Wikipedia lnwiki https://ln.wikipedia.org/wiki/Lok%C3%A1s%C3%A1_ya_libos%C3%B3 MediaWiki 1.47.0-wmf.2 first-letter Média Spécial Discussion Utilisateur Discussion utilisateur Wikipedia Discussion Wikipedia Fichier Discussion fichier MediaWiki Discussion MediaWiki Modèle Discussion modèle Aide Discussion aide Catégorie Discussion catégorie TimedText TimedText talk Module Discussion module Event Event talk Mwǎsí 0 5529 135465 123863 2026-05-13T13:13:33Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/235416169|Femme]] » 135465 wikitext text/x-wiki '''Mwasi''' azali ekelamu oyo etalisi nzoto ya bo mwasi . Liboso ya bokóli, na [[Mwǎna|bomwana]] azali elenge mwasi. esalelamak Kasi, ba ntango mosusu basalela kombo ya bo mwasi, ata tango ezali ko tala mbula te 34r9vjw4bsctji101159f5idpfz1rum 135466 135465 2026-05-13T13:14:19Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/235416169|Femme]] » 135466 wikitext text/x-wiki '''Mwasi''' azali ekelamu oyo etalisi nzoto ya bo mwasi . Liboso ya bokóli, na [[Mwǎna|bomwana]] azali elenge mwasi. esalelamak Kasi, ba ntango mosusu basalela kombo ya bo mwasi, ata tango ezali ko tala mbula te. opruc82cqmwn75g38y94e81dtrld8v0 135467 135466 2026-05-13T13:16:14Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/235416169|Femme]] » 135467 wikitext text/x-wiki '''Mwasi''' azali ekelamu oyo etalisi nzoto ya bo mwasi . Liboso ya bokóli, na [[Mwǎna|bomwana]] azali elenge mwasi. esalelamak Kasi, ba ntango mosusu basalela kombo ya bo mwasi, ata tango ezali ko tala mbula te. Mingimingi, nzoto na yango ezwamaka na nzela ya ba gènes na nzela ya mibale ya ba chromosomes ya kosangisa nzoto oyo ezali na ba chromosomes X mibale . Kasi, na physiologie ya embrion ekesenisaka yango te tii na pɔsɔ ya nsambo ya zemi. Kobanda na pɔsɔ ya mwambe, kokesana ya ba gonades mpe ya kati ya binama ya kobotela ebandi, mpe na nsima kokesenisa binama ya kobotela ya libándá na boumeli ya sanza ya misato ya bomoi ya mwana oyo azali na libumu. Kokóla ya basi na kosangisa nzoto ( likoki ya kobota ) emonisami na ba étapes ya menarche mpe ya ménopause . Eleko ya zemi, oyo eumelaka pene na sanza libwa, babengaka yango " [[Zémi|zemi ya kosala zemi]] " jp91zc591y1c4a6klgbxm5wq5kn6bk4 135468 135467 2026-05-13T13:17:12Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/235416169|Femme]] » 135468 wikitext text/x-wiki '''Mwasi''' azali ekelamu oyo etalisi nzoto ya bo mwasi . Liboso ya bokóli, na [[Mwǎna|bomwana]] azali elenge mwasi. esalelamak Kasi, ba ntango mosusu basalela kombo ya bo mwasi, ata tango ezali ko tala mbula te. Mingimingi, nzoto na ye, ya bo mwasi ezwamaka na nzela ya ba gènes na nzela ya mibale ya ba chromosomes ya kosangisa nzoto oyo ezali na ba chromosomes X mibale . Kasi, na physiologie ya embrion ekesenisaka yango te tii na pɔsɔ ya nsambo ya zemi. Kobanda na pɔsɔ ya mwambe, kokesana ya ba gonades mpe ya kati ya binama ya kobotela ebandi, mpe na nsima kokesenisa binama ya kobotela ya libándá na boumeli ya sanza ya misato ya bomoi ya mwana oyo azali na libumu. Kokóla ya basi na kosangisa nzoto ( likoki ya kobota ) emonisami na ba étapes ya menarche mpe ya ménopause . Eleko ya zemi, oyo eumelaka pene na sanza libwa, babengaka yango " [[Zémi|zemi ya kosala zemi]] " 1515lt8t34arbbnenz7amjpf05ly0cv 135469 135468 2026-05-13T13:18:44Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/235416169|Femme]] » 135469 wikitext text/x-wiki '''Mwasi''' azali ekelamu oyo etalisi nzoto ya bo mwasi . Liboso ya bokóli, na [[Mwǎna|bomwana]] azali elenge mwasi. esalelamak Kasi, ba ntango mosusu basalela kombo ya bo mwasi, ata tango ezali ko tala mbula te. Mingimingi, nzoto na ye, ya bo mwasi etalisami na nzela ya ba gènes na nzela ya mibale ya ba chromosomes ya kosangisa nzoto oyo ezali na ba chromosomes X mibale . Kasi, na physiologie ya embrion ekesenisaka yango te tii na pɔsɔ ya nsambo ya zemi. Kobanda na pɔsɔ ya mwambe, kokesana ya ba gonades mpe ya kati ya binama ya kobotela ebandi, mpe na nsima kokesenisa binama ya kobotela ya libándá na boumeli ya sanza ya misato ya bomoi ya mwana oyo azali na libumu. Kokóla ya basi na kosangisa nzoto ( likoki ya kobota ) emonisami na ba étapes ya menarche mpe ya ménopause . Eleko ya zemi, oyo eumelaka pene na sanza libwa, babengaka yango " [[Zémi|zemi ya kosala zemi]] " 20s8d5ig8ur9q4zz5ii69zw4aub0r5m 135470 135469 2026-05-13T13:21:02Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/235416169|Femme]] » 135470 wikitext text/x-wiki '''Mwasi''' azali ekelamu oyo etalisi nzoto ya bo mwasi . Liboso ya bokóli, na [[Mwǎna|bomwana]] azali elenge mwasi. esalelamak Kasi, ba ntango mosusu basalela kombo ya bo mwasi, ata tango ezali ko tala mbula te. Mingimingi, nzoto na ye, ya bo mwasi etalisami na nzela ya ba gènes, na nzela ya mibale ya ba chromosomes ya kosangisa nzoto oyo ezali na ba chromosomes X. mibale . Kasi, na physiologie ya embrion ekesenisaka yango te tii na pɔsɔ ya nsambo ya zemi. Kobanda na pɔsɔ ya mwambe, kokesana ya ba gonades mpe ya kati ya binama ya kobotela ebandi, mpe na nsima kokesenisa binama ya kobotela ya libándá na boumeli ya sanza ya misato ya bomoi ya mwana oyo azali na libumu. Kokóla ya basi na kosangisa nzoto ( likoki ya kobota ) emonisami na ba étapes ya menarche mpe ya ménopause . Eleko ya zemi, oyo eumelaka pene na sanza libwa, babengaka yango " [[Zémi|zemi ya kosala zemi]] " 2fv97t3mn2psxqg1m8f3uqvw5h09z7s 135471 135470 2026-05-13T13:27:16Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/235416169|Femme]] » 135471 wikitext text/x-wiki '''Mwasi''' azali ekelamu oyo etalisi nzoto ya bo mwasi . Liboso ya bokóli, na [[Mwǎna|bomwana]] azali elenge mwasi. esalelamak Kasi, ba ntango mosusu basalela kombo ya bo mwasi, ata tango ezali ko tala mbula te. Mingimingi, nzoto na ye, ya bo mwasi etalisami na nzela ya ba gènes, na nzela ya mibale ya ba chromosomes ya kosangisa nzoto oyo ezali na ba chromosomes X. mibale . Kasi, na physiologie ya embrion ekeseni nango te tii na pɔsɔ ya nsambo ya zemi. Kobanda na pɔsɔ ya mwambe, kokesana ya ba gonades mpe ya kati ya binama ya