amayembe , amagulu ,emikono , n’ebirala.
4. Engerekera y’okwegadanga:- omuli olujegere lw’okukola omukwano, okuzanyiikiriza, okuyimba, amazina, okuwubira, okugenda mu kifo ekyekusifu n’ebirala.
5. Engerekera y;Obuzadde:- eyeyolekera mu lujegere lw’okuzimba awokukuliza ebito,okutereka emmere y’ebito, okuliisa ebito, n’okutendeka ebito okwekuuma ,okuyigga , n’ebirala.
6. Engerekera y’Entabaganyi(Group instincts):- muno mulimu olujegere oluliko enkolagana oba okutabagana wakati w’abantu , ebisolo ebyeyolekera mu kwekuuma okwa wamu , okuzimba, n’ebirala.
7. Okumanya (okutegeera) Okwembagirawo (intuition)
Okumanya/okutegeera okwembagirawo kuyamba nnyo omuntu okukozesesa “amagezi aga bulijjo/amagezi agajjirawo” (common sense).
Mu kumanya okwembagirawo, okufaanana ng’ebikolwa ebigerekere ebirala, tewaba kulowooza wabula okutegeera kujjirawo. Okumanya okwembagirawo tekukontana na kikolwa kya kwefumiitiriza oba okwebuuza kuba nakyo kikolwa kya bwakalimagezi ekiva mu magezi agawaggulu omuntu gaalina.
Ssinga obadde otambula ekiro nga waliwo ensolo oba omuntu omukyamu ali mu maaso gy’olaga okwatibwa ensisi oba n’owulira nga enviiri ezikuva ku mutwe, ekintu ekikulabula nti gyogenda mu maaso waliwo ekikyamu. Kuno kuba kutegeera kwa mbagirawo, awatali kukirowoozaako oba okukiteekako ebirowoozo.
Omuzadde oba omuntu omulala yenna bwasanga omwana nga yebase mu musana afuna okutegeela okwembagirawo nti kirabika omwana ono mulwadde.Ate era bw’osanga omuntu atunula nga munakuwavu oba alabika ali mubilowoozo ofuna okutegeera okwembagilawo nti omuntu ono alabika alina okunyigirizibwa oba akyankalanyiziddwa.
Ate ssinga oba ovuga emmotoka n’otuuka mu koona ofuna okutegeera okwembagirawo nti eyo mu maaso oyinza okusanga ekikwekiise mu kkubo; okutegeera okwembagilawo kuno kukuyamba okukendeeza sipiidi ng’otuuse mu koona w’otolabira mu maaso gy’olaga.
Bw’olinnya ku lusozi oluwanvu n’otunuulira obwengula n’olengera obulungi bw’ensi na buli ekiriko ofuna okumanya okwembagirawo nti waliwo Katonda eyatonda buli ekiri n’ekibalo ekya waggulu. Bwova eri ng’odduka mu maaso n’olengerayo oluwonko okendeeza emisinde era n’oyimirira olwokutegeera nti kiyinza okuba ekyobulabe okugwa mu kinnya ekyo.
Okutegeera okwembagilawo kiraga nti waliwo ensibuko y’okumanya eyawaggulu eteekusiza ku “bwakalimagezi” (amagezi ag’obwongo) .
Bwoba otambula n’osanga omukka ogunyooka mu nju ofuna okumanya okwembagirawo nti enju egenda kukwata muliro. Ssinga osanga omuntu ng’ayimiridde ku balukoni ku kalina ey’emyaliiro abiri ofuna okutegeera okwembagirawo nti aliko ekikyaamu ku bwongo kubanga ekikolwa ekyo kiyinza okuteeka obulamu bwe mu katyabaga kyokka ye takiraba.
Mukumanya okwembagirawo mulimu n’olulimi lw’omubiri (body language) oba okwogelera mu bikolwa. Ssinga osanga omuntu ng’akutte ku ttama ofuna okutegeela okwembagirawo nti waliwo ekizibu ekiguddewo.
Okumanya okwembagirawo kusobozesa omuntu okuba omwegendeleza n’okwekengela okusinziira ku ki kyalabye. Ssinga omusajja atali mufumbo ayita omukazi agende amukyalireko ewuwe omukazi afuna okumanya okwembagirawo neyekengera nti oba oli awo omusajja oyo ayagala kumusobyako ; wano omukazi ono kyakola butagendayo oba kugendayo nga waliwo amuwerekeddeko.
Engerekera y’okuva mu Mbeera
Kino kikolwa kigerekere ekyatugerekerwa Katonda . Waliwo embeera ez’obutntu n’embeera ezitali za buntu omuntu zayiynza okuba nazo . Ez’obuntu mulimu okusanyuka, okunyumirwa, okunyiiga, okunakuwala, okusaasira, n’endala . Ezitali za buntu mulimu obukambwe , obukyayi , obutagambwako, okwemanyamanya, emputtu, n’endala.
Ssinga wali osobola okubaako wooli mu bwengula n’olaba buli ekikolebwa ensolo eziri ku nsi wandirabye katemba atali musasulire alimu ebisanyusa, ebyewunyisa, n’ebyennaku.
Katemba alimu ebisanyusa ayitibwa “komida ate oyo akomekkereza ne nnaku, obulumi n’okunyolwa ayitibwa “katemba ow'entiisa”. Muno mubaamu bakazannyirizi ab’enjawulo; wabaawo ayitibwa kazannyairizi omukulu, ayitibwa omuzira, “omupalataganyi” (protagonist) oba omuzira ow’ekikolimo.
Ne mu bulamu ku nsi kuno kyekyo kyennyini ekiriko ng’ensibuko yaakyo eri mu bintu bisatu:
(i) Okuva mu mbeera (y’obuntubulamu).
(ii) Obutaba na bwakalimagezi ku bikolwa bijja balala mu mbeera.
(iii) Emyoyo Emibi
Mu butonde, ensolo eyitibwa omuntu ebeela mu mbeera ey’obuntubulamu okujjako ng’eliko ekikyamu ku mutwe.
Obuntubulamu mulimu okusaasira, okulumirirwa, okuyamba, n’okumanya enneeyisa oba ebigambo ebiyinza okujja omuntu omulala mu mbeera.
Ng’ojjeeko embeera ey’obuntubulamu eyo buli muntu omulamu alina embeera ey’omubiri emulimu kyokka nga si y’emufuga. Embeera eno erimu okunyiiga, okunyumirwa, okulumwa, okunakuwala, okwejaakajaaka, okwemanyamanya, obutagambwako, n’obutafa ku balala.
Ebimu ebiri mu mbeera eno ssinga omuntu takozesa bwongo kubifuga oba kubikugira bifuula obulamu bwe obw’ekikolimo n’akomekkereza mu nnaku oluusi n’okufiira mu manyi oba mu ntiisa. Ono bwaba nga mukulembeze oba alina ekifo eky’enjawulo mu ntabaganyabantu ayitibwa “mupalattaganyi” (protoganist) oba omuzira ow’ekikolimo (tragic Hero).
Ekireetera omuntu okweyisa bwatyo “n’ava mu mbeera ey’obuntu (to become emotional) guba mubiri (mutima) so sikukozesa bwongo. “Okukozesa obwongo” kye kikakkanya omuntu avudde mu mbeera y’obumtu (ey’Obuntubulamu).
Omuntu avudde mu mbeela bwatakozesa bwongo kuzza mbeera ye mu nteeko asobola okwekyaawa era omuntu bwaba nga mu buzaale (genetically) bwe tasobola kufuga mbeera (control emotions) ye ey’obusungu bagamba nti muntu wa busungu (is tempered). Omuntu okuba omusunguwavu mu kiseera ekimu tekitegeeza nti wa busungu kubanga oyinza okusunguwalamu olw’ensonga emu oba endala eba ekujje mu mbeera naye olw’okukozesa obwongo n’oteeka oba n’okkakkana.
Awo aba asunguwadde naye olw’okuba akozesa obwongo okufuga embeela ze ezitali za buntu (bad emotions) tatwalibwa kuba musunguwavu wa lulango( wa busungu).
Okuva mu mbeera ey’obuntu kikolwa kya mubiri(mutima) ;tekolera ku kugerekera(instinct) kwa kukozesa bwongo . Omutima / omubiri okuva mu mbeera (emotion) ssi kye kimu n’obwongo okuva mu mbeela. Obwongo bwe buva mu mbeera omuntu aba atabuse omutwe oba agudde eddalu.
Kyokka Omuntu okuva mu mbeera omubiri gwe guba gufunye ekigukyankalanyizza ng’okunyigilizibwa oba ng’olwobuzaale (genetic factors) oba olw’emyoyo egya’ekizikiza egili mu nsi muno agaanyibugaanyi okukozesa obwongo.
Omuntu avudde mu mbeela ayinza okusanyuka, okunyumirwa , okunyiiga, okusunguwala, okwekyawa, okukyawa, okwetya, okutya, okuboggola, okukambuwala, okufuna obujja, obukyayi, obunakuwavu n’enneeyisa endala ezitali za bulijjo ow’ensonga ez’enjawulo.
Omuntu ava mu mbeela okumaala ekiseela ekiwanvu aba akyali mu mbeera ey’okunyigirizibwa muntu munne alina emyoyo emibi oba alina omubili omungi okusinga omwoyo wa Katonda akozesebwa omubiri oba emyoyo emibi okumunyigiriza oba oluusi ye yenyini ayinza okubaako emyoyo egy’ekizikiza oba ng'afugibwa nnyo omubiri okusinga omwoyo wa Katonda.
Okuva mu mbeera kikolwa kigerekere (instinctive act) , omuntu kyafananya n’ensolo endala kyokka ye n’asobola okukozesa obwongo oba okwekwasa Katonda okudda mu mbeera y’obuntu. Kino bwe kirema aba yeetaaga kulokolebwa (deliverance). Okulokolebwa kuno ssi kuyingira buyingizi mu ddiini wabula omuntu alina okwekwasa Katonda oba n’ayambibwa abalala okumumanyisa Katonda n’omutima gwe gwonna era n’atandika okumusinza nga yeekutula ku maanyi ag’ekizikiza.
Omuntu afugibwa omutima / omubiri nga takozesa bwongo / mulengera oba kwekwasa Katonda ava nnyo mu mbeera era ye afugibwa mbeera ya mutima / mubiri gwe sso ssi bwongo oba ekigambo kya Mukama. Omutima / omubiri gwegomba gunyiiga, tegusonyiwa, gulina okutya, gulina obujja, obukyayi, n’olwekyo guva mu mbeera; okukozesa obongo / mulengera n’okwekwasa Katonda kye kigukakkanya so sikugenda ku ndagu oba balubaale nabyo ebyerembeseemu amanyi ag’akizikiza.
e7x8gwmqy545yhzi2royxple7jvtll9
Ebirwaza(Diseases)
0
6403
54933
33925
2026-06-13T12:27:46Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54933
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Michael Ancher 001.jpg|thumb|diseases]]
Ekirwaza (Disease)
Ekirwaza era oyinza okukiyita :
(i) Ekirwadde
(ii) Endwadde
(iii)Obulwadde.
Kyokka ate era kirabika "ekirwaza"(Disease) oba ebirwaza diseases eba mbeera ,okusingira ddala nga buno bulamu oba buwuka obusirikitu, ereeta ekiyitibwa endwadde, ebirwadde oba obulwadde( disease) mu mubiri gw'ekiramu .
Obulwadde ebeera mbeera eyetaaga obujanjabi(medical condition) eyeyolekera mubuyoleko(symptoms) n’obubonero(signs). Ekirwadde kiyinza okuva ku mbeera ez’ebweeru nga diziizi ezikwata oba obuvune bwo munda mu mubiri
Mu bantu , diziizi kikwata ku mbeera yonna ereeta obulumi , obutakola, okunyigirizibwa, ebizibu by’entabaganyi , okufa kw’omulwadde. Olumu kiyinza okutwaliramu obuuvune ku mubiri, ebiwundu , obulemu, enneeyisa etali ya buntu . Endwadde zikwata abantu si mumubiri gwokka naye ne mumbeerza ez’obuntu(emotions) naddala nga endwadde bwe ziyitirira ku muntu kimujja mu mbeera ez’obuntu.
Waliwo endwadde ezisiigwa n’ezitasiigwa(communicable and non-communicable disease.), kyokka diziizi kitkwata ku ndwadde zikwaata(infectious diseases) ezireetebwa vayiraasi, bakitiriya fungi , piratozoa n’obuwuka obulala obusirikitu.
(j) Obulwadde
Obulwadde oba ebirwadde (Illness and sickness) bikozesebwa kutegeeza disease.
(k) Embeera ezikyankalanya obulamu
(Disorders)
Mu bujanjabi, embeera enkyankalamu , kuba kukyankalana mu ngeri omubiri oba ekitundu ky’omubiri gye kikolamu. Embeerankenyankalamu ezeetaaga obujanjabi(Medical disorders) muyinza okubaamu okukyankalana kw’obwongo(mental disorders), okukyankalana kw’omubiri( physical disorders),okukyankalana okw’obuzaale( genetic disorders),okukyankalana okw’embeera z’obuntu n’enneeyisa(( emotional and behavioral disorders) n’endala .
.
(l) Embeera eyetaaga obujanjabi
(Medical condition)
Embeera eytaaga obujanjabi(A medical condition ) taminologia ngazi etwaliramu ne diziizi , endwadde zonna awamu n’obuvune nga ebiwundu ng’ojjeeko obulwadde bw’obwongo( mental illnesses).
(m) Obukosefu
(Morbidity)
Obukosefu(Morbidity) era kitegeeza kuba mulwadde , obulemu oba embeera eyetaaga obujanjabi yonna.
Ebirwadde bisatu , akafuba(tuberculosis) , Maleeria , ne AIDS ze ndwadde ezisinga okutta abantu mu nsi yonna nga ku bantu abafa buli mwaka , zino essatu zittako kimu kya kubiri. Endala mulimu zino wansi :
(i)Mongoota
(African Trypanosomiasis /“sleeping sickness”):
Mongoota atambuzibwa bivu(tsetse flies) ebisangibwa ennyo mu mawanga ga Afirika. Obubonero bwa mongoota mulimu ;
(a)olusujjasujja okulumibwa omutwe ,
(b)obulumi mu nnyingo(joint pains), n’
(c)okusiiyibwa nga bwakatandika awamu n’okujja omuntu mu mbeera obuteebaka bulungi, okutaataganya obusimu bw’omubiri omubiri ne guba nga tegukyakwataganya mirimu gyagwo bulungi era singa aba tajjanjabiddwa mu mutendera ogw’okubiri omuntu afa.
(ii)Kkolera
(Cholera) .
Kkolera kirwadde ekibuna okuyita mu mazzi agalimu obuwuka awamu n’embeera ez’obujama okutwalira awamu. Kkolera alumba ebyenda ebiba birumbiddwa bbakitiria eyitibwa Vibrio cholerae.
Kkolera yeragira okusinga mu kiddukano( diarrhea) olumu n’okusesema awamu n’okwesika mu magulu(leg cramp) . Bw’aba tafunye bujjanjabi mangu aviirako okufa olw’okuggwamu amazzi mu mubiri(dehydration).
(iii)Kepatayiti A (Hepatitis A):
Kepataiti A(Hepatitis A) kirwadde kya kibumba ekikwata amangu ekireetebwa vayiraasi. Kitambuzibwa okusinga okuyita mu bubi bw’omuntu okunywa amazzi oba okulya emmere erimu akawuka.
Kepataiti A yeyolekera mu lusujjasujja obukoowu,Symptoms include fever, fatigue, jaundice, n’omusulo omuzikivu(dark urine).Ekisinga okwekugira ekirwadde kino kugema ( vaccination) naye bw’ofuna obubonero obwo dduka za mbiro okugenda ew’omusawo..
(iv)Kepatayiti B.(Hepatitis B).
Kepatayiti B(Hepatitis B) eva ku “vayiraasi B” (HBV). Ereeta obuvune ku kibumba era eyolekera mu bubonero nga kammunguluze(jaundice), obukoowu obw’amaanyi ookusesema, okufeesefeesa(nausea,) n’obulumi mu lubuto). Kepetayiti B y’asingayo okuba ow’omutawaana era aviirako ne kookolo oluvannyuma.
(v)Kepetayiti C
(Hepatitis C).
Kepetayiti C (Hepatitis C) ya mutawana nga B ne A eva ku vayiraasi C : (HCV);.
(vi) Mukenenya
(HIV/AIDS).
. Mukenenya oba HIV/AIDS (Human Immunodeficiency Virus /Acquired Immune Deficiency Syndrome) kirwadde ekyasibuka mu afirika eya wansi w’eddungu sakala . Mukenenya kyakola kwe :
(a) (a) kusaanyawwo obusobozi bw’omubiri okulwanyisa endwadde.
(a) Obubonero bwa mukenenya mulimu okukolola entakira, olusujjasujja olutakoma, obuzibu mu kussa , olususu okulumbibwa epipaapi awamu n’okukosebwa ku bwongo. Kimu kya kubiri kubantu abakwatiddwa HIV bafuna AIDS wakati w’emyaka 4-10.
(c) Okubunyisibwa kiva ku kuwanyisaganya mazzi ga mubiri mu kwegadanga kw’omusajja n’omukazi , okukyuusa omusaayi ogulimu HIV/AIDS okuva mu muntu omu okuguteeka mu mulala , okuva mu maama okudda ku mwaana gw’azadde nga omwaana ono ya kazaalibwa , ebikzesebwa mu mubiri nga empiso , ebikwaanso, ejjirira, obusenya.
Mukenenya alimu ebika bya HIV bibiri, HIV-l ne HIV-2. HIV-l y’’asinga okukwaata abantu mu Ensi yonna. . HIV-2 asinga kusangibwa mu Afirika eya bukiikakkono eya bugwanjuba(west Africa) naye ne mu Afirika eya Buvanjuba( East Africa), Bulaaya, Azia, ne Amerika Endattini(Latin America) esangiddwamu. HIV-l ne HIV-2 zibunyisibwa mu ngeri y’emu.
Eddagala eriwonya mukenenya terinnaba kuzuulibwa kyokka okuva mu 1996 abakugu bakolawo eddaagala erivubirizako eriyitibwa “antiretroviral drugs”.
(vii)Ssennyiga
(Influenza)
Sennyiga(Influenza) naye ndwadde ya vayiraasi era mu Busipaani (Spanish) sennyiga yatta abantu abasukka mu mitwaalo ataano naye kati takyaali wa mutawaana nnyo yadde nga ekyaali ndwadde ya mutawaana.
Vayiraasi ya senyiga. Erumba omuyitiro gw’okussa(respiratory tract) n’ereeta obubonero nga olusujjasujja, omutwe okukolola okukwaata ebikolondolwa mu mumiro( sore throat), okuvumbeera mu nnyindo(nasal congestion) , n’okulumwa mu mubiri.
(viii)Maleeriya
(Malaria)
Omusujja gwa maleeriya guleetebwa ensiri eyitibwa “anapholes mosquito” , era omusujja guno gutta abantu abali wakati w’akakadde akamu n’obusatu buli mwaka ate nga gukwaata obukadde bikumi bitaano buli mwaka naddala mu afirika eya wansi wa sakala(subsahalan Africa).Gusinga kwekaliisiza mu baana .
Gutandika na kweyolekera mu kukankana olwo ne gulinnyira ddala(high fever) , n’omutwe ogw’amaanyi n’ekiddirira tempulikya y’omuntu gwegukubye ku ndiri ekka n’atuyana nnyo.
(ix)Mulangira oba Olukusense
(Measles) .
Mulangira(Measles) eera omuganda abuyita lukusense: Olukusense y’endwadde ekendedde olw’okubaawo eddagala erigema(vaccine) nayer mu nsi ezikyakula akyeriisa nkuuli.
Mulangira yeyolekera mu kuyiwa olutulututtu ku mubiri gwonna, olusujjasujja, okukolola, olumu n’ekiddukano, nemoniya. (pneumonia), n’endwadde mu matu.
(x)Mulalama
(Meningitis).
Mulalama((Meningitis) bukwata kakoggo(spinal cord) nga kalumbiddwa bakitiria oba vayiraasi. Mulalama ava ku bakitiria wakabi nnyo okusinga owa vayiraasi. Era ayinza okukola obuvune ku bwongo(:brain damage),okuleka omuntu nga kiggala, n’okunafuya obwongo bwe bw’aba tafudde. Butambuzibwa okuyita mu mmere oba amazzi agaliu obuwuka. Tayifooyidi yeragira mu musujja ogujja mbagirawo omutwe ogw’amaanyi,okufeesafeesa(nausea),obutayagalirako ddala kya kulya kyonna, okuzibuwalirwa okufulumya(constipation) olumu n’ekiddukano.
Obubonero bwa mulalama mulimu omutwe, olusujjasujja, okufeesafeesa(nausea, vomiting, n’okukaluba kw’ensingo stiff neck).
Nemonia . Nemonia(Pneumonia) ava ku bintu bingi naye okusingira ddala “mycoplasma bacteria”. Bakitiria zino zibeera mu mubiri gw’omuntu okumala emyaaka nga tewali bulwadde bwe zireese kyokka zivaayo nga waliwo ekirwadde ekirala ekikosezza obusobozi bw’omubiri okulwanyisa endwadde .
(xii)Akafuba
(Tuberculosis).
Akafuba(Tuberculosis) kava ku bbakitiria .Bbakitiria za TB zisinga kusangibwa mu mawuggwe(lungs) ne zireeta okulumizibwa mu kifuba(chest pain) n’ekifuba ekibi ekireeta n’olusaayisaayi , obukoowukoowu(fatigue), okukogga obutayagala kulya , olusujjasujja , n’okutuuyana ekiro.
(xiii)Enkaka
(Yellow Fever)
Enkaka(Yellow Fever) emala ennaku 3-4 ,oluvannyuma, abalwadde abasinga ne bawona . Okusooka omuntu afuna olusujjasujja, obulumi mu mifumbi, omutwe, okukankana, obutayagala kulya, okusinduukirirwa emmeeme( nausea), n’okusesema.
Singa mu naku 3-4 omuntu aba tawonye ayinza okuyingirira a omutendera ogw’akabi omuli , jaundice; okulumwa mu lubuto, okusesema , okuva omusaayi mu kamwa, ennyindo amaaso, n’olubuto era n’ensigo (kidney)n’ekyankalana olumu n’okusirika . Ekitundu ky’abalwadde mu mutendera guno bafa ate ekitundu ne bawona.
[[Category:Ebirwaza]]
s22dwxddufe42o7yx20dh6urw86ax24
Ebinnyonnyozo by'Enkula ez'ekibalo(Properties of Mathematical shapes)
0
6409
54911
23534
2026-06-13T12:07:47Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54911
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Ebinnyonyozo (properties) n’ebisonjozo (characteristics)
“Ekinnyonyozo” mu lungereza kivvuunulwa nga “property” ate “ekisonjozo” ne kivvuunulwa “characteristic”. Mu kitabo ka tusooke tukulage ebinnyonnyozo ebinaakuyamba mu maao okunnyonnyola oba okusonjola enkula z’ essomampima ez’enjawulo.
Ebisonjozo oba Ebinnyonnyozo by’Enkula
Bw’oba osonjola oba nga onnyonnyola enkula z’ekibalo ez’ekitendero, ez’enkalubo oba ez’ekibangirizo. Mu bisonjozo oba ebinnyonnyozo by’enkula ez’enkalubo oba ez’ekibangirizo mubaamu okwebuuza nti enkula erina :
i) LEnkoloboze za kapendinkyula meka? How many perpendicular lines ?
ii) Enkoloboze ezigendagana meka?How many parallel lines?
iii) Feesi meka? Obwenyi Bumeka
iv) Embalama (edges) meka?
v) Obufumito (Vertices) bumeka?
vi) Empimo (dimensions) meka? Waliwo enkula (shapes) ezitalina mpima, waliwo ezirina empima 1, ez’empima 2, n’eza empima
3. Tewali mpima zisingako awo.
Enkula ez’empima 2
Zino ziba za;
i) Museetwe era nga zikubibwa ku lupapula.
ii) Mpima bbiri zokka; (obu) wanvu(w) n’(obu)kiika (k).
iii) Oluusi ziyitibwa nkula za kitendero (plane figures).
Enkula ez’empima 3
Zino ziba za
i) Nkalubo (solid) oba kibangirizo (space)
ii) Mpima satu; (obu)wanvu(w), (obu)kiika (k), n’(obu)simba (s).
iii) Zirina feesi ez’enjawulo.
iv) Ezimu zirina embalama (edges)
v) Ezimu zirina n’obufumito (vertex).
Feesi
Kino kitundu kya nkula eky’omuseetwe (flat) oba ekitendero (plane). Kyokka feesi eyinza n’okuba enneekulungirivu(circular) oba enkaavule (curved). Ekyokulabirako kyesatuza erina feesi 6.
Olubalama
Olubalama (edge) ye layini feesi bbiri we zikwataganira. Eky’okulabirako, kyesatuza erina embalama 12.
Akafumito
Kino ky’ekifo ekisongovu feesi essatu oba okusingawo wezikwataganira. Eky’okulabirako, omugalamiro (pyramid) ogw’entobo eya mpuyisatu guba n’obufumito buna.
Layini ezigendagana (Parallel lines)
Yadde nga “okugendana” kitegeeza (being proportional to), omulamwa gw’okugendagana gwawukanamu mu makulu. Layini ezigendagana (parallel lines) ziba layini bbiri oba okusingawo ezesudde obuwanvu bwe bumu buli emu okuva ku ndala, ekintu ekiziziiyiza okusisinkana yadde okusalagana. Layini eza kigendagana yadde ebiseera bingi ziragibwa okuba engolokofu nga layini zino ziringa eziriko obuwanvu bwe bumu, tezetaaga kubeera ngolokofu yadde okubeerako obuwanvu bwe bumu. Layini ez’omuyitiro gw’enkulungo z’enjuba nazo zigendagana naye si ngolokofu. Wano oba okiraba nti layini zino ziyinza okuba nga nekulungirivu (circular).
Layini eza Kapendikyula
Layini eya kapendikyula eba layini ekubiddwa ku peto eryesimba ku layini endala.
Mu nkula ez’enkalubo, embalama ne feesi ziyinza okukubibwa ku maweto amesimbu, buli emu ku ndala.
Ekyenkanyampuyi(symmetry)
Tuyinza okusonjola oba okunnyonnyola enkula y’ekibalo yonna nga tulaga layini za kyenkanyampuyi (lines of symmetry) z’erina.
Ekinnyonnyozo ekyeyogerako (reflexive Property)
Ndagabungi eba yenkana yo yennyini.
Ekinnyonnyozo ekya kyenkanyampuyi (Symmetric Property)
Singa A = B, olwo B = A.
Ekinnyonnyzo ekinaawuza (Transitive Property)
Singa A = B , ne B = C, olwo A = C.
Ekinnyonnyozo eky’okugatta eky’omwenkano (Addition Property of Equality)
Singa A = B, olwo A + C = B + C.
gf0r4zzgrikqg4m96cmbub2nintiv6f
Ebinnyonnyozo by'Entoloovu(the properties of a Circle)
0
6479
54912
34501
2026-06-13T12:08:32Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54912
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:CIRCLE LINES-en.svg|thumb|Circle Properties]]
Ebinnyonnyozo by’Entoloovu (the properties of a Circle)
Entoloovu luba lukoloboze(line) olukola “omwetoloozo” omwetoloovu(circular ring). Bwe guba mwetoloozo(ring) kiba kitegeeza nti guyinza okuzingululwa n’ofuna olukoloboze oluzingulukufu (olugolokofu).
Entoloovu kiva mu kugattika(blending) bigambo by’Oluganda , “enkula ennetoloovu”(Circular shape).
"Circle" eky’Olungereza kiva mu kya Lulattini “circus” ekitegeeza “omwetoloozo”(ring) ogubeera ku kifo we baalabiranga katemba(arena).
Waliwo enjawulo wakati w’ettoloovu(Circle) n’ekyetoloovu (Disk). Entoloovu era ekiyitibwa “olutoloovu”=olukoloboze olwetoloovu, luba lukoloboze olwetoloovu .
Ekyetoloovu=ekintu ekyetoloovu, kiba kintu nga kino kitundu kya kyekitendero (plane) ekisaliddwa mu nkula ey’olukoloboze olwetoloovu.
Kino kitegeeza nti singa okuba entoloovu(circle) ku lubaawo , n’ogisalamu, ekitundu ky’osalamu ekyetoloovu kiyitiba “ekyetoloovu”(disk).
Ebinnyonnyozo by’Entoloovu
(the Properties of a circle)
Entoloovu=enkula ennetoloovu, ennyonnyolwa bino wansi:
(i) Amakkati(Center). Kano kaba katonnyeze mu makkati g’olutoloovu=olukoloboze olwetoloovu. Buli katonnyeze ku lutoloovu le’entoloovu kaba obuwanvu bwe bumu okuva mu makkati g’entoloovu.
(ii)Olunakkati(Radius)) . Olunakkati kiva mu bigambo by’Oluganda “olukoloboze olusala mu “lusekkati” ebitundu bibiri”. Mu luganda amannya agatandika ne “n” galaga “kitundu” ate agatandika ne “s” galaga “kiramba”. Yadde nga omusajja yenkanankana n’omukyala ng’abantu, omukyala yatwalibwanga okuba ekitundu ky’omusajja. Mu ngeri ye’emu olunakkati=olukoloboze olw’amakkati g’olusekkati, lutwalibwa okuba ekitundu ky’olusekkati(Diamater).
(iii) Olusekkati (D)= Olukoloboze olusala mu makkati g’entoloovu.Olusekkati lukubisaamu “olunakkati” emirundi ebiri.
(iv) Obwetoloovu(Circumference).Obuwanvu okwetoloola enkula ennetoloovu=entoloovu(circle) ky’ekiyitibwa Obwetoloovu. Weetegereze nti
mu essomampimo, Obuwanvu okwebulungula enkula etali nnetoloovu(non-circular shape) buyitibwa obwebulungirivu(Perimeter).
Okwebulungula ekintu si kye kimu n’okukyetoloola. Okukyetoloola kitegeeza nti akatonnyeze kaakyo ak’amakkati(midpoint) okakozeeko enkula ennetoloovu=entoloovu(circle). Kyokka Okukyebulungula kitegeeza nti tokoze nkula netoloovu.
(v) Obwagaagavu(Area). Mu butuufu entoloovu luba lutoloovu=lukoloboze olwetoloovu, ekitegeeza nti nga enkoloboze(lines) endala zonna ,lunila empimo emu(one dimension) , ey’obuwanvu. N’olwekyo bwe twogera ku bwagaagavu bw’entoloovu tuba tutegeeza bwagaagavu bw’ekibangirizi ekiri munda mw’olutoloovu(olukoloboze olwetoloovu).
(vi) Ekisittale(Chord).Ekisittale (ekitundu ky’omusittale) kitegeeza ekikoloboze(ekitundu ky’olukoloboze olugolokofu) ekikwataganya obutonnyeze obubiri bwonna ku ntoloovu(enkula ennetoloovu).
(vii) Olikwata oba Olutuuliro(Tangent). Luno luba lukoloboze oluyita wabweru ku ntoloovu ne lujikoonako ku katonnyeze kamu kokka.
(viii) Olusalaganya (Secant). Luno luba lukoloboze olusala mu ntoloovu ku butonnyeze buburi bwokka.
(ix) Buli lw’ogabiza Olusekkati(Diameter) mu obwetoloovu(circumference) bw’entoloovu yonna oba ofuna entakyuka(constant). Entakyuka eno eyitibwa “Paayi”(Pi) era ekunuukiriza 3.142
(x) Entoloovu (=enkula ennetoloovu) kika kya eripuso(ellipse) . Singa oddira ebisiisi(acces) by’eripuso n’obifuula obuwanvu bwe bumu , ekivaamu eba nkula ennetoloovu.
(xi) Oyinza okusonjola entoloovu nga enkula etondekebwawo nga ekitendero(plane) kisaze mu nsoggo=enkula ey’olusoggo(cone) ku mpeto ennesimbu (at right angles) ku ekisiisi y’ensoggo(at the cone’s axis).
(xii) Entoloovu era eyinza okusonjolwa nga obuufu(Locus). Enkula ennetoloovu(entoloovu) bwe buufu (obuyitiro) bw’obutonnyeze bwonna obuli obuwanvu obumu okuva mu makkati.
[[Category:Ekibalangulo]]
pwd8ptv1f55tqe0zwm59e466tsuq6b9
DEED
0
6547
54907
25640
2026-06-13T12:05:43Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54907
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
DEED kiva mu bigambo by'Olungereza "Double Exposure Education. Wano mu [[Uganda]] kyasalibwawo abaana ab'ebibiina ebya wansi abatandika basomesebwa mu nnimi zaabwe ez'obuzaaliranwa zokka naye ffe abamu tulowooza nti mu essomeso lye limu omwana omulamwa nga "endwadde y'ettalo" bagubanjulire mu Lulimi lwabwe nga Oluganda era baweebwe ekyagaanya okugukubako ebirowoozo. Kino bwe kiggwa omusomesa alyoke abanjulira omulamwa gwe gumu mu Lungereza kiyambe omwana okugutegeera mu Lulimi lwe oluzaaliranwa n'olungereza okusobola okugutegeera obulungi.
Eyo ye Double Exposure Education(DEED) IALI NGO gy'egoberera mu nteekateeka zaayo!!
5fouv1xq300wnnx9z8p6qohmtcxzguu
Ebiriisa ebyetaagisa mu Mubiri(Body Nutrients)
0
6568
54926
33328
2026-06-13T12:17:46Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54926
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Ebiriisa ebyetaagisa mu mubiri(body nutrients) Charles Muwanga nabyo abyogerako mu Luganda. Mu mmere , mwe tujja amasoboza(energy) agasoboza mutereezabulamu (metabolism) okugenda mu maaso mu butaffaali bw’omubiri(body cells) , ekikusobozeza okwewulira nga oli mulamu bulungi.
Omuntu nsolo ekola emirimu (labouring animal) okusobola okwetusaako ebyetaago bye eby’obulamu eby’enjawulo. Buli muntu akozesa omubiri gwe mu ngeri emu oba endala yetaaga ebiriisa naye ate era ne bw’oba togukozesa nga buli kimu kikusanga awo wetaaga ebiriisa okubeera omulamu obulungi.
Bw’oba oli munnabyamizannyo ,oba akola ehy’amaanyi ga kifuba, omubiri gwo gwetaaga olina okulaba nga olya emmera eyetaagisa , erimu ebiriisa ebyetaagisa okukuuka omubiri gwo nga mulamu bulungi.
Omubiri okuba nga gukola bulungi kye kigufuula omulamu obulungi. Kino okubaawo, omubiri gulina okufuna ebiriisa ebyetaagisa(essential nutrients). Ebiriisa ebyetaagisa omubiri okuba omulamu mulimu ebizimbamubiri(proteins), ebireetamaanyi(carbohydrates), ebyassava ne woiro(fats and oirs), minero (minerals), Vitamiini(vitamins), n’amazzi.
Ebiriisa bino ebyetaagisa biyamba emibiri gyaffe okukula, okutambula, okulowooza, n’okwezza obujja.
[[File:Protein-rich Foods.jpg|left|thumb|200x200px|'''Protein-rich Foods''']]
(i) Ebizimbamubiri
(Proteins).
Ebizimba mubiri kiva mu bigambo by'Oluganda "ebyokulya ebizimba omubiri" .
Ebizimbamubiri y’emmere ezimba omubiri(body buirding foods). Ebizimbamubiri bikolebwa aminasidi . Kino kitegeeza nti obutaffaali obuzimba ebiriisa ebiyitibwa ebizimbamubiri biyitibwa amanasidi(amino acids), bunamunigina obutono obwetaagisa okukuza omubiri n’okuddaabiriza ebinywa(tissue repair).
Ebizimbamubiri(Protein) ye sabusitansi esinga obungi mu mubiri , ng’ojjeeko amazzi , oba oli awo n'amasavu(fat).
Emmere gye tujja mu bisolo nga ennyama, ebyenyanja, enkoko, amata, n’amagi birimu ebizimbamubiri biyitirivu. Waliwo n’ebimera ebigagga mu bizimbamubiri; muno mulimu ebijanjaalo, kawo, ebinyeebwa, n’emmere ey’empeke( cereals).
Singa ogatta ensibuko ez’ebimera(plant sources) nga , bbata wa peanut n’omugaati gw’empeke(whole-grain bread) oba omukyeere n’ebijanjaalo oba ofuna ebizimbamubiri mu bujjuvu.
[[File:Idly & Vadai Special.jpg|thumb|200x200px|Carbohydrate rich food]]
(ii) Ebireetamaanyi
(Carbohydrates)
Emmere eza ebisitaaki(Starches) n'ebisukaali(sugars) ze zikola ebireetamaanyi , emmere esinga okuvamu amasoboza (energy) agetaagibwa omubiri okukola egyagwo , ntegeeza mutereezabulamu(body metabolism).
Ebireetamaanyi(. Carbohydrates ) bivaamu namunigina z’amasoboza, eziyitibwa "nansoboza" (calories) ekitundu kimu kya kubiri mu Bamerika ate n’evaamu ebitundu bina bya kutaano ebya nansoboza mu byokulya omubiri bye gwetaaga(diet) y’Abafirika n’abomu Azia.
Emmere enganga mu bireetamaanyi(carbohydrate-rich foods ) ate era ze zzisinga okuvaamu ebizimbamubiri(proteins) mu bitundu by’ensi ebisinga. Muno mulimu Omukyeere., eng’ano, kasooli, ne lumonde .
(iii) Ebisukaali
[[File:Sugar in Junk Food - Doughnuts, Biscuits, Chocolate and Cake.jpg|left|thumb|200x200px|'''Sugar in Junk Food''' ]]
(Sugars)
Ebvisukaali kiva mu bigambo by'Oluganda "Ebiriisa ebya sukaali"
Ebisukaali, ekitegeza ebiriisa ebirimu sukaali tebyetaagisa nnyo. Ebisukaali bivaamu nansoboza (calories) naye tebivaamu bizimbamubiri. Olw’ensonga eno ebisukaali biyitibwa "mmere etaliimu nansoboza”( empty calorie food).
Ebiwoomerera ebitali bya buli lunaku si bya buvune mu mubiri gwa muntu atatuulira awo nga taliiko ky’akola (active person) naye ebiwoomerera ebiyitiridde biyinza okuvunza amannyo nga biriiriddwa wakati w’ebijjulo naddala nga biriiriddwa mu mmere ennyangu(snacks) ezikwatira mu mannyo(sticky foods).
[[File:Amma ka Rogan Josh.jpg|left|thumb|199x199px|Food rich in Fats and Oils]]
(iv) Ebyassava ne Woyiro(Fats and Oils)
Ebya Ssava ne Woyiro zivaamu amaanyikasoboza mangi mu mubiri. Woyiro(oirs) gaba masavu ga kakulukusi(liquid) fats) .
Amasavu mu mmere eyetaagibwa omubiri(diet) getaagisa olw’obulamu obulungi kubanga gakola vitamiini ezimu ezeetagibwa mu mubiri , gabikkirira ku bitundu by’omubiri ebimu eby’enkizo , ge gamu ku bikola obutaffaali bw’omubiri, ate era gayamba okukuuma tempulikya y’omubiri.
Amasavu era galwiisawo omuntu okulumwa enjala olw’okuba nga mugattiko gw’emmere ogulimu amasavu gumala akaseera kawanvuko mu lubuto.Bannandiisa (nutritionists) baawula wakati dayati z’amasavu ez’enjawulo :
(a)Amasavu amabugaanua(Saturated fats). Gano gaba mu mbeera ya nkalubo (solid form) ate nga gasibuka mu kulya nnyama ya bisolo.Mu mmere eriibwa esinga gava mu masavu ga nnyama. Amasavu agabugaana gayinza okulunnyisa obunji bw'amasavu ageetagibwa mu musaayi(cholesterol) .Amasavu ago mu musaayi, sabusitasi ey’oluzigozigo(waxy) ekolebwa omubiri okukozesebwa amazzi ag’enjawulo agakutulakutula emmere mu lubuto(digestive juices) n’emirimu emirala.
Amasavu mu musaayi gabaamu mu mubiri awatali kufa ku ki ekiriiriddwa. Ssinga obutaffaali bw’omubiri buba tebukyasobola kuyingiza kolesito ono olw’okuba ayitiridde atandika okugumba ku bisenge by’emiyitiro gy’omusaayi kin one kiviirako okugifunza. Kino kiyinza okuleetawo endwadde z’omutima oba ekikutuko.
(b) Amasavu agatabugaana(unsaturated fats). Gano gaba masavu ga bimera.
(v) Minero
[[File:Fruit, Vegetables and Grain NCI Visuals Online.jpg|thumb|200x200px|'''Fruit, Vegetables and Grain''']]
(Minerals)
Minero (minerals) teziva mu nsolo oba ebimera . Ziva mu bitali biramu . Buli kika kya mmere kibaamu minero ezetaagisa(essential minerals). Kino kiba kitegeeza nti minero ezisinga nnyangu okufuna mu bunji obwetaagisa omubiri , okujjako ayani(iron) mu baana abali wansi w’emyaaka ena n’abawala abali mu myaka gya kavubuka(adolescent girls ) n’abakazi mu myaka egizaala.
Bano betaaga ayani munjiko okusinga abeera mu dayati eya bulijjo. Ayani ayamba okuzimba obutaffaali bw’omusaayi obumyuufu (red blood cerls) awamu n’okuyamba omusaayi okutambuza wokisijeni okuva mu mawuggwe okudda mu buli kataffaali ka mubiri .
Ayani ayinza okujjibwa mu bunji mu nnyama, naddala ekibumba, enjuba y’eggi , n’enva endiirwa ezakiragala omukwaafu.
Buli muntu yetaaga ne kalisiyaamu(calcium) buli bbanga. Minero eya kalisiyaamu ezimba amannyo n’amagumba ate era yetaagisa omusaayi okukaliiririra(blood clotting). Kairisiyaamu ava mu mmere nga amata, kiiizi akaluba(hard cheese) , ebikoola ebyakiragala , ebinyeebwa, n’obwennyanja obutono nga sadiiniya(sardines) obulina amagumba agayinza okumeketebwa.
Minero endala ye posifalaasi(phosphorus) ekolagana ne kalisiyaamu okukola amaanyo n’amagumba amagumu. Dayati evaamu ebizimbamubiri ne kalisiyaamu eby’amaanyi era evaamu posifalaasi amala.
Minero endala mulimu sodiyaamu, potasiyaamu, ayodiini, maginesiyaamu, zinki ne kkopa.
(vi) Vitamiini
[[File:Musoke Deo MDK-MUSO THESE VEGETABLES & FRUITS ARE SOURCES OF VITAMINS & PROTEINS.png|left|thumb|200x200px|'''VEGETABLES & FRUITS ARE SOURCES OF VITAMINS''' ]]
(Vitamins)
Vitamiini nnyingi ddala nga n’ezimu tezinnaba kuvumbula. Kino kitegeeza gy’okoma okulya emmere ey’ebika ebye’enjawulo gy’okoma okufuna vitamiini ennyingi.
Buli kiramu kyetaaga vitamiini okukula n’okuba ekiramu obulungi. Omubiri gulabika tegusobola kwekolera vitamiini zagwo , ekintu ekigwetaagisa okuzijja mu mmere eba eriiriddwa,
Buli vitamiini erina omulimu gwa njawulo gw’ekola mu mubiri. Okutomeggana kwa kemiko mu mutereezabulamu mu mubiri kwetaagisa vitamiini nnyingi era okubulawo oba obuyitirivu bw’emu kiyinza okutaataganya enkola y’endala.
Waliwo vitamiini ezimerenguka mu masavu (Fat-soluble vitamins). Muno mulimu vitamiini nnya--A, D, E, ne K—era eziyitibwa vitamiini ezimerenguka mu masavu(fat soluble vitamins). Zikutulwakutulwa ne ziyingizibwa okuyita mu masavu agabeera mu dayate .
(d) Vitamiini A . Eno yetaagibwa okukola amagumba amagumu, okulaba obulungi, n’okukola olususu olulungi. Esangibwa mu bibala n’enva endiirwa ebyakiragala omukwafu ne kyenvu .
(e) Vitamiini D. Eno yetaagibwa abaana kubanga eyamba kalisiyaamu okukola amannyo n’amagumba ematereevu ate nga magumu ddala. Omusana ogutuuka obutereevu ku lususu guyamba omubiri okwetondekerawo vitamiin D. Abaana neb a bbebi batera okwetaaga nakongereza(supplement) ya vitamiini D Infants and young chirdren often need a vitamin D supplement. Kyokka amata agasinga gongerebwamu vitamiini D mu kukolebwako mu makolero.
(f) Vitamiini E . Eno eyamba okukuuma vitamiini A n’obutaffaali bw’omusaayi obumyufu(red blood cerls). Esangibwa mu mmere enyingi era kumpi buli muntu afuna emumala.
(g) Vitamiini K .Eno y’emu ku vitamiini ezikolebwa bakitiiria mu mubiri gw’omuntu munda. Bakitiiriya zizo zibeera mu kyenda munda . Omuwendo omutono era gusangibwa mu bikoola bya kiragala eby’emboga, n’ekibumba ky’embizi .
"Vitamiini ezimerenguka mu masavu"(Fat-soluble vitamins ) ziyinza okuterekebwa mu mubiri okumala ekiseera ekiwanvu naddala mu binywa eby’amasavu ne mu kibumba.
Vitamiini ezimerengukira mu mazzi (Water-soluble vitamins). Vitamin eziri mu kibinja kya B ziyamba okukuuma olususu olulamu n’ensengekera y’obusimu(T nervous system) ekola obulungi.
.Vitamiini eza B era ziyamba okujja amaanyikasoboza (energy) mu bireetamaanyi(carbohydrates).
Ate vitamiini C yetaagisa okukuuma amannyo nga malamu n’okusobozesa omubiri okuyingiza ayani(iron).
Vitamiini zino ezimerengukira mu mazzi (water-soluble vitamins) teziwangaala mu mubiri .Kino kitegeeza nti ebiriisa ebizirimu birina okuliibwa buli lunaku. .
(viii) Amazzi
[[File:Stilles Mineralwasser.jpg|thumb|271x271px|Water]]
(Water)
Amazzi gali ebikumito 60 ( 60%) eby’omubiri gw’omuntu omukulu Okusobola okuba omulamu ,buli kataffaali mu mubiri kalian okubisiwazibwa amazzi.Amazzi gakola kinene mu kikyusabuziba(chemical reactions) mu mubiri era getaagisa okutambuza ebiriisa ebirala , okwenkanyankanya tempulikya z’omubiri , n’okufulumya kazambi(wastes removal).
55vmi7bb3gkbu8alzqmazjv4taxklze
54927
54926
2026-06-13T12:18:23Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54927
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mu mmere , mwe tujja amasoboza(energy) agasoboza mutereezabulamu (metabolism) okugenda mu maaso mu butaffaali bw’omubiri(body cells) , ekikusobozeza okwewulira nga oli mulamu bulungi.
Omuntu nsolo ekola emirimu (labouring animal) okusobola okwetusaako ebyetaago bye eby’obulamu eby’enjawulo. Buli muntu akozesa omubiri gwe mu ngeri emu oba endala yetaaga ebiriisa naye ate era ne bw’oba togukozesa nga buli kimu kikusanga awo wetaaga ebiriisa okubeera omulamu obulungi.
Bw’oba oli munnabyamizannyo ,oba akola ehy’amaanyi ga kifuba, omubiri gwo gwetaaga olina okulaba nga olya emmera eyetaagisa , erimu ebiriisa ebyetaagisa okukuuka omubiri gwo nga mulamu bulungi.
Omubiri okuba nga gukola bulungi kye kigufuula omulamu obulungi. Kino okubaawo, omubiri gulina okufuna ebiriisa ebyetaagisa(essential nutrients). Ebiriisa ebyetaagisa omubiri okuba omulamu mulimu ebizimbamubiri(proteins), ebireetamaanyi(carbohydrates), ebyassava ne woiro(fats and oirs), minero (minerals), Vitamiini(vitamins), n’amazzi.
Ebiriisa bino ebyetaagisa biyamba emibiri gyaffe okukula, okutambula, okulowooza, n’okwezza obujja.
[[File:Protein-rich Foods.jpg|left|thumb|200x200px|'''Protein-rich Foods''']]
(i) Ebizimbamubiri
(Proteins).
Ebizimba mubiri kiva mu bigambo by'Oluganda "ebyokulya ebizimba omubiri" .
Ebizimbamubiri y’emmere ezimba omubiri(body buirding foods). Ebizimbamubiri bikolebwa aminasidi . Kino kitegeeza nti obutaffaali obuzimba ebiriisa ebiyitibwa ebizimbamubiri biyitibwa amanasidi(amino acids), bunamunigina obutono obwetaagisa okukuza omubiri n’okuddaabiriza ebinywa(tissue repair).
Ebizimbamubiri(Protein) ye sabusitansi esinga obungi mu mubiri , ng’ojjeeko amazzi , oba oli awo n'amasavu(fat).
Emmere gye tujja mu bisolo nga ennyama, ebyenyanja, enkoko, amata, n’amagi birimu ebizimbamubiri biyitirivu. Waliwo n’ebimera ebigagga mu bizimbamubiri; muno mulimu ebijanjaalo, kawo, ebinyeebwa, n’emmere ey’empeke( cereals).
Singa ogatta ensibuko ez’ebimera(plant sources) nga , bbata wa peanut n’omugaati gw’empeke(whole-grain bread) oba omukyeere n’ebijanjaalo oba ofuna ebizimbamubiri mu bujjuvu.
[[File:Idly & Vadai Special.jpg|thumb|200x200px|Carbohydrate rich food]]
(ii) Ebireetamaanyi
(Carbohydrates)
Emmere eza ebisitaaki(Starches) n'ebisukaali(sugars) ze zikola ebireetamaanyi , emmere esinga okuvamu amasoboza (energy) agetaagibwa omubiri okukola egyagwo , ntegeeza mutereezabulamu(body metabolism).
Ebireetamaanyi(. Carbohydrates ) bivaamu namunigina z’amasoboza, eziyitibwa "nansoboza" (calories) ekitundu kimu kya kubiri mu Bamerika ate n’evaamu ebitundu bina bya kutaano ebya nansoboza mu byokulya omubiri bye gwetaaga(diet) y’Abafirika n’abomu Azia.
Emmere enganga mu bireetamaanyi(carbohydrate-rich foods ) ate era ze zzisinga okuvaamu ebizimbamubiri(proteins) mu bitundu by’ensi ebisinga. Muno mulimu Omukyeere., eng’ano, kasooli, ne lumonde .
(iii) Ebisukaali
[[File:Sugar in Junk Food - Doughnuts, Biscuits, Chocolate and Cake.jpg|left|thumb|200x200px|'''Sugar in Junk Food''' ]]
(Sugars)
Ebvisukaali kiva mu bigambo by'Oluganda "Ebiriisa ebya sukaali"
Ebisukaali, ekitegeza ebiriisa ebirimu sukaali tebyetaagisa nnyo. Ebisukaali bivaamu nansoboza (calories) naye tebivaamu bizimbamubiri. Olw’ensonga eno ebisukaali biyitibwa "mmere etaliimu nansoboza”( empty calorie food).
Ebiwoomerera ebitali bya buli lunaku si bya buvune mu mubiri gwa muntu atatuulira awo nga taliiko ky’akola (active person) naye ebiwoomerera ebiyitiridde biyinza okuvunza amannyo nga biriiriddwa wakati w’ebijjulo naddala nga biriiriddwa mu mmere ennyangu(snacks) ezikwatira mu mannyo(sticky foods).
[[File:Amma ka Rogan Josh.jpg|left|thumb|199x199px|Food rich in Fats and Oils]]
(iv) Ebyassava ne Woyiro(Fats and Oils)
Ebya Ssava ne Woyiro zivaamu amaanyikasoboza mangi mu mubiri. Woyiro(oirs) gaba masavu ga kakulukusi(liquid) fats) .
Amasavu mu mmere eyetaagibwa omubiri(diet) getaagisa olw’obulamu obulungi kubanga gakola vitamiini ezimu ezeetagibwa mu mubiri , gabikkirira ku bitundu by’omubiri ebimu eby’enkizo , ge gamu ku bikola obutaffaali bw’omubiri, ate era gayamba okukuuma tempulikya y’omubiri.
Amasavu era galwiisawo omuntu okulumwa enjala olw’okuba nga mugattiko gw’emmere ogulimu amasavu gumala akaseera kawanvuko mu lubuto.Bannandiisa (nutritionists) baawula wakati dayati z’amasavu ez’enjawulo :
(a)Amasavu amabugaanua(Saturated fats). Gano gaba mu mbeera ya nkalubo (solid form) ate nga gasibuka mu kulya nnyama ya bisolo.Mu mmere eriibwa esinga gava mu masavu ga nnyama. Amasavu agabugaana gayinza okulunnyisa obunji bw'amasavu ageetagibwa mu musaayi(cholesterol) .Amasavu ago mu musaayi, sabusitasi ey’oluzigozigo(waxy) ekolebwa omubiri okukozesebwa amazzi ag’enjawulo agakutulakutula emmere mu lubuto(digestive juices) n’emirimu emirala.
Amasavu mu musaayi gabaamu mu mubiri awatali kufa ku ki ekiriiriddwa. Ssinga obutaffaali bw’omubiri buba tebukyasobola kuyingiza kolesito ono olw’okuba ayitiridde atandika okugumba ku bisenge by’emiyitiro gy’omusaayi kin one kiviirako okugifunza. Kino kiyinza okuleetawo endwadde z’omutima oba ekikutuko.
(b) Amasavu agatabugaana(unsaturated fats). Gano gaba masavu ga bimera.
(v) Minero
[[File:Fruit, Vegetables and Grain NCI Visuals Online.jpg|thumb|200x200px|'''Fruit, Vegetables and Grain''']]
(Minerals)
Minero (minerals) teziva mu nsolo oba ebimera . Ziva mu bitali biramu . Buli kika kya mmere kibaamu minero ezetaagisa(essential minerals). Kino kiba kitegeeza nti minero ezisinga nnyangu okufuna mu bunji obwetaagisa omubiri , okujjako ayani(iron) mu baana abali wansi w’emyaaka ena n’abawala abali mu myaka gya kavubuka(adolescent girls ) n’abakazi mu myaka egizaala.
Bano betaaga ayani munjiko okusinga abeera mu dayati eya bulijjo. Ayani ayamba okuzimba obutaffaali bw’omusaayi obumyuufu (red blood cerls) awamu n’okuyamba omusaayi okutambuza wokisijeni okuva mu mawuggwe okudda mu buli kataffaali ka mubiri .
Ayani ayinza okujjibwa mu bunji mu nnyama, naddala ekibumba, enjuba y’eggi , n’enva endiirwa ezakiragala omukwaafu.
Buli muntu yetaaga ne kalisiyaamu(calcium) buli bbanga. Minero eya kalisiyaamu ezimba amannyo n’amagumba ate era yetaagisa omusaayi okukaliiririra(blood clotting). Kairisiyaamu ava mu mmere nga amata, kiiizi akaluba(hard cheese) , ebikoola ebyakiragala , ebinyeebwa, n’obwennyanja obutono nga sadiiniya(sardines) obulina amagumba agayinza okumeketebwa.
Minero endala ye posifalaasi(phosphorus) ekolagana ne kalisiyaamu okukola amaanyo n’amagumba amagumu. Dayati evaamu ebizimbamubiri ne kalisiyaamu eby’amaanyi era evaamu posifalaasi amala.
Minero endala mulimu sodiyaamu, potasiyaamu, ayodiini, maginesiyaamu, zinki ne kkopa.
(vi) Vitamiini
[[File:Musoke Deo MDK-MUSO THESE VEGETABLES & FRUITS ARE SOURCES OF VITAMINS & PROTEINS.png|left|thumb|200x200px|'''VEGETABLES & FRUITS ARE SOURCES OF VITAMINS''' ]]
(Vitamins)
Vitamiini nnyingi ddala nga n’ezimu tezinnaba kuvumbula. Kino kitegeeza gy’okoma okulya emmere ey’ebika ebye’enjawulo gy’okoma okufuna vitamiini ennyingi.
Buli kiramu kyetaaga vitamiini okukula n’okuba ekiramu obulungi. Omubiri gulabika tegusobola kwekolera vitamiini zagwo , ekintu ekigwetaagisa okuzijja mu mmere eba eriiriddwa,
Buli vitamiini erina omulimu gwa njawulo gw’ekola mu mubiri. Okutomeggana kwa kemiko mu mutereezabulamu mu mubiri kwetaagisa vitamiini nnyingi era okubulawo oba obuyitirivu bw’emu kiyinza okutaataganya enkola y’endala.
Waliwo vitamiini ezimerenguka mu masavu (Fat-soluble vitamins). Muno mulimu vitamiini nnya--A, D, E, ne K—era eziyitibwa vitamiini ezimerenguka mu masavu(fat soluble vitamins). Zikutulwakutulwa ne ziyingizibwa okuyita mu masavu agabeera mu dayate .
(d) Vitamiini A . Eno yetaagibwa okukola amagumba amagumu, okulaba obulungi, n’okukola olususu olulungi. Esangibwa mu bibala n’enva endiirwa ebyakiragala omukwafu ne kyenvu .
(e) Vitamiini D. Eno yetaagibwa abaana kubanga eyamba kalisiyaamu okukola amannyo n’amagumba ematereevu ate nga magumu ddala. Omusana ogutuuka obutereevu ku lususu guyamba omubiri okwetondekerawo vitamiin D. Abaana neb a bbebi batera okwetaaga nakongereza(supplement) ya vitamiini D Infants and young chirdren often need a vitamin D supplement. Kyokka amata agasinga gongerebwamu vitamiini D mu kukolebwako mu makolero.
(f) Vitamiini E . Eno eyamba okukuuma vitamiini A n’obutaffaali bw’omusaayi obumyufu(red blood cerls). Esangibwa mu mmere enyingi era kumpi buli muntu afuna emumala.
(g) Vitamiini K .Eno y’emu ku vitamiini ezikolebwa bakitiiria mu mubiri gw’omuntu munda. Bakitiiriya zizo zibeera mu kyenda munda . Omuwendo omutono era gusangibwa mu bikoola bya kiragala eby’emboga, n’ekibumba ky’embizi .
"Vitamiini ezimerenguka mu masavu"(Fat-soluble vitamins ) ziyinza okuterekebwa mu mubiri okumala ekiseera ekiwanvu naddala mu binywa eby’amasavu ne mu kibumba.
Vitamiini ezimerengukira mu mazzi (Water-soluble vitamins). Vitamin eziri mu kibinja kya B ziyamba okukuuma olususu olulamu n’ensengekera y’obusimu(T nervous system) ekola obulungi.
.Vitamiini eza B era ziyamba okujja amaanyikasoboza (energy) mu bireetamaanyi(carbohydrates).
Ate vitamiini C yetaagisa okukuuma amannyo nga malamu n’okusobozesa omubiri okuyingiza ayani(iron).
Vitamiini zino ezimerengukira mu mazzi (water-soluble vitamins) teziwangaala mu mubiri .Kino kitegeeza nti ebiriisa ebizirimu birina okuliibwa buli lunaku. .
(viii) Amazzi
[[File:Stilles Mineralwasser.jpg|thumb|271x271px|Water]]
(Water)
Amazzi gali ebikumito 60 ( 60%) eby’omubiri gw’omuntu omukulu Okusobola okuba omulamu ,buli kataffaali mu mubiri kalian okubisiwazibwa amazzi.Amazzi gakola kinene mu kikyusabuziba(chemical reactions) mu mubiri era getaagisa okutambuza ebiriisa ebirala , okwenkanyankanya tempulikya z’omubiri , n’okufulumya kazambi(wastes removal).
jgg560grxp1jlvyx7izstususyr9hhz
Ebikyusaganyo (Transformations)
0
6587
54908
33660
2026-06-13T12:05:43Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54908
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Transformation (before).png|thumb|'''Transformation (before)''']]
[[File:Transformation (after).png|thumb|'''Transformation (after)''']]
Ebikyusaganyo (Transformations) byetaagisa okunnyonnyoka emiramwa gino:
• Ekifaananyi (Picture)
• Ekifaananyo (Image
• Ekifaanaganyo (reflection)
• Obufaanagafu (similarity)
• Ekiseetuko (displacement)
• Ekyetoloozo (rotation)
• Eppeto (angle)
• Eppetero (bearing)
• Akaserengeto (slope)
• Ekiserengeto (gradient)
• Obuserengefu (steepness)
Sooka omanye enjawulo wakati w’ekiiseetulo n’ekiseetuko (displacement). Emiseetulo gya mirundi esatu:
i) Enkyetoloozo(rotation) . Wano waliwo okwetoolooza (turn)
ii) Ekifaanaganyo (reflection). Wano waliwo okuseetula mu bugalamivu (flip).Kino era kiyitibwa “kitunuuliganyo”
iii) Ekiseetuko (translation). Wano waliwo okuseetula mu busimba (vertical slide).
iv) Okuzimbulukusa n’okukkanya (okuzimbulukkanya).
(a) Bw’ozimbulukkanya (resize) enkula, oba ojigejjesa (ojizimbulukusa) oba okugikkakkanya(okujitoniya).
(b) Yadde enkula eno ojizimbulukkanyizza, zonna z’ozimbulukkanyizza zisigala zifaanagana (similar) , naye nga tezenkanankana (not congruent).
(c) Zonna ziba zigendana (are proportional). Okugendana si kye kimu n’okugendagana.
Obufaanagavu bw’enkula ez’ebitendero
(Similarity of plane figures).
Singa okukyusa (okukendeeza oba okwongeza) ebigero byonna (all sizes) eby’enkula ez’ekitendero mu mugerageranyo gwe gumu (same ratio) , oguyitibwa omugerageranyo gw’obufaanagavu ( ratio of similarity ), kitegeeza nti enkula ezibaddewo n’eziddako ziba zifaanagana. Eky’okulabirako, ekikube (picture) n’ekifaananyi (photograph) kyakyo biba nkula ezifaanagana.
Mu nkula ebbiri zonna ezifaanagana amaweto agagendana (corresponding agles) gonna gaba genkanankana , ekitegeeza , singa punkuti A, B, C, D ez’enkula emu zigendana ne punkuti a, b, c, d ez’enkula endala , ekitegeeza ABC = abc , BCD = bcd n’okweyongerayo. Mpuyinnyingi(polygons) ebbiri ( ABCDEF ne abcdef ) zifaanagana singa amaweto gazo gaba genkanankana : A = a , B = b , …, F = f , ate nga enjuyi zigendana/ za mugendaganyo (are proportional):
Omugendanyo gw’enpuyi gwokka ( proportionality of sides) tegumala kulaga nti mpuyinnyingi zifaanagana .
Engeri gy’otuuka ku bufaanagavu (similarity) bwa mpuyissatu.
Mpuyissatu ebbiri zifaanagana, singa:
(i) Amaweto gazo gonna agagendana gaba genkanankana
(ii) Enjuyi zazo zonna zigendana (za mugendaganyo)
(iii) Enjuyi bbiri eza mpuyissatu emu ziba zigendana n’enjuyi bbiri ez’endala era n’amaweto agali wakati w’enjuyi zino gaba genkana.
Mpuyissatu ennesembu ziba zifanagana singa:
(i) Amagulu gazo gaba gagendana
(ii) Okugulu n’omusittalo (hypotenuse) aga mpuyisstu emu gaba gagendana n’okugulu n’omusittalo ogw’endala.
(iii) Amaweto abiri aga mpuyissatu gaba genkanankana n’amaweto abiri ag’endala.
Obugaziyivu bw’enkula ezifaanagana bugendana ne kyebiriga za layini zazo ezifaanagana(nga enjuyi). N’olwekyo , obugaziyivu bw’ebikulungirivu bugendana n’ omugerageranyo(ratio) gwa kyebiriga za daamita oba ladiya.
Ekiseetuko
(slide / translation)
Ekiseetuko eba nkula etambulizibwa ku lukoloboze (layini) nga bw’oseetula essowaani okuva ku muntu omu okudda mulala. kino kiseetuko kya mpuyisatu
Ekifaanaganyo (Ekitunuuliganyo)
Ekitunuuliganyo (flip) oba ekifaanaganyo ngeri ya kutambuza nkula okubuuka olukoloboze, okutondekawo ekifaananyo ky’endabirwamu eraga nga ebintu bitunuuliganye.
Ekyetoloozo
(Rotation)
Ekiweto (turn) oba ekyetoloozo (rotation) kwe kuweta oba okwetolooza enkula.
Mu kibalangulo ebifaananganyo(transformations) n’olwekyo birimu ebika bino :
• Ekiseetuko oba ekiseetulo(Translation)
• Ekifaanaganyo(Reflection ). Manya enjawulo wakati w’ekifaananyo(image) , ekifaananyi(picture) , n’ekifaanaganyo(reflection).
• Ekyetoloozo oba ekyetoloolo(Rotation)
• Ekizimbulukkanyo( resizing).
24e1thd7zp39i55d4xz3h8sdzfqnv4b
Ebiruubiriro (Objectives)
0
6593
54931
34444
2026-06-13T12:21:07Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54931
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Microscope Objective Specifications.jpg|thumb|'''Microscope Objective Specifications''']]
Ebiruubiriro (Objectives)
Ebiruubiriro =ebiruubirirwa ebisonjoddwa n’ekipomo. Bino biba bigambululo ebyesonjovu(specific statements) kw’ekyo ekyetaagibwa okukola.
Ky’olina okujjukira kwe kuba nti ekiruubiriro(objective) kiba kipimifu(measurable) okusinga ekiruubirirwa(aim), ekikolwa ekiri mu nteekateeka okuba nga kituukirizibwa mu kiseera ekiri wansi w’olunaku.
Ekiruubiriro ky’ekyo ekiva mu biruubirirwa ebituukirizibwa mu nziring’anya , nga nga kiba kipimifu ate nga kyesonjovu okusinga ekiruubiriwa. Kyokka ekigendarerwa kyeyoleko eky’ekiseera ekiwanvu okuyita mu mwaka gumu oba okusingawo ate kkyo ekigendererwa(Goal) kiyita mu myaka esatu okutuuka ku myaka etaano..
fdda1560wjniqhzs3q8ticqe0lhye3o
Ebiruubirirwa (Aims)
0
6595
54932
34542
2026-06-13T12:23:23Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54932
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Aims..JPG|thumb|Ebiruubirirwa]]
Ebiruubirirwa(aims)
Ebiruubirirwa biba bigambululo kwe’ekyo ekyetaagibwa okukola naye nga bbyo byesonjovu okusinga ku bigendererwa(gaols) . Nabyo tebiba birambulukufu nnyo.
Mu kuteekateeka kawefube , ebiruubirirwa birina okulagibwa obulungi.Ekiruuburirwa kisonjolwa mu bwangu nga ekigonjoolo ky’obuzibu(solution to a problem) obubwa buwedde okunokoolwayo .Ekizibu ekirina ekiruubirirwa ekyo tekiba kyesonjovu (is general problem).
Eno y’ensonga lwaki singa oba owandiika ebiwandiiko bya kaweefube , kyetaagisa okumanya enjawulo wakati w’ebiruubirirwa n’ebiruubiriro .Ekiruubiriro kijjibwa mu kiruubirirwa yadde nga kirina ekigendererwa kye kimu n’ekiruubirirwa yadde nga kyo ekiruubiriro kyesonjovu nnyo okusinga ekiruubirirwa .
Ka tugambe nti entabaganyo yo enekoddeyo ekizibu ekigyolekedde nga “enkozesa y’obutonde ey’ekyeyonoonerero” .
Ekigonjoolo ky’ekizibu ekyo kibeera “okuziiyiza enkozesa y’obutonde ey’ekyeyonoonero” . Oyinza okulaga nti ekiruubirirwa kino si kirambulukufu bulungi nga obuuza “buttonde ki obukozesebwa ekyeyonoonero?” Baba bayinza okukuddamu nti “okutema emiti n’okusanyaawo ebibira awatali kweloboza yadde kusimba emirala’ .Wano ky’okola kwe kubategeeza nti enteekateeka ya kawefube erina okuba nga nesonjovu ku buli kiruubiriro obutalekaawo mwagaanya gwa ntaputa za njawulo.
ffapx6gmw9vhoyw26o7hn7csx2c0or9
Ebinnyonnyozo bya namba eza kyegabanya ne kigaanira(Properties of even and odd numbers)
0
6712
54915
22300
2026-06-13T12:11:02Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54915
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Ebisonjozo(characteristics) oba ebinnyonnyozo (properties) bya namba za Kyegabanya ne Kigaanira bye bino :
(i) Okugatta (addition)
Kigaanira + Kigaanira = Kyegabanya
Kigaanira +Kyegabanya = Kigaanira
Kyegabanya + Kyegabanya =Kyegabanya
(ii) Okwawuza(Subtraction):
Kigaanira - Kigaanira = Kyegabanya
Kigaanira - Kyegabanya = Kigaanira
Kyegabanya - Kyegabanya = Kyegabanya
(iii) Okukubisa emirundi(Multiplication):
Kigaanira x Kigaanira = Kigaanira
Kigaanira x Kyegabanya = Kyegabanya
Kyegabanya x Kyegabanya = Kyegabanya
(iv) Okugabiza (Division):
Kigaanira / Kigaanira = Kigaanira
Kyegabanya/ Kigaanira = Kyegabanya
Kyegabanya / Kyegabanya = Kyegabanya
3tm8he621tw8ri1lfywdjm2hzundnjh
Ebiramu ebya butaffaalibungi(Multicellular lifeforms)
0
6796
54923
35024
2026-06-13T12:15:32Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54923
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:C elegans stained.jpg|thumb|The nematode ''Caenorhabditis elegans'' stained to highlight the nuclei of its cells]]
Ebiramu ebya butaffaalibungi
(multi-cellular lifeforms )
Bbuno bulamu Muwanga bw'agamba nti buba buzimbibwa obutaffaali bungi ddala(single celled animals). Mu bulamu buno mulimu ebimera n'ensolo zonna z'olaba n'eriiso erriri obukunya nga ekiku , enfunza , oba omuntu.
