Wikiphidiya
nrwiki
https://nr.wikipedia.org/wiki/Main_Page
MediaWiki 1.46.0-wmf.24
first-letter
Iinrhatjhi
Khethekileko
Asiqongelane
Umsebenzisi
Umsebenzisi asiqongelane
Wikiphidiya
Wikiphidiya asiqongelane
Isimumathi
Isimumathi asiqongelane
MediaWiki
MediaWiki asiqongelane
Umhlahlandlelasakhiwo
Umhlahlandlelasakhiwo asiqongelane
Lisizo
Lisizo asiqongelane
Mkhakha
Mkhakha asiqongelane
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
I-Afrika
0
328
6461
5899
2026-04-15T20:11:43Z
Bobbyshabangu
66
6461
wikitext
text/x-wiki
I-A'''frika''' yizwekazi lesibili ngobukhulu begodu lesibili ngenani elikhulu labantu ephasini ngemva kwe-[[Asia]]. Ngamakhilomitha angaba ziingidi ezima-30.3 (amamayela ayi-11.7 wezigidi) kufaka hlangana iinhlengele eziseduze, ihlanganisa ama-20% wendawo yomhlaba kanye nama-6% wendawo yayo yoke. Ngabantu abapheze babe ziingidigidi eziyi-1.4 ukusukela ngo-2021, ibalelwa emaphesentini ali-18 wabantu ephasini. Inani labantu be-Afrika mncani khulu kiwo woke amazwekazi. iminyaka ephakathi ngo-2012 beyiyi-19.7, lokha iminyaka ephakathi yephasi loke beyiyi-30.4.Ngokuya ngokuqagela kwango-2024, inani labantu be-Afrika lizakufikelela ebantwini abaziingidigidi ezi-3.8 ngo-2099. Nanyana kunemithombo yemvelo eminengi, i-Afrika yizwekazi elinenotho encani ngehloko begodu liyindawo yesibili engananotho enengi, ngaphambi kwe-Oceania. Izazi zithi lokhu kungenxa yezinto ezihlukahlukeneko ezifaka hlangana ubujamo bendawo, ubujamo bezulu, ikohlakalo,ubukoloniyali, iPi yomKhuhlane, kanye nobukoloniyali obutjha. Nanyana kunobujamo obuphasi bomnotho, ukwanda kwezomnotho kwamuva nje kanye nenani labantu abanengi nabasesebatjha kwenza i-Afrika ibe yimakethe eqakathekileko yezomnotho ephasini loke. I-Afrika inenani elikhulu lemithombo yemvelo nemithombo yokudla, okufakahlangana amadayimane, itjhukela, itswayi, igolide, i-ayini, i-cobalt, i-uranium, ikhopha, i-bauxite, isiliva, i-petroleum, igesi yemvelo, iimbhontjisi ze-cocoa, kanye nezithelo ezitjhisako.<ref>https://www.bbc.com/gahuza/articles/cwy54qk14q8o</ref>
== Wotkazy ==
* [[Kněz Kevin I Nyerere]]
== Iinkomba ==
{{Reflist}}
[[Mkhakha:Iinarha zephasi]]
[[Mkhakha:Afrika]]
lwvs3saxtpim3lm2l0p3cpo4ojjrmse
UMongameli we-Benin
0
1094
6441
2026-04-15T19:24:14Z
Bobbyshabangu
66
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348590776|President of Benin]]"
6441
wikitext
text/x-wiki
'''Umengameli we-Benin''' ( French: ) uyihloko yombuso nehloko karhulumende e -Benin . IKhabinethi ye-Benin ingaphasi kwegunya lakaMengameli, begodu isebenza ukuyelelisa nokusiza ukwakha amaqhinga. Ibuye ithintane nama-minister namanye amaziko karhulumende. UMengameli godu nguMlawuli omkhulu webutho le-Benin
Inani labantu abalikhomba abasebenze njengoMengameli (singabali abomongameli ababili abasebenzako, abaphathi bebutho lesikhatjhana abanengi kanye nobumongameli obuhlangeneko). Phezu kwalokho, umuntu oyedwa, u-Mathieu Kérékou, ukhonze kabili okungalandelani.
== Ihlathululo ye-ofisi ==
=== Ukhetho ===
Umengameli ukhethwa ngelungelo lokuvowuda lomuntu woke iminyaka emihlanu. Zilinganiselwe emathemini amabili, kungakhathaliseki bona alandelana namkha ahlukaniswe.
Abakhethiweko boMongameli kufanele babe:
AboMongameli bakhethwa ngendlela yemizuliswano emibili . Ukhetho kufanele lube phakathi kwamalanga ama-30 nama-40 ngaphambi kokuphela kwesikhathi sikamongameli okhona. Nangabe kungekho mkhethi othola inengi elipheleleko emzuliswaneni wokuthoma, kwenzeka i-runoff hlangana nabaqedi ababili abaphambili emzuliswaneni wokuthoma.
The runoff takes place 15 days after the second round. If one or both of the two top finishers withdraw before the runoff, the next finishers advance in order of filing. A plurality is required to win.
4ryu173lsapu7yyjgq8j8loqlmv2y43
6442
6441
2026-04-15T19:26:48Z
Bobbyshabangu
66
6442
wikitext
text/x-wiki
'''Umengameli we-Benin''' ( French: ) uyihloko yombuso nehloko karhulumende e -Benin . IKhabinethi ye-Benin ingaphasi kwegunya lakaMengameli, begodu isebenza ukuyelelisa nokusiza ukwakha amaqhinga. Ibuye ithintane nama-minister namanye amaziko karhulumende. UMengameli godu nguMlawuli omkhulu webutho le-Benin
Inani labantu abalikhomba abasebenze njengoMengameli (singabali abomongameli ababili abasebenzako, abaphathi bebutho lesikhatjhana abanengi kanye nobumongameli obuhlangeneko). Phezu kwalokho, umuntu oyedwa, u-Mathieu Kérékou, ukhonze kabili okungalandelani.<ref>https://www.dw.com/fr/le-b%C3%A9nin-se-dote-dun-vice-pr%C3%A9sident/a-51101607</ref><ref>https://www.businessdailyafrica.com/news/The-highest-and-lowest-paid-African-presidents/539546-4129430-cbmf8iz/index.html</ref>
== Ihlathululo ye-ofisi ==
=== Ukhetho ===
Umengameli ukhethwa ngelungelo lokuvowuda lomuntu woke iminyaka emihlanu. Zilinganiselwe emathemini amabili, kungakhathaliseki bona alandelana namkha ahlukaniswe.
Abakhethiweko boMongameli kufanele babe:
AboMongameli bakhethwa ngendlela yemizuliswano emibili . Ukhetho kufanele lube phakathi kwamalanga ama-30 nama-40 ngaphambi kokuphela kwesikhathi sikamongameli okhona. Nangabe kungekho mkhethi othola inengi elipheleleko emzuliswaneni wokuthoma, kwenzeka i-runoff hlangana nabaqedi ababili abaphambili emzuliswaneni wokuthoma.
The runoff takes place 15 days after the second round. If one or both of the two top finishers withdraw before the runoff, the next finishers advance in order of filing. A plurality is required to win.<ref>https://africacenter.org/spotlight/circumvention-of-term-limits-weakens-governance-in-africa/</ref>
tpbc3g1h7i1qondbji0ax7sdeqmum1h
6443
6442
2026-04-15T19:27:10Z
Bobbyshabangu
66
6443
wikitext
text/x-wiki
'''Umengameli we-Benin''' ( French: ) uyihloko yombuso nehloko karhulumende e -Benin . IKhabinethi ye-Benin ingaphasi kwegunya lakaMengameli, begodu isebenza ukuyelelisa nokusiza ukwakha amaqhinga. Ibuye ithintane nama-minister namanye amaziko karhulumende. UMengameli godu nguMlawuli omkhulu webutho le-Benin
Inani labantu abalikhomba abasebenze njengoMengameli (singabali abomongameli ababili abasebenzako, abaphathi bebutho lesikhatjhana abanengi kanye nobumongameli obuhlangeneko). Phezu kwalokho, umuntu oyedwa, u-Mathieu Kérékou, ukhonze kabili okungalandelani.<ref>https://www.dw.com/fr/le-b%C3%A9nin-se-dote-dun-vice-pr%C3%A9sident/a-51101607</ref><ref>https://www.businessdailyafrica.com/news/The-highest-and-lowest-paid-African-presidents/539546-4129430-cbmf8iz/index.html</ref>
== Ihlathululo ye-ofisi ==
=== Ukhetho ===
Umengameli ukhethwa ngelungelo lokuvowuda lomuntu woke iminyaka emihlanu. Zilinganiselwe emathemini amabili, kungakhathaliseki bona alandelana namkha ahlukaniswe.
Abakhethiweko boMongameli kufanele babe:
AboMongameli bakhethwa ngendlela yemizuliswano emibili . Ukhetho kufanele lube phakathi kwamalanga ama-30 nama-40 ngaphambi kokuphela kwesikhathi sikamongameli okhona. Nangabe kungekho mkhethi othola inengi elipheleleko emzuliswaneni wokuthoma, kwenzeka i-runoff hlangana nabaqedi ababili abaphambili emzuliswaneni wokuthoma.