kobotela ebandi, mpe na nsima kokesenisa binama ya kobotela ya libándá na boumeli ya sanza ya misato ya bomoi ya mwana oyo azali na libumu. Kokóla ya basi na kosangisa nzoto ( likoki ya kobota ) emonisami na ba étapes ya menarche mpe ya ménopause . Eleko ya zemi, oyo eumelaka pene na sanza libwa, babengaka yango " [[Zémi|zemi ya kosala zemi]] " k52fui2y6spoccevmrj3z77audnw4u2 Dina Ekanga 0 13132 135472 133627 2026-05-13T23:35:40Z InternetArchiveBot 10768 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 135472 wikitext text/x-wiki {{Infobox Biographie2}} '''Dina Ekanga''' azali mosali bikeko [[Kongó-Kinsásá|ya Congo (RDC)]] oyo asalaka elobo na ye na marto mpe na nsuki <ref>https://www.bbc.com/afrique/region-54332430</ref> . Misala bua ye esosolamaka ntango mosusu malamu pe ate na bato ya mboka na ye, oyo balobaka ete ezali na ndimbola ya satana to ya losambo ya bikeko <ref>{{Cite web |title=Kopi ya archive |url=https://www.africatopsuccess.com/dina-ekanga-les-oeuvres-uniques-de-la-congolaise-a-partir-des-clous/ |access-date=2024-03-08 |archivedate=2022-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20220216212444/https://www.africatopsuccess.com/dina-ekanga-les-oeuvres-uniques-de-la-congolaise-a-partir-des-clous/ }}</ref> . Elingaki kozala inspiré na ekeko ya Nkisi Nkonde ya [[Bas-Congo|Kongo-Central]], oyo ezali lelo na musée national ya Kinshasa <ref>{{Cite web |title=Kopi ya archive |url=https://fasoculture.com/2020/10/01/il-y-a-deux-ans-lart-etait-considere-comme-satanique-a-kinshasa-actualites/ |access-date=2024-03-08 |archivedate=2022-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20220216220552/https://fasoculture.com/2020/10/01/il-y-a-deux-ans-lart-etait-considere-comme-satanique-a-kinshasa-actualites/ }}</ref>. == Etatoli == <references /> fwn2k3sd28jwnel9pgn9lge63jgofmd Gladys Kalema-Zikusoka azali moto ya mayele 0 13581 135473 132030 2026-05-13T23:59:14Z InternetArchiveBot 10768 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 135473 wikitext text/x-wiki [[Fichier:Gladys Kalema Zikusoka.jpg|vignette]] '''Gladys Kalema-Zikusoka''', na sanza ya yambo mobu nkoto libwa nkama nsambo azali monganga ya banyama mpe monganga ya banyama [[Uganda|ya Ouganda]] . == Biografi ya bomoi ya bato == Azali moko ya baye batongaki ''Conservation Through Public Health (na)''</link> oyo ezali na mokano ya kobatela [[Ebobo|ba gorilles]], mingimingi ba gorilles ya ngomba <ref>{{Cite journal|date=2011-07-07|url=https://www.wilsoncenter.org/publication/issue-17-sharing-the-forest-protecting-gorillas-and-helping-families-uganda}}.</ref> mpe banyama ya zamba na Ouganda mpe na [[Afilíka ya Ɛ́sita|Afrika ya Ɛsti]] <ref>{{Cite web|url=http://www.wcs-ahead.org/bios/bio_kalemazikusoka.html|title=Kopi ya archive|access-date=2024-08-29|archivedate=2017-09-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170901065644/http://www.wcs-ahead.org/bios/bio_kalemazikusoka.html}}.</ref> . Ebengami « Dian Fossey ya Afrika » <ref>{{Cite journal|date=2017-02-06|url=http://www.augandasafari.com/safari_news/dr-gladys-kalema-zikusoka/|title=Kopi ya archive|access-date=2024-08-29|archivedate=2017-09-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170901072953/http://www.augandasafari.com/safari_news/dr-gladys-kalema-zikusoka/|deadurl=yes}}.</ref> . Azali mwasi ya liboso oyo asali mboka lokola monganga ya banyama ya mboka <ref name=":0">{{Cite web|url=https://topics.revolvy.com/topic/Gladys%20Kalema-Zikusoka}}</ref> . Na nkoto libwa nkama na ntuku libwa na mwambe, azalaki likambo ya ba documentaire moko na kombo ya ''Glady the African Vet'' oyo epalanganina BBC <ref>[http://www.bigwavetv.com/productions/gladys-the-african-vet/ Présentation du film sur le site de Bigwave productions].</ref> . Na nkoto mibale nkama na mitano, alakisaki na nzela ya bolukiluki na ye ete ba parasites ya misɔpɔ ekoki kozwama uta na bato kino na ba gorilles <ref name=":0"/> , <ref>[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15338419 Intestinal parasites and bacteria of mountain gorillas (Gorilla beringei beringei) in Bwindi Impenetrable National Park, Uganda].</ref> . Azali basangani ya association Ashoka banda nkoto mibale nkama na nsambo <ref>{{Cite web|url=http://eastafrica.ashoka.org/fellow/dr-gladys-kalema-zikusoka|title=Kopi ya archive|access-date=2024-08-29|archivedate=2017-09-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170901105612/http://eastafrica.ashoka.org/fellow/dr-gladys-kalema-zikusoka}}.</ref> . == Ba Honneurs na ba Prix == * Na nkoto mibale nkama na libwa, alongaki medayi ya wolo na Prix Whitley, oyo etalelami lokola Oscar ya vert <ref>[https://whitleyaward.org/winners/mountain-gorilla-uganda/ whitley award 2009, Gladys Kalema-Zikusoka].</ref> . * Na nkoto mibale nkama na zomi, azalaki membre ya jury mpo na Prix ya Entreprenariat Rolex <ref>{{En}} [https://web.archive.org/web/20170801033751/http://www.rolexawards.com/profiles/jury/gladys_kalema-zikusoka 2010 Jury member, The Rolex Awards for Enterprise].</ref> . i1s9ga7tybrjd6vl6t2373weyaq4glo Beni (engumba) . 0 14118 135457 131352 2026-05-13T12:15:02Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la section « Histoire » de la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/236016171|Beni (ville)]] » 135457 wikitext text/x-wiki {{Infobox Biographie2 |autres noms=|image=Beni DRC 2022 view city center.jpg|légende=La ville de Beni en 2022|statut=4|blason=|drapeau=|division=[[Beu (commune)|Beu]], [[Bungulu]], [[Mulekera]], [[Ruwenzori (Beni)|Ruwenzori]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Nord-Kivu]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=Narcisse Mukeba (état de siège)|mandat maire=|autorité=[[Kasereka Mangwengwe Jadot]] et [[Grégoire Kiro Tsongo]]|titre autorité=[[Assemblée nationale (République démocratique du Congo)#Répartition des sièges actuelle|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=Benicien (e)|latitude=0.4884530|longitude=29.4589500|altitude=|population=1000560|année_pop=[[2022]]|superficie=184|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kinande]], [[Swahili]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|url=français|nom site=}} '''Beni''' ezali engumba ya République démocratique ya Congo, ezwami pene na parc national ya Virunga, na plateau ya ngomba Ruwenzori (5109 m), na ndelo ya zamba ya Ituri, na province ya Nord-Kivu. Ezali na ntaka ya kilomɛtrɛ 90 na Kasindi, engumba moko oyo ezali pene na ndelo ya Ouganda. [[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]] [[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]] == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km . Uta ntango wana, konyangwa ya glacier ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . d50fnxxrphhi47mu8gqbiwr1zjsphen 135458 135457 2026-05-13T12:16:59Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la section « Histoire » de la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/236016171|Beni (ville)]] » 135458 wikitext text/x-wiki {{Infobox Biographie2 |autres noms=|image=Beni DRC 2022 view city center.jpg|légende=La ville de Beni en 2022|statut=4|blason=|drapeau=|division=[[Beu (commune)|Beu]], [[Bungulu]], [[Mulekera]], [[Ruwenzori (Beni)|Ruwenzori]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Nord-Kivu]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=Narcisse Mukeba (état de siège)|mandat maire=|autorité=[[Kasereka Mangwengwe Jadot]] et [[Grégoire Kiro Tsongo]]|titre autorité=[[Assemblée nationale (République démocratique du Congo)#Répartition des sièges actuelle|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=Benicien (e)|latitude=0.4884530|longitude=29.4589500|altitude=|population=1000560|année_pop=[[2022]]|superficie=184|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kinande]], [[Swahili]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|url=français|nom site=}} '''Beni''' ezali engumba ya République démocratique ya Congo, ezwami pene na parc national ya Virunga, na plateau ya ngomba Ruwenzori (5109 m), na ndelo ya zamba ya Ituri, na province ya Nord-Kivu. Ezali na ntaka ya kilomɛtrɛ 90 na Kasindi, engumba moko oyo ezali pene na ndelo ya Ouganda. [[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]] [[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]] == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km . Uta ntango wana, konyangwa ya glacier ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . 32utrn1qtaaqm01bbc09lgm3kvfs0i9 135459 135458 2026-05-13T12:17:44Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la section « Histoire » de la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/236016171|Beni (ville)]] » 135459 wikitext text/x-wiki {{Infobox Biographie2 |autres noms=|image=Beni DRC 2022 view city center.jpg|légende=La ville de Beni en 2022|statut=4|blason=|drapeau=|division=[[Beu (commune)|Beu]], [[Bungulu]], [[Mulekera]], [[Ruwenzori (Beni)|Ruwenzori]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Nord-Kivu]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=Narcisse Mukeba (état de siège)|mandat maire=|autorité=[[Kasereka Mangwengwe Jadot]] et [[Grégoire Kiro Tsongo]]|titre autorité=[[Assemblée nationale (République démocratique du Congo)#Répartition des sièges actuelle|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=Benicien (e)|latitude=0.4884530|longitude=29.4589500|altitude=|population=1000560|année_pop=[[2022]]|superficie=184|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kinande]], [[Swahili]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|url=français|nom site=}} '''Beni''' ezali engumba ya République démocratique ya Congo, ezwami pene na parc national ya Virunga, na plateau ya ngomba Ruwenzori (5109 m), na ndelo ya zamba ya Ituri, na province ya Nord-Kivu. Ezali na ntaka ya kilomɛtrɛ 90 na Kasindi, engumba moko oyo ezali pene na ndelo ya Ouganda. [[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]] [[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]] == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km . Uta ntango wana, konyangwa ya glacier ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, oyo etikali kaka mwa km2 moke . ggzo3elq5rst9uxsx9de74dv88igwt0 135460 135459 2026-05-13T12:18:45Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la section « Histoire » de la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/236016171|Beni (ville)]] » 135460 wikitext text/x-wiki {{Infobox Biographie2 |autres noms=|image=Beni DRC 2022 view city center.jpg|légende=La ville de Beni en 2022|statut=4|blason=|drapeau=|division=[[Beu (commune)|Beu]], [[Bungulu]], [[Mulekera]], [[Ruwenzori (Beni)|Ruwenzori]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Nord-Kivu]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=Narcisse Mukeba (état de siège)|mandat maire=|autorité=[[Kasereka Mangwengwe Jadot]] et [[Grégoire Kiro Tsongo]]|titre autorité=[[Assemblée nationale (République démocratique du Congo)#Répartition des sièges actuelle|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=Benicien (e)|latitude=0.4884530|longitude=29.4589500|altitude=|population=1000560|année_pop=[[2022]]|superficie=184|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kinande]], [[Swahili]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|url=français|nom site=}} '''Beni''' ezali engumba ya République démocratique ya Congo, ezwami pene na parc national ya Virunga, na plateau ya ngomba Ruwenzori (5109 m), na ndelo ya zamba ya Ituri, na province ya Nord-Kivu. Ezali na ntaka ya kilomɛtrɛ 90 na Kasindi, engumba moko oyo ezali pene na ndelo ya Ouganda. [[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]] [[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]] == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km . Uta ntango wana, konyangwa ya glacier ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, etikali kaka mwa km2 moke . 