Wikipedia lnwiki https://ln.wikipedia.org/wiki/Lok%C3%A1s%C3%A1_ya_libos%C3%B3 MediaWiki 1.45.0-wmf.7 first-letter Média Spécial Discussion Utilisateur Discussion utilisateur Wikipedia Discussion Wikipedia Fichier Discussion fichier MediaWiki Discussion MediaWiki Modèle Discussion modèle Aide Discussion aide Catégorie Discussion catégorie TimedText TimedText talk Module Discussion module Event Event talk Josée Ngalula 0 13524 133258 133221 2025-07-01T09:52:24Z InternetArchiveBot 10768 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 133258 wikitext text/x-wiki {{Infobox Biographie2}}'''Josée Ngalula''', abotami o mokolo 28 sanza ya mibale 1960 na [[Kinsásá|Kinsasa]], azali [[Mamɛ́lo|sango]], ndeko mwasi ya Saint-André, mpe théologie [[Mumpɛ́|catholique]] [[Kongó-Kinsásá|congolaise]] (RDC),motangisi ya théologie dogmatique . == Biografi ya bomoi ya bato == Josée Ngalula azali mosangani ya lisangá ya Saint-André. Asalaki bamateya na ye ya doctorat na Université catholique ya Lyon, mpe sikoyo azali motangisi ya théologie dogmatique <ref name="AfrLaCrx.14.1.2021" /> na ba institutions théologiques ya Kinsasa, na Kongo-kinsasa. Atalelami lokola moko ya bato minene ya teoloji ya [[Afilíka|Afilika]] <ref name="AfrLaCrx.14.1.2021">{{Cite web|url=https://africa.la-croix.com/10-femmes-qui-ont-marque-leglise-en-afrique-ces-dernieres-annees/|date=14 janvier 2021|title=Kopi ya archive|access-date=2024-08-25|archivedate=2021-07-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210725152117/https://africa.la-croix.com/10-femmes-qui-ont-marque-leglise-en-afrique-ces-dernieres-annees/}}.</ref> . Teoloji na ye etongami na bolingo ya Nzambe mpe na bolingo ya mozalani na biso, oyo Nzambe alingaka <ref name="AfrLaCrx.14.1.2021" /> . Apesamaki na sanza ya yambo 2021 na ''La Croix'' kati na basi zomi oyo batikaki elembo na bango na Eklezia na Afrika na bambula eleki <ref name="AfrLaCrx.14.1.2021" /> . Aponamaki o mokolo 29 sanza ya libwa 2021 na [[Pápa|Pape]] [[Pápa Falaswa|François]] na Commission internationale théologique to CTI, akomi mwasi ya liboso ya Afrika oyo akoti na commission pontificale <ref>{{Cite web|url=https://www.vaticannews.va/fr/afrique/news/2021-10/la-commission-theologique-accueille-sa-premiere-africaine.html|date=2021-10-02}}</ref> , <ref>{{Cite web|url=https://africa.la-croix.com/soeur-josee-ngalula-premiere-africaine-membre-de-commission-theologique-international/|date=2021-09-30|title=Kopi ya archive|access-date=2024-08-25|archivedate=2024-02-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20240221051908/https://africa.la-croix.com/soeur-josee-ngalula-premiere-africaine-membre-de-commission-theologique-international/}}</ref> , <ref>{{Cite web|url=https://7sur7.cd/2021/10/04/vatican-une-soeur-congolaise-devient-la-1ere-femme-africaine-etre-nommee-la-commission|date=2021-10-04}}</ref> oyo etali mituna ya teoloji ya ntina mingi <ref>{{Cite web|url=https://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/cti_index_fr.htm}}</ref> . == Misala == Josée Ngalula azali moluki ya teoloji ya liboso na makambo oyo elandi : Lexicologie chrétienne na minoko ya Afrika, ba théologies africaines, ba mouvements religieux ya sika na Afilika, ba ecclesiologies africaines, anthropologie théologique, religion na mobulu. Mikanda na ye na lexicologie chrétienne emonisi ete makoki ezali moi na kosala théologie na minoko ya Afilika. Mikanda na ye oyo elobeli mangomba ya sika na Afilika emonisi mikakatano ya bomoi na yango mpo na lobi ya boklisto na mokili mobimba. Mikanda na ye oyo elobeli teoloji ya Afilika emonisaka mitó ya makambo ya ntina mingi, mingimingi mikanda ya teoloji oyo basi ya Afilika babimisaki. Bamikanda na ye sur ba ecclesiologies africaines etali mingi mayele Ya kosala makambu africaine oyo ewutaka na dynamisme ya