Wikipedia niawiki https://nia.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Olayama MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Media Spesial Huhuo Sangoguna Huhuo zangoguna Wikipedia Huhuo Wikipedia Berkas Huhuo berkas MediaWiki Huhuo MediaWiki Templat Huhuo templat Fanolo Huhuo wanolo Kategori Huhuo kategori Portal Huhuo portal TimedText TimedText talk Modul Pembicaraan Modul Acara Huhuo Acara Tawuo 0 2080 27241 25753 2026-04-17T11:36:54Z Slaia 39 27241 wikitext text/x-wiki {{Infobox spesies}} '''Tawuo''' (töi ilmiah ''Piper betle'') no sinumbua si so ngenge sanana ba danö ma zui manöi ba döla geu.<ref>B. Mursito, Heru P, ''Tanaman Hias Berkhasiat Obat'', nga'örö 59-60. Jakarta. Penebar Swadaya. 2002</ref> Tumbu ia mositöra ba [[Asia Tenggara]] bahiza no muzawili ia ba Asia Selatan, ba ngawalö hulo [[Pasifik]] ba ba [[Karibia]]. Asese göi latanö zinumbua andre niha tobali sinanö, me bulunia te'oguna'ö ba nafo. Bulu dawuo andre owuge'e la'a-la'ania, ba fonga'eunia hulö gambara dödö niha. Monganga afo tola möi börö zisambua fökhö ba mbawa, nifotöi ''squamous cell carcinoma'', sambua fökhö ''kanker'', awö wa tobali ia göi börö wa'alö-ngingi nifotöi ''periodentitis'' sitola mamangiwa ba mangadeha ifö, heŵa'ae so göi khönia bakha wamunu dungö irege tola iba'agö wa'atöla nifö.<ref>{{cite web|author=Herman|date=24 Maret 2015|title=Kebiasaan Menyirih Bisa Sebabkan Gigi Tanggal|url=http://www.beritasatu.com/kesehatan/259906-kebiasaan-menyirih-bisa-sebabkan-gigi-tanggal.html|access-date=2021-04-10|archive-date=2019-10-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20191019195357/https://www.beritasatu.com/kesehatan/259906-kebiasaan-menyirih-bisa-sebabkan-gigi-tanggal.html|dead-url=yes}}</ref> Oya te'oguna'ö dawuo ba Indonesia tobali dalu-dalu. Na munganga ia aukhu rasonia, mendrua manö na bulu dawuo sulasi, abölö wa'aukhunia moroi ba dawuo sito'ölö. Baero da'ö la'oguna'ö ia ba hada, sambua ngawalö zitobali tanömö nafo silima-endronga, tefaehagö ba wanema'ö tome he ba danö Melayu simane [[Riau]], ba he ba [[Tanö Niha|Danö Niha]]. So ösa göi zangoguna'ö ya'ia tobali famoadu nomo (sinanö gaba-gaba). {{omböila}} [[Berkas:Piper betel's leaf.jpg|jmpl|Bulu dawuo hulö gambara dödö]] Sinumbua sanana da'a tola ikhamö 15 meter wa'alaŵa. Ngengenia no araidö-raidö, owulo-wulo, ba mondroto-ndroto ba zitumbu ŵa'ania. Bulunia, oroma hulö gambara dödö, tumbu ba ngenge, ha sagö-sagörö, adarö-darö mbutenia, ba tumbu fasaule-saule ba ngengenia, mohakhi side-ide, ba mohua afangö-fangö na lafera'ö ia. Fa'anau mbulu dawuo andre tola irugi 5 – 8 cm ba fa'ebolonia 2 – 5 cm. Oya mongawua dawuo ba so khönia mbulu sotötöwui bua andrö ± 1 mm owulo-wulo ba anau. Fa'anau zimatuania so ba zi 1,5 – 3 cm, so dua rozi ba ise-ise, ba fa'anau zi'alawenia so ba zi 1,5 – 6 cm so khönia mato tölu irugi lima ngawua howu safusi faoma saruzö-ruzö. Buania no igide-ide, owulo-wulo ba owuge'e la'a-la'ania. Ŵa'ania no aruzö-ruzö owulo-wulo. == Ösi ba gunania == Na lafarö mbulu dawuo tesöndra khönia wanikha si so bakha nifotöi ''betlephenol'' (ba Indonesia lafotöi ia ''minyak terbang''), ''seskuiterpen'', hamo, ''diatase,'' gulo, ŵe ''samak'' (ni'oguna'ö ba wondrino uli gurifö ena'ö mola'a-la'a), awö ''kavikol'' (ni'oguna'ö ba wamunu tungö), antioksidasi (samunu sel ba mboto), fungisida (samunu dungö same obou mbulu geu/sinanö) ba samunu [[kiwo]] (li Indonesia, ''anti jamur''). Asese la'oguna'ö wanikha nifarö moroi ba dawuo ba wangalösi wa'aböu mboto simane böu alo-alo, sambua mböu ni'a'asogö [[kiwo]] sauri ba alo-alo. Baero da'ö la'oguna'ö niha dawuo ba wanaha ndro ba zokho, tola göi mamadöhö zesokho ba guli awö wökhö mbetu'a ri'i. Nönö da'ö la'oguna'ö ia wamoto geha si fakha'a. Asese labe'e ia ba nikhu na so zi tefengo ba wanaha do (mato dua nga'örö mbulu dawuo lasasai, lakörö'ö ba lazozo nikhu sangele do). Me so khönia bakha ŵe ''samak'' awö ''kavikol'' andrö asese göi la'oguna'ö ia ba wamunu dungö samunu mbulu zinanö.