3eqg3izqujlswwlw6d1ba3b0lbi66wb
Ebipimiso (Measuring instruments)
0
6846
54920
33683
2026-06-13T12:13:50Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54920
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Protractor and Triangle Square.jpg|thumb|'''Protractor and Triangle Square''']]
[[File:Termômetros - mercúrio e infravervelho (thermometers).jpg|thumb|'''thermometers''']]
Muwanga agamba nti ekipimiso kitegeeza "ekintu ekipima"(that which takes measures). Ebipimiso (measuring instruments) birimu:
(i) Ekipimampeto (Protractor). Kino kipima mpeto (angles)
(ii) Ekipimankuba (Rain gauge)
(iii)Ekipimakanyigirizi(manometer). Kino kipima kanyigirizi (pressure)
(iv) Ekipimabwoki(Thermometer)
(v) Obufumbekevu (Acidity).
"Ekipimiso ky'Obufumbekevu" (PH Scale)
"Ekipimiso ky'Obufumbekevu" oba "ekipimiso ky'ekifumbekero"(PH Scale) kiba kipimo kya ayidologyeni afumbekedde mu kikulukusi(hydrogen concentration in a liquid).
Kino kipima bufumbekevu(acidity) oba ekijjulungo(base) mu kikulukusi(liquid).
Jjukira nti Omugeye Muwanga Charles akusosootoledde omulamwa gwa "ekifumbekero"(acid).Weetegereze:
(i) Ekifumbekerayidologyeni(hydrogen concentration)
(ii) Ekifumbekero (Acid).
Okiraba nti bwe tusalira omulamwa gwa "ekifumbekerayidologyeni"(hydrogen concentration) tufuna "ekifumbekero:(acid). Mu butuufu singa ekikulukusi(liquid) kiba kifumbekeddemu(having a concentration of) obuzitoya bwa ayidologyeni(hydrogen molecules), kino kiba "kifumbekero"(acid).Kuno kugaziya makulu(semantic extension).
Ekitali kifumbekero kiba "kijjulungo"(base). Kino kiva mu kusalira kigambo "ekijjulungayidologyeni"(hydrogen dilution).
Weetegereze:
(a) Obwoki =Temperature
(b) Tempulikya (Temperature)
pf0du3oa270vijm1p2u1iwuo1hsaz01
Ebireetamaanyi(Carbohydrates)
0
6888
54925
34482
2026-06-13T12:17:00Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54925
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Carbohydrates.jpeg|thumb|'''Carbohydrates''']]
Ebireetamaanyi
(Carbohydrates)
Emmere eya sitaaki (Starches) ne sukaali(sugars) ze zikola ebireetamaanyi , emmere esinga okuvamu amaanyikasoboza (energy) agetaagibwa omubiri okukola egyagwo , ntegeeza mutereezabulamu(body metabolism).
Ebireetamaanyi(. Carbohydrates ) bivaamu namunigina z’amaasoboza(energy units), eziyitibwa kkaloli (calories) ekitundu kimu kya kubiri mu bamerika ate n’evaamu ebitundu bina bya kutaano ebya kkaloli mu ddayate(diet) y’abafirika n’abo mu Aziya.
Emmere engagga mu bireetamaanyi(carbohydrate-rich foods ) ate era ze zisinga okuvaamu ebizimbamubiri(proteins) mu bitundu by’ensi ebisinga. Muno mulimu Omukyeere., eng’ano, kasooli, ne lumonde.
r3hz45wfmppk9g2wd4ja7ba037nzis9
Ebinnyonnyozo by'Omukka(Properties of a Gas)
0
6897
54913
34831
2026-06-13T12:09:15Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54913
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Investigation of the explosive properties of gas and gasoline vapor mixtures (1901) (14583110508).jpg|thumb|A graph showing properties of gas]]
Omukka ky'ekyo ekizimbulukuka okubugaana obubangirivu bw'ekiterekero mwe kiba kiteekeddwa mu kyenkanyi"(Gas is a substance which expands to fill uniformly the volume of any contaniner in which it is placed.
"Ebinnyonnyozo by'Omukka"
(Properties of Gas)
(a)Obubangirivu(Volume). Kino ky'ekibangirizi oba ebbanga eribuganyeemu omukka>(space occupied by a gas).
(b)Enzitoya(Mass). Guno gwe mugatte gw'enzitoya y'obuziba bwonna oba obuzitoya(molecules) obukola omukka.(the total mass of all the atoms or molecules making up gas).
(c) Obukwafuwavu(Density).Eno y'enzitoya y'omukka buli namungina y'obubangirivu(the mass of a gas per unit olume).
(d) Akanyigirizi(Pressure). Akanyigirizi eba mpalirizo buli namunigina y'obwagaagavu ku busimbe bwa safeesi obw'ekiterekero omubugaaanye omukka.( the force per unit area acting perpendicular to the surface of the container holding the gas). Akanyigirizi kapimibwa mu "nnannyigirizi" buli miita eza kyebiriga .
(e)Obwoki(Temperature)Obwoki kipimo kya kwokya oba okunnyogoga gw'ekintu.Okupima obwoki tukozesa "ekipimabwoki(thermometer).
50a06g3m9u4iiyxzuu5d7ztnkndxaoc
Ebikoggona(Vertebrates)
0
6965
54901
34988
2026-06-13T12:03:26Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54901
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Vertebrates.png|thumb|ebikoggona ]]
Ebikoggona (Vertebrates)
Okusinziira ku Muwanga , ebikoggona kiva mu kugattika bigambo bya Luganda “ebiramu nga ebikoggo birina”.Bino biramu ebirina enkizi .
swgef2hkb2mdtsf2ut3fqna03v2th23
Ebisookesannene ne Ebisookesantono (Capitonyms & Smonyms)
0
7296
54937
23548
2026-06-13T12:31:52Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54937
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Ekisookesannene (Capitonym) kiba kigambo nga kirina amakulu ag'nkizo agetaagisa okutandika n'ennukuta ennen.Eky'okulabirako ge Mannya ga Kabaka nga Mpologoma oba amannya ga Katonda nga Kiwamirembe.
Ekisookesantono(Smonym) ky'ekigambo ekisookesanne nga bwe kiba kitandise n'ennukuta ntono amakulu nago gakyuka.Eky'okulabirako Mu kifo ky'okuwandiika maasomoogi oba Kiwamirembe bw'owandiika "maasomoogi" oba "kiwamirembe" ebitandika n'ennukuta entono biba tebikyategeeza makulu ge gamu.Waliwo ne "Buganda" ne "buganda".Amakulu ga njawulo.
o6ae3tkvjev1n2mckdycytpd95tricu
Ebisukkulumiso(Supernyms)
0
7363
54938
23901
2026-06-13T12:33:18Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54938
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Ekisukkulumiso(Supernym) kiba kigambo ekiraga obusukkulumu. Essomannimi n'Essomamakulu(Linguistics and Semantics),ekisukkulumiso mulamwa ogutondekeddwawo okuva mu kikolwa eky'okusukkuluma.
Ebimu ku bisukkulumiso mu Luganda mulimu :
(i) Ebisukkulumiso ebiraga omuntu asukkulumye ku balala nga:
(a) Sseabasumba =Ssabasumba
(b) Sseabasajja = Ssabasajja
(c)Sseabalabirizi = Ssabalabirizi
(d)Sseabalangira = Ssabalangira
(e)Ssenkaggale
(f)Sseabalamuzi =Ssabalamuzi
(g)Sseabaminisita =Ssabaminisita
(h)Sseabataka =Ssabataka
(i)Sseabakenkufu=Ssabakenkufu(University Chancellor,Head of Professors)
(ii) Ebisukkulumiso eby'ebitongole:
(a)Ssettendekero(University)
(b)Ssetteeserezo(National Parliament)
(c)Ssekkaddiyizo (National Museum)
(iii) Ebisukkulumiso ebiraga obusajja.
Olw'okuba mu butonde omusajja atera okuba n'amaanyi okusinga omukazi
(okusukkuluma mu maanyi tekitegeeza kusukkuluma mu busobozi bwa mulengera
(mental faculties), amannya g'abasannja agamu gatandika n'akawango akasookeso
"Sse-" nga mu mannya gano :
(a)Ssekitto
(b)Ssebbowa
(c)Ssebuufu
Amannya gagatandika ne "Sse-" galaga busukkulumu bwa musajja mu maanyi(si magezi).
Omukazi ayinza okuba omunafu naye nga mu magezi kw'atudde.
Mu lunguereza "ebisukkulumiso bitandika n'akawango aksookeso(prefix) "arch-".
Eky'okulabirako:
(a)Archbishop
(b) Archdeacon
(c)Archdiocese
(d)Archrival
n89sjs3zl8n0w7d9rpgrczgzcwp9b3g
Damilola Odufuwa
0
8213
54979
45672
2026-06-13T20:03:37Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54979
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Damilola Odufuwa''' munaigeria era nga y'omu kubakungu ba bizineensi emu wamu n'okulwanirira eddembe ly'abantu.<ref>{{Cite web}}https://www.cnn.com/2021/01/08/africa/nigeria-techpreneurs-african-startups-spc-intl/index.html</ref> Y'akulira eby'enpuliziganya ku bifulumizibwa ku She is mu [[:en:Binance|Binance]] Africa okuva mu mwezi ogw'okusatu 2022.<ref>{{Cite web}}https://blockchainafrica.co/speaker/damilola-odufuwa/</ref> Y'omu kubatandikawo era akulira Backdrop ng'era y'omu kubantandika [[:en:Feminist_Coalition|Feminist Coalition]].<ref>{{Cite web}}https://web.archive.org/web/20220528124332/https://www.thefolklore.com/blogs/editorial/damilola-odufuwa-feminist-coalition-backdrop-binance-tech-womens-rights-nigeria-2021</ref><ref>{{Cite news}}https://web.archive.org/web/20220528124332/https://www.thefolklore.com/blogs/editorial/damilola-odufuwa-feminist-coalition-backdrop-binance-tech-womens-rights-nigeria-2021</ref><ref>{{Cite web}}https://web.archive.org/web/20221006074711/https://damilolao.disha.page/</ref> Y'omu kubatandikawo Wine & Whine.<ref>{{Cite web}}https://www.globalcitizen.org/en/content/feminist-coalition-damilola-odufuwa-nigeria-women/</ref>
== eby'okusoma ==
Damilola Odufuwa yafuna BSc. mu by'ensimbi nga mu mwaka gwe ogwali gusembayo yakola alipoota ku ngeri y'okuyambamu bamufuna mpola n'ensimbi n'okulakulanya abantu abali mu bwavu (Microfinance Schemes on Alleviating Poverty) mu 2012 okuva mu [[:en:University_of_Kent|University of Kent]]. Yafuna diguli ey'okubiri mu by'ensimbi n'okulakulanya eby'enfuna mu 2013 okuva mu [[:en:University_of_Kent|University of Kent]].<ref>{{Cite web}}https://blockchainafrica.co/speaker/damilola-odufuwa/</ref>
== Eby'emirimu ==
Damilola Odufuwa yatandika okukola ku [[:en:Shuga_(TV_series)|MTV Shuga]] gyeyava n'agenda ku [[:en:National_Geographic|National Geographic]] gyeyakolera ng'ali kundagaano y'okubeera nga y'avunaanyizibwa ku bifulumizibwa okuva mu mwezi ogw'omusanvu 2019 okumala omwezi gumu.<ref>{{Cite web}}https://www.globalcitizen.org/en/content/feminist-coalition-damilola-odufuwa-nigeria-women/</ref> Yakolako ng'akulira ebisunsulibwa mu ZUMI wakati wa 2018 paka 2019. Damilola yaliko eyali avunaanyizibwa ku bifulumizibwa ku CNN Africa. Yakolako ng'avunaanyizbwa ku bifulumizibwa ku Konbini ne Zikoko. Y'akulira eby'emirimu ku 'Backdrop' nga guno mukutu gwa yintaneeti, y'omu kubagutandikawo 2020 ne [[:en:Odunayo_Eweniyi|Odunayo Eweniyi]], ng'omukutu guno guleetera abantu okuzuula n'okugabana ebifo eby'etolodde ensi yonna. Y'omu kubatandiakwo [[:en:Feminist_Coalition|Feminist Coalition]] an ekibiina ekiyambako abantu nga kirina ebirubirirwa by'okulaba ng'abakyala babeera n'obwenkanyi mu bitundu by'eNigeria.. Y'akulira eby'empuliziganya mu bifulumizibwa munsi yonna mu [[:en:Binance|Binance]] Africa okuva mu mwezi ogw'okusatu mu 2022.
== By'awereddwa ==
Damilola Odufuwa yali omu kubaali ku kulukalala lw'abakyala 12 abakulembezze abakyusa ensi mu mu 2020 olw'akolerwa British Vogue.<ref>{{Cite web}}https://www.vogue.co.uk/news/article/women-leaders-2020</ref> Yaliko ne kulukalala lwa 2021 olwa Times Next 100 list.<ref>{{Cite magazine|title=Meet the 2021 TIME100 Next|url=https://time.com/collection/time100-next-2021/|access-date=2022-03-14|magazine=Time|language=en}}https://web.archive.org/web/20210217235000/https://time.com/collection/time100-next-2021/</ref> Damilola yeyawangula ekirabo kya 2020 ekta 'The Future Awards Africa Prize' olw'okukulembera enteeseganya 'Leading Conversations'.<ref>{{Cite web}}https://web.archive.org/web/20211024171531/https://awards.yafri.ca/the-future-awards-africa-class-of-2020/</ref> Yatekebwa mulukalala lw'abantu 50 abasinga okukyusa bizineesi munsi yonna mu 2022 owa Bloomberg .<ref>{{Cite news}}https://www.bloomberg.com/features/2020-bloomberg-50/</ref>
== Byalwaniridde ==
Damilola Odufuwa ne [[:en:Odunayo_Eweniyi|Odunayo Eweniyi]] baatondawo ekibiina kya Feminist Coalition, ekisa esira mu kulwanirira eddembe n'obutebenkevu ly'abakyala, mu by'enfuna, okwetaba mu by'obufuzi bya Nigeria. Mu pulojekiti y'abwe eyasooka, ekitongole kyakwasizaako '#EndSARS' abantu webataali bamativu ekyatambula Nigeria mu 2020 nekitambuza emere mu famire z'abakyala bamufuna mpola .<ref>{{Cite web}}https://www.vice.com/en/article/k7q97w/the-young-women-fighting-for-change-in-nigeria</ref><ref>{{Cite web}}https://thenet.ng/odun-eweniyi-the-young-women-leading-the-endsars-revolution-in-nigeria/</ref><ref>{{Cite web}}https://www.globalcitizen.org/en/content/feminist-coalition-odunayo-eweniyi-gender-nigeria/</ref>
== Eby'okukeberwamu ==
<references />
c1p9iurv8b8t8u2yk43fe4si3ydisjv
Milton Obote
0
8250
54906
45929
2026-06-13T12:04:54Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54906
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Obote cropped.png|thumb|Ekyifananyi kya Milton Obote]]
'''Apollo Milton Obote''' (28 Ogwekkuminebiri 1925 – 10 Ogwekkumi 2005) Mukulembeze w'eby'obufuzi eyakulembera [[:en:Uganda|Uganda]] okutuuka ku meefuga gaayo okuva mu [[:en:British_Empire|nfuga y'abangereza ey'amatwale]] mu 1962. Oluvanyuma lw'amefuga g'eggwanga, yaweerezako nga [[:en:Prime_minister_of_Uganda|Ssaabaminisita wa Uganda]] okuva mu 1962 okutuusa mu 1966 era yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva mu 1966 okutuusa mu 1971, era naddamu n'akulembera okuva mu 1980 okutuusa mu 1985.
Yatandikawo ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC) mu 1960, eky'akola omulimi ogw'enkizo mu kulwanirira ameefuga ga Uganda okuva ku [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] mu 1962. Era yafuuka Ssaabaminisita wa Uganda mu nkolagana eyali awamu n'ekibiina kya [[:en:Kabaka_Yekka|Kabaka Yekka]] ekyali kikulemberwa Kabaka [[:en:Mutesa_II|Mutesa II]] eyaweebwa elinnya ly'obwa Pulezidenti. Olw'okutaataganyizibwa kwa Mutesa mu [[:en:1964_Ugandan_lost_counties_referendum|1964 Bannayuganda lw'ebabulwa emiluka gyaabwe mu ffedero]] saako n'okwetaba mu [[:en:Gold_Scandal|mivuyo gy'okunyaga zaabu]], Obote [[:en:Mengo_Crisis|yamugya mu bukulembeze]] mu 1966 era n'eyerangilira nga Pulezidenti, nagunjaawo omulembe gw'okufugisa obumbula n'ekibiina kya UPC nga ky'[[:en:One-party_state|ekibiina kyokka ekitongole]]. Kigambibwa nti Obote yeyatandikwo [[:en:Move_to_the_Left|enkola za nakalyakw'ani]], era nga zaaletera eggwanga okubonaabona olw'enguzi n'ebbula ly'emmere.
Yagyibwaako ab'ekisinde ekya tumibwa coup d'état ekya [[Idi Amin]] mu 1971, wabula yaddamu n'alondebwa mu 1980 oluvanyuma lw'okugyibwaako kwa Amin mu 1979. Obukulembezebwe bwakomekerezebwa oluvanyuma lw'olutalo kanywa musaayi olwa Ugandan Bush War, nga mu kaseera kano yagyibwako ekisinde eky'okubiri mu 1985 nga kimusindiikiriza okumala obulamu bwe bwonna mu buwanganguse.
== Obulamu bwe obw'asooka ==
Milton Obote yazaalibwa ku kyalo kye lubumba mu [[:en:Apac|Disitulikiti y'e A]]<nowiki/>kamu mu mamba ga Uganda. Tali mwana Watusi mu baana omwenda <ref>https://www.britannica.com/EBchecked/topic/423934/Milton-Obote</ref> ab'o[[:en:Tribal_chief|mukulu w'ekika]] kya Oyima clan mu [[:en:Lango_people|Lango]]. Y'atandika emisomo gye mu 1940 mu ssomero ly'abamisani mu [[:en:Lira,_Uganda|Lira]], oluvanyuma nagenda ku [[:en:Gulu|Gulu]] Junior Secondary School, [[:en:Busoga_College|Busoga College]] era n'amaliririza ku ssetendekero wa [[:en:Makerere_University|Makerere University]]. N'ekigendererwa eky'okusoma amateeka essomo elitaaliyo ku Yunivasite, Obote yasalawo okutwala essomo lya atisi nga muno mwalimu Olungereza ne jjogulafe.<ref name="ODNB">http://www.oxforddnb.com/view/article/96666</ref> At Makerere, Obote yayongera okw'olesa obukugu bwe mu kwogera eri abantu, era oluvanyuma yalekulira ng'afunye ekifo aw'okusomera amateeka mu Bulaaya nga newankubadde tekwavugirirwa Gavumenti eyaliko ebiseera ebyo.<ref>https://web.archive.org/web/20070420171359/http://monitor.co.ug/specialincludes/ugprsd/obote/ob04072.php</ref> Yakolera mu [[:en:Buganda|Buganda]] ekiri mu maserengeta ga Uganda nga tannagenda [[:en:Kenya|Kenya]], gy'eyakolera ng'omuzimbi mu Kkampuni y'abazimbi.
Ng'ali mu Kenya, Obote yeetaba ku mugendo ogwali ogw'okuleeta <nowiki/>obw'etwaze mu ggwanga. Lw'okudda kwe mu Uganda mu 1956, y'egatta ku kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Congress|Uganda National Congress]] (UNC), era yalondebwa ku [[:en:Legislative_Council|kakiiko akabaga amateeka]] mu 1957.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.upcparty.net/upcparty/roots_adhola.htm |access-date=2022-11-15 |archive-date=2021-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126025547/http://www.upcparty.net/upcparty/roots_adhola.htm |url-status=dead }}</ref> Mu 1959, ekibiina kya UNC ky'ekutulamu ebiwayi bibiri ng'ekimu wansi w'obukulembeze bwa Obote kyakyusibwa okuva mu Uganda People's Union n'ekituumibwato [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC).<ref name="Javira">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.ugstandard.com/inside-the-life-of-president-milton-obote/ |access-date=2022-11-15 |archive-date=2021-05-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210512113034/https://www.ugstandard.com/inside-the-life-of-president-milton-obote/ |url-status=dead }}</ref>
Obote yakiikirira ekibiina kya UPC mu ttabamiruka wa [[:en:Ugandan_Constitutional_Conference|Ugandan Constitutional Conference]], eyategekebwa ku [[:en:Lancaster_House|Lancaster House]] mu 1961, wamu ne munnabyabufuzi munne [[:en:A._G._Mehta|A. G. Mehta]].<ref name="Conference">http://worldcat.org/oclc/14210279</ref> Ttabamiruka yategekebwa Gavumenti Birigi okusobola okutema empenda eri ameefuga ga Uganda.<ref name="Conference" />
== Emirimu gy'obwa ssabaminisita ==
Mu nteekateeka z'okulonda oluvanyuma lw'amefuga.Obote y'assawo enkolagana n'ekibiina ky'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] ekya [[:en:Kabaka_Yekka|Kabaka Yekka]]. Ebibiina by'ombi by'alina omuwendo ogusinga mu Paalamenti era Obote n'afuuka Sabaminisita mu 1962. Ekifo y'akifuna mu Gwokuna nga 25 1962, nga yalondebwa ow'ekitiibwa [[:en:Walter_Coutts|Walter Coutts]], eyali [[:en:Governor-General_of_Uganda|Gavana-jenero wa Uganda]]. Omwaka ogw'addirira, ekifo kya Gavana Jenero ky'asikizibwa n'ekitiibwa ky'obwa Pulezidenti era ng'ono yali w'akulondebwa Paalamenti. Mutesa, ''[[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]]'' wa Buganda, yafuuka Pulezidenti nga Obite ye Ssabaminisita [[:en:Executive_(government)|kamala byonna]].<ref name="ODNB"/>
[[File:Grace_Ibingira,_Milton_Obote,_and_John_Kakonge.jpg|thumb|Okuv ku kkono okudda ku ddyo: [[:en:Grace_Ibingira|Grace Ibingira]], Obote, ne [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]] mu 1962]]
Mu Gusooka 1964, olutalo lw'abalukawo mu Balakisi y'e [[:en:Jinja,_Uganda|Jinja]] ekibuga ekikulu eky'okubiri era amaka agasooka ag'[[:en:Uganda_Army_(1962–1971)|eggye lya Uganda]]. Waaliwo entalo entala bbiri ezaali z'efaananyirizaako luno mu bitundu ebirala eby'oBuvanjuba bwa Afrika, ensi z'onsatule z'asaba obuyambi bw'amaggye okuva mu ggye ly'aba Biriji. Nga tebannatuuka, Obote yatuma Minisiter omubeezi ow'ebyokwerinda [[:en:Felix_Onama|Felix Onama]] okuteesaganya n'abayeekera. Onama y'akwatibwa ng'omuwanbe n'akkiriziganya n'okusaba kw'abwe omwali, okwongeza emisaala gy'abannamaggye, n'okulinyisa amadaala g'abasirikale nga mwemwaali ne Pulezidenti ow'ekiseera ekyali kigenda okujja [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]].<ref name="ODNB"/> Mu 1965, [[:en:Kenya|bannaKenya]] bayawulibwa okuva mu bifo by'obufuzi mu Gavumenti nga kino ky'awerekerwako okugibwa kwaabwe mu Uganda mu 1969, wansi w'okulungamizibwa kwa Obote.<ref name="mutibwa"/>
Nga Ssaabaminisita, Obote yeetaba mu was implicated in [[:en:Gold_Scandal|a kunyagulula golodi]], wamu ne Idi Amin, omumyuka w'omudumizi w'eggye lya Uganda. [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti]] bw'eyasaba okunoonyereza ku Obote saako n'okugobebwa kwa Amin, yagyawo Ssemateeka w'eggwanga neyerangirira ku bwa Pulezidentu mu Gwokusatu 1966, nga y'ewa obuyinza bwonna ng'akozesa enfuga emanyikiddwa nga [[:en:State_of_emergency|state of emergency]]. Ba mmemba abawerako ku [[:en:Cabinet_(government)|Kabinenti]] ye, abaali abkulembeze b'ebiwayi ebyali bimuwakanya era n'ebasibibwa awataali kuwozesebwa. Obote yayanukula [[:en:Battle_of_Mengo_Hill|n'alulumba lwa mundu ku Lubiri lwa Mutesa]], ekyakomekerera ne Muteesa okuddukira mu buwanganguse.<ref>https://www.independent.co.ug/last-word-obotes-1966-musevenis-2016/</ref> Mu 1967, ouyinza bwa Obote bwanwezebwa Ssemateeka omugya bw'eyayisibwa Paalamenti nga agyawo enfuga ya Ffedero era nga agunjaawo obuyinza bwa Pulezidenti obujjudde.<ref>https://www.newvision.co.ug/news/1515957/history-obote-president</ref>
== Obukulembeze bwe obw'asooka nga Pulezidenti ==
Nga 19 Ogwekkuminebiri 1969, waaliwo obutujju obwakolebwa okugezaako okutta Obote. bweyali nga avva mu taabamiluka w'ekibiina kya UPC owa buli mwaka e Lugogo mu kisaawe mu Kampala, Mohamed Sebaduka yakuba Pulezidenti essasi limu. Essasi ly'akuba Obote mu bwenyi era n'elimenya amannyo abiri neliyita wakati mu ttama. Bbasitoola ya Sebaduka yakyankalana era omutujju omulala Yowana Wamala, n'amusuulira guluneedi wabula yagaana okwabika. Sebaduka yakubibwa abakuumi ba Obote, naye abatujju bombi baatolokera mu kavuyo akaali kakoleddwa obulumbaganyi. Abakugu mu kunonyereza bakwata abatujju bombi era ba mmemba b'ekibiina ekyali kiwakanya Gavumenti ekya [[:en:Democratic_Party_(Uganda)|Democratic Party]] baalumiriza eyali Ssabaminisita [[:en:Benedicto_Kiwanuka|Benedicto Kiwanuka]] okuluka olukwe olwo.<ref>https://books.google.com/books?id=yURMdAfadS4C&pg=PA67</ref> Oluvanyuma lw'akasambattuko, ebibiina by'obufuzi by'onna eby'ali biwakanya Gavumenti byonna byawerebwa, nga kireka Obote ng'omulembeza yekka. Embeera eyakajagalalo yamala ebanga eliwerako era bannabyabufuziabawerako baakwatibwa era n'ebasibibwa mayisa awatali kuwozesebwa mu maaso g'omulamuzi. Omulembe gwa Obote gw'atugumbula, n'egubonyabonya era n'okutulugunya abantu. Poliisi ye ey'ekyama eyali manyikiddwa nga General Service Unit eyali ekulemberwa kizibwewe, yeyalina obuvunanyizibwa ku okutulugunya kwonna.<ref name="mutibwa"/>
Mu1969–70, Obote yafulumya obutabo obuwerako obwagenderera okulaga enkola ye mu by'obufuzi n'ebyenfuna. ''[[:en:The_Common_Man's_Charter|The Common Man's Charter]]'' lye ly'ali ekkunganiro ly'enkolaye eya nnakalya kw'ani eyagya okumanyibwa nga [[:en:Move_to_the_Left|Move to the Left]]. Gavumenti yali etwala ebitundu 60 ku buli kikumi ku bitongole by'obwannanyini ne bbanka mu ggwanga lyonna mu 1970. Ku mulembe gwa Obote, omuze gw'[[:en:Political_corruption|enguzi]] gw'abalukawo mu linnya lya "nnakalyak kw'ani".<ref name="mutibwa">https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-85065-066-9</ref> Ebbula ly'emmere ly'aletera ebbeeyi y'emmere okwekanama. Obote okugobwa a[[:en:Indians_in_Uganda|Bayindi abasuubuzi]] kw'aleetera emiwendo gy'ebintu okulinya.<ref name="mutibwa" />
Gavumenti ya Israeli yali mu kutendeka Poliisi ya Uganda wamu n'amaggye nga babawa eby'okulwanisa eri Anyanya mu maserengeta ga Sudan abeetaba mu lutalo olw'amanyikibwa nga guerilla war ne Gavumenti ya Sudan. Gavumenti ya Obote yagyayo obuyambi eri abayeekera era n'ekwata omutujju wa Bujilimaani eyali ayitibwa Steiner era nebamuwaayo mu Sudan okuvunaanibwa. Ebikolwa byonna tebyasanyusa Gavumenti ya Israeli.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-86543-357-7</ref>
Mu Gusooka 1971, Obote [[:en:1971_Ugandan_coup_d'état|ab'amaggye b'amugya mu ntebe]] bweyali mu lukyala lwe e[[:en:Singapore|Singapore]] mu ttabamiruka wa[[:en:Commonwealth_Heads_of_Government_Meeting_1971|Commonwealth conference]], era Amin n'afuuka Pulezidenti. Mu myaka ebiri ng'okuwamba tekunnabaawo, enkolagana ya Obote n'aba mawanga g'ebweru yali yagootaana. Kigambibwa nti amawanga g'ebweru gaali g'amanyi ku lukwe era nga agamu g'awagira buterevu okuwamba kwa Gavumenti ya Obote.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/George_Ivan_Smith</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/George_Ivan_Smith</ref> Gavumenti ya Israeli y'etaba butereevu mu nteekateeka, n'okuteeka mu nkola okuwambibwa kwa Gavumenti ya Obote. Baakozesa eby'okulwanyisa eby'omulembe nebateeka n'emisanvu mu kkubo naddala wakati mu kibuga ekikulu. Okuva mu nsonda emu ennekusifu, "Baali bakulabibwako buli wamu."<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0-86543-357-7</ref> Okugwa kwa Gavumenti ya Obote kwajagulizibwa bannayuganda abawerako.<ref name="mutibwa"/>
== Omulundi ogw'asooka mu buwanganguse era ne by'eyakola okulwana okudda mu buyinza ==
Amangu ddala nga y'akamanya ku by'okuwamba Gavumenti ye, Obote yaddukira mu [[:en:Nairobi|Nairobi]] okuzimba eggye mu Uganda okuwakanya obukulembeze bwa Amin. Wabula obuyinza bw'abannakenya bw'amulemesa okuwuliza abagobelezibe era n'eggye eryali lisigaddewo ly'alemererwa okuzaayo omuliro. Eggye lya Amin ly'asobola okumalawo eggye lya Obote. Obote yagaana okuwanika era naagenda mu Tanzania gy'eyafuna obuwagizi obuwerako.[[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti waTanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] baalina enkolagana ne Obote naddala ku nkola ya nnakalya kw'ani. Gavumenti ya Tanzania ne Somalia he Tanzanian baasooka nebateekateeka okuyamba ku Obote okweddiza obuyinza nga bayingira Uganda okuyita mu [[:en:Missenyi_District|Kagera Salient]]. Enkola eno teyateekebwa mu nkola nga aba [[:en:Premier_of_the_People's_Republic_of_China|Chinese Premier]] [[:en:Zhou_Enlai|Zhou Enlai]] baategeeza ebibiina eby'ali by'etabyemu nti yali ayingirira lutalo lw'amaggye ng'ate aba Tanzania balina okutya nti amawanga g'ebweru gandi etaba lutalo nga gali ku luuyi lwa Amin. Mu kaseera kano, abantu abaali bakkiririza mu Obote baali bamaze okusanyizibwaawo era Nyerere n'awa Obote ebifo ebitendekebwaamu mu Tanzania okuteekateeka egye ery'amaanyi mu buwanganguse. Ebyo nga bizze ku bbali, abawagizi ba Obote enkumi n'enkumi ((omw'ali n'abasirikale) abatolokera mu Sudan nga Gavumenti y'ayo yeyama okubawa enkambi omw'okutendekebwa. Okuva mu mwezi Gwokusatu 1971, Obote yazimba eggye ly'abayeekera era nebadda e Sudan.
Wabula amaanyi Obote g'eyassaamu ng'ali mu buwanganguse g'afa ttogge olw'okubulwa obuwagizi okuva mu bannayuganda nga n'ebibiina by'ali biwakanya Gavumenti ya Amin byonna by'ali by'ewaayo okuwagira Amino. N'ekibiina kye ekya UPC ky'ali kyasalawo okwekutulamu okuva ku Obote. Era waaliwo embeera y'okusindikirizibwa okuva mu b'ekika kye wamu n'abo abaali balwanira obuyinza mu nkambi ya Obote nga banyomoola okutendekebwa. Okwongerezaako, Gaumenti ya Sudan yassa omukono ku ndagaano ne Amin mu 1972 ng'eno yali egenderera okugoba Obote n'abagoberezibe era nga kino ky'abanafuya nnyo. Mu byonna, Obote yalemererwa okukungaanya abalwanyi abasukkka 1,000 okulwanyisa Gavumenti ya Amin era nga abasinga tebaalina kutendekebwa kwa kikugu. Obukuubagana we bw'eyongera wakati wa Tanzania ne Uganda nga buno bw'aviirako okulwanagana ku nsalo, Nyerere oluvanyuma y'asumulula olukwe olw'ali lutekedwatekeddwa okulumbagana Gavumenti ya Amin. N'abo abaamanya ku buwanganguse bwa Obote ng'ekibinja kya [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Yoweri%20Museveni Yoweri Museveni], n'abo beegata ku lulumba. [[:en:1972_invasion_of_Uganda|Olutalo lw'okulumbaga Uganda mu 1972]] olw'akolebwa abayeekera ba Obote, lw'ali lw'attabu nnyo ng'amaggye mangi agaali mukutendekebwa gasanyizibwaawo. Okulemererwa kuno kw'ateekawo obunkenke eri eggye lya Amin. Ku luuyi olulala Obote y'avunaana Museveni olw'okulimba nti yali uyakwasagganya emikutu egy'ekyama egy'ali mu Maserengeta ga Uganda. Omukutu guno gw'ali gw'akugenderera okulinyisa emiwendo gy'abantu babulijjo wabula enkola eno n'etatuukirira era eky'aviirako okuwangulwa. Obote teyasonyiwa Museveni olw'ekyo era ky'aviirako enjawukana mu masekkati gaabwe. Olulumba luno lw'aviirako Gavumenti ya Tanzania okuggalawo enkambi z'abayeekera era nenyeyama obutaddamu kuwagira bayeekera. Obote ne bammemba be abaali bamwetolodde, beemulula mpola n'ebaddukira mu [[:en:Dar_es_Salaam|Dar es Salaam]] ng'eyo abasinga gy'ebatandikira okukola ng'abasomesa, bannamateeka, abasawo n'emirimu emirala mingi. ng'ate abalwanyi be abalala b'atwalibwa e [[:en:Tabora|Tabora]] okufuuka abalimi ba kaawa.
Gavumenti ya Tanzania yategeeza Obote nti yali y'akwongera okuwangira enteeketeeka z'abwe ez'obutujju bwe baba nga bakusigala nga bakolera mu nkukutu nga eby'endagaano eya sayiningibwa oluvannyuma lw'okuwangulwa. N'olwensonga eyo,Obote y'ekuumira mu kyaama nga bwayongera amaanyi mu kulwanirira okwezza obuyinza. Nga bw'atasobola kugya ssente mu nsi z'ebweru ng'akyali Pulezidenti, Obote yawangalira ku ssente za Gavumenti ya Tanzania. Teyaddamu kwetaba mu mboozi yonna ey'akafubo, era obudde bwe obusinga y'abeera nga mu maka agaalia okumpi n'amaka ga Nyerere ag'ekyama. Abakungu ba Tanzania baatandika okumuyita "Pulezidenti" era oluvanyuma "[[:en:Mzee|Mzee]]". Okugyako obutalabikalabika bwe mu lujjude, Obote n'obusungu obungi y'aluka olukwe okuwamba Amin: Yateekawo egye ly'abayekera ery'abalwanyi 100 ery'akolanga obulumbaganyi ku Uganda nga bayita Kenya, era n'akola "eggye lye ery'okumazzi" ery'amaato mukaaga agaali ganyagulula emmwanyi ku [[:en:Lake_Victoria|enyanja Nalubaale]] okuvugirira ebikolwa bye eby'obufuzi n'ebya maggye. eggye eryo era ly'akola omukutu mu Uganda. Enteekateeka zino z'akwasibwa abamu ku bagoberezibe b'eyali y'esiga omwali [[:en:David_Oyite-Ojok|David Oyite-Ojok]]. Obote y'asuubira okunyomola obukulembeze bwa Amin okutuusa lwaddamu okulumbagana Amin wamu n'abawagizi be ob'omubuwanganguse mu Tanzania. Amaanyige n'obuyeekera bwe tebyavaamu bibala, ekisinde kye teky'asobola kusaanyawo bagoberezi ba Amin ab'enkizo era y'abulwa obuwagizi mu Bannayuganda abasinga. Obote y'asigala tamanyikiddwa mu bitundu ebisinga ebya Uganda era n'abo abaali bawakanya gavumenti ya Amin baali tebaagala Obote kudda mu buyinza.
== Obukulembeze bwe obw'okubiri nga Pulezidenti ==
Mu 1979, Idi Amin yagibwa mu buyinza amagye ga Tanzania nga galimu bannayuganda abaali mu buwanganguse. Mu 1980, Uganda yali mu bukulembeze obumanyikiddwa nga [[:en:Presidential_Commission_of_Uganda|Presidential Commission]]. Mu kaseera k'akalulu ka 1980, ssentebe w'akakiiko yali w'akulusegere nnyo wa Obote, [[:en:Paulo_Muwanga|Paulo Muwanga]]. Muwanga yaliko Pulezidenti wa Uganda mu mankweetu okuva nga 12–20 Ogw'okutaano 1980, ng'omu ku bakulembeze ba Uganda abaafugira ebbanga entono mu kiseera Amin weyagibwa mu bukulembeze n'emunteekateeka y'akakiiko ka Pulezidenti. Abakulembeze abalala baali [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] ne [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Godfrey%20Binaisa Godfrey Binaisa].
[[:en:1980_Ugandan_general_election|Okulonda kwa1980]] kw'awangulwa ekibiina ky'ebyebufuzi ekya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC) eky'ali ekya Obote. Wabula ebibiina eby'ali bivuganya ekibiina kya UPC baalina okukkiriza nti akalulu kaalimu gozilini mungi nnyo era n'ekiviirako okubalukawo kw'o[[:en:Guerrilla_warfare|lutalo lw'ekiyeekera]] olw'abekibiina kya Yoweri Museveni [[:en:National_Resistance_Army|National Resistance Army]] (NRA) n'ebibinja by'abannamagye ebiwerako. Obote y'alina n'ekitiibwa kya [[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita w'ebyensimbi]].<ref name="ugandanews">https://www.newvision.co.ug/news/1010258/uganda-eur-finance-ministers-independence</ref>
Mu 1983, Gavumenti ya Obote y'ayanjula enkola eyatuumibwa Bonanza, olutalo lw'atwalimu enkumi n'enkumi z'abantu eky'akendeeza ku muwendo gw'abantu.<ref name="Doom p.9">https://doi.org/10.1093%2Foxfordjournals.afraf.a008002</ref> Okunenyezebwa kwonna kw'ateekebwa ku bantu b'omumambuka ga Uganda olw'okuwagira ebikolwa bya Ssaabaminisita era nga kino ky'ayongeza ekiluyi eky'aliwo mu masekkati g'ebitundu by'eggwanga ebyenjawulo.<ref name="Doom p.9" /> Ky'ateberezebwa nti abantu wakati wa 100,000 ne 500,000 bebattibwa mu lutalo lwa Obote olwa [[:en:Uganda_National_Liberation_Army|Uganda National Liberation Army]] (UNLA) n'abayeekera b'omu nsiko.<ref>http://usatoday30.usatoday.com/news/world/2005-10-11-oboteobit_x.htm</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-1-56802-195-9</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/uganda/ |title=Archive copy |access-date=2022-11-17 |archive-date=2021-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213104751/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/uganda/ |url-status=dead }}</ref>
Nga 27 Ogwomusanvu 1985, Obote era gagyibwa mu buyinza. Mu 1971, abaduumizi be ab'amagye be bamugya mu buyinza mu lutalo olw'atuumibwa [[:en:Coup_d'état|coup d'état]]; nga ku mulundu guno omuduumizi yali Buligediya [[:en:Bazilio_Olara-Okello|Bazilio Olara-Okello]] ne Genelo [[:en:Tito_Okello|Tito Okello]]. Abaami bombi bakulembera eggwanga mu nkola ey'ekigyasi naye oluvanyuma lw'emyezi egy'okwekalakaasa, eggye lya Museveni erya NRA ly'eddiza obuyinza eri eggwanga. Era mu mwezi gwomusanvu 1985, [[:en:Amnesty_International|ekisinde ky'ensi yonna ekirwanirira eddembe ly'obuntu]] ky'ateebereza nti Gavumenti ya Obote y'eyali evunanyizibwa ku kutibwa kw'abantu b'abulijjo abasoba mu 300,000 okw'etoloola Uganda yonna. Okutulugunyizibwa kw'abantu kwekyakira nnyo mu masekkati ga Uganda mu kifo ekimamnyikiddwa nga ekya [[:en:Luwero_Triangle|Luweero Triangle]].<ref>{{Cite web |url=http://www.blackstarnews.com/global-politics/others/notes-on-concealment-of-genocide-in-uganda.html |title=Archive copy |access-date=2022-11-17 |archive-date=2022-11-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221117153118/https://www.blackstarnews.com/global-politics/others/notes-on-concealment-of-genocide-in-uganda.html |url-status=dead }}</ref>
== Okufa kwe mu buwanganguse ==
Oluvanyuma lw'okugyibwa mu buyinza omulundi ogw'okubiri, Obote yaddukira mu [[:en:Kenya|Kenya]] n'oluvanyuma [[:en:Zambia|Zambia]]. Okumala emyaka emitonotono, olugambo lw'ayitingana nti Obote yali wa kudda mu by'obufuzi bya Uganda. Mu Gwomunaana 2005, Obote yalangirira ekigendererwa kye eky'okuva ku bukulembeze bw'ekibiina kya UPC.<ref>https://web.archive.org/web/20090214004610/http://news.xinhuanet.com/english/2005-08/28/content_3412655.htm</ref> Mu Gwomwenda 2005, ky'agambibwa nti Obote yali w'akudda mu Uganda ng'omwaka tegunnaggwako.<ref>http://english.people.com.cn/200509/02/eng20050902_206125.html</ref> Nga 10 Ogwekkumi 2005, Obote y'afa olw'e[[:en:Renal_failure|kirwadde ky'ensigo]] mu ddwaliro lya [[:en:Johannesburg|Johannesburg]], mu [[:en:South_Africa|South Africa]].<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4328834.stm</ref>
[[File:Apollo_Milton_Obote_grave_Africa8_069.jpg|thumb|Entaana ya Milton Obote]]
Milton Obote yaziikibwa mu kitiibwa mu nkola emanyikiddwa nga [[:en:State_funeral|state funeral]], nga yaliko n'omukulembeze w'eggwanga Pulezidenti Museveni, mu kibuga kya Uganda ekikulu [[:en:Kampala|Kampala]] mu Gwekkumi 2005, eky'ali eky'ekyewuunyo ennyo era n'okwesiima anti Obote ne Museveni baali tebalima kambugu.<ref>https://www.theguardian.com/worldlatest/story/0,1280,-5358413,00.html</ref> Ebibiina ebirala omw'ali bakawonawo b'eLuwero abaali abaganda, basunguwala nnyo elw'ekitibwa ekyakolebwa mu kuziikibwa kwa Obote..<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/The_Monitor_(Uganda)</ref>
Yaleka omukyala era n'abaana bataano. Nga 28 Ogwekkuminogumu 2005, mukyalawe [[:en:Miria_Obote|Miria Obote]] yalondebwa okubeera omukulembeze w'ekibiina kya UPC.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/specialincludes/ugprsd/uhdecide/decide12211.php |access-date=2022-11-17 |archive-date=2007-03-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070313203023/http://www.monitor.co.ug/specialincludes/ugprsd/uhdecide/decide12211.php |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwamu ==
<references responsive="1"></references>
=== Ebitabo ebijjuliziddwamu ===
* {{Cite book|isbn=Tony Avirgan|location=Martha Honey}}
*
== Ebirala eby'okusomako ==
*
*
*
*
*
*
* {{Cite journal|issue=109–123}}
*
*
*
*
*
* {{Cite journal|issue=479–504}}
*
*
*
*
*
{{s-start}}
{{s-off}}
{{succession box|title=President of the [[Uganda People's Congress]]|before=''none''|after=[[Miria Obote]]|years=1959–2005}}
{{succession box|title=[[Prime Minister of Uganda]]|before=[[Benedicto Kiwanuka]]|after=[[Otema Allimadi]]<br />post abolished 1966–1980|years=1962–1966}}
{{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Mutesa II|Edward Mutesa]]|after=[[Idi Amin]]|years=1966–1971}}
{{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Presidential Commission of Uganda]]|after=[[Tito Okello Lutwa]]|years=1980–1985}}
{{s-end}}{{UgandaPresidents}}{{UgandaPMs}}{{Uganda topics}}{{African coups d'État}}{{Authority control}}
myyf5jmbry4qypihi299ftx5zun9ked
Okuyimba mu Uganda
0
8268
55001
52503
2026-06-14T08:11:11Z
Mike Seems
11286
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
55001
wikitext
text/x-wiki
Uganda, ekwata kyakusatu mu nsi ezisinga okuyimba n'okusanyusa abantu mu Afrika yonna. Uganda erimu [[:en:Tribes|amawanga]] 65 agavaamu abantu aboogera ennimi ez'enjawulo,<ref>Uganda Bureau of Statistics (2016), The National Population and Housing Census 2014 – Main Report, Kampala, Uganda</ref> era muno mwe muva ennyimba eziyimbibwa abantu ba nnansangwa.<ref name="facemusicch">http://www.face-music.ch/inform/poeple_uganda_en.html</ref> [[Baganda|Abaganda]], ly'eggwanga erisinga okuvaamu abayimbi ab'amaanyi era ab'ettutumu mu Uganda, batunze nnyo obuwangwa bwabwe n'okubuutikira ekisaawe ky'okuyimba mu Uganda mu byasa ebibiri (2) ebisembyeyo.
[[File:Fred Masagazi.jpg|thumb|Fred Masagazi]]
Ekika ky'ennyimba ekyasooka okututumuka nga kivaamu ne ssente mu Uganda kye kya [[:en:Kadongo_Kamu|Kadongo Kamu]] nga kyava mu nnyimba ya Baganda ey'eŋŋoma Eŋŋanda. Okuva mu myaka gya 1980 okutuuka mu gya 1990, [[:en:Kadongo_Kamu|Kadongo Kamu]] yabuutikirwa nnyo abayimbi nga Peterson Mutebi, Dan Mugula, Sebadduka Toffa, Fred Ssonko, Livingstone Kasozi, Fred Masagazi, Baligidde, Abuman Mukungu, Gerald Mukasa, Sauda Nakakaawa, Matia Luyima, Herman Basudde, ne Paulo Kafeero.<ref name="Kadongo Kamu Musicians">http://djerycom.com/genre?g=kadongo-kamu</ref> ne bakifuula ekika ky'ennyimba ekyasinga okucaaka mu Uganda. Ng'emyaka gya 1980 giggwaako, omugenzi Philly Lutaaya yafulumya olutambi lwe olwa "Born In Africa' oluvannyuma olw'efuga amayengo g'empewo. Lutaaya yayongerako olutambi olulala lwe yatuuma "Merry Christmas" olwaliko ennyimba 8. Olutambi luno lukyali lwa ttutumu okutuusa leero era ennyimba za Philly Lutaaya teziva ku mimwa gya Bannayuganda abaagazi b'ennyimba.
Ku ntandikwa y'emyaka gya 1990, ekika ky'ennyimba ekirala kyayingirawo nga kiyitibwa Afro ragga oba kye bayita Ek''idandali'' mu Luganda nga kireetebwa abantu okwali: Rasta Rob, Kid Fox, Ras Khan, Messe, Shanks Vivid, Menton Summer, Ragga Dee, [[:en:Bebe_Cool|Bebe Cool]] ne [[:en:Jose_Chameleone|Jose Chameleone]], [[Bobi Wine]] kw'ossa Steve Jean - ng'oluvannyuma ye yafuuka akola ennyimba z'abalala mu sityudiyo. Mu 1997, Emperor Orlandoh ne Menton Summer be baali ku mumwa gwa Bannayuganda abasinga obungi oluvannyuma lw'okufulumya oluyimba lwabwe lwe baatuuma "Sirikawo Baby" olwacaaka mu Uganda yonna.
Mu 1998, Red Banton yajja n'oluyimba lwe olwa "Noonya Money". Yafuuka omuyimbi wa Uganda eyasooka okugenda e Bungereza ng'agendedde ku Visa ya muyimbi (Artist Visa).
Olw'okwagala okutuuka ku mutindo ogw'ensi yonna n'enkyukakyuka yaayo, Uganda nga bwe kiri mu mawanga ga Afrika amalala ezze efuna enkyukakyuka mu ngeri gy'ekolamu ennyimba. Kino kivuddeko Bannayuganda bangi okuyimba ng'Abazungu mu bika nga [[:en:Dancehall|Dancehall]] ne [[:en:Hip_Hop|Hip Hop]].
DJ wa Uganda asinze okutambula mu bitundu by'ensi yonna eby'enjawulo era omu ku ba DJ abasinga nga ye DJ, Erycom era amanyiddwa nga Mutebi Erycom, ye Munnayuganda eyasooka okutondawo omukutu ku Youtube era y'omu ku Bannayuganda ababiri abaasooka okusaasaanya ennyimba za Uganda ku mitimbagano.
DJ Erycom akozesezza okubeerawo kwa yintaneeti okutumbula okuyimba kwa Uganda n'abayimbi ba Uganda, era olw'ensonga eno, ennyimba za Uganda zituuse ku buli nsonda y'ensi yonna awatuuka emitimbagano.
Abayimbi mu Uganda abawerako beegasse ku kibiina ekirwanirira eddembe lyabwe n'okukuuma ebiyiiye byabwe ekya [[:en:Uganda_Performing_Right_Society|Uganda Performing Rights Society]] ekitumbudde ennyo ennyimba zaabwe n'okubaganyula nga kikola omulimu gw'okukuuma obwannanyini bwe balina ku nnyimba zaabwe.
== Ennyimba ez'obuwangwa obw'enjawulo okusinziira ku bitundu bya Uganda eby'enjawulo ==
Uganda eyawulwamu ebitundu bina (4) omuli; Amasekkati, Obukiikakkono, Obuvanjuba n'Obugwanjuba.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.gou.go.ug/about-uganda/sector/maps-regions |access-date=2022-11-17 |archive-date=2022-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022042316/https://www.gou.go.ug/about-uganda/sector/maps-regions |url-status=dead }}</ref> Buli kitundu kirina ennyimba ez'engeri ez'enjawulo okusinziira ku buwangwa obukirimu n'amawanga agasangibwayo.
Ennyimba mu Uganda zisinga kwesigamizibwa nnyo ku mikolo egy'enjawulo era nga kino bwe kiri ne mu mawanga ga Afrika agasinga obungi. Kino kitegeeza nti okuyimba okusinga obunene kulina emikolo egy'enjawulo kwe kugendera okugeza, obufumbo oba embaga, okwalula abaana, emikolo gy'abakulembeze ab'ennono, amakungula, ennyimba ez'omu ntalo n'endala nnyingi.
Ennyimba zino zikubibwa n'okuyimbibwa abakugu abatendeke mu buwangwa obw'enjawulo ne mu bivuga mwe bayimbira ennyimba ezikwata ku buwangwa bwabwe n'amazina gaabwe ag'enjawulo.
=== Amasekkati ===
[[File:Mesach Ssemakula and Rema.jpg|thumb|Rema Namakula 4.jpg]]
Abaganda basangibwa mu Bwakabaka bwa Buganda mu kitundu ky'Amasekkati ga Uganda; ly'eggwanga ly'abantu abasinga obungi mu Uganda.<ref name="afritorial">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://afritorial.com/tribe-the-baganda-ugandas-royal-kingdom-past-present/ |access-date=2022-11-17 |archive-date=2018-11-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181128204858/http://afritorial.com/tribe-the-baganda-ugandas-royal-kingdom-past-present/ |url-status=dead }}</ref> Obwakabaka bukulemberwa omukulembeze w'ensikirano ayitibwa [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]]. Kabaka ye muyima w'ebyokuyimba mu Buganda. Ebimu ku bivuga Abaganda bye bakozesa mu kuyimba mulimu: eŋŋoma nga zikola ettundutundu dddene mu nnyimba z'Abaganda.<ref>https://www.allmusic.com/album/mw0000113606</ref>
Eŋŋoma z'Obwakabaka ze zimu ku ŋŋoma za Buganda ezikubwa mu nnyimba. E''ngalabi'' y'emu ku ŋŋoma ez'ettutumu nga y'esinga obuwanvu kyokka eddoboozi lyayo lifulumira mabega nga n'abamu kye bava bagiyita Omusekerannyuma.<ref name="face-musich">http://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html</ref> Eŋŋoma zikozesebwa omulundi gumu n'ebivuga ebirala omuli amadinda, endingidi, emirere, ''entongooli'', n'ebiralala bingi.
Ennyimba zizannyibwa abantu bazizinireko mu ngeri [[:en:Call_and_response|ey'ayimba okusooka ate abamuwagira ne bamwanukula]] ng'enkola eyo eri nnyo mu mawanga ga ba Bantu<ref name="face-music">http://www.face-music.ch/catalog/tradmusicug_songsen06.html</ref> era ebaddewo okuva mu myaka gy'ekyasa ekya 19.<ref>https://www.doi.org/10.1080/00020186808707298</ref> Abaganda balina amazina ag'enjawulo agagenda n'enkuba z'ebivuga ezikyukana, muno mulimu aga ''baakisimba agasinga okuzinibwa.'' Mu malala mulimu aga ''nankasa'' n'''amaggunju''. Amaggunju mazina ga kitiibwa agaatandikira mu lubiri lwa Kabaka.<ref>https://books.google.com/books?id=rMnkcZsv_eEC&q=music+in+Buganda&pg=PA128</ref>
Mu Bukiikokkono bwa Uganda mu kitundu kya Acholi waaliyo omuyimbi ow'amaanyi ng'ayitibwa Ojara Eddy we bwatuukira mu ku nkomerero y'emyaka gya 1980.
=== Mu Buvanjuba ===
Okusobola okukwawulira ekitundu ky'Obuvanjuba bwa Uganda ku bitundu ebirala. Kino kirimu amawanga ag'enjawulo omuli: Abagwere, Abasoga, Abanyoli, Abagisu, Abajapadhola, Abateeso, Abasabin, Abasamya era buli buwangwa bulina ennyimba yaabwo. Mu myaka gya 1990 amawanga gano gaakolanga ennyimba nga gakozesa bivuga byago byokka bye beekoleranga, okugeza Abagwere baalina ekivuga ekiyitibwa kongo, Abasoga nga balina amadinda ge bayita mbeire, ate Abajapadhola n'Abanyoli nga balina ekya fumbo, Abateeso nga balina adungu era ennyimba zaabwe zaayawukananga nnyo mu nvuga n'engeri gye baaziyiiyangamu. Mu kyasa ekya 20, mangi ku mawanga gano gaagenda gakyusa ennyimba yaago nga gakoppa ennyimba ey'ekizungu kyokka bakyayimbira mu nnimi zaabwe.
Waliyo abayimbi bangi abamanyiddwa mu mawanga ago okugeza, Abagwere balina Waisana, Benenego, Rapper sky dee, Area b, Waikere, Bluzman n'abalala, . Abagisu balina San Sea, Ben, Nutty Neithan n'abalala, Abasoga balina Crazy mc, Racheal Magola, Maro, Yaled, General Megadi n'abalala. Amawanga gano agasinga galina abakulembeze b'ensikirano abayambyeko okutumbula eby'okuyimba byabwe. Omukulembeze w'Abagwere ayitibwa Ikumbania, owa Bugisu ye Omukuka, owa Busoga ayitibwa Kyabazinga, owa Teeso ye Emorimori n'abalala.
=== Obugwanjuba ===
Ekitone ky'okuyimba kizze kikula mu kitundu kino okuviira ddala ku bayimbi nga [[:en:Sister_Charity|Sister Charity]], Chance Kahindo ne Rasta Charz abaddirirwa [[:en:Ray_G|Ray G]], Jolow, [[:en:Allan_Toniks|Allan Toniks]], Seyo, T Bro, Emily Kikazi, Muzz Joe, T Paul, Rachael T, Mat Henry, CJ Champion ne baddirirwa abalala omuli Penny Patra, Amani Amaniga, Carol Kay, Prettie Immaq n'abalala bangi abazze. Oluvannyuma lw'okucaaka kw'oluyimba lwa "Omusheshe" olwayimbibwa Ray G ne Spice Diana, Olunyankole lwayongera okutuuka mu bitundu ebirala ebya Uganda. Abayimbi abava mu Buganda nabo baayongera okukola ennyimba ne bannaabwe okuva e Bugwanjuba ne bayimba ennyimba nga "True man hood" olwa ba Allstars abaayimba ne T Bro, "Tikikushemerire" olwa Gen Geeon ne Jose Chameleon, "Yeele" olwa Geosteady ne Ray G, "Ninkukunda" olwa Ray G ne Voltage music, "Mbarara boy" olwa Mc Kacheche ne [[John Blaq]], "Elevate" olwa Rachael T ne Colifixe, "Sagala" olwa T Paul ne Cosign.
Okukula kwa ba 'deejay' kwatandika n'abantu nga DJs Alberto 43, Dj Mats, DJ Sky,<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://feezah.com/ |access-date=2022-11-17 |archive-date=2022-12-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221211142410/https://feezah.com/ |url-status=dead }}</ref> Riddim Selecta, Starcent Dj, Jahlive, DJ Emma, DJ Bristol ne ba 'deejay' abali wansi w'ekibinja kya [https://web.archive.org/web/20220506234558/http://xldeejayz.com/ XL Deejayz] , Street Deejays, Massive effect Deejays, 43 Effect Deejays n'abalala bangi.
Abatumbula ekisaawe ky'okuyimba. Mu bano mulimu abakolera ku mitimbagano n'abatagiriiko, omuli: [https://web.archive.org/web/20221211142410/https://feezah.com/ Feezah music uganda] Alpha Promotions, Bantu Hits,<ref name=":0">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://ictguy.com/download-ugandan-music-websites/ |access-date=2022-11-17 |archive-date=2022-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221206120057/https://ictguy.com/download-ugandan-music-websites/ |url-status=dead }}</ref> [https://web.archive.org/web/20220710154241/https://ugandadjs.com/ Uganda Djs Online Radio] Karen Promotions, D3 Promotions, Lala Promotions, Patra Promotions, JKG Promotions, MOK Alozius Promotions n'abalala; Mu balala mulimu abantu ssekinnoomu okuli: Dely Derick, Mc Katala, Mr vybs live n'abalala bangi
Leediyo ne Terefayina nazo zikoze omulimu gwa maanyi okusitula ebitone. okutandikibwawo kwa leediyo ez'ebitundu nga "Voice of Tooro" , Radio West, [https://web.archive.org/web/20220516042409/https://messiahradio.co.ug/ Messiah Radio ey'e Kasese], Voice of Kigezi, Endigyito, Voice of Kamwenge, [https://kaseseguideradio.com/ Kasese Guide Radio], Rwenzori FM, BFM, Hits FM, n'endala omuli Crooze FM, Boona FM, K Town Radio, Ngabu FM ne Street Deejays Radio (ey'oku mutimbagano) ziyambyeko nnyo ekisaawe ky'okuyimba okukula mu Bugwanjuba bwa Uganda.
Emikutu gya TV gikuze mu ngeri ya kasoobo mu kitundu kino kyokka okujja kwa TV West, ne Bunyoro TV nakyo kiyambyeko. TV zino zombi zaafuuka ekifo awazannyirwa vidiyo z'ennyimba zaabwe abantu ne baziraba.
Okuyita mu leediyo ne TV abantu abapya baacaaka omuli Mc Kacheche, Kunana MC, Lithan MC, Mr Jay n'abalala. Okukula kw'ebivvulu by'ennyimba naddala mu bbaala z'ebibuga nga Mbarara, Rukungiri, Kabale, Fort Portal, Ishaka, Kasese ne Kamwenge biwa omwagaanya abayimbi abato okufuna we bayimbira abantu ne babategeera.
== Ennyimba ezicaase ennyo ne zikola ssente ==
Olw'embeera y'obutali butebenkevu eyali mu Uganda okuva emabega, tewaaliwo budde bumala kisaawe kya kuyimba kusajjakula okutuusa jjo lya balamu eggwanga lwe lyaddamu emirembe ng'emyaka gya 1980 giggwaako. Mu kiseera ekyo [[:en:Philly_Lutaaya|Philly Lutaaya]], [[:en:Afrigo_Band|Afrigo Band]], ne [[:en:Elly_Wamala|Elly Wamala]] be boogerwako ng'abaavaayo mu kisaawe ky'okuyimba. [[Jimmy Katumba]] n'ekibiina kye ekya Ebonies nabo baamanyika nnyo mu biseera ebyo, ng'egya 1990 gitandika.
Abayimbi nga, Carol Nakimera, Kezia Nambi, Fred Maiso, Kads Band, Rasta Rob, Menton Summer ba baaliko mu Uganda wakati wa 1990 ne 1997. Abalala nga, Livingstone Kasozi, Herman Basudde ne Paulo Kafeero nabo baakola kinene okusembeza ennyimba eri abantu n'okukola ebivvulu nga bayimbira ku siteegi.
Okusinziira ku mutunzi w'ennyimba za Uganda nnakinku era amaze ebbanga mu bwa DJ, DJ Erycom, 1998 gwe mwaka ekisaawe ky'okuyimba mu Uganda lwe kyasinga okufuna enkyukakyuka ey'omuggundu. Yeebaza abayimbi nga Red Banton eyaleeta akayimba ka Noonya Money akaabuna Uganda yonna. agamba nti Red Banton yali ku ntikko y'okuyimba mu Uganda okutuuka mu 2000 Jose Chameleone lwe yadda okuva e [[Kenya]] n'oluyimba lwa "Mama Mia" kyenkana olwafuuka oluyimba lw'eggwanga mu Uganda ne East Africa okutwaliza awamu.
Mu myaka gya 1990 Uganda yatandika okulaga nga bwe yali enyumirwa [[:en:Dancehall|ennyimba z'e Jamaica]] abayimbi ab'enjawulo omwali Shanks Vivi Dee, Ragga Dee, n'abalala bwe bajja n'enkuba ey'ekijamaica nga beefaananyirizaako [[:en:Shabba_Ranks|Shabba Ranks]]. Baayingiza wano ennyimba ez'ekika kya [[:en:Ragga|Ragga]] mu Uganda nga newankubadde baafuna okuvuganyizibwa n'ebika Ebifirika ebirala nga [[:en:Soukous|Soukous]] okuva e Congo ne [[:en:Kwaito|Kwaito]] okuva e South Africa. Embeera eno ye yaliwo okutuusa mu kyasa ekya 21 abayimbi nga [[:en:Chameleone|Chameleone]] bwe bajja ne bawamba.
We bwatuukira mu 2007, waaliwo abayimbi abapya bangi abaali bazze nga bayimba ebika by'ennyimba eby'enjawulo olwo ng'ennyimba z'e [[Bulaaya]], ez'e Congo ne South Africa zaali tezikyavuga mu Uganda. Leero, abayimbi nga [[:en:Iryn_Namubiru|Iryn Namubiru]] ne King Saha be bamu ku b'oyinza okwogerako, abalala nga Radio & Weasel aba [[:en:Goodlyfe_Crew|Goodlyfe Crew]], nabo baali ba maanyi nnyo nga Radio tannafa, nga baavuganyaako ne mu mpaka za za ssemazinga wa Afrika yonna eza [[:en:MTV_Africa_Music_Awards|MTV Base awards]] mu 2010 n'eza BET awards mu 2013. Mu Gwomukaaga 2015, [[:en:Eddy_Kenzo|Eddy Kenzo]] yawangula awaadi y'omuyimbi omupya asinga mu nsi yonna eya "Best new international artist" mu mpaka za [[:en:BET_Awards_2015|2015 BET music awards.]]
=== Kadongo Kamu ===
[[File:Tune In (28990737).jpeg|left|thumb|Guiter]]
Ekigambo "Kadongo Kamu" kigambo kya [[Luganda]] ekitegeeza "endongo emu". Ennyimba ez'engeri eno zaaweebwa erinnya eryo olw'omulimu omukulu ogukolebwa jjita ey'eddoboozi eddene eya [[:en:Bass_guitar|bass guitar]], ng'olumu yokka gye bababakuba nga bayimba. Kirowoozebwa nti omuyimbi eyasooka okumanyika n'okucaaka ye [[:en:Fred_Masagazi|Fred Masagazi]] eyo mu myaka gya 1960.<ref name="voanews">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://blogs.voanews.com/music-time-in-africa/2008/02/05/kadongo-kamu-from-uganda/ |access-date=2022-11-17 |archive-date=2022-08-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220801121338/https://blogs.voanews.com/music-time-in-africa/2008/02/05/kadongo-kamu-from-uganda/ |url-status=dead }}</ref>
Omugenzi Elly Wamala naye yakola kinene mu kukyusa mu kadongo kamu n'amwongerako omutindo era ennyimba ze zaawulirwanga nga za njawulomu. Christopher Sebadduka yatutumusa nnyo kadongokamu nga y'ensonga alwaki bangi bamuyita Jjajja wa Kadongo kamu. Ennyimba za Wamala ez'imulembe zaamuleeera okufuna abawagizi bangi era y'omu ku baafuna omukisa okuyimba ku bijaguzo by'ameefuga ga Uganda mu 1962. Bano baagobererwa abayimbi abalala bangi.<ref name="voanews" />
[[:en:Herman_Basudde|Herman Basudde]] yali muyimbi wa kadongo kamu eyacaaka ennyo wakati w'emyaka gya 1980 ne 1990. Kino bwe kyali ne ku [[:en:Bernard_Kabanda|Bernard Kabanda]] ne Dan Mugula ono ye ng'akyaliwo. Fred Sebatta ne [[:en:Paulo_Kafeero|Paulo Kafeero]] baali ba maanyi nnyo mu myaka gya 1990. We butuukidde olwaleero nga Kadongokamu yakendeera amaanyi olw'ebika by'ennyimba ebirala ebivuganya ku mutendera gw'ensi yonna kyokka akyatwalibwa nga sitayiro y'ennyimba ey'ekitiibwa, erimu okuwuliriza obubaka, okubuulirira n'okusanyusa abakulembeze mu Buganda.<ref name="monitorco">[http://www.monitor.co.ug/artsculture/Entertainment/Down-the-memory-lane-with-Kadongo-kamu-greats/812796-1522878-kms8yc/index.html "Down the memory lane with Kadongo kamu greats". monitor.co.ug. Retrieved January 31, 2017]</ref>
=== Ennyimba 50 ezikyasinze amaanyi mu Uganda okuvamu 1990 ===
Okusinziira ku DJ Erycom, luno lwe lukalala lw'ennyimba ezikyasinze amaanyi mu Uganda.
Born In Africa olwa Philly Lutaaya, Land of Anaka olwa Geoffrey Oryema, Bus Dunia olwa Herman Basudde, Sirikawo Baby olwa Menton Summer ne Emperor Orlando, Wipolo olwa Pastor George Okudi, Noonya Money olwa Red Banton, Mama Mia olwa Jose Chameleone, Mbawe olwa Ragga Dee, Tindatine olwa Lady Mariam, Kapapaala olwa David Lutalo, Bamidomo, Midomo olwa Da Twinz, Mu Ggulu Teriyo Mwenge olwa Menton Kronno & Gen Mega Dee, Mic Ya Ziggy Dee, Badda lwa Bobi Wine, Jamila olwa Jose Chameleone, Ani Akumanyi olwa Grace & Gatimo, Swimming Pool olwa Abdu Mulaasi, Angela olwa Sizza Man, Dippo Nazigala olwa Paulo Kafeero, Nakudata olwa Radio & Weasel, Ekinaigeria olwa Harriet Kisaakye, Siggwe Ansimira olwa Mesach Semakula, Mwana Muwala Nga Walaba olwa Mega Dee, Stamina olwa Eddy Kenzo, Wendi olwa Bobi Wine, Kasepiki olwa Bebe Cool, Nabikoowa olwa Juliana Kanyomozi, Mbakwekule olwa Sheebah, Ndigida olwa Ragga Dee, Champion olwa AK47, Maria Roza olwa Eddy Kenzo, Ginkeese olwa Qute Kaye, Oli Wange olwa Rema, Tuli Kubunkenke olwa Ronald Mayinja, Mazongoto olwa Dr Hilderman, Bread & Butter olwa Radio & Weasel, Jangu olwa Obsessions, Nakatudde olwa Madox Semanda Ssematimba, Maama Brenda olwa Sweet Kid, Neera Neera olwa Mowzey Radio, Omusono Gwa Mungu olwa Abdu Mulaasi, Obangaina olwa Racheal Magoola, Juicy olwa Radio & Weasel, Manzi Wa Nani olwa Clever J, Sikulimba olwa Afrigo Band, Nkuumira Omukwano olwa Aziz Azion, Omusheshe olwa Chance Nalubega, Bbaala olwa Daxx Kartel, Ekimbeewo olwa Halimah Namakula, Basiima Ogenze olwa Jose Chameleone, Ddole Y'omwana olwa Fred Sebatta, Sweet Wange olwa Phoebe Nassolo, Kyarenga olwa Bobi Wine, Beera Nange olwa Judith Babirye, Kani olwa Pastor Wilson Bugembe, Amaaso olwa Pallaso, Radio & Weasel, Walumbe Remix olwa Gravity Omutujju, Muliranwa olwa King Saha, Sitya Loss olwa Eddy Kenzo, Ngenda Kusiba Farm olwa Abdu Mulaasi, Badilisha olwa Jose Chameleone, Bogolako olwa Bebe Cool, Maama Mbire olwa Bobi Wine & Juliana ne Mbiro Mbiro olwa Eddy Kenzo.
=== Kidandali ===
Ennyimba ez<nowiki>'ekika ky'Ekidandali ze zisinze okuwamba mu Uganda ensangi zino. Kyokka erinnya "kidandali" terikkaanyizibwako buli omu ng'abamu bagamba nti ennyimba ez'ekika kino zandibadde ziyitibwa ''ennyimba za bbandi''</nowiki>, ate abalala bateesanti ekika kino kiyitibwe [[:en:Afrobeat|Afrobeat]]. Ennyiba ez'engeri eno ensibuko yaazo yava mu bbandi ezaasookawo mu Uganda nga yaakafuna obwetwaze mu 1962.
