Wikipedia lnwiki https://ln.wikipedia.org/wiki/Lok%C3%A1s%C3%A1_ya_libos%C3%B3 MediaWiki 1.46.0-wmf.21 first-letter Média Spécial Discussion Utilisateur Discussion utilisateur Wikipedia Discussion Wikipedia Fichier Discussion fichier MediaWiki Discussion MediaWiki Modèle Discussion modèle Aide Discussion aide Catégorie Discussion catégorie TimedText TimedText talk Module Discussion module Event Event talk Roubaix 0 10365 135376 135236 2026-03-29T17:59:43Z Bombo 12 Doublettes 135376 wikitext text/x-wiki [[File:Hôtel de ville (3).JPG|thumb|right|Engumba ya Roubaix]] '''Roubaix''' ( {{Prononciation API|/ʁu.bɛ/}} ), ''Robaais'' na lokóta ya [[lifalamá]], ezalí [[engumba]] o [[nola]] ya [[Falansia]], etúká Hauts-de-France, na pembeni ya [[Bɛ́ljika]]. Na mobu 2013 Roubaix ezalaka na [[bato]] {{formatnum:95866}}. Ezali na bato nkóto nkama moko, Roubaix, municipalité Ya misato na monéné na Hauts-de-France na motángo Ya bato <ref>{{Cite web|url=https://www.lavoixdunord.fr/1535963/article/2024-12-20/sa-population-frole-les-100-000-habitants-roubaix-redevient-la-deuxieme-ville-du|date=2024-12-20}}.</ref>, ezali moko ya Ba centres urbains Ya Métropole européenne ya etuka ya Lille (MEL). Ville ya Art pe Histoire na 2001, Roubaix eyebani mingi poya na architecture na yango bokóli ya nkita oyo ekutanaki na yango na révolution industrielle na XIX siècle, grâce ya industrie ya textile, ezalaki moko ya ba capitales ya mokili na ebandeli ya XX ya 20 ekeke .Roubaix ezalaki esika éyé ba kompani minene ya France ezalaka ko sala ba commande na nzela ya post. Engomba éyé ekeseni réseau na yango ya ba associations riches na rôle na yango ya pionnier na domaine social. Ata ko Roubaix ezali esika monene ya mosala, chômage ezali kaka makasi pe 74 % ya territoire ya engumba etangami lokola quartier prioritaire na se ya politique urbaine (QPV), ezali na pauvreté makasi. Engumba ezali kobunda na mikakatano na makambo etali déindustrialisation ya ba années 1970 na 1980, présence makasi ya ba élèves na ba installations universitaires na yango pe ba écoles ya lokumu, développement ya ba secteurs économiques ya sika, politique culturelle ambitieuse, pe capacité makasi ya innovation (ndako na €1, programme ya déchets zéro, etc.). ==Mazita o libanda== * [http://www.ville-roubaix.fr/ Site internet ya Roubaix] {{fr}} [[Catégorie:Engumba ya Falansia]] 47f2b5ruv7fkurxz81zy7hv6qdgouyv KeyLiza 0 14572 135372 135364 2026-03-29T15:42:40Z Bombo 12 Annulation de la modification [[Special:Diff/135364|135364]] de [[Special:Contributions/~2026-19299-43|~2026-19299-43]] ([[User talk:~2026-19299-43|discussion]]) 135372 wikitext text/x-wiki {{Infobox Miziki (artiste)|image=My Own Work6.jpg|genre={{flat list| *[[Hip hop music|Hip hop]] *[[Contemporary R&B|R&B]] *[[dancehall]] *[[Salsa music|Afro-Cuban]] *[[Electronic dance music|EDM]] *[[world music|world]] *[[theme music]] *[[film music]]}}|instrument=Vocals, [[keytar]], keyboards, synthesizer, [[talkbox]], [[beatboxing]], guitar|label=[[Warner Music Group|Warner Music]]}} <nowiki><b>Kisita Elisabeth Massamba (aboti na mokolo ya 11 Desambre 1989), ayebani na nkombo ya miziki lokola Keyliza, DJ Mwasi Mokonzi ya Beats to Q.O.B., azali moyembi, motambwisi ya nzoto, DJ, mokomisi ya miziki, motambwisi ya ba beats mpe producteur ya miziki ya Allemand oyo afandaka na Vancouver, Kanada. Ayebani mingi mpo azalaki moko na lingomba ya R&</nowiki>amp;B-pop ya Allemagne ebengami Sistanova.