Wikipedia niawiki https://nia.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Olayama MediaWiki 1.47.0-wmf.7 first-letter Media Spesial Huhuo Sangoguna Huhuo zangoguna Wikipedia Huhuo Wikipedia Berkas Huhuo berkas MediaWiki Huhuo MediaWiki Templat Huhuo templat Fanolo Huhuo wanolo Kategori Huhuo kategori Portal Huhuo portal TimedText TimedText talk Modul Pembicaraan Modul Acara Huhuo Acara CH130 Hercules 0 103 27505 25038 2026-06-20T00:02:06Z InternetArchiveBot 504 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 27505 wikitext text/x-wiki [[Berkas:TNIAUA1317atYOG.JPG|jmpl|300x300px]] '''Lockheed Martin CH 130 Hercules''', ya'ia da'ö, köfa sihombo zaradadu, sangoguna'ö öfa ngawua ''mesin turboprop'' salaŵa afi ma ba li ''Inggris'' lamane; ''high wing'' tenga sebolo afi. Ba [[Tanö Niha|Danö Niha]], köfa tenga ha si so ba nidanö, [[Köfa Nasi|köfa nasi]] (kapal laut). So göi nifotöi [[Köfa Sihombo|köfa sihombo]] (pesawat/kapal terbang). '''CH 130 Hercules''', ni ila niha ya'ia da'ö köfa zaradu ma köfa ni'oguna'ö ba gangowuloa [[Saradadu|zaradadu]] so zagö talu mbanua (TNI AU) töi sambua göfa sihombo tenga solohe niha, hiza i köfa sihombo da'a ya'ia da'ö solohe ira saradadu moroi ba (''kesatuan/batalyon''). CH Hercules da'a göi tola tobali köfa sihombo ba wana'u soguna ba zisambua nahia ba mbanua zi so zalua fa'abu dödö, simane molö, dulu danö, ba tanöb'önia. Köfa CH 130 Hercules, moguna sibai ba mbanua si tebai möi tou göfa sihombo sito'ölö, irege köfa wanuwö da'a no sambua lala ba zi basaki (''darurat''). [[Berkas:Antwerp Lockheed C-130H Hercules BAF CH11 27.jpg|thumb|Gambara Göfa C-130 H Hercules ]] Köfa CH 130 Hercules, la'oguna'ö ira famareta ba wanolo niha si so ba zisambua nahia sigöna ''bencana alam'' simane molö, [[Dulu Danö|dulu danö]], ba tanöbö'önia. Köfa CH 130 Hercules, köfa sihombo si no mamalua halöŵö sebua ba zaradadu [[Amerika]] ''(AU Amerika)'' ba naha zozaga talumbanua moroi ba Amerika ba Eropa. Ni falua göfa sihombo da'a ba wanolo dozi saradadu si so fasuwöta, ba wamaigi hewisa wetaro dalumbanua ''(cuaca)'' ba tenga hada'ö köfa CH 130 Hercules da'a göi no sambua fanolo zohalöŵö ba Gatua ''(Dinas Kehutanan)'' na alua wa'akhozi, ya'ia zalio-lio zohombo ba wamareso sakhozi. <ref>US AIR FORCE, "''[https://web.archive.org/web/20121203013315/http://www.af.mil/information/factsheets/factsheet.asp?fsID=92 CH 130 Hercules]''" Komando Mobilitas Udara, mufaigi me 7 Nopember 2020</ref> == Hikaya CH 130 Hercules == [[Berkas:Lockheed L-100 Hercules Delta.jpg|jmpl|210x210px|Lockheed L-100 milik Maskapai Delta Airlines]] Simane göfa sihombo tanöbö'ö, CH 130 Hercules so göi waö-waö hewisa wa irege ofeta la'oguna'ö ofeta ma'ökhö. CH 130 Hercules tumbu moroi ba lala wohalöŵö göfa sihombo sotöi YC 130 me dua wulu a tölu mbaŵa si ŵalu sara ngahönö a siŵa ngaotu a lima wulu a öfa (23 Agustus 1954). Molo'ö si no terongo ba tesura ba hikaya, wa Indonesia sambua Negara sangoguna'ö si'oföna si'ai baero Amerika, ya'ia da'ö C 130 B, ba hiza me ofeta ba Indonesia, ba omasi sibai ndra saradadu sozago talumbanua (TNI AU - AURI), hiza no sambua sinolo ba lala wozago talumbanua Indonesia. Ba köfa sihombo da'a no oya sa'ae ba Indonesia.