Bbandi ya Cranes Band, oluvannyuma eyasattulukuka n'evaamu eya [[:en:Afrigo_Band|Afrigo Band]], eyogerwako nga bbandi eyasooka okuvaamu ennyimba ez'engeri eno. Mu kusooka ennyimba zaabwe zaali zaagala okufaanaganamu ez'ekika kya [[:en:Soukous|Soukous]] n'ez'abayimbi b'e congo nga Franco ezaaliko mu budde obwo. Baakubanga nnyo n'ebivuga ebikola ennyimba za [[:en:Jazz|Jazz]]. Ebiseera bwe byagenda bitambula, waabalukawo bbandi endala nga Rwenzori Band, Big Five Band ne Simba Ngoma Band. Naye Afrigo Band ye yasinga okumanyika n'okubuutikira endala naddala mu kiseera ky'obutabanguko n'obutali butebenkevu obwaliwo mu myaka gya 1970 okutuuka mu gya 1990.
We bwatuukira mu makkati g'emyaka gya 1990, Afrigo Band yali ekyayimba ennyimba eziva mu kika kya Soukous music, eyali ow'ettutumu ennyo mu Afrika yonna.
Abayimbi nga Joanita Kawalya ne Rachael Magoola baali kitundu ku Afrigo Band era be baatandikirwako ekika ky'ennyimba kati eziyitibwa Kidandali, kw'ossa bbandi endala nga Kaads Band.
Kyokka enkyukakyuka ssinziggu yaggyawo bwe waatondebwawo ekibiina ekiralala ekyatuumibwa Eagles Production ekyaleeta abayimbi nga Mesach Semakula, Geoffrey Lutaaya, Ronald Mayinja , Haruna Mubiru n'abalala bangi. Bano baatwala ekya Afrigo Band ne bakyongeramu ebirungo wamma ne gujabagira.
Mu myaka gya 2000, enika ky'ennyimba kino kyasinga kumanyika ku bbandi ya Eagles Production. Bano baayongera okusitula ebitone ebipya omwali: Roy Kapale, Maureen Nantume, Phionah Mukasa, Mariam Mulinde, Queen Florence, omugenzi Harriet Kisaakye Cathy Kusasira, Irene Namatovu ne [[:en:Stecia_Mayanja|Stecia Mayanja]].
Ate entaanya endala yaliwo mu 2008 omuyimbi [[:en:David_Lutalo|David Lutalo]] lwe yajja n'akayimba ka Kapapaala n'ateekawo essuula empya okuva ku nnyimba za bbandi ezaali zimanyiddwa omwali Eagles Production, Diamond Production, Kads Band, Backeys Band, Kats Production, The Hommies n'endala nnyingi.
Mu 2003, Uganda yafunda omuyimbi omupya eyawamba ekisaawe ky'okuyimba, Abdu Mulaasi. Ono eyajja n'oluyimbba lwe olwabuna eggwanga lyonna olwa "Omusono Gwa Mungu", Abdu Mulaasi yayogerwangako kyenkana mu buli nju n'atwalibwa okuba omu ku bayimbi ab'amaanyi mu Uganda. Abdu Mulaasi yeeyongera okufulumya ennyimba ezaacaaka nga: Swimming Pool, Njagal Ebbere, Ekyaapa, Obuffumbo Bwa Liizi, Ngenda Kusiba Farm ne Omuchaina. Enkulu Tenywa lwe lumu ku nnyimba ezaasinga okukwatayo era ne lumu kuumira ku ntikko. We bwatuukira mu 2010, Abdu Mulaasi yali akyusizza enkuba ya KadongoKamu ng'afuuse Kadongo kamu omulongooseemu oba abamu gwe bayita Urban Kadongo Kamu.
DJ Erycom, y'omu ku ba DJ abaasooka abaasooka okuzannya, okubunyisa n'okutumbula ennyimba za Kadongokamu mu bbaala, ne mu bifo ebirala ebisanyukirwamu mu Uganda n'ebweru.
Mu kiseera ekyo tekinologiya ow'entambi yali ayongedde okukula ng'ennyimba zikolebwa byuma ebiri mu kompyuta si si bino bye bakubirawo nga kino kyali kyatuuka dda ne mu nnyimba eza bbandi.Situdio ezikola ennyimba ezaaliko mu kiseera ekyo kuliko: Kann, Dream Studios, Mozart n'eya Paddyman. Abayimbi abalala bangi bazze bayimba ennyimba z'ekidandali omuli Dr Tee, Martin Angume ne [[:en:Chameleone|Chameleone]] yennyini. Abayimbi b'ennyimba zino abapya mulimu [[:en:Papa_Cidy|Papa Cidy]], ne Chris Evans ng'ono oluusi ayimbirako n'ez'ekika kya Dancehall era muyimbi mututumufu mu Uganda.
=== Ennyimba za Dancehall ===
Ennyimba za Dancehall mu Uganda zaagala okwefaananyirizaako ezo eza [[:en:Dancehall|Dancehall w'e Jamaica]]. Y'emu ku kika ky'ennyimba ekirina ekifo eky'oku mwanjo mu kisaawe ky'okuyimba mu Uganda. Ebirala byonna bifaanagana n'eby'Abajamaica ekyawukana kyokka lwe lulimi nga Bannayuganda bayimba nnyi mu nnimi zaabwe ennansi. Newankubadde bayimba mu nnimi zaabwe, okugeza [[Luganda]], era waliwo obugambo bwe bakoppa mu Lujamaica nga bagoberera [[:en:Patois|engeri gye baatulamu Olujamaica]]. Kinajjukirwa nti ku ntandikwa y'emyaka gya 1990 ne mu makkati gaagyo, ennyimba z'ebweru ezaasinga okunyumira Bannayuganda z'ezo ez'e Jamaica ezaayitibwanga [[:en:Raggamuffin_music|Raggamuffin music]] mu biseera eby. Abayimbi nga [[:en:Shabba_Ranks|Shabba Ranks]] ne [[:en:Buju_Banton|Buju Banton]] baafuuka ekyokulabirako eri abayimbi b'e Uganda nga Shanks Vivi D, [[:en:Ragga_Dee|Ragga Dee]], Menton Sama ne Rasta Rob. Ekidongo abayibi b'e Uganda kye baasinga okuyiiyizaamu ennyimba ky'eky'oluyimba lwa[[:en:Reggaeton#Dem_Bow|Dem Bow]] olwayimbibwa Shabba Ranks oluvannyuma ne kiddirirwa ekidongo kya [[:en:Reggaeton|Reggaeton]]. Ng'emyaka gya 1990 giggwaako abayimbi abapya baasituka mu Uganda omwali Mega Dee ne Emperor Orlando nga bakuba ennyimba ez'ekika kino.<ref name="newvisioon">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1330970/dancehall-influence-ugandan-music</ref>
Ekyasa ekya 20 we kyaggweerako, ng'ennyimba za dancehall oba ezitera okuyitibwa ragga zaali zisaasaanye ne mu nkuba endala. Abayimbi abapya nga [[:en:Chameleone|Chameleone]], [[:en:Bebe_Cool|Bebe Cool]] ne [[Bobi Wine]] baayingirawo era ne bawamba ekisaawe ky'okuyimba nga bakuba ennyimba ez'ekika kino. Kyokka tebalina nnyo kye baayongera ku kika kya nnyimba eno naddala mu kwongera ku mutindo gw'envuga oba okwongeramu ebivuga ebirala wabula baasigala ku nvuga ey'ekidongo kya Dem Bow kwe baazimbiranga ennyimba zaabwe. Kyokka ebiseera bwe byeyongera omutindo gwagenda gukyukamu era Chameleone ye yasooka okuba omuyimbi wa dancehall eyagattamu envuga endala omuli eya Soukous ne [[:en:Kadongo_Kamu|Kadongo Kamu]]. We bwatuukira mu 2006, abayimbi bangi baali bakoze ekintu kye kimu.<ref name="musicinafricaa">http://musicinafrica.net/reggae-uganda?language=en</ref>
Mu kiseera kino enkuba y'Ekijamaica yali ekyuseemu okuva ku nkadde eya "ragga" nga wazzeewo emypa eyaleetebwa [[:en:Deejays|ba DJ]] ba dancehall omwali [[:en:Vybz_Kartel|Vybz Kartel]] ne [[:en:Busy_Signal|Busy Signal.]] Abayimbi nga Dr Hilderman bajja n'ennyimba empya nga Double bed Mazongoto ne zivuga okumala ebbanga. Kyokka oluvannyuma Uganda yafuna abayimbi omujiji omupya nga Rabadaba, Sizza Man ne Fidempa abaakola ennyimba za dancehall omulongooseemu. Abayimbi ba Uganda aba dancehall bangi bamufunyeemu era kati bagagga abali mu bulamu obw'okwejalabya.<ref name="theguardian">https://www.theguardian.com/music/musicblog/2014/oct/30/the-playlist-reggae-dancehall-and-soca-from-kingston-to-kampala</ref>
=== Ennyimba za Hip Hop ne R&B ===
Ennyimba za Hip Hop mu Uganda zeefaananyirizaako ezo eza [[:en:Hip_Hop|Hip Hop]] w'omu Amerika abamu ze bayita ez'okutontoma. Olw'okukula kwa tekinologiya, ne Bannayuganda ennyimba za Hip Hop ze bakola nnengooseemu nga teziri wala nnyo n'ezikolebwa mu Amerika. Enjawulo ennene eriwo eri nti mu Uganda, nga bwe kiri ne mu mawanga ga Afrika amalala, okusinga abayimbi bayimba mu nnimi nnansi/nzaaliranwa. Okusingira ddala bayimba mu [[Luganda]] ng'ab'ennyimba zino baafunayo n'ekigambo ekiralala ekya "Lugaflow" kye bakozesa okutegeeza ennyimba eno efaananako ey'okutontoma mu Uganda.<ref name="editioncnn">http://edition.cnn.com/2015/05/18/africa/ugandadn-hip-hop/</ref>
Ennyimba eya Hip hop y'emu ku zikyali empya mu Uganda nga yatandika n'ebibinja by'abayimbi bibiri (2) omuli ekya [[:en:Klear_Kut|Klear Kut]] ne Bataka Squad ebyatandika eyo ku nkomerero y'emyaka gya 1990 naye nga mu kiseera ekyo Bannayuganda baali tebannazitegeera. Mu bayimbi abalala abajja nga bayimba ennyimba ez'ekika kino mulimu [[:en:Navio_(rapper)|Navio (rapper)]], Babaluku, Sylvester ne Abramz ,'abalala bangi.<ref name="kellogg">https://web.archive.org/web/20160724010258/http://kellogg.nd.edu/students/etw/experience_killen.shtml</ref>
Abayimbi abalala beeyalula okuva mu 2005 omwali Rocky Giant ne GNL Zamba eyajja 2008 ennyimba za Hip Hop ne zisensera Bannayuganda. Abayimbi abalala bajja nga bagoberera GNL omuli Jay-P, keko, Gravity Omutujju, Victor Kamenyo, Felister de Superstar, Fresh Kid, MunG n'abalala bangi ababunyizza ennyimba eno mu Bannayuganda ne batuuka ne ku mikutu egy'amaanyi nga [[:en:MTV|MTV]].<ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1419328/status-quo-ugandan-hip-hop-industry</ref>
Nga bwe kiri ku Hip Hop, ennyimba za R&B mu Uganda nazo zigoberera ezo eza [[:en:R&B|R&B]] okuva mu Amerika. Zino tezirina nnyo byafaayo mu Uganda kyokka nga zaasooka kuyimbibwa Steve Jean mu Uganda ng'emyaka gya 1990 giggwaako. Yaddirirwa Michael Ross eyajja mu 2002 n'ennyimba nga How Do You Love ne Sinorita. Kyokka mu 2008, abayimbi bangi beeyongera okuyimba R&B omwali Myco Chris ne Baby Joe abawangaalira mu mawanga g'ebweru. Mu balala mulimu aba Blu3, ne [[:en:Aziz_Azion|Aziz Azion]]. Baagobererwa abalala nga [[:en:Nick_Nola|Nick Nola]], Richy, Pallaso, Woodz ne Yoyo abaayongera ennyimba eno mu maaso.<ref name="newvision.co.ug" />
=== Ennyimba z'eddiini/ez'okusinza n'okutendereza Katonda ===
[[:en:Gospel_music|Ennyimba z'okusinza n'okutendereza]] mu Uganda zaatandika na kkwaya za mu makanisa ne Eklezia kw'ossa bbandi ez'enjawulo. Zino zaali nnyo mu b'enzikiriza y'Ekirokole /[[:en:Balokole|Abalokole]].
Abayimbi nga Fiona Mukasa eyajja mu makkati g'emyaka gya 1990 y'omu ku baasooka okukuba ennyimba z'eddiini okuzifulumya amasinzizo ne zituuka ku bantu bonna. Ennyimba zino zaalimu nnyo enkuba ey'ennyimba z'e Congo eya [[:en:Soukous|Soukous]] eyaliko mu budde obwo. Waaliwo n'ekibinja kya Limit X ekyacaaka ennyo mu budde obwo.<ref name="nsoul">[https://web.archive.org/web/20221022042303/http://nsoul.com/artists/limits "Limit X Biography". nsoul.com. Retrieved 4 July 2015]{{dead link|date=December 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Oluvannyuma ennyimba za 'Gospel' zaakyukamu oluvannyuma lw'okujja kw'ebibinja nga Sauti,<ref name="newvisionn">https://web.archive.org/web/20200919024306/https://www.newvision.co.ug/D/9/507/462860</ref> n'eya First Love. Abalala nga George Okudi ne Father Musaala baakuba ennyimba ezaakwatayo.
Kyokka ennyimba za Gospel, zaatandika okwegazaanya mu kisaawe ky'okuyimba mu Uganda, [[:en:Judith_Babirye|Judith Babirye]] bwe yayingirawo mu 2007. Babirye, eyayimbanga mu ngeri y'emu n'eya Mukasa, kyokka ye yafulumyanga ennyimba ez'okumukumu ate nga zonna zikwatayo omwali ne "Beera Nange".<ref name="About">http://allafrica.com/stories/201407211632.html</ref>
Omulala eyadda ku Babirye ye [[:en:Wilson_Bugembe|Wilson Bugembe]] nga naye ennyimba ze zaasiimibwa abantu n'ayatiikirira.
Bono bazze beegattibwako abayimbi abalala nga [[:en:Levixone|Levixone]] eyayimba olwa "mbeera" ne Grace Morgan olwali olwamaanyi mu 2021.
== Ennyimba za Classical ==
Ennyimba ez'engeri eno ntono nnyo mu Uganda,era abazitegeera okusinga bali mu kibuga ekikulu Kampala. Amatendekero g'ebyennyimba mu Kampala kuliko: [http://kampalamusicschool.com/ Kampala Music School], [https://www.musicinafrica.net/taxonomy/term/6794 MusiConnexions Uganda] and [https://esom-music.com/ Esom Music School]. Newankubadde amatendekero gano tegaliimu bivuga byonna ebyetaagisa olwa ssente entono, gatendeka abantu mu by'okuyimba ebisookerwako.
Waliko okuyimba okw'Ekizungu okwayigirizibwa Bannayuganda Abaminsane we bajjira mu Uganda. Kino tekitegeeza nti nga tebajjaggya tewaaliwo kuyimba naye balina bye baayongereza ku ebyo bye baasangawo.<ref>Music in Africa Magazine, by Benon Kigozi</ref> Era ennyimba za [[:en:Classical_music|Classical music]] zigenda zikula mpolampola.
== Embeera y'ekisaawe ky'okuyimba ==
[[:en:Music_industry|Okuyimba mu Uganda]] kye kimu ku bisaawe ebisinga okuba eby'omugaso mu mbeera z'abantu eza bulijjo n'okukyusa ebyenfuna by'abo abakwetabamu. Abayimbi be basinga okubeera [[:en:Celebrities|bassereebu]] mu Uganda, era n'ebyo ebifulumira mu mawulire nga bikwata ku byamasanyu bisinga kubeera ku nnyimba ne ku bayimbi. Ebikwata ku bayimbi bigobererwa nnyo abaamawulire era bikola nnyo amawulire mu Uganda. [[:en:Concerts|Ebivvulu by'ennyimba]] oba okutongoa entambi z'ennyimba kye kimu ku biwagirwa ennyo Bannayuganda. Kkampuni nnyingi ziteeka ssente mu bivvulu bino okubitegeka n'okubiranga ku leediyo ne TV.
Abayimbi bakola nnyo ebivvulu kubanga batono ku bo abatunda antambi/ennyimba zaabwe ne zivaamu ssente, nga basigalira ku kya kutegeka bivvulu ne bavunamu ku ssente ze basolooza okubiyingira. Tewaliiwo [[:en:Record_labels|kkampuni zikola nnyimba entongole]] era ezitera okuyitibwa kkampuni ezikola ennyimba zibeera zikulembera bayimbi kye kyokka. Eno y'ensonga lwaki abayimbi basanga obuzibu mu kufuna ssente mu nnyimba zaabwe n'okukaluubirizibwa okukola ennyimba eziri ku mutindo.
Wabaddewo ne kaweefube w'okutereeza ekisaawe ky'okuyimba okuyita mu bitongole nga ekya Uganda Performing Rights Society (UPRS), Bryan Morel Publications n'ekya Uganda Musicians Association ekizze kitegeka awaadi z'abayimbi ez'enjawulo omuli [[:en:Africa_Awards_for_Entrepreneurship|AFRIMA Awards]], [[:en:Pearl_of_Africa_Music_Awards|PAM Awards]] ne HiPipo Music Awards. Okufuba kw'ebibiina bino okuyambako abayimbi okufuna mu nnyimba zaabwe nga basitula etteeka ly'obwannannyini ku biyiiye omuli n'ennyimba erya [[:en:Copyright_law|copyright law]] kuzze kugwa butaka. Kino kikyali kimu ku bizibu abayimbi bye basanga mu nsi yonna.
== Okutunda n'okutumbula ennyimba za Uganda ==
Okusinziira ku muwandiisi Jones, A.M (1954),ennyimba ennansi ekyali ya maanyi mu bantu ba bulijjo naddala mu byalo era agamba nti Uganda erina ebivuga ebitasangikasangika ebizze bikozesebwa ne mu nnyimba ezikolebwa ennaku zino. Kampuni ennene ezitwala abayimbi n'okubakolera ennyimba omuli eya [[:en:Blackmarket_Records|Black Market Records]] n'ebitongole by'ensi yonna omuli n'ekya [https://www.singingwells.org/ Singing Wells] ne [http://selam.se/eng/about-us Selam] okuva e UK nazo ziyambyeko okutumbula ennyimba za Uganda. Mu ntandikwa zaalina ekigendererwa ky'okutumbula ennyimba za hip-hop mu Uganda ne zizzaako okutendeka abakola ennyimba n'okusomesa ku tteeka lya copyright Law) okuyita mu buyambi obuva mu kitongole kya Swedish International Development Cooperation Agency (SIDA). Bano bagenderera n'okutumbula ebika by'ennyimba omuli Larakaraka okuva e Gulu, Bukusu nga kino ekika kiyimbibwa Mbale kw'ossa Kandongo Kamu nga bizze bigattibwamu enkuba ya reggae ne ragga.<ref>https://doi.org/10.21504%2Famj.v1i1.228</ref>
Abayimbi ba Uganda okusinga bakozesezza leediyo ne TV okutumbula ennyimba zaabwe. Bangi bategese ebivvulu ate abalala bayimba ku mikolo ng'okwanjula, embaga n'obubaga obulala.
Abalala bakozesa emikutu gya yintaneeti omuli n'egya Social Media okutumbula ennyimba zaabwe era bafunyeemu ssente. Kyokka abayimbi bangi mu Uganda tebannatandika kukozesa bulungi mikitu gino okugiganyulwamu ng'abagikozesa baasinga kuzuukukira mu kiseera kya ky'omuggalo gwa Covid-19. Abayimbi nga [[:en:Desire_Luzinda|Desire Luzinda]], [[:en:Navio_(rapper)|Navio]],<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://kampalasun.co.ug/2020/04/17/navio-to-stage-online-concert-during-covid-19-lockdown/ |access-date=2022-11-17 |archive-date=2020-04-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200426012212/https://kampalasun.co.ug/2020/04/17/navio-to-stage-online-concert-during-covid-19-lockdown/ |url-status=dead }}</ref> [[:en:Iryn_Namubiru|Iryn Namubiru]], [[Bobi Wine]],<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://kampalasun.co.ug/2020/05/11/bobi-wines-online-concert-lives-up-to-hype-marred-by-poor-network/ |access-date=2022-11-17 |archive-date=2020-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201201202455/https://kampalasun.co.ug/2020/05/11/bobi-wines-online-concert-lives-up-to-hype-marred-by-poor-network/ |url-status=dead }}</ref> [[:en:Gabriel_K|Gabriel K]],<ref>https://bigeye.ug/gabriel-k-in-concert/</ref> [[:en:Jose_Chameleone|Jose Chameleone]] n'abategesi b'ebivvulu nga Bryan Morel Publications, Promoter Musa<ref>http://www.imdb.com/name/nm11777770/bio</ref> Ivan Jay [[:en:Music_promoter|Music Promoter]]<ref>https://www.google.com/maps/dir//Bulamu+Rd,+Kasangati/@0.3796251,32.5876834,11z/data=!4m7!4m6!1m1!4e2!1m2!1m1!1s0x177db16786a4e2d7:0x87568ea2423514a2!3e0</ref> ne Fezah baakyusa entegeka y'ebivvulu nga baakolako n'ebyoku mutimbagano (online concerts) oluvannyuma ebyasaasaaniranga ku mikutu gya TV.<ref>https://www.newvision.co.ug/news/1519157/online-normal-post-covid-19</ref><ref>https://www.newvision.co.ug/news/1518193/ugandan-artistes-resort-online-afloat</ref>
== Laba na bino ==
* [[:en:Baganda_music|Baganda music]]
* [[:en:Bigwala|Bigwala]]
* [[:en:Kadongo_Kamu|Kadongo Kamu]]
* [[:en:Kidandali|Kidandali]]
* [[:en:Ray_G|Ray G]]
== Ebijuliziddwamu ==
<references responsive="1"></references>
== External links ==
* [https://web.archive.org/web/20221211142410/https://feezah.com/ Feezah Music Uganda - Buy, Download & Listen to Ugandan music worldwide.]
* [https://web.archive.org/web/20221106124925/https://www.kampalafm.com/ List of Top Ugandan Songs.] - Official Ugandan Music Website
* [http://www.djerycom.com Download Ugandan Music – ERYCOM]
* [https://web.archive.org/web/20201005155556/https://www.djerycom.com/profiles Full List Of Top Ugandan Artists]
* [https://web.archive.org/web/20201005144850/https://www.djerycom.com/music Most Recently Added Ugandan Music]
* [http://www.bbc.co.uk/programmes/p005xlb4 BBC: Information about Buganda royal court music.]
* [http://www.howwe.biz Howwe]
* [http://www.hipipo.com HiPipo]
* [https://archive.is/20130129111224/http://www.musicuganda.com/ Music Uganda]
* [https://web.archive.org/web/20100515124508/http://www.uprs.biz/ Uganda Publishing Rights Society]
* [http://sounds.bl.uk/World-and-traditional-music/Peter-Cooke-Uganda Field recordings made in Uganda by ethnomusicologist, Peter Cooke]
* [http://sounds.bl.uk/World-and-traditional-music/Wachsmann Field recordings made in Uganda by ethnomusicologist, Klaus Wachsmann]
* [http://sounds.bl.uk/World-and-traditional-music/Ken-Gourlay-Uganda Field recordings made in by ethnomusicologist, Kenneth Gourlay]
b8l754fygn97uw6fj0ghwcgrwglqkbh
The mith
0
8285
55003
31675
2026-06-14T08:12:23Z
Mike Seems
11286
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */
55003
wikitext
text/x-wiki
THE '''MITH''', ng'erinnya lye ery'obuzaale ye '''Thomas Mayanja''', muyimbi wa ''rap'' mu [[Yuganda|Uganda]] era mmemba mu kibiina kya ''rap'' ekimanyiddwa nga Klear Kut. Ye omu ku bayimbi ba ''rap'' abasinga okuba ab'enkizo mu Buvanjuba bwa [[Afirika]]. Akolaganye ne Khaligraph Jones, Ay, [[Ruyonga]], Navio n'abalala bangi. Mu ngeri endala era asiimibwa olw'obutambi bwe obwa ''hip-hop'' ku mukutu gwe ogw'oku YouTube. Abamu ku baalabikira mu butambi mulimu St Nelly Sade, Lyrical G, Ruyonga, Tucker Hd, Navio ne Play 01. Mu gwaka gwa 2018 yali omu ku bakaawonawo mu lyato eryabbira ku nnyanja Nalubaale, bwe yali anyumirwa obulamu n'abantu abalala okwali Irene Namubiru n'abantu abalala abacakaze.
[[Category:Articles with hCards]]
== Okuyimba ==
"The mith" yatandika olugendo lwe mu buyimbi mu mwaka gwa 1999 ng'ali mu kibiina kya Klear Kut. Ekibiina kino eky'abantu abataano omuli Navio, Papito, Abba Lang, JB, ne The Mith, kye kyasooka okuba ne vidiyo mu Uganda eyafulumira ku MTV. Mu ngeri endala era kyalondebwa mu mwaka gwa 2002 mu mpaka z'engule z'abayimbi mu Afirika yonna mu matuluba g'ekibiina ekisinga okuwa essuubi n'oluyimba olw'omwaka olumanyiddwa nga ''All I Wanna Know''. "The mith" afulumizza entambi bbiri ng'omuyimbi omu, "Destination Africa" ne "The week of September". Alina n'ennyimba endala ennyimpimpi gamba nga "Fire" ne "Ogambaki". Alabiseeko ne mu kuyimba okw'omukago n'abayimbi ab'ebweru gamba nga "Paper" ft Navio n'omuyimbi wa ''rap'' mu ggwanga lya Nigeria ayitibwa Ice Prince, Let them know ft Ay ow'omuTanzania, Khaligraph Jones ow'omu Kenya.
== Ennyimba ze ==
* [https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1231397/mith-releases-album 2009 - September Reign]
* [https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1303283/-mith-september 2012 - The Week Of September]
* [https://web.archive.org/web/20221119211231/https://observer.ug/lifestyle/entertainment/34441--the-mith-releases-destination-africa 2014 - Destination Africa]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Obulandira ==
* [http://startjournal.org/2012/05/does-luga-flow-symbolize-ugandan-hip-hop-rap-music/ "Does luga-flow symbolize Ugandan hip-hop / rap music?"]
* [https://web.archive.org/web/20141221142234/http://chano8.com/tom-mayanja-mith-releases-trailer-anticipated-go-hard-video/ "Tom Mayanja ‘The Mith’ Releases Trailer For The Anticipated ‘Go Hard’ Video"]
* [http://themithmusic.blogspot.com/ "AIR UG"]
* [http://www.bongo5.com/african-rappers-who-shouldnt-have-missed-in-dstvs-african-mcs-in-a-league-of-their-own-list-06-2013/ "African mcs who shouldn't have missed in Dstv's african mcs: in the league of their own list".]
o9b6bwba4jy6b7y2ywtkbyh0hnnctzl
DJ Mavious
0
8418
54959
48817
2026-06-13T19:55:26Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54959
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
! colspan="2" class="infobox-above" style="font-size:125%;" |<div class="fn" style="display:inline">DJ Mavious</div>
|-
| colspan="2" class="infobox-image" |[[File:DJ_MAVIOUS_888888888.png|frameless]]<div class="infobox-caption">DJ Mavious mu 2021</div>
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Yazaalibwa
| class="infobox-data" |<div class="nickname" style="display:inline">Enock Mukiibi</div><br /><br /><span style="display:none"> (<span class="bday">1991-06-06</span>) </span>6 Ogwwomukaaga 1991<span class="noprint ForceAgeToShow"> (Emyaka 31)</span><br /><br /><div class="birthplace" style="display:inline">[[:en:Uganda|Uganda]]</div>
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Obuzale
| class="infobox-data category" |Munnayuganda
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Gyeyasomera
| class="infobox-data" |Hilltop Academy
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Gye yatikkirwa
| class="infobox-data" |[[:en:Shimoni_Demonstration_School|Shimoni Demonstration School]]
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Omulimu gwe
| class="infobox-data role" |Mukubi w'abivuga, Muyimbi, muwandiisi wa nnyimba
|-
| colspan="2" class="infobox-full-data" |'''Emirimu gye mu kisaawe ky'okuyimba'''
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Ekika ky'ennyimba
| class="infobox-data" |<div class="hlist hlist-separated ">
* [[:en:Dancehall|Kidandali]]
* [[:en:Reggae|Reggae]] *Urban Rnb
</div>
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Emyaka gya yimbidde
| class="infobox-data" |2018–present
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Situdiyo mwayimbira
| class="infobox-data" |Omwana W`eka Records
|-
| colspan="2" |
<div class="shortdescription nomobile noexcerpt noprint searchaux" style="display:none">Musical artist</div>
|}
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bayimbi]]
'''Enock Mukiibi''' (yazaalibwa nga 6 Ogwomukaaga 1991) nga amanyikiddwa nga '''DJ Mavious''' (Omwana w’eka) [[:en:Uganda|Munnayuganda]] omuwandiisi w'ennyimba awangalira mu USA, mukubi w'abivuga era DJ.<ref name="auto3">https://chimpreports.com/meet-mavious-us-based-ugandan-dj-flying-ugandas-flag-high/</ref><ref name="auto1">{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/2021/09/29/dj-mavious-a-journey-from-namasuba-to-the-international-stage/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130192551/https://www.matookerepublic.com/2021/09/29/dj-mavious-a-journey-from-namasuba-to-the-international-stage/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto9">{{Cite web |url=https://pearlpost.co.ug/entertainment/ugandan-born-dj-mavious-shining-on-the-international-stage/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130194109/https://pearlpost.co.ug/entertainment/ugandan-born-dj-mavious-shining-on-the-international-stage/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto6">{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/2021/06/07/song-review-dj-mavious-pours-out-heart-in-maiden-song-bantuma/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130215819/https://www.matookerepublic.com/2021/06/07/song-review-dj-mavious-pours-out-heart-in-maiden-song-bantuma/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/2021/09/06/song-review-dj-mavious-returns-with-new-song-kakuba/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209101622/https://www.matookerepublic.com/2021/09/06/song-review-dj-mavious-returns-with-new-song-kakuba/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu bye ==
Ku myaka 14, yayingira mu kisaawe ky'okuyimba nga DJ<ref name="auto5">https://bigeye.ug/ugandan-born-dj-mavious-shining-on-the-international-stage/</ref> akola ku bubaga bw'awaka, n'emikolo egyenjawulo mu USA mu ntandikwa y'emirimu gye.<ref name="auto1"/><ref name="auto2">https://www.sqoop.co.ug/202111/reviews/music/the-pandemic-was-the-right-time-for-me-to-make-music-dj-mavious.html</ref><ref name="auto3"/><ref name="auto8">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://dailymedia.co.ug/2021/08/07/omwana-weka-dj-mavious-bantuma-everything-we-know-about-new-song/ |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130195640/https://dailymedia.co.ug/2021/08/07/omwana-weka-dj-mavious-bantuma-everything-we-know-about-new-song/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2018 yatandika okuwandiika ennyimba n'okuyimba nga yamanyika nnyo olw'ennyimba ze nga Bantuma, Kakuba, Boss n'endala nnyingi.<ref name="auto3" /><ref name="auto6"/><ref name="auto9"/><ref name="galaxyfm.co.ug">https://www.galaxyfm.co.ug/2021/12/06/dj-mavious-works-with-producer-monster-pan-on-his-new-song-kakuba/</ref>
== Ennyimba ze y'ayimba ==
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
DJ Mavious yazaalibwa mu Kampala, yasomero ku Hilltop Academy, Shimoni Demonstration School naye oluvanyuma y'atwalibwa mu USA ku myaka 14<ref name="auto5"/><ref name="auto1"/><ref name="galaxyfm.co.ug"/>
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* [https://chimpreports.com/meet-mavious-us-based-ugandan-dj-flying-ugandas-flag-high/ Sisinkana Mavious, Munnayuganda awangalira mu US nga DJ awanika bendera ya Uganda mu bwengula]
* [https://web.archive.org/web/20211130194109/https://pearlpost.co.ug/entertainment/ugandan-born-dj-mavious-shining-on-the-international-stage/ DJ Mavious enzalwa ya Uganda ayakayakanira ku siteegi y'ensi yonna]
* [https://web.archive.org/web/20211130195640/https://dailymedia.co.ug/2021/08/07/omwana-weka-dj-mavious-bantuma-everything-we-know-about-new-song/ Omwana Weka Dj Mavious’ ‘Bantuma’: Everything We Know About New Song .]
* [https://web.archive.org/web/20211130210147/https://news24.co.ug/omwana-weka-dj-mavious-finally-releases-bantuma-video-watch-it-here/ Omwana Weka Dj Mavious afulumya vidiyo y'oluyimba lwe ‘Bantuma’ Gilabire wano!]
tpu0fj6j4ksrhvhv6rwwgqj9yktgdno
54960
54959
2026-06-13T19:56:03Z
Nambogo Catharine
6408
54960
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Yazaalibwa
| class="infobox-data" |<div class="nickname" style="display:inline">Enock Mukiibi</div><br /><br /><span style="display:none"> (<span class="bday">1991-06-06</span>) </span>6 Ogwwomukaaga 1991<span class="noprint ForceAgeToShow"> (Emyaka 31)</span><br /><br /><div class="birthplace" style="display:inline">[[:en:Uganda|Uganda]]</div>
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Obuzale
| class="infobox-data category" |Munnayuganda
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Gyeyasomera
| class="infobox-data" |Hilltop Academy
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Gye yatikkirwa
| class="infobox-data" |[[:en:Shimoni_Demonstration_School|Shimoni Demonstration School]]
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Omulimu gwe
| class="infobox-data role" |Mukubi w'abivuga, Muyimbi, muwandiisi wa nnyimba
|-
| colspan="2" class="infobox-full-data" |'''Emirimu gye mu kisaawe ky'okuyimba'''
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Ekika ky'ennyimba
| class="infobox-data" |<div class="hlist hlist-separated ">
* [[:en:Dancehall|Kidandali]]
* [[:en:Reggae|Reggae]] *Urban Rnb
</div>
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Emyaka gya yimbidde
| class="infobox-data" |2018–present
|-
! class="infobox-label" scope="row" |Situdiyo mwayimbira
| class="infobox-data" |Omwana W`eka Records
|-
| colspan="2" |
<div class="shortdescription nomobile noexcerpt noprint searchaux" style="display:none">Musical artist</div>
|}
[[Category:Articles with hCards]]
[[Category:Bayimbi]]
'''Enock Mukiibi''' (yazaalibwa nga 6 Ogwomukaaga 1991) nga amanyikiddwa nga '''DJ Mavious''' (Omwana w’eka) [[:en:Uganda|Munnayuganda]] omuwandiisi w'ennyimba awangalira mu USA, mukubi w'abivuga era DJ.<ref name="auto3">https://chimpreports.com/meet-mavious-us-based-ugandan-dj-flying-ugandas-flag-high/</ref><ref name="auto1">{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/2021/09/29/dj-mavious-a-journey-from-namasuba-to-the-international-stage/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130192551/https://www.matookerepublic.com/2021/09/29/dj-mavious-a-journey-from-namasuba-to-the-international-stage/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto9">{{Cite web |url=https://pearlpost.co.ug/entertainment/ugandan-born-dj-mavious-shining-on-the-international-stage/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130194109/https://pearlpost.co.ug/entertainment/ugandan-born-dj-mavious-shining-on-the-international-stage/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto6">{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/2021/06/07/song-review-dj-mavious-pours-out-heart-in-maiden-song-bantuma/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130215819/https://www.matookerepublic.com/2021/06/07/song-review-dj-mavious-pours-out-heart-in-maiden-song-bantuma/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/2021/09/06/song-review-dj-mavious-returns-with-new-song-kakuba/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209101622/https://www.matookerepublic.com/2021/09/06/song-review-dj-mavious-returns-with-new-song-kakuba/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu bye ==
Ku myaka 14, yayingira mu kisaawe ky'okuyimba nga DJ<ref name="auto5">https://bigeye.ug/ugandan-born-dj-mavious-shining-on-the-international-stage/</ref> akola ku bubaga bw'awaka, n'emikolo egyenjawulo mu USA mu ntandikwa y'emirimu gye.<ref name="auto1"/><ref name="auto2">https://www.sqoop.co.ug/202111/reviews/music/the-pandemic-was-the-right-time-for-me-to-make-music-dj-mavious.html</ref><ref name="auto3"/><ref name="auto8">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://dailymedia.co.ug/2021/08/07/omwana-weka-dj-mavious-bantuma-everything-we-know-about-new-song/ |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130195640/https://dailymedia.co.ug/2021/08/07/omwana-weka-dj-mavious-bantuma-everything-we-know-about-new-song/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2018 yatandika okuwandiika ennyimba n'okuyimba nga yamanyika nnyo olw'ennyimba ze nga Bantuma, Kakuba, Boss n'endala nnyingi.<ref name="auto3" /><ref name="auto6"/><ref name="auto9"/><ref name="galaxyfm.co.ug">https://www.galaxyfm.co.ug/2021/12/06/dj-mavious-works-with-producer-monster-pan-on-his-new-song-kakuba/</ref>
== Ennyimba ze y'ayimba ==
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
DJ Mavious yazaalibwa mu Kampala, yasomero ku Hilltop Academy, Shimoni Demonstration School naye oluvanyuma y'atwalibwa mu USA ku myaka 14<ref name="auto5"/><ref name="auto1"/><ref name="galaxyfm.co.ug"/>
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* [https://chimpreports.com/meet-mavious-us-based-ugandan-dj-flying-ugandas-flag-high/ Sisinkana Mavious, Munnayuganda awangalira mu US nga DJ awanika bendera ya Uganda mu bwengula]
* [https://web.archive.org/web/20211130194109/https://pearlpost.co.ug/entertainment/ugandan-born-dj-mavious-shining-on-the-international-stage/ DJ Mavious enzalwa ya Uganda ayakayakanira ku siteegi y'ensi yonna]
* [https://web.archive.org/web/20211130195640/https://dailymedia.co.ug/2021/08/07/omwana-weka-dj-mavious-bantuma-everything-we-know-about-new-song/ Omwana Weka Dj Mavious’ ‘Bantuma’: Everything We Know About New Song .]
* [https://web.archive.org/web/20211130210147/https://news24.co.ug/omwana-weka-dj-mavious-finally-releases-bantuma-video-watch-it-here/ Omwana Weka Dj Mavious afulumya vidiyo y'oluyimba lwe ‘Bantuma’ Gilabire wano!]
q3evagir9972ujxwkb4de1ziayhf5j5
54961
54960
2026-06-13T19:56:37Z
Nambogo Catharine
6408
54961
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Enock Mukiibi''' (yazaalibwa nga 6 Ogwomukaaga 1991) nga amanyikiddwa nga '''DJ Mavious''' (Omwana w’eka) [[:en:Uganda|Munnayuganda]] omuwandiisi w'ennyimba awangalira mu USA, mukubi w'abivuga era DJ.<ref name="auto3">https://chimpreports.com/meet-mavious-us-based-ugandan-dj-flying-ugandas-flag-high/</ref><ref name="auto1">{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/2021/09/29/dj-mavious-a-journey-from-namasuba-to-the-international-stage/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130192551/https://www.matookerepublic.com/2021/09/29/dj-mavious-a-journey-from-namasuba-to-the-international-stage/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto9">{{Cite web |url=https://pearlpost.co.ug/entertainment/ugandan-born-dj-mavious-shining-on-the-international-stage/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130194109/https://pearlpost.co.ug/entertainment/ugandan-born-dj-mavious-shining-on-the-international-stage/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto6">{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/2021/06/07/song-review-dj-mavious-pours-out-heart-in-maiden-song-bantuma/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130215819/https://www.matookerepublic.com/2021/06/07/song-review-dj-mavious-pours-out-heart-in-maiden-song-bantuma/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/2021/09/06/song-review-dj-mavious-returns-with-new-song-kakuba/ |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209101622/https://www.matookerepublic.com/2021/09/06/song-review-dj-mavious-returns-with-new-song-kakuba/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu bye ==
Ku myaka 14, yayingira mu kisaawe ky'okuyimba nga DJ<ref name="auto5">https://bigeye.ug/ugandan-born-dj-mavious-shining-on-the-international-stage/</ref> akola ku bubaga bw'awaka, n'emikolo egyenjawulo mu USA mu ntandikwa y'emirimu gye.<ref name="auto1"/><ref name="auto2">https://www.sqoop.co.ug/202111/reviews/music/the-pandemic-was-the-right-time-for-me-to-make-music-dj-mavious.html</ref><ref name="auto3"/><ref name="auto8">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://dailymedia.co.ug/2021/08/07/omwana-weka-dj-mavious-bantuma-everything-we-know-about-new-song/ |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130195640/https://dailymedia.co.ug/2021/08/07/omwana-weka-dj-mavious-bantuma-everything-we-know-about-new-song/ |url-status=dead }}</ref> Mu 2018 yatandika okuwandiika ennyimba n'okuyimba nga yamanyika nnyo olw'ennyimba ze nga Bantuma, Kakuba, Boss n'endala nnyingi.<ref name="auto3" /><ref name="auto6"/><ref name="auto9"/><ref name="galaxyfm.co.ug">https://www.galaxyfm.co.ug/2021/12/06/dj-mavious-works-with-producer-monster-pan-on-his-new-song-kakuba/</ref>
== Ennyimba ze y'ayimba ==
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
DJ Mavious yazaalibwa mu Kampala, yasomero ku Hilltop Academy, Shimoni Demonstration School naye oluvanyuma y'atwalibwa mu USA ku myaka 14<ref name="auto5"/><ref name="auto1"/><ref name="galaxyfm.co.ug"/>
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* [https://chimpreports.com/meet-mavious-us-based-ugandan-dj-flying-ugandas-flag-high/ Sisinkana Mavious, Munnayuganda awangalira mu US nga DJ awanika bendera ya Uganda mu bwengula]
* [https://web.archive.org/web/20211130194109/https://pearlpost.co.ug/entertainment/ugandan-born-dj-mavious-shining-on-the-international-stage/ DJ Mavious enzalwa ya Uganda ayakayakanira ku siteegi y'ensi yonna]
* [https://web.archive.org/web/20211130195640/https://dailymedia.co.ug/2021/08/07/omwana-weka-dj-mavious-bantuma-everything-we-know-about-new-song/ Omwana Weka Dj Mavious’ ‘Bantuma’: Everything We Know About New Song .]
* [https://web.archive.org/web/20211130210147/https://news24.co.ug/omwana-weka-dj-mavious-finally-releases-bantuma-video-watch-it-here/ Omwana Weka Dj Mavious afulumya vidiyo y'oluyimba lwe ‘Bantuma’ Gilabire wano!]
rtmv7ak9w735b9jpylypiqlpl2hwj3r
Dan Wagaluka
0
8534
54994
27447
2026-06-13T21:58:42Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54994
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dan Wagaluka''' (eyazaalibwa nga 25 Ogwekkumineebiri 1986) munnayuganda muzannyi w'omupiira gw'ebigere azannyira Nyamityobora FC.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
jmyvlu1f7b3zto1qmntqygd0klo7r88
Cyprus
0
8568
54898
33419
2026-06-13T12:02:36Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54898
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Cyprus''' nsi esangibwa ku lukalu lwa [[Bulaaya]].
{{Bulaaya 2}}
[[Category:Bulaaya]]
orfjfhjqfaypdw0p5avj0o3cawp4uwi
Czechia
0
8569
54903
27528
2026-06-13T12:03:46Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54903
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Czechia''' nsi esangibwa ku lukalu lwa [[Bulaaya]].
{{Bulaaya 2}}
[[Category:Bulaaya]]
5f8t473iz06jl4wes6b30kfmxscze5v
Dade County, Georgia
0
8692
54964
27724
2026-06-13T19:58:09Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54964
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dade County, Georgia''' ye ssaza erisangibwa mu ssaza ly’e [[Georgia]] mu nsi ya [[United States of America]].
{{Amagombolola g’e Georgia}}
[[Category:Amagombolola g’e Georgia]]
[[Category:Georgia, United States]]
[[Category:Ebifo ebisangibwa mu Georgia]]
[[Category:Georgia]]
[[Category:Add maps later]]
ow8wc62bdvhdwgxq7a9gufbr4amlpko
Dallam County,Texas
0
8940
54971
27975
2026-06-13T20:00:55Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54971
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dallam County,Texas''' ye ssaza erisangibwa mu ssaza ly’e [[Texas]] mu nsi ya [[United States of America]].
{{Amagombolola g’e Texas}}
[[Category:Amagombolola g’e Texas]]
[[Category:Texas, United States]]
[[Category:Ebifo ebisangibwa mu Texas]]
[[Category:Texas]]
[[Category:Add maps later]]
11nootjpyfe0txd29af39kled8ns18s
Dallas County,Texas
0
8941
54972
27976
2026-06-13T20:01:14Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54972
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dallas County,Texas''' ye ssaza erisangibwa mu ssaza ly’e [[Texas]] mu nsi ya [[United States of America]].
{{Amagombolola g’e Texas}}
[[Category:Amagombolola g’e Texas]]
[[Category:Texas, United States]]
[[Category:Ebifo ebisangibwa mu Texas]]
[[Category:Texas]]
[[Category:Add maps later]]
q1rh90va0fxhuwkgeise62ewb06fmfc
Cumberland County, Kentucky
0
9240
54891
28642
2026-06-13T11:59:24Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54891
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Cumberland County, Kentucky''' ye ssaza erisangibwa mu ssaza ly’e [[Kentucky]] mu nsi ya [[United States of America]].
{{Amagombolola g’e Kentucky}}
[[Category:Amagombolola g’e Kentucky]]
[[Category:Kentucky, United States]]
[[Category:Ebifo ebisangibwa mu Kentucky]]
[[Category:Kentucky]]
[[Category:Add maps later]]
4ucva6vjszyi4w7ylozx297frgn9zlm
Dade County, Missouri
0
9381
54965
28784
2026-06-13T19:58:37Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54965
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dade County, Missouri''' ye ssaza erisangibwa mu ssaza ly’e [[Missouri]] mu nsi ya [[United States of America]].
{{Amagombolola g’e Missouri}}
[[Category:Amagombolola g’e Missouri]]
[[Category:Missouri, United States]]
[[Category:Ebifo ebisangibwa mu Missouri]]
[[Category:Missouri]]
[[Category:Add maps later]]
gyh8z3a92p8w1wmex8egp0oulnwzhub
Dallas County, Missouri
0
9382
54973
28785
2026-06-13T20:01:34Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54973
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dallas County, Missouri''' ye ssaza erisangibwa mu ssaza ly’e [[Missouri]] mu nsi ya [[United States of America]].
{{Amagombolola g’e Missouri}}
[[Category:Amagombolola g’e Missouri]]
[[Category:Missouri, United States]]
[[Category:Ebifo ebisangibwa mu Missouri]]
[[Category:Missouri]]
[[Category:Add maps later]]
1ebq1vgvdue8q42gyuukq2oo2urwx7r
Daisy Ejang
0
9656
54967
42899
2026-06-13T19:59:15Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54967
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Daisy Ejang''' Munnayuganda omuyimbi era eyaliko omuwanguzi w'empaka za ''[[:en:Tusker_Project_Fame|Tusker Project Fame]]'' .<ref>https://web.archive.org/web/20151208064658/http://www.the-star.co.ke:8080/news/daisy-ejang-i-was-almost-aborted</ref> Afulumizza ennyimba eziwerako nga, "Shuga" (lw'eyayimba ne [[:en:Levixone|Levixone]]), "Yawa De", "Eyes On Me", "Incredible", "Love You Lord", "Fire" ne "Teko". Yayimba n'omuyimbi [[:en:Prince_Kudakwashe_Musarurwa|Prince Kudakwashe Musarurwa]] mu luyimba lwe olwa "I Must Stick with You".<ref>http://allafrica.com/stories/201510150029.html</ref>
Yali ne mu luyimba lwa Sunday, olw'ayimbibwa abayimbi abakyala ab'enjawulo.
== Laba ne bino ==
* [[:en:Undercover_Brothers_Ug|Undercover Brothers Ug]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
{{DEFAULTSORT:Ejang, Daisy}}
g1dgbfux455ud569nkw3t0nathl0bp4
Daisy Nakaziro
0
9657
54970
29139
2026-06-13T20:00:26Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54970
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Daisy Nakaziro''' (yazaalibwa nga 22 Ogwomwenda 1997) Munnayuganda [[:en:Association_football|musambi w'amupiira]] ng'azanya nga [[:en:Goalkeeper_(association_football)|omukwasi wa goolo]] mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[:en:FUFA_Women_Super_League|FUFA Women Super League]] mu tiimu ya [[:en:Uganda_Martyrs_WFC|Uganda Martyrs WFC]] ne ku [[:en:Uganda_women's_national_football_team|Ttimu y'eggwanga ey'abakyala]].
== Emirimu gye mu Kilaabu ==
Nakaziro azanyidde kilaabu ya [[:en:Lady_Doves_FC|Lady Doves]] mu Uganda.<ref>https://fufa.co.ug/coach-lutalo-names-crested-cranes-provisional-squad-ahead-of-awcon-qualifiers-against-kenya/</ref>
== Emirimu gye egy'ebulaaya ==
Nakaziro yawanika Uganda mu mpaka za [[:en:2021_COSAFA_Women's_Championship|2021 COSAFA Women's Championship]].
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
* Daisy Nakaziro ku mukutu gwa Facebook
{{Uganda squad 2022 Africa Women Cup of Nations}}
{{DEFAULTSORT:Nakaziro, Daisy}}
bv7hekd6oattg3dfjc6nqcn467g7iqa
Daisy Nakalyango
0
10035
54969
30478
2026-06-13T20:00:00Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54969
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Daisy Nakalyango''' yazaalibwa ng'enaku z'omwezi 15, mu mwezi ogw'okusatu mu mwaka gwa 1994, nga munayuganda omukyala azannya badminton.<ref>{{Cite web}}http://bwfbadminton.com/player/48833/daisy-nakalyango</ref> Yeetaba mu mpaka z'omwaka gwa 2010 ne 2014 ez'amawanga agali mu luse olumu ne Bungereza .<ref>{{Cite web}}http://cwgdelhi2010.infostradasports.com/asp/lib/TheASP.asp?pageid=8937&sportid=121&personid=854388</ref><ref>{{Cite web}}https://web.archive.org/web/20220308063504/http://g2014results.thecgf.com/athlete/badminton/1034686/d_nakalyango.html</ref>
== Byafunyemu ==
=== Empaka za BWF ezaali ez'okufuganya nga zansi yonna ===
''Ez'abakazi nga bazannya omu omu''
{| class="sortable wikitable" style="font-size: 90%;"
!Omwaka
!Empaka
!Gwyali azannya
!Obugoba bweyafuna
!Ebyavaamu
|-
|- style="background:#E9E9E9"
| align="center" |2015
| align="left" |[[Kampala International]]
| align="left" |Bridget Shamim Bangi
| align="left" |15-21, 7-21
| style="text-align:left; background:white" |Yakwata kyakubiri
|-
|}
''Ez'abakazi nga bazannya babiri babiri''
{| class="sortable wikitable" style="font-size: 90%;"
!Omwaka
!Empaka
!Gwyeyali azannya naye
!Bebaabli bavuganya
!Obugoba bwebaafuna
!Bwebaakola
|-
|- style="background:#E9E9E9"
| align="center" |2016
| align="left" |[[Rose Hill International]]
| align="left" |Gloria Najjuka
| align="left" |Evelyn Siamupangila
Ogar Siamupangila
| align="left" |21-18, 21-18
| style="text-align:left; background:white" |Baawangula
|-
|- style="background:#E9E9E9"
| align="center" |2015
| align="left" |[[Kampala International]]
| align="left" |Gloria Najjuka
| align="left" |Brenda Mugabi
Aisha Nakiyemba
| align="left" |21–17, 21–11
| style="text-align:left; background:white" |Baawangula
|-
|}
''Nga babatabise''
{| class="sortable wikitable" style="font-size: 90%;"
!Omwaka
!Empaka
!Gweyali azannya naye
!Bebaali bazannya
!Obugoba bwebaafuna
!Bwebaakola
|-
|- style="background:#E9E9E9"
| align="center" |2015
| align="left" |[[Kampala International]]
| align="left" |Herbert Ebayo
| align="left" |Davis Senono
Mable Namakoye
| align="left" |21–14, 21–7
| style="text-align:left; background:white" |Baawangula
|-
|}
: Empaka [[:en:BWF_International_Challenge|BWF ez'okuvuganya munsi yonna]]
: Empaka za [[:en:BWF_International_Series|BWF ezizannyibwa mu butundu tundu]]
: Empaka za [[:en:BWF_Future_Series|BWF ez'omubiseera by'omu maaso naye nga za butundu tundu]]
243fenx2nr5e557lyn4dkbwn89o0qsh
Damalie Nagitta-Musoke
0
10084
54975
31539
2026-06-13T20:02:24Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54975
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[Category:Articles with hCards]]
'''Esther Damalie Nagitta-Musoke''' munabyanjigiriza omunayuganda eyawerezaako ng'akulira era eyali adukanya esomero ly'amateeka ku setendekero ly'e [[:en:Makerere_University|Makerere ku yunivasite]], mu Uganda, okumala emyaka 5, okuviira ddala mu mwaka gwa 2012 okutuusa mu mwaka gw 2017.Yadira okukenkufu Ben Twinomugisha eyali akola mu kifo kino, wabula nga ne Nagitta, Dr. Christopher Mbaziira yeeyamudira mu bigere oluvannyuma lw'okuvaawo.<ref>{{Cite web}}https://web.archive.org/web/20140103033110/http://law.mak.ac.ug/article/new-dean-school-law</ref> Akola ng'omu ku bawagira ekibeera kivudde mukusalawo kwa kooti y'amateeka mu Uganda She is also an Advocate of the Courts of Judicature in Uganda, ng'era munywanyi mu busenge bw'abanamateeka obwa kampuni ya Mubiru-Musoke, Musisi & Co. Advocates.<ref name="Wisc">{{Cite web}}http://africa.wisc.edu/?page_id=4444</ref>
== Eby'enjigiriza ==
Naggita-Musoke yafuna [[:en:Bachelor_of_Laws|diguli mu by'amateeka]] okuva ku setendekero ly'e Makerere yunivasite n'ebitiibwa, nga [[:en:Master_of_Laws|diguli ye ey'okubiri mu mateeka]] baagimutikira kutendekero lya [[:en:University_of_Nottingham|yunivasite y'e Nottingham]]. Yafuna [[:en:PhD|diguli ye ey'okusatu]] okuva mu [[:en:University_of_Wisconsin_Law_School|somero eriyigiriza amateeka erya yunivaste y'omu Winsconsin]], ng'eno gyeyakolera ekiwandiiko ekiwanvu ku by'amateeka agafuga eddembe ly'abantu nadala abalina obulemu mu mibiri mu bifo by'ebyalo mu Uganda.<ref>{{Cite web}}https://web.archive.org/web/20171222053141/http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=30042:-implementation-gap-denying-pwds-education&catid=85:education</ref> Alina ne satifikeeti mu by'eddembe ly'abantu eri abakazi gyeyafunira [[:en:European_Peace_University|kutendekero erisomesa ku by'emirembe erya European University Centre for peace studies]], nga lisingaanibwa mu kibuga Stadtschlaining, mu ggwanga lya Austria, n'atikirwa [[:en:Postgraduate_Diploma_in_Legal_Practice|diguli mu by'okwenyigira mu by'amateeka]], gyeyatikirwa okuva [[:en:Law_Development_Centre|kutendekero eriyigiriza eby'amateeka]] mu [[:en:Kampala|Kampala]], ng'eno yeeyali edirira gyeyali yasooka okufuna.<ref name="Mk-Uni">{{Cite web}}https://web.archive.org/web/20150405150051/http://www.law.mak.ac.ug/users/dnaggita</ref>
== Ebimukwatako mu by'enjigiriza ==
Mu mwaka gwa 1993, Nagitta-Musoke yeegata ku somero ly'amateeka ery'okutendeko lya yunivasite y'e Makerere, mu kitongole ky'amateeka n'amagezi oba ensibuko y'amateeka. Asomesa, era alina n'okwagala mu by'amateeka ng'ensi yonna agavuga eddembe ly'abantu, eteeka ly'ensi erifuga eby'amaguzi, nadala ku by'enfuna, n'eby'okwerinda, n'amateeka gw'obukakafu, ne bizineensiu oba ekitongole ekiwereza ku lwa bizineensi endala.<ref name="Mk-Uni" /> Okuwandiika kwe kubadde nnyo mu bintu ebikwatagana ku [[:en:Human_rights|by'eddembe ly'abantu]], nadala edembe ly'abakazi mu bitundu ebyatataganyizibwa n'abantu abaliko obulemu nga bali mu bifo eby'obulabe. Naggitta-Musoke abadde omukenkufu abadde akyala mu kifo gyensi yonna gyebayigiririza eby'amateeka mutendekero lya yunivasite y'e Wisconsin, mu Madison.<ref name="Wisc" /> Okuva mu mwaka gwa 2012, abadde akulira esomero eriyigiriza eby'amateeka ku setendekero ly'e Makerere ku yunivasite. Esaawa y'omu kubali ku kakiiko akavunaanyizibwa ku bifulumizibwa akakwasaganya eby'amateeka,n'okumannya ensibuko yaago mu katabo k'obumubanjuba bwa Afrika ku by'eddembe, n'emirembe gy'abantu.<ref>{{Cite journal}}https://web.archive.org/web/20140216175812/http://amor.cms.hu-berlin.de/~engleeri/ats/17EAfrJPeace%26HumRts264.htm</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Sylvia_Tamale|Sylvia Tamale]]
* [[:en:Zahara_Nampewo|Zahara Nampewo]]
== Bimu kubyafulumiza ==
* {{Cite journal|issue=34–65}}
* {{Cite journal|issue=268–273}}
* {{Cite journal|issue=256–282}}
*
7pmoihixodmi1tw4mv50olitazqvv6x
Bakonjo
0
10579
55004
53926
2026-06-14T08:13:47Z
Mike Seems
11286
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
55004
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Konjo''', '''BaKonzo''' (pl. ''Bakonzo'', bayimba. ''Mukonzo''), oba '''Konzo''', limu ku mawanga g'aba [[:en:Bantu_peoples|Bantu]] nga lisangibwa mu [[:en:Rwenzori_region|kitundu kya Rwenzori]] mu Bukiika ddyo bwobugwanjuba bwa [[:en:Uganda|Uganda]] mu Disitulikiti omuli; Kasese, Bundibugyo, Bunyangabu ne Ntoroko.<ref name=":0">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/what-a-name-tells-you-about-a-mukonzo-1735492</ref>
Abankonzo era banyiddwa nga Abayiira oba Banande oba Abanyarwenzururu era balina ebika 14 n;emiziro egyenjawulo. (Ebihanda 14 ebyaba'yiira n'emitsiro).<ref name=":1">https://www.booksie.com/617963-my-rwenzururu-my-identity-chapter-1</ref><ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/articledetails/1259283</ref>
Boogera mu [[:en:Konjo_language_(Bantu)|lulimi lwa Konjo]] era bagoberera [[:en:Traditional_religions|enzikiriza y'ebyobuwangwa]], [[:en:Islam|Obusiraamu]] n'[[:en:Christianity|Obukulisitaayo]]. Aboogezi b'olulimi Olukonzo era babeera ne mu Buggwanjuba bw'akaserengeto k'olusozi lwa Rwenzori mu Ggwanga lya [[:en:Democratic_Republic_of_the_Congo|Democratic Republic of the Congo]].<ref name="ethnologue">http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=koo</ref><ref name=":12">https://www.rwenzorinationalpark.com/park-information/people/bakonjo/</ref>
Nga bakola omuwendo gw'abantu 850,646 mu kubala abantu okwakolebwa mu 2014, babeera mu bikko, obusozi n'ensozi okutuuka ku buwanvu bwa mita 2,200 mu nsozi za Rwenzori.<ref name="bb">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ugandatravelguide.com/bakonjo-bamba-culture.html |access-date=2024-04-10 |archive-date=2022-10-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221028195609/http://www.ugandatravelguide.com/bakonjo-bamba-culture.html |url-status=dead }}</ref> Mu buwangwa bwabwe bamanyikiddwa nga [[:en:Agriculturalist|abalimi]]<ref name=":4">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/basongora-bakonzo-wrangle-a-looming-tribal-bloodbath--1520132</ref> era [[:en:Animal_husbandry|balunzi ba bisolo]], balima [[:en:Yam_(vegetable)|amayuuni]], [[:en:Bean|ebijanjaalo]], [[:en:Sweet_potato|lumonde]], [[:en:Peanut|ebinyebwa]], [[:en:Soy_bean|soya]], [[:en:Potato|obummonde]], [[:en:Rice|omuceere]], [[:en:Wheat|engano]], [[:en:Cassava|muwogo]], [[:en:Coffee|kaawa]], [[:en:Banana|amatooke]], [[:en:Cocoa_bean|Kooko]] ne [[:en:Cotton|Pamba]], nga bwe balunda [[:en:Goat|embuzi]], [[:en:Sheep|endiga]], saako n'[[:en:Poultry|okulunda ebinyonyi]].<ref name="encyclopedia.adventist.org">https://encyclopedia.adventist.org/article?id=EE20</ref><ref name=":5">https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/bakonzo-cry-foul-as-army-s-rwenzori-operation-bites-1647794</ref><ref name=":4" /><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/bakonzo-cry-foul-as-army-s-rwenzori-operation-bites-1647794</ref>
== Eby'enzikiriza ==
[[File:Bakonjo.JPG|thumb|'''Bakonjo''']]
Okusinziira ku byava mu kubala abantu okwaliwo mu 2002, Uganda, ebitundu 44.1% eby'abakonzo ba [[:en:Anglican|Kulisitaayo]] ([[:en:Church_of_Uganda|e Kkanisa ya Uganda]]), ebitundu 28.7% ba [[:en:Roman_Catholic|Katoliki]], ebitundu 15.4% ba [[:en:Seventh-day_Adventist_Church|Abadiventi]], ebitundu 6.9% [[:en:Muslim|Basiraamu]], n'ebitundu 3.1 ba [[:en:Pentecostal|Pentekooti]] n'ebitundu 1.5% bagoberera enzikiriza endala.<ref>https://www.ubos.org/wp-content/uploads/publications/03_20182002_CensusPopnCompostionAnalyticalReport_(1).pdf</ref>
== Ebyafaayo ==
Abakonzo baali bamu ku [[:en:Rwenzururu_movement|Kisinde kya Rwenzururu]] abaali balina eby'okulwanyisa okulumbagana [[:en:Toro_Kingdom|Obwakabaka bwa Toro]] ne Gavumenti eya wakati olw'anyinyitira okutuusa mu makati g'omwaka 1960 ne 1980.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/G%C3%A9rard_Prunier</ref> Mu 2008, Gavumenti yatongoza Obusinga bwa Rwenzururu obwatandikibwawo Abakonjo n'[[:en:Amba_people|abantu b'eggwanga lya Amba]], nga bwe bwasooka mu Uganda okuba nga bugabanwa amawanga abiri.<ref name="welcome">http://allafrica.com/stories/200804010029.html</ref>
Okuva mu Gwomusanvu 2014, ebigendererwa by'obusika bileesewo okulwanagana era nkumi bafudde. Obusinga bwa Rwenzururu bulabye ku musaayi oguyiika nga n'ekyasembayo kyeyabalukawo mu Gwekkuminogumu 2016; olutalo olw'abalukawo wakati wa Gavumenti ya Uganda n'obusinga bwa Rwenzururu. Olutalo luno lw'aviirako abantu nkumi na nkumi okufa ate n'abandi ne bakwatibwa omwali ne Omusinga waabwe Ow'ekitiibwa Charles Mumbere n'eyali katikkiro we Thembo Kistumbire.Enyumba za Bankonzo ne Bamba/Babwisi zayokebwa.<ref>Khisa, Moses; Rwengabo, Sabastian (2022-08-26).</ref>
Abamu ku Bakonjo abamanyifu mulinu [[:en:Amon_Bazira|Amon Bazira]], munnabyabufuzi eyakola ennyo mu kutesagana okw'okukomya obutakaanya obwaliwo mu 1980, ne [[:en:Charles_Mumbere|Charles Mumbere]], ayitibwa ''Omusinga'' (king), w'obusinga bwa Rwenzururu.<ref name=":6">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/bakonzo-mass-circumcision-ceremony-called-off-1786360</ref> Omulala amanyikiddwa ye Musa Baluku akulira ISCAP (Islamic State - Central Africa Province).
== Ensibuko y'abwe ==
Ebyafaayo bikirina nti Abakonzo baabeerako ku lusozi Elgon mu Buvanjuba bwa Uganda era mu biseera by'okusenguka kwa Kintu, Abakonzo baggya ne Kintu mu [[Buganda]]. Wabula mu kifo ky'okusigala mu Buganda, Abakonzo kigambibwa nti baasalawo okweyongerayo okutuusa lwe baasalawo okubukala mu Buggwanjuba bwa Mt. Rwenzori nga nalwo lwalina embeera enkyukakyuka y'obudde y'emu nga Mt. Elgon gye baasooka okubeera. Kino kigambibwa okubeera nga kyaliwo mu biseera bya A.D. 1300.<ref name="bb" />
Abakonzi babadde ku lusozi lwa Rwenzori okuva mu biseera eby'edda era tebalina nsibuko ndala yonna. Enjogera eno eraga nti bajjajja ba Bakonzo basibuka mu mpuku z'olusozi lwa Rwenzori ne balyoka bazaala Abakonzo abalala.<ref>''Peoples and Cultures of Uganda''.</ref>
== Ebiwandiike ==
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
|+Konjo alphabet of Kambale (2007)
|a
|b
|d
|e
|f
|g
|h
|i
|k
|l
|m
|n
|o
|p
|q
|r
|s
|t
|u
|v
|w
|y
|z
|}
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
|+Konjo alphabet of minisita w'ebyenjigiriza mu Uganda
|a
|b
|bb
|d
|e
|f
|g
|gh
|gy
|h
|i
|ï
|k
|ky
|l
|lh
|m
|mb
|n
|-
|nd
|ng
|ngy
|nt
|ny
|nz
|o
|p
|r
|s
|t
|th
|ts
|u
|ü
|v
|w
|y
|z
|}
== Amaanya agatuumibwa abaana ==
Abakonzo batuuma abaana baabwe amanya okusinziira ku biseera bye babazaaliramu era nga buli linnya ly'ekika lyoleka omwana azaliddwa w'akumekka okugeza asooka, ow'okubiri oba asembayo. Abalenzi balina amannya munaana saako n'abawala.<ref name=":2">MUHINDO, SAMUEL.</ref><ref name=":7">https://www.newvision.co.ug/articledetails/1180384</ref>
=== Amannya agaweebwa abaana abalenzi ===
# Omwana asooka atuumibwa '''Baluku''' oba '''Mutoha''', ne '''Nzeruku''' ng'abajjajja b'abaana okuva ku njuyi zombi bafa. Wabula ba jjajja okuva ku njuyi zombi bwebaba bakyaliwo mu kaseera omwana omulenzi w'azalibwa , atuumibwa '''Mumbere''' oba '''Kambere''' oba '''Kasoke'''.'''<ref name=":2" /><ref name=":7" />'''
# Omwana ow'okubiri atuumibwa '''Bwambale''' oba '''Mbaju''' oba '''Kambasu''' oba '''Kambale'''<ref name=":0" />'''<ref name=":2" /><ref name=":7" />'''
# Omwana ow'okusatu '''Masereka''' oba '''Marahi''' oba '''Maate''' oba '''Kabuhyahya''' g'emannya mubimpimpi.<ref name=":0" />'''<ref name=":2" /><ref name=":7" />'''
# Omwana ow'okuna atuumibwa '''Kuule''' era nga lisomwa nga '''Kule.<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":7" />'''
# Omwana ow'okutaano atuumibwa '''Thembo''' oba '''Kathembo.'''<ref name=":0" />'''<ref name=":2" /><ref name=":7" />'''
# Omwana ow'omukaaga atuumibwa '''Mbusa''' oba '''Kabusa.<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":7" />'''
# Omwana ow'omusanvu atuumibwa '''Tsongo.<ref name=":2" /><ref name=":7" />'''
# Omwana ow'omunaana atuumibwa '''Ndungu''', era nga yasuubirwa okubeera omwana asembayo.<ref name=":0" /><ref name=":7" />
# Wabula bwe wabeerayo omwana oluvanyuma lwa Ndungu, aweebwa elinnya eddala lyonna abazadde lye baba basiimye.
'''Amaanya agatuumibwa abaana abawala'''
# Omwana omuwala asooka atuumibwa '''Masika'''. Wabula omwana omuwala asooka yandituumibwa '''Musoki''' bwe baba nga ba jjajja okuva ku njuyi zombi bakyali balamu mu kaseera omwana mw'azaliddwa.