The runoff takes place 15 days after the second round. If one or both of the two top finishers withdraw before the runoff, the next finishers advance in order of filing. A plurality is required to win.<ref>https://africacenter.org/spotlight/circumvention-of-term-limits-weakens-governance-in-africa/</ref>
== Reference ==
3zzw7g2whvn2d3pofly6stdtqct7q3t
6444
6443
2026-04-15T19:27:23Z
Bobbyshabangu
66
6444
wikitext
text/x-wiki
'''Umengameli we-Benin''' ( French: ) uyihloko yombuso nehloko karhulumende e -Benin . IKhabinethi ye-Benin ingaphasi kwegunya lakaMengameli, begodu isebenza ukuyelelisa nokusiza ukwakha amaqhinga. Ibuye ithintane nama-minister namanye amaziko karhulumende. UMengameli godu nguMlawuli omkhulu webutho le-Benin
Inani labantu abalikhomba abasebenze njengoMengameli (singabali abomongameli ababili abasebenzako, abaphathi bebutho lesikhatjhana abanengi kanye nobumongameli obuhlangeneko). Phezu kwalokho, umuntu oyedwa, u-Mathieu Kérékou, ukhonze kabili okungalandelani.<ref>https://www.dw.com/fr/le-b%C3%A9nin-se-dote-dun-vice-pr%C3%A9sident/a-51101607</ref><ref>https://www.businessdailyafrica.com/news/The-highest-and-lowest-paid-African-presidents/539546-4129430-cbmf8iz/index.html</ref>
== Ihlathululo ye-ofisi ==
=== Ukhetho ===
Umengameli ukhethwa ngelungelo lokuvowuda lomuntu woke iminyaka emihlanu. Zilinganiselwe emathemini amabili, kungakhathaliseki bona alandelana namkha ahlukaniswe.
Abakhethiweko boMongameli kufanele babe:
AboMongameli bakhethwa ngendlela yemizuliswano emibili . Ukhetho kufanele lube phakathi kwamalanga ama-30 nama-40 ngaphambi kokuphela kwesikhathi sikamongameli okhona. Nangabe kungekho mkhethi othola inengi elipheleleko emzuliswaneni wokuthoma, kwenzeka i-runoff hlangana nabaqedi ababili abaphambili emzuliswaneni wokuthoma.
The runoff takes place 15 days after the second round. If one or both of the two top finishers withdraw before the runoff, the next finishers advance in order of filing. A plurality is required to win.<ref>https://africacenter.org/spotlight/circumvention-of-term-limits-weakens-governance-in-africa/</ref>
== Iinkomba ==
nlttdc3rbv58u28imi95y5k7wqt9jy0
6445
6444
2026-04-15T19:28:24Z
Bobbyshabangu
66
6445
wikitext
text/x-wiki
'''Umengameli we-Benin''' ( French: ) uyihloko yombuso nehloko karhulumende e -[[Benin]] . IKhabinethi ye-Benin ingaphasi kwegunya lakaMengameli, begodu isebenza ukuyelelisa nokusiza ukwakha amaqhinga. Ibuye ithintane nama-minister namanye amaziko karhulumende. UMengameli godu nguMlawuli omkhulu webutho le-Benin
Inani labantu abalikhomba abasebenze njengoMengameli (singabali abomongameli ababili abasebenzako, abaphathi bebutho lesikhatjhana abanengi kanye nobumongameli obuhlangeneko). Phezu kwalokho, umuntu oyedwa, u-Mathieu Kérékou, ukhonze kabili okungalandelani.<ref>https://www.dw.com/fr/le-b%C3%A9nin-se-dote-dun-vice-pr%C3%A9sident/a-51101607</ref><ref>https://www.businessdailyafrica.com/news/The-highest-and-lowest-paid-African-presidents/539546-4129430-cbmf8iz/index.html</ref>
== Ihlathululo ye-ofisi ==
=== Ukhetho ===
Umengameli ukhethwa ngelungelo lokuvowuda lomuntu woke iminyaka emihlanu. Zilinganiselwe emathemini amabili, kungakhathaliseki bona alandelana namkha ahlukaniswe.
Abakhethiweko boMongameli kufanele babe:
AboMongameli bakhethwa ngendlela yemizuliswano emibili . Ukhetho kufanele lube phakathi kwamalanga ama-30 nama-40 ngaphambi kokuphela kwesikhathi sikamongameli okhona. Nangabe kungekho mkhethi othola inengi elipheleleko emzuliswaneni wokuthoma, kwenzeka i-runoff hlangana nabaqedi ababili abaphambili emzuliswaneni wokuthoma.
The runoff takes place 15 days after the second round. If one or both of the two top finishers withdraw before the runoff, the next finishers advance in order of filing. A plurality is required to win.<ref>https://africacenter.org/spotlight/circumvention-of-term-limits-weakens-governance-in-africa/</ref>
== Iinkomba ==
ip2cku8bhohmg25jzr442823sb0xmng
I-Benin
0
1095
6446
2026-04-15T19:53:45Z
Bobbyshabangu
66
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349081963|Benin]]"
6446
wikitext
text/x-wiki
'''I-Benin''', [ a ] ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Benin''', [ b ] ngaphambilini eyaziwa nge Dahomey, lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . I-Benin imingcele nge -Togo ngeTjingalanga, i-Nigeria ngepumalanga, [[Burkina Faso|i-Burkina Faso]] ngetlhagwini-Tjingalanga, kanye ne-Niger ngeTlhagwini-pumalanga. Inengi labantu bayo lihlala eligwini elisewula le- Bight of Benin, ingcenye ye- Gulf of Guinea engcenyeni esenyakatho khulu ye- Atlantic Ocean . Idolobha elikhulu yi -Porto-Novo, begodu isihlalo sombuso sise- Cotonou, idorobha elinabantu abanengi khulu nekomkhulu lezomnotho. I-Benin ihlanganisa indawo eyi- 112,622 km , begodu inani layo ngo- 2021 belilinganiselwa eemgidini ezili 13 . [ 16 ] Lilizwe elitjhisako elinomnotho othembele khulu kwezokulima kanye nokuthunyelwa ngaphandle kwamafutha wesundu nekoteni .
Kusukela ngekhulu le-17 ukuya kwele-19, iinhlangano zepolotiki endaweni leyo bezifaka hlangana uMbuso we-Dahomey, idorobha-mbuso we -Porto Novo, neminye imibuso esetlhagwini. I-France yathatha indawo le ngo-1894, yayifaka ne- French West Africa njenge -French Dahomey . Ngo-1960, i-Dahomey yathola ikululeko epheleleko e-France. Njengombuso ozijameleko, i-Benin ibe nombuso [[Umbuso wentando yenengi|wentando yenengi]], ukuvukela umbuso kwezempi, kanye noburhulumende bezempi . Umbuso ozibiza ngokuthi yi-Marxist-Leninist ebizwa ngokuthi yi -People's Republic of Benin bewukhona hlangana nomnyaka ka-1975 ukuya ku-1990. Ngo-1991, wathathelwa indawo yi -Republic of Benin enamabandla amanengi .
Ilimi elisemthethweni le-Benin lisiFulentshi, kuthi amalimi womdabu afana ne -Fon, i-Bariba, i-Yoruba kanye ne-Dendi nayo iyakhulunywa. Isiqhema sekolo esikhulu khulu e-Benin, njengombana kuqalwe ngo-2020 yi-Pew Research Group ngokuya ngeenbalo zaka-2010, buKrestu (52.2%), kulandelwe yi -Islam (24.6%) kanye neenkolo zesintu ze-Afrika (17.9%). I-Benin lilunga le- United Nations, i- African Union, i- Economic Community of West African States, i- Organization of Islamic Cooperation, i- South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i- Community of Sahel-Saharan States, i -African Petroleum Producers Association kanye ne -African Basicity .
== I-Etymology ==
During French colonial rule and after independence on 1 August 1960, the country was named Dahomey, after the Kingdom of Dahomey. On 30 November 1975, following a Marxist–Leninist military coup, the country was renamed Benin, after the Bight of Benin, which borders the country, since the name Dahomey is exclusively associated with the Fon who inhabited the southern half of the country. The bight takes its name from the Kingdom of Benin, located in present-day Nigeria.
Ngaphambi komnyaka ka-1600, i-Benin yanje beyineendawo ezihlukahlukeneko ezineenhlelo zepolotiki ezihlukahlukeneko kanye neentjhaba ezihlukahlukeneko. Lokhu kufaka hlangana amadorobha-amazwe aseduze nelwandle (ikakhulukazi wesiqhema se -Aja begodu kufaka hlangana abantu be -Yoruba ne -Gbe ) kanye neendawo zezizwe eziphakathi kwelizwe (ezakhiwe babantu be -Bariba, Mahi, Gedevi, kanye ne-Kabye). UmBuso we-Oyo, obekwe khulukhulu ngepumalanga ye-Benin, bekulibutho lezempi esifundeni, ebegade ihlasela begodu ifuna umthelo emibusweni eseduze nelwandle neendaweni zeentjhaba. Isimo satjhuguluka ngeminyaka yekhulu le-17 neye-18 njengombana uMbuso we-Dahomey, owawunabantu abanengi be -Fon, wasungulwa ethafeni le -Abomey begodu wathoma ukuthatha iindawo eziseduze nelwandle. Ngo-1727, iKosi u -Agaja yoMbuso we-Dahomey besele inqobe amadorobha asemaphethelweni we -Allada ne -Whydah . I-Dahomey besele ibe mtheleli we-Oyo Empire, begodu beyiphikisana kodwana azange ihlasele ngqo idorobha elihlangene ne-Oyo le- Porto-Novo . Ukukhula kwe-Dahomey, ukuncintisana kwayo ne-Porto-Novo, kanye nepolotiki yezizwe esifundeni esisenyakatho kwaragela phambili bekwaba sesikhathini samakoloni nasemva kwamakoloni.