<ref>Irawan, Dhani (1 Juli 2015). ''[https://news.detik.com/berita/d-2957125/indonesia-negara-pertama-pengguna-hercules-c-130-b-di-luar-as "Indonesia Negara Pertama Pengguna Hercules C-130 B di Luar AS"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240712113313/https://news.detik.com/berita/d-2957125/indonesia-negara-pertama-pengguna-hercules-c-130-b-di-luar-as |date=2024-07-12 }}''. DetikNews.Com, mufaigi me 7 Nopember 2020</ref> == Solohe Hercules Si'oföna ba TNI AU == Si no tesura ba hikaya wa niha samohombo köfa C-130B Hercules ba Indonesia ya'ia da'ö; Mayor Udara Penerbang S Tjokroadiredjo, Letnan Muda Udara II A Cargua, Sersan Mayor Udara S Wijono, faoma ''Kapten Udara Navigator The Hing Ho''. Aefa da'ö so nasa ndra tanöbö'ö ya'ia da'ö; Sersan Mayor Udara M Smith, Kapten Udara Penerbang Pribadi, Letnan Muda Udara II Alex Telelepta, Sersan Mayor Udara Ali Nursjamsu, Letnan Muda Udara I Basjir, Letnan Muda Udara I Sukarno, Letnan Muda Udara I Arifin Sarodja, faoma Kapten Muda Udara Sasmito Notokusumo. Si no alua tanöbö'ö, ya'ia fohombo göfa Hercules fondrege wa'aröu, nifalua ndra amada moroi ba TNI AURI, irugi 13.000 mil, ba da'a göi si'oföna sibai alua ba zisagörö uli danö, sara köfa sihombo Hercules, fefu niha moroi ba Indonesia. Da'a zi no tobali fangamuhua döi zohalöŵö ba wozago talu mbanua. <ref>Ali Permana, Fidel (1 Juli 2015). ''[https://nasional.kompas.com/read/2015/07/01/05043621/Ini.Sejarah.dan.Fakta.tentang.Hercules.C-130.TNI.AU?page=all "Sejarah dan Fakta tentang Hercules C-130 TNI AU".]'' Kompas.Com, mufaigi me 7 Nopember 2020</ref> == Hercules Möi ba Danö Niha == Köfa Hercules, oya wa'atohudenia moroi ba göfa tanöbö'ö, simane fe'amöi toi ba naha wolombasenia. Na köfa sihombo sito'ölö ma tamane köfa sihombo solohe niha, tebai möi ia tou na tenga ba ''bandara''. Hiza Hercules andre, lö ifili hezo gamaudu möi ia tou, so danölafa ma'ifu ba tola möi ia tou bada'ö. Ba wolohe, soguna sabua, simane folohe moto, ''genset listrik'', tola i'ohe ia Hercules. Simanö me ambö mohaga ''listrik'' ba Danö Niha, ba Hercules zimöi ba wamasao moroi ba [[Jakarta]] ofeta ba Danö Niha. Mangandrö saohagölö dödö niha ba da'ö, me na labaloi göfa tanöbö'ö ara ma'ifu. <ref>Hutagaol,Randy P.F (11 April 2016). ''[https://medan.tribunnews.com/2016/04/11/hercules-bawa-genset-ke-nias?page=all "Hercules Bawa Genset ke Nias"]''. Tribun-Medan.Com, mufaigi me 7 Nopember 2020 </ref> == Köfa Sabölö == Simane töi nia, na ba hikaya wa töi Hercules, sambua döi niha sabölö. Köfa Hercules andre no sa'ae la'ila ira saradadu moroi ba mbanua gofu hezo moroi sa, me lahaogö ia, ba wana'u ngawalö noro. Hulö da'a sambua hudenia moroi ba göfa tanöbö'ö. Köfa da'a no oya wanolonia ba ngawalö halöŵö ndra amada saradadu sozago talumbanua (TNI AU) ba wamasao tolo-tolo ba tanöbö'önia. Simane si no ifa'ema sambua fuka gu'ö ''Lockheedmartin.com'', ngawalö göfa Hercules andre, fetaro numero da'a : C-130 si no lahaogö: '''Agustus  1954''' : Sohombo siföföna ba Burbank, California ''(Penerbangan Perdana YC-130A di Burbank, California),'' '''Desember 1956''': C-130A no lahaogö dua ngaotu a feledölu rozi (213 Unit) ba no lebe'e ba niha sowöli, '''November 1958''' :C-130B no lahaogö dua ngaotu a tölu ngafulu rozi (230 Unit) ba no lebe'e ba niha sowöli, '''Juni 1961''':C-130E no lahaogö öfa ngaotu a siŵa wulu a sara (491 Unit) ba no lebe'e ba niha sowöli, '''Februari 1965''' : L-100 (''versi sipil)'' nolatema wanehegö moroi ba FAA ''(menerima persetujuan badan FAA'' ) otu a felelima rozi no labe'e khö zowöli (''115  buah L-100 diserahkan ke pemesan, termasuk versi extended  body''), '''Maret 1965''' : C-130H no lahaogö saribu a dua ngaotu a dua rozi ba no lebe'e khö zowöli ( ''total 1,202  buah C-130H diserahkan ke pemesan''), '''Oktober 1968''' : L-100-20 no lafazökhi, '''Desember 1970''' : L-100-30 no lafazökhi, '''September 1980''':C-130H-30 no lafazökhi, '''April 1996''' : nifohombo si'oföna sibai C-130J va Georgia (''Penerbangan perdana C-130J Super Hercules di Marietta, Georgia''), '''Juni 1998''' : C-130J  nolahaogö töra ambö so ba zi tölu ngaotu rozi, ba no labe'e khö zo wöli (''300+  buah diserahkan ke pemesan'').