# Omwana ow'okubiri atuumibwa '''Biira''' oba '''Kabiira''' (nga "'''ka'''" kakozesebwa okutegeeza obutono, meaning Kabiira kitegeesa "'''Biira omutono'''")<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":7" />
# Omwana ow'okusatu atuumibwa '''Kabugho''' oba '''Kaswera'''.<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":7" />
# Omwana ow'okuna atuumibwa '''Mbambu''' oba '''Kahambu''' (nga "'''ka'''" kitegeeza butono). oba '''Kapambu'''<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":7" />
# Omwana ow'okutaano '''Ithungu''' oba '''Kathungu''' <ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":7" />
# Omwana ow'omukaaga atuumibwa '''Kyakimwa.<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":7" />'''
# Omwana ow'omusanvu atuumibwa '''Nziabake''' nga lisomebwa nga '''Nzyabake<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":7" />'''
# Omwana ow'omunaana atuumibwa '''Bulubasa''' era nga lisomebwa nga '''Balhubasa''' era nga yasuubirwa okusembayo.<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":7" />Omwana ow'omunaana era asobola okutuumibwa '''Kalibanda''' oba '''Kathya.<ref name=":2" />'''
=== Abahasa(amanya agatuumibwa Abalongo) ===
# Omulongo omukulu atuumibwa '''Nguru''' ate omulala n'atuumibwa '''Ndobya''' nga tebagoberedde kikula kye.
# Abalongo bombi bwe babeera abalenzi, omulongo omukulu atuumibwa '''Isingoma''' ate omuto n'atuumibwa '''Kato.<ref name=":0" />'''
# Abalongo bombi bwe babeera abawala, omulongo omukulu atuumibwa '''Nyangoma''' ate omuto n'atuumibwa '''Nyakato'''.<ref name=":0" />
# Abaana abadda ku balogo batuumibwa '''Kitsa''' (era nga kiwandiikibwa nga '''Kiiza'''), ng'agobererwa '''Kamalha''' n'oluvanyuma '''Karumba''' oba '''Kibaba''' n'oluvanyuma n'ebagobererwa '''Nzangura''' nga tebafudde ku kikula kye.<ref name=":0" />'''<ref name=":2" /><ref name=":7" />'''
# Maama bw'azaala omulenzi n'omuwala, omulongo omukulu bw'aba mulenzi atuumibwa '''Nguru''' oba '''Isingoma''' ate omuwala atuumibwa '''Nyakato''' oba '''Ndobya.<ref name=":0" />'''
# Maama bw'azaala abalongo babiri ng'omukulu muwala atuumibwa '''Nguru''' oba '''Nyangoma''' ate omulenzi n'atuumibwa '''Ndobya''' oba '''Kato.<ref name=":0" />'''
# '''Nyabahasa''' ly'elinnya elituumibwa maama w'abalongo.'''<ref name=":2" />'''
# '''Isebahasa''' ly'elinnya elituumibwa taata w'abalongo.'''<ref name=":2" />'''
=== Amanya g'Abakonzo amalala ===
# '''Muhindo''' oba '''Kahindo''' lye linnya elituumibwa omwana omulenzi oba omuwala bwekiba nga bazadde baabwe bazadde omwana ow'ekikula ekirala okuva ku be basooka okuzaala gamba nga okuva ku balenzi n'azaala omuwala oba okuva mu bawaala n'azaala abalenzi.
# '''Mbindule''' ly'elinnya eliweebwa omwana omuwala asooka okuzaalibwa bwe baba nga bazadde be babadde balina baana balenzi.<ref name=":0" /> '''<ref name=":2" />'''
# '''Kanyere''' ly'elinnya eliyuumibwa omwana asooka okuzaalibwa singa bazadde be bombi bafumbiriganwa mbeerera.<ref name=":0" /> '''<ref name=":2" />'''
# '''Nzanzu''' oba '''Nzazwa''' ly'elinnya elituumibwa omwana omulenzi azalibwa singa bazadde be bombi basangibwa nga bafumbiriganwa bali mbeerera.<ref name=":0" /> '''<ref name=":2" />'''
# '''Bethubanji''' ly'elinya elituumibwa omwana nga tebagoberedde kikula kye bwe kiba nga ba jjajja be ne bazadde be basangibwa bakyali balamu.<ref name=":0" />
# '''Akatsukulhu''' lyelinnya elituumibwa omwana singa jjajja we n'akabirye abeera mulamu.<ref name=":0" />
# '''Kibaya''', '''Kyithi''', '''Bisogho''', '''Kamabu, Bityabitya''' or '''Bisiika'''/'''Kyirere''' ng'emannya agatuumibwa abaana abalenzi abazaliddwa ng'abaganda baabwe abakulu bafudde.<ref name=":0" />'''<ref name=":2" />'''
# '''Mutsuba''', '''Bisiika''', '''Bighasaki''' (ekivvunulwa nti "''tolina mugaso n'omufu akusinga omugaso''") ne '''Kyabu''' (nga kivvunulwa nga ''"kasasiro"'') g'emannya agatumibwa omwana omuwala azaalibwa oluvanyuma lw'abaganda be abakulu okufa.<ref name=":0" /><ref name=":7" />
# '''Muthende''' ly'elinnya elituumibwa omwana ng'abaana abalenzi bagenze ku mikolo gy'okukomolwa.<ref name=":0" />
# '''Byerire''' ly'elinnya elituumibwa omwana azaalibwa mu biseera by'amakungula.<ref name=":0" />
# Amanya amalala agakyusiddwa okuva mu nnimi endala nga Olunyankole mulimu; '''Lwanzu''' okuva mu '''Rukundo''' (aekigambo ky'Olunyankole ekitegeeza omukwano), '''Athwanzire''' okuva mu '''Natukunda''' (Ekigambo ky'Olunyankole ekitegeeza "''Atwagala''") ne '''Apipawe''' okuva mu '''Ahimbisibwe''' (Ekigambo ky'Olunyankole ekitegeeza "''Atekeddwa okusinzibwa''")<ref name=":0" />
# '''Sibendire''' ekivvunirwa nga ''tebamwagala''".<ref name=":2" />
# '''Baswekire''' ekivvunurwa nti ''abantu ba kukyokoza''.
# '''Balinandi''' ekivvunurwa nti ''bali ku ludda lw<nowiki>''</nowiki>ani'', elinnya elituumibwa omwana nga nnyina abadde akyokozebwa olw'obugumba.
=== Ebirala ku manya agatuumibwa Abankonzo ===
# Emannya Musoki Mumbere gaweebwa abaana nga bazadde baabwe bafumbiriganwa mu butongole.
# Bw'ozaala abaana abalenzi mu kusooka oluvanyuma n'ozaala omuwala elinnya lye ajjakutuumibwa Muhindo n'omuwala amuddako (Muhindo) bamuyita Biira ye muwala azaaliddwamu mu famire eyo.
# Ebiseera nga obulumbaganyi bw'enzige, okutta abantu abantu n'okufa n'abyo bijjibwamu amannya agamu. Mu Bakonzo, entikko y'obulamu bagikkiririza mu kufa.<ref name=":7" /> Abakonzo bakitwala nti abafu basukkulumu okusinga abalamu era omwana azaalibwa oluvanyuma lw'okufa kw'omwana omulala alabibwa nga atalina makulu.<ref name=":7" />
# Nzyabake ne Balhubasa tegakyawulikika nnyo olw'ensonga nti mu biseera bino abakyala tebakyazaala baana mukaaga oba musanvu nga bawala.<ref name=":7" />
# Amannya ag'olunyiriri gatumibwa ng'eteeka bweligamba (ebigambo ebitaliiko kunyonyola), '''Nzyabake''', '''Balhubasa''' ne '''Kithawithelina''' bigambo ebinyonyola akatono. '''Nzyabake''' kitegeeza "'''''Nsigazzawo bitono'''''" songa Balhubasa kitegeeza "'''''Mu bungi'''''".<ref name=":7" />
# Waliwo okwagala okufuna ba Baluku oba ba Bwambale mu famire ezirimu abakyala abangi kubanga buli maama asobola alina omwana asooka oba ow'okubiri.<ref name=":7" />
# Abaana abalenzi basobola okutuumibwa amannya g'abawala.<ref name=":7" />
== Enkola mu Famire ==
Famire z'Abakonzo zimenyebwamu okutuuka ku ssa lya Famire elimu taata, maama n'abaana era ne Famire elimu taata, maama, abaana n'abengaanda abalala. Mu Bakonzo, baganda ba taata n'abo bayitibwa ba taata ba baana. Era n'ebakyala baabwe bayitibwa ba maama ba baana oba bebabazaala oba nedda.
{| class="wikitable sortable"
|+Famile ngeri gy'ezikutulwamu mu Bakonzo
!Ekitiiba (Luganda)
!Ekitiibwa
(Lhukonzo)
!Okunyonyola
!Ekika kya famire
|-
|[[:en:Father|Taata]]
|
|Omusajja alina akakwate ak'omusaayi eri abaana be
|Famire elimu taata, Maama n'abaana
|-
|[[:en:Mother|Maama]]
|
|Omukazi alina akakwate ak'omusaayi eri abaana be
|Famire elimu taata, Maama n'abaana
|-
|[[:en:Son|Mutabani]]
|
|Omulenzi oba omusajja alina akakwate eri omuzadde omu oba bombi
|Famire elimu taata, Maama n'abaana
|-
|[[:en:Daughter|Muwala]]
|
|Omuwala oba omukazi alina akakwate eri omuzadde omu oba bombi
|Famire elimu taata, Maama n'abaana
|-
|[[:en:Aunt|Ssenga/ maama muto]]
|
|muganda wa Taata oba Maama, omukyala oba muganzi wa Kojja
|Famire elimu Taata, Maama, abaana n'aboluganda abalala.
|-
|[[:en:Uncle|Kojja/ Taata muto]]
|
|muganda wa Taata oba Maama, omusajja oba muganzi wa Ssenga/ maama muto
|Famire elimu Taata, Maama, abaana n'aboluganda abalala.
|-
|[[:en:Cousin|Kizibwe]]
|
|Kizibwe y'e mwana wa kojja oba ssenga oba ow'oluganda olw'ewala okugeza nga siwakulusegere nnyo nga mugandawo omuwala oba omulenzi
|Famire elimu Taata, Maama, abaana n'aboluganda abalala.
|-
|[[:en:Niece_and_nephew|Muwala]]
|
|Muwala y'e mwana omuwala owa mugandawo omuwala oba omulenzi
|Famire elimu Taata, Maama, abaana n'aboluganda abalala.
|-
|[[:en:Niece_and_nephew|Mutabani]]
|
|Mutabani y'e mwana omulenzi owa mugandawo omuwala oba omulenzi
|Famire elimu Taata, Maama, abaana n'aboluganda abalala.
|-
|[[:en:Grand_father|Jajja musajja]]
|
|Taata wa maama oba taata wo
|Famire elimu Taata, Maama, abaana n'aboluganda abalala.
|-
|[[:en:Grand_mother|Jajja mukyala]]
|
|Maama eri taata oba maama wo
|Famire elimu Taata, Maama, abaana n'aboluganda abalala.
|-
|[[:en:Great_grandfather|Taata]]
|
|Taata eri Jajja wo
|Famire elimu Taata, Maama, abaana n'aboluganda abalala.
|-
|[[:en:Great-grandmother|Maama]]
|
|Maama eri Jajja wo
|Famire elimu Taata, Maama, abaana n'aboluganda abalala.
|}
== Ebika n'emiziro gy'abyo ==
Abankonzo era bamanyikiddwa nga Abayiira oba Abanande oba Abanyarwenzururu balina ebika 14 n'emiziro egy'enjawulo. (Ebihanda 14 ebyaba'yiira n'emitsiro).
Ebika bilina okukuuma emiziro gy'abyo nga tebakkirizibwa kubilumya, kutta oba okubirya.<ref>https://communityreporter.net/story/totems-are-culturally-our-brothers-and-sisters-bush</ref>
Buli kika mu Bakonzo kirina ekika ekira mu Bankonzo kyebatwala nga "balabe baabwe". Okugeza, abalabe b'ABakira ky'ekika kya Bahira.
"'''Abasu Banyangalba"''' kika ky'abalangira n'abambejja.<ref name=":8">https://www.newvision.co.ug/articledetails/1135633</ref> omuntu bw'aba tazaalibwa mu mima ky'abalangira oba abambejja aba talifuuka [[:en:Omusinga_of_Rwenzururu|Omusinga wa Rwenzururu]].<ref name=":8" />
{| class="wikitable sortable"
|+Ebika by'Abakonjo n'emizizo
!Ekika
!Omuziro Lhukonzo
!Omuziro mu Luganda
|-
|Abahira
|Entajumba / Enganga
|Enkofu
|-
|Abasu (males) / Abasukali (Females)
|Engabi & Ekisukali
|Engabi & Nnamunungu
|-
|Abahambu
|Enyange
|Nyonyi nyange
|-
|Abaswagha
|Engwe
|Engo
|-
|Ababinga
|Embakwe
|Enkobe
|-
|Abasongora (not the cattle keepers' tribe)
|Omushenene
|Nsenene
|-
|Abathanji
|Ekibandu & Endeghetheghe
|Kimpanze n'embwa
|-
|Abanyisanza
|Enzoghu
|Enjovu
|-
|Abalegha
|Engeya
|Nkima
|-
|Abakira
|Embogho
|Mbogo
|-
|Abaseru
|Entajumba
|
|-
|Abahinda
|Engende
|Nkima
|-
|Abalumba
|Embuli mulime
|
|-
|Abakunda
|Enyamulime
|Aardvark
|}
== Emikolo gy'obuwangwa egy'Abakonzo ==
=== Emikolo gy'okukomola ===
Abankozo balina emikolo gy'okukomola egya buli mwaka gyebayitanga "'''Olhusumba'''" wabula gwasembayo okukolebwa mu 1973 oluvanyuma lw'okusomozebwa okwava ku ba ku nzikiliza y'ekiKulisitaayo eyali etandiiseewo mu [[:en:Rwenzori_region|kitundu kye Rwenzori]] edda naye oluvanyuma by'aterezabwa. Era abazadde batandiika okutwala abaana baabwe mu malwaliro oba nga bayita abakugu awaka okubakomolera awaka.<ref name=":10">Nassaka, Flavia (2016-05-27).</ref><ref name=":11">https://www.govisitkenya.com/bakonzo-people.html</ref> Emikolo gye'gimu gyakolebbwa aba Nandi amawanga ga Bamba/Babwisi abaali babeera mu Buvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo]]. Emikolo gino gy'atwala ebbanga lya mwezi gumu ku ebiri.<ref name=":6" /><ref name=":9" /><ref name=":10" />
'''Abathende''' era abayitibwa '''Bathende''' (abanatera okukomolwa) bakunganyizibwanga wamu ne bakola ekiyitibwa '''Olhuthende''' (okukumba/okulamaga okutuuka awabeeranga wategekeddwa emikolo gya Olhusumba).
Omusajja Omukonzo omukomole bweyafa nga, amazina g'ekinnansi ag'enjawulo gazinibwanga agayitibwa "'''Omukumu'''" ku mikolo gy'amaziika ge. Amazina gano gazinibwanga basajja abakomolebwa bokka nga bazina n'abakyala saako n'okukuba engoma. Omukolo ogw'okwambulula gwe gwasokanga okukolebwa ku basajja abatatuukiriza Olhuthende era ebitundu bye eby'ekyama tebyatonwatonwa na butolobojjo.<ref name=":9" />
Mu Bankonzo, erabania tekikolobwa ku nsonga za by'abulamu zokka, wabula kikkirizibwa nti kiyambako mu nsonga z'omukisenge er abasajja. Erabania era alowoozebwako ng'ekiyambako mu kufuula abalenzi abasajja abavumu era emmekete olw'okuba bagumiikiriza obulumi bw'okukomolebwa saako n'okujjanjaba ebiwundu nga bakozesa ddagala lya kinnansi n'amazzi.
'''Olhusumba''' teyakolebwanga ku baana bawere wabula yakolebwanga ku balenzi abali wakati w'emyaka munaana (8) n'ekkuminomunaana(18).
Emikolo gya '''Olhusumba''' gyabeerangako akasiisira kamu akayitibwa "'''Omupinda"''' akaali kazimbiddwa okumoi n'omugga era kazimbibwa lw'amikolo egyo era oluvanyuma lw'emikolo nga giwedde, kamenyebwawo. Omugga ogwo gweyambisibwanga ng'ekifo awajjanjabirwa. Emirundi ebiri mu lunaku ( ku makya n'akawungeezi), Abathande balina okutuula mu mazzi g'omugga aganyogoga ngemu ku ngeri y'okwejjanjaba era baalina okudda ewaka nga bawonedde ddala.<ref name=":9" />
Waliwo ebitakolebwa mu kaseera ka Olhusumba nga;
* Abazadde ba Abathende tebaalina kwegatta mu nsonga z'omukwano okutuusa batabani baabwe lw'ebakomawo<ref name=":9">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/once-heralded-but-now-forgotten-among-the-bakonzo-1719376</ref>
* Enyombo tezakkirizibwanga mu maka kubanga kino kyali kiyinza okuvirako ebiwundu bya Abathende okulwawo okuwona.<ref name=":9" />
* Oluvanyuma lw'okukomolwa, tewali mukyala yali akkirizibwa okulabagana n'omu ku Abathende anti kyandiviirako okulwawo okuwona.<ref name=":9" />
* Omusajja Omukonzo yali takkirizibwa kukomolebwa musajja munne nga Mukonzo.
Abakazi bakkirizibwanga awagenda okukolebwa emikolo gya Olhusumba ku ntandikwa y'agwo okusobola okwetaba mu mazina g'ekinaansi agayitibwa "'''Omukumu'''" ne ku lunaku olusembayo nga "abasajja abaggya" (Abathende abawonedde ddala) nga bakomezeddwawo okuva mu Omupinda. Abakazi ab'etaba mu kuzina amazina ga Omukumu be bakkirizibwanga bokka okumenyawo akasiisira ka Omupinda.
Oluvanyuma lw'amazina, abasajja abakomoleddwa bakkirizibwa okugenda ewaka. Abadde b'omwana eyalwangawo okuwona bavunanibwanga olw'okuyingirira obuwangwa.
Ezimu ku nsonga ez'aviirako emikolo gino okukomekkerezebwa ;
* Ezikiriza z'eddini n'ebyobuwangwa. Abantu abamu tebalindanga mikolo anti n'Abasiraamu baali bakomola ng'akabinero ek'enzikiriza yaabwe.
* Okukomola abaana abawere mu malwaliro.<ref name=":9" />
* Okusaasana kw'eddini y'ekikulisitaayo.<ref name=":9" /> Abaminsani abamu bayita emikolo egimu nga Olhusumba egitali ky'abwa Katonda.<ref name=":9" />
* Okuwerebwa kw'emikolo gy'okukomola mu 1975 mu batali Basiraamu ku biragiro bya [[Idi Amin|Idi Amin Dada]] kubanga yalowooza nti emikolo gy'ali gilemesa enteekateeka n'okutendekebwa ky'amaggye.
* Okuva kw'abafuzi b'amatwale.<ref name="encyclopedia.adventist.org" />
=== Emikolo gy'okufumbiriganwa (Erithahya) ===
Abakonzo bakyakola obufumbo bw'obuwangwa.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/what-a-name-tells-you-about-a-mukonzo-1735492</ref> Obufumba bw'Abakonzo bwali bwetagisa omusajja okubeera omukomole. era n'abaana ab'obuwala bonna baalina okubeera emberera. Abawala abafunanga embuto nga tebannafumbirwa, battibwanga.<ref name=":12" /> Obufumbo bw'abaana abato saako n'abakadde okuganza abaana abato kyali waggulu nnyo mu Bakonzo naddala omuntu ow'emyaka 50+ okuwasa omubuvubuka ow'emyaka 20.<ref>Jonathan, Williamson (2007-09-24).</ref><ref>https://www.newvision.co.ug/articledetails/1218729</ref> Okwetaba mu bikola eby'omukwano nga tomunnafumbiriganwa byagaanibwa mu Bakonzo.
==== Okubookinga abagalwa ====
Okubookinga abagalwa ku myaka emito byakolebwanga aba famire ezaali ziliranye. Edda abakadde balina okulonda omuwala ('''''Omwalyana''''') owa mu mutabani waabwe nga bakolnga nga okunoonyereza ku famire y'omuwala''.'' Omulenzi teyalina lukusa kwelondera mugole we/ mukyala we ('''''Omwalyana'''''). Era bwali buvunanyizibwa bwa Famire y'omuwala okukola okunoonyereza ku Famire y'omulenzi oba munyiikivu mu kukola saako n'empisa. Kyali kikkirizibwa nti abaana ab'empisa ennungi bwe babfumbiriganwanga, baali bajjakuzaala abaana abalina empisa ng'ezabakkadde baabwe.
Abazadde baali bakkirizibwa okubookinga omuwala famire eyo n'ebweba tennaba kuzaala mwana muwala ('''''Erihiika''''') n'okukakasa okwagala kwaabwe, famire y'omulenzi y'atwalanga eddiba ly'embuzi oba endiga eryali ligonzeddwa n'omuzigo ('''''Embono)''''' eri omukulu wa famire gyebasiimye ku lw'omuwala yenna anazaalibwa naddala ng'omukyala mu maka ago ali lubuto. Era omwana azaalibwa bwabeera mulenzi, era famire eyatwala eddiba esigala n'essuubi nti omwana omuwala lw'azaalibwa. Omwana omuwala bw'azaalibwa, eddiba ly'embuzi oba ely'endiga eryatwalibwa lyelikozesebwa okumuweeka okutuusa lw'akula. Okukola eddiba eryo, embuzi oba endiga yagibwako eddiba okutandikira ku nsingo ppaka ku bugere era nga olw'olususu lw'obugere lwe lukozesebwa okusiba omwana.
Omwana oyo eyabookingibwa bweyawezanga emyaka munaana (08), yategezebwa amaka geyali agenda okufumbirwamu era olumu yasindikibwanga okutwalayo ebintu mu maka ga famire eyo n'olumu okuzanyirayo n'okukula n'abaana abalala okuyiga empisa zaabwe okutuusa lw'eyaweza emyaka kkumi (10) olwo n'aweebwayo mu butongole eri famire eyo. Naye teyabeeranga ne asuubira okufuuka balo anti naye yabeeranga mu myaka kkuminebiri (12) ku kkuminena (14) wabula yasulanga ne Nnazaalawe ('''''Mabyalha''''') ku bulili bwe bumu ne Ssezaalawe ('''''Tatabyalha''''') okutuusa lwe yawezanga emyaka wakati wa kkuminena (14) n'ekkuminomukaaga (16) okusinzira ku ddi bakadde b'omulenzi bwebagalamu omuwala oyo okufumbirwa mutabani waabwe n'okutandiika amaka gaabwe. Omuwala atendekebwa Nnazaalawe ku nsonga z'obufumba okugeza nga ekyo ky'asubirwa okukola eri bba we, kiki kyalina okukola na ddi lw'ekirina okukolebwa, nggeri gyalina okukwatamu omusajja we, engeri y'okukwasaganyamu ebimusoomoza, oba n'okunoonya okulungamizibwa mu nsonga endala.
Abazadde b'omulenzi bwebawulira nga nti akaseera k'abaana baabwe okufumbiriganwa katuuse, Ssezaala yagendanga n'asalaa endduli n'essubi ('''''Esiiseke)''''' n'atwala omulenzi mu kifo ky'anazimbamu ennyumaba gy'anabeeramu ne mukyalawe. Enkola eno eyitibwa '''''Erityandilha.''''' Oluvanyuma lw'okuzimba, aweebwa omuwala. Omuwala bwatawuliranga mirembe mu nnyumba empya addayo n'eyebaka ne Nnazaalawe oluvanyuma amumatiza okuddayo mu nnyumba ya bba we.
Obufumbo bw'obuwangwa obwatandikibwa ku nkola eyo bwa wangaala nnyo olw'enkolagana ey'amaanyi eyaliwo mu famire zombi okuva mu buto okutuusa lwe bakula. Naye ensangi zino, bombi omulenzi n'omuwala bakuzibwa mu famire z'anjawulo naye omulenzi n'omuwala bwe begombagana, omulenzi awa omuwala abbaluwa ekkakasa nti amwagadde era mwetegefu okumuwasa. Era bw'akikkiriza, omusajja atekeddwa okumuwa ekirabo "'''''Ekisiimo'''''" nga kirina okuba omuwendo gwa ssente naye kisoboka okuba ekintu kyonna omusajja ky'alaba nga kisaana omukazi gw'alonze okuva ku ntobo y'omutima gwe okusinziira ku busobozi bwe era tewali alagira ku muwendo gw'alina okuwa nga Ekisiimo kubanga omuntu alina okukola ekyo ky'asobola era tebalina kusuubira kinene okuva eri omusajja.
Famire y'omukyala eya nobye basobola okusalawo okuzaayo muwala waabwe oluvanyuma lw'okunoba oba omusajja azze okusisinkagana ne famire y'omuwala oba nedda oba oluvanyuma lw'okubigaayamu naye ne bakizuula nti ensonga eza munobeza teziliimu gumba. Taata w'omuwala atwala embuzi eri famire y'omusajja ne bagisala, ne bagifumba era ne bagirya. Naye singa n'omusajja agaana okuddingaana n'omukyala , Taata w'omuwala aweebwa ebbaluwa okuva eri taata w'omulenzi elambika nti omugole bamutadde era omusajja eyandiyagadde okumuwasa asobola okumuwasa.
Oluvanyuma lw'omuwala/mukyala (anatera okufuuka omugole) okutegezaako ku nnyina omusajja gw'alonze okubeera baze n'obudde bwateeseteese okubakyalira. Maama oluvanyuma ategeeza taata ku bufumbo bwa muwalawe nga bwayanjula n'ekirabo kye yaguze ng'akozesa ekisiimo.<ref name=":19">Nabiruma, Diana.</ref> Era ne banoonyereza ku mulenzi anatera okufuuka omukoddomi okugeza ebyafaayo bya famire mwava. N'oluvanyuma ebivudde mu kunonyereza by'andiba mu bbaluwa oba mu bigamba biwerezebwa eri famire y'omusajja (anateera okufuuka omwami) okuyita mu muwala waabwe nga mulimu n'obudde obukkiriziganyiziddwako bwalina okujja okukyala n'okwongera okumanyigana.
==== Emikolo gy'okwanjulwa (Erisunga) ====
Omugaso gw'okwanjulwa kwe kumanya wa omukyala ( anatera okubeera omugole) gy'asibuka saako n'okuteesa ku mutwalo ('''''Omukagha''''') oba ebiralo ebiwasa omukyala famire y'omusajja byelina okutwala eri famire y'omukyala okuwasa muwala waabwe.<ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/we-had-our-traditional-and-mosque-function-at-once-1714634</ref> Famire y'omuwala yetekeddwa okusasulira by'onna ebikozesebwa ku mukolo gw'okwanjula (erisunga) nga teyambiddwako famire y'omusajja. '''''Abatatha''''' (ba Taata ne ba kojja b'omugole omusajja) be bagenda ku mukolo guno. Omugole omusajja tategkeddwa kwetaba ku mukolo guno.<ref name=":19" /> Famire y'omuwala esobola okukkiriza oba okugaana famire y'omulenzi oluvanyuma lw'okunoonyereza. Naye singa omuwala oba omulenzi balemerako okufumbiriganwa oluvanyuma lw'okuganibwa famire awo baba tebagya kufuna mikisa okuva eri abazadde.
Ku nnaku z'omwezi ezikkiriziganyiziddwako okukola erisunga, famire y'omugole omusajja etekeddwa okuleeta '''''Ekongotha''''' (omwenge ogumanyikiddwa nga '''''Tonto''''' mu '''''Ekisya '''''Kita kya liita 40 oba ebidomola bibiri ebya liita 20 buli kimu naye ensangi zino kisinzira ku famire gy'okyalamu okusinzira ku nzikiriza n'ebyo byebakkiriza, famire z'Abakonzo ezimu zagala kuleeti za Soda (ezitasukka mu kuleeti ssatu (03) ne kuleeti za Biya. Aba famire y'omugole omusajja bwe batuuka mu maka ga famire y'omugole omukyala, asitudde ekita ('''''Ekongotha)''''' ayambibwako okumutikkula era atekeddwa okunwako olw'endo ku Ekongotha ('''''Engotho''''') okulaga aba famire y'omukyala nti tegulina buzibu n'okulaga nti temuli butwa era ne tonto yategekeddwa bulungi. Era oyo alondeddwa okukiikirira famire y'omugole omukyala anywera ku kikobo ky'ekimu okukakasa nti ssi kyattabu okunywebwa aba famire abalala. Omugaso gwa Ekongotha kugonza mitima gy'abantu abaali mu lukiiko obutazira birabo bileeteddwa okuwasa omukazi n'okukebera oba omwana omulenzi y'esobola. Erisunga era yetaaga '''''Fumura kigambo''''' nga ebeera mbuzi esalibwa singa famire eyo eba tasalangako kisolo kirala kyonna.
==== Obufumbo (Erithahya) ====
Obufumbo bwa Abakonzo bukkirizibwa oluvanyuma lw'okuwaayo ebirabo ebiwasa omukazi ('''''Omukagha)''''' ogwakkanyizibwako mu kwanjulwa (Erisunga) nga gusasuddwa eri famire y'omuwala ku lunaku lw'obufumbo ('''''erithahya)'''''. Era famire y'omulenzi egenda mu maka ga famire y'omuwala ku nnaku endagaane okuwaayo Omukagha omukolo ogubaako okulya n'okuzina.
Omugole omukyala bwaba alekulira okugenda mu maka g'omwami we oluvanyuma lw'emikolo, aba famire ye bonna batuula nga bamwebunguludde era buli omu amulerako okutuusa lwatuuka ku asembayo ( ate kubeera mukulu wa famire) nga amugwa mu kifuba omulundi ogusembayo. Y'ensonga lw'aki abafumbo abasinga mu Bakonzo tebakkirizibwa kugwa mu bifuba by'aba kitaabwe n'okubalera kubanga babagwa mu kifo omulundi ogw'asembayo ekiraga akabonero nti afuuse wa famire y'omusajja mu bujjuvu era ng'eyo gy'azikibwa ka kibe kki.
Embuzi ziyisibwa mu nnyimba omwatuuzibwa olukiiko olwasala ebintu ebiwasa omukazi era embuzi eyo bweyafuka ng'omukolo ogwo gukolebwa, kabeera nga kabonero ka mukisa, embuzi bweyawaliranga okuyita mu nyumba, bagiyiwangako amazi esobole okuyita mu nyumba.
Omukyala bweyafunanga olubuto ng'ebintu tebinnatwalibwa bazadde be ne bakimanyako olwo embuzi eyitibwa '''''Embene eye''''' '''''Eyakibanga''''' esalibwa omusaayi gwayo n'egulekebwa okukulukuta nga tennayingizibwa mu nnyumba nga ekola nga saddaaka eri ba katonda naye enkola eno tekyakolebwa. Embuzi ya '''''Embene ye Kibanga''''' yasalibwanga okwewala embuto okubalwako, okulwayo mu leeba, okulemelerwa okuzaala, okulongosebwa ssi nakindi okufiira mu ssanya.
Omusajja Omukonzo bwawasa omukazi okuva mu kika ky'ekimu, embuzi '''''Embene yo Buwuma''''' esalibwa omusaayi negulekebwa okukulukuta okugyawo ebisiraani ebiyinza okugoberera obufumbo bw'abwe. Kyaki kikkirizibwa nti omu bwafumbirwa oba n'awasa mu kika kye, omusaayi ogwo gugambibwa okulwana era omukyala n'avaamu embuto, oba omukyala ayinza n'obutazaala oba okuzaala abaana nga bafa. Okusala ebisolo kabonero akalaga nti oluganda wakati waabwe luweddewo era tebatekeddwa kinyiigagana oba okwelumya n'ebwebaba bafunye obutakaanya. Eky'obuwangwa kino kikyakolebwa ne mu nnaku zino.
===== Ebitwalibwa ku buko okuwasa omukazi mulimu; =====
Ebita by'omwenge kkuminabibiri (12) (oba ebidomola 24 ebya liita 20 ng'era kisoboka okubeera kuleeti za sooda oba bbiya 12), embuzi kkuminabbiri (12) (zisobola okubeera ez'obuliwo oba sinnakindi mu ngeri ya ssente ezo ezibeera zikkanyizidwako), enkumbi ('''Eyisuuka'''), amasuuka nga gatereddwa mu bulangiti, omufaliso, embuzi ya Nnazaala ne '''''Omuseye wa Maama.''''' Edda, Omuseye wa maama kyali nga kikomo kya zaabu oba feeza okukakasa nti endagaano ekoleddwa y'alubeerera. Naye ennaku zino ebimu ku biweebwa nga Omuseye wa maama mulimu; [[:en:Gomesi|gomesi]], engato, Ekikoyi (ekigoye ekyambalibwa mu nda), Ekitambalha kyo ku mutwe (ekiwelo ekyambalibwa ku mutwe), [[:en:Sash|omushanana]] ne ssente ezitamanyikiddwa muwendo eziyinza okukozesebwa mu kugula obugoye bw'omunda oba okusasula omutunzi. Omuseye wa maama kirabo ekiraga akasiimo eri Mabalya (Nnazaala) olw'amaanyi ge yatekamu okukuza muwalawe.
Naye famire ezimu zikwataganya erisunga ne erithahya olwa ssente n'obudde.
{| class="wikitable"
|+Amanya n'amakulu g'embuzi 12 ezitwalibwa ng'eirabo ebiwasa omukazi (omukagha)
!No.
!Elinnya ly'embuzi
!Gwe weebwa
|-
|1
|Ennume (embuzi emu ennene)
|Kika (Olhughanda)
|-
|2
|Embuzi enkazi (Nyamwana)
|Maama w'omugole omukyala
|-
|3
|Eya Nyinyalhume
|Kojja w'omuwala.
|-
|4
|Eya Sokulhu
|Jjaja musajja ku ludda lwa Taata.
|-
|5
|Eya Songali
|Ssenga ow'ensonga.
|-
|6
|Kithanga
|Ekkuutira omukyala obutanoba.
|-
|7
|Kibogho (elina kubeera mu langi nzilugavu)
|Okuzaamu omuwala amaanyi.
|-
|8
|Iremba
|Eri omuwala mu kaseera k'okufumbirwa (Erilemba lemba)
|-
|9
|Kighondo
|Okugonza omutima gw'omuwala mu bufumbo
|-
|10
|Ngabo
|Okujjukiza omuwala okutakoowa kuwa (erighaba) eri balamu be
|-
|11
|Eyerisaba
|Okusabayo omuwala okuva mu famire ye
|-
|12
|Eyeribhinga
|okuwerekera ku mbuzi ziri endala
|}
Enkola y'okuwaayo omuwala mu bufumbo gw'akoppebwa okuva mu buwangwa obulala naye Abakonzo abawerako bagitwala. Mu kino omgole omusajja bw'akomawo okunona mukyalawe oluvanyuma lw'okusasula omukagha wabula n'atabaawo ku mikolo gya Eritahya. Omukolo gw'okugaba omuwaa gutegekebwa ku lunaku olulala ng'omukyala akwasibwa bbawe mu butongole. Famire y'omwami eleeta ebirabo eby'akasiimo omuli; ebiteeteyi bya Nnazaala ('''nyamwana)''' ne ba Senga ('''abasongali)''' olw;okusomesa omuwala mu nsonga z'obufumbo n'ebyo ebimusuubirwamu., Essuuti ya Ssezaala, sukaali, amafuta, ebibiliiti, entebe ( ekika kya soffa oba emmeza olirwa emmere), emiti gya sabbuni, omunyo, omufaliso, ttanka y'amazzi n'ebirala bingi. ebirabo by'akasiimo si by'abuwaze. Wabula singa ebirabo ebiwasa omukazi biba tebinaweebwayo mu bujjuvu okugeza famire y'omuwala yasaba ebintu bingi, ebbanja elyasigalayo lisasulwa ku mikolo egyo. Era embuzi enkazi ('''''Embene yeri saba)''''' esaba omukyala eleetebwa ku lunaku luno. Embuzi etwalibwa ebeera nkazi anti kikkirizaibwa nti abagole bano bagenda kuzaala abaana naye olumu omukyala abeera omugumba oba omusajja nga tamalaako.
Omuko ('''bonde''' '''''aka Omukwe, Muko)''''' yakwata omukono gw'omugole omukyala (mwannyina) namukasa ssenga w'omugole omusajja. Bwaba nga omuko muto, kizibwe we yamuwaayo.
==== Embaga ====
Okugenda ku Kkanisa oba Omuzikiti tekyali kyabuwaze munnono z'Abakonzo ez'edda. Naye kati abafumbo abamu Abakonzo bagenda mu masinzizo okutema ebirayiro n'empeta z'obufumbo. Era omuko ('''''Mukodomi'' / ''Bonde)''''' yawaayo omugole omukyala eri omugole omusajja ku mikolo gy'okumuwaayo mu butongole mu Kkanisa, Ekeleziya oba Omuzikiti.
Omuko '''''bonde''''' '''''aka (Omukwe, Muko)''''' y'akwata omukono gwa mwanyina okumwolekeza ku katuuti w'anakubira ebirayiro n'ateekateeka okufuuka omwami. Abagole tebakkirizibwa kukwatagana oba kusikangana mu mikono. Omusumba y'ayaniriza abagole bano era n'abasaba emikono n'oluvanyuma n'akwasa omugole omukazi eri omugole omusajja. Okuva mu kaseera ako omusumba nga abakwataganyiza emikono, abagole abo tebatengana mikono okutuusa lw'ebafuluma e Kkanisa.
==== Omugole omukyala bw'aba akyali mbereera okutuusa mu kaseere k'embaga ====
Ssenga ow'ensonga alina okuwerekera omugole mu maka ge amagya. Era mu kiro ky'embaga ssenga agenda n'abagole mu kisenge okubalungamya ku kiki eky'okukola naddala ekiro ky'abwe ekisooka okubeera mu bikolwa aby'abafumbo. Era omwami awo w'akakasiza oba ddala omuwala abadde mberera oba nedda era nga alopera ssenga abadde mu kisenge saako ne kojjawe.
Era ku makya amasuuka ge basuzeeko ekiro gatwalibwa ewa ssenga w'omuwala (Songali we songa) okukebera ekitereka oba ddala omuwala yali mberera oba nedda. Omuwala singa asangibwa mbeerera, ssenga eyabadde mu kisenge ne kojja w'omusajja basala ekituli mussuuka eyo er azo esuuka teziweerezebwa eri songali we songa. Omugole bw'aba abadde mbeerera, amasuuka ago tegozebwa nga tegannaba kuweerezebwa wa senga ow'ensonga (Songali we songa.)
Tewali mikolo gyanjawulo gikolebwa olw'okuba omuwala yabadde mbeerera wabula famire ye ebeera mu ssanyu n'akusagambiza anti muwala waabwe agenda kuzaala Kanyere (Kanyere oba Nzanzwa (bwaba omulenzi)
===== Erihimbulha Ebihango =====
Oluvanyuma lw'omuwala ng'atwaliddwa bbawe, Ssenga ow'ensonga (Songali Owesonga) ateekeddwa okuddayo ekka okusaanyawo by'onna ebyakozesebwa mu mikolo gya '''''Erihimbulha''''' '''''Ebihango''''' nga byakozesebwa mu kugaba omugole omukazi era ssenga yekka yateekeddwa okubyisaanyawo. Ate bw'atakyala w'aka, tewabaawo muntu mulala ab'agenda okubisaanyawo. Omulamwa guli mu kumanya ebivudde eri muwala waabwe n'abutya bwakwasaganya amakage amagya, oba ssenga yetaaga okumutendeka ku nsonga yonna oba nga teyamutendekebwa mu ntandiikwa.
=== Okwawukana ===
Omwami n'omukyala bwe baba tebasobola kuganjola bizibu by'ebasanga n'addala ebyo ebibaviirako okwagala okwawukana, abagole bano bogera ku nsonga ezibasomooza ne [[:en:Groomsman|besiti maani]], [[:en:Bridesmaid|meturoni]] oba omuntu omulala yenna bafumbo gwe basuubira okuyambako mu kuzigonjoola. Bwe balemelerwa okuzigonjola, omukyala agenda ew'omukoddomi (mwanyina eya mugaba) okumulopera okwawukana kwaabwe. Oluvanyuma omuko ategeeza bakadde b'omuwala ku kunoba kw'amuwala waabwe.
==== Okukyala kw'omwami mu maka g'omukyala eyanobye ====
Omusaayi oguva mu mukyala ng'azadde guba tegunnakala, Nnakawere ('''Omubithi)''' yali takkirizibwa kwebaka ku bulili bwe obw'obufumbo anti yatwalibwanga atali muyonjo kimala okwebaka ku bulili obwo saako n'okumuganya okuwona obulungi okuva mu kuzaala n'okutegana kw'olubuto. N'olwensonga eyo, yayalirwanga omufaliso wansi n'omwanawe okumala ebbanga lwa ssabiiti mukaaga (06). Olunaku Nnakawere lw'adda ku buli bwe obw'obufumbo, omukolo omulala gukolebwa ku lunaku olw'omunaana omukolo gwa '''''Eritwa Omulhemba''''' lwe gwakolebwa era enkeera omwana afulumizibwa n'alagibwa eri famire y'omusajja nga bano bamuwa ebirabo omuli ssente n'ebirabo ebirala eri oyo afuuse Taata, Maama.<ref name=":11" /> Era olunaku omwana lw'alagibwa eri bazadde b'omusajja, omukulu w'ekika lw'amutuuma erinnya ye ly'abasiimye okumuwa. Nnakawere abatekeddwa okuddayo ewaka okujjaguza ne famire ye anti aba alina okuweebwa embuzi n'akawunga ka muwogo okutwala mu makage. Era waweebwa abantu okumukwatirako ku bintu ng'addayo mu makage. Ng'atuuse ewaabwe, ssente z'asookanga kuteekebwa ku Nnakawere nga tebanna situla mwanaolwo ne balyoka bawa omwana ey'akazaalibwa emikisa. saako n'okukkiriza omwana. Abazadde abagya baddayo mu maka gaabwe era ekyo kikola nga akabonero mu lujjudde nti abafumbo bakuddamu okukola emikolo gyaabwe egy'abafumbo ku lunaku olwo lw'ennyini.
singa ensonga z'okwawukana zibeera zigonjoddwa, omukyala asalawo okuddayo n'omwami we ku lunaku lwe lumu olwo oba asobola okusabayo akadde oba ennaku entono nga tannadayo er bbawe saako n'okukakasa olunaku olutuufu lw'anaddirako ewuwe.
==== Bwe waba tewali nzikiriziganya etuukiddwako ====
Bweziba ng'ensonga z'okwawukana tezigonjoddwa wakati w'omwami n'omukyala okugeza ng'omukyala agaanye kuddayo ewa bba, famire y'omuwala elina okuzzaayo embuzi kkuminabbiri (12) ez'asasulwa mu kwanjula eri aba famire y'omusajja. Mu kuzaayo eby'aletebwa mu kwanjula, omuko y'atekeddwa okuzaayo '''''Edhimu''''' era n'omwami ayawukana ne mukyalawe atwala entebe gwabadde atuddeko mu lukiiko ne famire y'omukyala. Ebbaluwa empandiike okuva mu famire y'omusajja eweebwa aba famire y'omukyala nga ebeeramu okulambika nti omukyala bamwesonyiye era omusajja eyandiyagadde okumuwasa asobola okumuwasa.
Wabula okufumbiriganwa kw'Abakonzo n'amawanga amalala kuviiriddeko okukoppa eby'obuwangwa n'ennono eby'abalala n'enkyukakyuka mu mirembe bakubaganye empawa ku nsonga y'okuzaayo ebintu eby'atwalibwa ku buko nga embuzi 12 ezaali z'atwalibwa ate nga omukyala yali azadde nga tannaba kunoba.
==== Okuzaayo omukyala eri bba ====
Naye edda, "'''''Ekisiimo'''''" kyabeeranga ssente. Kyabeeranga Ekisiimo omukyala ky'eyakozesanga okwanjula omusajjawe eri bakadde be oba maama oba taata wabula abakyala abasinga bategeeza ba nnyabwe, yakozesanga Ekisiimo okwegulira ebintu ebipya nga engoye, era ekitundu ku Ekiisimo ssengawe ow'ensonga ('''''Songali wesonga''''') anamutwala mu bufumbo. Naye omukyala (anatera okubeera omugole) alina okwanjula omuwendo ogumuweereddwa eri maamawe saako n' zasaasanyizako era n'abintu ki by'abuze. Okuva ku mutemwa gw'agabiddeko nnyina, maama akozesaako okugulira taatawe ekirabo oba ekintu kyayagala kubanga maamawe y'amanyi kki bbawe ky'ayagala.
=== Emikolo egikolebwa oluvanyuma lw'okuzaala ===
Omukyala bwa ba ali lubuto, famire y'omuwala ebeera elina okutegeezebwako basobole okweteeateeka n'okusaba. Era bw'aba atandise [[:en:Childbirth|okulumwa ebisa]], famire ye etegezebwaako olwo maama oba mugandawe basobola okujja okumuyambako. Oluvanyuma lw'okuzaala, famire y'annakawere etegezebwa era ne bakola enteetateeka z'omukolo gwa '''''Eritwa Omulhemba''''' mu nnaku 7 ng'amze okusumulukuka.
Emikolo gya Eritwa omulhemba gibeeramu okufumbira nnakawere emmere gy'ayagala saako n'okumusiba akawuzi (Omulhemba) mu kiwato okutangira olubuto okugaziwa ennyo olw'okuzaala era n'emmere gy'alya ebeera eyambibwako akaguwa ako (Omulhemba) kubanga balina okukkiriza nti munda mu lubuto lwe muba mukoleddwamu ekituli olw'omwana abadde akuliramu. Emmere efumbiddwa yaweebwanga omusajja ne famire ye. Era famire y'omulenzi yalina okuzaayo emmere enkalu ( emmere embisi) ng'eyinza okuba [[Matoke|amatooke]], ennyama n'ebika by'emmere ebirala.
Omukyala bw'aba tannaba kukala okuva mu kuzaala, Nnakawere ('''Omubithi''') yali takkirizibwa kwebaka ku bulili bwe obw'obufumbo kubanga yali talowoozebwa kubeera muyonjo ekimala n'okusobozesa Nnakawere okuwonera ddala okuva mu kuzaala n'okusomozebwa kweyafuna ng'akyali lubuto. N'olwekyo, y'ebakanga ku mufaliso ogwayalibwanga wansi weyasulanga n'omwana okumala ebbanga ly'assabiiti mukaaga (06).<ref>https://www.govisitkenya.com/bakonzo-people.html</ref> Olunaku Nnakawere lw'addayo ku buliri bwe, waliwo emikolo egikolebwa ku lunaku olw'omunaana ng'emikolo gya '''''Eritwa Omulhemba''' ku'' lunaku oluddako omwana yafulumizibwanga okulagibwa mu bazadde b'omwami abamuwa ebirabo omuli ssente ezitamanyikiddwa muwendo n'ebirabo ebirala eri Nnakawere ne Ssekawere. Olunaku omwana lw'asisinkana ne bajjajaabe lwa weebwa elinnya omukulu w'ekika ly'abasiimye. Omubithi addayo ewaabwe okujjaguza ne famire ye era aweebwa embuzi n'obuwung bwa muwogo era aweebwa abantu okumukwatirako ebintu ng'addayo ewaka. Bweyatuukanga mu bakadde be, ensimbi zasoka kuteekebwanga ku Nnakawere nga tebannaba kusitula mwana kumuwa mikisa era n'okukkiriza omwana. Abazadde abapya baddayo mu maka gaabwe era kino kikola ng'akabonero ak'omulwatu nti abagalana bagenda kuddamu emikolo egikolebwa abafumbo ku lunaku olwo lw'ennyini.
==== Okuzaala abalongo ====
Omukyala bweyazaala abalongo (abahasa) era aweebwa ekitiibwa kya Nnalongo ('''''Nyabahasa).''''' Nnalongo yalina okuddayo mu bakadde be okujaguza emikolo gya "'''''Erithahya Olhuhasa'''''" kubanga omukyala yeyaleetanga abalongo mu nyumba era ebirabo ebyali bilina okuleetebwa mu bibiri bibiri bilina kutwalibwa kw'olwo okukkiriza omwana mu famire, okubagatta abalongo kw'abo abali mu famire n'eli abazadde ba balongo. Mu buwangwa, amaliba g'ensolo ('''''Eshangobi)''''' gategekebwa ba Nnalongo ne Ssalongo okutuulako nga basitudde abalongo. Aba famire n'ab'oluganda bayimba enyimba ez'obuwangwa musanvu (07) era oyo yenna eyasalawo okuyimba yalina okuyimba enyimba zonna muzanvu okutuusa lw'eziggwayo. Olunaku oluddako abazadde b'abalongo baddayo ewaka n'embuzi okujaguza nate.
Wabeera nga yo omukolo omulala ogw'okutuuma abalongo amannya era omusajja ye yateekangamu ensimbi mu mikolo gyonna. Abalongo bwe bakaabanga ennyo oba okugaana okuyonka, olwo Ssalongo (Isebahasa) asuubirwa okuba nga yayenda era yali alina okwenyonyolako eri Nnalongo (Nyabahasa) ddi era waa. Oluvanyuma lw'okwetonda kwa '''''Ssalongo''''' eri Nnalongo, yasabanga abalongo okusonyiwa kitaabwe era balekeraawo okukaaba.
Nnalongo yalina okwebaka ne kizibwe wa bbawe kasita y'alangilira nti mwetegefu okuddayo ku bulili bwa bbawe ku mukolo ogumanyikiddwa nga '''''Olhuhasa.''' Omukolo gwa ''Olhuhasa gwalina okulangilirwa ssalongo ('''''Isebahasa''''') wa Nnalongo n'emikwano gye egimwetolodde okuva mu kaseera lwatandiika okuwona ne lw'awona okutuusa akasiisira ka Olhuhasa lwe kazimbibwa mu luggya lwa Ssalongo. Kyakilizibwanga nti abalongo bafa singa omukolo gwa Olhuhasa tegukoleddwa. Kizibwe w'omusajja omukulu yalondebwa naye singa alemererwa okukola emikolo gy'abafumbo ne nnakawere kizibwe omulala asobola okulonda.
Nga tebannafumba mmere eweebwa ba famire y'omusajja ku mikolo gy'abalongo, emmere y'abalongo yesooka okufumbibwa era bwekitakolebwa, emmere y'omukolo eyinza obujja ne bwebajifumba batya.Ne mu biseera by'okusiga, famire ezaalimu abalongo basookanga kusinga mmere en'afumbibwa eya balongo ebimera bisobole okubala.
Abazadde balina okugula ebintu ebifaanagana ng'abalongo bwe bakula. Bwe kitakolebwa, omulongo omu yalwalanga oba n'okubuuka ('''''Akawulhuka)'''''.
Emikolo gyonna egy'abalongo gy'alina okutuukirizibwanga okutangira obuzibu obuyinza okutuuka ku baana mu dda. Mu mulembe ogukulakulanye, abazadde b'abalongo abasinga batwala abaana baabwe mu masinzizo okusabira abaana baabwe.
==== Omukyala bw'atazaala ====
Omukyala bwa tazaala, olwo yabeera afuuse omuntu atasaana mu kyalo era ye yanenyezebwanga olw'obutazalira musajja. Era kigambibwa nti omukyala yabeeranga alina eby'ensonyi byeyakola nga bye bimulondoola.
=== Emikolo gy'okuziika ===
==== Omukazi bw'afa ====
Yalina kuziikibwa eyo gyeyafumbirwa kubanga famire eyo yasasula Omukagha oguwasa omukazi era kitaawe oba omuntu yenna omukulu eyamukwasa omusajja yamuwanikanga ku mulabba. Ebirabo ebiwasa omukazi bwe biba tebinnatwalibwa omulambo gwe gwaddizibwayo owaabwe okuziikibwa. Wabula bw'afa ng'azadde abaama mu famire y'omusajja naye nga Omukagha tegunnatwalibwa oba nga famire y'omusajja yalemelerwa okusasula Omukagha olwo omusajja n'alyokka akkirizibwa okuziika mukyala ku biggya by'abajajjaabe.
Enkeera, olukiiko lutuuzibwa ku ani ananaaza omubiri gw'omugenzi n'okugwambaza, okuteeka mu sanduuke, n'okugiggala ng'omulambo gutereddwamu, Bweyabaga omuto, omubiri gwe gw'akwatibwanga '''''Nyakolhome''''' at bwe yabanga omukulu, omubiri gwe gwakwatibwanga '''''Omuhwa wiwe''''' n'oluvanyuma n'aziikibwa.
Olunaku oluddako, olukiiko ltuuzibwa wakati wa famire y'omugenzi ( nga mukaseera kano, ye famire y'omusajja gyeyafumbirwa) ne Famire y'omuwala n'abengaanda okuva ku njuyi zombi. Okusaba famire y'omukyala okufunira mutabani waabwe omukyala omulala okulera abaana omugenzi balese. Omugenzi teyali omu kubanafuna eby'obusika.<ref name=":21">https://www.unicef.org/uganda/stories/para-social-workers-navigate-cultural-minefield-wife-inheritance</ref> Naye okusinzira ku kawayiiro akali mu Ssemateeka wa Uganda eya 2022, omukazi alina olukusa okukola ebintu bye era n'okulonda oyo anabiganyurwamu ng'omusika.<ref>https://www.parliament.go.ug/cmis/browser?id=c94925fd-8d6f-46ec-a253-f23997c51352%3B1.0</ref>
==== Omusajja bw'afa ====
Omusajja bwe yafanga, Nnamwandu ('''''Omukwakali)''''' yesiba ekiwero ku mutwe ('''''Mbutha)''''' era bagyamu engato ne batambuza bigere okulaga ennaku, okunyolwa, n'ekitiibwa eri omugenzi. Nnamwandu teyakkirizibwanga kunaaba okumala ennaku musanvu (07) ne bamulekwa ('''''Eshangubi)''''' nabo tebakkirizibwa kunaaba okumala ennaku ssatu (03). Ekigeererwa mu butanaaba n'okutambuza ebigere omugenzi ('''''Olhuholo''''') ayinza okubatya olw'obukyafu. Oluvannyuma lw'ennaku ssatu, Bamulekwa batwalibwa ku mugga mu budde bw'okumakya era nga bwe badda ewaka batuula ku mukeeka nga kuno kwebabasalirako enviiri nga bakozesa eggirita butalekaako nviri yadda. Okulaga akakwate eri omugenzi.
Nnamwandu yasabibwa okwambula akawelo ke ak'omunda n'akasiba ku kitooke n'alamiriza nti omugenzi abadde omwami bwa yandyagadde okumusisinkana, aba agya kumusisinkana ku kitoooke ekyo kw'aganzise akawale ke. Wabula eby'obuwangwa ebyo tebikyagobererwa mu Bakonzo. Kyakirizibwanga nti omugenzi bwe yalabikiranga mukyalawe, kabeera nga kabonero ka kisiraani.
Enkeera, olukiiko lutuuzibwa ku ani ananaaza omubiri gw'omugenzi n'okugwambaza, okuteeka mu sanduuke, n'okugiggala ng'omulambo gutereddwamu, Bweyabaga omuto, omubiri gwe gw'akwatibwanga '''''Nyakolhome''''' at bwe yabanga omukulu, omubiri gwe gwakwatibwanga '''''Omuhwa wiwe''''' n'oluvanyuma n'aziikibwa.
Olukiiko lw'ekika lw'atuuzibwanga okukola ku nsonga z'okugabanya eby'obugagga by'omugenzi, Omusika, omukuza wa famire ( abeera muganda w'omugenzi) naye yakkirizibwa okweyongerayo n'okuzaala abaana. Wabula ku mulembe guno, ba nnamwandu bakkirizibwa okugenda okufumbirwa omusajja omulala oba okusigala okukuza abaana b'omugenzi mu famire ya bba.
=== Emikolo egy'okwambulula ekika ===
Guno omukolo gukolebwa oluvanyuma lw'emyaka 3 ku 5 era nga gwakulemberwamu omukulu w'ekika. Omukulu w'ekika eyalina okubeera n'eddiga bbir, embuzi bbiri nga ziteegekeddwa okukozesebwa ku mukolo, abantu b'ekika abalala abaayitibwa okwegatta mu kusinza era n'abo basabibwa okusitula ebinasaddakibwa okusinziira ku busobozi. Ebisolo ebisaddakibwa mulimu embuzi, endiga, n'enkoko.
Ku lunaku olukkiriziganyizidwako, abantu b'ekika bakugaananga ne bennenya eby'onoono by'abwe nga bwe basadaaka n'ebisolo. Omusaayi okuva mu bisolo ebisaliddwa gwakungaanyizibwanga ne gugattibwa mu musaayi gw'ekimu oba ebisolo bibiri ebitegekeddwa omukulu w'ekika. Abantu b'ekika bonna balina okulinya mu musaayi ogutabikiddwa okwambulurwa n'okuzza obumukwano n'obumu mu kika.
Ekisolo eky'okubiri ekyali kitegekeddwa omukulu w'ekika tekyasalibwanga naye kya'atwalibwanga mu nsozi okufa ku kyokka oba okuttibwa ensolo endala enkambwe. Kyalina okutwala eby'onoono okubigya n'ebisiraani mu kika.
Emikolo gino gy'akomekerezebwanga n'okulya emmere n'okwera oluggya awabadde emikolo n'enguudo z'onna n'abukubo obuyingira ekyalo. Okwera kaali kabonero akalaga nti ekibi, n'ebisiraani ku kyalo byeleddwa okuva mu kyalo.
== Ba katonda b'Abakonzo n'ezikiriza zaabwe ==
Abakonzo balina ba katonda bangi n'emyoyo gye bakiririzaamu. Baabasabanga mu masabo era babawanga saddaaka.<ref name=":14">https://www.vice.com/en/article/v7e4zy/these-people-are-losing-their-gods-to-climate-change</ref> Ba katonda bano mulimu;
* '''Nyamuhunga''' ye mutonzi era kabaka w'eggulu n'ensi.<ref name=":15">https://www.globalsecurity.org/military/world/para/rwenzururu-history.htm</ref><ref name=":16">Taylor, Emma (2021-01-26).</ref><ref name=":17">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://newint.org/columns/currents/2005/05/01/indigenous-culture |access-date=2024-04-10 |archive-date=2023-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331224357/https://newint.org/columns/currents/2005/05/01/indigenous-culture |url-status=dead }}</ref>
* '''Nzururu''' yatondebwa Nyamuhunga era akiirizibwa okubeera taata wa Kithasamba ne Nyabibuya.<ref name=":17" />
* '''Kalisa''' kino kisodde eky'oluuyi olumu (eriiso limu, okutu kumu, omukono gumu ennyindo y'akitundu) nga yalina amaanyi agawonya, okuyigibwa, okutta, n'okugaba oluzaalo oba okuleetawo obugumba.
* '''Nyabarika''' ye katonda w'obulamu n'okufa.<ref name=":12" />
* '''Kithasamba''' (nga liwandiikibwa nga '''''Kitasamba''''') nga katonda w'abantu Abakonzo n'embeera y'obutonde era abeera mu lusozi lwa Rwenzori. Omuzira ogululiko kikkirizibwa nti mazzi g'ekisajja aga Kithasamba<ref name=":15" /><ref name=":12" /><ref name=":16" /><ref name=":17" /><ref name=":20">Matte, Daniel M. (2021-03-08).</ref>
* '''Nyabibuya''' ye katonda w'enzaalo.'''<ref name=":17" />'''<ref name=":20" />
* '''Kalisya''' ye katonda w'okuyigga n'ensolo z'omunsiko.<ref name=":14" /><ref name=":20" />
* '''Ndyoka''' ye katonda w'amazzi (ennyanja, emigga, ensulo ez'amazzi ag'abuguma).<ref name=":14" />
* '''Musangania''' ye katonda w'okutabagana n'emirembe.<ref name=":20" />
== Ennyimba z'abakonzo n'ebika by'amazina ==
[[File:The_Bakonzo_Cultural_dance_part_2.webm|thumb|Amazina g'ekinnansi ag'Abakonzo]]
* Endara.<ref name=":18">{{Cite journal|issue=350–366}}</ref>
* Omukumu<ref name=":18" />
* Kikibi <ref name=":18" />
== Abagambibwa okubeera Abasinga (ba Kabaka) ba Bakonzo ==
# 1963–1966: [[:en:Isaya_Mukirania|Isaya Mukirania]] (Kibanzanga I)
# 2009–okutuusa kati: [[:en:Charles_Mumbere|Charles Mumbere]] (Irema-Ngoma I)
== Laba na bino ==
# [[:en:Rwenzururu|Rwenzururu]]
# [[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]]
# [[:en:Baganda|Abaganda]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
=== Ebyajuliziddwamu ===
*
*
== Ebijuliziddwamu eby'ebweru wa Wikipediya ==
Omukutu ogw'ogera ku BaKonjo ogwa Wikimedia Commons{{Ethnic groups in Uganda}}{{Ethnic groups in the Democratic Republic of the Congo}}{{Authority control}}
gvks5g6f3qjl18ix6xx7t6m860vd06c
Damalie Nakanjako
0
10587
54976
36676
2026-06-13T20:02:45Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54976
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Damalie Nakanjako''', (yazaalibwa mu mwaka gwa 1974) Munnayuganda [[:en:Physician|omusawo]] omukugu, [[:en:Internist|omusawo w'ebitundu by'omunda mu mubiri]], [[:en:Immunologist|immunologist]], [[:en:Infectious_diseases|infectious diseases consultant]], [[:en:Academic|omuyivu]] era [[:en:Researcher|omunoonyereza]], aweereza nga [[:en:Principal_(academia)|Principal]] ne [[:en:Professor|Professor]] w'amadagala ku [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|Makerere University College of Health Sciences]].<ref name="1R">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://chs.mak.ac.ug/content/college-profile |access-date=2024-04-11 |archive-date=2022-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220330133822/https://chs.mak.ac.ug/content/college-profile |url-status=dead }}</ref> Nga tanafuna kifo kyalimu kati, yaweereza nga [[:en:Dean_(academic)|Dean]] of [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Makerere_University_School_of_Medicine Makerere University School of Medicine], okuva mu mwaka gwa 2019 okutuusa 17 Ogwokubiri 2021.<ref name="2R">https://web.archive.org/web/20210723225053/http://som.mak.ac.ug/dr-nakimuli-takes-over-leadership-of-school-of-medicine/</ref>
== Ebimukwatako n'emisomo ==
Yazaalibwa mu [[:en:Central_Region,_Uganda|Bugwanjuba bwa Uganda]] mu myaka gya 1970. Nga amaliriza okusomera mu ma somero ga bulijjo, yayingizibwa mu [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Makerere_University Makerere University], eyo gye yasomera ku by'amaddagala g'abantu. Yatikibwa ne diguli ya [[:en:Bachelor_of_Medicine_and_Bachelor_of_Surgery|Bachelor of Medicine and Bachelor of Surgery]] (MBChB) mu mwaka gwa 1999. Yajyongerezaako diguli ya [[:en:Master_of_Medicine|Master of Medicine]] (MMed) mu [[Internal Medicine]], era okuva mu Makerere University. diguli ye eyokusatu yali`mu [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] (PhD) mu [[:en:Biomedical_Science|Biomedical Science]], jye yafunila mu [[:en:University_of_Antwerp|University of Antwerp]], mu Belgium, mu mwaka gwa 2010. Okusinzira ku bipapula bye ebya ebiri ku mutimbagano, yamala emyaka wakati wa 2011 ne 2013 ku ttendekero lya [[:en:Infectious_Diseases_Institute|Infectious Diseases Institute]], nga akola nga postdoctoral fellow era ne ku [[:en:Uganda_Virus_Research_Institute|Uganda Virus Research Institute]],
[[File:Uganda Virus Research Institute visit on 2 March 2018 - the institute 02.jpg|thumb|'''Uganda Virus Research Institute''' ]]
nga akola nga research scholar.<ref name="3R">https://web.archive.org/web/20210423202555/https://ucghi.universityofcalifornia.edu/sites/default/files/damalie-nakanjako-cv.docx</ref>
== Emirimu ==
Nakanjako yakolako nga omuyizi atendekebwa mu [[:en:Mulago_Hospital|Ddwaliro lye Mulago]] mu Internal Medicine ne Obstetrics ne Genecology, okuva mu mwaka gwa 1998 okutuusa mu gwa 1999. Yamala omwaka omulala mu ddwaliro ly'elimu nga offiisa w'amaddagala. Oluvanyuma yamala emyaka emirala ebbiri nga akola nga specialist medical officer ku [[:en:Centers_for_Disease_Control_and_Prevention|CDC]] field station mu [[:en:Tororo|Tororo]], Uganda. Mu mwaka gwa 2002, Yadayo e Mulago okusoma diguli ye eya master's.<ref name="3R">{{Cite web}}</ref>
Nga emisomo gye egya MMed kiwedde yateeka essira ku clinical research mu [[:en:HIV|HIV]]/[[:en:AIDS|AIDS]] era n'atandika okusomesa ku internal medicine e Makerere mu mwaka gwa 2007. Okugoberera emisomo gye egya PhD, [[:en:Welcome_Trust|Welcome Trust]] yamusasulira okusoma postdoctoral fellowship e Makerere, esangibwa mu Infectious Diseases Institute eya Yunivasitte.<ref name="3R">{{Cite web}}</ref>
Yunivasitte ye Makerere yalonda Nakanjako nga Associate Professor w'amaddagala mu mwaka gwa 2013, n'aweereza mu kitiibwa ekyo okumala emyaka ettaano. Mu mwaka gwa 2018, yafuuka Professor omujjuvu.<ref name="3R">{{Cite web}}</ref>
== Ebirala ==
Professor Nakanjako awandiise oba ayambyeeko okuwandiika peer-reviewed 100, mu bitundu by'amaddagala byalinamu obukugu mu biwandiiko eby'enjawulo.<ref name="4R">https://www.researchgate.net/profile/Damalie-Nakanjako</ref> Ebimu ku byo mwe muli; Effects of HIV infection and ART on phenotype and function of circulating monocytes, natural killer, and innate lymphoid cells.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5853105</ref> Okufuna obuyambi bwa HIV/AIDS eri ba maama n'abaana mu bitundu bya Afirika ebya sub-Sahara: okugoberera pulogulaamu ya postnatal PMTCT.<ref>https://doi.org/10.1080/09540120802707467</ref> Obugazi bwa vaginal microbiota mu bitundu bya Afirika ebya sub-Sahar ne by'ekoze ku nsaasaanya ya kawuka ka HIV n'okukakugira .<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC10715630</ref> Subclinical Atherosclerosis mu bakulu abalina akawuka ka HIV abafuna obujanjabi bwa HIV/AIDS mu malwaliro ga siriimu amanene mu Uganda.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3938501</ref> Ensaasaanya ya HIV esse mu akatini okusinziira ku ku pulogulaamu yo kubuulirira okw'amanyi (intensive adherence counseling (IAC)) ey'abaana n'abavubuka n'okulemererwa mu ma lwaliro ga Gavumenti mu Uganda.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6103875</ref> Okukiriza okw'ekebezanga akawuka ka mukenenya mu balwadde abakulu mu medical emergency unit ku National Referral Hospital mu Kampala, Uganda.<ref>https://doi.org/10.1007/s10461-006-9180-9</ref> T-cell immune activation ne immune exhaustion eli wangulu mu bantu abalina suboptimal CD4 recovery oluvanyuma lw'emyaka 4 mu antiretroviral therapy mu cohort ey'eKifirika.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3065409</ref> Okukozesa RDTs okutereeza mu nzijanjabi ya malaria ne fever case management mu ma lwaaliro aga tandikibwaako mu Uganda.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2914063</ref> Enkola ya co-trimoxazole prophylaxis on morbidity, mortality, CD4-cell count, and viral load mu kilwadde kya HIV mu byaalo byomu Uganda.<ref>https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0140673604172255</ref> Ebyetaago by'abasomesa mu ma ttendekero mu nkola ezilimu ebikozesebwa ebitono: okunoonyereza mu ttendekero lya sayansi w'obulamu mu Yunivasitte y'emakerere.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3170866</ref> Atorvastatin ekendeeza T-cell activation and exhaustion mu HIV-infected cART-treated suboptimal immune responders mu Uganda: a randomised crossover placebo-controlled trial.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4529480</ref> Ebizibu ebisangibwa abo abalabirira ba virally non-suppressed children mu pulogulaamu ya intensive adherence counselling mu Uganda: a qualitative study.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6407183</ref> Predictors and outcomes of mycobacteremia mu HIV-infected smear- negative presumptive tuberculosis patients mu Uganda.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4332438</ref> Acceptability and predictors of uptake of Anti-retroviral Pre-exposure Prophylaxis (PrEP) mu ntababuvobwawamu (communities) ze bavubiramu eby'enyanja mu Uganda: A cross-sectional discrete choice experiment survey.<ref>https://doi.org/10.1007/s10461-019-02418-7</ref> Frequency and impact of suboptimal immune recovery on first-line antiretroviral therapy within the International Epidemiologic Databases to evaluate AIDS mu East Africa.<ref>https://journals.lww.com/00002030-201607310-00008</ref> and Strategies for retention of heterosexual men in HIV care in sub-Saharan Africa: A systematic review.<ref>https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7861356</ref>
== Laba ne ==
* [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Makerere_University_School_of_Medicine Makerere University School of Medicine]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wa bweru wa Wikipediya ==
* [https://web.archive.org/web/20240419083710/https://chs.mak.ac.ug/ Website of Makerere University College of Health Sciences]
hulzn7t7vvo5enpzf7fcar32glqgjpe
Cyprian Kizito Lwanga
0
10844
54897
40623
2026-06-13T12:02:18Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54897
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Cyprian Kizito Lwanga''' (19, Ogwolubereberye 1953 – 3, Ogwokuna 2021) yali [[:en:Uganda|Munnayuganga]] [[:en:Catholic_Church|Omukatoliki]] Omukulembeze Omukulu eyaweereza nga [[:en:Roman_Catholic_Archdiocese_of_Kampala|Ssabasumba W'essaza Ekkulu ery'eKampala]] okuva 2006 okutuusa lwe yafa. Okuva mu 1996 okutuuka mu 2006, yali [[:en:Roman_Catholic_Diocese_of_Kasana–Luweero|Musumba w'essaza ly'eKasana-Luweero]].
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Lwanga yazaalibwa nga 19 Ogwolubereberye 1953 ku kyalo kye Kyabakadde, mu Paliisi y'eNaggalama esangibwa mu kifo ensangi zino ekimanyiddwa nga [[:en:Mukono_District|Disitulikiti y'eMukono]],nga eno esangibwa mu [[:en:Central_Region,_Uganda|Kitundu kya Buganda]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] mu [[:en:Roman_Catholic_Diocese_of_Lugazi|Ssaza ly'eLugazi.]]
Lwanga yasomerako ku ssomero lya Kyabakadde Primary School. Oluvannyuma yayingira Seminaaliyo y'eNyenga mu 1964. Wakati wa 1972 ne 1974, yasomerako mu Seminaaliyo Enkulu ey'eKatigondo,nga kati esangibwa mu [[:en:Kalungu_District|Disitulikiti y'eKalungu]]. [[:en:Theology|Ebyedddiini]] yabisomera Ku Seminaaliyo y'eGgaba, mu Kampala. Mu 1979, yagenda naasomera mu Ssettendekero ya [[:en:University_of_Clermont-Ferrand|University of Clermont-Ferrand]] esangibwa e France, nga eno yasomererayo bya bukulembeze ku mirimu wamu n'ennimi nga essira yali asinze kuliteeka ku by'abukulembeze. Oluvannyuma, yasomera ku Ssettendekero endala eya [[Pontifical University of the Holy Cross]] esangibwa mu Rome, nga eno mu 1994, yawangula Diguli Ey'okusatu mu [[:en:Canon_Law|Tteeka lya Ekereziya Katolika]].