<nowiki></b></nowiki> Massamba abotamaki na mokolo ya 11 Desambre 1990, na Hanau, Allemagne. Baboti na ye mibale bawutaka na Angola mpe na Republiki Demokratiki ya Kongo. Mama na ye abotamaki na São Salvador, na nord ya Angola (oyo bayebisaka lelo lokola M'banza-Kongo), mpe azali moko ya ekólo ya Bokonzi ya Kongo. Na mbula minei, abwakaki na libota na ye mpo na kovanda na Frankfurt am Main. Na 2001, abandaki kozwa mayele ya piano, koyemba, jazz dance, théâtre na kelasi, mpe azalaki na kiti ya ba gospel choir. Na ndakisa ya bitula ya kelasi mpe na ba magasin, abandaki kosala beatboxing, esika wana nde amonaki bolingo na ye ya koluka kosala miziki instrumentaux ya Hip Hop Beats.Ayebaki mbala ya liboso miziki ya hip hop mpe rap ntango ayokaki ba nzembo ya Tupac Shakur, Bone Thugs-N-Harmony mpe Orishas. Banda na mbula 14, abandaki kokoma mpe kosala ba nzembo, ba instrumentaux, ba son ya filime mpe miziki ya ba thèmes, oyo nde epesi mpe tina ya kombo mosusu na ye ya lolenge ya miziki: DJ Mwasi Mokonzi ya Beats (DJ Queen of Beats). Kisita azalaki koyeba moko ya baninga na ye ya groupe banda na bomwana, mpe bazalaki baninga ya motema. Na club ya kelasi, bayembaki, bazwaki ba mayele ya jazz dance mpe bakomaki miziki na bango moko. Na 2004, bayebani na mwana ya misato mpe basalaki groupe moko ebengamaki ''Black Supremes''. Groupe yango esalaki ba concours na eteni ya mboka mpe babandaki kokota na studio mpo na koboma ba mawa ya miziki (démos). Na 2005, bayebani na ekipi ya production ''Noizemakers'', oyo ezwaki ''Black Supremes'' mpe ebongolaki kombo ya groupe yango na ''Sistanova'' mpe batikaki bango na kontrá. Na 2006, groupe yango esalaki kontrá na ''Warner Music Group''. Na mokolo ya 21 Septembre 2007, babimisaki nzembo na bango ya liboso "Was ist los?", ezali nzembo ya R&B ya kobina oyo esalelamaki na producteur ''Thomas Troelsen''. Nzembo yango ekotaki na liste ya ba singles ya Allemagne na esika ya 76 mpe na ''German Urban Charts'' na esika ya 24. Première ya video esalemaki na VIVA Allemagne mpe MTV Allemagne. Na Novembre 2007, bazalaki groupe ya liboso ya kobimisa spectacle (groupe ya kofungola) mpo na moyembi ya Barbade ''Rihanna'' na tour na ye ya Europe "Good Girl Gone Bad", na Allemagne (na baville ya Munich/Zenith, Cologne/Palladium, Frankfurt/Jahrhunderthalle, Berlin/Columbiahalle). Na tango moko wana, bazalaki mpe na touri elongo na groupe ''Rapsoul'' na Allemagne mobimba mpe na Autriche. Kisita ná baninga na ye ya groupe bazwaki mpe kati na ''NRJ Music Tour'' na engumba ''Stuttgart'' elongo na ''Craig David'', ''Monrose'', ''Culcha Candela'' mpe ''The Boss Hoss'', mpe basalaki spectacle liboso ya bato koleka 8.500. Na 2008, bakomaki mpe basalaki balad moko ebengami "Mama" mpo na Mokolo ya Basi ya bana (Mother’s Day). Video ya nzembo yango esalemaki, mpe bayambamaki na televizyo ''RTL'' elongo na ba maman na bango mpo na koyemba version ''a cappella'' ya nzembo yango. Basalaki mpe mpe nzembo ya son officiel (soundtrack) ebengami "Ziele" mpo na buku ya bana ''The HelleWecks'', elongo na ''Thomas Anders'' ya duo ya pop ya lokumu ''Modern Talking''. Na eleko ya printemps ya 2008, Kisita elongo na baninga na ye ya groupe bakomaki ba nzembo mpo na album na bango ya liboso, mpe basalaki na ba producteurs mingi lokola ''Noizemakers Entertainment'' (Rick Damm & Ralph Diehl), ''Chris Applegate'' (Jennifer Rush), ''Andreas Herbig'' (Culcha Candela), ''Thomas