<ref>Wijoseno, Dodi (20 Maret 2020). ''[https://www.idntimes.com/science/discovery/dodi-bayu-wijoseno/fakta-pesawat-angkut-c-130-hercules-yang-melegenda-c1c2/5 "5 Fakta Pesawat Angkut C-130 Hercules yang Melegenda"]''. idntimes.com, mufaigi me 8 Nopember 2020</ref> == Umbu == [[Kategori:Fakake gofanöwa]] [[Kategori:Saradadu]] [[Kategori:Köfa sihombo]] [[Kategori:Köfa wanuwö]] qxrtguznbpzgshr58xpojecxhufpjje F-16 Fighting Falcon 0 127 27506 12042 2026-06-20T00:05:01Z InternetArchiveBot 504 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 27506 wikitext text/x-wiki [[Berkas:General Charles Q. Brown Jr. flying an F-16 Fighting Falcon.jpg|thumb|Köfa Wanuwö F-16 Fighting Falcon, sokhö: Amerika]] Sambua banua sebua, simane Indonesia, no ihenagö hewisa watahana mbanuania. Simane, sozago dete danö ma laŵa'ö ia ''Angkatan Darat,'' so zo zago talumbanua, la tötöi ia ''Angkatan Udara,'' ba so zo zago asi ba arö nasi, laŵa'ö ia ''Angkatan Laut,'' ba so zago fefu ngawalö zalua eroma'ökhö, so ndra amada folisi ma latötöi ia, Polisi. Ba dalu mbanua, moguna lazago moroi ba zedöna mamalua silö baga. Hiza ba zozago talu mbanua so '''F-16 Fighting Falcon''' da'a ya'ia da'ö Köfa wanuwö (''Jet Tempur'') ni haogö fabiri sotöi ''General Dynamics,'' aefa da'ö i'öli ''Lockheed Martin'' (di akuisisi oleh Lockheed Martin) soguna ba zo zago talu mbanua ba danö Amerika ma Angkatan Udara Amerika. == Nifalua F-16 Fighting Falcon == F-16 Fighting Falcon sambua köfa wanuwö soguna sibai. Köfa da'a no ibe'e hare khö mbanua Amerika Serikat, no so khönia wohalöŵö salio ba sibaga ba wofalua fanuwö ba nudu, ba lö ebua ihorigö gefe. Köfa da'a göi nihaigö si'oföna ''F-16A ha sambua gurusi'', nifohombo si'oföna sibai me baŵa sifelendrua ba ndröfi si sara ngahönö a siŵa ngaotu a fitu ngafulu a önö (Desember 1976). Si'oföna ba wolau halöŵö ya'ia me bawa si sara ba ndröfi si sara ngahönö a siŵa ngaotu a fitu ngafulu a siŵa (Januari 1979) ni fatenge ba Wing Fighter Taktis si tölu ngaotu a ŵalu ngafulu a ŵalu (ke-388) ba naha zo zago talumbanua (Pangkalan Angkatan Udara) ba Hill, Utah. Baero F-16A, so göi ''F-16B nihaogö dombua gurus''i, ba idugu lahaogö ena'ö idugu baga. <ref>Archive.Today (21 Mei 2012).''[https://web.archive.org/web/20120717054555/http://www.af.mil/information/factsheets/factsheet.asp#selection-491.0-491.20 "F-16 FIGHTING FALCON"]''. mufaigi me 9 Nopember 2020</ref> == Umbu == [[Kategori:Saradadu]] [[Kategori:Pesawat tempur]] [[Kategori:Köfa sihombo]] [[Kategori:Köfa wanuwö]] 6g03e3cvzyi9o36nx8ocgdk0y4k3z8k Michelin Guide (buku) 0 1330 27508 24306 2026-06-20T00:14:03Z InternetArchiveBot 504 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 27508 wikitext text/x-wiki {{Infobox book | | name = The Michelin Guides | title_orig = | translator = | image = Berkas:Guidem michelin 1900.jpg | image_caption = | author = Michelin | illustrator = | cover_artist = | country = Perancis | language = Perancis | publisher = Michelin | release_date = 1900 | english_release_date = | media_type = | pages = | isbn = }} '''The Michelin Guides''' (ba [[Li Prancis]] ''Guide Michelin'') no sambua mbuku sama'oli fefu hotel