E-Dahomey, abanye abantu abasesebatjha bebafundiswa emasotjeni amadala begodu bafundisa amasiko webutho lombuso bekwaba kulapho sele bakhula ngokwaneleko ukobana bangene ebuthweni.[1] U-Dahomey wasungula ibutho lamasotja wesifazana eliphezulu elibizwa nge-Ahosi (abafazi benkosi), u-Mino ("omama bethu" nge-Fongbe) nofana "ama-Amazon we-Dahomean". Ukugandelela ukulungiselela ipi nokuphumelela kwenze bona u-Dahomey abe nesiteketiso esithi "Black Sparta", ebantwini abase-Europe nabahloli bekhulu le-19 abafana no-Sir Richard Burton.[2]
ogip8zlxnaqe9rfiyw0l1psmbov0l7m
6447
6446
2026-04-15T19:55:45Z
Bobbyshabangu
66
6447
wikitext
text/x-wiki
'''I-Benin''', [ a ] ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Benin''', [ b ] ngaphambilini eyaziwa nge Dahomey, lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . I-Benin imingcele nge -Togo ngeTjingalanga, i-Nigeria ngepumalanga, [[Burkina Faso|i-Burkina Faso]] ngetlhagwini-Tjingalanga, kanye ne-Niger ngeTlhagwini-pumalanga. Inengi labantu bayo lihlala eligwini elisewula le- Bight of Benin, ingcenye ye- Gulf of Guinea engcenyeni esenyakatho khulu ye- Atlantic Ocean . Idolobha elikhulu yi -Porto-Novo, begodu isihlalo sombuso sise- Cotonou, idorobha elinabantu abanengi khulu nekomkhulu lezomnotho. I-Benin ihlanganisa indawo eyi- 112,622 km , begodu inani layo ngo- 2021 belilinganiselwa eemgidini ezili 13 . [ 16 ] Lilizwe elitjhisako elinomnotho othembele khulu kwezokulima kanye nokuthunyelwa ngaphandle kwamafutha wesundu nekoteni .
Kusukela ngekhulu le-17 ukuya kwele-19, iinhlangano zepolotiki endaweni leyo bezifaka hlangana uMbuso we-Dahomey, idorobha-mbuso we -Porto Novo, neminye imibuso esetlhagwini. I-France yathatha indawo le ngo-1894, yayifaka ne- French West Africa njenge -French Dahomey . Ngo-1960, i-Dahomey yathola ikululeko epheleleko e-France. Njengombuso ozijameleko, i-Benin ibe nombuso [[Umbuso wentando yenengi|wentando yenengi]], ukuvukela umbuso kwezempi, kanye noburhulumende bezempi . Umbuso ozibiza ngokuthi yi-Marxist-Leninist ebizwa ngokuthi yi -People's Republic of Benin bewukhona hlangana nomnyaka ka-1975 ukuya ku-1990. Ngo-1991, wathathelwa indawo yi -Republic of Benin enamabandla amanengi .
Ilimi elisemthethweni le-Benin lisiFulentshi, kuthi amalimi womdabu afana ne -Fon, i-Bariba, i-Yoruba kanye ne-Dendi nayo iyakhulunywa. Isiqhema sekolo esikhulu khulu e-Benin, njengombana kuqalwe ngo-2020 yi-Pew Research Group ngokuya ngeenbalo zaka-2010, buKrestu (52.2%), kulandelwe yi -Islam (24.6%) kanye neenkolo zesintu ze-Afrika (17.9%). I-Benin lilunga le- United Nations, i- African Union, i- Economic Community of West African States, i- Organization of Islamic Cooperation, i- South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i- Community of Sahel-Saharan States, i -African Petroleum Producers Association kanye ne -African Basicity. <ref>https://www2.fundsforngos.org/innovation/falling-walls-lab-cotonou-pitch-your-breakthrough-idea-benin/</ref>
== I-Etymology ==
During French colonial rule and after independence on 1 August 1960, the country was named Dahomey, after the Kingdom of Dahomey. On 30 November 1975, following a Marxist–Leninist military coup, the country was renamed Benin, after the Bight of Benin, which borders the country, since the name Dahomey is exclusively associated with the Fon who inhabited the southern half of the country. The bight takes its name from the Kingdom of Benin, located in present-day [[Nigeria]].
Ngaphambi komnyaka ka-1600, i-Benin yanje beyineendawo ezihlukahlukeneko ezineenhlelo zepolotiki ezihlukahlukeneko kanye neentjhaba ezihlukahlukeneko. Lokhu kufaka hlangana amadorobha-amazwe aseduze nelwandle (ikakhulukazi wesiqhema se -Aja begodu kufaka hlangana abantu be -Yoruba ne -Gbe ) kanye neendawo zezizwe eziphakathi kwelizwe (ezakhiwe babantu be -Bariba, Mahi, Gedevi, kanye ne-Kabye). UmBuso we-Oyo, obekwe khulukhulu ngepumalanga ye-Benin, bekulibutho lezempi esifundeni, ebegade ihlasela begodu ifuna umthelo emibusweni eseduze nelwandle neendaweni zeentjhaba. Isimo satjhuguluka ngeminyaka yekhulu le-17 neye-18 njengombana uMbuso we-Dahomey, owawunabantu abanengi be -Fon, wasungulwa ethafeni le -Abomey begodu wathoma ukuthatha iindawo eziseduze nelwandle. Ngo-1727, iKosi u -Agaja yoMbuso we-Dahomey besele inqobe amadorobha asemaphethelweni we -Allada ne -Whydah . I-Dahomey besele ibe mtheleli we-Oyo Empire, begodu beyiphikisana kodwana azange ihlasele ngqo idorobha elihlangene ne-Oyo le- Porto-Novo . Ukukhula kwe-Dahomey, ukuncintisana kwayo ne-Porto-Novo, kanye nepolotiki yezizwe esifundeni esisenyakatho kwaragela phambili bekwaba sesikhathini samakoloni nasemva kwamakoloni.
E-Dahomey, abanye abantu abasesebatjha bebafundiswa emasotjeni amadala begodu bafundisa amasiko webutho lombuso bekwaba kulapho sele bakhula ngokwaneleko ukobana bangene ebuthweni.[1] U-Dahomey wasungula ibutho lamasotja wesifazana eliphezulu elibizwa nge-Ahosi (abafazi benkosi), u-Mino ("omama bethu" nge-Fongbe) nofana "ama-Amazon we-Dahomean". Ukugandelela ukulungiselela ipi nokuphumelela kwenze bona u-Dahomey abe nesiteketiso esithi "Black Sparta", ebantwini abase-Europe nabahloli bekhulu le-19 abafana no-Sir Richard Burton.[2]
34f9i5smtjuoqamrfcguhbu0droty1n
6448
6447
2026-04-15T19:56:03Z
Bobbyshabangu
66
6448
wikitext
text/x-wiki
'''I-Benin''', [ a ] ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Benin''', [ b ] ngaphambilini eyaziwa nge Dahomey, lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . I-Benin imingcele nge -Togo ngeTjingalanga, i-Nigeria ngepumalanga, [[Burkina Faso|i-Burkina Faso]] ngetlhagwini-Tjingalanga, kanye ne-Niger ngeTlhagwini-pumalanga. Inengi labantu bayo lihlala eligwini elisewula le- Bight of Benin, ingcenye ye- Gulf of Guinea engcenyeni esenyakatho khulu ye- Atlantic Ocean . Idolobha elikhulu yi -Porto-Novo, begodu isihlalo sombuso sise- Cotonou, idorobha elinabantu abanengi khulu nekomkhulu lezomnotho. I-Benin ihlanganisa indawo eyi- 112,622 km , begodu inani layo ngo- 2021 belilinganiselwa eemgidini ezili 13 . [ 16 ] Lilizwe elitjhisako elinomnotho othembele khulu kwezokulima kanye nokuthunyelwa ngaphandle kwamafutha wesundu nekoteni .
Kusukela ngekhulu le-17 ukuya kwele-19, iinhlangano zepolotiki endaweni leyo bezifaka hlangana uMbuso we-Dahomey, idorobha-mbuso we -Porto Novo, neminye imibuso esetlhagwini. I-France yathatha indawo le ngo-1894, yayifaka ne- French West Africa njenge -French Dahomey . Ngo-1960, i-Dahomey yathola ikululeko epheleleko e-France. Njengombuso ozijameleko, i-Benin ibe nombuso [[Umbuso wentando yenengi|wentando yenengi]], ukuvukela umbuso kwezempi, kanye noburhulumende bezempi . Umbuso ozibiza ngokuthi yi-Marxist-Leninist ebizwa ngokuthi yi -People's Republic of Benin bewukhona hlangana nomnyaka ka-1975 ukuya ku-1990. Ngo-1991, wathathelwa indawo yi -Republic of Benin enamabandla amanengi .