Troelsen'' (Pitbull, Jennifer Lopez), ''Marcus Brosch'' (Brandy, Nick Carter, Enrique Iglesias) mpe ''Michelle Leona''. Na tango ya ba enregistrement ya album ya liboso, basalaki spectacle elongo na ''Flying Steps'', ba Champions ya Mokili minei na breakdance, na ''Tuning World Messe Bodensee'', mpe balakisaki nzembo na bango ya mibale "Sexy Girl". Bazwaki mpe kontrá na magazini ''Playboy'' ya Allemagne mpo na kosakola nzembo na bango ya mibale "Sexy Girl". Kasi, bapanzi ya libota na bango bayokanaki te na likambo yango, mpe kontrá na ''Playboy'' ebongolamaki (eboyamaki). Na mokolo ya 8 Desambre 2008, babimisaki album na bango ya liboso ebengami "Unglaublich". Na 2010, bazalaki na filime ya cinema ya Allemagne ''Homies (HipHop Express)'' elongo na moyembi mpe moyekoli ya bi-acteur ''Jimi Blue Ochsenknecht'', oyo ebimaki na sanza ya 8 ya 2011. Lokola eyebani na page na bango ya ''MySpace'', baninga nyonso ya groupe bakozala na carrière na bango moko. Na 2011, Kisita ayebani mpe lokola DJ Queen of Beats, azalaki kokoma mpe kosala ba jingles, ba nzembo mpe ba beats mpo na ba artistes, ba émissions ya radio mpe televizyon. Na 2015, asalaki lisanga na ye ya misala ebengami 'Global MIC. Entertainment' mpo na televizyon, ba filime, ba publicité, kosala miziki, ba filime ya miziki, kobina mpe ba concert ya livet . Na 2016, asilisaki kobanda plateforme ya media ebengami Nostalgic Express. Lelo oyo, azali kosala miziki ya sika lokola artiste moko moko na kombo Q.O.B., oyo ezali nkombo ya kolongola ya Queen of Beats. Bandaki na bomwana, akolaki na miziki ya Afropop, Cuban son, Reggae, Jazz, Afro-Cuban jazz, Rock mpe Pop. Papa na ye azwaki banzembo ya rumba ya Kongo lokola Bozi Boziana, Zaiko Langa Langa mpe Pepe Kalle mpo na kosala ba concert na Frankfurt am Main na mikolo ya 1990. Azwaki mayele ya kobina ya liboso na mbula 6 na nzembo "Thriller" ya Michael Jackson. Na ntango ya kokola na ye, alimbisamaki na Spice Girls mpe TLC, mpe ayembaki ba nzembo na bango na mikolo ya fétiche mpe na ba club ya kelasi Lobina na ye ezali na Hip Hop, Salsa, Street Jazz mpe Popping . Michael Jackson, Tina Turner, Celia Cruz, Nina Simone, Jimi Hendrix, Charlie Chaplin mpe Mozart bazali ba limbola na ye. Azali mpe na limbola na ba Martial Arts, Vaudeville, Théâtre mpe ba musicals ya Bollywood. {| class="wikitable" ! rowspan="2" align="center" width="10" |Mbula ! rowspan="2" align="center" width="150" | Moko ! colspan="1" align="center" width="20" | Ba positions ya sommets ! rowspan="2" align="center" width="100" | Album na yango |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:90%;" | Charte ya ba singles ya Allemagne |- | rowspan="2" style="text-align:center;" | 2007. Ezali na ntina mingi | "Ezalaki Is Los". | style="text-align:center;" | 76. Ezali na ntina mingi | rowspan="2" style="text-align:center;" | ''Unglaublich, oyo azali'' |- | "Ezalaki Is Los (Remix)" | style="text-align:center;" | 24. Ezali na ntina te |} ; Ba EPs * 13 novembre 2007 – na Munich – Zenith * 20 novembre 2007 – na Cologne – Palladium * 23 novembre 2007 – na Francfort – Jahrhunderthalle * 26 sanza ya zomi na moko 2007 – na Berlin – Columbiahalle [[Catégorie:Mbótama na 1989]] berjpne5m9drtp59iiqzcal3yib9giv Mazíni ma bisikíti na Reims 0 14829 135373 135232 2026-03-29T17:46:11Z Bombo 12 à revoir: typographie, interpunction, parties en français, sources 135373 wikitext text/x-wiki Lisolo ya '''mazíni ma bisikíti na Reims''' na