3a506ipvwtb4pnfgnvfd9wru8t1740p 135461 135460 2026-05-13T12:21:21Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la section « Histoire » de la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/236016171|Beni (ville)]] » 135461 wikitext text/x-wiki {{Infobox Biographie2 |autres noms=|image=Beni DRC 2022 view city center.jpg|légende=La ville de Beni en 2022|statut=4|blason=|drapeau=|division=[[Beu (commune)|Beu]], [[Bungulu]], [[Mulekera]], [[Ruwenzori (Beni)|Ruwenzori]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Nord-Kivu]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=Narcisse Mukeba (état de siège)|mandat maire=|autorité=[[Kasereka Mangwengwe Jadot]] et [[Grégoire Kiro Tsongo]]|titre autorité=[[Assemblée nationale (République démocratique du Congo)#Répartition des sièges actuelle|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=Benicien (e)|latitude=0.4884530|longitude=29.4589500|altitude=|population=1000560|année_pop=[[2022]]|superficie=184|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kinande]], [[Swahili]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|url=français|nom site=}} '''Beni''' ezali engumba ya République démocratique ya Congo, ezwami pene na parc national ya Virunga, na plateau ya ngomba Ruwenzori (5109 m), na ndelo ya zamba ya Ituri, na province ya Nord-Kivu. Ezali na ntaka ya kilomɛtrɛ 90 na Kasindi, engumba moko oyo ezali pene na ndelo ya Ouganda. [[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]] [[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]] == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km . Uta ntango wana, konyangwa ya glacier ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, etikali kaka mwa km2 moke . Eyamba [[Islamu|Islam]], oyo etiamaki na ba Arabes mpe ba commerçants ya baombo oyo ba arabe, ekoli na etuka ya Beni kobanda 1870, oyo ekokaki kolimbola ndambo ya bosaleli ya [[Kiswahíli|Swahili]] lokola lingua franca na tango wana, Swahili ezwaki eteni malamu ya maloba na yango na [[Liarabi|monoko ya Arabe]] . 5d41zwerypvg2d482ce13jqc4obkg2b 135462 135461 2026-05-13T12:22:03Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la section « Histoire » de la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/236016171|Beni (ville)]] » 135462 wikitext text/x-wiki {{Infobox Biographie2 |autres noms=|image=Beni DRC 2022 view city center.jpg|légende=La ville de Beni en 2022|statut=4|blason=|drapeau=|division=[[Beu (commune)|Beu]], [[Bungulu]], [[Mulekera]], [[Ruwenzori (Beni)|Ruwenzori]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Nord-Kivu]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=Narcisse Mukeba (état de siège)|mandat maire=|autorité=[[Kasereka Mangwengwe Jadot]] et [[Grégoire Kiro Tsongo]]|titre autorité=[[Assemblée nationale (République démocratique du Congo)#Répartition des sièges actuelle|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=Benicien (e)|latitude=0.4884530|longitude=29.4589500|altitude=|population=1000560|année_pop=[[2022]]|superficie=184|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kinande]], [[Swahili]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|url=français|nom site=}} '''Beni''' ezali engumba ya République démocratique ya Congo, ezwami pene na parc national ya Virunga, na plateau ya ngomba Ruwenzori (5109 m), na ndelo ya zamba ya Ituri, na province ya Nord-Kivu. Ezali na ntaka ya kilomɛtrɛ 90 na Kasindi, engumba moko oyo ezali pene na ndelo ya Ouganda. [[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]] [[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]] == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km . Uta ntango wana, konyangwa ya glacier ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, etikali kaka mwa km2 moke . Eyamba [[Islamu|Islam]], oyo etiamaki na ba Arabes mpe ba commerçants ya baombo oyo ba arabe, ekoli na etuka ya Beni kobanda 1870, oyo ekokaki kolimbola ndambo ya bosaleli ya [[Kiswahíli|Swahili]] lokola lingua franca na tango wana, Swahili ezwaki eteni malamu ya maloba na yango na [[Liarabi|monoko ya Arabe]] . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, etikali kaka mwa km2 moke . Eyamba [[Islamu|Islam]], etiami na makasi oyo etiamaki na ba Arabes mpe ba commerçants ya baombo oyo ba arabe, ekoli na etuka ya Beni kobanda 1870, oyo ekokaki kolimbola ndambo ya bosaleli ya [[Kiswahíli|Swahili]] lokola lingua franca na tango wana, Swahili ezwaki eteni malamu ya maloba na yango na [[Liarabi|monoko ya Arabe]] . 0o9vn85cwhtf5sjrrm5zpbpsn3hw2vq 135463 135462 2026-05-13T12:22:51Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la section « Histoire » de la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/236016171|Beni (ville)]] » 135463 wikitext text/x-wiki {{Infobox Biographie2 |autres noms=|image=Beni DRC 2022 view city center.jpg|légende=La ville de Beni en 2022|statut=4|blason=|drapeau=|division=[[Beu (commune)|Beu]], [[Bungulu]], [[Mulekera]], [[Ruwenzori (Beni)|Ruwenzori]]|nom de division=[[Commune (Congo-Kinshasa)|Communes]]|division2=[[Nord-Kivu]]|nom de division2=[[Provinces de la République démocratique du Congo|Province]]|maire=Narcisse Mukeba (état de siège)|mandat maire=|autorité=[[Kasereka Mangwengwe Jadot]] et [[Grégoire Kiro Tsongo]]|titre autorité=[[Assemblée nationale (République démocratique du Congo)#Répartition des sièges actuelle|Députés<br />de la ville]]|cp=|gentilé=Benicien (e)|latitude=0.4884530|longitude=29.4589500|altitude=|population=1000560|année_pop=[[2022]]|superficie=184|population agglomération=|année_pop agglomération=|superficie agglomération=|position=|sites touristiques=|divers=[[Kinande]], [[Swahili]]|nom divers=[[Langue nationale]]|divers2=[[français]]|nom divers2=[[Langue officielle]]|url=français|nom site=}} '''Beni''' ezali engumba ya République démocratique ya Congo, ezwami pene na parc national ya Virunga, na plateau ya ngomba Ruwenzori (5109 m), na ndelo ya zamba ya Ituri, na province ya Nord-Kivu. Ezali na ntaka ya kilomɛtrɛ 90 na Kasindi, engumba moko oyo ezali pene na ndelo ya Ouganda. [[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]] [[Catégorie:Engumba ya Kivu ya Nole]] == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km . Uta ntango wana, konyangwa ya glacier ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, oyo etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, etikali kaka mwa km2 moke . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, etikali kaka mwa km2 moke . Eyamba [[Islamu|Islam]], oyo etiamaki na ba Arabes mpe ba commerçants ya baombo oyo ba arabe, ekoli na etuka ya Beni kobanda 1870, oyo ekokaki kolimbola ndambo ya bosaleli ya [[Kiswahíli|Swahili]] lokola lingua franca na tango wana, Swahili ezwaki eteni malamu ya maloba na yango na [[Liarabi|monoko ya Arabe]] . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, etikali kaka mwa km2 moke . Eyamba [[Islamu|Islam]], etiami na makasi oyo etiamaki na ba Arabes mpe ba commerçants ya baombo oyo ba arabe, ekoli na etuka ya Beni kobanda 1870, oyo ekokaki kolimbola ndambo ya bosaleli ya [[Kiswahíli|Swahili]] lokola lingua franca na tango wana, Swahili ezwaki eteni malamu ya maloba na yango na [[Liarabi|monoko ya Arabe]] . == Histoire == Ezalaki na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . Na 1889, [[Henry Morton Stanley|Henry Morton Stanley,]] moto oyo azalaki moluki nzela, ye nde mokundoli ya Ngomba Rwenzori, oyo na nsima nsɔngɛ na yango ezipamaki na mvula-mpɛmbɛ oyo ezala na molai koleka 7 km. Uta ntango wana, konyangwa ya mabanga ya malili, ekómi nokinoki mpo na mbongwana ya klima kino na esika, etikali kaka mwa km2 moke . Eyamba [[Islamu|Islam]], etiami na makasi na ba Arabes mpe ba commerçants ya baombo oyo ba arabe, ekoli na etuka ya Beni kobanda 1870, oyo ekokaki kolimbola ndambo ya bosaleli ya [[Kiswahíli|Swahili]] lokola lingua franca na tango wana, Swahili ezwaki eteni malamu ya maloba na yango na [[Liarabi|monoko ya Arabe]] . c1eeg1af01i4yginl70bbmcp468sns7 135464 135463 2026-05-13T12:25:08Z Mpoyijeanine 13402 Créé en traduisant la page « [[:fr:Special:Redirect/revision/233273171|Beni (ville)]] » 135464 wikitext text/x-wiki Na 1894 nde ba Belges basalaki poste ya l'Etat na oyo ezali territoire administratif ya Beni ya lelo . hmpxk4e41854gjedvex4q90ka08ois3 Mamadou Ndala 0 14433 135474 135362 2026-05-14T00:50:23Z InternetArchiveBot 10768 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 135474 wikitext text/x-wiki [[Image:Le colonel Mamadou Ndala lors d'une opération militaire contre les rebelles ougandais AFD Nalu.jpg|thumb|350px|Mamadou Mustafa Ndala (2013)]] '''Mamadou Mustafa Ndala''' abotami le 8 décembre 1978 na Ibambi, na territoire ya Wamba Province [[Etúká ya Monyɛlɛ|orientale]] mpe Wapi le 2 janvier 2014, azalaki colonel ya Forces Armées du [[Kongó-Kinsásá|République Démocratique du Congo]] (FARDC). Formé na ba instructeurs belges, angolais, américains na chinois<ref>[https://web.archive.org/web/20140106174246/http://afrique.kongotimes.info/rdc/armee-police/7102-rdc-kabila-fait-tuer-mamadou-ndala-rebelles-ougandais-beni-colonel-jeudi-adf-nalu.html Assassinat : « Joseph Kabila » fait tuer Mamadou Ndala à Beni], ''KongoTimes'', 2 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.</ref>, azalaki commandant ya 42e bataillon commando ya ba Unités ya Réaction rapide ya FARDC. Ayebanaki mingi mpo na kolonga ba victoires resonantes na ba combattants ya [[Mouvement le 23 mars]] (M23), na tango ya botomboki ya liboso ya M23, na est ya [[Republique démocratique du Congo]]. Batumbaki ye na jeep na ye elongo na ba gardes na ye mibale le 2 janvier 2014, nsima na embuscade oyo etiamaki, kolanda gouvernement ya Congo, na batomboki ya Ouganda ya [ADF-Nalu]] na kilomètres 10 ya [[Beni]], na [[Nord-Kivu]]<ref>[http://www.rfi.fr/afrique/20140102-rdc-le-colonel-mamadou-ndala-tue-une-embuscade-nord-kivu RDC: le colonel Mamadou Ndala tué dans une embuscade au Nord-Kivu], ''[[Radio France internationale]]'', 2 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.</ref>{{,}}<ref>[http://radiookapi.net/actualite/2014/01/03/rdc-les-habitants-de-beni-manifestent-apres-la-mort-du-colonel-mamadou-ndala/ Beni : retour au calme après les protestations contre la mort du colonel Mamadou Ndala], ''[[Radio Okapi]]'', 3 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.</ref>. Azalaki na libala mpe tata ya bana misato<ref>[http://www.jeuneafrique.com/actu/20140103T213029Z20140103T213019Z/rdc-le-corps-du-colonel-mamadou-ndala-rapatrie-a-kinshasa.html RDC : le corps du colonel Mamadou Ndala rapatrié à Kinshasa], ''[[Jeune Afrique]]'', 3 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.</ref>. Bakundaki ye na Camp Kokolo na [[Kinshasa]] mpe nsima ya liwa na ye bapesaki ye nkombo général de brigade<ref name="posthume">[http://radiookapi.net/actualite/2014/01/06/rdc-derniers-hommages-au-colonel-mamadou-ndala-kinshasa/ Le colonel Mamadou Ndala nommé général de brigade à titre posthume], ''[[Radio Okapi]]'', 6 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.</ref>. == Biografi ya bomoi == === Bomwana === Elenge Mamadou Ndala abotami na etuka ya kala ya Haut Zaïre mpe akolaki na libota ya ba musulmans, lingomba oyo azalaki kosala tii liwa na ye<ref>[https://web.archive.org/web/20140112121335/http://www.provincenordkivu.org/priere-speciale-mosque-goma-mort-mamadou.html Une prière spéciale à la Mosquée Office de Goma pour le repos de l’âme du Colonel Mamadou Ndala Moustapha], ''Province du Nord-Kivu'', 7 janvier 2014, consulté le 9 février 2014</ref>. Asali ba études primaires na ye na Ibambi mpe akobaki ba études secondaires na ye na institut Aiglons na Isiro, capitale ya Province [[Haut-Uélé]]. Na nsima, akɔtaki na ndako ya biteyelo “Petits Anges.” Baninga na ye ya bomwana balobelaka ye lokola mosani ya ndembo ya malamu mpenza. Abeta mingimingi na kati ya Africa Sport, ekipi ya mboka ya [[Isiro]], oyo epanzani eleki mwa bambula<ref name="posthume"/>. === Ba exploits ya carrière na militaire === Mamadou Ndala akoti na armée le 6 juin 1997. Mbula zomi na minei na sima, le 07 janvier 2011, atombolami na grade ya colonel. Azuaki commandement ya 42e bataillon ya ba commandos ya ba Unités ya Réaction rapide. Noki noki akoma remarqué na population ya Goma na juillet<ref>[https://web.archive.org/web/20140111191644/http://www.afriqueredaction.com/article-etonnant-renversement-de-situation-le-colonel-mamadou-ndala-et-les-fardc-taillent-le-m23-en-pieces-119248072.html Étonnant renversement de situation - Le Colonel Mamadou Ndala et les Fardc taillent le M23 en pièces !], ''Afrique rédaction'', 25 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.