ba communautés ecclesiales ya base mpe na synodalité oyo ezuami na contexte oyo. Mikanda na ye na anthropologie théologique ekanisaki bopusi ya bomoto ya Nzambe (oyo azali mobali to mwasi te) na moto oyo akelamaki na elilingi mpe bokokani na ye lokola kosangisa nzoto mpe kofanda na boyokani kati na bato oyo mbala mingi ezali mobulu. Mikanda na ye na domaine ya relation "religion na violence" emonisaka ba mécanismes ya instrumentalisation ya religion na service ya mobulu, ezala na niveau ya ba sociétés africaines mpe na kati ya ba institutions religieuses <ref>{{Cite web|url=https://uccc.academia.edu/Jos%C3%A9eNGALULA}}</ref> Na oyo etali makambo ya lelo na Église catholique na 2023, azali na bosenga makasi na mutuna ya synodalité (na relation na palaver africain na spiritualité ubuntu) mpe na oyo ya mobulu na kati na ba institutions religieuses, surtout na oyo etali ba abuses sexuels na kati ya ba Églises « <ref name="A1">{{Cite web|url=https://www.jpic-jp.org/fr/a/10-femmes-qui-ont-marque-l-eglise-en-afrique-en-2021}}</ref> bibongiseli ya losambo:«mimeseno ya kofanda nyɛɛ epesaka nzela na bato oyo basalaka mobulu na kosangisa nzoto bábatela bato oyo bazwi mpasi na nse ya bokonzi na bango » <ref>{{Cite web|url=https://africa.la-croix.com/la-culture-du-silence-permet-aux-auteurs-de-violences-sexuelles-de-maintenir-leurs-victimes-sous-leur-domination/}}</ref> . == Etatoli == mcv2b77pw6ufbpc6pzs4iwew7ptrhrr Thérèse Kayikwamba Wagner 0 13597 133256 132751 2025-06-30T21:50:19Z Ooligan 14774 better photo/ foto/ image 133256 wikitext text/x-wiki {{Infobox Biographie2 | image = 2025 Thérèse Kayikwamba Wagner (cropped).jpg }} '''Thérèse Kayikwamba Wagner''' azali [[Moí-politíki|politicienne ya]] congo abotami na 1983 na [[Kinsásá|Kinshasa]] . Azali mokinzi na maye matali mboka ya ba paya o [[Kongó-Kinsásá|République démocratique du Congo]] na gouvernement ya Suminwa wuto juin 2024 . == '''Bo mwana mpe bo yekoli na ye''' == Thérèse Kayikwamba Wagner abotami na mobu 1983 na [[Kinsásá|Kinshasa]] na mama moko ya congolaise mpe na tata ya mopaya allemand. Akoli kati na mboka ya ba paya<nowiki/>[[Alémani|Allemagne]], [[Gana|Ghana]] mpe [[Togo]] <ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.jeuneafrique.com/1581555/politique/rdc-avec-therese-kayikwamba-a-la-diplomatie-felix-tshisekedi-tente-t-il-denvoyer-un-message/|date=26 juin 2024}}</ref> . Kuna Ayekoli na Eteyelo ya Harvard Kennedy na États-Unis, epai azwi diplome ya master na makambo ya mboka pe Leta <ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.radiookapi.net/2024/05/29/actualite/politique/therese-kayikwamba-une-politologue-avec-une-experience-onusienne-la|date=29 mai 2024}}</ref> . == '''Bo tabusama ya mosala''' == Thérèse Kayikwamba Wagner abandi mosala na ye na 2009 tango akeyi na Kigali (Rwanda) kuna a koti na Agence allemande ya coopération internationale ya développement (GIZ) <ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.jeuneafrique.com/1581555/politique/rdc-avec-therese-kayikwamba-a-la-diplomatie-felix-tshisekedi-tente-t-il-denvoyer-un-message/|date=26 juin 2024}}</ref> . Kobanda 2011, azwi ekateli pe a mipesi na mosala ya kosalisa bato . Bo ngo sima azongi na mboko wa ye [[Kongó-Kinsásá|Congo]], na engumba [[Goma]], mpo na kosala na mosala ya bosangani Oxfam . Na 2012, tango mboka ekutanaki na crise na yango ya liboso na groupe ya batomboki [[M23]], azuaki ba reins ya programme ya protection ya ba civils na kati ya organisation oyo <ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.jeuneafrique.com/1581555/politique/rdc-avec-therese-kayikwamba-a-la-diplomatie-felix-tshisekedi-tente-t-il-denvoyer-un-message/|date=26 juin 2024}}</ref> . Na nsima akɔtaki na ONU, esika amipesaki na bamisyo ya kobatela kimya, na ndakisa MONUSCO (Congo) pe MINUSCA (République centrafricaine) banda 2014. Na 2019, akendaki na Nairobi (Kenya) mpona kokóma mosungi ya Xia Huang, ntoma monene ya ONU mpona etuka ya Great Lakes. Ezalaki na tango wana nde akutanaki na Félix Tshitshilo, Président Kongo Félix Tshisekedi mpo na mbala ya liboso.