suka ya XX nième siècle, ko banda na kokelama na yango Kino na ko limwa na yango. Banda kala eyebani été [[Reims]] po na biscuit pe mapa na yango ya ngéngé. Moko ya bisika na yango ya kosala mapa na mabɔkɔ ezalaki ko kopesa Mokonzi mapa ya ngéngé. Bonkɔkɔ elobaki ete ntango akokende na Reims, bakopesa Mokonzi mbɛki ya brandy ya poire Rousselet mpe kitunga ya mampa ya ngéngé oyo ezali lokola motema. Longola anecdote oyo, production ya biscuit ekoli mingi na échelle industrielle na Reims na XXya 20 . siècle mpo na ko représenter jusqu’à 7% ya production ya biscuit mpe 3,5% ya ba rusks oyo ebimisamaka na [[Falansia]]. Kasi nsukansuka baizini yango elimwaki, mpamba te bituluku minene ya bilei ezwaki yango. Lelo oyo, etikali kaka kompanyi moko ya kala, kompanyi Fossier <ref name="cafouin_18">{{Cite web|url=http://lecafouin.free.fr/HTML/cafouin_18.html#dossier}}.</ref> . == Lizíni lya bisikíti Bastion == Lizíni lya bisikíti Bastion esalemi na 1966 mpe ezalaka na 44 Boulevard Jamin na Reims. Etikaki kosala misala na yango na 1986 . Lelo oyo, esika yango ebongwana na ndako na "Résidence." bisika Ya Jamin » . == Ndako ya Ba ndeko ya Derungs == Maison Derungs, oyo esalema na suka ya ekeke somi na sambo, mbula 1691. Ezwami na bikuke bisaleli na 20-22, rue Dieu-Lumière na Reims na 1897, Pé ekómaki ndako ya misala ya Derung Frères. Ezalaki na basali soki ntuku mitano. Ebebisamaki ndambo na ntango ya Etumba Monene, etongamaki lisusu na 1920, kasi etikalaki na misala na yango na bambula ya 1960 , . == Lizíni lya bisikíti Elie Sigaut == Lizíni lya bisikíti ya Elie Sigaut esalemaki na 1877. Wuta 1895, ezuami bongo na 11, rue du Cardinal-Gousset na Reims. Esika ya kobimisa biloko ebebaki pene na mobimba na nsuka ya Etumba ya Liboso ya mokili mobimba, na nsima etongamaki lisusu, <ref name="cafouin_18">{{Cite web|url=http://lecafouin.free.fr/HTML/cafouin_18.html#dossier}}.</ref> . Usine yango ebukanaki na 1996 mpo na kopesa nzela na "Résidence." Cardinal Gousset, oyo azali na mbongo mingi » ya 11/13, rue du cardinal Gousset na Reims <ref>{{Cite web|url=https://www.pss-archi.eu/immeubles/FR-51454-36017.html}}.</ref> . == Ndako ya Gérard-Frères == == Ndako ya Noël-Houzeau na Ndako ya Fossier == == Tálá mpé == <references/> 47ggkpxpvhms6cl9pkpcwy1a9d08774 135374 135373 2026-03-29T17:46:54Z Bombo 12 Bombo a déplacé la page [[Ba usines ya biscuit ya Reims]] vers [[Mazíni ma bisikíti na Reims]] sans laisser de redirection : Titre mal orthographié 135373 wikitext text/x-wiki Lisolo ya '''mazíni ma bisikíti na Reims''' na suka ya XX nième siècle, ko banda na kokelama na yango Kino na ko limwa na yango. Banda kala eyebani été [[Reims]] po na biscuit pe mapa na yango ya ngéngé. Moko ya bisika na yango ya kosala mapa na mabɔkɔ ezalaki ko kopesa Mokonzi mapa ya ngéngé. Bonkɔkɔ elobaki ete ntango akokende na Reims, bakopesa Mokonzi mbɛki ya brandy ya poire Rousselet mpe kitunga ya mampa ya ngéngé oyo ezali lokola motema. Longola anecdote oyo, production ya biscuit ekoli mingi na échelle industrielle na Reims na XXya 20 . siècle mpo na ko représenter jusqu’à 7% ya production ya biscuit mpe 3,5% ya ba rusks oyo ebimisamaka na [[Falansia]]. Kasi nsukansuka baizini yango elimwaki, mpamba te bituluku minene ya bilei ezwaki yango. Lelo oyo, etikali kaka kompanyi moko ya kala, kompanyi Fossier <ref name="cafouin_18">{{Cite web|url=http://lecafouin.free.fr/HTML/cafouin_18.html#dossier}}.