== Obusaseredooti bwe ==
Lwanga yaweebwa obusaseredooti nga 8 Ogwokuna 1978 ku [[:en:Rubaga_Cathedral|Lutikko e Rubaga]] nga yabuweebwa Kalidinaali [[:en:Emmanuel_Nsubuga|Emmanuel Kiwanuka Nsubuga]]. Yaweereza nga omusaseredooti mu Ssaza Ekkulu ey'eKampala okutuuka 30 Ogwekkuminoogumu 1996.
== Obusumba bwe ==
Lwanga yalondebwa nga omusumba eyasooka ow'e[[:en:Roman_Catholic_Diocese_of_Kasana–Luweero|Ssaza ly'eKasana-Luweeero]] nga 30 Ogwekkuminoogumu 1996. Oluvannyuma yatikkirwa okuba [[:en:Bishop|omusumba]] buno nga 1 Ogwokusatu 1997 e Kasana-Luweero, nga yatikkirwa Kalidinaali [[:en:Emmanuel_Wamala|Emmanuel Wamala]], eyali Ssabasumba wa Kampala, nga ayambibwako Omusumba [[:en:Joseph_B._Willigers|Joseph Bernard Louis Willigers]], nga omu yali musumba w'e Jinja wamu n'Omusumba [[:en:Paul_Lokiru_Kalanda|Paul Lokiru Kalanda]], nga ono yali w'eFort Portal.
Nga 19 Ogwomunaana 2006, Lwanga yalondebwa okubeera Ssabasumba ow'okusatu ow'e[[:en:Roman_Catholic_Archdiocese_of_Kampala|Ssaza Ekkulu Ery'eKampala]] era nga yatuuzibwa ku ntebe nga Ssabasumba wa Kampala Ow'okusatu nga 30 Ogwomwenda 2006 ku lutikko e Rubaga nga yali asikidde [[:en:Emmanuel_Wamala|Kalidinaali Emmanuel Wamala]], eyalekulira okuva mu ekifo ekyo.
Nga 2 Ogwokubiri 2020, Lwanga yafulumye ekiragiro ekyali kigamba nti Abakatoliki bonna mu Ssaza Ekkulu ey'eKampala baalina okufuna [[:en:Eucharist_in_the_Catholic_Church#Receiving_the_Eucharist|Komunyo Entukuvu]] nga basemberera ku lulimi kwokka so si mu ngalo.<ref>https://www.latestnewssouthafrica.com/2021/04/03/uganda-archbishop-cyprian-lwanga-reportedly-dies/Uganda</ref>
== Okufa kwe ==
Lweyasembayo okulabikako mu bantu lwali ku lunaku Olw'okutaano Olutukuvu nga 2 Ogwokuna 2021. Wano, yavumirira okutyoboola edembe ly'obuntu okuli mu ggwanga, era kino kyaviirako engambo ezaali zigamba nti yaweebwa obutwa.<ref>{{Cite web |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/archbishop-cyprian-kizito-lwanga-s-last-appearance-in-public-3347684 |title=Archive copy |access-date=2024-09-02 |archive-date=2024-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240902130536/https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/archbishop-cyprian-kizito-lwanga-s-last-appearance-in-public-3347684 |url-status=dead }}</ref> Lwanga yasangibwa mufu mu nnyumba ye nga 3 Ogwokuna 2021.<ref>https://www.newvision.co.ug/articledetails/97091</ref> Okulonda bwekwali tekunnabaawo, ne bwe kwali nga kuwedde okwa 14, Ogwolubereberye, Lwanga yalaganga embeera ey'okutya okuttibwa.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lwanga-s-postmortem-results-still-inconclusive--3349422</ref>
== Laba na bino ==
* [[:en:Joseph_Kiwanuka|Joseph Kiwanuka]]
* [[:en:Uganda_Martyrs|Abajulizi ba Uganda]]
* [[:en:Roman_Catholicism_in_Uganda|Obukatoliki mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== External links ==
* [http://www.newvision.co.ug/news/657821-over-13-catholic-bishops-for-18th-plenary-assembly.html Over 13 Catholic Bishops For 18th Plenary Assembly]
* [http://www.newvision.co.ug/news/647981-archbishop-lwanga-excites-guests.html Archbishop Lwanga Excites Guests]
* [http://www.newvision.co.ug/news/651038-lwanga-preaches-humility.html Lwanga Preaches Humility]
* [https://web.archive.org/web/20160304052105/http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/A-tale-of-two-events-at-Rubaga-which-define-an-irony-of-history/-/689364/2160046/-/t6a0jp/-/index.html End Corruption & Brutalty]
{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{s-new|diocese}}
{{s-ttl|title=[[Roman Catholic Diocese of Kasana–Luweero|Bishop of Kasana–Luweero]]|years=1996–2006}}
{{s-aft|after=[[Paul Ssemogerere (bishop)|Paul Ssemogerere]]}}
{{s-bef|before=[[Emmanuel Wamala]]}}
{{s-ttl|title=[[Roman Catholic Archdiocese of Kampala|Archbishop of Kampala]]|years=2006–2021}}
{{s-aft|after=[[Paul Ssemogerere (bishop)|Paul Ssemogerere]]}}
{{s-end}}
o34a0cd17nx6tg06h23idvo2a8fqf6k
Dan Birikwalira
0
11084
54990
36377
2026-06-13T21:56:06Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54990
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dan Birikwalira''' (yazaalibwa 5 Ogwolubereberye 1996) munna Uganda omuzannyi w'omupiira ku kiraabu ya [[:en:Gaddafi_FC|Gaddafi FC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda ey'okuntikko]] . <ref>https://www.footballdatabase.eu/en/player/details/289890-dan-birikwalira</ref> <ref name=":2">https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/vipers-miya-leads-top-stars-1611876</ref>
== Obuto bwe n'okutandika okuzannya omupiira ==
Dan Birikwalira yazaalibwa mu disitulikiti ya [[Mukono Town|Mukono]] era olugendo lw’okuzannya omupiira yalutandika akyali muto ddala. Yadde nga Birikwalira aweza obuwanvu bwa mita emu n’ekitundu zokka, ono muzibizi omu ku abo abalina erinnya olw’obuvumu n’obukugu bwe mu kuzibira newankubadde nga abateebi nabazannyi abalala baatera okuzannya nabo bamusinga obuwanvu. Omupiira ogwensimbi yagutandikira mu kiraabu ya [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]], era nga yazannyanga nga omuzibizi ku luuyi olwa kkono. Birikwalira yazannyirako ne kiraabu okuli [[:en:Bright_Stars_FC|Bright Stars FC]] ne [[Kyetume FC]], ku buyazike nga anoonya obumanyirivu okumusobozesa okuzannya mu kibinja ekisinga okuba ekyawaggulu mu Uganda. <ref name=":0">https://kawowo.com/2020/09/02/dan-birikwalira-inks-two-year-deal-at-doves-all-stars-football-club/</ref> <ref name=":1">https://www.footballdatabase.eu/en/player/details/289890-dan-birikwalira</ref>
== Kiraabu zazannyidde ==
=== Vipers SC ===
Birikwalira omupiira yagutandikira ku ssomero lya St. Mary's SS Kitende mu mwaka 2008 oluvannyuma n'agenda mu Rilley Packaging Mukono mu sizoni ya 2010/11. Yazannyirako ne ttiimu ya Kampala Junior Team (KJT) okuva mu 2011 okutuuka mu 2013 era bwatyo mu mwaka 2014 naweebwa endagaano ku kiraabu enkulu eya [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] era nagizannyira okumala emyaka mukaaga <ref>https://chimpreports.com/arua-hill-unveils-former-vipers-left-back-birikwalira/</ref>
Ku kiraabu enkulu eya [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]], Birikwalira yazannya emipiira ku mutendera gwa Uganda kwossa negyo egiri ku ddaala lya ssemazinga Afirika era nga ali ku Vipers yasobola okuwangula [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda Premier (UPL)]] . Olwokuvuganya okwamaanyi ku kirabu ya Vipers SC Birikwalira teyafuna bulungi budde bumala kuzannya era bwatyo nayazikibwa ku kiraabu ezenjawulo asobole okukuza ekitone kye.
=== Bright Stars FC ne Kyetume FC ===
Mu biseera bye yamala ku bwazike mu [[:en:Bright_Stars_FC|Bright Stars FC]] ne [[Kyetume FC]], Birikwalira yayongera okwolesa obukugu mu kuzibira naddala ku luuyi olwakkono era nayongera okufuna obumanyirivu okuzannya mu kibinja kya liigi ya [[Uganda]] eyoku ntikko. <ref>https://www.flashscore.com/player/birikwalira-dan/CMyrP5Nl/</ref>
=== Doves All Stars FC ===
Mu mwaka 2020, Birikwalira yassa omukono ku ndagaano ya myaka ebiri okuzannyira Doves All Stars FC nga eno kiraabu ezannyira mu kibinja ekiddirira ekyokuntikko mu Uganda ekya [[:en:FUFA_Big_League|FUFA Big League]] era nalaga obumalirivu okusobola okuyamba kiraabu eno okusuumusibwa okuzannyira mu liigi enkulu eya [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda Premier League]] .
=== Gaddafi FC ===
Mu mwaka 2022, Birikwalira yegata ku kiraabu ya [[:en:Gaddafi_FC|Gaddafi FC]]<nowiki/>era era agizannyidde mu mpaka za liigi ya Uganda n'ebikopo ebirala nga Uganda Cup.
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
9s64rale6o76jjmfpt4eazrj2ck25sg
Ebinnya bya Tanda
0
11121
54910
36860
2026-06-13T12:06:52Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54910
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Ttanda_Archaeological_Pits_-_Ennyanga_Za_Walumbe_Ttanda_05.jpg|thumb|187x187px| Ekimu ku nnyanga za Walumbe e Tanda]]
[[File:Ttanda_Archaeological_Pits_-_Ennyanga_Za_Walumbe_Ttanda_17.jpg|thumb|197x197px| Ebinnya by'eby'okukuula eby'edda e Ttanda]]
Ebinnya bya Tanda(oba tanda archaeological site) <ref>https://ugandaradionetwork.net/story/tanda-pits-balancing-cultural-preservation-and-tourism</ref>okumpi ne'kibuga [[:en:Mityana|Mityana]], [[:en:Uganda|Uganda]], kibinja kya binnya ebisukka mu 240 ebyekulungirivu mu kibira. Kigambibwa nti byava ku [[:en:Warumbe|Walumbe]], eyetolerwako mu lufumo lwo'kutonda Kintu. Walumbe ye katonda ow'okufa, era bw'eyalirizibwa okudda mu ggulu, asamba ku ttaka, ng'aggulawo ebinnya okukwekamu.<ref>https://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/Tanda-Pits--Holding-the-legend-of-death-in-Buganda/691232-2109686-nv1e3c/index.html</ref>
[[File:Ttanda_Archaeological_Pits_-_Ennyanga_Za_Walumbe_Ttanda_06.jpg|alt=Ttanda Archaeological Pits - Ennyanga Za Walumbe Ttanda 06.jpg|thumb|171x171px| Ennyanga za Walumbe e Tanda]]
Ebinnya bino, okusinziira ku Christopher Wrigley "mu butuufu biba bya kyuma ebikadde naye nga birowoozebwa ng'emiryango egiyingira mu nsi y'okufa", <ref>{{Cite journal|issue=367–83}}</ref> byafuuka mangu "ekifo eky'obulambuzi ekimanyiddwa ennyo" mu mwaka gwa 2018. "Tanda Archives" zisangibwa mu kizimbe eky'omulembe, nga kikozesa amasannyalaze g'enjuba era nga kirimu "kaabuyonjo ennyonjo ezikuumibwa nga z'abagenyi". Okusinziira ku omu kwabo abalambuza abalambuzi , ebifo bitono ddala ebikozesebwa bye bizimbiddwa, okusobola okwewala "okukosa obutonde bw'ensi n'obutukirivu bw'obuwangwa". Abakwasaganya abalambuzi boogera ennimi ez’enjawulo omuli Olungereza, Olufaransa, n’Oluswayiri. <ref name="ugr">https://ugandaradionetwork.net/story/tanda-pits-balancing-cultural-preservation-and-tourism</ref>
== Ekifo ==
Ekifo kino [[:en:Archaeological_excavation|eky'ebyafaayo]] kiri ku ludda olw'obugwanjuba olw'oluguudo lwa [[Fort Portal]] nga kiromita nga 48 mu maserengeta ga [[Kampala]] 's [[:en:Busega|Busega]] Roundabout ne kiromita 9 mu buvanjuba bwa Enro Hotel e Mityana. Kumpi kiromita 2 okuva ku nkulungo okutuuka ku mulyango oguyingira. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9781784776428</ref>
[[File:Ttanda_Archaeological_Pits_-_Ennyanga_Za_Walumbe_Ttanda_26.jpg|thumb| Ennyanga Za Walumbe e Ttanda.]]
== Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Buganda]]
cya89yajn3r01cat0y1y8iv5o60k7hh
Daisuke Ssegwanyi
0
11365
54966
38774
2026-06-13T19:58:57Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54966
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Daisuke Ronald Ssegwanyi''' (yazaalibwa nga 11 Ogwokusatu 1993) [[:en:Swimming_(sport)|muwuzi]] [[Yuganda|munnayuganda]] .
== Emirimu gye ==
Ssegwanyi yasooka okuvuganya ku lwa Uganda mu [[:en:Swimming_at_the_2010_Commonwealth_Games|mizannyo gya Commonwealth mu 2010]] e [[:en:Delhi|Delhi]], gye yamalira mu kifo kya 22 mu [[:en:Swimming_at_the_2010_Commonwealth_Games_–_Men's_50_metre_breaststroke|breaststroke eza mita 50]] mu ddakiika 34.65,<ref>{{cite journal|title=Results of the men's 50 metre breaststroke heats at the 2010 Commonwealth Games|url=http://d2010results.thecgf.com/en/Root.mvc/GetPdf/SWM030900_C74A_1.0.pdf|publisher=[[Tissot]]|date=7 October 2010|access-date=14 January 2014|archive-date=14 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140114210027/http://d2010results.thecgf.com/en/Root.mvc/GetPdf/SWM030900_C74A_1.0.pdf|url-status=dead}}</ref> mu kya 26 mu [[:en:Swimming_at_the_2010_Commonwealth_Games_–_Men's_100_metre_breaststroke|mmita 100]] mu ddakiika 1:20.28,<ref>{{cite journal|title=Results of the men's 100 metre breaststroke heats at the 2010 Commonwealth Games|url=http://d2010results.thecgf.com/en/Root.mvc/GetPdf/SWM031900_C74A_1.0.pdf|page=2|publisher=[[Tissot]]|date=5 October 2010|access-date=14 January 2014|archive-date=14 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140114210003/http://d2010results.thecgf.com/en/Root.mvc/GetPdf/SWM031900_C74A_1.0.pdf|url-status=dead}}</ref> mu kya 46 mu [[:en:Swimming_at_the_2010_Commonwealth_Games_–_Men's_100_metre_freestyle|mmita 100 eza freestyle]] mu ddakiika 1:04.41<ref>{{cite journal|title=Results of the men's 100 metre freestyle heats at the 2010 Commonwealth Games|url=http://d2010results.thecgf.com/en/Root.mvc/GetPdf/SWM011900_C74A_1.0.pdf|page=2|publisher=[[Tissot]]|date=6 October 2010|access-date=14 January 2014|archive-date=9 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140109022241/http://d2010results.thecgf.com/en/Root.mvc/GetPdf/SWM011900_C74A_1.0.pdf|url-status=dead}}</ref> n'ekifo kya 56 mu misinde [[:en:Swimming_at_the_2010_Commonwealth_Games_–_Men's_50_metre_freestyle|gya mmita 50 eza freestyle]] mu ddakiika 28.60.<ref>{{cite journal|title=Results of the men's 50 metre freestyle heats at the 2010 Commonwealth Games|url=http://d2010results.thecgf.com/en/Root.mvc/GetPdf/SWM010900_C74A_1.0.pdf|page=2|publisher=[[Tissot]]|date=8 October 2010|access-date=14 January 2014|archive-date=13 January 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140113102842/http://d2010results.thecgf.com/en/Root.mvc/GetPdf/SWM010900_C74A_1.0.pdf|url-status=dead}}</ref>
Mu mpaka za [[:en:2010_FINA_World_Swimming_Championships_(25_m)|FINA World Swimming Championships eza 2010 (mmita 25)]] e [[:en:Dubai|Dubai]], Ssegwanyi yamalira mu kifo kya 80 mu mizannyo za [[:en:2010_FINA_World_Swimming_Championships_(25_m)_–_Men's_100_metre_breaststroke|breaststroke eza mmita 100]] mu ddakiika 1:19.25,<ref>{{cite journal|title=Results of the men's 100 metre breaststroke heats at the 2010 FINA World Swimming Championships (25 m)|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010A000004000000FFFFFFFFFFFF01|page=3|format=pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=15 December 2010|access-date=14 January 2014}}</ref> yakwata kya 80 mu [[:en:2010_FINA_World_Swimming_Championships_(25_m)_–_Men's_50_metre_breaststroke|mmita 50]] mu ddakiika 34.45,<ref>{{cite journal|title=Results of the men's 50 metre breaststroke heats at the 2010 FINA World Swimming Championships (25 m)|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010A000046000000FFFFFFFFFFFF01|page=2|format=pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=18 December 2010|access-date=14 January 2014}}</ref> yakwata kya 110 mu [[:en:2010_FINA_World_Swimming_Championships_(25_m)_–_Men's_50_metre_freestyle|mmita 50 eza freestyle]] mu ddakiika 27.21<ref>{{cite journal|title=Results of the men's 50 metre freestyle heats at the 2010 FINA World Swimming Championships (25 m)|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010A000019000000FFFFFFFFFFFF01|page=3|format=pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=16 December 2010|access-date=14 January 2014}}</ref> Yakwata kya 111 mu misinde gya [[:en:2010_FINA_World_Swimming_Championships_(25_m)_–_Men's_100_metre_freestyle|mmita 100 egy’eddembe]] mu ddakiika 1:01.72.<ref>{{cite journal|title=Results of the men's 100 metre freestyle heats at the 2010 FINA World Swimming Championships (25 m)|url=http://www.omegatiming.com/File/Download?id=00010A000041000000FFFFFFFFFFFF01|page=5|format=pdf|publisher=[[Omega SA|Omega Timing]]|date=18 December 2010|access-date=14 January 2014}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
1dsh8awas9e6hc1pl4r6tew3arslbq0
Damalie Kisosonkole
0
11429
54974
39065
2026-06-13T20:02:04Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54974
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Damalie Kisosonkole''' era amanyiddwa nga ''Damalie Nnakawombe Kisosonkole'' yazaalibwa mu 1929 eri CM Kisosonkole eyali ssaabaminisita ku mulembe gwa Kabaka Daudi Chwaa era nga ye nnyina wa Ham Mukasa, omukulu w’e Ssaza erye Kyaggwe.<ref name=":0">Damalie Kisosonkole</ref> Ye yali Omukyala wa Mutesa II nga ye mukulembeze wa Uganda wakati wa 1962 ne 1966.<ref name=":1">Damalie Kisosonkole</ref>
== Obulamu bwe ==
Yali mukyala (Nabagereka) eyasooka eri Buganda, Kabaka Eward Mutesa II eyafa mu 1969. <ref>Damalie Kisosonkole</ref><ref>Damalie Kisosonkole</ref> Damalie oluvannyuma yafa ku myaka 81 ku Olusooka nga 12 Ogw'omusanvu 2010 oluvannyuma lw’okulwalira ebbanga eddene mu ddwaaliro e Nakasero.<ref name=":0" /> Yagattibwa ne Mutesa II ku Lwomukaaga 19, Ogw'ekkuminogumu 1948 mu [[Lutikko ya Namirembe|Lutikko e Namirembe]].<ref name=":0" /> Yalina ebyafaayo eby’enjawulo ebyekuusa ku kutandikawo kw'[[Eddwaliro lya Mengo Hospital|eddwaaliro erye Mengo]] .<ref name=":0" /> Baasooka kusisinkana mu King's College Buddo bombi gye baali basomera nga tebannafumbiriganwa.<ref name=":0" /> Yaleka abaana babiri; [[:en:Dorothy_Nassolo_Kabonesa|Dorothy Nassolo Kabonesa]] aweereza mu minisitule y’eby'obulamu nga omuwandiisi omubeezi ne [[:en:Henry_Kalemeera|Henry Kalemeera]] akola ne kkampuni y’ennyonyi mu Bungereza. <ref name=":0" />
== Okusoma ==
Damalie yasomera pulayimale mu Buddo Junior School oluvannyuma n’ayingira mu [[King's College, Budo|King’s College Buddo]] oluvannyuma n’ayingira Shabon College mu Great Britain ng’omufirika eyasooka okubeera mu ttendekero lino.
== Laba ne ==
* [[Ssekabaka Mutesa II|Mutesa II owa Buganda]]
* [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=W9ATLHiCQK4 YouTube link y'obufumbo bwa Kabaka Mutesa II ne Damali Kisosonkole]
01oqfxck3e82s5ck7liugb188q4npsc
Culton Scovia Nakamya
0
11433
54890
39070
2026-06-13T11:59:05Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54890
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Culton Scovia Nakamya''' (yazaalibwa 1993) [[:en:Journalist|Munnamawulire]] wa TV, omulwanirizi w'eddembe [[:en:Press_freedom|ly'eby'amawulire]] era omutandisi wa "Her Story Uganda".<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Yakola ne [[:en:BBS_Terefayina|BBS Terefayina]](TV) okutuusa mu 2024.<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/BBS_Terefayina</ref> Yakola nga omusasi wa [[NTV Uganda]] ng'asinziira mu [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti y'e Luweero]] . Ye mwana owookubiri addirira asembayo nga bwebazaalibwa omusanvu.<ref name=":1">https://en.wikipedia.org/wiki/BBS_Terefayina</ref>
== Obulamu obwasooka n'okusoma ==
Mu kiseera kino Nakamya asoma diguli ey'okubiri mu kikula ky’abantu, emikutu gy’amawulire n’obuwangwa mu [[:en:London_School_of_Economics|London School of Economics and Political Science]] nga avujirirwa [[:en:Chevening_Scholarship|sikaala ya Chevening]]<nowiki/>mu kibinja kya 2024–2025.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Chevening_Scholarship</ref> Yagenda mu Makerere Institute for Social Development, Uganda Film and Television Institute, Balibaseka Secondary School, St. Andrews Primary School, ne St. Pius Naddangira Primary School.
Yayanjula alipoota y'essomero mu maaso [[:en:Vice_president|g'omumyuka wa Pulezidenti]]<nowiki/>mu kiseera ekyo Gilbert Bukenya eyalagibwa ku UTV ( [[Uganda Broadcasting Corporation]] kati) ng'ali mu kibiina [[:en:Vice_president|eky'omukaaga]]. Olugendo lwe olw'ebyamawulire yalutandikira ku leediyo y'omukitundu esangibwa e Kiwok nga [[:en:Internee|agezesebwa]] mu 2013.
== Emirimu ==
Yakola nga ne [[:en:BBS_Terefayina|BBS Terefayina]] (TV) okutuusa mu 2024, yakola nga omusasi wa [[NTV Uganda]] ng'asinziirira mu [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti y’e Luweero]]. Ye mutandisi wa "Her Story Uganda", [[:en:Consultant|eyebuuzibwako]] ku by'empuliziganya era omutendesi w'ebyokwerinda [[:en:Digital_security|bya digito]] .<ref name=":1" /> Yakwatibwa mu kulonda kwa bonna okwa 2021 bwe yali ku mulimu ng'alaga ebyali ku eyali avuganya ku bwapulezidenti [[Bobi Wine|Robert Kyagulanyi]] amanyiddwa nga [[Bobi Wine]] mu [[Kalangala (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kalangala]].<ref name=":2">https://en.wikipedia.org/wiki/Digital_security</ref>
== Obulamu bwe ==
Anyumirwa nnyo [[:en:Videography|okukwata vidiyo]], okukola ku leediyo n'okulunda [[:en:Piggery|embizzi]] . Awomerwa nyo [[:en:Rice|omuceere]] n'ennyama [[:en:Pork|y'embizzi]] .
== Awaadi n’okusiimibwa ==
* Yawangula sikaala ya Chevening Award okugenda e [[Great Britain|Bungereza]] mu 2024.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Pork</ref>
* Yawangula empaka z’okukola lipoota ku bibuga n’okusenga abantu mu 2024.<ref name=":3">https://en.wikipedia.org/wiki/Pork</ref>
* Yawangula ekirabo kya Inspiring Female Journalist mu 2023 okuva mu kitongole kya African Center for Media Excellence.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Pork</ref><ref name=":3" />
* Yasiimibwa aba [[:en:Rotaract_Club|Rotaract Club]] eye Lubaga mu 2023. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Rotaract_Club</ref>
* Yasiimiddwa ekitongole kya Bannamawulire ekya [[:en:YMCA|YMCA]] Buwambo Campus.
== Ebijuliziddwa ==
<references />
cpnwkrxnve0cv59e29q3gduor10h3pv
Parliament of Uganda
0
11658
55013
53467
2026-06-14T10:32:52Z
Mike Seems
11286
/* Ebiwandiiko */ tebibade namakulu kubeera ku Wikipedia
55013
wikitext
text/x-wiki
[[File:2_May_2012_-_Ugandan_Parliament_-_2_Mai_2012_-_Senedd_UgandaVisit_(7999785956).jpg|thumb|Ssentebe wa [[:en:Senedd|Senedd]] ayaniriza ababaka okuva mu Palamenti ya Uganda; 2012]]
'''Palamenti ya Uganda''' lwe lukiiko lw'ababaka ba [[Yuganda|Palamenti olumu]] olukola amateeka. Ogumu ku mirimu gyayo emikulu kwe kuyisa amateeka agawagira enfuga ennungi mu ggwanga. Baminisita ba gavumenti balina okuddamu abakiise b’abantu ku mwaliiro gw’ennyumba era bayinza okulondebwa okuva mu bammemba baayo.
Okuyita mu bukiiko bwa palamenti obw’enjawulo, palamenti yeetegereza pulogulaamu za gavumenti naddala nga bwe kirambikibwa mu kwogera kw’Embeera ''y’Eggwanga'' <ref>{{Cite web |date=2021-06-04 |title=Is the State of the Nation address relevant? |url=https://vinasbiz.com/is-the-state-of-the-nation-address-relevant/ |access-date=2021-06-12 |website=VINAS Businesses |language=en-US |archive-date=2021-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210612235731/https://vinasbiz.com/is-the-state-of-the-nation-address-relevant/ |url-status=dead }}</ref> okukolebwa pulezidenti. Ensonga z’eby'ensiimbi, gamba ng’emisolo n’okuwola looni, zeetaaga okukirizibwa palamenti oluvannyuma lw’okukubaganya ebirowoozo okutuufu. <ref>{{Cite web |title=Functions of The Parliament of Uganda |url=http://www.parliament.go.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=2&Itemid=5 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120419095437/http://www.parliament.go.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=2&Itemid=5 |archive-date=2012-04-19 |website=The Parliament of Uganda}}</ref> Palamenti era erina obuyinza okukakasa okulondebw kw'apulezidenti era, okuyita mu [[:en:Motion_of_censure|kiteeso ky’okuvumirira]], kiyinza okuwaliriza Minisita okulekulira.
== Abasingaanibwaamu ==
Palamenti ey’ekkumi n’emu (2021–2026) erina ebifo 557, nga kuliko n’abakiise 353 abaalondebwa nga bakozesa okulonda okusooka okuyita mu kifo mu bitundu ebiwangudde omu. Nga bakozesa enkola y’emu, ebifo 146 biterekebwa nga bya bakyala, nga beebalina okubijuza, nga buli [[Disitulikiti mu Yuganda|disitulikiti]] erimu ekifo kimu. N’ekisembayo, ebifo 30 bijjuzibwa mu ngeri etali ya butereevu nga biyita mu matendekero ag’enjawulo ag’ebyokulonda: 10 nga bayita mu magye, 5 by'abavubuka, 5 by'abakadde, 5 ebibiina by’ababwegasi, 5 by'abantu abaliko obulemu, ate 28 [[:en:Ex_officio_member|ba Ex Officio Members]] . Mu buli kimu ku bibinja bino, waakiri omukazi omu alina okulondebwa (lwaakiri babiri ku kibinja ky’amagye). <ref>{{Cite web |last= |date=2018-01-18 |title=Composition of Parliament |url=https://www.parliament.go.ug/page/composition-parliament |access-date=2023-03-15 |website=parliament.go.ug |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Constitution |url=https://www.ilo.org/dyn/natlex/docs/ELECTRONIC/44038/90491/F206329993/UGA44038.pdf}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Electoral handbook |url=https://www.ec.or.ug/sites/default/files/press/VET%20Handbook%202020.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129045142/https://www.ec.or.ug/sites/default/files/press/VET%20Handbook%202020.pdf |archive-date=2020-11-29 |access-date=2021-01-22}}</ref> <ref>{{Cite web |title=IFES Election Guide | Elections: Uganda National Assembly 2021 |url=https://www.electionguide.org/elections/id/3613/#_ftn1 |website=www.electionguide.org}}</ref>
Mu 2016, yalimu abakiise b’ebitundu 288, abakyala ba disitulikiti 121, abakiise b’eggye [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|lya Uganda People’s Defence Force]] kkumi, abakiise b'abavubuka bataano, abakiise baabaliko obulemu bataano, abakiise bataano ab’abakozi, n’abakiise kkumi na musanvu ''abaaba memba ba ex officio''. <ref>{{Cite web |title=Composition of Uganda's Parliament |url=http://www.parliament.go.ug/new/index.php/about-parliament/composition-of-parliament |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180421020206/http://www.parliament.go.ug/new/index.php/about-parliament/composition-of-parliament |archive-date=2018-04-21 |access-date=2014-12-13 |website=The Parliament of Uganda}}</ref>
== Ebigikwatako ==
Palamenti ya Uganda yatandikibwawo mu 1962, amangu ddala nga eggwanga limaze okufuna ameefuga. <ref>{{Cite web |title=Chronology of the Parliaments of Uganda |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1166118/-/c1gr8uz/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171029065212/http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1166118/-/c1gr8uz/-/index.html |archive-date=2017-10-29 |access-date=2012-07-02}}</ref>
=== Palamenti eyasooka (1962–1963) ===
[[File:The_tower_at_Uganda's_parliament.jpg|thumb|Omunaala ogwawula ekifo ky'omubuvanjuba n’ekizimbe eby’obukiika ddyo ku Palamenti ya Uganda. omunaala guno nga guli wamu ne palamenti gwazimbibwa gavumenti y’amatwale ga Bungereza ku nkomerero y’emyaka gya 1950 ng’ekirabo eri Uganda nga tebanaba kufuna bweetwaaze bwaabwe.]]
Ekibiina kino mu kiseera ekyo kyali kimanyikiddwa nga [[:en:Uganda_Legislative_Council|Olukiiko lw'Eggwanga]]. Kyali kirina bammemba 92 era nga kyali kikubirizibwa, nga [[:en:Speaker_(politics)|sipiika]], [[John Bowes Griffin|Sir John Bowes Griffin]], munnamateeka [[Great Britain|Omungereza]] era eyali Ssaabalamuzi wa Uganda .
=== Palamenti ey'okubiri (1963–1971) ===
Mu kiseera kino, Ssaabaminisita [[Milton Obote]] yasazaamu ssemateeka era neyeerangirira nga [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] mu 1966. Palamenti eno era yalaba obwakabaka bwa Uganda obw’ennono nga bujjibwaawo n’okulangirira Uganda [[:en:Republic|ng'eyeetwaala]] . Okusalawo kuno kwavirako olukiiko lw’amateeka gw'aba memba ba Palamenti [[:en:A._G._Mehta|A. G. Mehta]] oluvannyuma lw’olukiiko [[:en:Ugandan_Constitutional_Conference|lwa Semateeka ga Uganda]] Uganda mwe yafuuka eggwanga eryetongodde. <ref>[https://www.newvision.co.ug/articledetails/1437232 ''"Uganda Constitutional Conference, 1961"'']. ''New Vision''. October 2016.</ref> <ref>Great Britain, ed. (1961). ''Uganda: report of the Uganda Constitutional Conference, 1961 and text of the agreed draft of a new Buganda agreement initialled in London on 9th October, 1961''. Cmnd. London: H.M.S.O.</ref> Sipiika mu kiseera kya Palamenti ey'okubiri yali [[:en:Narendra_M._Patel|Narendra M. Patel,]] Munnayuganda eyalina emirandika gya [[:en:India|Buyindi.]] Palamenti eno yakomekerezebwa oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti ya Milton Obote mu Gusooka mu 1971.
=== Palamenti ey'okusatu (1979–1980) ===
Oluvanyuma lw’okugobwa kwa Idi Amin mu Gwokuna mu 1979, ekibiina ekipya ekikola amateeka nga kamanyikiddwa nga Uganda Legislative Council katandikibwawo. Nga kalina bammemba abaasooka 30, oluvannyuma obwammemba bwayongezebwa okutuuka ku 120. Eno ye yali Palamenti ey’okusatu era nga yakubirizibwa nga [[Edward Rugumayo]] . Ekibiina kino ekikola amateeka kyeeyongera okukola okutuusa okulonda kwa bonna okw'omu Gwekumineebiri mu 1980.
=== Palamenti ey’okuna (1980–1985) ===
Ekiseera kino kyavirako okukomawo kwa [[Milton Obote]] mu buyinza n’ekibiina ky'eby'obufuzi ekiyitibwa [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC), oluvannyuma lw’okulonda kw’eggwanga okwalimu obutakaanya mu 1980. Sipiika wa Palamenti ey’okuna yali [[Francis K. Butagira|Francis Butagira]], munnamateeka eyatendekebwa [[:en:Harvard_Law_School|mutendekero lya Harvard]] . Palamenti ey’okuna yakomekerera General [[Bazilio Olara-Okello|Basilio Olara Okello]] bwe yagoba Obote ne gavumenti ya UPC mu 1985.
=== Palamenti ey’okutaano (1986–1996) ===
Emanyikiddwa nga National Resistance Council (NRC), Palamenti ey’okutaano yatandikibwawo oluvannyuma lw'okugwa kw’olutalo [[:en:Ugandan_Bush_War|lw’omu nsiko mu Uganda]] (1980–1986). Nga batandikira ne bammemba 38 ab’ebyafaayo ab’ekibiina kya [[National Resistance Movement]] ne [[:en:National_Resistance_Army|National Resistance Army]], akakiiko akakola amateeka kaagaziyizibwa mpolampola okutekebwaamu abakiise okuva mu bitundu by’eggwanga eby’enjawulo. Sipiika mu kiseera kya Palamenti ey’okutaano yali [[Yoweri Museveni]], nga naye mu kiseera kye kimu yaweereza nga Pulezidenti wa Uganda.
=== Palamenti ey’omukaaga (1996–2001) ===
Palamenti ey’omukaaga yatondebwaawo mu kiseera ky'eby’obufuzi bw’ekibiina ekimu (NRM). [[James Wapakhabulo]] yaweereza nga sipiika okuva mu 1996 okutuuka mu 1998. Okuva mu 1998 okutuuka mu 2001, [[:en:Francis_Ayume|Francis Ayume]], omubaka wa Palamenti okuva mu [[Koboko (disitulikit)|Disitulikiti y’e Koboko]], yaweereza nga sipiika.
=== Palamenti ey’omusanvu (2001–2006) ===
Palamenti ey'omusanvu yakubirizibwa [[Ow'ekitiibwa Edward Kiwanuka Ssekandi|Edward Ssekandi]] eyali Sipiika. Eteeka eryayisibwa mu kiseera kino eryasinga okuvaako obutakaanya kwe kukyusa semateeka mu kuggyawo ekomo ku bisanja bya pulezidenti by'alina okumala mu buyinza.
=== Palamenti ey’omunaana (2006–2011) ===
Kino kyaliu okugenda mu maaso okwa Palamenti ey’omusanvu, nga Edward Ssekandi ye sipiika ate Rebecca Kadaga ye mumyuka wa sipiika.{{#section-h:2006 Ugandan general election|Parliament}}
=== Palamenti ey’omwenda (2011–2016) ===
Palamenti ey’omwenda yakubirizibwa [[Rebecca Kadaga]] nga [[:en:Speaker_(politics)|sipiika]], ne [[Jacob Oulanyah]] nga y'amyuuka sipiika.{{#section-h:2011 Ugandan general election|Parliament}}
=== Palamenti ey’ekumi (2016–2021) ===
Mu Palamenti ey’ekumi, Rebecca Kadaga ne Jacob Oulanyah baasigadde mu bifo byabwe nga sipiika n’omumyuka wa sipiika.{{#section-h:2016 Ugandan general election|Parliament}}
==== Olutalo lwa Palamenti olwa 2017 ====
Mu Gwomwenda nga 27, 2017, olutalo lwabalukawo mu lutuula lw’ababaka ba palamenti ya Uganda olwaali olw'okukola amateeka. Eteeka eryali liteesebwaako mu kiseera ekyo lyali lya kugya komo ku myaka gya pulezidenti 75 okuva mu semateeka wa Uganda. Oluvannyuma lw’okulumiriza kwa sipiika wa palamenti eri ababaka abamu abakola amateeka mu kasenge akatabangula emirembe, waabalukawo olutalo olujjuvu mwe bakasukira obutebe, emisinde gy’amaloboozi nga gikozesebwa ng’emiggo, nga n’abamu ku bammemba bagyibwaako abaserikale b’eby'okwerinda abaali bambadde engoye eza bulijjo. <ref>{{Cite web |last=AP Archive |date=2 October 2017 |title=Fighting in parliament as Uganda ejects MPs |url=https://www.youtube.com/watch?v=DIDYRD2uGoY |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20200303103317/https://www.youtube.com/watch?v=DIDYRD2uGoY&gl=US&hl=en |archive-date=3 March 2020 |access-date=16 March 2020 |website=YouTube }}</ref>
=== Palamenti ey’ekumi neemu (okuva 2021 paka kati) ===
Mu Gwokusatu 25, 2022, [[Thomas Tayebwa]] yalondebwa ng’omumyuka wa Sipiika wa Palamenti ya Uganda omuggya. <ref>{{Cite web |date=2022-03-25 |title=I'll use Deputy Speaker's office to serve Ugandans' interests - Tayebwa |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/i-ll-use-deputy-speaker-s-office-to-serve-ugandans-interests-tayebwa-3760482 |access-date=2022-03-26 |website=Monitor |language=en}}</ref>{{#section-h:2021 Ugandan general election|Parliament}}
== Amateeka ga Uganda ==
Eby’okulabirako by’amateeka ga Uganda mulimu:
* Ennongoosereza mu semateeka okuggyawo ekomo ku bisanja bya pulezidenti. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (July 2024)">[[Wikipedia:Please clarify|okunnyonnyola kwetaagibwa]]</span>'' ]</sup>
* Eteeka ly’emirimu, 2006, eteeka 6 erya 2006 <ref>Uganda Legal Information Institute, [https://web.archive.org/web/20250928002934/https://ulii.org/akn/ug/act/2006/6/eng%402006-06-08 Employment Act, 2006], accessed 10 June 2024</ref>
* [[:en:Anti-Homosexuality_Act,_2014|Eteeka erirwanyisa obuli bw'ebisiyaga ebisiyaga, erya 2014]]
* [[:en:Anti-Homosexuality_Act,_2023|Eteeka erirwanyisa obuli bw'ebisiyaga,erya 2023]]
Etendekero lya Uganda Legal Information Institute (ULII) lifulumya amateeka ga Uganda, nga gakiriza [[:en:Online|okugagoberera ku bweereere ku mikutu gya yintaneeti]]. <ref>Uganda Legal Information Institute, [https://ulii.org/ Welcome to the Uganda Legal Information Institute], accessed 10 June 2024</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:List_of_legislatures_by_country|Olukalala lw’akakiiko akakola amateeka nga basinziira ku mawanga]]
* [[:en:List_of_speakers_of_the_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'aba sipiika ba Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Apollo_Ofwono|Apollo Ofwono]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Eby'obufuzi bya Uganda]]
== Ebiwandiiko ==
== Ebijulizidwaamu ==
{{Reflist}}
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
{{Africa legislatures}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
15lmjioadm4tepel9jr74mq8seky8c6
DFCU Bank
0
11785
54958
41328
2026-06-13T19:54:41Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54958
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''DFCU Bank''', eyawandiisibwa nga kampuni ya Development Finance Company of Uganda Bank Limited,<ref name="Details">{{Cite web |date=12 July 2017 |title=Company Details: Development Finance Company of Uganda Ltd |url=http://use.or.ug/copindex.php?cat=lstofallco&subcat=lstcodir&cop=85 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140415125020/http://use.or.ug/copindex.php?cat=lstofallco&subcat=lstcodir&cop=85 |archive-date=15 April 2014 |access-date=12 July 2017 |publisher=[[Uganda Securities Exchange]] |df=dmy-all}}</ref> [[:en:Commercial_bank|baanka y'eby'obusuubuzi]] mu [[Yuganda|Uganda]]. Balina ebisaanyizo ebibakiriza okukola nga baabifuna okuba eri [[:en:Bank_of_Uganda|baanka ya Uganda enkulu]] (BoU), [[:en:Central_bank|Baanka evunaanyizibwa ku by'emirumu]] n'entambuta ya ssente mu Uganda.<ref>{{Cite web |date=31 March 2017 |title=List of licensed Commercial Banks as at 31 March 2017 |url=https://www.bou.or.ug/bou/bou-downloads/financial_institutions/2017/Licensed-Banks-as-at-March-31-2017.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170730230607/https://www.bou.or.ug/bou/bou-downloads/financial_institutions/2017/Licensed-Banks-as-at-March-31-2017.pdf |archive-date=30 July 2017 |access-date=12 July 2017 |publisher=[[Bank of Uganda]]}}</ref>
== Entambula y'emirimu ==
Bwebwatukira mu Gwekumineebiri mu 2022, DFCU Bank yalina eby'obugagga nga bibalibwaamu obutabalika bwa ssente trillion za Uganda 3.283 trillion, nga buno bwebukadde 893.78 bwa ddoolo za Amerika, ng'abalinamu emigabo baweza obuwuumbi bwa ssente za Uganda 614.5 nga bwebukadde 167.3 obwa ssente za Amerika.<ref name="2022DataR">{{Cite web |last=DFCU Limited |date=14 March 2023 |title=DFCU Limited Financials For The 12 Months Ended 31 December 2022 |url=https://www.dfcugroup.com/wp-content/uploads/2023/03/dfcu-2022-Full-Year-Results.pdf |access-date=7 July 2023 |website=[[DFCU Group]]}}</ref>
Webwatuukira nga 30 Ogwomukaaga 2017, Dfcu Bank yali edukanya amatabi 67 [[n’ebyuma ebigaba ssente nga tewali abidukanya]] 100 . <ref name="Investors">{{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/Business/Dfcu-closes-23-Crane-Bank-branches/688322-3794756-8289eq/index.html|title=Dfcu closes 23 Crane Bank branches|work=[[Daily Monitor]]|date=1 February 2017|author1=Mark Keith Muhumuza|access-date=1 May 2017|author2=Jonathan Adengo|location=Kampala}}</ref> <ref>{{cite news|work=[[The Independent (Uganda)]]|url=https://www.independent.co.ug/dfcu-bank-posts-shs-114-billion-net-profit-first-6-months-2017/|date=15 August 2017|title=DFCU Bank posts Sh114 bn net profit in first 6 months|access-date=15 March 2018|location=Kampala}}</ref> Webwatukira 31 Ogwekumineebiri 2024, eby’obugagga bya bbaanka eno byonna awamu byali byeyongedde okutuuka ku buwumbi bwa ssente za Uganda obutabalika oba trillion 3.4 nga bwebukadde bukadde bwa ddoola za Amerika 934.6. Kunkomerero ya 2024, bbaanka eno yafuna ''amagoba oluvannyuma lw’omusolo'' (PAT) ga buwumbi bwa ssente za Uganda 72, nga bwebukadde bwa ddoola za Amerika 19.8). <ref name="2024R">{{Cite web |last=Rogers Atukunda |date=1 April 2025 |title=DFCU Bank Posts 151 Percent Profit Surge To Shs72 Billion, Proposes 121 Percent Dividend Hike |url=https://softpower.ug/dfcu-bank-posts-151-profit-surge-to-shs72bn-proposes-121-dividend-hike/ |access-date=1 April 2025 |website=SoftPower Uganda}}</ref>
== Ebikikwatako ==
Kampuni ya Development Finance Company of Uganda Limited yatandikibwawo mu 1964, erinnya lyayo ne likyuka mu 2000 ne lifuuka DFCU Limited <ref name="Details"/> okukakana nga lifuulibwa dfcu Limited. <ref>{{Cite web |title=About us |url=https://dfculimited.com/about-us/ |access-date=15 August 2018 |publisher=dfcu Limited}}</ref> Mu 2000, dfcu Limited yagula Gold Trust Bank, oluvannyuma eyafuuka dfcu Bank. <ref name="Details" />
Mu Gwomusanvu 2014, BoU yakyusa ssente za bakasitoma ezaali mu [[:en:Global_Trust_Bank_(Uganda)|Global Trust Bank]], neziteeka mu dfcu, ekitongole ekitono eky’eby'ensimbi ekivunaanyizibwa ku by'okutunda ebintu, BoU kye yali eggadde kubanga kyali tekirabibwa bulungi ng'eky'obusuubuzi. <ref name="Not viable" /> Ebitereke byali bibalirirwaamu obuwumbi bwa ssente za Uganda 73. <ref name="Not viable">{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/uganda-banks-idUSL6N0Q03VH20140725|title=Uganda central bank takes over small commercial bank|publisher=[[Reuters]]|date=25 July 2014|access-date=15 August 2018}}</ref>
Nga 27 Ogusooka 2017, dfcu Bank yediza [[:en:Crane_Bank|Crane Bank]], eyali eddukanyizibwa mu mateeka ga BoU kubanga ebbanja lya Crane lyali lisuka eby’obugagga byayo. Okugula kampuni eno mwalimu akawunti zonna eza bakasitoma ezitereka ssente n’ezimu ez’okuwola. <ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/uganda-banks-idUSL5N1FH1NK|title=UPDATE 1-Uganda's Crane Bank assets, liabilities transferred to dfcu - central bank|publisher=[[Reuters]]|date=27 January 2017|access-date=27 January 2017}}</ref>
== Obwannannyini n’okwekuusa ==
[[:en:Stock|Eby'amaguzi]] bya dfcu Limited, kampuni enkulu eya dfcu Bank, esuubula ku [[:en:Uganda_Securities_Exchange|Uganda Securities Exchange]] wansi w'akabonero "DFCU". Webwatukira mu Gwekumineebiri 2018, abalina emigabo emikulu mu by'amaguzi baali nga bwe kirambikiddwa mu kipande kino wammanga:
{| class="wikitable sortable" style="margin: 0.5em auto"
|+Obwanannyini mu by'amaguzi bya DFCU Limited
! Eddaala
! Erinnya lya Nnyinimu
! Ebitundu ku kikumi eby’obwannannyini
|-
| 1. 1.
|[https://web.archive.org/web/20171017043844/https://www.norfund.no/investmentdetails/arise-b-v-article11920-1042.html Arise BV]
|{{center|58.70}}
|-
| 2. 2.
|[[:en:Investment_Fund_for_Developing_Countries|Investment Fund for Developing Countries]] (IFU)<ref name="DivestR2">{{cite web |author=Martin Luther Oketch |date=19 December 2019 |title=CDC Sells Its Stake In Dfcu Bank |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/CDC-sells-stake-dfcu-Bank-USE-Bujagali-Hydropower/688334-5392166-rtqgs6z/index.html |access-date=23 December 2019 |place=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref>
|{{center|9.97}}
|-
| 3. 3.
|[[:en:National_Social_Security_Fund_(Uganda)|National Social Security Fund of Uganda]]
|{{center|7.46}}
|-
| 4. 4.
|Kimberlite Frontier Africa Naster Fund
|{{center|7.35}}
|-
| 5. 5.
| SSB Russell Kampuni y’okusiga ensimbi Plc Ensawo NAS5
|{{center|1.93}}
|-
| 6. 6.
|National Social Security Fund - [[:en:PineBridge_Investments|PineBridge]]
|{{center|1.31}}
|-
| 7. 7.
|[[:en:Vanderbilt_University|Vanderbilt University]]
|{{center|0.98}}
|-
| 8.
|SSB-Conrad N. Hilton Foundation
|{{center|0.97}}
|-
| 9. 9.
|Jubilee Investment Company Limited
|{{center|0.76}}
|-
| 10.
|Bank of Uganda Defined Benefits Scheme - Sanlam
|{{center|0.60}}
|-
| 11.
|Bank of Uganda Defined Benefits Scheme - Stanlib
|{{center|0.59}}
|-
| 12.
|The [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament Pension Scheme]] - Stanlib
|{{center|0.39}}
|-
| 13
|[[:en:Uganda_Revenue_Authority|Uganda Revenue Authority Staff Retirement Benefits]]
|{{center|0.38}}
|-
| 14.
|[[:en:Uganda_Revenue_Authority|Uganda Revenue Authority Staff Retirement Benefits]]
|{{center|0.38}}
|-
| 15.
|[[:en:Makerere_University|Makerere University Retirement Benefits Scheme]]
|{{center|0.31}}
|-
| 16.
|[[:en:Sudhir_Ruparelia|Sudhir Ruparelia]]
|{{center|0.29}}
|-
| 17.
| Rakesh Gadani
|{{center|0.26}}
|-
| 18.
|UAP Insurance Company Limited
|{{center|0.22}}
|-
| 19.
|Jubilee Insurance Company Limited
|{{center|0.21}}
|-
| 20.
|[[:en:Housing_Finance_Bank|Housing Finance Bank]]/UAP Insurance General Life Fund
|{{center|0.21}}
|-
| 21.
|3807 Other Investors
|{{center|6.72}}
|-
|
| '''Okugatta'''
|{{center|'''100.00'''}}
|-
|}
* 1. Bbaanka ya DFCU kampuni ya DFCU Limited. <ref name="Details"/>
* 2. Arise BV kkampuni ya mmotoka ez’enjawulo, eyatandikibwawo mu 2016 era nga ya [[:en:Norfund|Norfund,]] [[:en:Netherlands_Development_Finance_Company|Netherlands Development Finance Company,]] ne [[:en:Rabobank|Rabobank]] . Arise essa ssente mu bitongole by’ebyensimbi mu Afrika. <ref>{{Cite web |date=14 February 2017 |title=Europe's Arise BV hits ground running with CAL Bank acquisition |url=https://asokoinsight.com/news/europes-arise-bv-hits-ground-running-with-cal-bank-acquisition |access-date=16 October 2017 |website=Asokoinsight.com}}</ref>
* 3. Mu Gwomusanvu 2018, olupapula lw’amawulire ''[[New Vision (olupapula lw'amawulire)|olwa New Vision]]'' mu Uganda lwategeeza nti CDC Group yali eraga nti eyagala okuva mu nsimbi zino. <ref>{{cite web |date=14 February 2017 |title=Europe's Arise BV hits ground running with CAL Bank acquisition |url=https://asokoinsight.com/news/europes-arise-bv-hits-ground-running-with-cal-bank-acquisition |access-date=16 October 2017 |website=Asokoinsight.com}}</ref>
== Amatabi wegasinganibwa ==
Ng’ekitebe kyayo ekikulu kisangibwa mu Kampala, bbaanka ya DFCU yalina amatabi gano wammanga mu bitundu bya Uganda byonna webwatukira Gwokuna 2020. <ref name="BraList">{{Cite web |last=DFCU Group |date=28 April 2020 |title=Branch List of DFCU Bank Uganda |url=https://www.dfcugroup.com/map/ |access-date=28 April 2020 |publisher=[[DFCU Group]]}}</ref> Mu Gwokubiri 2020, baanka yasengula amatabi gaayo 15 n’egatwaala mu bifo ebipya, nga bwe kirambikiddwa wansi. <ref name="Relocates">{{Cite web |last=Javira Ssebwami |date=2 February 2020 |title=dfcu Bank confirms 15 branches out of Meera properties including Jinja, Entebbe, Mbarara, Arua |url=https://www.pmldaily.com/business/2020/02/dfcu-bank-confirms-15-branches-out-of-meera-properties-including-jinja-entebbe-mbarara-and-arua.html |access-date=9 April 2020 |publisher=PML Daily |place=Kampala}}</ref>
# Sixth Street Branch: Ramzam Motors Building, Plot 116/118, Sixth Street, Industrial Area, Kampala<ref name="Relocates"/>
# Abayita Ababiri Branch: S&S Mall, Plot. 863, [[:en:Nkumba|Nkumba]]<ref name="Relocates" />
# Abim Branch: 8 Lira-Kotido Road, [[Abim (kibuga)|Abim]]
# Bugoloobi Branch: Kagga House, 2 Bandali Rise, [[:en:Bugoloobi|Bugoloobi]], Kampala
# Bwaise Branch: 975-976 Sir Apollo Kaggwa Road, [[:en:Bwaise|Bwaise]], Kampala
# Entebbe Road Branch: Freedom City Mall, Namasuba, Kampala
# Impala House Branch: Impala House, 13 Kimathi Avenue, Kampala
# Jinja Road Branch: Victoria University Towers, 38 Jinja Road, Kampala
# Kampala Road Branch: Plot. 40, Kampala Road, [[Kampala]]<ref name="Relocates" />
# Sun City Branch: Sun City Plaza, 17 Ben Kiwanuka Street, Kampala
# Kawempe Branch: Kampala-Gulu Highway, [[:en:Kawempe|Kawempe,]] Kampala
# Kikuubo Branch: Ddembe Plaza, Nakivubo Road, Kampala<ref name="Relocates" />
# Kireka Branch: Isabella Plaza, Plot. 395, [[Kireka]]<ref name="Relocates" />
# Kisekka Branch: Kisekka Market, 70 – 76 Nakivubo Road, Kampala
# Kyadondo Road Branch - [[:en:DFCU_House|DFCU House]], 26 Kyaddondo Road, [[:en:Nakasero|Nakasero]], Kampala '''Main Branch'''<ref>{{Cite web |last=Ricks Kayizzi |date=3 May 2022 |title=Dfcu, WorldRemit Seal Pact |url=https://www.newvision.co.ug/category/podcasts/dfcu-worldremit-seal-pact-132978 |access-date=20 September 2022 |website=[[New Vision]]}}</ref>
# Kyambogo University Branch: Kyambogo University, [[:en:Kyambogo|Kyambogo]], Kampala
# Kyambogo Branch: 48/50, Mukabya Road, Kyambogo, Kampala
# Lugogo Branch: Lugogo Mall, Lugogo Bypass Road, [[:en:Lugogo,_Kampala|Lugogo, Kampala]]
# Makerere Branch: 45 Pool Road, [[Makerere University, Uganda|Makerere University Campus]], Kampala
# Market Street Branch: Aponye City Mall, 8 Burton Street, Kampala
# Naalya Branch: Quality Shopping Mall, [[:en:Naalya|Naalya]]
# Nakivubo Branch (Gagawala Shauliyako): 40A, Nakivubo Place, Kampala
# Acacia Branch: 24 Acacia Avenue, [[Kololo]], Kampala
# Agago Branch: 1 Odok Road, [[Agago|Agago Town Council]]
# Arua Branch: OB Plaza, Plot. 9 & 11, Adumi Road, [[Arua]]<ref name="Relocates" />
# Busia Branch: 101 & 103 Customs Road, [[Busia, Yuganda|Busia, Uganda]]
# Dokolo Branch: Akeidebe Zone, Bata Road, [[Dokolo]]
# Entebbe Town Branch: 22 Kampala Road, [[Entebbe]]
# Gulu Branch: 1 Doctor Lucile Road, [[Gulu]]
# Gulu University Branch: DFI Block, University Avenue, [[Ssettendekero wa Gulu|Gulu University Campus]], Gulu
# Hoima Branch: Plot. 36, Main Street, Main Street, [[Hoima]]<ref name="Relocates" />
# Ibanda Branch: Plot. 82, Kamwenge Road, [[Ibanda]]<ref name="Relocates" />
# Iganga Branch: 80 & 82 Main Street, [[Iganga]]
# Ishaka Branch: 45 Ishaka-Rukungiri Road, [[Ishaka]]
# Isingiro Branch: 36 Kikagate Road, [[Isingiro]]<ref>{{Cite web |last=Wilfred Sanya |date=17 November 2009 |title=Isingiro district gets first bank |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1201475/isingiro-district-bank |access-date=12 July 2017}}</ref>
# IUIU Branch: [[Islamic University in Uganda|Islamic University in Uganda Campus]], [[Mbale]]
# Jinja Branch: Plot. 10 Scindia/Lady Alice Muloki Road, [[Jinja]]<ref name="Relocates" /><ref>{{cite web |author=Wilfred Sanya |date=17 November 2009 |title=Isingiro district gets first bank |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1201475/isingiro-district-bank |access-date=12 July 2017 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}}</ref>
# Kabale Branch: 143/145 Kabale Road, [[Kabale]]
# Kisoro Branch: 65/75 North Ward, [[Kisoro]]
# Kitgum Branch: 19 Janan Luwum Street, [[:en:Kitgum|Kitgum]]
# Kyengera Branch: Kyengera Shell Service Station, [[:en:Kampala-Masaka_Road|Masaka Road]], [[:en:Kyengera|Kyengera]]<ref name="Relocates" />
# Luweero Branch: 846 [[:en:Kampala–Gulu_Highway|Kampala–Gulu Highway,]] [[:en:Luweero|Luweero]]
# Luwum Street Branch: Kizito Towers, Luwum Street, Kampala<ref name="Relocates" />
# Lyantonde Branch: Plot. 226, Block. 76, Lyantonde<ref name="Relocates" />
# Masaka Branch: 22 Kampala Road, [[Masaka]]
# Mbale Branch: 2 Court Road, [[Mbale]]
# Mbarara Branch: Plot. 14, Masaka–Mbarara Road, Mbarara<ref name="Relocates" />
# Mukono Branch: 18/20 Jinja Road, [[Mukono Town|Mukono]]
# Nateete Branch: 757 Wakaliga, [[:en:Nateete|Nateete]], Kampala
# Ndeeba Branch: 224 Masaka Road, [[:en:Ndeeba|Ndeeba]], Kampala
# Nsambya Branch: 1207 Ggaba Road, [[:en:Nsambya|Nsambya,]] Kampala
# Ntinda Branch 1: Capital Shoppers City, Ntinda Road, [[:en:Ntinda|Ntinda]], Kampala
# Ntinda Branch 2: Plot. 1615 Tuskys Supermarket Building, Ntinda–Bukoto Road, [[:en:Ntinda|Ntinda,]] Kampala<ref name="Relocates" />
# Ntungamo Branch: 18 Old Kabale Road, [[Ntungamo]]
# Owino Market Branch - 769 Kafumbe Mukasa Road, Kampala
# Pader Branch: 8 Lagwai Zone B, [[:en:Pader,_Uganda|Pader]]
# Pallisa Branch: 8 Kasodo Road, [[Pallisa]]
# Rushere Branch: 52–54 Rushere Road, [[Rushere]]
# Soroti Branch: Jovi House, Plot. 47 Gweri Road, [[Soroti]]<ref name="Relocates" />
# Tororo Branch: 9 & 11 Mbale Road, [[Tororo]]
# William Street Branch: 66 William Street, Kampala
# Wilson Lane Branch: 17 Wilson Lane, Kampala.
== Ekizimbe DFCU ==
dfcu Limited yazimba ekizimbe kya myaliro 10 kwebateeka ekitebe kyabwe ekikulu nga kuno kwekuli n'etabi lya dfcu Bank ekulu. Ekizimbe kino kitera okuyitibwa DFCU House. Kisinganibwa ku luguudo lw'e Kyaddondo namba 26, ku [[:en:Nakasero|Kasozi y'e Nakasero]], mu Kampala mu masekati disitulikiti y'ebya bizineensi, enkulakulana erina emyaliro gya wansi n'egyawaguli webapaakinga ebiduka, nga kuno kwekuli ne webapangisa, webatunda wamu n'ebifo ebiyinza okukola nga ofiisi ku myaliro egy'enjawulo.<ref>{{Cite web |title=Kampala: Introducing the DFCU House |url=http://www.symbion-int.com/blog.php?page=2&dateTime= |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140502054723/http://www.symbion-int.com/blog.php?page=2&dateTime= |archive-date=2 May 2014 |access-date=30 April 2014 |publisher=Symbion Group Plc. |df=dmy-all}}</ref>
== Laba nebino ==
* [[:en:Banking_in_Uganda|Okutereka ne baanka mu Uganda]]
* [[:en:List_of_banks_in_Uganda|Olukalala lwa baanka mu Uganda]]
* [[:en:List_of_tallest_buildings_in_Kampala|Olukalala lw'ebizimbe ebisinga obuwanvu mu Uganda]]
* [[:en:Asset_allocation_among_commercial_banks_in_Uganda|Ewasinganibwa eby'obugagga mu baaka z'eby'obusuubuzi mu Uganda]]
== Ebijuliziddwaamu ==
{{Reflist}}
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
* [https://web.archive.org/web/20180416025942/http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Fair-valuation-acquisition-Crane-dfcu-Bank-effects-prospects/689364-4374044-126kcg9/index.html Fair valuation in acquisition of Crane by dfcu Bank: Effects and prospects] (6 Ogwokuna 2018).
1l4g4nt81kr7w85cn7eqvpr13go3pcc
Dan Zoreka
0
11806
54995
41517
2026-06-13T21:59:39Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54995
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dan Zoreka''' mulabirizi omukulisitaayo / Omupolotesitante: abadde [[Mulabirizi]] w'e [[Kinkizi]] okuva mu 2010.
Zoreka yasomera ku yunivasite ya [[Uganda Christian University]] .Yaliko omukwanaganya w’ebyobulamu [[ow'Obulabirizi bw' e Kinkizi]] okuva mu 2004 okutuuka mu 2010.
== Ebijuliziddwa ==
# [http://anglican.ink/2020/01/08/kinkiizi-bishop-and-archdeacon-summoned-to-kampala/ Anglican Ink]
# [https://web.archive.org/web/20230519085038/https://churchofuganda.org/dioceses/kinkizi/ Church of Uganda]
# [https://web.archive.org/web/20240728162644/http://www.kinkiizidiocese.com/ Diocesan web-site]
# [https://ug.linkedin.com/in/zoreka-dan-51539925 LinkedIn]{{Reflist|1}}
dow1dsphropz4ko6jlf0oh4s8dkz31r
Dan Kimosho
0
11921
54991
42643
2026-06-13T21:56:56Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54991
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dan Atwijukire''' '''Kimosho''' yazaalibwa 11 Ogwomwenda 1984 Munnayuganda, munnabyabufuzi era mmemba mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ng'akiikirira e[[:en:Harqin_Zuoyi_Mongol_Autonomous_County|Ssaza lye Kazo]] ku tikiti y'ekibiina kya National Resistance Movement (NRM). <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/parliament-sends-mps-to-villages-to-fight-covid-19-3456302</ref> <ref>https://www.newvision.co.ug/articledetails/108727</ref>
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Kimosho yazalibwa mu Ssaza ly'e Kazo eri omwami n'omukyala Kosia Mugume ne Peter Mugume. Pulayimale ye yasooka kugisomera ku Bugarihe Primary School nga tannakyusibwa kutwalibwa ku Kazo Model Primary School gye yakolera ebigezo bye eby'akamalirizo. Satifikeeti ye eya siniya ey'okuna yagifunira ku Buremba SS oluvanyuma n'adda e Kampala gy'eyasomera siniya ey'omukaaga. Ng'amaliriza siniya, yegatta ku [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] gye yasomera diguli u by'amawulire.<ref>{{Cite web |url=https://theugandanwire.com/2020/10/15/former-nms-pro-dan-kimosho-nominated-for-2021-goes-to-church-for-dedication/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-21 |archive-date=2022-05-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220523085724/https://theugandanwire.com/2020/10/15/former-nms-pro-dan-kimosho-nominated-for-2021-goes-to-church-for-dedication/ |url-status=dead }}</ref> Atwijukire yaweerezaako ku Radio West ate oluvanyuma n'afuuka omuweereza wa pulogulaamu ya Talk show nga tannaba kugenda Kampala gye yakolera nga omusasi w'amawulire asasulwa ku buli ggulire ly'aweereza.