Ilimi elisemthethweni le-Benin lisiFulentshi, kuthi amalimi womdabu afana ne -Fon, i-Bariba, i-Yoruba kanye ne-Dendi nayo iyakhulunywa. Isiqhema sekolo esikhulu khulu e-Benin, njengombana kuqalwe ngo-2020 yi-Pew Research Group ngokuya ngeenbalo zaka-2010, buKrestu (52.2%), kulandelwe yi -Islam (24.6%) kanye neenkolo zesintu ze-Afrika (17.9%). I-Benin lilunga le- United Nations, i- African Union, i- Economic Community of West African States, i- Organization of Islamic Cooperation, i- South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i- Community of Sahel-Saharan States, i -African Petroleum Producers Association kanye ne -African Basicity. <ref>https://www2.fundsforngos.org/innovation/falling-walls-lab-cotonou-pitch-your-breakthrough-idea-benin/</ref>
== I-Etymology ==
During French colonial rule and after independence on 1 August 1960, the country was named Dahomey, after the Kingdom of Dahomey. On 30 November 1975, following a Marxist–Leninist military coup, the country was renamed Benin, after the Bight of Benin, which borders the country, since the name Dahomey is exclusively associated with the Fon who inhabited the southern half of the country. The bight takes its name from the Kingdom of Benin, located in present-day [[Nigeria]].<ref>https://www.cnbcafrica.com/2026/benins-wadagni-wins-presidency-in-landslide-with-over-94-of-votes</ref>
Ngaphambi komnyaka ka-1600, i-Benin yanje beyineendawo ezihlukahlukeneko ezineenhlelo zepolotiki ezihlukahlukeneko kanye neentjhaba ezihlukahlukeneko. Lokhu kufaka hlangana amadorobha-amazwe aseduze nelwandle (ikakhulukazi wesiqhema se -Aja begodu kufaka hlangana abantu be -Yoruba ne -Gbe ) kanye neendawo zezizwe eziphakathi kwelizwe (ezakhiwe babantu be -Bariba, Mahi, Gedevi, kanye ne-Kabye). UmBuso we-Oyo, obekwe khulukhulu ngepumalanga ye-Benin, bekulibutho lezempi esifundeni, ebegade ihlasela begodu ifuna umthelo emibusweni eseduze nelwandle neendaweni zeentjhaba. Isimo satjhuguluka ngeminyaka yekhulu le-17 neye-18 njengombana uMbuso we-Dahomey, owawunabantu abanengi be -Fon, wasungulwa ethafeni le -Abomey begodu wathoma ukuthatha iindawo eziseduze nelwandle. Ngo-1727, iKosi u -Agaja yoMbuso we-Dahomey besele inqobe amadorobha asemaphethelweni we -Allada ne -Whydah . I-Dahomey besele ibe mtheleli we-Oyo Empire, begodu beyiphikisana kodwana azange ihlasele ngqo idorobha elihlangene ne-Oyo le- Porto-Novo . Ukukhula kwe-Dahomey, ukuncintisana kwayo ne-Porto-Novo, kanye nepolotiki yezizwe esifundeni esisenyakatho kwaragela phambili bekwaba sesikhathini samakoloni nasemva kwamakoloni.
E-Dahomey, abanye abantu abasesebatjha bebafundiswa emasotjeni amadala begodu bafundisa amasiko webutho lombuso bekwaba kulapho sele bakhula ngokwaneleko ukobana bangene ebuthweni.[1] U-Dahomey wasungula ibutho lamasotja wesifazana eliphezulu elibizwa nge-Ahosi (abafazi benkosi), u-Mino ("omama bethu" nge-Fongbe) nofana "ama-Amazon we-Dahomean". Ukugandelela ukulungiselela ipi nokuphumelela kwenze bona u-Dahomey abe nesiteketiso esithi "Black Sparta", ebantwini abase-Europe nabahloli bekhulu le-19 abafana no-Sir Richard Burton.[2]
6765t3dzde10fdqtvojp9xrtu1fuboy
6449
6448
2026-04-15T19:57:40Z
Bobbyshabangu
66
6449
wikitext
text/x-wiki
'''I-Benin''', [ a ] ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Benin''', [ b ] ngaphambilini eyaziwa nge Dahomey, lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . I-Benin imingcele nge -Togo ngeTjingalanga, i-Nigeria ngepumalanga, [[Burkina Faso|i-Burkina Faso]] ngetlhagwini-Tjingalanga, kanye ne-Niger ngeTlhagwini-pumalanga. Inengi labantu bayo lihlala eligwini elisewula le- Bight of Benin, ingcenye ye- Gulf of Guinea engcenyeni esenyakatho khulu ye- Atlantic Ocean . Idolobha elikhulu yi -Porto-Novo, begodu isihlalo sombuso sise- Cotonou, idorobha elinabantu abanengi khulu nekomkhulu lezomnotho. I-Benin ihlanganisa indawo eyi- 112,622 km , begodu inani layo ngo- 2021 belilinganiselwa eemgidini ezili 13 . [ 16 ] Lilizwe elitjhisako elinomnotho othembele khulu kwezokulima kanye nokuthunyelwa ngaphandle kwamafutha wesundu nekoteni .
Kusukela ngekhulu le-17 ukuya kwele-19, iinhlangano zepolotiki endaweni leyo bezifaka hlangana uMbuso we-Dahomey, idorobha-mbuso we -Porto Novo, neminye imibuso esetlhagwini. I-France yathatha indawo le ngo-1894, yayifaka ne- French West Africa njenge -French Dahomey . Ngo-1960, i-Dahomey yathola ikululeko epheleleko e-France. Njengombuso ozijameleko, i-Benin ibe nombuso [[Umbuso wentando yenengi|wentando yenengi]], ukuvukela umbuso kwezempi, kanye noburhulumende bezempi . Umbuso ozibiza ngokuthi yi-Marxist-Leninist ebizwa ngokuthi yi -People's Republic of Benin bewukhona hlangana nomnyaka ka-1975 ukuya ku-1990. Ngo-1991, wathathelwa indawo yi -Republic of Benin enamabandla amanengi .
Ilimi elisemthethweni le-Benin lisiFulentshi, kuthi amalimi womdabu afana ne -Fon, i-Bariba, i-Yoruba kanye ne-Dendi nayo iyakhulunywa. Isiqhema sekolo esikhulu khulu e-Benin, njengombana kuqalwe ngo-2020 yi-Pew Research Group ngokuya ngeenbalo zaka-2010, buKrestu (52.2%), kulandelwe yi -Islam (24.6%) kanye neenkolo zesintu ze-Afrika (17.9%). I-Benin lilunga le- United Nations, i- African Union, i- Economic Community of West African States, i- Organization of Islamic Cooperation, i- South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i- Community of Sahel-Saharan States, i -African Petroleum Producers Association kanye ne -African Basicity. <ref>https://www2.fundsforngos.org/innovation/falling-walls-lab-cotonou-pitch-your-breakthrough-idea-benin/</ref>
== I-Etymology ==
During French colonial rule and after independence on 1 August 1960, the country was named Dahomey, after the Kingdom of Dahomey. On 30 November 1975, following a Marxist–Leninist military coup, the country was renamed Benin, after the Bight of Benin, which borders the country, since the name Dahomey is exclusively associated with the Fon who inhabited the southern half of the country. The bight takes its name from the Kingdom of Benin, located in present-day [[Nigeria]].<ref>https://www.cnbcafrica.com/2026/benins-wadagni-wins-presidency-in-landslide-with-over-94-of-votes</ref>
Ngaphambi komnyaka ka-1600, i-Benin yanje beyineendawo ezihlukahlukeneko ezineenhlelo zepolotiki ezihlukahlukeneko kanye neentjhaba ezihlukahlukeneko. Lokhu kufaka hlangana amadorobha-amazwe aseduze nelwandle (ikakhulukazi wesiqhema se -Aja begodu kufaka hlangana abantu be -Yoruba ne -Gbe ) kanye neendawo zezizwe eziphakathi kwelizwe (ezakhiwe babantu be -Bariba, Mahi, Gedevi, kanye ne-Kabye). UmBuso we-Oyo, obekwe khulukhulu ngepumalanga ye-Benin, bekulibutho lezempi esifundeni, ebegade ihlasela begodu ifuna umthelo emibusweni eseduze nelwandle neendaweni zeentjhaba. Isimo satjhuguluka ngeminyaka yekhulu le-17 neye-18 njengombana uMbuso we-Dahomey, owawunabantu abanengi be -Fon, wasungulwa ethafeni le -Abomey begodu wathoma ukuthatha iindawo eziseduze nelwandle. Ngo-1727, iKosi u -Agaja yoMbuso we-Dahomey besele inqobe amadorobha asemaphethelweni we -Allada ne -Whydah . I-Dahomey besele ibe mtheleli we-Oyo Empire, begodu beyiphikisana kodwana azange ihlasele ngqo idorobha elihlangene ne-Oyo le- Porto-Novo . Ukukhula kwe-Dahomey, ukuncintisana kwayo ne-Porto-Novo, kanye nepolotiki yezizwe esifundeni esisenyakatho kwaragela phambili bekwaba sesikhathini samakoloni nasemva kwamakoloni.<ref>https://www.channelafrica.co.za/channelafrica/news/wadagni-secures-commanding-win-in-benin-presidential-election/</ref>
E-Dahomey, abanye abantu abasesebatjha bebafundiswa emasotjeni amadala begodu bafundisa amasiko webutho lombuso bekwaba kulapho sele bakhula ngokwaneleko ukobana bangene ebuthweni.<ref>https://www.dw.com/en/benins-finance-minister-wins-presidential-election-with-94/a-76769500</ref> U-Dahomey wasungula ibutho lamasotja wesifazana eliphezulu elibizwa nge-Ahosi (abafazi benkosi), u-Mino ("omama bethu" nge-Fongbe) nofana "ama-Amazon we-Dahomean". Ukugandelela ukulungiselela ipi nokuphumelela kwenze bona u-Dahomey abe nesiteketiso esithi "Black Sparta", ebantwini abase-Europe nabahloli bekhulu le-19 abafana no-Sir Richard Burton.<ref>https://www.bbc.com/news/articles/ckgwwr1n982o</ref>
tog99lcyuv27gggbgvfxhauhcpy2pba
6450
6449
2026-04-15T19:58:17Z
Bobbyshabangu
66
6450
wikitext
text/x-wiki
'''I-Benin''', [ a ] ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Benin''', [ b ] ngaphambilini eyaziwa nge Dahomey, lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . I-Benin imingcele nge -Togo ngeTjingalanga, i-Nigeria ngepumalanga, [[Burkina Faso|i-Burkina Faso]] ngetlhagwini-Tjingalanga, kanye ne-Niger ngeTlhagwini-pumalanga. Inengi labantu bayo lihlala eligwini elisewula le- Bight of Benin, ingcenye ye- Gulf of Guinea engcenyeni esenyakatho khulu ye- Atlantic Ocean . Idolobha elikhulu yi -Porto-Novo, begodu isihlalo sombuso sise- Cotonou, idorobha elinabantu abanengi khulu nekomkhulu lezomnotho. I-Benin ihlanganisa indawo eyi- 112,622 km , begodu inani layo ngo- 2021 belilinganiselwa eemgidini ezili 13 . [ 16 ] Lilizwe elitjhisako elinomnotho othembele khulu kwezokulima kanye nokuthunyelwa ngaphandle kwamafutha wesundu nekoteni .
