Wikipedia lnwiki https://ln.wikipedia.org/wiki/Lok%C3%A1s%C3%A1_ya_libos%C3%B3 MediaWiki 1.47.0-wmf.7 first-letter Média Spécial Discussion Utilisateur Discussion utilisateur Wikipedia Discussion Wikipedia Fichier Discussion fichier MediaWiki Discussion MediaWiki Modèle Discussion modèle Aide Discussion aide Catégorie Discussion catégorie TimedText TimedText talk Module Discussion module Event Event talk Kalemie 0 4247 135587 133462 2026-06-19T00:49:38Z InternetArchiveBot 10768 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 135587 wikitext text/x-wiki '''Kalemie''' ezalí engumba ya [[Kongó-Kinsásá]], o etúká [[Katanga]] pɛnɛ o liziba [[Tanganyika]]. Eye eyébénákí kala o nkómbó ''Albertville'' tǒ ''Albertstad''. Kalemie, anciennement Albertville ou Albertstad en l'honneur du roi des Belges Albert Ier <ref>Geonames, [https://www.geonames.org/214974/kalemie.html 214974 : Kalemie]</ref>, est une ville de la république démocratique du Congo1, chef-lieu de la province du Tanganyika. == Géographie == Ezwami na nzela ya ekolo 5 na 2144 km na est ya engumba-mokonzi Kinshasa, ezali, elongo na Baraka, moko ya bingumba minene na ngambo ya westi ya lac Tanganyika. Kalemie ezali esika ya ebandeli ya nzela ya engbunduka ya Société nationale des chemins de fer ya Congo oyo ekendaka na nzela ya nord-sud (Kindu-Lubumbashi) na engumba ya Kabalo. == Lisolo== Engumba yango ezwamaki na mokolo ya 3 sanza ya yambo ya mobu 1892 na Jacques de Dixmude mpe eumelaki te, basoda ya Rumaliza bazingaki yango mpe babundisaki yango, ntango Etat indépendant ya Congo ezalaki kobundisa Ba-Swahili. Esika ya mosala ya soda ya Albertville ezwamaki na mokolo ya 30 sanza ya zomi na mibale ya mobu 1891 na kapitene Jacques ya Ekolo ya lipanda ya Congo. Engumba yango ezali na ntaka ya kilomɛtrɛ 15 na sudi ya [[Ebale]] Lukuga. Sergeant Alexis Vrithoff abomamaki le 5 avril 1892, na ntango ya kobundela Albertville na etumba ya baombo ya ba Arabes. Esika yango ekangamaki na ba Arabes na Kataki kobanda le 16 août 1892 kino le 1er janvier 1893. Nsima ya kolongwa ya ba Arabes, Albertville etikamaki mokemoke, mpe nkombo yango etikalaki na esika ya basoda ya Mutoa na nɔ́rdi ya Lukuga, esika Kalemie ya lelo ezali. Na 1914 mpe 1915, Albertville ezalaki esika ya makasi ya ba Belges mpe ya ba Britanniques (na nse ya bokonzi ya Geoffrey Spicer-Simson) na campagne ya Afrique de l'Est. Na 1915, nzela ya engbunduka ekomaki na Albertville, mpe na 1916, libongo esalemaki mpe bisika ya kotimola charbon na Greinerville efungwamaki. Albertville ebundamaki na ba mercenaires ya Major Mike Hoare na ntango ya ba opérations ya botomboki ya Simba na août 1964. Na 1971, nsima na zaïrianisation, Albertville ebongolaki kombo na yango na Kalemie ==Esika== Kalemie ezali na bisika misato oyo ebatelami: 1. esika ya kobomba nyama ya Kabobo (147.000 ha), 2. esika ya kobomba nyama ya Luama-Katanga (230.000 ha) mpe 3. esika ya kobomba nyama ya Ngandja (289.000 ha). Bato ya bikólo ndenge na ndenge bafandaka na etúká yango, na ndakisa Ba-Batwa mpe Ba-Bantous [https://medd.gouv.cd/environnement-et-developpement-durable-lancement-a-kalemie-du-projet-de-gestion-du-paysage-de-la-zone-protegee-de-kabobo-luama/#:~:text=Le%20paysage%20comprend%20trois%20zones,les%20Batwa%20et%20les%20Bantous.]