== Emirimu gye egy’ebyobufuzi ==
Kimosho yasooka kwesimbawo ku ky’omubaka akiikirira abavubuka mu Buggwanjuba bwa Uganda mu Paalamenti mu 2011 kyokka n’awangulwa. Yeesimbawo ku kifo ky'omubaka akiikirira Essaza ly’e Kazo mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwaliwo nga 14 Ogusooka 2021 ku tikiti ya NRM nga yawangula n'obululu 17,733 n’awangula omubaka eyali akiikirira Disitulikiti eno, Gordon Bafaki eyafuna obululu 10,235. <ref>{{Cite web |date=2020-08-20 |title=Communicator turned Politician: Dan Kimosho leads Race for Kazo County MP |url=https://trumpetnews.co.ug/communicator-turned-politician-dan-kimosho-leads-race-for-kazo-county-mp/ |access-date=2021-08-10 |website=Trumpet News |language=en-US}}</ref> Bwe yalayizibwa mu Paalamenti yalondebwa ng’omwogezi wa Paalamenti ey’ekkumin’emu. <ref>{{Cite web |url=https://mulengeranews.com/he-is-called-dan-kimosho-he-is-slated-to-replace-margaret-muhanga-as-the-spokesperson-for-nrm-caucus/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-21 |archive-date=2021-08-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210810053541/https://mulengeranews.com/he-is-called-dan-kimosho-he-is-slated-to-replace-margaret-muhanga-as-the-spokesperson-for-nrm-caucus/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Kimosho, Dan}}
mi6sg4nyj939xfqcglb6e07pfuc4396
Damiano Giulio Guzzetti
0
12035
54977
42142
2026-06-13T20:03:18Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54977
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Damiano Giulio Guzzetti''' (yazaalibwa 15 Omwezi ogwomusanvu 1959), musaasserodooti mu ekeleziyz katulika enzaalwa y'e [[Yitale]] era aweereza ng'omusumba w'[[essaza ly'obukatuliki ery'e Moroto]], mu [[Yuganda|Uganda]], okuva nga 20 Omwezi ogwokubiri 2014. <ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=9 July 2019 |title=Bishop Damiano Giulio Guzzetti, MCCI: Bishop of Moroto, Uganda |url=http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bguzzet.html |access-date=11 August 2019 |publisher=[[Catholic-Hierarchy.org]] |place=Kansas City}}</ref>
== Obuvo bwe n’obusaaserodooti ==
Guzzetti yazaalibwa nga 15 Omwezi ogwomusanvu 1959, mu kabuga k'e Lombardy, mu [[ssaza ly'obukatuliki ekkulu ery'e Milan]], mu bukiikakkono [[Yitale|bwa Yitale]] . Yayatula era n'alangirira mu lujjudde nga mmemba w'abaminsani abeegattira mu kibiina kya Kkomboni (Comboni Missionaries) ab'omutima gwa Yeezu nga 25 Omwezi ogwokutaano 1985. Yakuba ebirayiro eby’olubeerera / ebyobulamu bwe bwonna eby’Abaminsani abeegattira mu kibiina kya kkomboni ( Comboni Missionaries) nga 27 Omwezi ogwokusatu 1989. Yatuuzibwa ku bwa kabona nga 23 Omwezi ogwomwenda 1989. Yaweereza nga kabona w’[[ekibiina ky'abaminsani abeegattira mu kibiina kya ba Kkomboni ab'omutima gwa Yeezu]] okutuusa nga 20 Omwezi ogwokubiri 2014. <ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=9 July 2019 |title=Bishop Damiano Giulio Guzzetti, MCCI: Bishop of Moroto, Uganda |url=http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bguzzet.html |access-date=11 August 2019 |publisher=[[Catholic-Hierarchy.org]] |place=Kansas City}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Comboni Missionaries Uganda |date=16 January 2018 |title=Consecration of Bishop Damiano |url=https://comboniuganda.org/2018/02/15/consecration-bishop-damiano/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190811110017/https://comboniuganda.org/2018/02/15/consecration-bishop-damiano/ |archive-date=11 August 2019 |access-date=11 August 2019 |publisher=Comboni Missionaries Uganda}}</ref>
== Nga omusumba ==
Yalondebwa okuba Omusumba [[w’essaza ly'obukatuliki ery'e Moroto]] nga 20 Omwezi ogwokubiri 2014 era n’atukuzibwa ng’omusumba e Moroto nga 24 Omwezi ogwokutaano 2014 nga yatukuzibwa Ssaabasumba [[Emmanuel Obbo]], Ssaabasumba w'e Tororo, ng’ayambibwako Omusumba [[Henry Apaloryamam Ssentongo]], Omusumba w’e Moroto ne Ssaabalabirizi [[Michael August Blume,]] Ssaabalabirizi atalina buyinza ow’e Alexanum. <ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=9 July 2019 |title=Bishop Damiano Giulio Guzzetti, MCCI: Bishop of Moroto, Uganda |url=http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bguzzet.html |access-date=11 August 2019 |publisher=[[Catholic-Hierarchy.org]] |place=Kansas City}}</ref> <ref name="3R">{{Cite web |last=Olandason Wanyama |date=26 May 2014 |title=Moroto Bishop Consecrated Amidst Challenges |url=https://ugandaradionetwork.com/story/moroto-bishop-consecrated-amidst-challenges |access-date=11 August 2019 |publisher=[[Uganda Radio Network]]}}</ref>
== Emmeeza y’okusikira e Moroto ==
{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{succession box|before=[[Henry Apaloryamam Ssentongo]]|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Moroto|Moroto]]|years=2014 – present|after=[[Incumbent]]}}
{{s-end}} '''Ebitiibwa by'ekereziya'''
Yasikira Omusumba w'eMoroto Yasikirwa
[[Henry Apaloryamam Ssentongo|Henry]] 2014 okutuusa leero Aliko kati
[[Henry Apaloryamam Ssentongo|Apaloryamam]]
[[Henry Apaloryamam Ssentongo|Ssentongo]]
== Ebijuliziddwa ==
# {{cite web |author=David M. Cheney |date=9 July 2019 |title=Bishop Damiano Giulio Guzzetti, MCCI: Bishop of Moroto, Uganda |url=http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bguzzet.html |access-date=11 August 2019 |publisher=[[Catholic-Hierarchy.org]] |place=Kansas City}}
# {{cite web |author=Comboni Missionaries Uganda |date=16 January 2018 |title=Consecration of Bishop Damiano |url=https://comboniuganda.org/2018/02/15/consecration-bishop-damiano/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190811110017/https://comboniuganda.org/2018/02/15/consecration-bishop-damiano/ |archive-date=11 August 2019 |access-date=11 August 2019 |publisher=Comboni Missionaries Uganda |location=Kampala}}
# {{cite web |author=Olandason Wanyama |date=26 May 2014 |title=Moroto Bishop Consecrated Amidst Challenges |url=https://ugandaradionetwork.com/story/moroto-bishop-consecrated-amidst-challenges |access-date=11 August 2019 |publisher=[[Uganda Radio Network]] |location=Kampala}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dmort.html Ebikwata ku bulabirizi bw’Abakatuliki b’e Moroto]
111bzkkx4i3gewomv1qyqyxz9dlbef6
Cyprian Bamwoze
0
12308
54896
44651
2026-06-13T12:01:55Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54896
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Cyprian Kikuni Bamwoze''' yeeyali [[:en:Bishop_of_Busoga|Omulabirizi wa Busoga eyasooka]] mu Uganda. <ref>[https://www.monitor.co.ug/News/National/Retired-Bishop-of-Busoga-Cyprian-Bamwoze-dead/688334-4976548-w8pgtpz/index.html Daily Monitor]</ref>
Bamwoze yasomera ku [[Uganda Christian University]] . [[:en:Ordained|Yatuuzibwa]] mu 1964. Yaweereza mu [[Ekkanisa ya Uganda mu Buganda|Bulabirizi bw’e Namirembe]] okutuusa mu 1972 n’alondebwa ng’omulabirizi. <ref>[[Crockford's Clerical Directory]] 1975/6 p46: London; [[Oxford University Press|OUP]]; 1976 {{ISBN|0-19-200008-X}}</ref>
Yafa nga 11 Ogwokubiri mu 2019.<ref>{{Cite web |url=https://www.thebusogatrust.co.uk/post/bishop-cyprian-bamwoze-1933-2019 |title=The Bugosa Trust |access-date=2025-10-24 |archive-date=2020-02-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226175746/https://www.thebusogatrust.co.uk/post/bishop-cyprian-bamwoze-1933-2019 |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwaamu ==
{{Reflist}}
s8sohm7ruzanw3ntq3le47tw2s27alf
Ebinyege
0
12590
54919
45021
2026-06-13T12:13:28Z
Ssemmanda will
3837
Added a databox
54919
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Ebinyege''' era ebimanyiddwa nga orunyegye, enyege, obunyegye, obuyebe, enzebazebe, ndege za [[:en:Tradition|byakinaansi]] ezisibibwa ku magulu nezivaamu amaloboozi nga bikozesebwa [[:en:Ethnic_groups|amawanga]] agawerako mu [[Yuganda|Uganda]], naddala mu bitundu [[:en:Nkole_people|by'Abanyankole]], [[:en:Kiga_people|Bakiga]], [[:en:Gisu_people|n'Abagisu]].<ref>{{Cite web |title=Enjebajebe and Akajebajebe |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/uganda/enjebajebe-akajebajebe.html |access-date=2025-02-22 |website=music.africamuseum.be}}</ref>Byambalibwa wansi w'ebigere era ng'Ebinyege bivaamu amaloboozi agagoberera egoma n’okuyimba mu mikolo egy’enjawulo egy’obuwangwa n’ebikujjuko.<ref>{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_instrumen.html? |access-date=2025-02-23 |website=www.face-music.ch}}</ref>
== Ebikozesebwa n’okuzimba ==
Ebinyege bitera okukolebwa okuva mu ndeku ezibeera zikaziddwa oba obukuta obutono obulimu ebituli nga bujjudde ensigo, obululu oba amayinja. Bino bisibirwa ku bbandi oba obuguwa abazinyi byebasiba ku bukongovule. <ref>https://link.springer.com/chapter/10.1057/978-1-137-55585-4_18</ref> Omuwendo n’ensengeka y'endege zino nezivaamu amaloboozi byawukana okusinziira ku kitundu n’amazina ag’enjawulo ge bikozesebwa. Ababazi b'eby'emikono eby’ekinnansi bakola Ebinyege nga bakozesa ebintu ebiva mu kitundu.<ref>https://nexusmedia.ug/understanding-ankoles-beautiful-culture-dance-meaning/</ref>
== Amakulu mu by’obuwangwa ==
Ebinyege bikulu nnyo mu mazina g’ekinaansi agawerako mu Uganda. Mu Banyankole n'Abakiga, zisinga kukozesebwa mu mazina ga Ekitaguriro era eddoboozi ly'ebintu bino linyweza ennyiriri n’amaanyi g’amazina.<ref>{{Citation|title=Ekitaguriro|date=2024-08-06|work=Wikipedia|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Ekitaguriro|access-date=2025-02-23|language=en}}</ref> Ku bantu b'e Bugisu, Ebinyege birabikira nnyo mu mikolo gy’embalu (okukomolebwa), abavubuka abakola omukolo gw’okuyita okuva mu mazina ag’amaanyi nga bawerekerezaako endege zino.<ref>{{Citation|title=Imbalu|date=2025-02-15|work=Wikipedia|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Imbalu|access-date=2025-02-23|language=en}}</ref> Era zikozesebwa mu mazina [[:en:Orunyege-Ntogoro|g'Orunyege-Ntogoro]] - [[:en:Folk_dance|amazina ag'ekinnansi]] okuva ew'Omukama wa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] ne [[:en:Tooro_Kingdom|Tooro]] mu bugwajuba bwa [[Yuganda|Uganda]] . Orunyege lusibuka okuva mu disitulikiti y’e Hoima ne Fort Portal, ate Ntogoro lusibuka okuva mu disitulikiti y’e Masindi. Amazina gano gazinibwa abavubuka n’abakazi abato abanoonya okusikiriza n’okusanyusa abaalwa mu bufumbo.<ref>{{Citation|last=Mabingo|first=Alfdaniels|title=Pedagogies of Adaptation: Teachers' Reflections on Teaching Traditional Ugandan Dances in Urban Schools in Kampala, Uganda|date=2017|work=The Palgrave Handbook of Global Arts Education|pages=285–304|editor-last=Barton|editor-first=Georgina|url=https://link.springer.com/chapter/10.1057/978-1-137-55585-4_18|access-date=2025-02-23|place=London|publisher=Palgrave Macmillan UK|language=en|doi=10.1057/978-1-137-55585-4_18|isbn=978-1-137-55585-4|editor2-last=Baguley|editor2-first=Margaret|url-access=subscription}}</ref> Okuwuuma kuno kuba kulaga amaanyi n'okubeera ne sipiidi n’obuvumu nga ebijaguzibwa ku mukolo.<ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=Runyege, Tooro's energetic dance |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/runyege-tooro-s-energetic-dance-1525636 |access-date=2025-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Enkozesa n’engeri gy'ebikolamu ==
Nga bazina, abazinyi, baambala Ebinyege ku magulu gombi, okukakasa nti buli mutendera n’entambula biyamba ku mudigido n'engeri gy'ebikolamu. Eddoboozi ly'endege likwatagana bulungi n’ebivuga by’engooma n’ennyimba ez’ekinnansi.<ref>https://link.springer.com/chapter/10.1057/978-1-137-55585-4_18</ref> Mu bivulu by’ekibinja, abazinyi bakwataganya entambula zaabwe, ne bakola omuziki ogw’obumu era ogusikiriza.<ref>https://nexusmedia.ug/understanding-ankoles-beautiful-culture-dance-meaning/</ref>
== Enkwatagana obw’omulembe ==
Zikozesebwa mu bikujjuko by’eggwanga, ebikujuko by'obuwangwa, n’emikolo gy’eby'obulambuzi, nga zikuuma amazina g’ennono eri emirembe egijja.<ref>{{Cite web |last=Myuganda |date=2024-09-16 |title=Cultural festivals in Uganda {{!}} My Uganda |url=https://www.myuganda.co.ug/cultural-festivals-in-uganda/ |access-date=2025-02-23 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-03-17 |title=Kitara Cultural Tours, Cultural Village and Cultural Festivals |url=https://kitararcc.com/2024/03/17/kitara-cultural-tours-cultural-village-and-cultural-festivals/ |access-date=2025-02-23 |website=Kitara Foundation for Regional Tourism: Transforming Communities through Travel Partnerships |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Events in Uganda: festivals & popular events - Exoticca |url=https://www.exoticca.com/us/africa/east-africa/uganda/events |access-date=2025-02-23 |website=www.exoticca.com/us |language=en-us}}</ref>Bannayuganda abamu nga bayimbi batadde Ebinyege mu muziki ow'omulembe ow'ensangi gino gwebabeera bakuba, ne bakwataganye amaloboozi g'ekinaansi n'ebivuga eby'omulembe.<ref>{{Cite web |last=Myuganda |date=2024-09-16 |title=Cultural festivals in Uganda {{!}} My Uganda |url=https://www.myuganda.co.ug/cultural-festivals-in-uganda/ |access-date=2025-02-23 |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Music_of_Uganda|Muziki wa Uganda]]
* [[:en:Culture_of_Uganda|Obuwangwa bwa Uganda]]
* [[:en:Endongo|Endongo]]
* [[:en:List_of_African_musical_instruments|Olukalala lw'ebivuga mu Afrika]]
* [[Bakisimba]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
f1zkz473fdgtwdu2tlplgq21j2wp8sf
DJ Shiru
0
13064
54963
52831
2026-06-13T19:57:08Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54963
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:DJ_Shiru.JPG|thumb|DJ Shiru ng'ayimba mu mpaka za Buzz Teenz Awards eza 2014 mu Kampala mu Uganda]]
'''Kiberu Bashir''' (yazaalibwa 27 ogwomusanvu 1986) Okuva e Nyendo, Masaka ,amannyiddwa n'erinnya lye ery'oku siteegi '''DJ SHIRU''' muyimbi munnayuganda [[wmfdashboard:courses/Wikimedia_Community_User_Group_Uganda/Luganda_Wikipedia_Mentorship_2026|muyimbi wa disiki]] era pulodyusa wa ddisiki. Omulimu gwe yagutandikira ku myaka emito ng’agoberera muganda we, DJ Rota omututumufu mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]] . Ye mutegesi wa pulogulaamu ya DanceFloor ku emu ku siteegi za Uganda ezisinga obukulu [[97.7 Record FM]].<ref>{{Cite web |date=2019-08-24 |title=Record FM's DJ Shiru Fills Club Ambiance To The Brim! |url=https://ejazzug.com/record-fms-dj-shiru-fills-club-ambiance-to-the-brim/ |access-date=2019-12-06 |website=E-Jazz UG |language=en-GB |archive-date=2019-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191206163214/https://ejazzug.com/record-fms-dj-shiru-fills-club-ambiance-to-the-brim/ |url-status=dead }}</ref>
DJ Shiru ategeka emikolo buli mwaka omuli: The Mega-Shirumatic Experience <ref>"Mega Shirumatic experience back". ''The Kampala Sun''. Archived from the original on 8 December 2019. Retrieved 8 December 2019.</ref> ne East African Deejayz Carnival.
== Laba ne ==
* [[Jose Chameleone|Jose Chameleone, omusajja omulala]]
* DJ asinga omwaka 2013 "Hipipo Awards" <ref>{{Cite web |date=2013-02-10 |title=HiPipo Music Awards 2013 winners. |url=https://theedgeafrica.wordpress.com/2013/02/10/hipipo-music-awards-2013-winners/ |access-date=2019-12-08 |website=The Edge Africa |language=en}}</ref>
* DJ asinga omwaka 2014 "Hipipo Awards" <ref>{{Cite web |title=Bebe bags six trophies at hipipo music awards |url=https://www.monitor.co.ug/artsculture/Entertainment/Bebe-bags-six-trophies-at-hipipo-music-awards/812796-2200546-dn9aa/index.html |access-date=2019-12-08 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref>
* DJ asinga omwaka 2015/16 "Hipipo Awards" <ref>{{Cite web |title=Winners at HiPipo Music Awards 2015 {{!}} TheLead™ |url=http://www.thelead.ug/news/winners-at-hipipo-music-awards-2015 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191208180312/http://www.thelead.ug/news/winners-at-hipipo-music-awards-2015 |archive-date=8 December 2019 |access-date=2019-12-08 |website=www.thelead.ug}}</ref>
* Yawangudde engule ya Lifetime Achievement Award ng'ajaguza emyaka 10 egy'okuwangula engule za 2016 "Buzz Teen Awards" <ref>{{Cite web |last=Sqoop |date=13 May 2016 |title=DJ Shiru to receive lifetime achievers award – Sqoop – Its deep |url=http://www.sqoop.co.ug/201605/four-one-one/dj-shiru-to-receive-lifetime-achievers-award.html |access-date=2019-12-08 |language=en-US}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
anapfzbzbqime957nh3sfrgx0m76bei
Cuthbert Joseph Obwangor
0
13189
54895
49050
2026-06-13T12:00:08Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54895
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Cuthbert Joseph Obwangor''' (1 Ogwekkuminogumu 1920 – 19 Ogwokutaano 2012) Munnayuganda eyali minisita era omubaka wa Paalamenti mu Uganda okumala ebbanga. Yali minisita era [[:en:Political_prisoner|omusibe w’ebyobufuzi]] mu gavumenti ya [[:en:Milton_Obote|Apollo Milton Obote]] oluvannyuma lw’okuwakanya Obote okwongezaayo obuyinza nga Obwangor akyali minisita.<ref name=":7">{{Cite web |last=Mubangizi |first=Michael |date=22 May 2012 |title=Feature: The life and times of Cuthbert Obwangor |url=https://www.observer.ug/features-sp-2084439083/57-feature/18873-feature-the-life-and-times-of-cuthbert-obwangor |archive-url=https://web.archive.org/web/20190420032434/https://www.observer.ug/features-sp-2084439083/57-feature/18873-feature-the-life-and-times-of-cuthbert-obwangor |archive-date=2019-04-20 |access-date=20 April 2019 |work=The Observer}}</ref>
== Obuto bwe ==
Cuthbert Joseph Obwangor yazaalibwa ku kyalo Kiiya, mu Muluka gwa Omasia mu [[:en:Katakwi_District|Disitulikiti y'e Katakwi]], mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|Buvanjuba bwa Uganda]] nga 1 Ogwekkuminoogumu 1920.<ref name=":9">{{Cite book |year=1968 |title=Who's Who in East Africa 1967–68 |publisher=Marco Publishing Ltd, Nairobi |edition=First |location=Nairobi |pages=238}}</ref> Ava lu lubu lwa [[:en:Teso_people|Iteso]].<ref>{{Cite web |last=Odongtho |first=Charles |title=Museveni Mourns Former Minister Obwangor |url=http://ugandaradionetwork.com/story/museveni-mourns-former-minister-obwangor |archive-url=https://web.archive.org/web/20190420032240/https://ugandaradionetwork.com/story/museveni-mourns-former-minister-obwangor |archive-date=2019-04-20 |access-date=20 April 2019 |website=Uganda Radio Network}}</ref>
=== Emisomo gye ===
Yasomera mu ssomero lya [[:en:Ngora|Ngora]] [[:en:Catholic_Church|Catholic Church]] Primary School. Oluvannyuma ne yegatta Nyenga Seminary, oluvannyuma n'agenda mu [[:en:Namilyango_College|Namilyango College]] okuva mu 1939 okutuuka mu 1941, [[:en:City_College_Coventry|City College Coventry]] n'essomero lya Railway Traffic School e [[:en:Nairobi|Nairobi]], [[:en:Kenya|Kenya]] okuva mu 1942 okutuuka mu 1946.<ref name=":8">{{Cite book |last=Wilson |first=E. G. |year=1966 |title=Who's Who in East Africa 1965 – 1966 |publisher=Marco Publishers (Africa) Limited |location=[[Nairobi]], [[Kenya]] |pages=390}}</ref>
== Emirimu gye ==
=== Bizinensi ===
Oluvannyuma lw’okutikkirwa mu ssomero ly’ebidduka by’eggaali y’omukka erya Railway Traffic School, Obwangor yakolera e Kenya mu kitongole ky’eggaali y’omukka ekya [[:en:East_African_Railways_and_Harbours_Corporation|East African Railways and Harbors Corporation]] nga tannadda mu Uganda mu 1951.<ref name=":14">{{Cite book |last=Deutsche Afrika-Gesellschaft |year=1965 |title=Afrikanische Köpfe 1962–1965 |publisher=27 Lieferungen, Bonn}}</ref> Yasooka kuyingira eby'obufuzi mu Kenya, bwe yali akolera [[:en:Jomo_Kenyatta|Jomo Kenyatta]] n’olukiiko olufuzi olwa [[:en:Kenya_African_National_Union|Kenya African National Union]]. Bwe yakomawo mu [[:en:Teso_sub-region|Ttundu ttundu lye Teso]], yafuuka omusuubuzi omututumufu mu Magoro naddala mu katale k’e Magoro gye yazimba n’okuddukanya ekifo awalirwa emmere.<ref>{{Cite book |last=Friis-Hansen |first=Esbern |date=12 July 2017 |title=Decentralized Governance of Adaptation to Climate Change in Africa |url=https://books.google.com/books?id=TxwxDwAAQBAJ&q=magoro+teso&pg=PA123 |publisher=CABI |isbn=9781786390769 |language=en}}</ref>
=== Omulimu gw’ebyobufuzi ===
==== Nga Uganda tennafuna Mefuga ====
Mu 1952, Obwangor yayingira [[:en:Politics_of_Uganda|eby'obufuzi bya Uganda]] . Yalondebwa ku lukiiko lwa Disitulikiti y'e [[:en:Teso_sub-region|Teso]] era n'alondebwa okukiikirira Disitulikiti y'e [[:en:Teso_sub-region|Teso]] mu lukiiko lw'ababaka ba Paalamenti olwa [[:en:Uganda_Legislative_Council|Uganda Legislative Council]] olwasooka mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] mu kiseera [[:en:British_Empire|ky'obufuzi bw'amatwale ga Bungereza]] nga [[:en:Uganda|Uganda]] ye [[:en:Uganda_Protectorate|Uganda Ettwaale]]. Yali mmemba eyatandikawo ekibiina kya [[:en:Uganda_National_Congress|Uganda National Congress]], ekibiina ky'ebyobufuzi ekyasooka mu mateeka mu Uganda ng'oluvannyuma kyafuulibwa [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] mu 1960.<ref name=":10">{{Cite book |last=Apter |first=D E |year=1961 |title=The Political Kingdom in Uganda |publisher=[[Princeton University Press]] |location=[[Princeton, New Jersey|Princeton]], [[New Jersey]] |pages=334}}</ref>
==== Gavumenti ya Obote ====
Oluvannyuma lwa [[:en:Independence_of_Uganda|Uganda okufuna obwetwaze]], [[:en:Uganda_Legislative_Council|olukiiko lw’ababaka ba Uganda]] olwa [[:en:Uganda_Protectorate|Uganda Ettwaale]] lwasatululwa ku Lwokubiri nga 9 Ogwomwenda 1962, ne lukyusibwa ku Lwokusatu nga 10 Ogwomwenda 1962 [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] eyetongodde eya [[:en:Republic_of_Uganda|Republic of Uganda]] eyakafuna obwetwaze.<ref>{{Cite web |year=2016 |title=History of Parliament |url=https://www.parliament.go.ug/page/history-parliament |archive-url=https://web.archive.org/web/20190421214401/https://www.parliament.go.ug/page/history-parliament |archive-date=21 April 2019 |access-date=21 April 2019 |website=Parliament of the Republic of Uganda}}</ref> Obwangor yaddamu okukiikirira [[:en:Teso_people|Teso]] mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]. Enkaayana z’amawanga zaali zitiisa okubuna oluvannyuma lw’okwefuga kwa Uganda, era amawanga gaali gatuuma amannya ga bakabaka okulwanirira amawanga gaabwe, era [[:en:Teso_people|Abateeso]] abaali tebalina kabaka mu buwangwa ne bagezaako okutuuma Obwangor erinnya lya Kabaka wa Teso, kyokka Obwangor n’agaana kubanga yali yeewaddeyo eri Uganda erimu amawanga amangi.<ref>{{Cite book |last=Mwakikagile |first=Godfrey |date=February 2013 |title=Uganda: A Nation in Transition : Post-colonial Analysis |url=https://books.google.com/books?id=g2myl6FNC3UC&q=Ugandan&pg=PA12 |publisher=New Africa Press |isbn=9789987160358 |language=en}}</ref>
Obwangor yali mmemba eyeewaddeyo mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]], ekibiina kya Pulezidenti [[:en:Milton_Obote|Apollo Milton Obote]] ekyava mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Congress|Uganda National Congress]] nga tebannaba kwefuga. Obwangor yaweereza ng'omuwanika w'ekibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] okuva ekibiina kino lwe kyatondebwawo mu 1960 okutuuka mu 1967, mu kiseera ekyo yalabirira ensimbi z'okuzimba ekizimbe kya Uganda House.
Ku mulembe gwa [[:en:Milton_Obote|Apollo Milton Obote]], Obwangor yaweereza mu bifo bya baminisita bingi ng’ekitundu ku kabineti ye. [[:en:Milton_Obote|Apollo Milton Obote]] yadda mu bigere bya [[:en:Benedicto_Kiwanuka|Benedicto Kiwanuka]], Apollo Milton Obote yalonda Obwangor okubeera Minisita w’ensonga z’ebitundu, eyatwala obuvunaanyizibwa bwa [[:en:List_of_Ministers_of_Internal_Affairs_of_Uganda|Minisitule y’ensonga z’omunda]] okumala akaseera katono.<ref name=":152">{{Cite web |date=3 August 2012 |title=Uganda's first cabinet ministers in 1962 |url=https://www.monitor.co.ug/SpecialReports/ugandaat50/Uganda-s-first-cabinet-ministers-in-1962/1370466-1469962-1bm1yh/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190408154705/https://www.monitor.co.ug/SpecialReports/ugandaat50/Uganda-s-first-cabinet-ministers-in-1962/1370466-1469962-1bm1yh/index.html |archive-date=8 April 2019 |access-date=8 April 2019 |website=Daily Monitor}}</ref> [[:en:Felix_Kenyi_Onama|Felix Kenyi Onama]] naye asobola okwewozaako ku kifo kya Minisita w’ensonga z’omunda wakati wa 1962 ne 1964, anti yeyali Minisita w’emirimu n’abakozi. Omulimu ogwo gwatwala obumu ku buvunaanyizibwa obulala obwa Minisita w'ensonga z'omunda ng'okukulembera poliisi ya Uganda eyali emanyikiddwa nga [[:en:Uganda_National_Police|Uganda National Police Force]].<ref name=":162">{{Cite book |last=Taylor |first=Sidney |date=1967 |title=The New Africans: A Guide to the Contemporary History of Emergent Africa and Its Leaders |url=https://books.google.com/books?id=qYcaAAAAIAAJ |publisher=Putnam |language=en}}</ref> Obwangor ne [[:en:Felix_Onama|Felix Kenyi Onama]] baasikirwa mu mirimu gyabwe mu 1964 [[:en:Basil_Kiiza_Bataringaya|Basil Kiiza Bataringaya]], eyali alondeddwa okukulira Minisitule y'ensonga z'omunda eyali y'akatondebwawo, oluvannyuma n'etuumibwa [[:en:List_of_Ministers_of_Internal_Affairs_of_Uganda|Minisitule y'ensonga z'omunda]]. Bataringaya yakwata omulimu guno oluvannyuma lw’okukyusakyusa ebibiina n’ayingira gavumenti ya Obote.<ref name=":172">{{Cite book |last=Seftel |first=Adam |date=1994 |title=Uganda: the rise and fall of Idi Amin: from the pages of Drum |url=https://books.google.com/books?id=ws0tAQAAIAAJ&q=Uganda:+the+rise+and+fall+of+Idi+Amin:+from+the+pages+of+Drum |publisher=Bailey's African Photo Archives Production |isbn=9780958384667 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20190112062506/https://books.google.com/books?id=ws0tAQAAIAAJ&q=Uganda:+the+rise+and+fall+of+Idi+Amin:+from+the+pages+of+Drum&dq=Uganda:+the+rise+and+fall+of+Idi+Amin:+from+the+pages+of+Drum&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjnuPrOmuLfAhXpm-AKHbQ0Ca0Q6AEwAHoECAEQAg |archive-date=12 January 2019}}</ref>
Oluvannyuma lw'okuva mu [[:en:List_of_Ministers_of_Internal_Affairs_of_Uganda|Minisitule y'ensonga z'omunda]], Cuthbert Joseph Obwangor yafuuka [[:en:List_of_Ministers_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_of_Uganda|Minisita w'ebyamateeka ne Ssemateeka]] mu 1964, ng'adda mu bigere bya [[:en:Grace_Ibingira|Grace Ibingira]].<ref name=":112">{{Cite book |date=1964 |title=Bulletin |url=https://books.google.com/books?id=smgbAQAAMAAJ |publisher=International Commission of Jurists |language=en}}</ref><ref name=":122">{{Cite book |date=1966 |title=The Constitution of Uganda, 15th April, 1966 |url=https://books.google.com/books?id=qW4NAQAAIAAJ |publisher=Govt. printer (Uganda) |language=en}}</ref><ref name=":132">{{Cite book |date=1965 |title=Official Report |url=https://archive.org/details/v2hansard1965ontauoft |language=en}}</ref> Era yakwata omulimu gwa Minisita w’amayumba n’abakozi mu Gwokubiri 1966, n’aweereza mu kifo ekyo mu kiseera kye kimu n’okubeera Minisita w’ebyamateeka ne Ssemateeka wa Uganda. Yasigala nga Minisita w'ebyamateeka ne Ssemateeka era Minisita w'amayumba n'abakozi okutuusa mu Gwokutaano 1966, lwe yafuuka Minisita w'ebyobusuubuzi n'amakolero mu Uganda.
==== Okusibibwa ====
Obwangor, eyali minisita w’ebyobusuubuzi n’amakolero mu Uganda mu kiseera ekyo, okuganja kwe kwali kutandise okusereba mu maaso ga Pulezidenti [[:en:Apollo_Milton_Obote|Apollo Milton Obote]] bwe yayogera ng’awagira okuziyiza obuyinza bwa pulezidenti mu Uganda,<ref>{{Cite journal |last=Kasfir |first=Nelson |year=1967 |title=The 1967 Uganda Constituent Assembly Debate |journal=Transition |issue=33 |pages=52–56 |doi=10.2307/2934118 |issn=0041-1191 |jstor=2934118}}</ref> nga bino wammanga byaggiddwa mu lupapula lwa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] n’okwogera kwe nga 11 Ogwomusanvu 1967:
Oluvannyuma lw’obutakkaanya buno n’okusindikibwa emabega ku [[:en:Milton_Obote|Apollo Milton Obote]] okutwala obuyinza obw’enjawulo, Obwangor yagobwa ku kifo kye nga Minisita w’ebyobusuubuzi n’amakolero mu Uganda. Nga 19 Ogwekkumineebiri 1969, waaliwo okugezaako okutta [[:en:Apollo_Milton_Obote|Apollo Milton Obote]], ekyamuviirako n'okumulumya.<ref>{{Cite journal |last=First |first=Ruth |year=1971 |title=Uganda: The Latest coup d'état in Africa |journal=The World Today |volume=27 |issue=3 |pages=131–138 |issn=0043-9134 |jstor=40394478}}</ref> Okugezaako okutta abantu kigambibwa nti kwakulemberwa abantu babulijjo [[:en:Baganda|Abaganda]].<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1971/01/27/archives/leader-feared-military-coup-in-kampala-for-months.html|title=Leader Feared Military Coup in Kampala for Months|last=Mohr|first=Charles|date=27 January 1971|work=The New York Times|access-date=22 April 2019|issn=0362-4331}}</ref> Wadde nga kino kyaliwo, Obwangor wamu ne [[:en:Benedicto_Kiwanuka|Benedicto Kiwanuka]], [[:en:Paul_Ssemogerere_(politician)|Paul Ssemogerere]], Mathias Ngobi n'abalala baakwatibwa, ku biragiro ebigambibwa nti byali bya [[:en:Basil_Kiiza_Bataringaya|Basil Kiiza Bataringaya]] ne [[:en:Soroti|Felix Kenyi Onama]]. Obwangor yakwatibwa mu maka ge e [[Soroti]] bwe yali ewuwe n’abaana be. Yatwalibwa mu kkomera ly'e Luzira erya [[:en:Luzira_Maximum_Security_Prison|Luzira Maximum Security Prison]] ng’abaamuyisa [[:en:Mbale|Mbale]], era n’asibibwa mu kkomera ly’e Luzira Maximum Security Prison. Mu mboozi eyakafubo gye yawa mu 2012, Obwangor yalumiriza nti olw'okuba yali [[:en:Political_prisoner|musibe wa byabufuzi]], "tewali kuyisibwa bubi" bwe yali asibiddwa mu kkomera lya [[:en:Luzira_Maximum_Security_Prison|Luzira Maximum Security Prison]].
Nga 2 Ogwokubiri 1971, [[:en:Heads_of_State_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] omuggya [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] yayimbula Obwangor, wamu n'[[:en:Political_prisoner|abasibe b’ebyobufuzi]] abalala mu [[:en:Uganda|Uganda]].<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1971/01/29/archives/ugandas-new-ruler-releases-55-political-prisoners.html|title=Uganda's New Ruler Releases 55 Political Prisoners|date=29 January 1971|work=The New York Times|access-date=22 April 2019|issn=0362-4331}}</ref>
==== Omulimu gwe yakola oluvannyuma lw’okuyimbulwa ====
Obwangor yaddamu okuyingira ekisaawe ky’ebyobufuzi oluvannyuma lw’okuyimbulwa, n’addamu okwegatta ku kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People’s Congress]] oluvannyuma lw’ekibiina okugoba Obwangor okumala akaseera oluvannyuma lw’omukulembeze w’ekibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People’s Congress]] okusiba Obwangor. Mu 1982, Obwangor yakyusa n'ayingira ekibiina kya [[:en:Democratic_Party_(Uganda)|Democratic Party of Uganda]]. Mu 1984, Obwangor yatandikawo ekibiina kya Nationalist Liberal Party ng’ali wamu ne Tiberio Okeny Atwoma, [[:en:Anthony_Ochaya|Anthony Ochaya]], ne Francis Bwengye.<ref name=":142">{{Cite news|url=https://allafrica.com/stories/201210140440.html|title=Uganda: Veteran Democratic Party VP Dies, Aged 87|last1=Aber|first1=Patience|date=14 October 2012|work=New Vision|access-date=26 November 2018|last2=Langalanga|first2=Tony}}</ref> Ekibiina kya Nationalist Liberalist Party kyali kibiina ekyayawukana okuva mu kibiina ekivuganya gavumenti ekyali kikulembera mu kiseera ekyo, [[:en:Democratic_Party_(Uganda)|Democratic Party of Uganda]].<ref>{{Cite book |last1=Bute |first1=Evangeline |year=2016 |title=The Black Handbook: The People, History and Politics of Africa and the African Diaspora |last2=Harmer |first2=H. J. P. |publisher=Bloomsbury Publishing |isbn=9781474292870 |pages=272}}</ref> Ekibiina kya Nationalist Liberal Party kyatondebwawo nga kyanukula eyali akola nga Ssaabawandiisi w’ekibiina kya [[:en:Democratic_Party_(Uganda)|Democratic Party]] Tiberio Okeny Atwoma okusomooza [[:en:Paul_Kawanga_Ssemogerere|Paul Kawanga Ssemogerere]] ku bukulembeze bw’ekibiina kya [[:en:Democratic_Party_(Uganda)|Democratic Party (Uganda)]] nga tasobola.<ref name=":142" />
Mu 1986, Obwangor yava mu kibiina kya Nationalist Liberal Party, n’ayingira ekibiina kya [[:en:Yoweri_Museveni|National Resistance Movement]] ekikulemberwa Pulezidenti wa Uganda, [[Yoweri Museveni]]. Yalondebwa [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]] mu 1989 okuweereza nga mmemba w’akakiiko ka Ssemateeka wa Uganda akaali kakulemberwa [[:en:Benjamin_Josses_Odoki|Omulamuzi Benjamin Josses Odoki]], akaaweebwa omulimu gw’okutereeza [[:en:Constitution_of_Uganda|Ssemateeka wa Uganda]].<ref>{{Cite journal |last=Cullimore |first=Charles |year=1994 |title=Uganda: The Making of a Constitution |journal=The Journal of Modern African Studies |volume=32 |issue=4 |pages=707–711 |doi=10.1017/S0022278X00015949 |issn=0022-278X |jstor=161573 |s2cid=154815713}}</ref>
Mu 1997, Obwangor yava mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]], n'addamu okwegatta ku kibiina kye eky'ebyobufuzi ekyasooka ekya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]], wadde nga yabavaako oluvannyuma lw'emyaka ena ng'afuuka eyeetongodde mu by'obufuzi okutuusa lwe yafa, n'ategeeza mu mboozi eyakafubo gye yawa mu 2007 nti "ebyobufuzi biringa mpewo, otambula n'embeera n'ebbugumu ery'ekiseera ekyo".
Obwangor era yali yeewaddeyo okutumbula eby'enjigiriza eri abaavu mu Uganda. Wakati wa 1986 ne 1990 mu kiseera [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|ky’obuyeekera bw’eggye lya Lord’s Resistance Army]], bangi ku bantu abaali bafunye obuzibu baddukira mu kibuga [[:en:Soroti|Soroti]] ekyali kitebenkedde okusinga ku birala, ekibuga Obwangor mwe yazaalibwa. Kino kyaviirako Obwangor okuyambako okutandikawo essomero ly’abaana ababundabunda e Moru Apesur mu kibuga kye [[:en:Soroti|Soroti]].<ref name=":18">{{Cite web |last1=Otim |first1=Richard |last2=Otage |first2=Stephen |date=21 April 2012 |title=Obwangor: The Teso Icon dies |url=https://mobile.monitor.co.ug/News/2466686-1409958-format-xhtml-tnkru4/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190422160411/https://mobile.monitor.co.ug/News/2466686-1409958-format-xhtml-tnkru4/index.html |archive-date=22 April 2019 |access-date=20 April 2019 |work=The Daily Monitor}}</ref>
== Okufa kwe ==
Obwangor yafa nga 18 ogwokutaano 2012 ku myaka 93 egy’obukulu. Yafiira mu maka ga muwala we, Angela Margaret Itinot, e Omodoi, [[:en:Soroti|Soroti]], [[:en:Uganda|Uganda]]. Obwangor yaweebwa ekitiibwa ky'okuziikibwa gavumenti okunene okwafuuka ensonga z’ebyobufuzi. Bannakibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] balwanagana n'aba [[:en:Katakwi|National Resistance Movement]] mu kuziika e [[Katakwi]] ku ani alina okwogera, ng'aba National Resistance Movement bagamba nti ekibiina kya Uganda People's Congress kyalagajjalira Obwangor mu kiseera weyali abeetagira era n'olwekyo omubaka [[:en:Olara_Otunnu|Olara Otunnu]], omukulembeze w'ekibiina kya Uganda People's Congress, yandigaaniddwa okwogera, ekintu ekyavaamu okuyomba mu kuziika Otunnu lwe yakkirizibwa okwogerako mu kuziika.<ref>{{Cite web |last1=Emwamu |first1=Simon Peter |last2=Otim |first2=Richard |date=6 January 2012 |title=Opposition, NRM clash at Obwangor's funeral rites |url=https://mobile.monitor.co.ug/News/Opposition--NRM-clash-at-Obwangor-s-funeral-rites/2466686-1417988-format-xhtml-151fr6k/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20190422210706/https://mobile.monitor.co.ug/News/Opposition--NRM-clash-at-Obwangor-s-funeral-rites/2466686-1417988-format-xhtml-151fr6k/index.html |archive-date=22 April 2019 |access-date=21 April 2019 |website=Daily Monitor}}</ref>
=== Ekitiibwa ===
Obwangor House ku [[:en:Teso_College_Aloet|Teso College Aloet]] yatuumiddwa erinnya lino okussa ekitiibwa mu Cuthbert Joseph Obwangor.<ref>{{Cite web |title=Teso College Aloet: Our Campus Infrastructure |url=https://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/campus-infrastructure/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20190422040150/https://www.tesocollegealoet.sc.ug/about-teso-college/campus-infrastructure/ |archive-date=22 April 2019 |access-date=22 April 2019 |website=[[Teso College Aloet]]}}</ref> Omukutu gw’essomero lino gugamba nti:
== Obimukwatako eby'omunda ==
Yazimba amaka ge, Alakara House ku luguudo oluyitibwa Obwangor Road [[Soroti]], Uganda mu 1968. Yabeerangayo n’abaana be munaana ne mukyala we Anna Maria Abura.
Obwangor Mukatoliki.<ref>{{Cite news|url=https://allafrica.com/stories/200510130269.html|title=Uganda: Teso Mourns 'Father of Nation'|last1=Otim|first1=Richard|date=13 October 2005|work=All Africa|access-date=16 April 2019|publisher=New Vision|last2=Naulele|first2=Simon}}</ref>
== Ebijuliziddwa n’ebiwandiiko ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
19mgg1ws9jm67rxn12wwy7nehwjuxmp
Dani Wadada Nabudere
0
13288
54996
52160
2026-06-13T22:00:34Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54996
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Dani Wadada Nabudere''' (15 Ogwekkumineebiri 1932 – 9 Ogwekkuminoogumu 2011) yali [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyivu, [[:en:Pan-Africanist|Omulwanirizi w'enkolagana mu mawanga ga Africa]], munnamateeka, munnabyabufuzi, omuwandiisi, [[:en:Political_scientist|munnasaayansi w'ebyobufuzi]], era omukugu mu nkulaakulana. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Yunivasite y’Obusiraamu]] era nga ye dayirekita w’ekitongole kya [[:en:Marcus_Garvey_Pan-Afrikan_Institute|Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute]],e [[:en:Mbale|Mbale]] mu Uganda.
Omulimu gwe ogw’ebyobufuzi, ogw’amagezi n’ogwabantu mu bitundu gw'amala ekiseera ekyasukka mu kitundu ky’ekyasa ng’akola emirimu gya gavumenti. Yali mwogezi, mukubiriza w'abantu era nga muwandiisi wa bitabo bingi. Mu nsonga ze yawandiikako mwalimu [[:en:Food_security|obusobozi bw'abantu okufuna emmere emala]], emirembe, ensibuko z’okumanya, omulimu gwa Africa mu kwongera obuntu bulamu mu nsi, okuyiga mu bulamu bwonna, obwegassi okusala ensalo, [[:en:Political_economy|ebyenfuna mu byobufuzi]] by’ensi yonna, [[:en:Pan-Africanism|Obulwanirizi bw'enkolagana mu mawanga ga Africa]], okulwanirira [[:en:Commons|ebiruubirirwa ebyawamu]], obwenkanya mu kutegeera, ebifo awaggyibwa okumanya mu bantu, enfuga ey’okuzzaawo, ebyenfuna, n’obwenkanya.
Pulofeesa Nabudere yali [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w’obwenkanya owa Uganda]] mu 1979 ate [[:en:Minister_of_Culture,_Community_Development,_and_Rehabilitation_of_Uganda|Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu, n’okuddaabiriza Uganda]] mu 1979–1980 mu Gavumenti ya Uganda ey’ekiseera eya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|UNLF]] . Yali Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannassaayansi w’ebyobufuzi mu Africa ekya African Association of Political Science eyasooka <ref name="obituary">https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>era omumyuka wa pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannanssaayansi w'ebyobufuzi mu nsi yonna ekya [[:en:International_Political_Science_Association|International Political Science Association]] (IPSA) okuva mu 1985 okutuuka mu 1988. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (February 2024)">citation needed</span></nowiki>'' ]</sup> Ye yali mutandisi era omukulu w’ettendekero lya Marcus Garvey Pan-Afrikan Institute (MPAI), [[:en:Mbale|Mbale]], Uganda. Mu myaka kkumi egyasembayo egy’obulamu bwe, Nabudere yali yakola ku ky’okutandikawo ebibiina by’abantu aba wansi okuyamba abantu b’omu byalo n’okusitula amaloboozi gaabwe ku nsonga ezikwata ku bulamu bwabwe. <ref>https://books.google.com/books?id=9QqHFqR3NqgC</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Dani Wadada Nabudere yazaalibwa nga 15 Ogwekkumineebiri 1932, e [[:en:Budadiri|Budadiri]], Uganda, mu maka g’oku kyalo Bumayamba e Buyobo. <ref name="Hansard2011">https://www.parliament.go.ug/cmis/views/dea3dd9d-1a1e-41a5-82ab-e75033267734%253B1.0</ref>
Nabudere yasomera [[:en:Bugisu|Bugisu]] oluvannyuma n'amaliririza ku ssomero lya [[:en:Aggrey_Memorial_College|Aggrey Memorial College]] [[:en:Bunamwaya|e Bunamwaya]]. Yafuuka omukozi ku post wandiisi wa posta okumala emyaka egiwerako, nga tannasaba kusoma mateeka mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . <ref name="Observer2006">https://web.archive.org/web/20241202014441/http://archive.observer.ug/specials/prison/prison200611231.php</ref> Ku ntandikwa y'emyaka gya 1960 yagenda e Bungereza okusoma amateeka, era n'afuna Diguli esooka mu Mateeka mu 1963, era n'akkirizibwa nga [[:en:Barrister_at_Law|Barrister at Law]], mu [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn]], London. <ref name="Hansard2011"/> <ref name="Wakholi2012">https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1485</ref>
== Emirimu gye ==
=== Mu kibiina kya Uganda Independence movement ===
Nabudere yalinnya mu byobufuzi by’eggwanga mu myaka gya 1960. Ng’akyali muyizi e London mu 1961, yali mmemba ku kakiiko akafuzi ak’ekibiina ekigatta abayizi ba Uganda ekya United Kingdom Uganda Students Association ng’ali wamu ne [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]], [[:en:Ateker_Ejalu|Ateker Ejalu]], [[:en:Chango_Machyo|Chango Machyo]], ne [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], nga bonna oluvannyuma baalina okukola ekinene mu byafaayo bya Uganda. Ekibiina kya UGASA kyali ky'enyigira mu kuyamba okusitula ebirowoozo by'obufuzi mu bavubuka Bannayuganda abasoma oba abakolera e Bungereza ne mu Bulaaya. Ekimu ku bikulu ebyakolebwa ekibiina kino kwe kunoonya ababaka ba palamenti ya Bungereza nga Uganda efuna obwetwaze. <ref name="pambazuka.net">https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570</ref> <ref name="newvision.co.ug">http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417</ref>
=== Okulwanirira eddembe mu gavumenti ya Obote ===
Bwe yakomawo okuva e Bungereza mu 1964, yatandika okukyayibwa mu kibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] oba UPC. UPC kyali kibiina kya Bannayuganda ekitaavanga ku nsonga. Ssaabawandiisi waayo mu kiseera ekyo, [[:en:John_Kakonge|John Kakonge]], yalina enkolagana ennene ne bannabyabufuzi abaali bakkiririza mu mwenkanonkano mu bantu bonna, era ng’alina abavubuka bangi abaali bamukkiririzaamu mu kibiina, nga mu bo mwe mwali Nabudere. Mu lukungaana lw’ekibiina e Gulu mu 1964, ab'okukkono baawangulwa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] n’obukulembeze bw’ekibiina obukulu. <ref>https://www.jstor.org/stable/42003279</ref>
Era yali, mukkiriza mu ndowooza y'aba [[:en:Marxist|Marxist]] ey'omwenkanonkano mu bantu b'eggwanga, eyitibwa ey'aba Komunisiti mu kiseera gavumenti ya UPC mu kiseera ekyo, bwe yali ewakanyizibwa ng'abantu bawakanya endowoooza eyo. Mu 1965 yagobwa mu kibiina nga bali wamu ne [[Kirunda Kivejinja]], [[:en:Jaberi_Bidandi-Ssali|Jaberi Bidandi-Ssali]], ne [[:en:Kintu_Musoke|Kintu Musoke]] . Kyokka ne bwe yagobwa mu UPC, Nabudere yasigala ng’avuganya ekiwayi kya Obote nga mugumu wamu ne banne. Mu kiseera kye kimu, Nabudere ne [[:en:Raiti_Omongin|Raiti Omongin]] baali baakakola ekibiina [[:en:Maoist|ky’Abamao]] ekyasooka mu Uganda. Mu kiseera ekyo, Nabudere naye yali akoze kinene mu nteeseganya z'okwegatta wakati wa [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] ne [[:en:Tanganyika_(1961–1964)|Tanganyika]] .
Obote bwe yaggyawo ebibiina by’obufuzi n’alangirira eggwanga ery’ekibiina ekimu mu 1969, Nabudere yagwa mu buzibu bwe yagenda mu maaso n’okulwanirira ebibiina. Emabegako mu 1963, yali yatondawo ekibiina kya bannakyewa e Mbale ekyayitibwanga Uganda Vietnam Solidarity Committee nga omulimu gwakyo gwali gwa kukola kampeyini ez’okulwanyisa obufuzi bwa America n’obulumbaganyi bwayo mu Vietnam.
Mu Gwomwenda 1965, Nabudere yavunaanibwa omubaka wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] okutegeka "olukwe lw'abakomunisiti" okuggyako gavumenti. Mu Gwekkuminebiri 1969, oluvannyuma lw’okugezaako okutta Obote mu lukungaana lwa UPC, Nabudere (n'abalala) baakwatibwa ne bateekebwa mu kaduukulu mu mateeka ag’amangu. Yayimbulwa ku nkomerero y'Ogwekkumineebiri1970.
=== Wansi wa gavumenti ya Idi Amin ===
[[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yakwata obuyinza mu Gwolubereberye 1971, Bannayuganda abawerako ku ludda oluwakanya baasalawo okukolagana ne gavumenti ya Amin, kyokka mu bbanga ttono ne baggwaamu essuubi, era okutandika ne Rugumayo, abawerako ne balekulira gavumenti eno mu 1972. Nabudere yalondebwa Idi Amin mu 1971 nga ssentebe wa [[:en:East_Africa_Railways_and_Harbours|East Africa Railways and Harbors]] ng’asinziira e [[:en:Nairobi|Nairobi]],[[:en:Kenya|Kenya]], wabula mu 1974 mu kuwakanya obukambwe bwa Amin yalekulira n’agenda e [[:en:Tanzania|Tanzania]] gye yafuuka omu ku bakulembeze b’ekibiina ekyali kirwanyisa Amin. <ref name="pambazuka.net"/>
=== Emyaka gya 1970: Okuwangangusibwa e Dar Es Salaam n'''Okukubaganya ebirowoozo'' ===
Ng’omusomesa, Nabudere yali wa nkizo nnyo mu kukubaganya ebirowoozo oba dibeeti waakiri ez'emirundi esatu egy’amaanyi mu by’obufuzi n’eby’enjigiriza mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]] ku nkomerero y’emyaka gya 1960 n’emyaka kkumi egy’omu gy'o 1970. <ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,These%20academic%20and%20political%20debates%20were%20much%20discussed%20in%20the%20academic,active%20in%202021%2C%20and%20continue%20to%20publish%20on%20these%20same%20questions.,-Issues</ref> Okukubaganya ebirowoozo kuno okwalimu okuyigiriza, kwayatiikirira era kwagobererwa nnyo mu kiseera ekyo, era kwatondebwawo mu mulembe gw’amawanga ga Africa agaali gaakafuna obwetwaze, ng’abakulembeze b’ebyobufuzi nga [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]], [[:en:Kwame_Nkrumah|Kwame Nkrumah]], oba [[:en:Sekou_Touré|Sekou Touré]], n’abasomesa nga Nabudere, Mamdani, oba [[:en:Cheikh_Anta_Diop|Cheikh Anta Diop]] bonna bameggananga n’okutumbula, ensonga ezaakwatnfga ku miramwa okwali [[:en:African_Socialism|Obumu mu Africa]], [[:en:Marxism|Omuwenkanonkano mu bantu bonna]], n'endowooza z'[[:en:Pan-African|okuba N'obumu mu Mawanga ga Africa]], oba okukwata [[:en:Development_theory|endowooza y’enkulaakulana]] ey’amawanga g’ebweru mu mbeera za Afirica. <ref name="Tsmondo1975">https://www.cambridge.org/core/journals/african-issues/article/abs/from-panafricanism-to-socialism-the-modernization-of-an-african-liberation-ideology/6EFC759EB50451771317CD0C6E196224</ref>
Dibeeti eyasooka yali ekwata ku Tanzania, ekkubo mwe yali edda n’engeri gye yali eyinza okulaga ekkubo eri Africa yonna okutuuka ku kigendererwa ekisembayo eky'obumu. Okusinga yali ku kubaganya birowoozo mu bagumu mu Tanzania, oluusi nga beegattibwako abalala okuva ebweru wa Tanzania nga [[:en:Walter_Rodney|Walter Rodney]] ne Nabudere. <ref name="Nursey-Bray1980">https://www.jstor.org/stable/721632</ref>
Ey'okubiri yali ya kukubaganya birowoozo okusinga mu Bannayuganda abasomesa mu yunivasite eno naddala mu kitongole kya Sayansi w’Ensi, ku ngeri enjigiriza ebaddewo mu misomo gyabwe gy’eyinza okusoomoozebwa n’okukyusibwa okulaga embeera n’embeera z’Afirika. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary | Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary | Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref>
Eyokusatu yali ya kukubaganya birowoozo okusinga wakati w'aBannayuganda ku "Kasozi" nga [[:en:Makerere_University|Makerere University]] bwe yayitibwanga, era abaali babeera mu buwanganguse mu Buvanjubabwa Africa oluusi ne beegatta n'abalala ne bwe baali ebweru w'o [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Africa]]. <ref name="YTandon2021">https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/talkback-is-govt-finally-giving-in-to-policy-reversal-on-liberalisation--3529400</ref> Ekintu kino erudda kyaluŋŋamizibwa ekitabo kya Nabudere ekya ‘Imperialism and Revolution in Uganda’ (1980) n’okuwa ebirowoozo ku kitabo ekyo okwakolebwa [[:en:Mahmood_Mamdani|Mahmood Mamdani]], [[:en:Harkishan_Bhagat|Harkishan Bhagat]], ne [[:en:Karim_Hirji|Karim Hirji]] . Oluvannyuma okukubaganya ebirowoozo kuno kwaddamu okufulumizibwa ng’ekitabo ekyayitibwa ‘The Dar es Salaam Debate on Class, State and Imperialism’ (1982), ekyatereezebwa Yash Tandon, nga ennyanjula yakolebwa [[:en:Mohammad_Babu|Mohammad Babu]], Marxist eyali omumanyifu mu okuva e Zanzibar. <ref name="YTandon1982">https://www.equatorschool.org/wp-content/uploads/2021/07/Debates-on-State-Class-and-Imperialism-1-of-5-by-Yash-Tandon-z-lib.org_.pdf
</ref> ' ''Okukubaganya ebirowoozo''<nowiki/>' kwalina omugaso mu by'obwongo, mu kusomesa era n'ebyobufuzi n'obukodyo eri Uganda naye ne Africa [[:en:Third_world|n'ensi endala ezitannakulaakulana]] . <ref name="Ojwok1974a">https://www.equatorschool.org/wp-content/uploads/2021/07/Debates-on-State-Class-and-Imperialism-1-of-5-by-Yash-Tandon-z-lib.org_.pdf</ref> Amakulu g’okukubaganya ebirowoozo kuno, okwali kukwese nga kugenda mu maaso, geeyoleka bulungi mu myezi egyasooka egya 1979, ng’ensonga ezo zennyini zifuna ekifo eky’omugaso mu by’obufuzi oluvannyuma lwa Amin [[:en:Invasion_of_Kagera|okulumbwa Tanzania mu Gwekkumineebiri 1978]] . Tanzania yagaana obulumbaganyi buno kyokka mu kiseera ekyo [[:en:President_of_Tanzania|Pulezidenti wa Tanzania]] [[:en:Julius_Nyerere|Julius Nyerere]] yafuna obuzibu mu kusalawo. Yeeyongereyo e [[:en:Kampala|Kampala]], n'amagye ge bwe gatyo mu ngeri entuufu gafuuke "amagye agaawamba", oba agezeeko okuteekawo oludda lw'ebyobufuzi olwa Uganda olulina obumu olutaaliwo okutwala obuyinza bwa gavumenti? Yasalawo ku ekyo ekisembyeyo. Wabula okuteekawo obumu bw’enjuyi ezaali zitakwatagana mu Uganda ky'ali kirooto kyantiisa. <ref name="pambazuka.net"/>
=== Ekibinja ky’abantu bana n’ekibiina kya Uganda National Liberation Front ===
Mu kuddamu okunyumya ku kiseera ky’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Liberation_Front|Uganda National Liberation Front]] (UNLF), kyali kibiina ky’ebyobufuzi Bannayuganda abaali mu buwanganguse kyebeegattiramu okugoba Amin. Prof. [[:en:Edward_Rugumayo|Edward Rugumayo]], eyafuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa UNLF, agamba nti Nabudere yakola kinene nnyo mu kutondawo ekibiina kino ekyali eky’okununula abantu. Ekibiina kya UNLF bwe kyatandikibwawo olukiiko olufuzi olwamanyibwa nga [[:en:History_of_Uganda_(1979–1986)#Interim_period|National Consultative Council (NCC)]], Nabudere yalondebwa okuba ssentebe w’akakiiko kaalwo ak’ebyobufuzi. Yafuuka omukulembeze ow'enkizo mu NCC, ng’ali wamu ne Edward Rugumayo, Yash Tandon, ne [[:en:Omwony_Ojwok|Omwony Ojwok]] . Okutwalira awamu baali bamanyiddwa nga ‘Akabinja k'abana oba The Gang of Four’, <ref name="Mutibwa1992">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Dani+Wadada+Nabudere#:~:text=View-,Mutibwa%2C%20Phares%20Mukasa.%20Uganda%20since%20independence%3A%20A%20story%20of%20unfulfilled%20hopes.%20Africa%20World%20Press%2C%201992.,-Issues</ref> : 128, 128 . 135. Nga erinnya baaliggya ku kabinkja k'aba China abaali abakomunisiti akaali kayitibwa [[:en:Gang_of_Four|Gang of Four]] akaayamba ennyo mu kuteekawo enkyukakyuka mu China gye baayita [[:en:Chinese_Cultural_Revolution|Chinese Cultural Revolution]]. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <ref name="Golooba-Mutebi">http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf</ref>
Mu gavumenti ya UNLF ey’ekiseera, Nabudere yalondebwa emirundi ebiri okubeera minisita wa gavumenti: mu 1979 yali Minisita w’ebyamateeka ate okuva mu 1979 okutuuka mu 1980, Minisita w’ebyobuwangwa, enkulaakulana y’abantu n’okuddaabiriza abantu. <ref name="Golooba-Mutebi">{{Cite journal |last=Golooba-Mutebi |first=Frederick |date=January 2008 |title=Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making |url=http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf |journal=Makerere University Crisis States Working Papers Series |issue=2 |issn=1749-1800}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFGolooba-Mutebi2008">Golooba-Mutebi, Frederick (January 2008). [http://www.lse.ac.uk/international-development/Assets/Documents/PDFs/csrc-working-papers-phase-two/wp27.2-collapse-war-and-reconstruction-in-uganda.pdf "Collapse, War and Reconstruction in Uganda. An analytical narrative on state-making"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Makerere University Crisis States Working Papers Series'' (2). [[ISSN (identifier)|ISSN]] [https://search.worldcat.org/issn/1749-1800 1749-1800].</cite></ref>
Gavumenti ya UNLF eyasooka ku mulembe gwa Pulezidenti [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] yamala ennaku mukaaga ku munaana zokka. Mu Gwomwenda 1979, yaggyibwa mu buyinza n’akalulu k’okuggyamu obwesige akaatwalibwa mu palamenti ey’enkyukakyuka, era NCC eyakubirizibwa Edward Rugumayo, n'emuggyako mu demokulasiya, n’asikizibwa Pulezidenti [[:en:Godfrey_Binaisa|Godfrey Binaisa]] . Enfuga ya Binaisa olwo yeeyaggyibwa mu buyinza akakiiko k’amagye aka UNLF akaakulemberwa Paulo Muwanga ne [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]], era kirabika kaawagirwa Tanzania.
=== Emyaka gya 1980 n’egyaddirira NRM ===
Okuwamba gavumenti kw’amagye okwaliwo nga 12 Ogwokutaano, 1980 kwasuula Binaisa ne kuteeka[[Paulo Muwanga]] mu buyinza, era kwaleeteera Nabudere okuddukira mu buwanganguse, nga n’abalala abasatu abaali mu ‘kabinja ka gang of four'. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary | Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary | Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref>
Mu 1982 Nabudere yagenda e [[:en:Helsingør|Helsingør]] mu [[:en:Denmark|Denmark]] ng'asomesa mu ssomero lya [[:en:Folk_High_School|Folk High School]] . Guno gwe gumu ku myaka gye yasinga okuvaamu ebibala ng’omuyivu. Yawandiika ekiwandiiko eky’emiko egisukka mu 300 ekiyitibwa ‘The Rise and Fall of Money Capital’, ekyafulumizibwa mu 1990 wansi w’ekibiina ekyali kiyitibwa [[:en:Africa_in_Transition|Africa in Transition]], ekibiina eky'atandikibwawo ab’oluganda [[:en:Yash_Tandon|Yash Tandon]] ne [[:en:Vikash_Tandon|Vikash Tandon]] . Okwekenenya ssente okuddamu okutunula mu Marx, Engels, Hilferding, [[:en:Rosa_Luxemburg|Rosa Luxemburg]], ne Keynes, bonna abajja wansi w’okukubaganya ebirowoozo kwa Nabudere. Nabudere yakola okwekenneenya ebyafaayo ku kusituka kwa ssente nga ssente (nga kwawukana ku nkulaakulana yaayo nga kapito), era n’akola okulagula nti ssente zijja kutuuka ekiseera ziwangule kapito n’oluvannyuma zisisinkane okugwa kwazo ng’ekintu eky’okuwola. Kino mu butuufu kye kyaliwo mu myaka ekkumi egyasooka egy'ekyasab kya 21, eky'amanyibwa mu mulembe gwaffe nga "financialization of capital". Kino Nabudere yali yakisuubira dda mu kiseera kye eky’okunoonyereza n’okuwandiika mu Helsingør. Oluvannyuma, ekitabo kino kyafulumizibwa Fahamu, nga kifunziddwa era ne kituumibwa, ‘The Crash of International Finance-Capital and Its Implications for the Third World’ (2009), nga Yash Tandon ye yawandiika ennyanjula. <ref name="pambazuka.net"/> <ref name="Simon2012">https://scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056244.2012.688646</ref>
Nabudere yabeera mu buwanganguse okutuusa mu 1993 Pulezidenti Museveni lwe yamuyita okudda mu ggwanga abeere mu [[:en:1994_Ugandan_Constituent_Assembly_election|lukiiko lwa Ssemateeka oba Consituent Assembly]] (CA). <ref>https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere</ref>
Mu kukomawo kwe, Nabudere, yafuuka omuvumirira wa Museveni ow'amaanyi. Mu bbanga lya CA, Nabudere emirundi mingi yakulembera abakiise b’Olukiiko ku walkouts nga tebakkiriziganya na bammemba ba CA abalala. Era yeegatta ne [[:en:Aggrey_Awori|Aggrey Awori]] ne bakola ekibiina kya National Caucus for Democracy (NCD), ekibiina ekyali kiteeka CA ku bunkenke. [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] <sup class="noprint Inline-Template"><span style="white-space: nowrap;">[ ''<nowiki><span title="Dead link tagged November 2017">enkolagana enfu ey'olubeerera</span></nowiki>'' ]</span></sup>
== Ettendekekero lya MPAI ne Afrikology ==
Nabudere yatandikawo ettendekero lya [[:en:Marcus_Garvey|Marcus Garvey]] Pan-Afrikan Institute (MPAI) e Mbale mu Uganda, ng'ekigendererwa kyalyo kyali kya kutondawo tterekero ly'okumanya ku ssaayansi wa Africa, firosofe, obusawo n'okumanya okulala ku Africa okw'edda kye yayita "Afrikology". <ref name="Osha2018">https://en.wikipedia.org/wiki/Wayback_Machine</ref> MPAI oluvannyuma yali ya kukulaakulana efuuke yunivasite, nga ye Chancellor-Designate eyasooka. <ref name="pambazuka.net">{{Cite web |date=5 March 2016 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary | Pambazuka News |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=4 March 2016 |access-date=25 August 2015}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 "Nabudere: An uncompromising revolutionary | Pambazuka News"]. 5 March 2016. Archived from [http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 the original] on 4 March 2016<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">25 August</span> 2015</span>.</cite></ref> <ref name="Nabudere2003">https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African+Journals/pdfs/political+science/volume8n1/ajps008001002.pdf</ref>
== Okufa kwe ==
Oluvannyuma lw’okulwala obulwadde bwa sukaali ne puleesa, Nabudere yafiira mu maka ge mu budde bw'okumakya nga 9 Ogwekkuminoogumu 2011. Yasikirwa mukyala we ne mutabani we n’abalala. <ref name="DailyMonitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-nabudere-is-dead-1503136</ref>
== Ebiwandiiko bye ebimanyiddwa ==
=== Ebitabo bye ===
* The Political Economy of Imperialism, 1976, Tanzania Publishing House and Zed Press, London;
* Essays on the theory and practice of Imperialism, 1979, Onyx Press, London;
* Imperialism in East Africa, 1980, Zed Press, London (in two volumes);
* Imperialism and Revolution in Uganda, 1980, Onyx Press, London;
* The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, SAPES Trust, 1989, Harare, Zimbabwe;
* Democracy and the One-Party State in Africa, Institut Für Afrika Kunde, Hamburg, Germany, 1989; yayambibwako P. Meynes mu kutereeza;
* The Rise and Fall of Money Capital, 1990, Afrika in Trust, Harare/London;
* Uganda Referendum 2000: Winners and Losers, Monitor Publications, Kampala;
* Pan-Africanism and Integration in Africa, 2002, SAPES Publications, Harare, Zimbabwe, yayambibwako Ibbo Mandaza mu kutereeza;
* The Global Capitalist Crisis and the Way Forward for Africa, Kampala, 2009.
* The Crash of International Finance Capital and its implications for the Third World, kyaddamu okufulumizibwa Ufahamu, London, 2009.
* Afrikology, Philosophy, and Wholeness: An Epistemology, Africa Institute of South Africa, PRETORIA, Ogwokubiri 2011.
=== Ebiwandiiko ebirala Ebyalondebwa ===
* [http://www.mail-archive.com/ugandanet@kym.net/msg19023.html Government should be clear on Obote]
* [https://books.google.com/books?id=v2jsIFo183cC&pg=PA33 Development theories, knowledge production and emancipatory practice] Chapter in 'The development decade? economic and social change in South Africa, 1994–2004', Vishnu Padayachee,
* [https://web.archive.org/web/20230805154102/http://fahamubooks.org/book/?GCOI=90638100417930 The Crash of International Finance-Capital and its Implications for the Third World] Archived 2023-08-05 at the Wayback Machine
* [http://www.mail-archive.com/ugandanet@kym.net/msg10931.html Brave Faces Won't Resolve New Crisis]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
* {{Cite web |last=Simon, D. |year=2012 |title=Remembering Dani Wadada NabudereDavid SimonDavid Simon. |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83572}}
* Ssemutooke, J. (2012). "Dani Nabudere, the constantly critical don." Retrieved August 2015, 2015, from [http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=629966&CatID=417] .
* {{Cite web |last=Tandon, Y. |year=2012 |title=Nabudere: An uncompromising revolutionary |url=http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304100437/http://www.pambazuka.net/en/category.php/obituary/83570 |archive-date=2016-03-04}}.
* {{Cite web |last=Sserunjogi, E. M. |date=2011-11-22 |title=Professor Nabudere, Marxist father of Afrikanism dies |url=http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035601/http://independent.co.ug/obituary/4-obituary/4914-prof-nabudere |archive-date=2016-03-04}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
[[Category:Bannabyabufuzi]]
1k6qwprs6lqft61fe4f4fz49wxkk35n
Dan Mubiru
0
13735
54992
51202
2026-06-13T21:57:32Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54992
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Daniel Mubiru''' yazaalibwa nga 25 Ogw'ekkumi, 1976 [[:en:Uganda|Munnayuganda]], [[:en:Midfielder|muzannyi wa]] mupiira mu [[:en:Ugandan_Premier_League|kiraabu ya Uganda]] [[Police FC (Uganda) .|eya Poliisi Jinja]], era nga asamba mu makati.
== Emirimu gye ==
Omupiira yagutandikira mu [[Kilaabu ya SC Villa|Villa SC]] mu [[:en:Ugandan_Premier_League|liigi ya Uganda]], nga tannagenda mu [[Police FC (Uganda) .|Poliisi Jinja]] mu 2003.
== Amawanga ag'ebweru ==
Mubiru yazannyira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga eya Uganda]] okuva mu 2002 okutuuka mu 2004 .
== Ebijjuliziddwa eby’ebweru ==
* Dan Mubiru at National-Football-Teams.com
67q1rces5gpy6na0zui8esul3zelzm3
Ibra Sekajja
0
13737
55006
53058
2026-06-14T08:28:16Z
Berniter
10779
55006
wikitext
text/x-wiki
== Emirimu gya kiraabu ==
Yazaalibwa mu Uganda, yasomera siniya ku ssomero lya [[:en:Ashburton_Community_School|Ashburton Community School]] okuva mu 2004 okutuuka mu 2009.
Ibra yasooka kulabibwa omunoonyi w’abazannyi (Scout) okuva mu [[:en:Crystal_Palace_F.C.|Crystal Palace]], Kiraabu y'[[:en:Premier_League|ekibinja kya babinnywera]] (Premier League), olw’ekitone kye eky'okukyanga omupiira bwe bwe yali azannya omupiira mu luzannya olwali ku Elmwood Primary School. Obwangu bwe, obukodyo,obujogoli n'obukugu mu kusala n'okubuusa buusa omulabe omupiira , (dribbling), obuwanvu bwe, n’obusobozi bwe mu kuteeba ggoolo, nga bino byonna byalengerwa ku myaka kkumi (10) .