Kusukela ngekhulu le-17 ukuya kwele-19, iinhlangano zepolotiki endaweni leyo bezifaka hlangana uMbuso we-Dahomey, idorobha-mbuso we -Porto Novo, neminye imibuso esetlhagwini. I-France yathatha indawo le ngo-1894, yayifaka ne- French West Africa njenge -French Dahomey . Ngo-1960, i-Dahomey yathola ikululeko epheleleko e-France. Njengombuso ozijameleko, i-Benin ibe nombuso [[Umbuso wentando yenengi|wentando yenengi]], ukuvukela umbuso kwezempi, kanye noburhulumende bezempi . Umbuso ozibiza ngokuthi yi-Marxist-Leninist ebizwa ngokuthi yi -People's Republic of Benin bewukhona hlangana nomnyaka ka-1975 ukuya ku-1990. Ngo-1991, wathathelwa indawo yi -Republic of Benin enamabandla amanengi .
Ilimi elisemthethweni le-Benin lisiFulentshi, kuthi amalimi womdabu afana ne -Fon, i-Bariba, i-Yoruba kanye ne-Dendi nayo iyakhulunywa. Isiqhema sekolo esikhulu khulu e-Benin, njengombana kuqalwe ngo-2020 yi-Pew Research Group ngokuya ngeenbalo zaka-2010, buKrestu (52.2%), kulandelwe yi -Islam (24.6%) kanye neenkolo zesintu ze-Afrika (17.9%). I-Benin lilunga le- United Nations, i- African Union, i- Economic Community of West African States, i- Organization of Islamic Cooperation, i- South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i- Community of Sahel-Saharan States, i -African Petroleum Producers Association kanye ne -African Basicity. <ref>https://www2.fundsforngos.org/innovation/falling-walls-lab-cotonou-pitch-your-breakthrough-idea-benin/</ref>
== I-Etymology ==
During French colonial rule and after independence on 1 August 1960, the country was named Dahomey, after the Kingdom of Dahomey. On 30 November 1975, following a Marxist–Leninist military coup, the country was renamed Benin, after the Bight of Benin, which borders the country, since the name Dahomey is exclusively associated with the Fon who inhabited the southern half of the country. The bight takes its name from the Kingdom of Benin, located in present-day [[Nigeria]].<ref>https://www.cnbcafrica.com/2026/benins-wadagni-wins-presidency-in-landslide-with-over-94-of-votes</ref>
Ngaphambi komnyaka ka-1600, i-Benin yanje beyineendawo ezihlukahlukeneko ezineenhlelo zepolotiki ezihlukahlukeneko kanye neentjhaba ezihlukahlukeneko. Lokhu kufaka hlangana amadorobha-amazwe aseduze nelwandle (ikakhulukazi wesiqhema se -Aja begodu kufaka hlangana abantu be -Yoruba ne -Gbe ) kanye neendawo zezizwe eziphakathi kwelizwe (ezakhiwe babantu be -Bariba, Mahi, Gedevi, kanye ne-Kabye). UmBuso we-Oyo, obekwe khulukhulu ngepumalanga ye-Benin, bekulibutho lezempi esifundeni, ebegade ihlasela begodu ifuna umthelo emibusweni eseduze nelwandle neendaweni zeentjhaba. Isimo satjhuguluka ngeminyaka yekhulu le-17 neye-18 njengombana uMbuso we-Dahomey, owawunabantu abanengi be -Fon, wasungulwa ethafeni le -Abomey begodu wathoma ukuthatha iindawo eziseduze nelwandle. Ngo-1727, iKosi u -Agaja yoMbuso we-Dahomey besele inqobe amadorobha asemaphethelweni we -Allada ne -Whydah . I-Dahomey besele ibe mtheleli we-Oyo Empire, begodu beyiphikisana kodwana azange ihlasele ngqo idorobha elihlangene ne-Oyo le- Porto-Novo . Ukukhula kwe-Dahomey, ukuncintisana kwayo ne-Porto-Novo, kanye nepolotiki yezizwe esifundeni esisenyakatho kwaragela phambili bekwaba sesikhathini samakoloni nasemva kwamakoloni.<ref>https://www.channelafrica.co.za/channelafrica/news/wadagni-secures-commanding-win-in-benin-presidential-election/</ref>
E-Dahomey, abanye abantu abasesebatjha bebafundiswa emasotjeni amadala begodu bafundisa amasiko webutho lombuso bekwaba kulapho sele bakhula ngokwaneleko ukobana bangene ebuthweni.<ref>https://www.dw.com/en/benins-finance-minister-wins-presidential-election-with-94/a-76769500</ref> U-Dahomey wasungula ibutho lamasotja wesifazana eliphezulu elibizwa nge-Ahosi (abafazi benkosi), u-Mino ("omama bethu" nge-Fongbe) nofana "ama-Amazon we-Dahomean". Ukugandelela ukulungiselela ipi nokuphumelela kwenze bona u-Dahomey abe nesiteketiso esithi "Black Sparta", ebantwini abase-Europe nabahloli bekhulu le-19 abafana no-Sir Richard Burton.<ref>https://www.bbc.com/news/articles/ckgwwr1n982o</ref>
==Iinkomba==
8pjgz6mymmn7l95y29peeivo0mekot2
6451
6450
2026-04-15T19:58:34Z
Bobbyshabangu
66
6451
wikitext
text/x-wiki
'''I-Benin''', [ a ] ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Benin''', [ b ] ngaphambilini eyaziwa nge Dahomey, lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . I-Benin imingcele nge -Togo ngeTjingalanga, i-Nigeria ngepumalanga, [[Burkina Faso|i-Burkina Faso]] ngetlhagwini-Tjingalanga, kanye ne-Niger ngeTlhagwini-pumalanga. Inengi labantu bayo lihlala eligwini elisewula le- Bight of Benin, ingcenye ye- Gulf of Guinea engcenyeni esenyakatho khulu ye- Atlantic Ocean . Idolobha elikhulu yi -Porto-Novo, begodu isihlalo sombuso sise- Cotonou, idorobha elinabantu abanengi khulu nekomkhulu lezomnotho. I-Benin ihlanganisa indawo eyi- 112,622 km , begodu inani layo ngo- 2021 belilinganiselwa eemgidini ezili 13 . [ 16 ] Lilizwe elitjhisako elinomnotho othembele khulu kwezokulima kanye nokuthunyelwa ngaphandle kwamafutha wesundu nekoteni .