. ==Administration== Na ba électeurs 151 337 na 2018, engumba ya Kalemie ekabwani na ba communes misato ya ba électeurs oyo bazali na nse ya 80 000: Kalemie (7 conseillers municipaux); Lac (7 conseillers municipaux); Lukuga (7 conseillers municipaux). ==Economie== Kalemie eza na aéroport (code AITA: FMI). Kotonga nzela ya engbunduka kobanda Kalemie kino [[Bukavu]] na nzela ya engumba ya Baraka mpo na kofungola etuka ya Kivu epesamaki. Ndako moko monene ya misala ya kotimola, FILTISAF, oyo esalemaki na 1947, ezalaki na basali 1 500 kino na katikati ya bambula ya 1980; na nsima, UNIBRA ezwaki yango mpe na ebandeli ya bambula ya 1990 bapesaki yango na Leta ya Zaïre <ref>OCHA FISS, [https://data.humdata.org/dataset/democratic-republic-of-the-congo-major-cities Democratic republic of the congo major cities], 6 septembre 2018</ref>{{,}}<ref>Sauvegarde de :[https://web.archive.org/web/20120513044856/http://world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=gamelan&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500&geo=-46#selection-127.0-127.78 ''Word Gazetteer''], 2013</ref>. Zando yango ezali na lopitalo mpe na esika na yango moko ya kofanda mpo na basali na yango oyo bautaki na mboka mopaya mpe baoyo bautaki na mboka mopaya. FILTISAF ezali lisusu kosala te uta bambula mingi. Eteni moko ya ndako ya misala na ye eza kutu na Mission ya Organisation des Nations Unies na RDC kobanda 2002. Na quartier FILTISAF afandaka depuis plus de 10 ans, motango monene ya basali ya MONUC. Kalemie azali mpe na esika ya kosala sima: Ciment Lacs<ref>{{Cite web |title=L'actualité en République démocratique du Congo (RDC), mardi, 20 novembre 2007, RDC : Qui est Joseph Kabila ? |url=http://afrikarabia2.blogs.courrierinternational.com/archive/2007/11/20/qui-est-joseph-kabila.html |access-date=2024-12-29 |archivedate=2010-09-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100909002751/http://afrikarabia2.blogs.courrierinternational.com/archive/2007/11/20/qui-est-joseph-kabila.html }}</ref>. Mosala ya koluka mbisi na Laki Tanganyika ezali moko ya misala minene ya nkita ya Kalemie. Mbisi na ye (Ndakala na Mikebuka) etekamaka na bingumba mingi ya mboka, na kati na yango Kinshasa, mpe mingimingi na bisika minene ya Kasaï. ==Bato ya engumba yango== John Banza Lunda (1974-), moto ya politiki ya République démocratique ya Congo, abotamaki kuna. == Tála mpé == * [https://web.archive.org/web/20051224194711/http://www.3tamis.org/ Kalemie, Bukavu, Kalima] == Notes et références == {{références}} == Voir aussi == === Bibliographie === * {{ouvrage|titre=Albertville Kalemie |sous-titre=la ville et son territoire, des origines à 1965 |auteur=Guy Weyn |lieu=Bruxelles |éditeur=Charles Blanchart |année=2010 |pages=304 |format=770 cartes et photos dont 32 en couleurs |isbn= 9782872020218|présentation en ligne=https://www.bibliomania.be/item/8287202021800/albertville_kalemie_la_ville_et_son_territoire_des_origines_a_1965}}. === Articles connexes === * [[Université de Kalemie]] * [[Diocèse de Kalemie-Kirungu]] * [[Aéroport de Kalemie]] * [[FILTISAF]] === Liens externes === * [http://www.kalemie.be Site consacré à cette ville] * [https://web.archive.org/web/20170830104658/http://www.congoforum.be/fr/congodetail.asp?subitem=17&id=149539&Congofiche=selected Villes de RD Congo : Kalemie] sur ''www.congoforum.be''. * {{Lien web |langue=fr |url=http://www.congo-autrement.com/page/territoire-de-la-rdc/territoire-de-kalemie.html |titre=Territoire et ville de Kalemie |série=Les 145 territoires de la RDC |site=Congo Autrement |consulté le=5 avril 2018 }}. [[Category:Engumba ya Kongó-Kinsásá]] 2akktgv4oc66lfjn8d1xv2pgahltvxt