Sekajja yasooka kuzannya mupiira mu Crystal Palace nga alaga obukugu bwe nga 30 Ogwokuna 2011, mu mupiira ogwali mu Hull City . Yateeba ggoolo ey’ekyenkanyi mu ddakiika ya kinanamumunana ng’asoose okukwata. Sekajja yali yefuze ekisaawe mu ddakiika ezisembayo enkulu mu mupiira guno, n’akakasa nti bagwa amaliri ne Hull ekyanyweza Palace obukuumi mu Championship . Yajaguzza okwevumba emabega emirundi esatu mu bbanga (‘triple backflip’.) <ref>{{cite web |date=30 April 2011 |title=Hull 1 – 1 Crystal Palace |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/13174367 |access-date=30 April 2011 |publisher=BBC Sport}}</ref>
Yawolwa Kettering Town ne Bromley wakati mu sizoni ya 2011–12, okufuna obumanyirivu mu ttiimu esooka.Olwo Milton Keynes Dons n'egula Sekajja ku bbanja nga 7 Ogwekkuminagumu 2012. Maneja Karl Robinson yategeezezza nti, "Ye kyennyini kye twetaaga mu ttiimu mu kiseera kino – muto, tatya era alina obwangu mukuzanya omupiira." <ref name="mkdons1">{{cite news|title=MK Dons sign Crystal Palace's Ibra Sekajja on loan|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/20243958|publisher=BBC Sport|access-date=19 January 2013}}</ref> Nga 24 Ogwekkuminagumu 2012, yazannya omupiira gwe ku ttiimu eno, n'ajja ng'omuzannyi wa Dean Bowditch mu ddakiika ya kinanamunya mu mupiira gwe yawangula Colchester United ggoolo taano kwemu 5-1) <ref>{{cite web |date=8 November 2012 |title=Loan MK Dons |url=http://www.yourlocalguardian.co.uk/sport/headlinesport/10034196.Palace_striker_goes_out_on_loan_to_MK_Dons/}}</ref> <ref name="mkdons2">{{cite news|title=MK Dons 5–1 Colchester|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/20374531|publisher=BBC Sport|access-date=19 January 2013}}</ref>
Nga 10 Ogwoluberyeberye 2013, Sekajja yeegatta ku Barnet ku bbanja lya mwezi gumu. <ref name="Barnet1">{{cite news|title=Barnet sign Crystal Palace forward Ibra Sekajja on loan|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/20976527|publisher=BBC Sport|access-date=19 January 2013}}</ref> Yatandika obuwanguzi mu mupiira gwe ogwa Barnet, n'azannya omupiira gwonna mu bugenyi bwe yawangula Rotherham United ggoolo 2-0, nga 12 January 2013. <ref>{{cite news|title=Barnet sign Crystal Palace forward Ibra Sekajja on loan|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/20976527|publisher=BBC Sport|access-date=19 January 2013}}</ref> Oluvannyuma lw'omupiira gwe ogwasooka "ogw'ekitalo", omutendesi Edgar Davids yagamba nti "Nsuubira nti agenda kuba kyabugagga kinene eri ttiimu. Nsuubira nti yeekulaakulanya mu layini gye ndowooza nti asobola era asobola okufuuka omuzannyi omukulu mu Barnet." <ref name="Barnet2">{{cite web |last=Newson |first=Adam |date=15 January 2013 |title=Edgar Davids hopes Crystal Palace loanee Ibra Sekajja will become an important player for Barnet |url=http://www.times-series.co.uk/sport/10162400.Davids_hopes_Sekajja_will_be__important_player__for_Bees/ |accessdate=19 January 2013 |publisher=times-series.co.uk}}</ref>
Ku nkomerero ye bbanja lye mu Barnet, Sekajja yakomyewo mu Crystal Palace kyokka n’alemererwa okuddamu okuzannya mu ttiimu esooka. Oluvanyuma nayimbulwa kiraabu eno mu Mwezi gwokutaano wa 2014. <ref>{{cite news|title=Crystal Palace: Gabbidon, Moxey & Parr among 12 players released|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/27602328|publisher=BBC Sport|date=28 May 2014|access-date=8 October 2014}}</ref>
Oluvannyuma lw'okugezesebwa obulungi okumala wiiki bbiri, Sekajja yakola endagaano ne kiraabu ya Scotland eya Inverness Caledonian Thistle mu Pulimya muMwezi gwekkumi 2014. <ref>[https://www.bbc.co.uk/sport/football/29529001 Inverness Caley sign ex-Palace striker Sekajja], BBC Sport</ref> Yasooka kuzannya mu ttiimu eno ku nkomerero y'omwezi ogwo, n'ajja ng'omuzannyi akyusiddwa ne St Mirren . <ref>{{cite news|title=St Mirren 0–1 Inverness|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/29580111|publisher=BBC Sport|access-date=20 October 2014}}</ref> Sekajja yava mu Inverness mu January 2015, ng'endagaano ye ey'ekiseera ekitono ewedde. <ref>{{cite news|url=http://www.thesouthernreporter.co.uk/sport/scottish-sport/ibra-training-with-ross-county-1-3654918|title=Ibra training with Ross County|work=Southern Reporter|publisher=Johnston Publishing Ltd.|date=8 January 2015|access-date=8 January 2015|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20150112015559/http://www.thesouthernreporter.co.uk/sport/scottish-sport/ibra-training-with-ross-county-1-3654918|archive-date=12 January 2015}}</ref>
Nga 16 Ogwoluberyeberye 2015, Sekajja yakola endagaano ne kiraabu ya Scotland Championship eya Livingston . <ref>{{cite web |date=16 January 2015 |title=New striker signs on |url=http://www.livingstonfc.co.uk/news/news_20150116_3.php |accessdate=16 January 2015 |publisher=Livingston F.C.}}</ref>
Oluvannyuma lw'okuzannya emipiira mu Braintree Town ne Hemel Hempstead Town mu sizoni ya 2015–16, Sekajja yeegatta ku Dulwich Hamlet owa Isthmian League Premier Division, n'azannya omupiira gwe ogusoose mu mupiira gwe gwali amaliri ne Enfield Town ggoolo 2-2 ku bugenyi nga 1 Ogwekkumi 2016. <ref>{{cite web |date=3 October 2016 |title=Ex-Palace Hero Joins Hamlet |url=http://nonleague.pitchero.com/news/ex-palace-hero-joins-hamlet-50199/ |accessdate=3 October 2016 |publisher=Pitchero}}</ref> Yamaliriza sizoni ye esooka mu kiraabu eno ng'ateeba ggoolo 17 mu mpaka zonna, omuli n'ekitundu ekisooka hat-trick nga battunka ne Enfield Town mu semi ya Ithmian League Premier Division play-off. <ref>{{cite web |date=3 October 2016 |title=Dulwich Hamlet 4–2 Enfield Town |url=http://www.pitchero.com/clubs/dulwichhamlet/news/dulwich-hamlet-4-2-enfield-town-1792821.html |accessdate=28 April 2017 |publisher=Dulwich Hamlet F.C.}}</ref> Oluvannyuma lw’okuteeba ggoolo 12 mu liigi mu Dulwich mu 2016–17, yeegatta ku Bognor Regis Town mu 2017–18. <ref>[http://www.pitchero.com/clubs/bognorregistownfc/news/ibra-sekajja-signs-on-the-dotted-line-2031452.html Ibra Sekajja Signs On T{{cite web |date=3 October 2016 |title=Dulwich Hamlet 4–2 Enfield Town |url=http://www.pitchero.com/clubs/dulwichhamlet/news/dulwich-hamlet-4-2-enfield-town-1792821.html |accessdate=28 April 2017 |publisher=Dulwich Hamlet F.C.}}he Dotted Line]</ref> Mu 2018-19 Sekajja yazannyira mu Havant &amp; Waterlooville nga tannaba kwegatta ku Gosport Borough mu March. <ref>{{cite web |date=3 October 2016 |title=Dulwich Hamlet 4–2 Enfield Town |url=http://www.pitchero.com/clubs/dulwichhamlet/news/dulwich-hamlet-4-2-enfield-town-1792821.html |accessdate=28 April 2017 |publisher=Dulwich Hamlet F.C.}}</ref> <ref name="Gosport">{{Cite web |title=Ibra Sekajja: 2018/2019 Biog & Stats |url=https://www.betvictorsouthern.co.uk/Player-Display/80067/2018/2019 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191102102831/https://www.betvictorsouthern.co.uk/Player-Display/80067/2018/2019 |archive-date=2 November 2019 |access-date=2 November 2019}}</ref>
Sekajja yeegatta ku Maidenhead United Ogwekkuminogumu 2019. <ref>[https://www.pitchero.com/clubs/maidenheadunited/news/new-signing--ibra-is-a-magpie--2482622.html New Signing | Ibra is a Magp{{Cite web |title=Ibra Sekajja: 2018/2019 Biog & Stats |url=https://www.betvictorsouthern.co.uk/Player-Display/80067/2018/2019 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191102102831/https://www.betvictorsouthern.co.uk/Player-Display/80067/2018/2019 |archive-date=2 November 2019 |access-date=2 November 2019}}ie]</ref> Mu Gwoluberyeberye 2020, yagenda mu kkooti mu Grimsby Town . <ref>{{Cite web |title=Ibra Sekajja: 2018/2019 Biog & Stats |url=https://www.betvictorsouthern.co.uk/Player-Display/80067/2018/2019 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191102102831/https://www.betvictorsouthern.co.uk/Player-Display/80067/2018/2019 |archive-date=2 November 2019 |access-date=2 November 2019}}</ref>
Sekajja yaddamu okwegatta ku Dulwich Hamlet mu Gwoluberyeberye 2021. <ref>{{cite tweet|number=1350449856435924995|user=DulwichHamletFC|title=WELCOME BACK IBRA!The club are pleased to announce the return of Ibra Sekajja.Who could forget that legendary E…|date=16 January 2021}}</ref>
Nga 15 Ogwomunaana 2022, yakola endagaano ne AC Oulu e Finland okutuusa sizoni lwe yaggwaako. <ref>{{cite web |date=15 August 2022 |title=IBRA SEKAJJA SAAPUU LAIVOSTONSINISIIN |url=https://acoulu.fi/uutiset/ibra-sekajja-saapuu-laivostonsinisiin |access-date=25 August 2022 |publisher=AC Oulu |language=fi}}</ref>
Nga 1 Ogwekkuminebili 2025, Sekajja yeegatta ku kiraabu ya Isthmian League South Central Division eya Raynes Park Vale . <ref> {{cite tweet|number=1995580538480926768|title=📢 NEW SIGNING 📢 Raynes Park Vale are delighted to welcome Ibra Sekajja! ⚡️🔥 @IbraSekajja The former Crystal Palace striker — who scored on his senior debut — brings pace, power and proven non-league experience to the Vale. 💙🖤 Let’s give Ibra a huge welcome! 🙌⚽️ #WelcomeIbra #ValeFamily|user=RPVFC|author-link=Raynes Park Vale F.C.|date=1 December 2025|accessdate=2 December 2025}}</ref>
== Emipiira gyazanye ==
Sekajja abadde akwatiddwa Bungereza ku mutendera gwa bazanyi abali wansi wemyaka kuminamukaaga (U16). Mu Gwomunaana wa 2013, yayitibwa mu ttiimu [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ya Uganda]] mu mupiira gw’omukwano ne Misiri . <ref>{{cite tweet|number=1995580538480926768|title=📢 NEW SIGNING 📢 Raynes Park Vale are delighted to welcome Ibra Sekajja! ⚡️🔥 @IbraSekajja The former Crystal Palace striker — who scored on his senior debut — brings pace, power and proven non-league experience to the Vale. 💙🖤 Let’s give Ibra a huge welcome! 🙌⚽️ #WelcomeIbra #ValeFamily|user=RPVFC|author-link=Raynes Park Vale F.C.|date=1 December 2025|accessdate=2 December 2025}}</ref> Teyazannya kuba yali tannafuna paasipooti ye eya Uganda. <ref>{{cite tweet|number=1995580538480926768|title=📢 NEW SIGNING 📢 Raynes Park Vale are delighted to welcome Ibra Sekajja! ⚡️🔥 @IbraSekajja The former Crystal Palace striker — who scored on his senior debut — brings pace, power and proven non-league experience to the Vale. 💙🖤 Let’s give Ibra a huge welcome! 🙌⚽️ #WelcomeIbra #ValeFamily|user=RPVFC|author-link=Raynes Park Vale F.C.|date=1 December 2025|accessdate=2 December 2025}}</ref>
== Embalirira z’obuwanguzi mu mulimu gwe ==
{{updated|match played 2 October 2022}}
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
|+Appearances and goals by club, season and competition
! rowspan="2" |Club
! rowspan="2" |Season
! colspan="3" |League
! colspan="2" |National cup
! colspan="2" |League cup
! colspan="2" |Other
! colspan="2" |Total
|-
!Division
!Apps
!Goals
!Apps
!Goals
!Apps
!Goals
!Apps
!Goals
!Apps
!Goals
|-
| rowspan="5" |Crystal Palace
|2010–11
|Championship
|1
|1
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|1
|1
|-
|2011–12
|Championship
|1
|0
|1
|0
|0
|0
|0
|0
|2
|0
|-
|2012–13
|Championship
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|-
|2013–14
|Premier League
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|-
! colspan="2" |Total
!2
!1
!1
!0
!0
!0
!0
!0
!3
!1
|-
|Kettering Town (loan)
|2011–12
|Conference Premier
|2
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|2
|0
|-
|Bromley (loan)
|2011–12
|Conference South
|3
|0
|0
|0
|0
|0
|1[a]
|0
|4
|0
|-
|Milton Keynes Dons (loan)
|2012–13
|League One
|1
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|1
|0
|-
|Barnet (loan)
|2012–13
|League Two
|4
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|4
|0
|-
|Inverness Caledonian Thistle
|2014–15
|Scottish Premiership
|4
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|4
|0
|-
|Livingston
|2014–15
|Scottish Championship
|11
|2
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|11
|2
|-
|Braintree Town
|2015–16
|National League
|2
|0
|1
|0
|0
|0
|2[b]
|0
|5
|0
|-
|Hemel Hempstead Town
|2015–16<ref name="Aylesbury">{{Cite web |title=Ibra Sekajja Profile | Aylesbury United FC |url=http://www.aylesburyunitedfc.co.uk/players/ibra-sekajja#playingcareer}}</ref>
|National League South
|14
|2
|0
|0
|0
|0
|1[c]
|0
|15
|2
|-
|Dulwich Hamlet
|2016–17<ref>{{Cite web |title=Ibra Sekajja – Dulwich Hamlet Football Club First XI |url=https://www.pitchero.com/clubs/dulwichhamlet/teams/56196/player/ibra-sekajja-1769065/39469}}</ref><ref>{{Cite web |title=Dulwich Hamlet | Appearances | Ibra Sekajja | 2016-2017 | Football Web Pages |url=https://www.footballwebpages.co.uk/dulwich-hamlet/appearances/2016-2017/ibra-sekajja/409652}}</ref>
|Isthmian League Premier Division
|35
|12
|0
|0
|0
|0
|15[d]
|4
|50
|16
|-
|Bognor Regis Town
|2017–18<ref name="Aylesbury" />
|National League South
|29
|7
|1
|0
|0
|0
|5[e]
|3
|35
|10
|-
|Havant &amp; Waterlooville
|2018–19
|National League
|14
|0
|1
|0
|0
|0
|5[f]
|4
|20
|4
|-
|Gosport Borough
|2018–19<ref name="Gosport">{{Cite web |title=Ibra Sekajja: 2018/2019 Biog & Stats |url=https://www.betvictorsouthern.co.uk/Player-Display/80067/2018/2019 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191102102831/https://www.betvictorsouthern.co.uk/Player-Display/80067/2018/2019 |archive-date=2 November 2019 |access-date=2 November 2019}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20191102102831/https://www.betvictorsouthern.co.uk/Player-Display/80067/2018/2019 "Ibra Sekajja: 2018/2019 Biog & Stats"]. </cite></ref>
|SFL Premier Division South
|6
|2
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|6
|2
|-
|Maidenhead United
|2019–20
|National League
|4
|1
|0
|0
|0
|0
|1[g]
|0
|5
|1
|-
| rowspan="3" |Dulwich Hamlet
|2020–21
|National League South
|1
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|1
|0
|-
|2021–22
|National League South
|11
|5
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|11
|5
|-
! colspan="2" |Total
!12
!5
!0
!0
!0
!0
!0
!0
!12
!5
|-
|AC Oulu
|2022
|Veikkausliiga
|8
|2
|0
|0
|0
|0
|0
|0
|8
|2
|-
! colspan="3" |Career total
!151
!34
!4
!0
!0
!0
!30
!11
!185
!45
|}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Ibra Sekajja nga ali Soccerbase
* [http://www.pitchero.com/clubs/dulwichhamlet/teams/56196/player/ibra-sekajja-1769065 Ibra Sekajja] nga ali kuDulwich Hamlet official website
* Ibra Sekajja nga ali Soccerway
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
7gmukhc3d4j5qi61qccfmulasyl6i0t
Ssekajugo Elvis
0
13751
55005
51395
2026-06-14T08:21:30Z
Berniter
10779
55005
wikitext
text/x-wiki
'''Ssekajugo Elvis''' muzannyi wa mupiira munnaUganda nga omuzannyi ow’omu makkati . <ref name=":0">{{Cite web |date=2024-08-16 |title=Youngster Elvis Ssekajugo joins Express FC |url=https://swiftsportsug.com/2024/08/16/youngster-elvis-ssekajugo-joins-express-fc/ |access-date=2025-07-25 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Mabuka |first=Dennis |date=2024-10-04 |title=Uganda Hippos final squad named ahead of CECAFA Zone Qualifiers - Africa Top Sports |url=https://en.africatopsports.com/2024/10/04/uganda-hippos-final-squad-named-ahead-of-cecafa-zone-qualifiers/ |access-date=2025-07-25 |language=en-US |archive-date=2024-12-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241204140255/https://en.africatopsports.com/2024/10/04/uganda-hippos-final-squad-named-ahead-of-cecafa-zone-qualifiers/ |url-status=dead }}</ref> Yali kapiteeni wa ttiimu y'eggwanga eya ey'abali wansi w'emyaka kuminamusanvu(U17). Era yali omu ku ttiimu y'abali wansi w'emyaka kuminamunaana (U-18) eyawangula empaka za [[:en:CECAFA|CECAFA]] ez'abali wansi w'emyaka kuminamunaana mu 2023 e Kenya.. <ref name=":0" /> Mu kiseera kino azannyira Ssingo mu massaza Cup ne [[BUL Jinja FC|BUL FC]] mu [[:en:Uganda_Premier_League|Liigi ya Uganda (Premier League]]). <ref name=":0" /> <ref>{{Cite web |date=2025-07-21 |title=Ssingo cruises to 3-0 win over Kooki |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/ssingo-cruises-to-3-0-win-over-kooki-5126182 |access-date=2025-07-25 |website=NTV Uganda |language=en |archive-date=2025-07-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250727120511/https://www.ntv.co.ug/ug/news/national/ssingo-cruises-to-3-0-win-over-kooki-5126182 |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite news|title=Meet the BUL FC squad {{!}} BeSoccer|url=https://www.besoccer.com/team/squad/bul-fc|archive-url=https://web.archive.org/web/20241122000726/https://www.besoccer.com/team/squad/bul-fc|archive-date=2024-11-22|access-date=2025-07-25|language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |title=elvis ssekajugo stats and transfer history - AiScore |url=https://www.aiscore.com/player-elvis-ssekajugo/jek33iepd60i2ko |access-date=2025-07-26 |website=www.aiscore.com}}</ref>
== Outobwe n’omulimu gw’obuvubuka ==
Elvis omupiira yagutandikira mu ttendekero lya [[:en:Rays_of_Grace_Academy|Rays of Grace Academy]] gye yali omu ku mulembe ogwasitula ekitiibwa ky’ettendekero lino ng’awaayo abazannyi abawera mu ttiimu z’eggwanga ez’abato eza Uganda. <ref>{{Cite web |date=2025-01-16 |title=Rays of Grace Academy sets high standards |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/rays-of-grace-academy-sets-high-standards-4891738 |access-date=2025-07-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2021-02-28 |title=Three Rays of Grace Academy Player Make Cut For Uganda U17 AFCON Final Squad {{!}} Rays of Grace Academy |url=https://raysofgraceacademy.org/three-rays-of-grace-academy-player-make-cut-for-uganda-u17-afcon-final-squad/ |access-date=2025-07-25 |language=en-US}}</ref> Amanyiddwa nnyo olw'okuzannyira mu tiimu ya Bukedea Comprehensive School ne [[Express FC]] . Mu 2021, Ssekajugo yalondebwa mu ttiimu ya Uganda esembayo mu mpaka za Afrika eza bali wansi wemyaka kuminamusanvu (U17), ezategekebwa e Morocco. <ref name=":1" />
== Omulimu gwa kiraabu ==
Ssekajugo yava mu kutendekebwa kwe mu mupiira gw'abato n'agenda mu mupiira gwa pulofeesono mu [[:en:Uganda_Premier_League|liigi ya Uganda (Uganda Premier League]]). Sizoni ya 2023–24 yazannyira mu BUL FC ng’esangibwa Jinja. <ref name=":2"/>Lipoota ez’enjawulo ez’emipiira egy’omulundi ku mulundi wamu n’ebitabo ebirondoola abazannyi bikakasa nti yeetaba mu mipiira gya liigi nga azannya ng'Omuzannyi ow’omu makkati mu sizoni eyo .
== Emipiira gyazanyidde tiimu y'eggwanga ==
[[File:Bika_football.jpg|thumb|Kapiteeni w' Engabi, Vianney Ssekajugo (ku kkono) ng’akwasa jjajja w’ekika, Ssaalongo Aloysius Magandaazi engabo gye baawangudde mu mizannyo gy’ekika.]]
Ttiimu ya Ugandaey'abali wansi w'emyaka kuminamusanvu (U17) yamussaamu ng’omu ku ttiimu yaayo okwetaba mu mpaka za AFCON ey'abali wansi w'emyaka kuminamusanvu (U17) ezaali mu Morocco mu mwaka gwa 2021. <ref name=":1"/> <ref>{{Cite web |last=Abdusalam |first=Kigozi |date=2021-02-27 |title=Uganda Cubs Final Squad for U-17 AFCON Named |url=https://chimpreports.com/uganda-cubs-final-squad-for-u-17-afcon-named/ |access-date=2025-07-26 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Ttiimu ya Uganda ey'abali wansi w'emyaka abiri (U20) yamulonda ku lukalala lwayo olusembayo okuvuganya mu mpaka za AFCON ey'abali wansi w'emyaka abiri ( U20) [[:en:CECAFA|CECAFA]] Zonal Qualifiers ezaali e [[:en:Dar_es_Salaam|Dar es Salaam]] [[Tanzania]] mu October 2024. <ref>{{Cite web |last=Marsha |first=Ahmed |date=2024-10-04 |title=Uganda Hippos Final Squad Named for AFCON U20 Zonal Qualifiers |url=https://www.fufa.co.ug/uganda-hippos-final-squad-named-for-afcon-u20-zonal-qualifiers/ |access-date=2025-07-26 |website=FUFA: Federation of Uganda Football Associations |language=en-US}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu gye ==
Okuva Omwezigwokutaano 24, 2025:
{| class="wikitable"
!Ebiro
! Kiraabu
! Liigi
! Okulabika
! Goolo
|-
| 2024–25
| BUL FC
| Uganda Premier League
| 12.
| 0.
|-
| 2024–25
| BUL FC
| Ekikopo kya Uganda
| 1. 1.
| 0.
|-
| '''Okugatta'''
| –
| –
| '''13'''
| '''0.'''
|}
== Ebijuliziddwa ==
5gq2xkr3uiokx6pnftgbgi98dd7yeao
Jimmy Kirunda
0
13752
55002
52540
2026-06-14T08:12:22Z
Berniter
10779
55002
wikitext
text/x-wiki
'''James C. Kirunda''' (1950 – 25 Ogwokutaano 2020 <ref>[https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1519235/veteran-uganda-cranes-captain-jimmy-kirunda-dies Veteran Uganda Cranes captain Jimmy Kirunda diJimmy Kirundaes]</ref> ) yali muzannyi wa Uganda era nga ye maneja w'omupiira mu [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] . <ref>{{Cite web |title=Uganda sports news and features |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=13808&Itemid=80 |access-date=23 May 2018 |website=www.observer.ug |language=en-gb}}</ref>
Yeetaba mu kampeyini ttaano ez’okusunsulamu ez’ekikopo kya Afrika era n’abeera kapiteeni wa Uganda mu mpaka ssatu ez’akamalirizo.
Yali maneja wa ttiimu y'eggwanga wakati womwaka gwa 1989 ne 1996. <ref>{{cite web |date=7 September 2009 |title=How Uganda Cranes made it to Ghana '78 |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/30/585644 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100105155947/http://www.newvision.co.ug/D/8/30/585644 |archivedate=5 January 2010 |accessdate=3 May 2011 |publisher=New Vision}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa ==
* Jimmy Kirunda – Ebyafaayo bye mu mpaka za FIFA (ebyakuumibwa mu tterekero ly’ebiwandiiko)
* Jimmy Kirunda ku mukutu gwa National-Football-Teams.com
losw51j13wd6cn3jjsoim10n4eh589k
Jamil Kasirye, omusajja omulala
0
13753
54999
51280
2026-06-14T08:07:18Z
Berniter
10779
54999
wikitext
text/x-wiki
Jamil Kasirye yazaalibwa mu mwaka gwa 1954 era ye munnabyamizannyo wo mupiira eyaliko omukuumi wa goolo eyazannyira Uganda national football team mu mpaka za 1978 African Cup of Nations. .
== Omulimu gwe ==
Yazaalibwa Kasubi (ekitundu ekiriraanye [[Kampala]] ), Kasirye yazannyirako omupiira gwa kiraabu mu ttiimu ya Lint FC, [[Kampala Capital City Authority FC|Kampala City Council FC]], [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] ne Bank of Uganda FC. Yawangula engule za Uganda bbiri ne Villa, n’awangula ekikopo kya Uganda emirundi esatu (emirundi ebiri ne KCC ate omulundi gumu ne Villa), era n’abeera kapiteeni wa ttiimu ya Villa eyatuuka ku mpaka ez’okusunsulamu ab’okutuuka ku zisembayo ku kiraabu za African Cup of Champions Clubs mu 1983 . <ref name="Observer">{{cite web |author=Badru Zziwa, Hassan |date=13 November 2011 |title=Flashback: Jamil Kasirye - the spark that ignited SC Villa-KCC FC rivalry |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=15875:flashback-jamil-kasirye-the-spark-that-ignited-sc-villa-kcc-fc-rivalry |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230329060532/https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=15875:flashback-jamil-kasirye-the-spark-that-ignited-sc-villa-kcc-fc-rivalry |archive-date=29 March 2023 |access-date=21 March 2014 |publisher=The Observer}}</ref>
Kasirye azannye emipiira egiwerako mu ttiimu ey'abavubuka n’abakulu mu Uganda.Omupiira gwe ogwasembayo gwali gwa Zambia okuwangula ggoolo satu ku bwelele mu Gwomusanvu 1984 . <ref name="Observer">{{Cite web |last=Badru Zziwa, Hassan |date=13 November 2011 |title=Flashback: Jamil Kasirye - the spark that ignited SC Villa-KCC FC rivalry |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=15875:flashback-jamil-kasirye-the-spark-that-ignited-sc-villa-kcc-fc-rivalry |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230329060532/https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=15875:flashback-jamil-kasirye-the-spark-that-ignited-sc-villa-kcc-fc-rivalry |archive-date=29 March 2023 |access-date=21 March 2014 |publisher=The Observer}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFBadru_Zziwa,_Hassan2011">Badru Zziwa, Hassan (13 November 2011). [https://web.archive.org/web/20230329060532/https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=15875:flashback-jamil-kasirye-the-spark-that-ignited-sc-villa-kcc-fc-rivalry "Flashback: Jamil Kasirye - the spark that ignited SC Villa-KCC FC rivalry"]. The Observer. Archived from [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=15875:flashback-jamil-kasirye-the-spark-that-ignited-sc-villa-kcc-fc-rivalry the original] on 29 March 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">21 March</span> 2014</span>.</cite></ref>
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
lh9ab1rl59vm6uy05zzvumw4yf1fftt
Dan Sserunkuma
0
13878
54993
53023
2026-06-13T21:58:04Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54993
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Daniel Sserunkuma ngera amanyikiddwa nag Muzeeyi''' (yazaalibwa 14 Omweezi ogwekkumineebiri 1993 mu [[Kampala]] ) muzannyi wa mupiira gwa bigeree [[:en:Uganda|munnayuganda]] nga mu kiseera kino azannya nga omulumbi wa kiraabu y'omupiira eya [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ne [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]], “ ''Uganda Cranes"'' . <ref name="NFT">[https://www.national-football-teams.com/player/51120/Dan_Sserunkuma.html Dan Sserunkuma] at National-Football-teams.com</ref>
== Obuto bwe ==
Sserunkuma yazaalibwa era naakulira mu divizoni y’e Lubaga mu disitulikiti y’e [[Kampala]] . Yasomera ku ssomero lya St. Mary's School e Kitende nalyo erireese abazannyi bannayuganda nga [[David Obua]], Eric Obua, [[Emmanuel Okwi]] ne I[[:en:Ibrahim_Juma_(footballer)|brahim Juma]].
Yeegatta ku Friends of Football Academy mu Uganda ku myaka kkumi (10). Sserunkuma yagamba nti yeegombanga nnyo [https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/the-legend-of-magid-musisi-and-a-case-of-what-could-have-been-5294634 Majid Musisi], atwalibwa ng’omuzannyi w’omupiira asinga mu ggwanga. <sup class="noprint Inline-Template" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The material near this tag may use weasel words or too-vague attribution. (January 2026)">nga ani?</span></nowiki>'' ]</sup>
== Omulimu gwa kiraabu ==
=== Express ===
Sserunkuma yatandika okuzannya omupiira gw'ensimbi ku ttiimu ya Uganda [[Express FC]] mu 2008. <ref name="AR1">{{cite web |author=Ayieko, Odindo |date=22 November 2012 |title=Ugandan Sserunkuma is Kenya's best player |url=http://www.africareview.com/Sports/Ugandan-Sserunkuma-is-Kenyas-best-player/-/979186/1627050/-/8s3ybf/-/index.html |accessdate=14 February 2014 |publisher=Africa Review |archive-date=27 February 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227070405/http://www.africareview.com/Sports/Ugandan-Sserunkuma-is-Kenyas-best-player/-/979186/1627050/-/8s3ybf/-/index.html |url-status=dead }}</ref>
=== Victor ===
Oluvannyuma lw’omwaka gumu mu Express FC, yagenda mu kiraabu bwebatalima kambugu [[Kilaabu ya Victors FC|eya Victors FC]], gyeyamala emyaka ebiri egyaddirira. <ref name="AR1"/>
=== Nairobi City Stars ===
Mu 2011, Sserunkuma yagenda e [[Kenya]] okwegatta ku ttiimu ya y'ekibinja kya babinnywera [[:en:Nairobi_City_Stars|Nairobi City Stars]] <ref name="AR1"/>
=== Gor Mahia ===
Oluvannyuma lw'okuzannyira omwaka gumu n'ekitundu mu Nairobi City Stars, Sserunkuma olwo yagenda mu [[:en:Gor_Mahia_F.C.|ttiimu y'omupiira eya Gor Mahia]] mu 2012. <ref>{{cite web |author=Kiyonga, Ismael |date=30 May 2012 |title=Dan Sserunkuma to join Gor Mahia FC |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/13207/13207.html |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20140219110354/http://www.kawowo.com/index.php/football/13207/13207.html |archive-date=19 February 2014 |accessdate=14 February 2014 |publisher=Kawowo}}</ref>
Mu 2013, Sserunkuma yakola kinene mu kuyamba Gor Mahia FC okuwangula ekikopo kya [[:en:Kenyan_Premier_League|liigi yababinnywera eya Kenya]] omulundi ogwasooka oluvannyuma lw’emyaka 18. <ref>{{cite web |author=Wandera, Gilbert |date=3 January 2014 |title=Gor stars to stay: Opponent clubs preying on coach Bobby Williamson and striker Dan Sserunkuma |url=http://www.standardmedia.co.ke/sports/article/2000101417/gor-stars-to-stay-opponent-clubs-preying-on-coach-bobby-williamson-and-striker-dan-sserunkuma |accessdate=14 February 2014 |publisher=Standard Media}}</ref> Sizoni ya 2012 yagikomekkereza ne ggoolo 17 n'okuyambako bazannyi banne okuteeba enfunda eziwera era yalondebwa ng'omuzannyi wa liigi ya Kenya eya babinnywera ow'omwaka 2012. <ref name="michezo">{{cite web |author=Machio, Dennis |date=7 January 2014 |title=Sserunkuma voted Uganda's best |url=http://www.michezoafrika.com/kpl/sserunkuma-voted-ugandas-best/15255 |accessdate=14 February 2014 |publisher=Michezo Afrika}}</ref> Nga Gor Mahia enoonya okuwangula liigi y’eggwanga omulundi ogusooka mu myaka 18, yalli Sserunkuma eyazannya ekitundu ekinenne ng’ateeba ggoolo kumpi mu mipiira 10 gyonna egyasembayo mu liigi ya 2013. Okwebaza Okusingira ddala kwa buteebi bwa ggolo obw'obuzira, obwa Sserunkuma , Gor Mahia yawangudde liigi. <ref>{{Cite web |title=Profile of Dan Sserunkuma {{!}} Gor Mahia News |url=http://gormahia.net/latest/players/profile-of-dan-sserunkuma/ |access-date=2018-05-23 |website=gormahia.net |language=en-US}}</ref>
Mu mwezi gw'ekkuminoogumu wa 2013, Sserunkuma yaleeta akajagalalo mu kiraabu bwe yawaayo mu butongole okusaba okukyusibwa, ng'aalaga bwayagala kwegatta ku kiraabu ya [[:en:Armenian_Premier_League|Liigi ya Armenia eya babinnwera]] (Armenia Premier League) [[:en:FC_Banants|FC Banants]] .Wabula omuzannyi teyakkirizibwa kuva mu kiraabu. <ref>{{cite web |author=Swila, Isaac |date=19 November 2013 |title=Dan Sserunkuma to leave Gor Mahia for FC Banants in Armenia |url=http://mobile.nation.co.ke/Sports/Dan-Sserunkuma-Gor-Mahia-FC-Banants-Armenia/-/1951244/2080102/-/format/xhtml/-/rxy9foz/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140226112836/http://mobile.nation.co.ke/Sports/Dan-Sserunkuma-Gor-Mahia-FC-Banants-Armenia/-/1951244/2080102/-/format/xhtml/-/rxy9foz/-/index.html |archive-date=26 February 2014 |accessdate=14 February 2014 |publisher=Daily Nation}}</ref>
Mu 2014, yeeyali omuteebi wa ggoolo eyasinga mu Liigi ya Kenya eyababinnywera eya 2014 n'omugatte gwa ggoolo 16 ze yateebwa. <ref>{{cite web |author=Ssenoga, Shafik |date=21 November 2014 |title=KPL: Sserunkuma wins Golden Boot |url=http://www.newvision.co.ug/news/662059-kpl-sserunkuma-wins-golden-boot.html |accessdate=14 December 2014 |publisher=New Vision}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Magak, Chrisphine |date=19 November 2014 |title=2014 KPL Awards: Sserenkuma feted in absentia |url=http://www.futaa.com/football/article/2014-kpl-awards-sserenkuma-feted-in-absentia |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141214104503/http://www.futaa.com/football/article/2014-kpl-awards-sserenkuma-feted-in-absentia |archive-date=14 December 2014 |access-date=14 December 2014 |publisher=Futaa}}</ref>
=== Simba SC ===
Mu mwezi gwekkumineebiri 2014, Sserunkuma yamaliriza eby'okukyusa (transfer) okugenda ku bwereere ku ttiimu ya Tanzania naggwano eya [[:en:Simba_S.C.|Simba]]. <ref>{{cite web |date=3 December 2014 |title=KPL: Sserunkuma Signs for Tanzania's Simba S.C. |url=http://cecafasports.com/kpl-sserunkuma-signs-for-tanzanias-simba-fc/ |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141214231520/http://cecafasports.com/kpl-sserunkuma-signs-for-tanzanias-simba-fc/ |archivedate=14 December 2014 |accessdate=14 December 2014 |publisher=CecafaSports |df=dmy}}</ref> Yasazaamu endagaano ye ne kiraabu mu kukkiriziganyizza oluvannyuma lw'emyezi etaano gyokka mu [[:en:Tanzanian_Premier_League|Liigi ya Tanzania eya babinnywera]]. <ref>{{Cite web |last=Ismael Kiyonga |date=11 May 2015 |title=I have parted ways with Simba, claims Sserunkuma |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/item/21824-sserunkuma-claims-he-has-parted-ways-with-simba.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925111915/http://www.kawowo.com/index.php/football/item/21824-sserunkuma-claims-he-has-parted-ways-with-simba.html |archive-date=25 September 2015 |access-date=23 September 2015 |publisher=Kawowo Sports}}</ref>
=== Ulisses ===
Nga 30 omwezi gwomusanvu 2015, kyalangirirwa nti Sserunkuma yeegatta ku [[:en:Ulisses_FC|Ulisses]] eya Armenia ku ndagaano ya myaka ebiri. <ref>{{cite web |author=David Isabirye |date=30 July 2015 |title=Dan Sserunkuma joins Armenian side Ulisses F.C. on a 2 year deal |url=http://www.kawowo.com/index.php/football/item/22826-confirmed-dan-sserunkuma-joins-armenian-side-on-a-2-year-deal.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150925093115/http://www.kawowo.com/index.php/football/item/22826-confirmed-dan-sserunkuma-joins-armenian-side-on-a-2-year-deal.html |archive-date=25 September 2015 |accessdate=23 September 2015 |publisher=Kawowo Sports}}</ref>
=== Express ===
Mu Mwezi gwomwenda 2017, Dan yeegatta ku [[Express FC|Express]] . <ref>{{Cite news|url=http://chimpreports.com/mzee-dan-sserunkuma-rejoins-express-fc/|title=Mzee Dan Sserunkuma Rejoins Express FC {{!}} ChimpReports|access-date=2018-05-23|language=en-US}}</ref> Dan yateeba ggoolo ye esooka mu [[Express FC|Express]] nga battunka ne kiraabu y'omupiira eya Maroons nga 27 Omwezi gw'omwenda 2017 <ref>{{Cite web |title=Express cruise past Maroons to earn first win of the season |url=http://www.swiftsportsug.com/blog/express-cruise-past-maroons-to-earn-first-win-of-the-season/ |access-date=2018-05-23 |website=www.swiftsportsug.com |language=en-US |archive-date=2018-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180714021104/http://www.swiftsportsug.com/blog/express-cruise-past-maroons-to-earn-first-win-of-the-season/ |url-status=dead }}</ref>
=== Vipers SC ===
Mu Mwezi gwoluberyeberye 2018, yeegatta ku kiraabu ya Vipers SC gyebaakolera ekyooto ky'abasatu ekikambwe ye ne [[:en:Milton_Karisa|Milton Kaliisa]] ne [[:en:Erisa_Ssekisambu|Erisa Ssekisambu]] ne baamaliriza nga bawangula liigi. Era yawangula engatto y'omuteebi asinga ne ggoolo 18.
* '''2018/2019'''
Sserunkuma yayamba kiraabu ya [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] okumalira mu kyokubiri mu liigi ng’ateeba ggoolo 13 mu mipiira 21 nga tali na Karisa ne Ssekisambu abaatundibwa mu katale k’abazannyi.
* '''2019/2020'''
Mu sizoni eno Sserunkuma yalaba obudde bw'omupiira nga bukendedde kiraabu bwe yagula [[Fahad Bayo]] . Yagenda mu maaso okuteeba ggoolo enkulu era ttiimu n’ekwata ekifo eyokuna mu byafaayo byabwe.
== Omupiira ku tiimu y'eggwanga ==
Mu Mwezi gwokubiri 2013, Sserunkuma yayitibwa ku ttiimu y’eggwanga [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ya Uganda Cranes]] omulundi gwe ogwasooka . Mu mupiira gwe yasoose ne [[:en:Rwanda_national_football_team|Rwanda]] yateeba ggoolo emu okuva mu kifo awakubirwa peneti nga bwateekawo n'endala. <ref>{{cite web |author=Muneza, Stephen |date=7 August 2013 |title=Sserunkuma close to Eastern Europe move |url=http://www.redpepper.co.ug/sserunkuma-close-to-eastern-europe-move/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227001100/http://www.redpepper.co.ug/sserunkuma-close-to-eastern-europe-move/ |archive-date=27 February 2014 |accessdate=14 February 2014 |publisher=Redpepper}}</ref>
=== Ggoolo kuttimu y'eggwanga ===
: ''Olukalala lwa ggoolo ku ttimu y'eggwanga nebyava mu mipiira egyo.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%"
!# # 1999 .
! Olunaku olw'omweezi
! Ekifo
! Omuvuganya
! Okuteeba
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 6 Omwezi ogw’okubiri 2013
| Ekisaawe kya Amahoro, [[Kigali]]
| rowspan="2" | Rwanda
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 2–2
| Wa mukwaano
|-
| 2. 2. .
| 19 Noovemba 2013
| Ekisaawe ky'eggwanga ekya Nyayo, Nairobi
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
| rowspan="2" | Ekikopo kya CECAFA ekya 2013
|-
| 3. 3. .
| 7 Ddesemba 2013
| Ekisaawe kya Munisipaali e Mombasa, Mombasa
| Tanzania
| align="center" | '''2''' –2
| align="center" | 2–2 (2–3 olupapula ) .
|-
| 4. 4. .
| 4 Jjuuni 2019
| Ekisaawe kya Princess Magogo, KwaMashu
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–1 (2–4 olupapula ) .
| Ekikopo kya COSAFA 2019
|}
== Ebitiibwa ==
'''Gor Mahia'''
* Liigi ya Kenya : 2013, 2014
* Ekikopo kya Pulezidenti wa FKL : 2012
* Ekikopo kya Kenya Super Cup : 2013
* Ekikopo kya KPL Top 8 : 2012
'''Simba'''
* [[:en:Tanzanian_Premier_League|Liigi ya Tanzania eya babinnywera]] : 2015
'''Bandari'''
* Ekikopo kya Kenya Super Cup : 2016
'''Vipers'''
* [[:en:Uganda_Premier_League|Liigi ya Uganda eyababinnwera]]: 2017–2018, 2019–2020
* [[Uganda Super 8|Super 8]] : 2019. Omuntu w'abantu
'''Omuntu ssekinnomu'''
* Omuteebi asinga mu liigi ya Uganda eya babinnywera : 2017–2018
* Omuzannyi omupya ow'omwaka asinga mu liigi ya Kenya eya babinnywera
* Omuzannyi w'omwaka asinga mu liigi ya Kenya: 2012 <ref>{{Cite web |date=8 November 2012 |title=16 categories set for KPL awards |url=http://www.futaa.com/football/article/16-categories-set-for-kpl-awards |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121111204743/http://www.futaa.com/football/article/16-categories-set-for-kpl-awards |archive-date=11 November 2012 |access-date=11 November 2012 |publisher=Futaa.com}}</ref>
* Omuzannyi wa bannamawulire abasaka ag'ebyemizannyo (USPA) asinga omwaka : 2013
* Omuteebi asinga mu liigi ya Kenya eya babinnywera : 2014 <ref>{{Cite web |date=20 November 2014 |title=2014 KPL Awards: All winners and nominees |url=http://www.futaa.com/football/article/2014-kpl-awards-all-winners-and-nominees |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141123053900/http://www.futaa.com/football/article/2014-kpl-awards-all-winners-and-nominees |archive-date=23 November 2014 |access-date=25 November 2014 |publisher=Futaa.com}}</ref>
== Ebimuwandiikiddwako ==
# Ennaku za Sserunkuuma ez'obuzaale eziwadiikiddwa ku bimukwatako Ekitongole ekitwala omuzannyo gw'omupiira mu nsi yonna byelimanyi ziri 4 omwezi gwekkumineebiri 1994 ng'ate ensonda endala ziwandiika 14 omwezi gwekkumineebiri 1983( ngawo weetuwanddiikira bino abeera wa myaka 42)
== Ebijjuliziddwa ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* Dan Sserunkuma at National-Football-Teams.com
* Dan Sserunkuma at Soccerway
{{DEFAULTSORT:Sserunkuma, Dan}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
qziscly3l22e4buyxhgjmxdqeiawlp8
Jude Ssemugabi
0
13879
54951
53660
2026-06-13T18:57:07Z
Ssebuufu
9882
54951
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] omukugu era Munnayuganda, azannya mu [[:en:Forward_(association_football)|maaso]] mu kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Jamus mu South Sudan Premier League]] ne [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] .
Yasooka kuzannya mu [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] nga battunka ne Congo nga 11 omwezi Ogwomwenda mu mwaka gwa 2024 mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification|mpaka za 2025 Africa Cup of Nations,]] mweyateebera ggoolo ey'okubiri eya ttiimu ya Uganda.<ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye mu kiraabu ==
Ssemugabi yatandika omulimo gwe ogw'okusamba omupiira mu ttendekero lya Wabigalo Football Academy nga tannaba kwegatta ku Lake Victoria Soccer Academy e Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2018, Ssemugabi yegata ku [[Mbarara City FC|ttiimu ya Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi asinga owokuntiko mu mpaka za Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza lye Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yagiyamba okufuna okusitulwa mu liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu mwezi Ogwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano ku ttiimu eno ku katale k’abazannyi oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ate Mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi(10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
gfrfrjm717tlk3a4e3ioxmc20mcy4n0
54952
54951
2026-06-13T19:09:28Z
Ssebuufu
9882
54952
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yasooka kuzannya mu [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] nga battunka ne Congo nga 11 omwezi Ogwomwenda mu mwaka gwa 2024 mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification|mpaka za 2025 Africa Cup of Nations,]] mweyateebera ggoolo ey'okubiri eya ttiimu ya Uganda.<ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye mu kiraabu ==
Ssemugabi yatandika omulimo gwe ogw'okusamba omupiira mu ttendekero lya Wabigalo Football Academy nga tannaba kwegatta ku Lake Victoria Soccer Academy e Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2018, Ssemugabi yegata ku [[Mbarara City FC|ttiimu ya Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi asinga owokuntiko mu mpaka za Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza lye Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yagiyamba okufuna okusitulwa mu liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu mwezi Ogwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano ku ttiimu eno ku katale k’abazannyi oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ate Mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi(10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
msq2acrxgwya0bqazkfxorwkemxorh8
54953
54952
2026-06-13T19:11:31Z
Ssebuufu
9882
54953
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yasooka kuzannya mu [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] nga battunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification|mpaka za 2025 Africa Cup of Nations,]] mweyateebera ggoolo ey'okubiri eya ttiimu ya Uganda.<ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye mu kiraabu ==
Ssemugabi yatandika omulimo gwe ogw'okusamba omupiira mu ttendekero lya Wabigalo Football Academy nga tannaba kwegatta ku Lake Victoria Soccer Academy e Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2018, Ssemugabi yegata ku [[Mbarara City FC|ttiimu ya Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi asinga owokuntiko mu mpaka za Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza lye Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yagiyamba okufuna okusitulwa mu liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu mwezi Ogwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano ku ttiimu eno ku katale k’abazannyi oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ate Mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi(10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
anh9m1hya9t6orxbz4wdscji7u7xnw2
54954
54953
2026-06-13T19:22:32Z
Ssebuufu
9882
54954
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye mu kiraabu ==
Ssemugabi yatandika omulimo gwe ogw'okusamba omupiira mu ttendekero lya Wabigalo Football Academy nga tannaba kwegatta ku Lake Victoria Soccer Academy e Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2018, Ssemugabi yegata ku [[Mbarara City FC|ttiimu ya Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi asinga owokuntiko mu mpaka za Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza lye Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yagiyamba okufuna okusitulwa mu liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu mwezi Ogwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano ku ttiimu eno ku katale k’abazannyi oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ate Mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi(10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
itzgh62ifgvnchcexh2ccm0s6k26r7g
54955
54954
2026-06-13T19:30:39Z
Ssebuufu
9882
54955
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye mu kiraabu ==
Ssemugabi yatandika omulimo gwe ogw'okusamba omupiira mu ttendekero lya Wabigalo Football Academy nga tannaba kwegatta ku Lake Victoria Soccer Academy e Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2018, Ssemugabi yegata ku [[Mbarara City FC|ttiimu ya Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi asinga owokuntiko mu mpaka za Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza lye Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yagiyamba okufuna okusitulwa mu liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu mwezi Ogwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano ku ttiimu eno ku katale k’abazannyi oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ate Mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi(10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
sa1jiybr3cezavyf0f9r3mbml6n9gk0
54956
54955
2026-06-13T19:36:26Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye mu kiraabu */
54956
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye ku kirabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira \yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2018, Ssemugabi yegata ku [[Mbarara City FC|ttiimu ya Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi asinga owokuntiko mu mpaka za Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza lye Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yagiyamba okufuna okusitulwa mu liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu mwezi Ogwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano ku ttiimu eno ku katale k’abazannyi oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ate Mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi(10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
0xkszgg28ct717y3x3ndfuu5x12t662
54957
54956
2026-06-13T19:37:56Z
Ssebuufu
9882
/* Mbarara City FC */
54957
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye ku kirabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira \yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yegata ku [[Mbarara City FC|ttiimu ya Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi asinga owokuntiko mu mpaka za Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza lye Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yagiyamba okufuna okusitulwa mu liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu mwezi Ogwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano ku ttiimu eno ku katale k’abazannyi oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ate Mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi(10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
6t8cjjcska3dl81fzvxni5ah73ciyqz
54962
54957
2026-06-13T19:56:59Z
Ssebuufu
9882
/* Mbarara City FC */
54962
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye ku kirabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yagiyamba okufuna okusitulwa mu liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu mwezi Ogwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano ku ttiimu eno ku katale k’abazannyi oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ate Mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi(10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
6gp429ca5vwj4k4faizjoc860vze1xz
54968
54962
2026-06-13T19:59:24Z
Ssebuufu
9882
/* Mbarara City FC */
54968
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye ku kirabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yabayamba okufuna okusumuusibwa mu liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu mwezi Ogwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano ku ttiimu eno ku katale k’abazannyi oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ate Mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi(10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
rd4dwq1g9z5865adwatctwklbqygijg
54978
54968
2026-06-13T20:03:27Z
Ssebuufu
9882
/* Mbarara City FC */
54978
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye ku kirabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yabayamba okufuna okusumuusibwa okudda ku liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu mwezi Ogwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano ku ttiimu eno ku katale k’abazannyi oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ate Mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi(10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
dbsmerphthql1rv7k5j4tmo0vsibovh
54980
54978
2026-06-13T20:04:14Z
Ssebuufu
9882
/* Kitara FC */
54980
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye ku kirabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yabayamba okufuna okusumuusibwa okudda ku liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu Gwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano ku ttiimu eno ku katale k’abazannyi oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ate Mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi(10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
m4y79yxeqeo3fj6lmfu5sxo65vndlf4
54981
54980
2026-06-13T20:14:53Z
Ssebuufu
9882
/* Kitara FC */
54981
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye ku kirabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yabayamba okufuna okusumuusibwa okudda ku liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu Gwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano eyali aguliddwa kiraabu mu katale / akadirisa k'okugula n'okukyusa abazanyi, oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku kiraabu ya Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ate Mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi (10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
gnvqpo3fc38rvc3h5ncmp7xyopmiyo7
54982
54981
2026-06-13T20:18:34Z
Ssebuufu
9882
/* Kitara FC */
54982
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gye ku kirabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yabayamba okufuna okusumuusibwa okudda ku liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu Gwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano eyali aguliddwa kiraabu mu katale / akadirisa k'okugula n'okukyusa abazanyi, oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku kiraabu ya Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ng'ate mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi (10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
pnnaxc5tma6bvskxzhxmozv8kbs5sx1
54983
54982
2026-06-13T20:26:39Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye ku kirabu */
54983
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gy'okusambira kiraabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yabayamba okufuna okusumuusibwa okudda ku liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu Gwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano eyali aguliddwa kiraabu mu katale / akadirisa k'okugula n'okukyusa abazanyi, oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku kiraabu ya Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ng'ate mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi (10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
0bb5wrn24w92rb7m8omf4dzdsuaqvvh
54984
54983
2026-06-13T20:30:01Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya */
54984
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gy'okusambira kiraabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yabayamba okufuna okusumuusibwa okudda ku liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu Gwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano eyali aguliddwa kiraabu mu katale / akadirisa k'okugula n'okukyusa abazanyi, oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku kiraabu ya Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ng'ate mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi (10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu ya Coch [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
mzhxgpragft2jo32jb0ozvzt3xikbic
54985
54984
2026-06-13T21:13:14Z
Ssebuufu
9882
/* Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya */
54985
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gy'okusambira kiraabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yabayamba okufuna okusumuusibwa okudda ku liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu Gwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano eyali aguliddwa kiraabu mu katale / akadirisa k'okugula n'okukyusa abazanyi, oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku kiraabu ya Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ng'ate mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi (10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emipiira gy'azannyidde ttiimu y'eggwnga ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu y'Omutendesi Paul Put Paul Put] ey'eggwanga (Uganda Cranes) okuttunka ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka za Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>eggwa
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
fw9ld9tl0ght6e0va7wjexhmx1yjtbr
54986
54985
2026-06-13T21:22:38Z
Ssebuufu
9882
/* Emipiira gy'azannyidde ttiimu y'eggwnga */
54986
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gy'okusambira kiraabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yabayamba okufuna okusumuusibwa okudda ku liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu Gwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano eyali aguliddwa kiraabu mu katale / akadirisa k'okugula n'okukyusa abazanyi, oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku kiraabu ya Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ng'ate mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi (10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emipiira gy'azannyidde ttiimu y'eggwnga ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu y'Omutendesi [[:en:Paul_Put|Paul Put]] ey'eggwanga ( Uganda Cranes ) okwanganga ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z'okusunsula amawanga aganeetaba mu Kikopo ky'amawanga ga Afirika ekya 2025 (Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
2efiy56tdlljrlhupxs4vta42llmad7
54987
54986
2026-06-13T21:24:09Z
Ssebuufu
9882
/* Emipiira gy'azannyidde ttiimu y'eggwnga */
54987
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gy'okusambira kiraabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yabayamba okufuna okusumuusibwa okudda ku liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu Gwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano eyali aguliddwa kiraabu mu katale / akadirisa k'okugula n'okukyusa abazanyi, oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku kiraabu ya Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ng'ate mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi (10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emipiira gy'azannyidde ttiimu y'eggwanga ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu y'Omutendesi [[:en:Paul_Put|Paul Put]] ey'eggwanga ( Uganda Cranes ) okwanganga ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z'okusunsula amawanga aganeetaba mu Kikopo ky'amawanga ga Afirika ekya 2025 (Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yasoose kuttunka ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abalizannya ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bwe yazanya ng’omuyambi wa [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateeba ggoolo ey'okubiri eya [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
pgqrepstidtsxg6910424u4pfeov89b
54988
54987
2026-06-13T21:37:52Z
Ssebuufu
9882
/* Emipiira gy'azannyidde ttiimu y'eggwanga */
54988
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gy'okusambira kiraabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yabayamba okufuna okusumuusibwa okudda ku liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu Gwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano eyali aguliddwa kiraabu mu katale / akadirisa k'okugula n'okukyusa abazanyi, oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku kiraabu ya Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ng'ate mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi (10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emipiira gy'azannyidde ttiimu y'eggwanga ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu y'Omutendesi [[:en:Paul_Put|Paul Put]] ey'eggwanga ( Uganda Cranes ) okwanganga ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z'okusunsula amawanga aganeetaba mu Kikopo ky'amawanga ga Afirika ekya 2025 (Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku ttiimu y'eggwanga Uganda bweyali ezannya [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abaneetaba mu mpaka ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bweyajja okudda mu bigere bya [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateebera [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekubye Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations|mpaka za Afrika Cup of Nations eza 2025]] e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
ak2wqm60px123ie6idwnzwe97n4onum
54989
54988
2026-06-13T21:42:29Z
Ssebuufu
9882
/* Emipiira gy'azannyidde ttiimu y'eggwanga */
54989
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Jude Ssemugabi</big>''' ( yazaalibwa 3 Ogwokusatu 1997 ) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] ogw'ensimbi Munnayuganda, era azannya ng'[[:en:Association_football|omulumbi / omuteebi]] owa kiraabu ya [[:en:South_Sudan_Premier_League|Liigi ya babinywera eya South Sudan]] eya [[:en:Jamus_SC|Jasmus]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'e ggwanga eya Uganda]] .
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]] bweyali ettunka ne Congo nga 11 Ogwomwenda 2024 mu mpaka z'okusunsulamu abaneetaba mu mpaka z'ekikopo ky'amawanga ga Afirika eza 2025 ( 2025 Africa cup of Nations Qualifiers) mweyateebera Uganda ggoolo eyokubiri <ref name=":1">{{Cite web |date=2024-09-15 |title=UPL: Ssemugabi Puts Newbies Lugazi to the Sword |url=https://chimpreports.com/upl-ssemugabi-puts-newbies-lugazi-to-the-sword/ |access-date=2024-09-27 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Kayondo, Ssemugabi lead Cranes to victory - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |access-date=2024-09-27 |language=en-US |archive-date=2024-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240923192135/https://www.kfm.co.ug/sports/kayondo-ssemugabi-lead-cranes-to-victory.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=AFCON 2025: Uganda Cranes beats Congo Brazzaville to move top of table |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/afcon-2025-uganda-cranes-beats-congo-brazzavi-NV_195544 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Emirimu gy'okusambira kiraabu ==
Ssemugabi okuzannya omupiira yakutandikira ku ttendekero ly'omupiira erya Wabigalo Football Academy bweyali tannaba kwegatta ku ttendekero ly'omupiira erya Lake Victoria Soccer Academy mu Entebbe.
=== Mbarara City FC ===
Mu Gwomunaana 2018, Ssemugabi yeegata ku kiraabu ya [[Mbarara City FC]] oluvannyuma lw’okubeera omuteebi eyasinga okuteeba ggoolo mu mpaka z'a Masaza ga Buganda eza 2018 ne Ssaza ly' e Ssingo.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2018-08-31 |title=Mbarara City FC signs Masaza cup lead striker Ssemugabi |url=https://kawowo.com/2018/08/31/mbarara-city-fc-signs-masaza-cup-lead-striker-ssemugabi/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu kiseera kye yamala ku Mbarara City, yabayamba okufuna okusumuusibwa okudda ku liigi ey’oku ntikko mu sizoni ya 2023/24.<ref name=":2">{{Cite web |date=2025-06-03 |title=Jude Ssemugabi joins Vipers SC |url=https://swiftsportsug.com/2025/06/03/jude-ssemugabi-joins-vipers-sc/ |access-date=2025-06-04 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Kitara FC ===
Mu Gwomusanvu mu mwaka gwa 2023, Ssemugabi yassa omukono ku ndagaano ya mwaka gumu n’afuuka omuzannyi ow’okutaano eyali aguliddwa kiraabu mu katale / akadirisa k'okugula n'okukyusa abazanyi, oluvannyuma lw’okumala emyaka etaano (5) ku kiraabu ya Mbarara City FC.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2023-07-16 |title=Kitara complete Jude Ssemugabi transfer |url=https://kawowo.com/2023/07/16/kitara-complete-jude-ssemugabi-transfer/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yateeba ggoolo mukaaga (6) mu sizoni ye esooka eya 2023/24 n’abayamba okuwangula [[:en:Uganda_Cup|ekikopo kya Stanbic Uganda Cup]], ng'ate mu sizoni ye eyasembayo ne Kitara fc eya 2024/25 yateeba ggoolo kkumi (10).<ref name=":2" />
=== Vipers SC ===
mu mwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 2025, Yassa omukono ku [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] ku ndagaano ya myaka esaatu (3) okuva mu Kitara FC.<ref name=":2" />
== Emipiira gy'azannyidde ttiimu y'eggwanga ==
Mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Jude Ssemugabi yayitibwa mu ttiimu y'Omutendesi [[:en:Paul_Put|Paul Put]] ey'eggwanga ( Uganda Cranes ) okwanganga ne [[:en:South_Africa_national_soccer_team|ttiimu ya South Afrika]] ne [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z'okusunsula amawanga aganeetaba mu Kikopo ky'amawanga ga Afirika ekya 2025 (Africa Cup of Nations 2025.<ref>{{Cite web |date=2024-08-28 |title=Cranes coach Paul Put names squad for 2025 AFCON qualifiers |url=https://www.independent.co.ug/cranes-coach-paul-put-names-squad-for-2025-afcon-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Paul Put adds more foreign-based players to Cranes squad |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/paul-put-adds-more-foreign-based-players-to-c-NV_194787 |access-date=2024-09-27 |website=New Vision |language=en}}</ref>
Yazannya omupiira gwe ogwasooka ku ttiimu y'eggwanga Uganda bweyali ezannya [[:en:Congo_national_football_team|Congo]] mu mpaka z’okusunsulamu abaneetaba mu mpaka ez’ekikopo ky’Afrika 2025 bweyajja okudda mu bigere bya [[Muhammad Shaban]] mu kitundu ekisooka n’ateebera [[Uganda Cranes|ttiimu y'eggwanga]] [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|(Uganda Cranes)]] nga Uganda ekuba Congo ggoolo 2-0 mu [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|kisaawe kya Mandela National Stadium]],e Namboole.<ref>{{Cite web |date=2024-09-10 |title=Cranes dispatch Congo to continue bright Afcon qualification start |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/cranes-dispatch-congo-to-continue-bright-afcon-qualification-start-4755898 |access-date=2024-09-27 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2024-09-09 |title=Uganda Cranes dispatch Congo at Namboole {{!}} Afcon 2025 Qualifiers |url=https://kawowo.com/2024/09/09/uganda-cranes-dispatch-congo-at-namboole-afcon-2025-qualifiers/ |access-date=2024-09-27 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Yali kitundu ku ttiimu y'eggwanga (Uganda Cranes) eyayitamu okugenda mu mpaka z'ekikopo ky'Amawanga g'Afirika eka 2025 ( Africa Cup of Nations ) e Morocco.<ref name=":2" />
== Ebibalo by’emirimu gye ==
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo ku ttiimu y’eggwanga n’omwaka
! Ttiimu y'eggwanga
! Omwaka
! Apps
! Ggoolo
|-
| rowspan="2" | [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda]]
| 2024
| 4
| 1
|-
| 2025
| 10
| 3
|-
! colspan="2" | omugatte
! 14
! 4
|}
: ''Obukodyo n'ebyava mu kulonda Uganda bye yasoose.''
{| class="wikitable" style="font-size:100%;"
!omuwendo
! olunaku
! Ekifo
! Gwavuganya
! Ggoolo
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| 9 Ogwomwenda 2024
| rowspan="3" | [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|Ekisaawe kya Mandela National Stadium, Kampala, Uganda]]
| Congo
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]]
|-
| 2. 2. .
| 18 Omwezi gwomunaana 2025
| South Afrika
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 3–3
| [[:en:2024_African_Nations_Championship|2024 African Nations Championship]]
|-
| 3. 3. .
| 8 Ogwomwenda 2025
| Somalia
| align="center" | '''2''' –0
| align="center" | 2–0
| rowspan="2" | [[:en:2026_FIFA_World_Cup_qualification_–_CAF_Group_G|2026 FIFA World Cup qualification]]
|-
| 4. 4. .
| 9 Ogwekkumi 2025
| [[:en:Obed_Itani_Chilume_Stadium|Ekisaawe kya Obed Itani Chilume, Francistown, Botswana]]
| Botswana
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–0
|}
== Ebijuliziddwa ==
rhhkflbgqdb1hquuzk259zm2vk519x3
Ssenkaali Joseph
0
13979
55012
53987
2026-06-14T10:04:51Z
Mike Seems
11286
/* */ Ebikwataganyizibwa
55012
wikitext
text/x-wiki
'''Ssenkaali Joseph''', amanyiddwa ennyo nga '''Promota Ssenkaali Joseph Kampala''' munnabizinensi w'omu [[Uganda]], mutambuzi w'ennyimba (music promoter), era omutandisi w'ekitongole ki Showing Awards.<ref name="VoiceUganda">{{cite news |last1=Namutebi |first1=Sumayiya |title=Promota Ssenkaali Joseph: The Visionary Behind Ssenkaali Promotions and the Showing Awards |url=https://voiceuganda.com/2025/08/23/promota-ssenkaali-joseph-the-visionary-behind-ssenkaali-promotions-and-the-showing-awards/ |work=The Voice Uganda |date=August 23, 2025 |access-date=June 9, 2026}}</ref><ref><nowiki>https://edge.ug/joseph-ssenkaali-promoter-connecting-ugandas-entertainment-industry-to-dubai/?amp=1</nowiki></ref>
Y'omu ku bavubuka abavuddeyo okutumbula ebitone by'abayimbi abato n'abo abamaze akaseera mu kisaawe ky'ennyimba mu Uganda n'ebweru w'eggwanga.<ref name="VoiceUganda"/>
== Emirimu n'Obukugu ==
Ssenkaali amanyiddwa nga omukulu w'ekitongole ekya '''Ssenkaali Promotions''', ekitongole ekisangibwa mu Uganda ekikwasaganya n'okutunda ennyimba, okuwandiika obuyimba (songwriting), okukola amakubo g'okutunda ebitongole (sales & marketing), n'okukola emiziki n'obubonero bw'obusuubuzi (branding n'okukola amalogo).<ref name="VoiceUganda"/><ref><nowiki>https://examiner.co.ug/news/article/promoter-ssenkaali-josephthe-visionary-behind-showing-awards/</nowiki></ref>
Ekitongole kye kirina ekigendererwa eky'okuzuula ebitone ebyesulifu mu bavubuka n'okuwa abayimbi omukutu we bayinzia okukulira n'okumanyisibwa.<ref name="VoiceUganda"/>
== Engule z'Abayimbi (Showing Awards) ==
Ssenkaali Joseph era nnyini kutegeka kw'engule eziyitibwa '''Showing Awards'''. Engule zino zitegekebwa mu kibuga [[Dubai]] ne mu Uganda, nga zirina ekigendererwa eky'okusiima n'okuwa ebitiibwa eri abantu abalina obutone obw'enjawulo, abasuubuzi, n'abo abalina kyebakoze okukyusa obulamu bw'abantu mu buntu (character) n'obukugu.<ref name="VoiceUganda"/> Engule zino zikola ng'omugga ogugatta obutone bw'omu Afrika ku mutindo gw'ensi yonna.<ref name="VoiceUganda"/><ref><nowiki>https://www.tmafrica.co.ug/news/ssenkaali-joseph-ugandan-promoter-building-entertainment-links-between-kampala-and-dubai</nowiki></ref>
== Ebyawandiikibwa wano ==
{{Reflist}}
== Emikutu emirala ==
* [https://voiceuganda.com/2025/08/23/promota-ssenkaali-joseph-the-visionary-behind-ssenkaali-promotions-and-the-showing-awards/ Olupapula lw'amawulire ku Voice Uganda]
[[Category:Abantu b'omu Uganda]]
[[Category:Abatutuzi b'Ennyimba mu Uganda]]
[[Category:Abasuubuzi mu Uganda]]
6dsbyblrpvd94t4fn6jei6hrw75cmwi
Cyril Handley Bird
0
14017
54900
54244
2026-06-13T12:02:59Z
Nambogo Catharine
6408
Added Databox
54900
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sir Cyril Handley Bird''', [[:en:Commander_of_the_Order_of_the_British_Empire|CBE]] (3 omwezi gwomukakkaga 1896 – 27 omwezi gwokusatu 1969) yali musuubuzi era munnabyabufuzi Omuzungu. Yaweereza ku [[:en:Uganda_Legislative_Council|lukiiko olufuzi olwa Uganda Legislative Council]] okuva mu 1947 okutuuka mu 1955, nga tannalondebwa kubeera Minisita w’ebyobusuubuzi n’emirimu mu [[:en:Uganda_Protectorate|Uganda]] eyasooka (1955 okutuuka mu 1958) wansi w’enkola ya baminisita eyasooka mu ggwanga eryo.<ref>"Uganda Central Government: First Ministers Announced", ''The Times'' (London), 1 August 1955, p. 5.</ref>
== EmiIlimu gye ==
Cyril Handley Bird yazaalibwa nga 3 omwezi gwomukaaga1896, mutabani wa Herbert Handley Bird; <ref name="WhWaWh">[http://www.ukwhoswho.com/view/10.1093/ww/9780199540891.001.0001/ww-9780199540884-e-50893 "Bird, Sir Cyril Handley"], ''Who Was Who'' (online edition, Oxford University Press, December 2007). Retrieved 25 March 2018.</ref><ref>''Debrett's Peerage, Baronetage, Knightage, and Companionage'' (Kelly's Directories, 1963), p. 1010.
</ref> mutabani wa kabona [[:en:Anglicanism|w’Abangereza]], Herbert (amanyiddwa nga Handley Bird) yali [[:en:Missionary|muminsani]] eyasooka okuva e [[:en:Bristol|Bristol]] okugenda e [[:en:Canada|Canada]] ku ntandikwa y’emyaka gya 1880, naye mu 1888 n’ageion ''née'' Miller; omulimu gwe eyo gnda e [[:en:British_Raj|Buyindi]], gye yeegattibwako omugole we n’oluvannyuma mukyala we Marwali gwa buwanguzi nnyo era yasobola okukyusa Abayindi abatabalika nga tannafa mu [[:en:Mumbai|Bombay]] mu 1938.<ref>[https://archiveshub.jisc.ac.uk/search/archives/1c056a40-d68f-3a54-89bd-5da0f4c72fce "Papers of Handley Bird (University of Manchester)"], ''JISC Archives Hub''. Retrieved 25 March 2018.</ref>
Cyril Handley Bird yasomera mu [[:en:St_Lawrence_College,_Ramsgate|St Lawrence College]] nga tannasoma mu [[:en:University_of_Bristol|yunivasite y'e Bristol]] . Yaweereza mu [[:en:British_Red_Cross|kibiina kya British Red Cross Society]] mu [[:en:World_War_I|Ssematalo I]],<ref name="WhWaWh" /> ng'akolera mu [[Bufalansa]] .<ref name="times1">"Sir Handley Bird", ''The Times'' (London), 7 April 1969, p. 8.</ref> Oluvannyuma yagenda mu Afrika, n’akola ng’omusuubuzi mu [[:en:Colonial_Nigeria|Nigeria]] okuva mu 1920, n’oluvannyuma n’akola ng’omusuubuzi mu [[:en:East_Africa|Buvanjuba bwa Afrika]] okumala emyaka kumpi 30 okuva mu 1924.<ref name="WhWaWh" /> Yaweereza nga pulezidenti w’ekibiina ekigatta abasuubuzi mu Uganda okuva mu 1942 okutuuka mu 1946, n’oluvannyuma n’abeera mmemba ku lukiiko lw’amasannyalaze olwa Uganda okuva mu 1948 okutuuka mu 1955; Bird yali alondeddwa ku lukiiko lwa [[:en:Uganda_Legislative_Council|Uganda Legislative Council]] mu 1947 era naye yaweereza okutuusa mu 1955, lwe yalondebwa okuba Minisita w’ebyobusuubuzi n’emirimu mu August eyo. Yava mu gavumenti mu October 1958, era n’aweebwa [[:en:Knight_Bachelor|ekitiibwa kya knight]] omwaka ogwo (nga yalondebwa okuba Commander of the [[:en:Order_of_the_British_Empire|Order of the British Empire]] emyaka esatu emabega). Era yali abadde konsula ow'ekitiibwa mu [[Bubirigi]] okuva mu 1937 okutuuka mu 1955.<ref name="WhWaWh" /><ref name="times2">"Obituary", ''The Times'' (London) 2 April 1969, p. 12.</ref>
Sir Cyril yafa nga 27 omwezi gwokusatu 1969, n’aleka nnamwandu, Signa Elaine Handley ''née'' Garside n’omuwala omu.<ref name="WhWaWh" /> Yayogerwako mu ''[[:en:The_Times|lupapula lwa The Times]]'' nga "omusuubuzi ow'ekitiibwa", "omusuubuzi omugezi ow'obwesiimbu obw'amaanyi".<ref name="times1" />
== Ebitabo eby’edda ==
* [http://www.bodley.ox.ac.uk/dept/scwmss/wmss/online/blcas/bird-ch.html "Empapula za Sir Cyril Handley Bird"], [[:en:University_of_Oxford|Bodleian Library, Yunivasite y'a Oxford]] (ennamba ya GB 0162 MSS.Afr.s.1674). 1 ekibokisi ky’empapula, 1943–1959.
== Ebijuliziddwa ==
cbxa0oah8zuktzhk93an8eivim32gm6
Nyanzi Martin Luther.
0
14049
55000
54658
2026-06-14T08:07:39Z
~2026-34701-31
11288
/* */
55000
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Nyanzi Martin Luther muna business era nga muyizi. Nyanzi yasaaba [[Parliament of Uganda|Palamenti y'eggwanga]] [[Yuganda]].<ref><nowiki>https://edge.ug/16-year-old-student-petitions-parliament-to-fund-community-organisations/?amp=1</nowiki></ref> okukola etekka erinatekawo akawayiro gavumenti eteekewo enkola ey’okuyamba ebibiina eby'obwannakyewa
ei9hw5bbat7obqpxr2ksl9yfcyv7i03
Ebinyebwa
0
14053
54917
2026-06-13T12:11:30Z
Ssemmanda will
3837
Ssemmanda will moved page [[Ebinyebwa]] to [[Ebinyeebwa]]: Misspelled title
54917
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Ebinyeebwa]]
5gw6e6tgr6anjvywqacbnus0dptdze2
2025
0
14054
54940
2026-06-13T12:37:50Z
NVNkz
11218
Created page with "{{Databox}}'''2027''' gwe mwaka enkumi bbiri mu mukaaga mu kalenda ya Gregorian. == Okuzaalibwa == == Okufa == == Omukenkufu =="
54940
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''2027''' gwe mwaka enkumi bbiri mu mukaaga mu kalenda ya Gregorian.