</ref> mpe août 2013, kokamba ba offensives victoires<ref>[http://www.7sur7.be/7s7/fr/1505/Monde/article/detail/1669870/2013/07/16/Les-combats-se-poursuivent-au-Nord-Kivu.dhtml Les combats se poursuivent au Nord-Kivu], ''[[7sur7]]'', 16 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.</ref> contre ba combattants M23 oyo bazalaki kozinga ville<ref>[https://web.archive.org/web/20140112123312/http://afrique.kongotimes.info/rdc/echos_provinces/6041-rdc-lourdement-arme-le-m23-se-positionne-a-munigi-a-7-km-de-goma.html RDC : Lourdement armé, le M23 se positionne à Munigi, à 7 km de Goma], ''KongoTimes'', 3 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.</ref>. Inertie ya ba gardiens ya kimia<ref name="Ultimatum">[http://www.rfi.fr/afrique/20130805-rdc-monusco-revient-ultimatum-goma-m23 RDC: pourquoi la Monusco revient-elle sur son ultimatum ?], ''[[Radio France internationale]]'', 5 août 2013, consulté le 9 février 2014.</ref> esilaki kolembisa bato. Na ebandeli, ba victoires ya batu ya Ndala etikalaki population na tembe. Armée congolaise emesanaki population na ba stampedes stupefiantes, lokola na novembre 2012 tango M23 ezuaki ville ya Goma<ref>[http://www.rfi.fr/afrique/20121120-rdc-suivez-situation-goma-le-reste-pays-nord-kivu-kabila-fardc-m23 RDC: retour sur la journée du 20 novembre à Goma et dans le reste du pays], ''[[Radio France internationale]]'', 20 novembre 2012, consulté le 9 février 2014.</ref> etikalaki na mampinga ya ekólo. Sanza misato liboso, na bokutani na mopanzi sango ya Belgique [[Colette Braeckman]], général Rwanda [[James Kabarebe]] andimaki ete mampinga ya Congo mazalaki ata na makoki te ya koboma soso<ref>[http://blog.lesoir.be/colette-braeckman/2012/08/29/cartes-sur-table-les-quatre-verites-du-general-james-kabarebe/ Cartes sur table : les quatre vérités du général James Kabarebe], ''Le carnet de Colette Braeckman'', 29 août 2012, consulté le 9 février 2014.</ref>. Ba Congolais bafukamaki na mélange ya resentment na humiliation. Bandimaki te ntango bamonaki basoda na bango komitia na esika ya etumba mpe kolakisa bibembe<ref>[http://observers.france24.com/fr/content/20130717-exactions-armee-congolaise-cadavres-rebelles-fardc-goma-guerre Exactions de l’armée congolaise sur des cadavres de rebelles près de Goma], ''[[France 24]]'', 17 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.</ref> banguna oyo liboso bamonisaki ete bakoki kolonga bango te. Bitumba ezali makasi mpe M23 ezo souffrir na ba pertes makasi. Colonel Mamadou Ndala il faut en même temps a intervenir na population en colère na MONUSCO oyo attitude ambigue na yango ebimisi ba craintes ya retour na situation. Surtout sima ya ultimatum oyo abimisaki contre M23, elandaki na pédale ya sima<ref name="Ultimatum"/>. Des foules caillassaient les convois de la Monusco<ref>[http://www.rfi.fr/afrique/20130803-rdc-manifestation-anti-monusco-goma-m23 RDC : manifestations anti-Monusco à Goma], ''[[Radio France internationale]]'', 3 août 2013, consulté le 9 février 2014.</ref>. Kaka ba interventions ya Colonel Ndala na population nde epesaki nzela ya ko calmer situation === Ba rumeurs === Na katikati ya sanza ya Yuli, nsango moko<ref>[https://www.courrierinternational.com/article/2013/07/24/goma-la-guerre-sur-fond-de-rumeurs Goma : la guerre sur fond de rumeurs], ''[[Courrier international]]'', 4 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.</ref> kosakola bozongisi ya Colonel Mamadou Ndala na Kinshasa ebimisi manifestation ya mobulu na [[Goma]] contre Mission ya stabilisation ya Organisation ya Nations Unies na République Démocratique du Congo (MONUSCO)<ref>[https://web.archive.org/web/20140112130414/http://lepotentielonline.com/site2/index.php?option=com_content&view=article&id=1407:rdc-manifestations-a-goma-contre-la-passivite-de-la-monusco-face-aux-attaques-du-m23&catid=90:online-depeches&Itemid=515&lang=en RDC : manifestations à Goma contre la passivité de la Monusco face aux attaques du M23], ''[[Le Potentiel]]'', 19 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.</ref> mpe Mokambi [[Joseph Kabila]]<ref>[http://www.lefigaro.fr/flash-actu/2013/07/19/97001-20130719FILWWW00179-rdc-manifestations-contre-kabila.php RDC : manifestations contre Kabila], ''[[Le Figaro]]'', 19 juillet 2013, consulté le 9 février 2014.</ref>, bafundami ete alingi ko paralyser action ya armée na colonel. Ezali momesano oyo epanzani banda kala na Congo : ba officiers oyo ba se distinguer na combat bazongisamaka na Kinshasa mpe ba neutraliser bango, neti volonté politique ezalaki na but ya ko prolonger conflit<ref>[http://www.laconscience.com/RD-Congo-Kabila-et-le-coup-du-torero.html RD Congo : Kabila et le coup du torero], ''[[La Conscience]]'', 16 septembre 2013, consulté le 9 février 2014.</ref> entre Congo na Rwanda. Kombo ya Général [[Mbuza Mabe]], kombo ya solo Nkoy Nkumu Mbanze<ref>{{Ouvrage|langue = Français|auteur1 = Jean-Jacques Wondo|titre = Les armées au Congo-Kinshasa – Radioscopie de la Force Publique aux FARDC|lieu = Saint-Légier (Suisse)|éditeur = Monde Nouveau/Afrique Nouvelle.|année = 2013|pages totales = 491|isbn = 978-2-8399-11-66-5|lire en ligne = |passage = }}</ref>, apesaki moto yango nkombo ya lisɛki oyo autaki na [[Bukavu]]<ref>[http://www.laconscience.com/Le-General-Mbuza-Mabe-l-homme-de-Bukavu.html Le Général Mbuza Mabe, « l’homme de Bukavu »], ''[[La Conscience]]'', 12 juillet 2004, consulté le 9 février 2014.</ref>, {{Référence souhaitée|revenait dans toutes les conversations|date=30 mai 2024}}. Officier oyo ya kala ya FAZ, na tango wana FARDC, ayebani mpo abikisaki engumba [[Bukavu]] na 2004<ref>« Les soldats dissidents affirment contrôler Bukavu (RDCongo) », ''[[Agence France-Presse]]'', 2 juillet 2004, consulté le 9 février 2014.