</ref> . == Lizíni lya bisikíti Bastion == Lizíni lya bisikíti Bastion esalemi na 1966 mpe ezalaka na 44 Boulevard Jamin na Reims. Etikaki kosala misala na yango na 1986 . Lelo oyo, esika yango ebongwana na ndako na "Résidence." bisika Ya Jamin » . == Ndako ya Ba ndeko ya Derungs == Maison Derungs, oyo esalema na suka ya ekeke somi na sambo, mbula 1691. Ezwami na bikuke bisaleli na 20-22, rue Dieu-Lumière na Reims na 1897, Pé ekómaki ndako ya misala ya Derung Frères. Ezalaki na basali soki ntuku mitano. Ebebisamaki ndambo na ntango ya Etumba Monene, etongamaki lisusu na 1920, kasi etikalaki na misala na yango na bambula ya 1960 , . == Lizíni lya bisikíti Elie Sigaut == Lizíni lya bisikíti ya Elie Sigaut esalemaki na 1877. Wuta 1895, ezuami bongo na 11, rue du Cardinal-Gousset na Reims. Esika ya kobimisa biloko ebebaki pene na mobimba na nsuka ya Etumba ya Liboso ya mokili mobimba, na nsima etongamaki lisusu, <ref name="cafouin_18">{{Cite web|url=http://lecafouin.free.fr/HTML/cafouin_18.html#dossier}}.</ref> . Usine yango ebukanaki na 1996 mpo na kopesa nzela na "Résidence." Cardinal Gousset, oyo azali na mbongo mingi » ya 11/13, rue du cardinal Gousset na Reims <ref>{{Cite web|url=https://www.pss-archi.eu/immeubles/FR-51454-36017.html}}.</ref> . == Ndako ya Gérard-Frères == == Ndako ya Noël-Houzeau na Ndako ya Fossier == == Tálá mpé == <references/> 47ggkpxpvhms6cl9pkpcwy1a9d08774 135375 135374 2026-03-29T17:50:15Z Bombo 12 135375 wikitext text/x-wiki Lisolo ya '''mazíni ma bisikíti na Reims''' na suka ya [[Bonkámá bwa XX|Bonkámá]] [[Bonkámá bwa XX|bwa 20]], ko banda na kokelama na yango Kino na ko limwa na yango. Banda kala eyebani été [[Reims]] po na biscuit pe mapa na yango ya ngéngé. Moko ya bisika na yango ya kosala mapa na mabɔkɔ ezalaki ko kopesa Mokonzi mapa ya ngéngé. Bonkɔkɔ elobaki ete ntango akokende na Reims, bakopesa Mokonzi mbɛki ya brandy ya poire Rousselet mpe kitunga ya mampa ya ngéngé oyo ezali lokola motema. Longola anecdote oyo, production ya biscuit ekoli mingi na échelle industrielle na Reims na XXya 20 . siècle mpo na ko représenter jusqu’à 7% ya production ya biscuit mpe 3,5% ya ba rusks oyo ebimisamaka na [[Falansia]]. Kasi nsukansuka baizini yango elimwaki, mpamba te bituluku minene ya bilei ezwaki yango. Lelo oyo, etikali kaka kompanyi moko ya kala, kompanyi Fossier <ref name="cafouin_18">{{Cite web|url=http://lecafouin.free.fr/HTML/cafouin_18.html#dossier}}.</ref> . == Lizíni lya bisikíti Bastion == Lizíni lya bisikíti Bastion esalemi na 1966 mpe ezalaka na 44 Boulevard Jamin na Reims. Etikaki kosala misala na yango na 1986 . Lelo oyo, esika yango ebongwana na ndako na "Résidence." bisika Ya Jamin » . == Ndako ya Ba ndeko ya Derungs == Maison Derungs, oyo esalema na suka ya ekeke somi na sambo, mbula 1691. Ezwami na bikuke bisaleli na 20-22, rue Dieu-Lumière na Reims na 1897, Pé ekómaki ndako ya misala ya Derung Frères. Ezalaki na basali soki ntuku mitano. Ebebisamaki ndambo na ntango ya Etumba Monene, etongamaki lisusu na 1920, kasi etikalaki na misala na yango na bambula ya 1960 , . == Lizíni lya bisikíti Elie Sigaut == Lizíni lya bisikíti ya Elie Sigaut esalemaki na 1877. Wuta 1895, ezuami bongo na 11, rue du Cardinal-Gousset na Reims. Esika ya kobimisa biloko ebebaki pene na mobimba na nsuka ya Etumba ya Liboso ya mokili mobimba, na nsima etongamaki lisusu, <ref name="cafouin_18">{{Cite web|url=http://lecafouin.free.fr/HTML/cafouin_18.html#dossier}}.