ma restoran fondrege fahöna (ehao restorannia, ami gö khönia ba moadu göi wama'oli ya'ia) molo'ö bosi wa'afahöna nifataro Michelin. Michelin no sambua ''perusahaan'' samazökhi gaolo-gaolo moto awö hondra (li Indonesia ''ban'') moroi ba [[Prancis]]. Lafotöi ia ''guide'', eluahania ''fanuturu lala'', sanolo niha ba wanöndra heza so hotel awö nahia wamazökhi moto ba hondra na so zi tekiko. Buku andre tebörögö laraka töra otu fakhe si lalö. Töinia sindruhu ''Red Guide'', ena'ö tefabö'öni ia moroi ba mbuku tanöbö'ö nifa'anö Michelin sotöi ''Green Guides'', sambua buku same'e fanuturu lala si fakhai ba kota, ''daerah'' ba negara. Michael Guides no tobali fame'e bosi restoran fondrege tehöngö ba zi sagörö ulidanö. Ibe'e Michelin Guides tölu ndröfi ha khö restoran amilita fondrege fahöna. Restoran sanöndra ndröfi Michelin Guides tola latötöna wa itugu ato niha si möi manga khönia, eluahania tobali tandra wa monga'öla ''bisnis-''ra. Ba khö niha sato, na möi ira ba sambua restoran si so ha'uga ndröfi Michelin Guide ba tola faduhu dödöra wa restoran andrö ehao sibai ia ba ö khönia fondrege ami ba moadu. == Waö-waö == Me döfi si-1900 ha ambö 3.000 moto so ba Prancis. Ena'ö tola tedou wamawa moto, ba simanö göi wamawa gaolo-gaolonia, lafa'anö ya'ira sokhö pabrik gaolo-gaolo moto (Édouard ba André Michelin si fatalifusö) sambua buku si tola la'oguna'ö ya'ira sokhö moto faoma hondra ba wanöndra nahia heza tola la'a'azökhi moto ma hondrara. Labe'e töi mbuku andrö Michelin Guide.<ref name="hist1">Mayyasi, Alex (2016). [https://priceonomics.com/why-does-a-tire-company-publish-the-michelin-guide/ ''Why Does a Tire Company Publish the Michelin Guide?'']. Mufaigi me 27 Baŵa si dua 2021.</ref> Labagi-bagi mbuku andre mato 35.000 ngawua khö niha sato lö böli (li Indonesia ''gratis''). Bakha ba mbuku andrö lafa'oli gambara danö (''peta''), nahia heza tola lafalemba mesin moto, heza so hotel awö nahia wamawa wanikha moto si so ba zi sagörö Prancis. Öfa fakhe aefa da'ö, 1904, laraka wanuturu lala si fakhili ba [[Belgia]] ba simanö göi ba negara bö'ö ba [[Eropa]].<ref name="hist">Yerica Park (2019), [https://guide.michelin.com/kr/en/article/features/history-michelin-guide ''The History of the Michelin Guide''], {{-en-}}, mufaigi me 27 Februari 2021.</ref> Me aefa [[Fasuwöta Sebua I|Wasuwöta Sebua I]] (li Indonesia ''Perang Dunia I'') labulö'ö lala wama'anö ösi mbuku Michelin Guide. Iada'a oi lafaosa wama'oli restoran molo'ö kategori, lanönö göi hotel bö'ö (tenga ha hotel si so ba [[Paris]]) ba lö sa'ae labe'e bakha nifotöi ''iklan''.<ref name="hist" /> Me itugu tehöngö Michelin Guide, labörögö wama'anö bosi wa'afahöna restoran. Oi lafatenge niha manga ba restoran ba ya'ira andre dania labe'e mbosi restoran andrö molo'ö hewisa nitöröra. Lö la'ombakha'ö khö zokhö restoran haniha ira ya'ira sanandraigö ö andre, ba lö göi la'ombakha'ö wa edöna labe'e mbosi restoran andrö dania. Moguna da'a ena'ö bosi wa'afahöna sambua restoran andrö sindruhu-ndruhu ba ''obyektif''.<ref>[https://guide.michelin.com/th/en/michelin-guide-inspectors MICHELIN Guide Inspectors], {{-en-}}, mufaigi me 27 Februari 2021.</ref> == Bosi wa'afahöna == [[Berkas:Paul_Bocuse_034.JPG|thumb|333x333px|Sambua restoran sanöndra tölu ndröfi, bosi wa'asökhi restoran fondrege alaŵa.]] I'otarai me ndröfi 1936 la'etu'ö hewisa wame'e bosi wa'afahöna sambua restoran ba labe'e tandra khönia faoma tandra ndröfi. Itugu oya ndröfi isöndra sambua restoran itugu alaŵa mbosinia ba gotalua fefu resotoran.