Kusukela ngekhulu le-17 ukuya kwele-19, iinhlangano zepolotiki endaweni leyo bezifaka hlangana uMbuso we-Dahomey, idorobha-mbuso we -Porto Novo, neminye imibuso esetlhagwini. I-France yathatha indawo le ngo-1894, yayifaka ne- French West Africa njenge -French Dahomey . Ngo-1960, i-Dahomey yathola ikululeko epheleleko e-France. Njengombuso ozijameleko, i-Benin ibe nombuso [[Umbuso wentando yenengi|wentando yenengi]], ukuvukela umbuso kwezempi, kanye noburhulumende bezempi . Umbuso ozibiza ngokuthi yi-Marxist-Leninist ebizwa ngokuthi yi -People's Republic of Benin bewukhona hlangana nomnyaka ka-1975 ukuya ku-1990. Ngo-1991, wathathelwa indawo yi -Republic of Benin enamabandla amanengi .
Ilimi elisemthethweni le-Benin lisiFulentshi, kuthi amalimi womdabu afana ne -Fon, i-Bariba, i-Yoruba kanye ne-Dendi nayo iyakhulunywa. Isiqhema sekolo esikhulu khulu e-Benin, njengombana kuqalwe ngo-2020 yi-Pew Research Group ngokuya ngeenbalo zaka-2010, buKrestu (52.2%), kulandelwe yi -Islam (24.6%) kanye neenkolo zesintu ze-Afrika (17.9%). I-Benin lilunga le- United Nations, i- African Union, i- Economic Community of West African States, i- Organization of Islamic Cooperation, i- South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i- Community of Sahel-Saharan States, i -African Petroleum Producers Association kanye ne -African Basicity. <ref>https://www2.fundsforngos.org/innovation/falling-walls-lab-cotonou-pitch-your-breakthrough-idea-benin/</ref>
== I-Etymology ==
During French colonial rule and after independence on 1 August 1960, the country was named Dahomey, after the Kingdom of Dahomey. On 30 November 1975, following a Marxist–Leninist military coup, the country was renamed Benin, after the Bight of Benin, which borders the country, since the name Dahomey is exclusively associated with the Fon who inhabited the southern half of the country. The bight takes its name from the Kingdom of Benin, located in present-day [[Nigeria]].<ref>https://www.cnbcafrica.com/2026/benins-wadagni-wins-presidency-in-landslide-with-over-94-of-votes</ref>
Ngaphambi komnyaka ka-1600, i-Benin yanje beyineendawo ezihlukahlukeneko ezineenhlelo zepolotiki ezihlukahlukeneko kanye neentjhaba ezihlukahlukeneko. Lokhu kufaka hlangana amadorobha-amazwe aseduze nelwandle (ikakhulukazi wesiqhema se -Aja begodu kufaka hlangana abantu be -Yoruba ne -Gbe ) kanye neendawo zezizwe eziphakathi kwelizwe (ezakhiwe babantu be -Bariba, Mahi, Gedevi, kanye ne-Kabye). UmBuso we-Oyo, obekwe khulukhulu ngepumalanga ye-Benin, bekulibutho lezempi esifundeni, ebegade ihlasela begodu ifuna umthelo emibusweni eseduze nelwandle neendaweni zeentjhaba. Isimo satjhuguluka ngeminyaka yekhulu le-17 neye-18 njengombana uMbuso we-Dahomey, owawunabantu abanengi be -Fon, wasungulwa ethafeni le -Abomey begodu wathoma ukuthatha iindawo eziseduze nelwandle. Ngo-1727, iKosi u -Agaja yoMbuso we-Dahomey besele inqobe amadorobha asemaphethelweni we -Allada ne -Whydah . I-Dahomey besele ibe mtheleli we-Oyo Empire, begodu beyiphikisana kodwana azange ihlasele ngqo idorobha elihlangene ne-Oyo le- Porto-Novo . Ukukhula kwe-Dahomey, ukuncintisana kwayo ne-Porto-Novo, kanye nepolotiki yezizwe esifundeni esisenyakatho kwaragela phambili bekwaba sesikhathini samakoloni nasemva kwamakoloni.<ref>https://www.channelafrica.co.za/channelafrica/news/wadagni-secures-commanding-win-in-benin-presidential-election/</ref>
E-Dahomey, abanye abantu abasesebatjha bebafundiswa emasotjeni amadala begodu bafundisa amasiko webutho lombuso bekwaba kulapho sele bakhula ngokwaneleko ukobana bangene ebuthweni.<ref>https://www.dw.com/en/benins-finance-minister-wins-presidential-election-with-94/a-76769500</ref> U-Dahomey wasungula ibutho lamasotja wesifazana eliphezulu elibizwa nge-Ahosi (abafazi benkosi), u-Mino ("omama bethu" nge-Fongbe) nofana "ama-Amazon we-Dahomean". Ukugandelela ukulungiselela ipi nokuphumelela kwenze bona u-Dahomey abe nesiteketiso esithi "Black Sparta", ebantwini abase-Europe nabahloli bekhulu le-19 abafana no-Sir Richard Burton.<ref>https://www.bbc.com/news/articles/ckgwwr1n982o</ref>
==Iinkomba==
{{reflist}}
sr8n13ykccrf5p6t8hwp1v9gqzczsdi
6452
6451
2026-04-15T19:59:31Z
Bobbyshabangu
66
6452
wikitext
text/x-wiki
'''I-Benin''', [ a ] ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Benin''', [ b ] ngaphambilini eyaziwa nge Dahomey, lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . I-Benin imingcele nge -Togo ngeTjingalanga, i-Nigeria ngepumalanga, [[Burkina Faso|i-Burkina Faso]] ngetlhagwini-Tjingalanga, kanye ne-Niger ngeTlhagwini-pumalanga. Inengi labantu bayo lihlala eligwini elisewula le- Bight of Benin, ingcenye ye- Gulf of Guinea engcenyeni esenyakatho khulu ye- Atlantic Ocean . Idolobha elikhulu yi -Porto-Novo, begodu isihlalo sombuso sise- Cotonou, idorobha elinabantu abanengi khulu nekomkhulu lezomnotho. I-Benin ihlanganisa indawo eyi- 112,622 km , begodu inani layo ngo- 2021 belilinganiselwa eemgidini ezili 13 . [ 16 ] Lilizwe elitjhisako elinomnotho othembele khulu kwezokulima kanye nokuthunyelwa ngaphandle kwamafutha wesundu nekoteni .
Kusukela ngekhulu le-17 ukuya kwele-19, iinhlangano zepolotiki endaweni leyo bezifaka hlangana uMbuso we-Dahomey, idorobha-mbuso we -Porto Novo, neminye imibuso esetlhagwini. I-France yathatha indawo le ngo-1894, yayifaka ne- French West Africa njenge -French Dahomey . Ngo-1960, i-Dahomey yathola ikululeko epheleleko e-France. Njengombuso ozijameleko, i-Benin ibe nombuso [[Umbuso wentando yenengi|wentando yenengi]], ukuvukela umbuso kwezempi, kanye noburhulumende bezempi . Umbuso ozibiza ngokuthi yi-Marxist-Leninist ebizwa ngokuthi yi -People's Republic of Benin bewukhona hlangana nomnyaka ka-1975 ukuya ku-1990. Ngo-1991, wathathelwa indawo yi -Republic of Benin enamabandla amanengi .