</ref> . Usine yango ebukanaki na 1996 mpo na kopesa nzela na "Résidence." Cardinal Gousset, oyo azali na mbongo mingi » ya 11/13, rue du cardinal Gousset na Reims <ref>{{Cite web|url=https://www.pss-archi.eu/immeubles/FR-51454-36017.html}}.</ref> . == Ndako ya Gérard-Frères == == Ndako ya Noël-Houzeau na Ndako ya Fossier == == Tálá mpé == <references/> 05t369nxzi0nuc9osgryba6jscb68jq Kokalla I 0 14880 135367 134680 2026-03-29T15:26:19Z Bombo 12 135367 wikitext text/x-wiki '''Kokallaa I''' (850-890 T.B.) ezalákí [[mokónzi]] ya libótá ya Tripuri na kátikáti ya [[India]]. Bokónzi na yé ezalákí zíngázíngá ya etúká ya Chedi to Dahala na Madhya Pradesh ya lɛlɔ́. Emɔ́nání eté azalákí mokónzi ya libosó ya ngúyá ya libótá yangó. Akómísákí bokónzi na yé makasi mpé abátélákí boyókani ya libála na bokónzi ya Rashtrakuta, mpé na bokónzi ya Chandela.<ref name="britannica">{{Cite web|title=Kalachuri dynasty|url=https://www.britannica.com/topic/Kalachuri-dynasty-Indian-dynasty-of-Mahishmati-550-620#ref272439}}</ref> == Tálá mpé == <references/> [[Catégorie:India]] 9kasif2k12ykkbdr6t2mbxii5p2z283 135368 135367 2026-03-29T15:28:26Z Bombo 12 135368 wikitext text/x-wiki '''Kokallaa I''' (850-890 T.B.) ezalákí [[mokónzi]] ya libótá ya Tripuri na kátikáti ya [[India]]. Bokónzi na yé ezalákí zíngázíngá ya etúká ya Chedi to Dahala na Madhya Pradesh ya lɛlɔ́. Emɔ́nání eté azalákí mokónzi ya libosó ya ngúyá ya libótá yangó. Akómísákí bokónzi na yé makasi mpé abátélákí boyókani ya libála na bokónzi ya Rashtrakuta, mpé na bokónzi ya Chandela.<ref name="britannica">{{Cite web|title=Kalachuri dynasty|url=https://www.britannica.com/topic/Kalachuri-dynasty-Indian-dynasty-of-Mahishmati-550-620#ref272439}}</ref> == Búku == *{{cite book |last1=Dasgupta |first1=K. K. |title=A Comprehensive History of India |date=1981 |publisher=People's Publishing House |url=https://archive.org/details/dli.bengal.10689.12720/page/n729/mode/2up?view=theater}} *{{cite journal |first=Richard |last=Salomon |author-link=Richard G. Salomon (professor of Asian studies) |title=British Museum stone inscription of the Tripurī Kalacuri prince Valleka |journal=Indo-Iranian Journal |volume=39 |issue=2 |year=1996 |pages=133–161 |jstor=24662062|doi=10.1163/000000096790084999}} == Tálá mpé == <references/> [[Catégorie:India]] blfth6bzkri4rmty6hfg22j7a3s8sm8 135369 135368 2026-03-29T15:28:55Z Bombo 12 Bombo a déplacé la page [[Kokalla na ngai]] vers [[Kokalla I]] sans laisser de redirection : Titre mal orthographié 135368 wikitext text/x-wiki '''Kokallaa I''' (850-890 T.B.) ezalákí [[mokónzi]] ya libótá ya Tripuri na kátikáti ya [[India]]. Bokónzi na yé ezalákí zíngázíngá ya etúká ya Chedi to Dahala na Madhya Pradesh ya lɛlɔ́. Emɔ́nání eté azalákí mokónzi ya libosó ya ngúyá ya libótá yangó. Akómísákí bokónzi na yé makasi mpé abátélákí boyókani ya libála na bokónzi ya Rashtrakuta, mpé na bokónzi ya Chandela.<ref name="britannica">{{Cite web|title=Kalachuri dynasty|url=https://www.britannica.com/topic/Kalachuri-dynasty-Indian-dynasty-of-Mahishmati-550-620#ref272439}}</ref> == Búku == *{{cite book |last1=Dasgupta |first1=K. K. |title=A Comprehensive History of India |date=1981 |publisher=People's Publishing House |url=https://archive.org/details/dli.bengal.10689.12720/page/n729/mode/2up?view=theater}} *{{cite journal |first=Richard |last=Salomon |author-link=Richard G. Salomon (professor of Asian studies) |title=British Museum stone inscription of the Tripurī Kalacuri prince Valleka |journal=Indo-Iranian Journal |volume=39 |issue=2 |year=1996 |pages=133–161 |jstor=24662062|doi=10.1163/000000096790084999}} == Tálá mpé == <references/> [[Catégorie:India]] blfth6bzkri4rmty6hfg22j7a3s8sm8 Gosainganj (Lucknow) 0 14888 135380 134730 2026-03-29T20:24:03Z Bombo 12 135380 wikitext text/x-wiki '''Gosainganjj''', óyo mpé '''Goshainganj''' tǒ '''Gosaiganj''' ezalí [[engumba]] mpé nagar panchayat na etúká ya Lucknow na Uttar Pradesh na [[India]].