<ref>[https://web.archive.org/web/20130302034235/http://www.viamichelin.co.uk/tpl/mag6/art200903/htm/tour-saga-michelin.htm The MICHELIN Guide: 100 editions and over a century of history], ''ViaMichelin.co.uk'', {{-en-}}, mufaigi me 8 Februari 2021.</ref> <ref>[https://www.beyond.fr/food/michelin-guide-history.html Michelin Guide History], ''beyond.fr'', {{-en-}}, mufaigi me 8 Februari 2021.</ref> * {{Michelinstar gif|1}}: "Restoran si sökhi sibai ba kategorinia" (li Prancis, ''Une très bonne table dans sa catégorie'') * {{Michelinstar gif|2}}: "Sökhi wondrino gö, lö maniasa we'amöi manga ba da'ö" (li Prancis, ''Table excellente, mérite un détour'') * {{Michelinstar gif|3}}: "Fondrege ehao ba ami, lö maniasa we'amöi ba da'ö." (li Prancis, ''Une des meilleures tables, vaut le voyage''). {{Umbu}} {{reflist}} [[Kategori:Buku]] g0vsv474yn53im3xly4kx44tq05xum8 Gowirio 0 1471 27507 24270 2026-06-20T00:07:30Z InternetArchiveBot 504 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 27507 wikitext text/x-wiki '''Gowirio''' (töi ilmiah ''Manihot esculenta'', li Indonesia ''ubi kayu'', ''ketela pohon'' ma zui ''singkong'') no sambua zinumbua sadogo-dogo töla ba soya ndraha sauri ba mbolokha ''tropis'' faoma ''subtropis''<ref>Lafotöi bolokha tropis danö si so gamaudu khatulistiwa i'otarai 23°26' möi yöu ba irugi 23°26' möi raya</ref> moroi ba soi [[Euphorbiaceae]]. Ŵa'ania egesolo da'ö zi tobali tuho gö same'e [[karbohidrat]] ba bulunia tobali bulugeu (li Indonesia ''sayur''). Gowirio andre auri sibai ia ba danö ba Danö Niha ba lö akao sibai dödö niha wananö ya'ia me lö moguna sibai khönia wo'ofösi ma fondrorogö ya'ia. Fananö ya'ia göi no aoha sibai, ha moguna latanö dölania. Oya ngawalö gö si tola mufa'anö moroi ba gowirio, so nirino, nifufu, nibogö ba so göi nisano, ba tola tobali ia garufu, ba tobali hamo göi. == Töla ba Ŵa'ania == Fa'alaŵa gowirio tola irugi irugi 7 m, si lö farege sibai ndrahania. Ŵa'a sanau si fao fa'oya ŵa'a si faraha, idugu ara mangebua ŵa'ania tobali gowirio si tola tobali börö gö. Fa'esolo gowirio tola ikhamö 2-3 cm wa'awe'e-we'enia (li Indonesia ''diameter''), fa'anaunia tola 50-80 cm molo'ö hewisa wananö ya'ia. Ösinia afusi bahiza so göi zaruzö-ruzö. Gowirio andre lö ara obou heŵa'ae labe'e ia ba lamari esi. Oroma na ibörötaigö obou ia, möi baero khönia nidanö sowuge'e si tobali langu ba niha simanga ya'ia. [[Ŵa'a]] gowirio no möi umbu si sökhi ba mboto niha me oya khönia [[karbohidrat]] bahiza lö hadöi bakha khönia [[protein]]. Umbu protein si sökhi tesöndra ba mbulunia me so khönia nifotöi [[asam amino]] [[metionina]].<ref>''[[:id:Ketela_pohon|"Ketela Pohon"]]'', id.wikipedia.org, mufaigi me 1 Maret 2021</ref> <gallery mode="packed-hover" heights="180"> Berkas:YosriPokokUbiKayu1.jpg|Gowirio satabö bulu Berkas:Embrapa news sp of cassava (José Cruz ABr) 25jan2008.jpg|Töla gowirio, 8-10 waŵa aefa wananö Berkas:Starr 061212-2345 Manihot esculenta.jpg|Bua gowirio </gallery> == Waö-waö Gowirio == === Fa'amuzaewe Gowirio === Si oföna sibai lasöndra niha ''Manihot esculenta'' andre ba [[Amerika Selatan]] aefa da'ö labali'ö ia sinanö niha ba [[Brasil]] faoma [[Paraguay]] me arakhagö fulu ribu fakhe si lalö. Sinanö gowirio ni'ilada ma'ökhö no tesöndra auri ba ndru'u ba Brasil Selatan. Oya ngawalö ''Manihot'' sauri ba ndru'u, ba sindruhunia fefu ira tola tobali sinanö. Heŵa'ae simanö, fananö niha gowirio oya tesöndra ba budaya [[Maya]] si so ba [[Meksiko]] ba ba [[El Salvador]]. Fa'oya gowirio si tobali ngawalö gö ba ndröfi [[2004]] no ikhamö 192 juta ton. Fondrege oya ba [[Nigeria]], ikhamö 52,4 juta ton, itete ia [[Brasil]] 25,4 juta ton. Aefa da'ö [[Indonesia]] 24,1 juta ton, ba itohugö [[Thailand]] 21,9 juta ton ([[FAO]], [[2004]]).