</ref>. Engumba yango ekɔtaki na basoda oyo bazalaki kokamba Général [[Laurent Nkunda]] mpe Colonel [[Jules Mutebutsi]]. Sima ya misala na ye ya minduki na Bukavu, Félix Mbuza Mabe abengamaki na Kinshasa mpe atindamaki na base na [[Kitona]]. Na 2009 akufaki na [[Johannesburg]]<ref>[http://radiookapi.net/sans-categorie/2009/05/20/armee-le-general-budja-mabe-s%25E2%2580%2599est-eteint-a-johannesbourg/ Armée : le général Budja Mabe s’est éteint à Johannesbourg], ''[[Radio Okapi]]'', 20 mai 2009, consulté le 9 février 2014.</ref> nsima ya maladi oyo eumelaki mingi, mbala mosusu mpo na <ref>{{Cite web |title=empoisonnement |url=http://apareco-rdc.com/index.php/a-la-une/loeil-du-patriote/108-grand-deballage-kabila-mis-a-nu-dr-jean-pierre-tumba-longo-medecin-tueur-de-joseph-kabila-se-confesse.html |access-date=2025-02-05 |archivedate=2021-02-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210211033032/http://apareco-rdc.com/index.php/a-la-une/loeil-du-patriote/108-grand-deballage-kabila-mis-a-nu-dr-jean-pierre-tumba-longo-medecin-tueur-de-joseph-kabila-se-confesse.html }}</ref>. Population ya Goma ebangaki bongo na idée que colonel célèbre azalaki na point ya ko souffrir même sort. === Le tournant === [[File:UN Security Concil visit to Goma (10225397203).jpg|vignette|Mamadou Ndala esalaki ete ba membres ya Conseil ya sécurité ya Nations Unies bakende kotala ba antennes misato na début ya octobre 2013. Position oyo ezali zinga zinga ya Goma ezuami na M23 na FARDC ya Colonel Ndala.]] Etumba ekokoma na esika ya mbongwana ya makasi na suka ya sanza ya mwambe 2013 ntango M23 ekobwaka ba obuse na engumba [[Goma]]<ref>[https://web.archive.org/web/20140112161045/http://www.provincenordkivu.org/bombardement-a-goma-m23-et-allies.html Bombardement de la ville de Goma par le M23 et alliés], ''Province du Nord-Kivu'', 22 août 2013, consulté le 9 février 2014.</ref>. Offensive musculaire ya FARDC oyo esungami na brigade ya intervention MONUSCO<ref>La brigade d'intervention de la Monusco est alors composée de soldats tanzaniens et sud-africains. Les Tanzaniens sont d'autant plus motivés au combat que leur Président, [[Jakaya Kikwete]], est en conflit ouvert avec le Président rwandais, [[Paul Kagame]].</ref> ekokamba mampinga ya Mamadou Ndala na mosala monene na bango ya bibundeli, bolongi ya "Tree Antennes" na secteur ya Kibati<ref>[http://radiookapi.net/actualite/2013/08/30/rdc-larmee-pris-les-trois-antennes-la-forteresse-du-m23-kibati/ RDC : l’armée a pris les « trois antennes », la forteresse du M23 à Kibati], ''[[Radio Okapi]]'', 30 août 2013, consulté le 9 février 2014.</ref>. Etumba ya Kibati esali ba pertes makasi na M23 oyo etikaka ba munitions ebele<ref>[http://radiookapi.net/actualite/2013/08/22/nord-kivu-reprise-des-combats-entre-fardc-m23-kibati/ Nord-Kivu: reprise des combats entre FARDC et M23 à Kibati], ''[[Radio Okapi]]'', 22 août 2013, consulté le 9 février 2014.</ref> mpe molili na ntembe. Sima ya [[Kibumba]], Kiwanja na Rutshuru-centre, mampinga ya Congo mazui base ya Rumangabo le 28 octobre 2013<ref>[http://www.bbc.co.uk/afrique/region/2013/10/131028_rdc_rumangabo.shtml RDC: l’armée prend Rumangabo], ''[[British Broadcasting Corporation|BBC]]'', 28 octobre 2013, consulté le 9 février 2014.</ref>. Malonga ya FARDC ekobaki kino na bozongisi [[Bunagana]], le 30 octobre 2013. Colonel Mamadou Ndala azongi na elonga na engumba<ref>[https://archive.wikiwix.com/cache/20131031000000/http://www.voiceofcongo.net/exclusivite-lentree-triomphale-du-colonel-mammadou-ndala-a-rumangabo-avec-les-fardc L'entrée triomphale du colonel Mammadou Ndala à Rumangabo avec les FARDC], ''Voice of Congo'', octobre 2013, consulté le 9 février 2014.</ref>. Na nzela, [[Martin Kobler]], mokambi ya MONUSCO asakoli suka ya Mouvement ya le 23 mars (M23) lokola force militaire<ref>[http://www.rfi.fr/afrique/20131029-rdc-monusco-m23-fini-militairement-kobler-fardc-rumangabo RDC: selon la Monusco, le M23 est «quasiment fini» militairement], ''[[Radio France internationale]]'', 29 octobre 2013, consulté le 9 février 2014.</ref>. === Bilan === Na mokolo ya 25 novembre 2013, bitumba kati na FARDC na M23 ekosila kobungisa bomoi ya babundi koleka 900 kolanda bakonzi ya Congo. quote "Kobanda le 20 mai mpe kino le 5 novembre, FARDC (armée ya gouvernement) ezalaki na 201 bakufi mpe 680 bazoki. Na ngambo ya M23, bato 721 bakufaki mpe 543 bakangamaki, kati na bango 72 Rwandais mpe 28 Ougandais," esakolaki Général Jean-Lucien Bahuma, commandant ya 8e région militaire, oyo esangisi province ya [[North ]], esika oyo bitumba yango esalemaki. Bato misato ya kimya ya mission ya ONU babomamaki mpe<ref>[https://www.lemonde.fr/afrique/article/2013/11/25/rdc-premier-bilan-des-combats-avec-le-m23_3519641_3212.html RDC : premier bilan des combats avec le M23], ''[[Le Monde]]'', 25 novembre 2013, consulté le 9 février 2014.</ref>. === Mission ya suka === Na boyokani na mokano 2098(2013)<ref>[http://www.un.org/french/documents/view_doc.asp?symbol=S/RES/2098(2013) Résolution 2098 (2013)], [[Organisation des Nations unies]], 28 mars 2013, consulté le 9 janvier 2014.</ref> ya Conseil ya sécurité ya ONU, esengeli kokoba opération ya ko neutraliser ba groupes armés nionso. Colonel Mamadou Ndala atindami bongo na nord ya Province ya [[Nord-Kivu]], na territoire ya [[Beni]] epayi wapi groupe armée ya mobulu, [[Forces démocratiques alliées|ADF-Nalu]], eyebani na ba abuses ebele y compris enlèvement ya ba civils<ref>[https://archive.wikiwix.com/cache/20140112000000/http://www.spiritains.qc.ca/111/Nord-Kivu__Massacre_a_Beni__l_ombre_des_ADF-NALU.htm?id_article=11534 Nord-Kivu: Massacre à Beni, l'ombre des ADF-NALU], ''La [[congrégation du Saint-Esprit]]'', 17 décembre 2013, consulté le 9 février 2014.</ref> (bato koleka 600 na boumeli ya mbula misato) mpe kobomama ya bato<ref>[http://www.lavoixdelamerique.com/content/massacre-a-beni-les-adf-nalu-pointes-du-doigt/1812427.html Massacre à Béni, en RDC... les ADF-Nalu pointés du doigt], ''[[Voice of America|La Voix de l'Amérique]]'', 17 décembre 2013, consulté le 9 février 2014.