<ref name="Census 2011">{{Cite web|url=https://censusindia.gov.in/2011census/dchb/UPA.html}}</ref> Ezali kiti ya bloc ya développement communautaire, óyo ekotisami na tehsil ya Mohanlalganj.<ref name="Census 2011" /> Na mobu 2011, bato na yango bazalí 9649, na bandako 1685.<ref name="Census 2011" /> Esika ya kobanda ya nzela ya mbangu ya Purvanchal elingi koloba mboka Chand Saray ezali na 2.5&nbsp;km mosika na Gosainganj. == Tálá mpé == <references/> [[Catégorie:India]] glnx5oc0s3m44pwxzlut29k3i68q6w3 135381 135380 2026-03-29T20:24:51Z Bombo 12 Bombo a déplacé la page [[Gosainganj, na etúká ya Lucknow]] vers [[Gosainganj (Lucknow)]] sans laisser de redirection : Titre mal orthographié 135380 wikitext text/x-wiki '''Gosainganjj''', óyo mpé '''Goshainganj''' tǒ '''Gosaiganj''' ezalí [[engumba]] mpé nagar panchayat na etúká ya Lucknow na Uttar Pradesh na [[India]].<ref name="Census 2011">{{Cite web|url=https://censusindia.gov.in/2011census/dchb/UPA.html}}</ref> Ezali kiti ya bloc ya développement communautaire, óyo ekotisami na tehsil ya Mohanlalganj.<ref name="Census 2011" /> Na mobu 2011, bato na yango bazalí 9649, na bandako 1685.<ref name="Census 2011" /> Esika ya kobanda ya nzela ya mbangu ya Purvanchal elingi koloba mboka Chand Saray ezali na 2.5&nbsp;km mosika na Gosainganj. == Tálá mpé == <references/> [[Catégorie:India]] glnx5oc0s3m44pwxzlut29k3i68q6w3 Dey (sánzá) 0 14891 135370 134736 2026-03-29T15:32:16Z Bombo 12 Bombo a déplacé la page [[Dey (sanza) .]] vers [[Dey (sánzá)]] sans laisser de redirection : Titre mal orthographié 134736 wikitext text/x-wiki [[Fichier:Taqvime_najmoddoleh_esfahani_1272sh.jpg|droite|vignette|Ezipeli ya Almanac ya Perse (Taqvim) oyo esalemaki na Najm al-Dawlah Isfahani mpo na mobu ya Hijri ya Moyi 1272 (ekokani penepene na 1893-1894 nsima ya Klisto).]] 0zdxykaax2jnoqrsmjd0sljbxwnqqfj 135371 135370 2026-03-29T15:40:18Z Bombo 12 135371 wikitext text/x-wiki [[Fichier:Taqvime_najmoddoleh_esfahani_1272sh.jpg|droite|vignette|Ezipeli ya Almanac ya Perse (Taqvim) oyo esalemaki na Najm al-Dawlah Isfahani mpo na mobu ya Hijri ya Moyi 1272 (ekokani penepene na 1893-1894 nsima ya Klisto).]] Dey (na monɔkɔ ya [[Irak|Pelesia]]: دی, ebengeli ya Pelesia: [dei̯]) ezalí [[sánzá ya zómi]] ya [[manáka ya Mói Hijri]], [[manáka]] ya etúka ya [[Iran]] mpé [[Afganistáni]]. Ezalí ebandeli ya eleko ya malíli. Ezalíi na mikóló ntúkú misáto, ebandí na [[sánzá ya zómi na míbalé]] mpé esúkaka na [[sánzá ya yambo]] ya [[manáka ya Grégoire]]. [[Catégorie:Manáka]] pd1962m35v01tuw5d7xeel3m4nhrpso Bopambólí bwa Elámbo Epambolama 0 14977 135377 134913 2026-03-29T20:07:02Z Bombo 12 Bombo a déplacé la page [[Bopamboli ya Elambo epambolama]] vers [[Bopambólí bwa Elámbo Epambolama]] sans laisser de redirection : Titre mal orthographié 134913 wikitext text/x-wiki [[Fichier:Sacrament_Cardinal_Danneels.jpg|vignette|Cardinal Godfried Danneels alataki voile humeral, asimbi monstrance moko