== Okuzaalibwa ==
== Okufa ==
== Omukenkufu ==
qqrdk1yb5i3haw3t29yx9iz1v94mecw
User:Mike Seems
2
14055
54941
2026-06-13T12:51:20Z
Mike Seems
11286
/* */
54941
wikitext
text/x-wiki
Ndi muwandiisi ku Wikipidiya era nga nkola era nondola empupula ku Wikipedia.
pv0kdun5cuor15equutnvifiu72p22v
Katende Joram
0
14056
54944
2026-06-13T13:50:14Z
Nakisozi
10800
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1283870703|Katende Joram]]"
54944
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Module:Message box/ambox.css"></templatestyles> <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>
'''Katende (Kate)''' <ref>Kate is usually a female nickname of [[Katherine]]</ref> '''Jerome Raymond, era amannyidwa nga Katende Joram''' (yazaalibwa 29 Ogwomwenda 1987) [[:en:Association_football|muzanyi wa mupiira]] gwa nsimbi [[:en:Uganda|Munnayuganda]] eyazannyirako [[:en:Malaysian_Premier_League|liigi ya babinywera ey'e Malaysia]] ,mu [[:en:Universiti_Sains_Malaysia_Staff_F.C.|Universiti Sains Malaysia mu Malaysia]] .Wadde azannya nga [[:en:Midfielder#Winger|omuwuwutanyi ayita ku ludda lwa kkono]], era asobola okukola nga [[:en:Striker_(association_football)#Striker|omuteebi]] olwekitone ky'obwangu kyasinga okuba nakyo .
Yatandika okuzannya omupiira gwensimbi mu uganda mu Kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|Villa]] mu 2003, nga amaliriza siniya, era tiimu eno yagizannyira emipiira 45, nga tannakyusa kudda mu tiimu ya [[Police FC (Uganda) .|Poliisi]] eya Uganda mu 2006. Oluvannyuma lw’okuzannya emipiira 27 ne Poliisi naateeba ggoolo 18, [[:en:Uganda_Revenue_Authority_SC|kiraabu yomupiira eya Uganda Revenue Authority]] yamusendasenda era nagyegattako mu 2007. Mu myaka 2 gye yamala mu kiraabu ya [[U.R.A FC|``URA]] yazannya Emipiira 25 , nga tannagenda mu ttiimu ya babinywera mu [[:en:Oman|Oman]] ku ludda lwa [[:en:Al-Nasr_SC_(Salalah)|Al Nasrin]] mu 2009. Nga amaze omwaka gumu ogwobuwanguzi mu Oman, yeegatta ku ttiimu yababinywera eya Malaysia mu Kiraabu ya Universiti Sains Malaysia Staff gy’azannyira mu kiseera kino.
== Ebijuliziddwa ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [http://www.monitor.co.ug/Sports/Soccer/-/690266/1093178/-/lqm9cv/-/index.html] Archived
fhkimoecai377tzabghzkarnc67wmns
Francis Olaki, omuwandiisi w’ebitabo
0
14057
54947
2026-06-13T14:30:06Z
Nakisozi
10800
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1272843436|Francis Olaki]]"
54947
wikitext
text/x-wiki
Francis Ronald Olaki [[Munnayuganda]] azannya omupiira gwensimbi era azannya nga [[omuteebi]] oba [[omuwuwutanyi ku ludda olwa kkono]] mu kiraabu ya Super Eagles e Lugongwe mu Uganda.
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Muto wa [[Emmanuel Okwi]] mmemba wa [[team ya Uganda oyomupiira enkulu]] nga kati asambira mu kiraabu ya Simba mu Tanzania.
== Ebijuliziddwa ==
<templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Olaki, Francis}}
mppef3k873264p1mpvpcv7oixyaj7o2
Front for National Salvation
0
14058
54948
2026-06-13T16:58:05Z
Sisterian
9613
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1327676932|Front for National Salvation]]"
54948
wikitext
text/x-wiki
'''Front for National Salvation''' ( '''FRONASA''' ) kyali kibiina kya bayeekera mu [[Yuganda]] nga kikulemberwa [[Yoweri Museveni]] . Ekibinja kino mu butuufu kyavaayo mu 1971, wadde nga kyatandikibwawo mu butongole mu 1973. FRONASA, ng’eri wamu n’ebibiina by’abatujju ebirala nga Kikosi Maalum (eyakulemberwa [[Milton Obote]] ), baatandikawo ekibiina kya Uganda National Liberation Front (UNLF) n’ekiwawaatiro kyakyo eky’amagye ekya Uganda National Liberation Army (UNLA) mu 1979 okulwana n’amagye ga Tanzania ne Idi Amin.
== Ebyafaayo ==
=== Entandikwa N'ebikolwa Ebyasooka ===
FRONASA kyasibuka ng’ekibinja ky’abagezigezi abayeekera abaali bavuganya ku kkono nga bakulembeddwamu [[Yoweri Museveni]]. Abakitandikawo okusinga baali bagoberezi ba Pulezidenti [[Milton Obote]] abaali tebakyakaanya naye. Obwammemba bw'ekibiina kino bwali bwa bantu nga [[Banyankole]] na [[Banyarwanda]] . Obote bwe yawangulwa mu kiseera [[1971 Ugandan coup d'etat|ky'okuwamba gavumenti ya Uganda mu 1971]], ekyavaamu [[Idi Amin]] okutwala obwapulezidenti bwa Uganda, waliwo abaasalawo okukolagana ne Amin, ate abalala ne bagenda mu buwanganguse okutegeka okusekeeterera okwekiyekera. Olw'okuwakanya ennyo enfuga ya Amin, Museveni ne banne abatono baasalawo okwegatta n'ekiwayi kya Obote wadde nga baali tebakkiriziganya emabegako.
Ekibija kya Museveni kyasimba amakanda e Tanzania era nga kiwagirwa mu nkukutu eggwanga eryo mu ngeri ez’enjawulo. Abalumbaganyi baayingira mu Uganda enfunda eziwera okukola obukessi n’okwonoona. Mu Agusito wa 1971, ekibinja kya Museveni kyagezaako okukola enkambi y'abayeekera ku [[Mount Elgon]]. Olw'obutaba batendeke, bazuulwa mangu ab'ebyo'kwerinda ba Uganda nebabagombamu obwala. Ekibija kino kyasindika abalwanyi 30 okutendekebwa ne FRELIMO mu Mozambique. Mu kiseera ekyo, FRELIMO yali mu kimu ne gavumenti ya Tanzania eyayanguyira Abamozamica okukwatagana ne Museveni. Nga bamaze okutendekebwa, ba cadres bano beesogga Uganda. Mu 1972, abalwanyi ba Museveni beetaba mu [[olulumba lwa 1972 mu Uganda|kugezaako okulumba Uganda]] abayeekera abaakulemberwa Obote. Kyokka obulumbaganyi buno bwalemererwa ddala, era abayeekera baafiirwa nnyo.
=== Okutondawo mu butongole n’olutalo lwa Uganda ne Tanzania ===
Ku ntandikwa ya 1973, Museveni yalangirira mu butongole okutondawo ekibiina kya "Front for National Salvation" era n'afulumya manifesito ng'atunuulidde Amin, eyatuumiddwa "An Indictment of a Primitive Fascist". Mu kiseera kino, FRONASA yalina bammemba nga 200. Mu kiseera kyekimu, enkambi endala eya FRONASA okumpi ne [[Busoga]] mu Uganda yazuulibwa n’esanyizibwawo [[Eggye lya Uganda|egye lya Uganda]] . Ebikwekweto bya FRONASA eby’oku ttaka byasattululwa, era abantu mwenda mu kibinja kino ne bakubwa amasasi mu lujudde. N’ekyavaamu emirimu gy’ekibiina gyakendeera. Mu 1974, abalwanyi ba FRONASA 40 ku 50 nga bakulemberwa Museveni baasindikibwa okutendekebwa okulala e Mozambique. FRELIMO yali yakubasomesa ku ntalo ez'ekiyeekera, naye abalwanyi ba FRONASA baali tebafugika era nga n'okutendekebwa tekwafuna buwanguzi bungi. Okuva mu 1974 okutuuka mu 1978, FRONASA yali nsirifu yadde nga yagenda mu maaso n’okutendekebwa oluusi n’oluusi.
Ku nkomerero ya 1978, [[Olutalo lwa Uganda ne Tanzania|olutalo lwa Uganda–Tanzania]] lwabalukawo era ebibiina by’oludda oluvuganya mu Uganda eby’emmundu ne byekuŋŋaanya okulwana wamu n’Abatanzania okulwanyisa gavumenti ya Amin. Mu kiseera ekyo, FRONASA yalina bammemba 30 bokka abaalina emmundu. Oluvannyuma lw'eggye lya Tanzania People's Defence Force (TPDF) okuwangula olulumba lwa Uganda e Kagera, lyaddamu okulumba Uganda. Ekyavaamu abayeekera ba FRONASA baakola nga abakessi ku lwa 206th Brigade eya Tanzania , nga bakiyambako mu kuwamba Mbarara. Mu Maachi wa 1979, gavumenti ya Tanzania yategeka ekibiina kya [[Uganda National Liberation Front]] (UNLF) n'ekibinja kyakyo eky'emmundu ekya Uganda National Liberation Army (UNLA). Ekibiina kya UNLF/UNLA kyalina okukola ng’ekibiina ekiyamba okugatta ebiwayi by’abayeekera ba Uganda byonna omuli ne FRONASA. Nga newankubadde kwali kugatta, UNLF yayawulwamu ebitundu ebitonotono bingi okusinziira ku kwagala n'obwetaavu bw’amagye ga Tanzania. Oluvannyuma [[okugwa kwa Kampala|lw'okugwa kwa Kampala]] n'okusuula gavumenti ya Amin mu Apuli wa 1979, Museveni yafuuka Minisita w'ebyokwerinda mu gavumenti empya eya UNLF eya Uganda eyali ewagirwa Tanzania. Olwo FRONASA n'ekola nga eggye lye ery’obwannannyini era n’ayingiza Abatutsi [[Abanankole|n’Ababanyankole]] bangi okunyweza ennyiriri zaayo. Ekibinja kino kyalina abalwanyi nga kenda ku muttwaalo wektabeerera ku ntikko mu makkati ga 1979. Olw'okuwandiika Abatutsi abangi abaali babundabunda okuva e [[Rwanda]], FRONASA yakwatagana n'ekibiina kya Rwandese Alliance for National Unity ekyali kyakatandikibwawo, ekibiina ekyali kigenderera okutondawo eggye ly'Abatutsi abaali mu buwanganguse okugoba gavumenti ya Rwanda. Kyokka okuva mu Apuli wa 1979, Museveni yali avudde mu ddwaaniro nga aze okwenyigira mu by'obufuzi mu Kampala.
Mu kiseera kino, FRONASA yagenda mu maaso n’okuyamba Abatanzania okokwezza obugwanjuba bwa Uganda, n’eyamba TPDF okuwamba Fort Royal, Masindi, n’ekitundu kya West Nile . Mu katuubagiro ebibinja bya bannansi abataayagala Amin, abampembe n'abalwaanyi ba FRONASA "baasumulula entiisa" ku bantu baabulijjo Abasiraamu. Abagoberezi ba Museveni baatwala Abasiraamu ng’abawagizi ba Amin abaali bakoze ekinene mu kulemesa obuyeekera bwa FRONASA obwasooka. Abalwanyi ba Museveni baakola ebittabantu ebiwerako mu kitundu ky'e Ankole, era kampeyini yaabwe mu kitundu kya West Nile yayogerwako omunoonyereza Ogenga Otunnu nga "okusaanyaawo abantu b'omu kitundu mu ngeri entegeke", ne batta enkumi n'enkumi z'abantu baabulijjo. Okugatta kw'ekyo, FRONASA yatandika okulwanagana n'eggye ly'obwannannyini erya Milton Obote erya [[Kikosi Maalum]]. Kigambibwa nti Museveni yatya nnyo olw’effujjo ly’ebibinja by’abantu, n’okusingira ddala abagoberezi be bennyini okwenyigira mu ttemu lino. Yagezeaako okukomya ebisukkiridde ebisinga obubi, era n’alagira okukwatibwa kw'abamu ababyetabamu.
Oluvannyuma lw’ekibiina kya UNLF okutwala obuyinza bwonna mu ggwanga, Mpola mpola, Milton Obote yabaza Museveni n’abagoberezi be. Ekyasembayo, yabazza ku bbali mu by'obufuzi, n’akkiriza abalwanyi ba FRONASA 4,000 bokka okwegatta ku magye ga Uganda amapya era n’abaawulamu mu bibinja ebiwerako, era okukkakkana ng’awalirizza [[Eggye ly’obwannannyini|eggye ly’obwannanyini]] elya Museveni eryasigalawo okuteeka wansi emmundu. Ekyasigala ku FRONASA kyafuuka omusingi gw'eggye lya [[Popular Resistance Army]] (n'oluvannyuma [[National Resistance Army]] ) Museveni bwe yatandika okujeemera gavumenti empya eya Obote mu 1981. Abaali aba FRONASA baaleeta obumanyirivu obwetaagisa ennyo mu by'obufuzi n'amagye, era ne kiyamba PRA/NRA okukola ku buwagizi obugazi. Kino kyekyaviirako obuwanguzi bw'olutalo lwa Yuganda olw'ensiko.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
s5lc2fsvdkpl4cmhdobpz0yh2rnfnq5
Uganda National Liberation Front
0
14059
54949
2026-06-13T18:19:45Z
Sisterian
9613
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1300273847|Uganda National Liberation Front]]"
54949
wikitext
text/x-wiki
Ekibiina kya '''Uganda National Liberation Front''' ( '''UNLF''' ) kyali kibiina kya byabufuzi ekyatandikibwawo [[Bannayuganda]] abaali mu buwanganguse nga bawakanya enfuga ya nnakyemalira w'amagye [[Idi Amin]] . UNLF yalina ekiwayi ky’amagye, ekya '''Uganda National Liberation Army''' ( '''UNLA''' ). UNLA yalwana wamu [[n’amagye ga Tanzania]] mu [[Olutalo lwa Uganda ne Tanzania|lutalo lwa Uganda–Tanzania]] olwavaako okugwa kwa gavumenti ya Amin. Ekibiina kino kyafuga Uganda okuva Amin lwe yawangulwa mu Apuli wa 1979 okutuusa mu [[Okulonda kwa bonna okwa Uganda 1980|kulonda kw'eggwanga okwali kukaayanirwa mu December wa 1980]] .
== Okutandikibwa ==
Ekibiina kya UNLF kyatandikibwawo ng'ekyaava mu lukiiko lwa Bannayuganda abaali mu buwanganguse okuva nga 24 okutuuka nga 26 Maachi wa 1979 mu kibuga Moshi mu bukiikakkono bwa [[Tanzania]] . Mu lukiiko luno olumanyiddwa nga Moshi Conference, ebibinja 28 bye byakiikirirwa. Ebibinja ebikulu ebyegatta ne bikola UNLA mwalimu [[Kikosi Maalum]] eyakulemberwa [[Milton Obote]] (nga [[Tito Okello]] ne [[David Oyite-Ojok|David Oyite Ojok]] be baduumira); [[Front for National Salvation|FRONASA]] eyakulemberwamu [[Yoweri Museveni]]; n’ekibiina kya Save Uganda Movement.
{| class="wikitable sortable"
!Unit
!Leader(s)
!Base(s)
|-
|Obote's faction ([[Uganda People's Congress]], Kikosi Maalum)
|[[Milton Obote]]
|Tanzania, Kenya, Zambia, United Kingdom
|-
|[[Front for National Salvation|FRONASA]]
|[[Yoweri Museveni]]
|Tanzania
|-
|Save Uganda Movement
|[[Akena p'Ojok]], [[William Omaria]], [[Ateker Ejalu]]
|Tanzania, Uganda
|-
|Uganda Liberation Group (Z)
|Immanuel Oteng<br /><br />Milton Obote (''de facto'')
|[[Zambia]]
|-
|Uganda National Movement
|John Barigye, Crown Prince of Ankole
|Zambia
|-
|Uganda Human Right Group
|George Kanyeihamba
|United Kingdom
|-
|Uganda Action Group
|Paulo Muwanga
|United Kingdom
|-
|Popular Front for the Liberation of Uganda
|John Odongkara
|United States
|-
|Uganda Freedom Union
|Godfrey Binaisa (?)
|United States
|-
|Relief Educational Training Uganda Refugees Now (RETURN)
|Festo Kivengere
|United States
|-
|Uganda National Unity and Reconciliation
|Eric Otema Alimadi
|Tanzania
|-
|Uganda Society
|Yusuf Lule, Martin Aliker
|Kenya
|-
|Uganda Discussion Group
|Tarsis Kabwegyere (?)
|Kenya
|-
|Uganda Nationalist Organization
|[[Robert Serumaga]]
|Kenya
|-
|Uganda Liberation Movement
|[[Dani Wadada Nabudere]] (?)
|Kenya
|-
|Nairobi Consultative Committee
|Tarsis Kabwegyere, D.W. Nabudere
|Kenya
|-
|Negotiating Committee for Democratic Unity
|Dani Wadada Nabudere (?)
|Tanzania
|-
|Moshi Discussion Group
|?
|Tanzania
|-
|Ad Hoc Committee for Promotion of Unity
|[[Yash Tandon]], Mahmood Mamdani (?)
|Tanzania
|-
|Muthaiga Discussion Group
|Aliker (?)
|Kenya
|}
Ekibiina kya UNLF kyali kifugibwa olukiiko olufuzi olw’abantu 11 olwasooka okukubirizibwa [[Yusuf Lule]] eyali Pulezidenti wa Uganda mu kiseera ekyo, ng’omumyuka wa ssentebe yali [[Akena p'Ojok|Akena P’ Ojok]], eyali omumyuka wa pulezidenti wa Uganda mu kiseera ekyo. Ekibiina kya UNLF kyaliko olukiiko oluteesa ku nsonga z’eggwanga (NCC) nga ku buli kimu ku bibinja 28 ebyakiikirirwa mu lukiiko luno nga kuliko mmemba omu. Omukono gwayo ogw’amagye ogwa UNLA gwalwana luuyi ku luuyi n’eggye lya Tanzania People’s Defence Force (TPDF) mu [[Olutalo lwa Uganda ne Tanzania|lutalo lwa Uganda ne Tanzania]] ne gulumba Uganda, ne gutwala Kampala mu Apuli wa 1979 ne gusindika Amin mu buwanganguse. Waaliwo bannakibiina abalala aba UNLF okwetoloola eggwanga ne mu bitundu ebyatondebwawo okukwasaganya emirimu gya UNLF.
== Okumaamula Idi Amin ==
Oluvannyuma lw’okugobwa kwa Amin nga 11 Apuli wa 1979, gavumenti empya eya UNLF yatondebwawo wansi wa [[Yusuf Lule]] nga UNLA efuuse eggye ly’eggwanga eppya. Obukulembeze bwa UNLF tebwali butebenkevu, nga okulwanagana munda kwavaako okugoba Lule mu Juuni wa 1979. Omusika we, [[Godfrey Binaisa]], yafuga okumala emyezi egitawera kkumi n’ebiri nga tannateekebwa mu kkomera mu nnyumba mu Maayi wa 1980 oluvannyuma lwa [[Paulo Muwanga]] okuwamba gavumenti mu ngeri ennungi. [[Presidential Commission of Uganda|Akakiiko ka Pulezidenti]] kaateekebwawo n;okulonda nekutegekebwa mu Desemba wa 1980. Abawanganguse abaakola ekibiina kya UNLF baali beetaaga okussa ebbali enjawukana zaabwe mu by'obufuzi okusobola okukikola. Baali bagatta kintu kimu kyokka: okuwakanya Amin. Olw’ensonga eno, UNLF teyavuganya mu kulonda nga bammemba baayo bawagira ebibiina eby’enjawulo.
Oluvanyuma lw’obuwanguzi bwa [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] eyali ekulemberwa eyali pulezidenti [[Milton Obote]](UPC) obwakaayanirwa ennyo, bangi ku bammemba abaatandikawo UNLF bagenda mu maaso n’okulwanyisa ekibiina kya UNLA kati ekifugibwa UPC. UNLA yawangulwa nga Janwali 25, 1986 [[abayeekera]] b’eggye lya [[National Resistance Army]] (NRA) eryakulemberwa [[Yoweri Museveni]], eyali mmemba ku lukiiko olufuzi olwa UNLF era nga ye minisita mu gavumenti ya UNLF. Waaliwo okusika omuguwa okw’amawanga wakati w’Abacholi n'Abalanŋo, okwaviirako [[okuwamba gavumenti]] okufuula Tito Okello Lutwa pulezidenti wa repubulika.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
andpm08tr9ylx8mbz9jg59g3ikuvpgn
2024
0
14060
54950
2026-06-13T18:24:18Z
NVNkz
11218
Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/567857|2024]]"
54950
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Stylizedtext2024.png|thumb|2024 ennaku enkulu]]
'''2024 (MMXXIV)''' mwaka gwa bulijjo, era mwaka gwa bulijjo ogutandikira ku Mmande mu kalenda ya Gregorian, omwaka. <ref>{{Cite web |date=November 1, 2023 |title=In 2024, It's Election Year in 40 Countries |url=https://www.bloomberg.com/news/newsletters/2023-11-01/2024-is-election-year-in-40-countries-and-podcast-elon-inc-launches-next-week |access-date=December 3, 2023 |website=Bloomberg |language=en}}</ref>
6db480vmnct8ysm1nt2913i6jx15pva
Green Daddy
0
14061
54998
2026-06-14T05:53:41Z
Mike Seems
11286
Created page with "'''Green Daddy''' (yazalibwa '''Kibalama Vicent Kikabi''' ku 13 March 1995) ye muyimbi wa Afropop, muwandiisi wa nyimba, era omukozi ku byo obutonde ow'e Uganda.<ref name="DW">{{cite web |title=Uganda Afropop sensation Green Daddy drops eco-friendly hits |url=https://www.dw.com/en/uganda-afropop-sensation-green-daddy-drops-eco-friendly-hits/video-77424903 |publisher=DW |date=June 2026 |access-date=14 June 2026}}</ref> Amanyiddwa olw'okugatta nyimbo za Afropop ez'omuziga..."
54998
wikitext
text/x-wiki
'''Green Daddy''' (yazalibwa '''Kibalama Vicent Kikabi''' ku 13 March 1995) ye muyimbi wa Afropop, muwandiisi wa nyimba, era omukozi ku byo obutonde ow'e Uganda.<ref name="DW">{{cite web |title=Uganda Afropop sensation Green Daddy drops eco-friendly hits |url=https://www.dw.com/en/uganda-afropop-sensation-green-daddy-drops-eco-friendly-hits/video-77424903 |publisher=DW |date=June 2026 |access-date=14 June 2026}}</ref>
Amanyiddwa olw'okugatta nyimbo za Afropop ez'omuziga n'obubaka ku kukuza butonde, okukendeeza ku kasasiro ka pulasitiki, n'okukwata ku kusimba emiti, ng'akozesa platform ye okuyigiriza abavubuka.<ref name="DW" />
== Obulamu obw'olubereberye ==
Yazalibwa mu Nateete, ekifo eky'omu Kampala eky'okujjula amazzi, Green Daddy yakulira ng'alaba ebizibu by'obutonde ng'okuzimba mu bitundu by'ekibuga eby'omuziro n'okujjula amazzi.<ref name="DW" />
Ebifayo bino byamukozesa okukwata ku kukuza butonde n'okukyusa nyimbo ze n'emirimu gye.<ref name="DW" />
== Mulimu gw'okuyimba ==
Green Daddy yatandika mulimu gw'okuyimba ng'ali mu kibiina kya Mosh Mavoko nga tannakola yekka.<ref name="DW" />
Ayimba nyimbo za Afropop ezigatta ebisanyusa n'obubaka ku bya butonde n'okukyusa eby'obulamu.<ref name="DW" />
Nyimbo ze zitunuulira ebizibu ng'akasasiro ka pulasitiki n'okukozesa emiti, ng'azze okufuna obubaka ku bavubuka.<ref name="DW" />
== Omulimu ku bya butonde ==
Green Daddy asazewo puloguram ez'okuyigiriza abavubuka ku bya butonde.<ref name="DW" />
Emyaka esatu egayise, yaggulawo dayikare eky'omutendere mu kitundu kye mwe bayiga ebikugira ku butonde, ng'okukolola mu luguudo, okukomya amazzi ag'omuziro okuziyiza endwadde, n'okusimba emiti.<ref name="DW" />
Emirimu gino ekozesebwa okuzimba "ekibinja ky'obutonde" ky'abayizi abavubuka abasaasaanya obubaka ku bantu.<ref name="DW" />
Era afuga Green Daddy Foundation, ekola ku kukuza obulamu obw'obutonde, okuyamba puloguram z'omasomero, n'okukola ku mikolo gy'okusimba emiti.<ref name="DW" />
== Okutegekebwa ==
Omulimu gwa Green Daddy gufunye ekitangaala mu nsi yonna olw'okukozesa nyimbo ng'ekyuma eky'okukwasa ku bya butonde mu Uganda.<ref name="DW" />
Envunza ye eya kya green ne bubaka bwe obw'amangu eri abaana byaweereddwa mu bigambo ku bizibu by'obutonde mu Kampala.<ref name="DW" />
== Tazama era ==
* Nyimba za Uganda
* Okukwata ku butonde mu Uganda
* Afropop
== References ==
{{reflist}}
[[Category:Living people]]
[[Category:Ugandan musicians]]
[[Category:Ugandan environmentalists]]
[[Category:Afropop musicians]]
[[Category:People from Kampala]]
tk5to2hd7tjf21i0ym8c7cpntvqbo85
Ivan Wani
0
14062
55007
2026-06-14T08:55:12Z
Berniter
10779
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1330719213|Ivan Wani]]"
55007
wikitext
text/x-wiki
'''Ivan Wani Adebo Levi''' (yazaalibwa 12 Ogwekkuminebiri 1998), amanyiddwa nga '''Ivan Wani''', <ref>{{Cite web |date=9 September 2020 |title=Tito, Three Other Familiar Faces In South Sudan Squad For Cranes Encounter |url=https://the-sportsnation.com/2020/09/09/tito-three-other-familiar-faces-in-south-sudan-squad-for-cranes-encounter/ |accessdate=11 October 2020 |website=The Sports Nation}}</ref> [[Omupiira ogw'ebigere|muzannyi wa mupiira]] azannyira mu makkati mu kiraabu ya South Sudan Premier League Jamus . Yazaalibwa mu [[Yuganda|Uganda]] era azannyira ttiimu y'eggwanga lya South Sudan .
== Emipiira gyazanyidde tiimu y'eggwanga ==
Wani yazannyira ttiimu y'eggwanga ey'omupiira eya South Sudan ( South Sudan national football team). <ref>{{Cite web |title=Cameroon 0-0 South Sudan: Tito Okello makes international debut |url=https://kawowo.com/2020/10/10/cameroon-0-0-south-sudan-tito-okello-makes-international-debut/ |accessdate=13 October 2010 |website=Kawowo}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Chuma |first=Festus |date=10 October 2020 |title=Ivan Wani Misses Penalty In South Sudan Draw |url=https://www.ducorsports.com/frunt/post_details/Ivan-Wani-misses-penalty-in-south-sudan-draw-21177.html |accessdate=11 October 2020 |website=Ducor Sports}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
kkgwl8um8a1xaonmmp6f6jh80eg8mfu
55008
55007
2026-06-14T08:55:32Z
Quinlan83
6593
+
55008
wikitext
text/x-wiki
'''Ivan Wani Adebo Levi''' (yazaalibwa 12 Ogwekkuminebiri 1998), amanyiddwa nga '''Ivan Wani''', <ref>{{Cite web |date=9 September 2020 |title=Tito, Three Other Familiar Faces In South Sudan Squad For Cranes Encounter |url=https://the-sportsnation.com/2020/09/09/tito-three-other-familiar-faces-in-south-sudan-squad-for-cranes-encounter/ |accessdate=11 October 2020 |website=The Sports Nation}}</ref> [[Omupiira ogw'ebigere|muzannyi wa mupiira]] azannyira mu makkati mu kiraabu ya South Sudan Premier League Jamus . Yazaalibwa mu [[Yuganda|Uganda]] era azannyira ttiimu y'eggwanga lya South Sudan .
== Emipiira gyazanyidde tiimu y'eggwanga ==
Wani yazannyira ttiimu y'eggwanga ey'omupiira eya South Sudan ( South Sudan national football team). <ref>{{Cite web |title=Cameroon 0-0 South Sudan: Tito Okello makes international debut |url=https://kawowo.com/2020/10/10/cameroon-0-0-south-sudan-tito-okello-makes-international-debut/ |accessdate=13 October 2010 |website=Kawowo}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Chuma |first=Festus |date=10 October 2020 |title=Ivan Wani Misses Penalty In South Sudan Draw |url=https://www.ducorsports.com/frunt/post_details/Ivan-Wani-misses-penalty-in-south-sudan-draw-21177.html |accessdate=11 October 2020 |website=Ducor Sports}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
jakw1ibubi1zquuzxbmwecb3wv7y8qa
Keita Buwanika
0
14063
55009
2026-06-14T09:14:36Z
Berniter
10779
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1334262575|Keita Buwanika]]"
55009
wikitext
text/x-wiki
Keita Buwanika (ブワニカ 啓太, Buwanika Keita; yazaalibwa 16 Ogwekkuminebiri 2002) Mujapaani muzanyi wa mupiira era azanya ng'omulumbi mu kiraabu ya J2 League club [[Iwaki FC]].Yazaalibwa mu Tokyo .Taata we munnaUganda ate maama Mujapaani..
== Ebibalo by’emirimu ==
=== Kiraabu ===
{{updated|28 April 2024}}<ref>{{Soccerway|keita-buwanika/688435}}</ref><ref>{{cite web |title=Soccer D.B. : 2024 Keita Buwanika Result by Season |url=https://soccer-db.net/player/index.php?pl=83417&la=e |website=soccer-db.net |access-date=29 April 2024}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku kiraabu, sizoni n’empaka
! rowspan="2" | Kiraabu
! rowspan="2" | Ebiro
! colspan="3" | Liigi
! colspan="2" | Ekikopo ky'eggwanga
! colspan="2" | Ekikopo kya Liigi
! colspan="2" | Lala
! colspan="2" | Okugatta
|-
! Okugabanya
! Apps
! Goolo
! Apps
! Goolo
! Apps
! Goolo
! Apps
! Goolo
! Apps
! Goolo
|-
! colspan="3" | Japan
! colspan="2" | Liigi
! colspan="2" | Ekikopo kya Emperor
! colspan="2" | J. Ekikopo kya Liigi
! colspan="2" | Lala
! colspan="2" | Okugatta
|-
| rowspan="4" | JEF United Chiba, ttiimu y’eggwanga
| 2021. Omuntu w’abantu
| Liigi ya J2
| 14.
| 1. 1.
| 1. 1.
| 0.
| colspan="2" | –
| colspan="2" | –
| 15.
| 1. 1.
|-
| 2022. 2022
| Liigi ya J2
| 25.
| 5. 5.
| 1. 1.
| 0.
| colspan="2" | –
| colspan="2" | –
| 26.
| 5. 5.
|-
| 2023. 2023
| Liigi ya J2
| 16.
| 2. 2.
| 1. 1.
| 0.
| colspan="2" | –
| colspan="2" | –
| 17.
| 2. 2.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 55. Ebikwata ku nsonga eno
! 8.
! 3. 3.
! 0.
! 0.
! 0.
! 0.
! 0.
! 58. Ebikwata ku nsonga eno
! 8.
|-
| Mito HollyHock (ebbanja) .
| 2023. 2023
| Liigi ya J2
| 9. 9.
| 1. 1.
| 0.
| 0.
| colspan="2" | –
| colspan="2" | –
| 9. 9.
| 1. 1.
|-
| Iwaki FC
| 2024
| Liigi ya J2
| 7. 7.
| 0.
| 0.
| 0.
| 2. 2.
| 0.
| 0.
| 0.
| 9. 9.
| 0.
|-
! colspan="3" | Omugatte gw’emirimu
! 71
! 9. 9.
! 3. 3.
! 0.
! 2. 2.
! 0.
! 0.
! 0.
! 76
! 9. 9.
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Keita Buwanika ku J.League (archive) mu Japan)
krzdkshjhkszru8tywuao5ruj4alinm
55010
55009
2026-06-14T09:15:15Z
Quinlan83
6593
Fix
55010
wikitext
text/x-wiki
Keita Buwanika (ブワニカ 啓太, Buwanika Keita; yazaalibwa 16 Ogwekkuminebiri 2002) Mujapaani muzanyi wa mupiira era azanya ng'omulumbi mu kiraabu ya J2 League club [[Iwaki FC]].Yazaalibwa mu Tokyo .Taata we munnaUganda ate maama Mujapaani..
== Ebibalo by’emirimu ==
=== Kiraabu ===
{{updated|28 April 2024}}<ref>{{Soccerway|keita-buwanika/688435}}</ref><ref>{{cite web |title=Soccer D.B. : 2024 Keita Buwanika Result by Season |url=https://soccer-db.net/player/index.php?pl=83417&la=e |website=soccer-db.net |access-date=29 April 2024}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Endabika ne ggoolo okusinziira ku kiraabu, sizoni n’empaka
! rowspan="2" | Kiraabu
! rowspan="2" | Ebiro
! colspan="3" | Liigi
! colspan="2" | Ekikopo ky'eggwanga
! colspan="2" | Ekikopo kya Liigi
! colspan="2" | Lala
! colspan="2" | Okugatta
|-
! Okugabanya
! Apps
! Goolo
! Apps
! Goolo
! Apps
! Goolo
! Apps
! Goolo
! Apps
! Goolo
|-
! colspan="3" | Japan
! colspan="2" | Liigi
! colspan="2" | Ekikopo kya Emperor
! colspan="2" | J. Ekikopo kya Liigi
! colspan="2" | Lala
! colspan="2" | Okugatta
|-
| rowspan="4" | JEF United Chiba, ttiimu y’eggwanga
| 2021. Omuntu w’abantu
| Liigi ya J2
| 14.
| 1. 1.
| 1. 1.
| 0.
| colspan="2" | –
| colspan="2" | –
| 15.
| 1. 1.
|-
| 2022. 2022
| Liigi ya J2
| 25.
| 5. 5.
| 1. 1.
| 0.
| colspan="2" | –
| colspan="2" | –
| 26.
| 5. 5.
|-
| 2023. 2023
| Liigi ya J2
| 16.
| 2. 2.
| 1. 1.
| 0.
| colspan="2" | –
| colspan="2" | –
| 17.
| 2. 2.
|-
! colspan="2" | Okugatta
! 55. Ebikwata ku nsonga eno
! 8.
! 3. 3.
! 0.
! 0.
! 0.
! 0.
! 0.
! 58. Ebikwata ku nsonga eno
! 8.
|-
| Mito HollyHock (ebbanja) .
| 2023. 2023
| Liigi ya J2
| 9. 9.
| 1. 1.
| 0.
| 0.
| colspan="2" | –
| colspan="2" | –
| 9. 9.
| 1. 1.
|-
| Iwaki FC
| 2024
| Liigi ya J2
| 7. 7.
| 0.
| 0.
| 0.
| 2. 2.
| 0.
| 0.
| 0.
| 9. 9.
| 0.
|-
! colspan="3" | Omugatte gw’emirimu
! 71
! 9. 9.
! 3. 3.
! 0.
! 2. 2.
! 0.
! 0.
! 0.
! 76
! 9. 9.
|}
== Ebijuliziddwa ==
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* Keita Buwanika ku J.League (archive) mu Japan)
8shede1f1q9ub5r0josnbilai8b8664
Muzamir Mutyaba
0
14064
55011
2026-06-14T09:54:36Z
Berniter
10779
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1310323242|Muzamir Mutyaba]]"
55011
wikitext
text/x-wiki
'''Muzamir Mutyaba''' (yazaalibwa 10 Ogekkumi 1993) [[Omupiira ogw'ebigere|muzannyi wa]] mupiira Uganda ate munnaUganda era azannyira mu [[National Enterprise Corporation FC|NEC FC]], ng'omuzannyi wa makkati .
== Omulimu gwa kiraabu ==
Mutyaba yazaalibwa mu [[Kampala]],yatandika omupiira mu ttiimu ya Maroons, [[Kilaabu ya SC Victoria University|Victoria University]] ne [[Kampala Capital City Authority FC|Kampala Capital City Authority]] . <ref name="NFT">{{NFT player|pid=56308|accessdate=30 November 2024}}</ref> Oluvannyuma lw'okuva mu KCCA ku nkomerero ya sizoni ya 2019–20, mu Gwoluberyeberye 2021 yakola endagaano ne [[Express FC|Express]] . <ref>{{Cite web |date=25 January 2021 |title=Mutyaba Muzamir: former KCCA FC midfielder completes switch to Express FC > The Touchline Sports |url=https://thetouchlinesports.com/mutyaba-muzamir-former-kcca-fc-midfielder-completes-switch-to-express-fc/}}</ref> <ref>{{Cite web |date=27 January 2021 |title=Muzamir Mutyaba: I had many options on the table but none fitted my satisfaction like Express > The Touchline Sports |url=https://thetouchlinesports.com/muzamir-mutyaba-i-had-many-options-on-the-table-but-express-fitted-my-satisfaction/}}</ref>
Oluvannyuma lw'okuzannyira Rwanda mu Kiyovu Sports, <ref>{{Cite web |date=28 October 2021 |title=Mutyaba joins Rwanda side Kiyovu |url=https://sports.mtn.co.ug/2021/10/28/mutyaba-joins-rwanda-side-kiyovu/}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Ntege |first=John Paul |date=24 October 2021 |title=Muzamir Mutyaba joins New Club in Rwanda |url=https://sportsnation.co.ug/2021/10/24/muzamir-mutyaba-joins-new-club-in-rwanda/}}</ref> n'okumala akaseera katono mu [[Mbale Heroes]], mu Gwomukaaga 2024 yakola endagaano ne [[National Enterprise Corporation FC|NEC FC]], <ref>{{Cite web |title=Former KCCA FC midfielder agrees terms with NEC FC – Swift Sports Uganda |url=https://swiftsportsug.com/2024/06/06/former-kcca-fc-midfielder-agrees-terms-with-nec-fc/}}</ref> Era mu Gwekkuminogumu, ye yali omuzannyi eyateeba ggoolo ezisinga mu kiraabu mu sizoni eyo. <ref>{{Cite web |date=28 November 2024 |title=Mutyaba reborn |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/mutyaba-reborn-4839568 |website=Monitor}}</ref>
== Emipiira gyazanyidde tiimu y'eggwanga ==
Yazannya omulundi gwe ogusooka ku ttiimu y'eggwanga lya [[:en:Uganda_national_football_team|Uganda]] mu mwaka gwa 2014.
=== Ggoolo z'ateebye ku ttiimu y'eggwanga ===
: ''Ggoolo n'ebyavaamu Uganda ze zisoose.''
{| class="wikitable"
!Nedda.
! Olunaku olw'omweezi
! Ekifo
! Omuvuganya
! Okuteeba
! Alizaati
! Empaka
|-
| 1. 1. .
| rowspan="2" | 12 August 2017
| rowspan="2" | Ekisaawe kya St Mary's Kitende, [[Kampala]], Uganda
| rowspan="2" | Rwanda
| align="center" | '''1''' –0
| rowspan="2" align="center" | 3–0
| rowspan="2" | Okusunsulamu mu mpaka za Africa eza 2018
|-
| 2. 2. .
| align="center" | '''2''' –0
|-
| 3. 3. .
| 4 Okitobba 2017
| rowspan="2" | [[Ekisaawe kya Lugogo Stadium|Ekisaawe kya Lugogo]], Kampala, Uganda
| Madagascar
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 1–2
| Wa mukwaano
|-
| 4. 4. .
| 15 Ddesemba 2019
| Djibouti
| align="center" | '''1''' –0
| align="center" | 4–1
| Ekikopo kya CECAFA 2019
|}
== Ebijuliziddwa ==
qo8nxoquebmjnp6p7t67l7in1c8csza
Philip Mitchell (omuddukanya w'emirimu gy’amatwale) .
0
14065
55014
2026-06-14T10:47:37Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55014
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
lr4uwu3csnko2g4bfuwv0l14uc33na7
55015
55014
2026-06-14T10:48:07Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55015
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
ju81oraxggckn7wlq06ign7h5jvuila
55018
55015
2026-06-14T10:50:38Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55018
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872 . {{Sfn|Collett|2003|p=528}} Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, {{Sfn|Mitchell|2012|pp=123–124}} era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yazimba omulimu gwe ogw’amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanyi bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini kyenkanyi. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London . {{Sfn|Frost|1992|p=2}}
111ecqu5ct9bkh457jmphbne0jfkbob
55019
55018
2026-06-14T10:53:07Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55019
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanyi bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini kyenkanyi. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London . {{Sfn|Frost|1992|p=2}}
7fu78w947edsujdo5f8zltgsy3g0vdc
55020
55019
2026-06-14T10:55:11Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55020
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
m0pmdve5lg7fldm0mdvq5ol6svbwxah
55021
55020
2026-06-14T11:00:02Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55021
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okuba ey’ensiko, ng’ateeka mu kabi ak’okusisinkana poliisi oba abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. {{Sfn|Fisher|1988|pp=52–53}} Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda. {{Sfn|Frost|1992|pp=2–4}}
rro2ma444mtebwjn9628rbhfjm7wjv7
55022
55021
2026-06-14T11:02:37Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55022
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda. {{Sfn|Frost|1992|pp=2–4}}
9rtc8bs0yog6fkpkdlb8oz1oxcdkyjc
55023
55022
2026-06-14T11:04:51Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55023
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
0jibb05ymlw1gj7ybp2knijyo5jn8in
55024
55023
2026-06-14T11:06:34Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55024
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
94j04jtbqo192tte6z4brreqyopapg1
55025
55024
2026-06-14T11:16:38Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55025
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana n’ennimi z’Abazungu. Yaweereza mu mmundu za Kabaka eza African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). {{Sfn|Lowry|2006|p=59}} Mu kiseera kino yamanyiira ddala olulimi Oluswayiri . {{Sfn|Frost|1992|p=6}} Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo [[Kenya|ya Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake. {{Sfn|Frost|1992|p=9}}
30jqn57udpb05fywvi4fqgps3m24um7
55026
55025
2026-06-14T11:28:35Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55026
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu za Kabaka eza African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). {{Sfn|Lowry|2006|p=59}} Mu kiseera kino yamanyiira ddala olulimi Oluswayiri . {{Sfn|Frost|1992|p=6}} Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo [[Kenya|ya Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake. {{Sfn|Frost|1992|p=9}}
82ypnxww731fwuq17egu2mq0e2vphz1
55027
55026
2026-06-14T11:30:08Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55027
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu Kabaka African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). Mu kiseera kino yamanyiira ddala olulimi Oluswayiri . {{Sfn|Frost|1992|p=6}} Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo [[Kenya|ya Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake. {{Sfn|Frost|1992|p=9}}
owxp4ij9ypa1btja9j6707e8cc1jsh6
55028
55027
2026-06-14T11:33:07Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55028
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu Kabaka African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). Mu kiseera kino yategeerera ddala olulimi Oluswayiri. Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo ya [[Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake.
7hsl4koiritlby4g1t0boont367c5lh
55029
55028
2026-06-14T11:38:50Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55029
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu Kabaka African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). Mu kiseera kino yategeerera ddala olulimi Oluswayiri. Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo ya [[Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake.
Ng'omuwandiisi w'ensonga z'abazaale mu Tanganyika, mu 1929 Mitchell yawagira ebibiina by'obwegassi, era n'agamba nti "mu ngeri emu buli kyalo ky'Abantu mu butuufu kibiina kya bwegassi". Gavumenti y’e Tanganyika teyakolera ku kuwabula kwe, ng’ayekwasa ebbula ly’abakozi n’embalirira. {{Sfn|Schuknecht|2011|p=273}} Abamu ku bammemba ba ofiisi y'amatwale baamuvumirira nti "omusaasizi ennyo enzaalwa," wabula Gavana wa Bungereza owa Tanganyika Donald Charles Cameron, yagamba nti kino kyamufuula "omukozi ennyo" era nti "abasajja b'endowooza ze be basinga okwetaagisa." {{Sfn|Schuknecht|2011|p=279}}
bdd4gxyyczf1btg5egpq0rgh61g9t85
55031
55029
2026-06-14T11:41:50Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55031
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu Kabaka African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). Mu kiseera kino yategeerera ddala olulimi Oluswayiri. Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo ya [[Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake.
Ng'omuwandiisi w'ensonga z'abazaale mu Tanganyika, mu 1929 Mitchell yawagira ebibiina by'obwegassi, era n'agamba nti "mu ngeri emu buli kyalo ky'Abantu mu butuufu kibiina kya bwegassi". Gavumenti y’e Tanganyika teyakolera ku kuwabula kwe, ng’ayekwasa ebbula ly’abakozi n’embalirira. Abamu ku bammemba ba ofiisi y'amatwale baamuvumirira nti "asaasira nnyo bannansi," wabula Gavana wa Bungereza owa Tanganyika Donald Charles Cameron, yagamba nti kino kyamufuula "omukozi ennyo" era nti "abasajja b'endowooza ze, basinga okwetaaga." <ref>Enigmatic Proconsul: Sir Philip Mitchell and the Twilight of the Empire by Richard Frost pg. 43</ref>
47z07zekvmuryyuyol6fpph0itz5hnh
55032
55031
2026-06-14T11:42:13Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55032
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu Kabaka African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). Mu kiseera kino yategeerera ddala olulimi Oluswayiri. Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo ya [[Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake.
Ng'omuwandiisi w'ensonga z'abazaale mu Tanganyika, mu 1929 Mitchell yawagira ebibiina by'obwegassi, era n'agamba nti "mu ngeri emu buli kyalo ky'Abantu mu butuufu kibiina kya bwegassi". Gavumenti y’e Tanganyika teyakolera ku kuwabula kwe, ng’ayekwasa ebbula ly’abakozi n’embalirira. Abamu ku bammemba ba ofiisi y'amatwale baamuvumirira nti "asaasira nnyo bannansi," wabula Gavana wa Bungereza owa Tanganyika Donald Charles Cameron, yagamba nti kino kyamufuula "omukozi ennyo" era nti "abasajja b'endowooza ze, basinga okwetaaga." <ref>Enigmatic Proconsul: Sir Philip Mitchell and the Twilight of the Empire by Richard Frost pg. 43</ref>
== Gavana w’amatwale ==
hj0lsr02j0m2jv9mhhqchogpmmm4tjt
55033
55032
2026-06-14T11:42:34Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55033
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu Kabaka African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). Mu kiseera kino yategeerera ddala olulimi Oluswayiri. Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo ya [[Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake.
Ng'omuwandiisi w'ensonga z'abazaale mu Tanganyika, mu 1929 Mitchell yawagira ebibiina by'obwegassi, era n'agamba nti "mu ngeri emu buli kyalo ky'Abantu mu butuufu kibiina kya bwegassi". Gavumenti y’e Tanganyika teyakolera ku kuwabula kwe, ng’ayekwasa ebbula ly’abakozi n’embalirira. Abamu ku bammemba ba ofiisi y'amatwale baamuvumirira nti "asaasira nnyo bannansi," wabula Gavana wa Bungereza owa Tanganyika Donald Charles Cameron, yagamba nti kino kyamufuula "omukozi ennyo" era nti "abasajja b'endowooza ze, basinga okwetaaga." <ref>Enigmatic Proconsul: Sir Philip Mitchell and the Twilight of the Empire by Richard Frost pg. 43</ref>
== Gavana w’amatwale ==
=== Uganda ===
qyigjpi3iz5kp7qb7vf9up8hdanb4kj
55034
55033
2026-06-14T11:47:17Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55034
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu Kabaka African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). Mu kiseera kino yategeerera ddala olulimi Oluswayiri. Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo ya [[Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake.
Ng'omuwandiisi w'ensonga z'abazaale mu Tanganyika, mu 1929 Mitchell yawagira ebibiina by'obwegassi, era n'agamba nti "mu ngeri emu buli kyalo ky'Abantu mu butuufu kibiina kya bwegassi". Gavumenti y’e Tanganyika teyakolera ku kuwabula kwe, ng’ayekwasa ebbula ly’abakozi n’embalirira. Abamu ku bammemba ba ofiisi y'amatwale baamuvumirira nti "asaasira nnyo bannansi," wabula Gavana wa Bungereza owa Tanganyika Donald Charles Cameron, yagamba nti kino kyamufuula "omukozi ennyo" era nti "abasajja b'endowooza ze, basinga okwetaaga." <ref>Enigmatic Proconsul: Sir Philip Mitchell and the Twilight of the Empire by Richard Frost pg. 43</ref>
== Gavana w’amatwale ==
=== Uganda ===
Mitchell yalondebwa okuba Gavana wa [[Yuganda|Uganda]] mu 1935. Mu kiseera ky’okusereba, ensaasaanya ya kapito mu Uganda yali esaliddwako, era ebizimbe bya gavumenti n’obuweereza byali byonoonese. Mu 1936, Mitchell yalonda akakiiko akagenda okussaawo ebikulu ebirina okukulembezebwa mu nkulaakulana n’okussaawo ensimbi. Yalaba obwetaavu okwetegereza ddala enkolagana wakati wa Buganda ne gavumenti Enkuumi. Yali afaayo ku nnongoosereza mu by’obufuzi, ng’akimanyi nti oluvannyuma ekigendererwa kya kwefuga. Mu 1937 yassa mu nkola ennongoosereza ezaayongera ku busobozi bw’Obwassaabawandiisi mu nteekateeka n’embalirira, era n’atongoza ttiimu z’okuteekateeka ku mutendera gwa disitulikiti nga zikolagana ne Bakamisona ba Disitulikiti. Enkyukakyuka zino zonna zaalina obudde butono okulaga ebivaamu Ssematalo II (1939–1945) bwe yatandika. {{Sfn|Apter|1997|p=223}}
rppb2as4swgh9eqv8466ueok82kme25
55036
55034
2026-06-14T11:48:32Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55036
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu Kabaka African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). Mu kiseera kino yategeerera ddala olulimi Oluswayiri. Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo ya [[Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake.
Ng'omuwandiisi w'ensonga z'abazaale mu Tanganyika, mu 1929 Mitchell yawagira ebibiina by'obwegassi, era n'agamba nti "mu ngeri emu buli kyalo ky'Abantu mu butuufu kibiina kya bwegassi". Gavumenti y’e Tanganyika teyakolera ku kuwabula kwe, ng’ayekwasa ebbula ly’abakozi n’embalirira. Abamu ku bammemba ba ofiisi y'amatwale baamuvumirira nti "asaasira nnyo bannansi," wabula Gavana wa Bungereza owa Tanganyika Donald Charles Cameron, yagamba nti kino kyamufuula "omukozi ennyo" era nti "abasajja b'endowooza ze, basinga okwetaaga." <ref>Enigmatic Proconsul: Sir Philip Mitchell and the Twilight of the Empire by Richard Frost pg. 43</ref>
== Gavana w’amatwale ==
=== Uganda ===
Mitchell yalondebwa okuba Gavana wa [[Yuganda|Uganda]] mu 1935. Mu kiseera ky’okusereba, ensaasaanya ya kapito mu Uganda yali esaliddwako, era ebizimbe bya gavumenti n’obuweereza byali byonoonese. Mu 1936, Mitchell yalonda akakiiko akagenda okussaawo ebikulu ebirina okukulembezebwa mu nkulaakulana n’okussaawo ensimbi. Yalaba obwetaavu okwetegereza ddala enkolagana wakati wa Buganda ne gavumenti Enkuumi. Yali afaayo ku nnongoosereza mu by’obufuzi, ng’akimanyi nti oluvannyuma ekigendererwa kya kwefuga. Mu 1937 yassa mu nkola ennongoosereza ezaayongera ku busobozi bw’Obwassaabawandiisi mu nteekateeka n’embalirira, era n’atongoza ttiimu z’okuteekateeka ku mutendera gwa disitulikiti nga zikolagana ne Bakamisona ba Disitulikiti. Enkyukakyuka zino zonna zaalina obudde butono okulaga ebivaamu Ssematalo II (1939–1945) bwe yatandika.
d12ygpqasthjb3zleg5toel9348wd34
55037
55036
2026-06-14T11:53:16Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55037
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu Kabaka African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). Mu kiseera kino yategeerera ddala olulimi Oluswayiri. Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo ya [[Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake.
Ng'omuwandiisi w'ensonga z'abazaale mu Tanganyika, mu 1929 Mitchell yawagira ebibiina by'obwegassi, era n'agamba nti "mu ngeri emu buli kyalo ky'Abantu mu butuufu kibiina kya bwegassi". Gavumenti y’e Tanganyika teyakolera ku kuwabula kwe, ng’ayekwasa ebbula ly’abakozi n’embalirira. Abamu ku bammemba ba ofiisi y'amatwale baamuvumirira nti "asaasira nnyo bannansi," wabula Gavana wa Bungereza owa Tanganyika Donald Charles Cameron, yagamba nti kino kyamufuula "omukozi ennyo" era nti "abasajja b'endowooza ze, basinga okwetaaga." <ref>Enigmatic Proconsul: Sir Philip Mitchell and the Twilight of the Empire by Richard Frost pg. 43</ref>
== Gavana w’amatwale ==
=== Uganda ===
Mitchell yalondebwa okuba Gavana wa [[Yuganda|Uganda]] mu 1935. Mu kiseera ky’okusereba, ensaasaanya ya kapito mu Uganda yali esaliddwako, era ebizimbe bya gavumenti n’obuweereza byali byonoonese. Mu 1936, Mitchell yalonda akakiiko akagenda okussaawo ebikulu ebirina okukulembezebwa mu nkulaakulana n’okussaawo ensimbi. Yalaba obwetaavu okwetegereza ddala enkolagana wakati wa Buganda ne gavumenti Enkuumi. Yali afaayo ku nnongoosereza mu by’obufuzi, ng’akimanyi nti oluvannyuma ekigendererwa kya kwefuga. Mu 1937 yassa mu nkola ennongoosereza ezaayongera ku busobozi bw’Obwassaabawandiisi mu nteekateeka n’embalirira, era n’atongoza ttiimu z’okuteekateeka ku mutendera gwa disitulikiti nga zikolagana ne Bakamisona ba Disitulikiti. Enkyukakyuka zino zonna zaalina obudde butono okulaga ebivaamu Ssematalo II (1939–1945) bwe yatandika.
Mu makkati ga 1940 Sir Philip yakyusibwa n’atwalibwa e Nairobi okukwasaganya kaweefube w’olutalo mu East Africa. Mu Gwoluberyeberye 1941 yalondebwa okuba akulira ebyobufuzi eri Genero Sir Archibald Wavell, Omuduumizi omukulu mu Middle East. Yaweebwa omulimu omuweweevu ogw’okuddukanya amatwale ga Yitale aga Afrika agaali gagudde mu mikono gy’Abangereza. Mu January 1942, ng'akulira ebyobufuzi ku Commander in Chief, East Africa, Major-General Sir Philip Euen Mitchell yassa omukono ku ndagaano ne Empula Haile Selassie I owa [[Ethiopia]] . Okuddamu okuwamba ensi eyo okuva ku Bayitale kwali kwali kuwedde gye buvuddeko. {{Sfn|Blaustein|Sigler|Beede|1977|p=220}}
qftnzirwsd2r66hkoxctxsro9xfb0zp
55038
55037
2026-06-14T11:56:46Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55038
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu Kabaka African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). Mu kiseera kino yategeerera ddala olulimi Oluswayiri. Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo ya [[Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake.
Ng'omuwandiisi w'ensonga z'abazaale mu Tanganyika, mu 1929 Mitchell yawagira ebibiina by'obwegassi, era n'agamba nti "mu ngeri emu buli kyalo ky'Abantu mu butuufu kibiina kya bwegassi". Gavumenti y’e Tanganyika teyakolera ku kuwabula kwe, ng’ayekwasa ebbula ly’abakozi n’embalirira. Abamu ku bammemba ba ofiisi y'amatwale baamuvumirira nti "asaasira nnyo bannansi," wabula Gavana wa Bungereza owa Tanganyika Donald Charles Cameron, yagamba nti kino kyamufuula "omukozi ennyo" era nti "abasajja b'endowooza ze, basinga okwetaaga." <ref>Enigmatic Proconsul: Sir Philip Mitchell and the Twilight of the Empire by Richard Frost pg. 43</ref>
== Gavana w’amatwale ==
=== Uganda ===
Mitchell yalondebwa okuba Gavana wa [[Yuganda|Uganda]] mu 1935. Mu kiseera ky’okusereba, ensaasaanya ya kapito mu Uganda yali esaliddwako, era ebizimbe bya gavumenti n’obuweereza byali byonoonese. Mu 1936, Mitchell yalonda akakiiko akagenda okussaawo ebikulu ebirina okukulembezebwa mu nkulaakulana n’okussaawo ensimbi. Yalaba obwetaavu okwetegereza ddala enkolagana wakati wa Buganda ne gavumenti Enkuumi. Yali afaayo ku nnongoosereza mu by’obufuzi, ng’akimanyi nti oluvannyuma ekigendererwa kya kwefuga. Mu 1937 yassa mu nkola ennongoosereza ezaayongera ku busobozi bw’Obwassaabawandiisi mu nteekateeka n’embalirira, era n’atongoza ttiimu z’okuteekateeka ku mutendera gwa disitulikiti nga zikolagana ne Bakamisona ba Disitulikiti. Enkyukakyuka zino zonna zaalina obudde butono okulaga ebivaamu Ssematalo II (1939–1945) bwe yatandika.
Mu makkati ga 1940 Sir Philip yakyusibwa n’atwalibwa e Nairobi okukwasaganya kaweefube w’olutalo mu East Africa. Mu Gwoluberyeberye 1941 yalondebwa okuba akulira ebyobufuzi eri Genero Sir Archibald Wavell, Omuduumizi omukulu mu Middle East. Yaweebwa omulimu ogutali mwangu ogw’okuddukanya amatwale ga Yitale ag'Afrika agaali gagudde mu mikono gy’Abangereza. Mu Gwoluberyeberye1942, ng'akulira ebyobufuzi ku Commander in Chief, East Africa, Major-General Sir Philip Euen Mitchell yassa omukono ku ndagaano ne Kabaka Haile Selassie I owa [[Ethiopia]] . Okuddamu okuwamba ensi eyo okuva ku Bayitale kwali kuwedde gye buvuddeko.
jubagq8xlu2b3q67evj5c74lgjqmkqc
55039
55038
2026-06-14T11:57:02Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55039
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu Kabaka African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). Mu kiseera kino yategeerera ddala olulimi Oluswayiri. Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo ya [[Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake.
Ng'omuwandiisi w'ensonga z'abazaale mu Tanganyika, mu 1929 Mitchell yawagira ebibiina by'obwegassi, era n'agamba nti "mu ngeri emu buli kyalo ky'Abantu mu butuufu kibiina kya bwegassi". Gavumenti y’e Tanganyika teyakolera ku kuwabula kwe, ng’ayekwasa ebbula ly’abakozi n’embalirira. Abamu ku bammemba ba ofiisi y'amatwale baamuvumirira nti "asaasira nnyo bannansi," wabula Gavana wa Bungereza owa Tanganyika Donald Charles Cameron, yagamba nti kino kyamufuula "omukozi ennyo" era nti "abasajja b'endowooza ze, basinga okwetaaga." <ref>Enigmatic Proconsul: Sir Philip Mitchell and the Twilight of the Empire by Richard Frost pg. 43</ref>
== Gavana w’amatwale ==
=== Uganda ===
Mitchell yalondebwa okuba Gavana wa [[Yuganda|Uganda]] mu 1935. Mu kiseera ky’okusereba, ensaasaanya ya kapito mu Uganda yali esaliddwako, era ebizimbe bya gavumenti n’obuweereza byali byonoonese. Mu 1936, Mitchell yalonda akakiiko akagenda okussaawo ebikulu ebirina okukulembezebwa mu nkulaakulana n’okussaawo ensimbi. Yalaba obwetaavu okwetegereza ddala enkolagana wakati wa Buganda ne gavumenti Enkuumi. Yali afaayo ku nnongoosereza mu by’obufuzi, ng’akimanyi nti oluvannyuma ekigendererwa kya kwefuga. Mu 1937 yassa mu nkola ennongoosereza ezaayongera ku busobozi bw’Obwassaabawandiisi mu nteekateeka n’embalirira, era n’atongoza ttiimu z’okuteekateeka ku mutendera gwa disitulikiti nga zikolagana ne Bakamisona ba Disitulikiti. Enkyukakyuka zino zonna zaalina obudde butono okulaga ebivaamu Ssematalo II (1939–1945) bwe yatandika.
Mu makkati ga 1940 Sir Philip yakyusibwa n’atwalibwa e Nairobi okukwasaganya kaweefube w’olutalo mu East Africa. Mu Gwoluberyeberye 1941 yalondebwa okuba akulira ebyobufuzi eri Genero Sir Archibald Wavell, Omuduumizi omukulu mu Middle East. Yaweebwa omulimu ogutali mwangu ogw’okuddukanya amatwale ga Yitale ag'Afrika agaali gagudde mu mikono gy’Abangereza. Mu Gwoluberyeberye1942, ng'akulira ebyobufuzi ku Commander in Chief, East Africa, Major-General Sir Philip Euen Mitchell yassa omukono ku ndagaano ne Kabaka Haile Selassie I owa [[Ethiopia]] . Okuddamu okuwamba ensi eyo okuva ku Bayitale kwali kuwedde gye buvuddeko.
=== Fiji ===
dyoa2yy746t4v4y40ulq43obbqwt29v
55040
55039
2026-06-14T11:58:47Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131055|Philip Mitchell (colonial administrator)]]"
55040
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Philip Euen Mitchell''', GCMG , MC (yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 – 11 Ogwekkumi 1964) yali muddukanya wa matwale ga Bungereza eyaweereza nga [[List of governors of Uganda|Gavana wa Uganda]] (1935–1940), Gavana wa Fiji (1942–1944) ne Gavana wa Kenya (1944–1952).
== Okuzaalibwa n’okusoma kwe ==
Philip Euen Mitchell yazaalibwa nga 1 Ogwokutaano 1890 mu kibuga London mu maka g'omu Scotland. Kitaawe, Kapiteeni Hugh Mitchell (1849–1937) yali aweereza mu Royal Engineers era oluvannyuma lw’okuwummula, yasoma amateeka mu Inner Temple era n’afuuka munnamateeka. Kitaawe yazannyira ttiimu ya Royal Engineers mu fayinolo y'ekikopo kya FA mu 1872. Maama we, Mary Catherine née Creswell, yafa ng’alina emyaka ebiri, era kitaawe n’agenda e Gibraltar gye yakolera amateeka, ng’abeera mu Campamento mu Spain. Philip yasomesebwa omusomesa w’Olufaransa, n’amanya bulungi Olungereza, Olufaransa n’Olusipeyini. Yawangula sikaala okugenda mu ssomero lya St Paul's School, London.
Okuva mu St Paul’s, yawangula sikaala ya classical ku Trinity College, Oxford. Bwe yali ku yunivasite yali mukwano gwa Joyce Cary. Enneeyisa ye yatera okwewunyisa, nga yenganga poliisi wamu n'abakulira yunivasite. Yali wa maanyi mu mubiri era nga mulungi mu mizannyo egisinga naddala mu golf. Yava mu yunivasite oluvannyuma lw’emyaka ebiri era oluvannyuma lw’okufiirwa sikaala ye nga tasobola kudda.
== Emirimu gy'eyasooka okukola ==
Mitchell yeegatta ku Colonial Administrative Service mu 1913. Yasindikibwa mu Disitulikiti y'e Zomba mu Nyasaland ng'omuyambi w'omukiise. Bwe yali eyo yayiga olulimi Olunyanja, n’obuzibu obumu kubanga lulimi lwa Bantu olutakwatagana na nnimi z’Abazungu. Yaweereza mu Kabaka African Rifles mu kiseera kya Ssematalo I (1914–1918). Mu kiseera kino yategeerera ddala olulimi Oluswayiri. Mu 1922 yakuzibwa n’afuulibwa District Commissioner e Tanga, omwalo gw’ennyanja ku lubalama lw’ennyanja Tanganyika okumpi n’ensalo ya [[Kenya]] . Mu 1925, bwe yali mu luwummula e South Afrika, yawasa Margery Tyrwhitt-Drake.
Ng'omuwandiisi w'ensonga z'abazaale mu Tanganyika, mu 1929 Mitchell yawagira ebibiina by'obwegassi, era n'agamba nti "mu ngeri emu buli kyalo ky'Abantu mu butuufu kibiina kya bwegassi". Gavumenti y’e Tanganyika teyakolera ku kuwabula kwe, ng’ayekwasa ebbula ly’abakozi n’embalirira. Abamu ku bammemba ba ofiisi y'amatwale baamuvumirira nti "asaasira nnyo bannansi," wabula Gavana wa Bungereza owa Tanganyika Donald Charles Cameron, yagamba nti kino kyamufuula "omukozi ennyo" era nti "abasajja b'endowooza ze, basinga okwetaaga." <ref>Enigmatic Proconsul: Sir Philip Mitchell and the Twilight of the Empire by Richard Frost pg. 43</ref>
== Gavana w’amatwale ==
=== Uganda ===
Mitchell yalondebwa okuba Gavana wa [[Yuganda|Uganda]] mu 1935. Mu kiseera ky’okusereba, ensaasaanya ya kapito mu Uganda yali esaliddwako, era ebizimbe bya gavumenti n’obuweereza byali byonoonese. Mu 1936, Mitchell yalonda akakiiko akagenda okussaawo ebikulu ebirina okukulembezebwa mu nkulaakulana n’okussaawo ensimbi. Yalaba obwetaavu okwetegereza ddala enkolagana wakati wa Buganda ne gavumenti Enkuumi. Yali afaayo ku nnongoosereza mu by’obufuzi, ng’akimanyi nti oluvannyuma ekigendererwa kya kwefuga. Mu 1937 yassa mu nkola ennongoosereza ezaayongera ku busobozi bw’Obwassaabawandiisi mu nteekateeka n’embalirira, era n’atongoza ttiimu z’okuteekateeka ku mutendera gwa disitulikiti nga zikolagana ne Bakamisona ba Disitulikiti. Enkyukakyuka zino zonna zaalina obudde butono okulaga ebivaamu Ssematalo II (1939–1945) bwe yatandika.
Mu makkati ga 1940 Sir Philip yakyusibwa n’atwalibwa e Nairobi okukwasaganya kaweefube w’olutalo mu East Africa. Mu Gwoluberyeberye 1941 yalondebwa okuba akulira ebyobufuzi eri Genero Sir Archibald Wavell, Omuduumizi omukulu mu Middle East. Yaweebwa omulimu ogutali mwangu ogw’okuddukanya amatwale ga Yitale ag'Afrika agaali gagudde mu mikono gy’Abangereza. Mu Gwoluberyeberye1942, ng'akulira ebyobufuzi ku Commander in Chief, East Africa, Major-General Sir Philip Euen Mitchell yassa omukono ku ndagaano ne Kabaka Haile Selassie I owa [[Ethiopia]] . Okuddamu okuwamba ensi eyo okuva ku Bayitale kwali kuwedde gye buvuddeko.
=== Fiji ===
Mitchell yafuuka Gavana wa Fiji nga 22 Ogwomusanvu 1942. <ref>{{Cite web |last=Fiji |date=22 July 1942 |title=Proclamation No 12 of 1942 |url=https://books.google.com/books?id=Ff8RWUYpDh4C&pg=PA290 |access-date=9 May 2022 |website=Fiji Royal Gazette}}</ref> Yatuukayo nga wabulayo olunaku lumu. Mitchell era yali High Commissioner wa Bungereza mu Western Pacific, era ekitundu ekinene ku mulimu gwe kyali kya kugonza njawukana wakati w’amagye ag’omukago mu lutalo ne Japan. Fiji yalina abantu ab'amawanga agatabuddwamu 210,518 nga ku bano nga 100,000 baali Bafiji ate 90,000 baali Bayindi. Wadde ng’abazungu n’Abafiji baali ku mbeera nnungi era nga batera okufumbiriganwa, waaliwo okusika omuguwa n’Abayindi abangi, ng’abasinga obungi ku bo baali bazzukulu b’abakozi abaali mu ndagaano. {{Sfn|Frost|1992|p=158}} Ensonga endala yali nti, wadde ng’abantu ba Fiji baali basanyufu okubeera mu Bwakabaka bwa Bungereza, bangi ku Bayindi baali basaasira ekibiina ky’obwetwaze mu Buyindi era nga tebasobola kuyitibwa bantu beesigwa. Ekirala ekyaleetawo okusika omuguwa kwe kwali wakati w’Abahindu n’Abasiraamu mu kitundu ky’Abayindi. {{Sfn|Frost|1992|p=159}}
ph2hgilomxsbb65oe67evzgq81401dm
2017
0
14066
55016
2026-06-14T10:49:30Z
NVNkz
11218
Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/513590|2017]]"
55016
wikitext
text/x-wiki
[[File:2017_Events_Collage_V2.png|thumb|Ebibaddewo mu mwaka gwa 2017]]
[[File:Colorful_2017_sticker_sign.jpg|thumb|omwaka gwange 2017]]
'''2017''' gwe mwaka enkumi bbiri mu kkumi na musanvu mu kalenda a Gregorian.
== Okuzaalibwa ==
== Okufa ==
== Omukenkufu ==
8kv5t0rlz9ck2nvrlni857lepgcmhpd
55017
55016
2026-06-14T10:50:27Z
NVNkz
11218
55017
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}[[File:2017_Events_Collage_V2.png|thumb|Ebibaddewo mu mwaka gwa 2017]]
[[File:Colorful_2017_sticker_sign.jpg|thumb|omwaka gwange 2017]]
'''2017''' gwe mwaka enkumi bbiri mu kkumi na musanvu mu kalenda a Gregorian.
== Okuzaalibwa ==
== Okufa ==
== Omukenkufu ==
r7836p9mofbmzi8xz7ug1z2xuexnf37
62 (ennamba)
0
14067
55030
2026-06-14T11:41:35Z
NVNkz
11218
Created by translating the page "[[:ha:Special:Redirect/revision/58839|62 (alƙalami)]]"
55030
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''62''' ('''nkaaga mu bbiri''') namba, wakati wa 61 ne 63.
[[Category:Ennamba]]
jq7cncwsldfenydzy3dwu4iblt99t6a
Nkaaga mu bbiri
0
14068
55035
2026-06-14T11:48:28Z
NVNkz
11218
Redirected page to [[62 (ennamba)]]
55035
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[62 (ennamba)]]
9apcy7xvscsl0j7eyjhgr9xpy7x64ba