</ref>. Colonel Ndala apesi elaka na population mpo na kolandela ba combattants ya résistance wana ata na se ya mayi<ref>[https://archive.wikiwix.com/cache/20140222000000/http://www.voiceofcongo.net/colonel-mamadou-ndala-en-colere-promet-coute-que-coute-de-mettre-fin-a-la-nouvelle-rebellion-a-lest Le colonel Mamadou Ndala en colère promet coûte que coûte de mettre fin à la nouvelle rébellion à l'est], ''Voice of Congo'', consulté le 9 février 2014.</ref>. Mampinga ya Congo, sous commandement na ye, mazalaki ko securiser secteur wana mpe ko récupérer ville ya Kamango oyo ekweyaki, le 25 décembre 2013, na maboko ya ba combattants ya Ouganda<ref>[http://www.jeuneafrique.com/Article/ARTJAWEB20131226133546/rdc-fardc-monusco-adf-crise-dans-le-kivu-rdc-qui-sont-les-assaillants-de-kamango.html RDC : qui sont les assaillants de Kamango ?], ''[[Jeune Afrique]]'', 26 décembre 2013, consulté le 9 février 2014.</ref>.Azalaki komibongisa mpo na kosala offensive générale mpo na ko liquider ADF-Nalu. Ba unité ya armée ezalaki na positionnement. Na mokolo ya 2 janvier 2014, na tongo makasi, Colonel Mamadou Ndala na escorte na ye balongwaki na hôtel Albertine na Beni-Boikene na direction ya unité Eringeti na 54 km ya [[Beni]] na jeep oyo etiamaki na mitrailleuse ya kilo. Pene na engumba Ngadi (pene na kilomɛtrɛ 10 longwa na [[Beni]), eteni yango ekwei na esika oyo babɛtaki motuka moko [[RPG-7]] ebɛti liboso ya 4x4 na yango, Colonel Mamadou Ndala mpe bakɛngɛli na ye misato, kati na bango soda moko ya mwasi (na nkombo Edith). === Crédibilité ya enquête === Likoki ya kobundisa batomboki ya Ouganda ezwamaki nokinoki na ntemben<ref name="Desc-Wondo">[https://web.archive.org/web/20210323022516/https://desc-wondo.org/exclusif-les-premieres-investigations-du-desc-sur-la-mort-du-colonel-ndala/ Exclusif : Les premières investigations de DESC sur la mort du Colonel Ndala], ''Desc-Wondo'', 4 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.</ref>.Moko ya ba gardes ya colonel, Paul Safari<ref>https://web.archive.org/web/20140112121109/http://www.7sur7.cd/index.php/8-infos/141-temoignage-accablant-sur-l-assassinat-de-mamadou-ndala#.UtJvS_TuLX0|titre=Témoignage accablant sur l’assassinat de Mamadou Ndala|date=7 janvier 2014|consulté le=9 février 2014|éditeur=[[7sur7]].cd</ref>, abiki na embuscade, alimbolaki baye babundisaki bango lokola balati bilamba ya mampinga ya Congo mpe balobaka [[kinyarwanda]] mpe [[Lingala]]. Ba analystes militaires ya liboso oyo balobaki mpe batiaki tembe na version officielle<ref name="Desc-Wondo"/> oyo na nsima batyaki ntembe nsima ya kotalela bililingi yango<ref>[https://web.archive.org/web/20210322115014/https://desc-wondo.org/ndala-complement-denquete-arret-sur-images-desc/ Ndala, complément d’enquête : Arrêt sur images], ''Desc-Wondo'', 10 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.</ref>. Colonel oyo bato mingi bazalaki kosepela na ye, nsukansuka abomamaki<ref>[http://www.rfi.fr/afrique/20140107-mort-colonel-ndala-reglement-compte-sein-fardc Mort du colonel Ndala : un règlement de compte au sein de l'armée congolaise ?], ''[[Radio France internationale]]'', 7 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.</ref>. Balukiluki balingaki nokinoki nzela ya basoda oyo bautaki na botomboki ya Tutsi pene na [[Kigali]] mpe Kampala mpe oyo basangisamaki na molɔngɔ ya basoda ya ekólo. Lead oyo e renforcé na esengo oyo ekoki kotangama na message oyo atindelaki Kampala na ancien leader militaire ya M23 Sultani Makenga na journaliste moko ya Beni : "Hey, c'est bien garçon, Colonel na yo oyo abenganaki ngai, akanisaki que aleki biso makasi. Azali wapi lelo? Cher ami, il faut oyeba que toza na ba réseau partout"<ref>"Mort de Mamadou Ndala : la joie de l’ex-chef rebelle Sulutani Makenga", grandkasai.canalblog.com, 6 janvier 2014</ref>. Lieutenant-colonel Tito Bizuru, ex-exécutif ya [[Laurent Nkunda|CNDP ya Laurent Nkunda]], koko ya M23, lokola pe gardien na ye, bakangaki<ref>http://www.jeuneafrique.com/actu/20140105T183135Z20140105T183121Z/rdc-un-officier-superieur-arrete-apres-l-assassinat-du-colonel-ndala.htmlRDC : un officier supérieur arrêté après l'assassinat du colonel Ndala], ''[[Jeune Afrique]]'', 5 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.</ref>. Moto mosusu oyo bafundami, Général Moundos, pene na Joseph Kabila, akangami<ref>https://web.archive.org/web/20140111031305/http://www.7sur7.cd/index.php/8-infos/150-enquete-sur-l-assassinat-de-mamadou-le-general-moundos-rattrape-par-les-commandos#.Uszi6p55PX0|titre=Enquête sur l’assassinat de Mamadou : le général Moundos rattrapé par les commandos|date=7 janvier 2014|consulté le=9 février 2014|éditeur=[[7sur7]].cd</ref>, sima alongwaki libre mpe a nommer deuxième na Opération Sokola contre ADF-Nalu<ref>[https://web.archive.org/web/20241106120652/http://voiceofcongo.net/rdc-le-generale-muhindo-mundos-no2-dans-sukola1 Le général Muhindo Mundos : {{n°|2}} dans "Sukola1"], ''Voice of Congo'', consulté le 9 février 2014.</ref>. Mission ya Nations unies na Congo (MONUSCO) elakisaki ete endimi kosangana na bolukiluki soki bakonzi ya Congo basengi yango<ref>[https://web.archive.org/web/20140112175908/http://www.lephareonline.net/mamadou-ndala-la-monusco-disposee-a-cooperer-a-lenquete/ Mamadou Ndala : la Monusco disposée à coopérer à l’enquête], ''[[Le Phare (RDC)|Le Phare]]'', 9 février 2014.</ref>. == Elembo == Colonel Mamadou Ndala azali ko présenter comme réincarnation ya patriotisme congolais, ebunga depuis assassinat ya [[Patrice Lumumba]]<ref>[https://web.archive.org/web/20210411024452/https://desc-wondo.org/janvier-un-mois-noir-pour-le-congo-iseewanga-indongo-imbanda/ Janvier, un mois noir pour le Congo], ''Desc-Wondo'', 8 janvier 2014, consulté le 9 février 2014.</ref>. Ba présenter ye lokola Lumumba ya sika, surtout na ba mouvements ya diaspora congolaise == Ba notes na ba références == {{références}} hpr5kw4wq6moqlb5r0db86d8wk45p1u