<ref>[http://www.fao.org/docrep/007/y5287e/y5287e00.htm FAO. 2004. Global Cassava Market Study, Rome]</ref> Sabölö oya ba mbanua Afrika 99,1 juta ton faoma ba [[Amerika Latin]] awö [[Karibia]] 33,2 juta ton. === Ba Hindia Belanda === Tebörögö latanö niha gowirio ba Indonesia (me luo da'ö tefotöi [[Hindia Belanda]] nasa) si tobali börö wangalui ba ndröfi si 1810,<ref>[http://www.payer.de/hbiweltweit/weltw53.html Payer, M. ''HBI weltweit. 5.3. Zur Geschichte Indonesiens. '' Edisi 1997-03-18. Mufaigi me 18 Mei 2007. {{-de-}}]</ref> heŵa'ae no irugi danö [[Asia]] gowirio me ngaotu fakhe si-16, ni'ohe ndra niha [[Portugis]], nihalöra moroi ba [[Brasil]]. Molo'ö Haryono Rinardi, ba ginötö andrö göi la'ohe gowirio andre niha Portugis ba danö [[Maluku]], Indonesia.<ref name="HRINARDI">Haryono Rinardi, ''Politik singkong zaman kolonial'', Masyarakat Indonesia Sadar Sejarah, 2002, nga'örö 44-45. ({{-id-}})</ref> Tola mubasi gowirio gofu hawa'ara moguna, börö da'ö "asese laŵa'ö wa gowirio andrö no halasa wangöna barö danö".<ref name="HRINARDI" /> Ara ma'ifu ginötö irege muzawili gowirio misa ba mbanua bö'ö simane ba [[Jawa]]. Molo'ö nidunö-dunö labörögö wananö gowirio ba sambua kabupaten ba [[Provinsi Jawa Timur|Jawa Timur]] ba ndröfi [[1852]]. "Bupati andrö si no samösa genoni wamatörö, lötolalö'ö mame'e duma-duma ba tobali sondrönia'ö wananö gowirio. Na lö ilau da'ö ba lö lala wa faduhu dödö niha mbanua khönia," nisura Pieter Creutzberg ba J.T.M. van Laanen bakha ba mbuku '''Statistik Ekonomi Indonesia'''.<ref>Pieter Creutzberg, J.T.M. van Laanen, Kustiniyati Mochtar, ''Sejarah statistik ekonomi Indonesia'', Jakarta, Yayasan Obor Indonesia 1987. ({{-id-}})</ref> Hiza ofeta [[1876]], simane si no la sura H.J. van Swieten, kontrolir ba [[Trenggalek]], ba mbuku De Zoete Cassave (''Jatropha janipha'') si no la haogö ma la'oya'ö me döfi si [[1875]], gowirio ambö la'ila ba mbanua tanöbö'ö ba danö Jawa ba hiza ba mbanua tanöbö'ö no oya sibai zi no latanö. Ba no oya manolo niha mbanua moroi ba wananö gowirio andre meluo da'ö," simane si no la halö ma lafatunö ba Creutzberg faoma van Laanen. Ofeta döfi si 1875, simanga gowirio ba mbanua Jawa lö nasa ato sibai. Ba bamböröta abad ke-20, no tedou sibai wa ato zimanga ya'ia. Ba idugu ato zananö ba mbanuara misa. Inönö me no la fazaewe gangombakhatö wa ono mbanua ena'ö mananö sinanö gowirio. Ba hiza idugu ato zananö gowirio andre ba mbanua Jawa. Meluo da'ö abölö oya zananö gowirio moroi ba zananö fakhe. "Gowirio tobali sinanö ma famolala gö somasi niha mbanua," simane nisura '''Marwati Djoened Poesponegoro''' faoma [[Nugroho Notosusanto]] ba mbuku '''''Sejarah Nasional Indonesia V'''''. Ofeta ma'ökhö, gowirio no tobali sanolo tuho gö tenga ha ba Indonesia ba mbanua bö; ö misa ba zi sagörö ulidanö. Gowirio no tuho gö sitölu aefa wakhe faoma rigi [[padi-padian]] , [[jagung]]. [[Berkas:COLLECTIE TROPENMUSEUM In Tapioca Fabriek Kedoeng Kawoeng Tjikalahang van de firma Goan Goan en Co wordt cassave gedroogd Java TMnr 10011274.jpg|400px|thumb|Gambara fabiri hamo gowirio ''(Pabrik [[Tapioka]] Kedung Kawung Cikalahang milik firma Goan Goan & Co, [[Cirebon]], [[Jawa Barat]]'' (tahun tidak diketahui)]] Hindia Belanda no irai tobali soi sama'ohe'ö pernah hamo moroi ba gowirio nifotöi [[tapioka]] sebua