Ilimi elisemthethweni le-Benin lisiFulentshi, kuthi amalimi womdabu afana ne -Fon, i-Bariba, i-Yoruba kanye ne-Dendi nayo iyakhulunywa. Isiqhema sekolo esikhulu khulu e-Benin, njengombana kuqalwe ngo-2020 yi-Pew Research Group ngokuya ngeenbalo zaka-2010, buKrestu (52.2%), kulandelwe yi -Islam (24.6%) kanye neenkolo zesintu ze-Afrika (17.9%). I-Benin lilunga le- United Nations, i- African Union, i- Economic Community of West African States, i- Organization of Islamic Cooperation, i- South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i- Community of Sahel-Saharan States, i -African Petroleum Producers Association kanye ne -African Basicity. <ref>https://www2.fundsforngos.org/innovation/falling-walls-lab-cotonou-pitch-your-breakthrough-idea-benin/</ref>
== I-Etymology ==
During French colonial rule and after independence on 1 August 1960, the country was named Dahomey, after the Kingdom of Dahomey. On 30 November 1975, following a Marxist–Leninist military coup, the country was renamed Benin, after the Bight of Benin, which borders the country, since the name Dahomey is exclusively associated with the Fon who inhabited the southern half of the country. The bight takes its name from the Kingdom of Benin, located in present-day [[Nigeria]].<ref>https://www.cnbcafrica.com/2026/benins-wadagni-wins-presidency-in-landslide-with-over-94-of-votes</ref>
Ngaphambi komnyaka ka-1600, i-Benin yanje beyineendawo ezihlukahlukeneko ezineenhlelo zepolotiki ezihlukahlukeneko kanye neentjhaba ezihlukahlukeneko. Lokhu kufaka hlangana amadorobha-amazwe aseduze nelwandle (ikakhulukazi wesiqhema se -Aja begodu kufaka hlangana abantu be -Yoruba ne -Gbe ) kanye neendawo zezizwe eziphakathi kwelizwe (ezakhiwe babantu be -Bariba, Mahi, Gedevi, kanye ne-Kabye). UmBuso we-Oyo, obekwe khulukhulu ngepumalanga ye-Benin, bekulibutho lezempi esifundeni, ebegade ihlasela begodu ifuna umthelo emibusweni eseduze nelwandle neendaweni zeentjhaba. Isimo satjhuguluka ngeminyaka yekhulu le-17 neye-18 njengombana uMbuso we-Dahomey, owawunabantu abanengi be -Fon, wasungulwa ethafeni le -Abomey begodu wathoma ukuthatha iindawo eziseduze nelwandle. Ngo-1727, iKosi u -Agaja yoMbuso we-Dahomey besele inqobe amadorobha asemaphethelweni we -Allada ne -Whydah . I-Dahomey besele ibe mtheleli we-Oyo Empire, begodu beyiphikisana kodwana azange ihlasele ngqo idorobha elihlangene ne-Oyo le- Porto-Novo . Ukukhula kwe-Dahomey, ukuncintisana kwayo ne-Porto-Novo, kanye nepolotiki yezizwe esifundeni esisenyakatho kwaragela phambili bekwaba sesikhathini samakoloni nasemva kwamakoloni.<ref>https://www.channelafrica.co.za/channelafrica/news/wadagni-secures-commanding-win-in-benin-presidential-election/</ref>
E-Dahomey, abanye abantu abasesebatjha bebafundiswa emasotjeni amadala begodu bafundisa amasiko webutho lombuso bekwaba kulapho sele bakhula ngokwaneleko ukobana bangene ebuthweni.<ref>https://www.dw.com/en/benins-finance-minister-wins-presidential-election-with-94/a-76769500</ref> U-Dahomey wasungula ibutho lamasotja wesifazana eliphezulu elibizwa nge-Ahosi (abafazi benkosi), u-Mino ("omama bethu" nge-Fongbe) nofana "ama-Amazon we-Dahomean". Ukugandelela ukulungiselela ipi nokuphumelela kwenze bona u-Dahomey abe nesiteketiso esithi "Black Sparta", ebantwini abase-Europe nabahloli bekhulu le-19 abafana no-Sir Richard Burton.<ref>https://www.bbc.com/news/articles/ckgwwr1n982o</ref>
==Iinkomba==
{{reflist}}
[[Category:Afrika]]
ks28rkpatfy34jwlp3rchy3h9rgxoff
6453
6452
2026-04-15T20:00:09Z
Bobbyshabangu
66
6453
wikitext
text/x-wiki
'''I-Benin''', ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Benin''', ngaphambilini eyaziwa nge Dahomey, lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . I-Benin imingcele nge -Togo ngeTjingalanga, i-Nigeria ngepumalanga, [[Burkina Faso|i-Burkina Faso]] ngetlhagwini-Tjingalanga, kanye ne-Niger ngeTlhagwini-pumalanga. Inengi labantu bayo lihlala eligwini elisewula le- Bight of Benin, ingcenye ye- Gulf of Guinea engcenyeni esenyakatho khulu ye- Atlantic Ocean . Idolobha elikhulu yi -Porto-Novo, begodu isihlalo sombuso sise- Cotonou, idorobha elinabantu abanengi khulu nekomkhulu lezomnotho. I-Benin ihlanganisa indawo eyi- 112,622 km , begodu inani layo ngo- 2021 belilinganiselwa eemgidini ezili 13 . Lilizwe elitjhisako elinomnotho othembele khulu kwezokulima kanye nokuthunyelwa ngaphandle kwamafutha wesundu nekoteni .
Kusukela ngekhulu le-17 ukuya kwele-19, iinhlangano zepolotiki endaweni leyo bezifaka hlangana uMbuso we-Dahomey, idorobha-mbuso we -Porto Novo, neminye imibuso esetlhagwini. I-France yathatha indawo le ngo-1894, yayifaka ne- French West Africa njenge -French Dahomey . Ngo-1960, i-Dahomey yathola ikululeko epheleleko e-France. Njengombuso ozijameleko, i-Benin ibe nombuso [[Umbuso wentando yenengi|wentando yenengi]], ukuvukela umbuso kwezempi, kanye noburhulumende bezempi . Umbuso ozibiza ngokuthi yi-Marxist-Leninist ebizwa ngokuthi yi -People's Republic of Benin bewukhona hlangana nomnyaka ka-1975 ukuya ku-1990. Ngo-1991, wathathelwa indawo yi -Republic of Benin enamabandla amanengi .
Ilimi elisemthethweni le-Benin lisiFulentshi, kuthi amalimi womdabu afana ne -Fon, i-Bariba, i-Yoruba kanye ne-Dendi nayo iyakhulunywa. Isiqhema sekolo esikhulu khulu e-Benin, njengombana kuqalwe ngo-2020 yi-Pew Research Group ngokuya ngeenbalo zaka-2010, buKrestu (52.2%), kulandelwe yi -Islam (24.6%) kanye neenkolo zesintu ze-Afrika (17.9%). I-Benin lilunga le- United Nations, i- African Union, i- Economic Community of West African States, i- Organization of Islamic Cooperation, i- South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i- Community of Sahel-Saharan States, i -African Petroleum Producers Association kanye ne -African Basicity. <ref>https://www2.fundsforngos.org/innovation/falling-walls-lab-cotonou-pitch-your-breakthrough-idea-benin/</ref>
== I-Etymology ==
During French colonial rule and after independence on 1 August 1960, the country was named Dahomey, after the Kingdom of Dahomey. On 30 November 1975, following a Marxist–Leninist military coup, the country was renamed Benin, after the Bight of Benin, which borders the country, since the name Dahomey is exclusively associated with the Fon who inhabited the southern half of the country. The bight takes its name from the Kingdom of Benin, located in present-day [[Nigeria]].<ref>https://www.cnbcafrica.com/2026/benins-wadagni-wins-presidency-in-landslide-with-over-94-of-votes</ref>
Ngaphambi komnyaka ka-1600, i-Benin yanje beyineendawo ezihlukahlukeneko ezineenhlelo zepolotiki ezihlukahlukeneko kanye neentjhaba ezihlukahlukeneko. Lokhu kufaka hlangana amadorobha-amazwe aseduze nelwandle (ikakhulukazi wesiqhema se -Aja begodu kufaka hlangana abantu be -Yoruba ne -Gbe ) kanye neendawo zezizwe eziphakathi kwelizwe (ezakhiwe babantu be -Bariba, Mahi, Gedevi, kanye ne-Kabye). UmBuso we-Oyo, obekwe khulukhulu ngepumalanga ye-Benin, bekulibutho lezempi esifundeni, ebegade ihlasela begodu ifuna umthelo emibusweni eseduze nelwandle neendaweni zeentjhaba. Isimo satjhuguluka ngeminyaka yekhulu le-17 neye-18 njengombana uMbuso we-Dahomey, owawunabantu abanengi be -Fon, wasungulwa ethafeni le -Abomey begodu wathoma ukuthatha iindawo eziseduze nelwandle. Ngo-1727, iKosi u -Agaja yoMbuso we-Dahomey besele inqobe amadorobha asemaphethelweni we -Allada ne -Whydah . I-Dahomey besele ibe mtheleli we-Oyo Empire, begodu beyiphikisana kodwana azange ihlasele ngqo idorobha elihlangene ne-Oyo le- Porto-Novo . Ukukhula kwe-Dahomey, ukuncintisana kwayo ne-Porto-Novo, kanye nepolotiki yezizwe esifundeni esisenyakatho kwaragela phambili bekwaba sesikhathini samakoloni nasemva kwamakoloni.<ref>https://www.channelafrica.co.za/channelafrica/news/wadagni-secures-commanding-win-in-benin-presidential-election/</ref>
E-Dahomey, abanye abantu abasesebatjha bebafundiswa emasotjeni amadala begodu bafundisa amasiko webutho lombuso bekwaba kulapho sele bakhula ngokwaneleko ukobana bangene ebuthweni.<ref>https://www.dw.com/en/benins-finance-minister-wins-presidential-election-with-94/a-76769500</ref> U-Dahomey wasungula ibutho lamasotja wesifazana eliphezulu elibizwa nge-Ahosi (abafazi benkosi), u-Mino ("omama bethu" nge-Fongbe) nofana "ama-Amazon we-Dahomean". Ukugandelela ukulungiselela ipi nokuphumelela kwenze bona u-Dahomey abe nesiteketiso esithi "Black Sparta", ebantwini abase-Europe nabahloli bekhulu le-19 abafana no-Sir Richard Burton.<ref>https://www.bbc.com/news/articles/ckgwwr1n982o</ref>
==Iinkomba==
{{reflist}}
[[Category:Afrika]]
d8rp1xjozwkak1zp3c5q3q1s50xfip3
I-Nigeria
0
1096
6454
2026-04-15T20:02:12Z
Bobbyshabangu
66
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348777469|Nigeria]]"
6454
wikitext
text/x-wiki
'''I-Nigeria''', [ b ] ngokusemthethweni yi- '''Federal Republic of Nigeria''', yinarha eseTjingalanga ye-Afrika hlangana ne- Sahel ngetlhagwini kanye ne- Gulf of Guinea e- Atlantic Ocean ngesewula. Ihlanganisa indawo 923,769 square kilometres (356,669 mi . Njengombana inabantu abangaphezu kweengidi ezima-236, lilizwe elinabantu abanengi khulu e- [[I-Afrika|Afrika]], begodu lilizwe lesithupha elinabantu abanengi khulu ephasini . I-Nigeria inomngcele we-Niger enyakatho, i-Chad enyakatho-mpumalanga, [[Cameroon|i-Cameroon]] empumalanga, ne [[I-Benin|-Benin]] entshonalanga . I-Nigeria yiriphabliki yombuso ehlanganisa amazwe ama -36 kanye ne- Federal Capital Territory, lapho ikosi yayo, i-Abuja, itholakala khona. Idorobha elikhulu khulu e-Nigeria ngokwenani labantu yi -Lagos, enye yamadorobha amakhulu khulu ephasini begodu mkhulu khulu e-Afrika .