<ref>S. Sudarmo, ''Pestisida Nabati. Pembuatan dan Pemanfaatannya''</ref> Ngawalö wökhö si tola mufadöhö faoma tawuo: # Eha # Fa'agoboto mbewe, fa'asila ngai mbewe # Eha sabölö-bölö # Deŵa # Kiwo sagafusi ba wa'alawe (''vagina'') # Ifö sagatöla # Fa'aukhu nifobörö virus ''Orthoflavivirus dengue'' ([[li Indonesia]] ''demam berdarah'') # Fa'aböu mbawa # Na mo'otalua wa'alua mbaŵa ba ndra'alawe # Fa'ambö mbadu ([[li Indonesia]] ''asma'') # Fökhö dölö-tölö # Fa'abao ngingi # Ta'unö hörö # Fa'aböu narö galogo (alo-alo) La'oguna'ö ia göi ba guli ba wamadöhö: # Fökhö guli nifotöi ''eksem'' # Sakhozi # Sagaitö ba gahe # Böni # Faosa # Tefengo # Fökhö hörö # Fa'akalua ndro ba ngingi # Mangalösi wamowöi-wöi nidanö [[meme]] # Mangalösi fa'ali-ali == Tawuo ba Danö Niha == Ba [[Tanö Niha|Danö Niha]] tawuo andre no sambua zinumbua fondrege aoha wananö. Oi mananö tawuo dozi niha, me moguna sibai ia ba wonganga afo. Bahiza tenga ha tawuo ni'a zi so ba danö, so göi dawuo sauri ba ndru'u, sasese laŵa'ö ia tawuo danö. Tesöndra dawuo andre ba lafo ma ba [[harimbale]], no lagölugö, ba lafamawa ia ero sagölu. Moguna sibai dawuo ba Danö Niha, börö me tobali ia ösi mbola ba lala hada na so gangowuloa. == Khai-khai baero == * {{-id-}} [http://www.pnm.my/sirihpinang/sp-sirih.htm Penjelasan tentang Sirih pinang] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923040423/http://www.pnm.my/sirihpinang/sp-sirih.htm |date=2018-09-23 }} * {{-id-}} [http://www.iptek.net.id/ind/cakra_obat/tanamanobat.php?id=6 Tanaman obat Indonesia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050323092752/http://www.iptek.net.id/ind/cakra_obat/tanamanobat.php?id=6 |date=2005-03-23}} == Umbu == {{reflist}} [[Kategori:Piperaceae]] [[Kategori:Sinumbua]] [[Kategori:Piper]] [[Kategori:No mufareso]] onayero4m0cvxukb7o8zxc60yvocysc Bawö'otani'ö Omega 0 3102 27240 26084 2026-04-17T11:29:33Z Slaia 39 27240 wikitext text/x-wiki {{Desa |töi = Bawö'otani'ö Omega |töi bö'ö = Omega |peta = |foto = |provinsi = Sumatra Utara |dati2 = Kabupaten |töi dati2 = Nias Selatan |dati3 = Kecamatan |kecamatan = Hibala |kode pos = |fa'ebolo = |fa'ebolo umbu = |niha mbanua = 239 |niha mbanua döfi = 2020 |niha mbanua umbu = <ref>BPS Kabupaten Nias Selatan (2020), ''Kecamatan Hibala Dalam Angka 2020'', nga'örö 18.</ref> |fa'afasösö = |koordinat = |kemendagri = 12.14.04.2001 |RT = |RW = |KK = |APBDesa = |bolokha gu'ö = }} '''Bawö'otani'ö Omega'''<ref>Ba dokumen Kemendagri töi desa andre Omega, bahiza ba BPS awö ba SK desa töinia '''Bawö'otani'ö Omega'''.</ref> no sambua desa ba [[Kecamatan Hibala]], [[Kabupaten Nias Selatan]]. Kodenia ba wamatörö Indonesia 12.14.04.2001. <ref>[https://www.kemendagri.go.id/page/read/48/peraturan-menteri-dalam-negeri-no72-tahun-2019 Peraturan Menteri Dalam Negeri No.72 Tahun 2019] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210112085931/https://www.kemendagri.go.id/page/read/48/peraturan-menteri-dalam-negeri-no72-tahun-2019 |date=2021-01-12 }} (PDF), Kementerian Dalam Negeri, nga'örö 478. ({{-id-}})</ref> === Famoligö === Ba dokumen BPS Kabupaten Nias Selatan (2020) tesura döi desa andre '''Bawootanio Omega'''. Moroi ba wanura andre lö i'anema'ö ta'ila hewisa wamoligö ya'ia. Fanötöi ya'ia molo'ö niha moroi ba Pulau-Pulau Batu (nifoligö Gentleman Bago, soroi ba Simuk): [[Berkas:Nia bawootanio-omega.ogg]] == Umbu == <references /> {{Navbox Kecamatan Hibala}} {{Navbox Kabupaten Nias Selatan}} {{Authority control}} [[Kategori:Desa ba Danö Niha]] dhhxwwv5ao0m35oblqyy6sl3o75f512