ba zisagörö ulidanö. Ba mbanua ba Jawa no oya sibai tefasindro fabiri sangahaogö ngawalö zifakhai ba gowirio. Simane ba mbuku ''Handbook of the Netherlands East Indies'', ba ndröfi si [[1928]] tesura bada'ö wa 21,9% nihaogö hamo gowirio ma tapioka ni fa'ohe'ö ba [[Amerika Serikat]], 16,7% si numalö [[Inggris]], 8,4% ba [[Jepang]], ba aefa da'ö 7% ni fa'ohe'ö ba [[Belanda]], [[Jerman]], [[Belgia]], [[Denmark]] faoma [[Norwegia]]. Sito'ölönia hamo moroi ba gowirio andre labali'ö famaruka Nibali'ö famalemba [[lem]] faoma [[permen karet]], fabiri [[tekstil]] ba [[furniture]]. Sampeu{{cn}} töi gowirio ba mbanua [[Jawa Barat]]. Töi "ubi kayu" ma "ketela pohon" la oguna'ö ba wanötöi ya'ia ba li [[Melayu]] molo'ö fefu niha. Töi "[[ketela]]" moroi ba mböröwa wehede Portugis ya'ia da'ö "''castilla''" (labaso "''kastiya''"), börö me sinanö da'ö ni'ohe niha Portugis ba [[Castilla]] ([[Spanyol]]). == Fangehaogö == Gowirio tola mu'a ataha (ni'enata). Oya khönia hamo nifotöi pati (li Indonesia ''tepung kentang'') ba so ma'ifu gulo nifotöi [[glukosa]] irege rasonia ami-ami ma nami-namitö. Bahiza itaria na ara lataba ia, glukosa andrö tobali langu ba na itugu ara tobali ia nifotöi ''asam sianida'' (HCN). ''Sianida'' andre zame wa afeto ia. Gowirio sami-ami nasa so khönia bakha 20 mg HCN ero kilogram. Na no lataba ba tobali afeto ia, no so sa'ae khönia töra 50 kali wa'oya langu sianida no mege. Bahiza na larino ia alö wa'oya langu andrö. Moroi ba hamo gowirio tola lafazökhi nifotöi ''tepung tapioka'' ba li Indonesia (''kanji''). <gallery> Berkas:Manihot esculenta dsc07325.jpg|Gowirio sawena ladeha (''Singkong segar'') Berkas:PeeledCassava.jpg|Gowirio si no lasihoi (''Singkong kupas'') </gallery> == Fangonuna'ö == Oya lala wondrino gowirio, so nirino ba nidanö kafu, so nibali'ö fangali gowi balandra (li Indonesia ''kentang''), ba tola göi tobali ia famalala gö. Hamonia tola tobali fangali hamo darigu, si sökhi ba niha sofökhö na la'a ngawalö gandru (fökhö nifotöi [[alergi gluten]]). == Gizi == Ero 100 gram gowirio so khönia bakha:<ref>{{Cite web |url=http://www.korantempo.com/korantempo/koran/2008/10/11/Berita_Utama-Jateng/krn.20081011.144519.id.html |title=kadar gizi |access-date=2021-03-01 |archive-date=2022-01-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220103085123/http://www.korantempo.com/korantempo/koran/2008/10/11/Berita_Utama-Jateng/krn.20081011.144519.id.html |dead-url=yes }}</ref> * [[Kalori]]: 121 kal * [[Idanö]]: 62,50 gram * [[Fosfor]] 40,00 gram * [[Karbohidrat]] 34,00 gram * [[Kalsium]] 33,00 miligram * [[Vitamin C]] 30,00 miligram * [[Protein]] 1,20 gram * [[Si'öli]] 0,70 miligram * [[Tawö]] 0,30 gram * [[Vitamin B1]] 0,01 miligram Ba mbulunia, sasese tobali bulugeu ba gö [[Sunda]] faoma [[Padang]], so ngawalö ''nutrisi'' simane ba da'a tou: {|class="wikitable" !Nutrisi !Satuan !Kadar |- |[[Protein]] |gram |6.8 |- |[[Kalsium]] |mg |165 |- |[[Fosfor]] |mg |54 |- |[[Besi]] |mg |2.0 |- |[[Vitamin A]] |IU |11000 |- |[[Vitamin C]] |mg |275 |} == Ngawalö Gowirio == Nami-namitö ma zui afeto (no so bakha langu) gowirio mangawuli ba wa'oya khönia bakha [[asam hydrocyanic]]. No la ila niha wa ero sakilo gowirio sibohou la deha so khönia bakha 50 miligram asam hydrocyanic. Ma'ökhö so fulu 10 ngawalö zinanö gowirio. Si fulu ngawalö da'ö tobagi dombua ngafu, ya'ia da'ö gowirio nitanö tobali börö gö, ba gowirio nitanö soguna ba industri. Ngawalö gowirio si tobali börö gö: * N1 Mekarmanik * Adira 1 * Malang 1 * Malang 2 * Darul