<ref>« <small> [archive]</small> », sur ''radiookapi.net'', 29 mai 2024</ref><ref>« <small> [archive]</small> », sur ''radiookapi.net'', 29 mai 2024</ref> Na nsima asalaki na Meta Group kino na 2024, ntango akómaki Mokambi ya programe ya etuka ya Afrika ya sudi ya Sahara, esika oyo "[akambaki] mpasi mpe milende ya komibongisa na maponi"<ref>Stanis Bujakera Tshiamala, « <small> [archive]</small> » , sur ''jeuneafrique.com'', 26 juin 2024</ref><ref>« <small> [archive]</small> », sur ''radiookapi.net'', 29 mai 2024</ref> == '''Mosala ya politiki''' == Na mokolo ya 29 sanza ya mitano 2024, batiaki Thérèse Kayikwamba Wagner ministre ya makambo ya bapaya, ya boyokani ya mikili mingi mpe ya La Francophonie, na etelemelo ya ministre d'Etat, na boyangeli ya Suminwa oyo euti kosalema sika<ref>« <small> [archive]</small> », sur ''radiookapi.net'', 29 mai 2024</ref> . Bato nyonso bayebaki ye mingi te na ntango wana, koponama na ye ekamwisaki bato ya politiki ya Congo, bamosusu balobaki ete ayebi makambo mingi te. Zulunalo Jeune Afrique ezolandela koponama oyo lokola mposa ya bokatikati mpe kokitisa motema ya diplomatie na ngambo ya president Félix Tshisekedi, nsima ya lolenge ya liboso mpenza ya Christophe Lutundula, oyo azalaki liboso ya ministre ya sika<ref>Stanis Bujakera Tshiamala, « <small> [archive]</small> » , sur ''jeuneafrique.com'', 26 juin 2024</ref> . Thérèse Kayikwamba Wagner abandi mosala na mokolo ya 13 Yuni<ref>« <small> [archive]</small> », sur ''politicordc.com'', 13 juin 2024</ref> . Ekomi na kati ya makambo ya tension, oyo emonisami na kowelana na etuluku ya batomboki M23 oyo eza na lisungi ya Rwanda, mpe kolongola mokemoke basoda ya MONUSCO na mboka wana<ref>Stanis Bujakera Tshiamala, « <small> [archive]</small> » , sur ''jeuneafrique.com'', 26 juin 2024</ref><ref>« <small> [archive]</small> », sur ''actualite.cd'', 29 mai 2024</ref> . Action na ye ya ministre emonanaki na komipesa makasi mpona kobundisa kozala ya basoda ya Rwanda na mabele ya Congo<ref>Merveille Assani & Fréjus Quenum, « <small> [archive]</small> », sur ''dw.com'', 11 décembre 2024</ref> . Na sanza ya zomi na mibale 2024, liboso ya Conseil de sécurité ya ONU, afundaki mpenza Rwanda ete ezali kobuka boyokani ya kokata bitumba kati na mikili wana mibale<ref>« <small> [archive]</small> », sur ''radiookapi.net'', 10 décembre 2024</ref> . Na nsima, na ntango ya likita oyo babongisaki elongo na ba diplomate ya bapaya oyo bandimami na R.D.D.Congo, asengaki mikili ya mokili mobimba ezwa bikateli ya solosolo mpo na kobundisa bitumba ya Rwanda, amonisaki ete "motema mawa kaka moko ekokoka te"<ref>« <small> [archive]</small> », sur ''radiookapi.net'', 18 décembre 2024</ref><ref>Clément Muamba, « <small> [archive]</small> », sur ''actualite.cd'', 19 décembre 2024</ref> . Banda na suka ya 2024, ezopesa maboko na candidacy ya RDC mpona Conseil de sécurité ya ONU mpo mboka ezwa esika ya mosangani oyo eza mosangani ya libela te, kokumisa makambo oyo mboka eza na yango na oyo etali kosilisa matata mpe kotya kimya na MONUSCO<ref>« <small> [archive]</small> », sur ''lemonde.fr'', 19 décembre 2024</ref> . == Etatólí == {{Références}} [[Catégorie:Mbótama na 1983]] mz4ad96aftxdh3471goc34br6p8ddql Utilisateur:Julien Sow 2/Michel Bampély azali moto ya mayele 2 14639 133257 133244 2025-07-01T09:00:27Z EmausBot 1824 Correction d’une double redirection depuis [[Michel Bampély]] vers [[Michel Bampély (molakisi)]] 133257 wikitext text/x-wiki #REDIRECTION [[Michel Bampély (molakisi)]] l46mkbllhc8umo6gcejoemcisuo0418