oyo ezalaki na [[Ukarístia|Sacrament Blessed]]]] c58r4fngdhxe3dazxge8qv3hliduiq3 135378 135377 2026-03-29T20:16:09Z Bombo 12 135378 wikitext text/x-wiki [[Fichier:Sacrament_Cardinal_Danneels.jpg|vignette|Cardinal Godfried Danneels alataki voile humeral, asimbi monstrance moko oyo ezalaki na [[Ukarístia]]]] '''Bopambólí bwa Elámbo Epambolama''' ezalí molulu ma [[losámbo]], óyo esálemaka míngimíngi na [[Ekeléziya katolike]] ya [[Loma]], kási mpé na bonkɔ́kɔ mosúsu ya [[boklísto]], epái [[epísikɔ́pɔ]], [[nganga-nzámbé]] tǒ [[diakono]] apambolaka lisangá na [[Ukarístia]] na nsúka ya eleko móko ya losámbo. rkztiz9wee082hfmuaq1kvbkrr7re29 Ordo Missæ 0 15127 135365 135096 2026-03-29T13:24:23Z Bombo 12 135365 wikitext text/x-wiki {{Bokrísto}} '''Ordo Missæ''' tǒ '''xyz''' na lingála, ezalí, na liturgie ya [[Ekeléziya katolike]] mpé ya [[Misíoni|Luther]], kolobela eténi ya [[Mísa]] tǒ ya bangonga ya canon óyo ezali mpenzá ntángo nyɔ́nsɔ kozánga kotálela mokóló óyo milulu yangó esálema.<ref name="Webber1992">{{Cite web|last1=Webber|first1=David Jay|title=Why is the Lutheran Church a Liturgical Church?|url=https://blc.edu/comm/gargy/gargy1/liturgical_church.html|publisher=[[Bethany Lutheran College]]|access-date=16 July 2025|date=1992|quote=}}</ref> <ref>{{Cite web|title=Ordinary of the Divine Office|url=http://www.breviary.net/ordinary/ordin.htm|access-date=2010-10-24}}</ref> Biténi mɔ̌kɔ́ ya Mísa bazalí: [[Kyrie]], [[Gloria]], [[Credo]], [[Sanctus]] mpé [[Agnus Dei]]. Ekesenii na oyo ''ebongi'', oyo ezali eteni wana ya ba liturgie wana oyo ekeseni engebene na dati, ezala oyo ezali komonisa molulu moko na kati ya mobu ya liturgie, to ya mosantu moko boye to likambo ya ntina, to na oyo ya ''bato nyonso'' oyo ezali na biteni wana oyo ezali na kati ya lolenge mobimba ya basantu lokola [[Apɔ́stɔlɔ]] tǒ [[Martíru]]. == Tálá mpé == <references/> 9l23rmwsh15ex9ctozekxq4n5fvglrb 135366 135365 2026-03-29T13:24:55Z Bombo 12 Bombo a déplacé la page [[Ordinaire (liturgie) .]] vers [[Ordo Missæ]] sans laisser de redirection : Titre mal orthographié 135365 wikitext text/x-wiki {{Bokrísto}} '''Ordo Missæ''' tǒ '''xyz''' na lingála, ezalí, na liturgie ya [[Ekeléziya katolike]] mpé ya [[Misíoni|Luther]], kolobela eténi ya [[Mísa]] tǒ ya bangonga ya canon óyo ezali mpenzá ntángo nyɔ́nsɔ kozánga kotálela mokóló óyo milulu yangó esálema.<ref name="Webber1992">{{Cite web|last1=Webber|first1=David Jay|title=Why is the Lutheran Church a Liturgical Church?|url=https://blc.edu/comm/gargy/gargy1/liturgical_church.html|publisher=[[Bethany Lutheran College]]|access-date=16 July 2025|date=1992|quote=}}</ref> <ref>{{Cite web|title=Ordinary of the Divine Office|url=http://www.breviary.net/ordinary/ordin.htm|access-date=2010-10-24}}</ref> Biténi mɔ̌kɔ́ ya Mísa bazalí: [[Kyrie]], [[Gloria]], [[Credo]], [[Sanctus]] mpé [[Agnus Dei]]. Ekesenii na oyo ''ebongi'', oyo ezali eteni wana ya ba liturgie wana oyo ekeseni engebene na dati, ezala oyo ezali komonisa molulu moko na kati ya mobu ya liturgie, to ya mosantu moko boye to likambo ya ntina, to na oyo ya ''bato nyonso'' oyo ezali na biteni wana oyo ezali na kati ya lolenge mobimba ya basantu lokola [[Apɔ́stɔlɔ]] tǒ [[Martíru]]. == Tálá mpé == <references/> 9l23rmwsh15ex9ctozekxq4n5fvglrb Loma 0 15212 135379 2026-03-29T20:16:55Z Bombo 12 Page redirigée vers [[Roma]] 135379 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Roma]] 6mtcrssfj8luhtdyoqr97ui8f51gmcp