Hidayah Ba gowirio nitanö soguna ba industri: * N1 Mekarmanik * Adira 2 * Adira 4 * Malang 4 * Malang 6 * UJ 5 * UJ 3 Gowirio nitanö tobali börö gö no odo'ö-do'ö ia ba fa'oya khönia HCN ambö moroi ba zi 50 miligram ero sakilo ba lö hadöi khönia fa'afeto. Na gowi nitanö soguna ba industri ero sakilo ia ba tola musöndra 0,6 gram gowirio ni'oköli'ö soguna ba industri. Ngawalö danömö gowirio fondrege zi sökhi si no ifareso Kementrian Pertanian ya'ia da'ö Adira 1, Adira 2, Adira 4, Malang 1, Malang 2, Darul Hidayah, Malang 4 ba Malang 6. == Fehede si fakhai == Singkong töi ba [[Jawa Barat]] sifagölö gowirio ba Danö Niha. Töi "ubi kayu" faoma "ketela pohon" la oguna'ö ba li [[bahasa Melayu]] ma'afefu . Töi "ketela" molo'ö böröta wehede ma [[etimologi]] nihalö ba mbörö wehede "castilla" (labaso "kastilya"), börö me gowirio andre ni ohe Portugis faoma [[Kerajaan Kastilia|Castilla]] (Spanyol). Ba wehede bö'ö simane, [[bahasa Jawa]] lakaoni faoma ''pohung'', [[bahasa Sangihe]] ''bungkahe'', bahasa [[Toli-Toli|Tolitoli]] ba li Gorontalo ''kasubi'', [[bahasa Sunda]] ''sampeu'', ba Li Niha : GOWIRIO.<ref>''[[:id:Ketela_pohon|Ketela Pohon]]'', mufaigi me 1 Maret 2021</ref> == Umbu == === Umbu zato === # FAO, [http://www.fao.org/es/esc/en/20953/21029/highlight_28829en.html June 2003 cassava market assessment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071124000800/http://www.fao.org/es/esc/en/20953/21029/highlight_28829en.html |date=2007-11-24 }}, 2003 # Cereda, M.P. and Mattos, M.C.Y. (1996). "Linamarin - The Toxic Compound of Cassava". Journal of Venomous Animals and Toxins (online) 2 (1), 6-12; ISSN 0104-7930 [http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&pid=S0104-79301996000100002&lng=en&nrm=iso] === Umbu si tefaudu === {{reflist}} == Khai-Khai Baero == * {{en}} [http://www.hort.purdue.edu/newcrop/Crops/CropFactSheets/cassava.html Cassava - Purdue University Horticulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030326063431/http://www.hort.purdue.edu/newcrop/crops/cropfactsheets/cassava.html |date=2003-03-26 }} * {{en}} [http://www.new-agri.co.uk/98-6/focuson/focuson9.html Cassava Pests: From Crisis to Control]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310065241/http://new-agri.co.uk/98-6/focuson/focuson9.html |date=2016-03-10 }} * {{en}} [http://researchnews.osu.edu/archive/cassava.htm GM cassava plants that have reduced cyanogens] * {{en}} [http://www.fao.org/ag/AGP/AGPC/gcds/GCS.htm Global Cassava Development Strategy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203183908/http://www.fao.org/AG/Agp/agpc/gcds/GCS.htm |date=2017-12-03 }} * {{en}} [http://www.unu.edu/unupress/food/8F024e/8F024E01.htm The Case for Cassava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528035004/http://www.unu.edu/unupress/food/8F024e/8F024E01.htm |date=2010-05-28 }} * [http://mori.co.id/sejarah-singkong Ilmu Pengetahuan Singkong] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150708213904/http://www.mori.co.id/sejarah-singkong |date=2015-07-08 }} * [http://indonesiaindonesia.com/f/120512-asal-singkong/ Asal Mula Singkong] * [http://historia.co.id/artikel/budaya/1495/24/Majalah-Historia/Akar_Sejarah_Singkong Akar Sejarah Singkong, Majalah Historia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141227001616/http://historia.co.id/artikel/budaya/1495/24/Majalah-Historia/Akar_Sejarah_Singkong |date=2014-12-27 }} [[Kategori:Umbi-umbian]] [[Kategori:Sinumbua]] [[Kategori:Nias]] od6iisay096m9g92vmcsdzb3okdrvyq