I-Nigeria sele ilikhaya lamasiko amanengi womdabu, imibuso yangaphambi kobukoloni kanye nemibuso kusukela eminyakeni eyikulungwana yesibili BC. Isiko le-Nok, c. 1500 BC, kutshwaya enye yeempucuko zokuthoma ezaziwako esifundeni. ImiBuso yama-Hausa beyihlala enyakatho, noMbuso we -Edo we-Benin eningizimu, uMbuso we -Igbo we-Nri eningizimu-mpumalanga begodu eningizimu-ntshonalanga, uMbuso we-Oyo . Indawo yamanje ye-Nigeria beyihlala amadorobha amanengi. Ekuthomeni kwekhulu leminyaka ye-19 ama-jihad wama-Fula agcina ku- Sokoto Caliphate . Umbuso wesimanjemanje wathoma ngokubusa kwamaBrithani ngekhulu le-19, wathatha ubujamo bawo bamanje ngokuhlanganiswa kwe- Southern Nigeria Protectorate kanye ne- Northern Nigeria Protectorate ngo-1914. AmaBrithani asungula izakhiwo zokuphatha nezomthetho begodu afaka amakhosi wesintu njengendlela yokubusa okungaqondileko . I-Nigeria yaba yifederali ezijameleko ngokusemthethweni mhlana ali-1 kuNobayeni 1960. Yaba nepi yomndeni kusukela ngo-1967 ukuya ku-1970, kwalandela ukulandelana kwamabutho wamasotja kanye noburhulumende abakhethwe ngentando yenengi bekwaba kulapho ithola urhulumende ozinzileko ekhethweni lomongameli we-Nigeria ngo-1999 .
I-Nigeria yizwe elinamazwe amanengi elihlala iintjhaba ezingaphezu kwama-250 ezikhuluma amalimi ahlukileko ama-500, zoke zifana namasiko ahlukahlukeneko. Amaqembu amathathu amakhulu weentjhaba ngama- Hausa enyakatho, ama-Yoruba entshonalanga, kanye nama-Igbo empumalanga, ndawonye akha ngaphezu kwama-60% wabantu boke. Ilimi elisemthethweni sisiNgisi, esikhethelwe ukusiza ukubumbana kwelimi ezingeni lezwe. Umthethosisekelo we-Nigeria uqinisekisa ''itjhaphuluko'' yekolo, begodu likhaya labantu abanengi bamaSulumane namaKrestu ephasini. I-Nigeria ihlukaniswe phakathi kwamaSulumane, ahlala khulu engcenyeni yetlhagwini yenarha, namaKrestu, ahlala khulu ngeSewula; iinkolo zendabuko, ezifana nalezo ezivela eentjhabeni zama -Igbo nama -Yoruba, zimbalwa.
I-Nigeria linamandla esifundeni se-Afrika begodu liphakathi nendawo eendabeni zamazwe ngamazwe. Umnotho we-Nigeria ngowesine ngobukhulu e-Afrika, ngowesi-52 ngobukhulu ephasini nge -GDP encani, begodu ngowesi-19 ngobukhulu nge -PPP . I-Nigeria ivamise ukubizwa ngokuthi yi-Giant of Africa ngezakhamuzi zayo ngebanga labantu abanengi nomnotho wayo, begodu ithathwa njengemakethe ekhulako yiBhanga lePhasi . I-Nigeria lilunga elisungula i- African Union begodu lilunga leenhlangano ezinengi zamazwe ngamazwe, okufaka hlangana i -United Nations, i- Commonwealth of Nations, i-NAM, i- Economic Community of West African States, i-Organization of Islamic Cooperation kanye ne -OPEC . Ingenye yama- Next Eleven economies, begodu lilunga, kanye ne [[I-Mexico|-Mexico]], Indonesia, ne [[Türkiye|-Turkey]], yesiqhema se-MINT.
== I-Etymology ==
Ibizo elithi ''[[wiktionary:Nigeria|Nigeria]]'' lisuselwa emlanjeni i-Niger ogeleza enarheni le. Ibizo leli laqanjwa mhlazi-8 kuTjhirhweni 1897, yintatheli ye-Britain u-Flora Shaw . IRiphabhliki ye-Niger engumakhelwana ithatha ibizo layo emlanjeni ofanako. Umsuka webizo elithi ''Niger'', ekuthomeni ebegade asebenza eendaweni eziphakathi nendawo zomlambo i-Niger, awuqiniseki. Igama leli kungenzeka litjhugululwe ibizo le -Tuareg elithi ''egerew <u>n-iger</u> ewen'' ("umlambo wemifula") ebegade lisetjenziswa babantu abahlala phakathi komlambo ozungeze i-Timbuktu ngaphambi kobukholoni be-Europe bekhulu le-19. Ngaphambi kobana uFlora Shaw aphakamise ibizo elithi ''Nigeria'', amanye amagama ahlongozwako afaka hlangana ''i-Royal Niger Company Territories'', ''i-Central Sudan'', ''i-Niger Empire'', ''i-Niger Sudan'', kanye ne ''-Hausa Territories'' .
Ukumbiwa kwedamu le-Kainji kutjengise ukusebenza kwensimbi ngekhulu lesibili BC. Ukutjhuguluka ukusuka esikhathini se-Neolithic ukuya esikhathini se -Iron Age kwenziwa ngaphandle kokukhiqizwa kwethusi okuphakathi. Abanye baphakamise bona ithekhnoloji ithuthele entshonalanga ukusuka e- Nile Valley . Kodwana i -Iron Age esigodini se-Niger River kanye nendawo yamahlathi kubonakala kwangaphambi kokungeniswa kwensimbi e-savanna ephezulu ngeminyaka engaphezu kwama-800, begodu kwandulela kwayo e-Nile Valley. Irhubhululo lakamuva litjengisa bona ukukhiqizwa kwensimbi kwenziwa ngokuzijamela e [[I-Afrika|-Afrika]] .
Impucuko ye-Nok yathuthuka hlangana nomnyaka ka-1500 BC ukuya ku-200 AD.[1] Yakhiqiza iinthombe ezifana ne-terracotta ezingezinye zeenthombe zokuthoma ezaziwako e-Afrika[2][3][4][5][6] begodu yancibilikisa insimbi ngabo-550 BC begodu mhlamunye emakhulwini weminyaka ambalwa ngaphambilini.[7][8][9] Ubufakazi bokuncibilika kwensimbi nabo buvunyelwe eendaweni ze-Nsukka eningizimu-mpumalanga ye-Nigeria: kusukela ngo-2000 BC endaweni ye-Lejja[10] kanye no-750 BC endaweni ye-Opi.
duraj99cep3rtpinkurmvdf07rr8jnw
6455
6454
2026-04-15T20:02:38Z
Bobbyshabangu
66
6455
wikitext
text/x-wiki
'''I-Nigeria''', ngokusemthethweni yi- '''Federal Republic of Nigeria''', yinarha eseTjingalanga ye-Afrika hlangana ne- Sahel ngetlhagwini kanye ne- Gulf of Guinea e- Atlantic Ocean ngesewula. Ihlanganisa indawo 923,769 square kilometres (356,669 mi . Njengombana inabantu abangaphezu kweengidi ezima-236, lilizwe elinabantu abanengi khulu e- [[I-Afrika|Afrika]], begodu lilizwe lesithupha elinabantu abanengi khulu ephasini . I-Nigeria inomngcele we-Niger enyakatho, i-Chad enyakatho-mpumalanga, [[Cameroon|i-Cameroon]] empumalanga, ne [[I-Benin|-Benin]] entshonalanga . I-Nigeria yiriphabliki yombuso ehlanganisa amazwe ama -36 kanye ne- Federal Capital Territory, lapho ikosi yayo, i-Abuja, itholakala khona. Idorobha elikhulu khulu e-Nigeria ngokwenani labantu yi -Lagos, enye yamadorobha amakhulu khulu ephasini begodu mkhulu khulu e-Afrika .
I-Nigeria sele ilikhaya lamasiko amanengi womdabu, imibuso yangaphambi kobukoloni kanye nemibuso kusukela eminyakeni eyikulungwana yesibili BC. Isiko le-Nok, c. 1500 BC, kutshwaya enye yeempucuko zokuthoma ezaziwako esifundeni. ImiBuso yama-Hausa beyihlala enyakatho, noMbuso we -Edo we-Benin eningizimu, uMbuso we -Igbo we-Nri eningizimu-mpumalanga begodu eningizimu-ntshonalanga, uMbuso we-Oyo . Indawo yamanje ye-Nigeria beyihlala amadorobha amanengi. Ekuthomeni kwekhulu leminyaka ye-19 ama-jihad wama-Fula agcina ku- Sokoto Caliphate . Umbuso wesimanjemanje wathoma ngokubusa kwamaBrithani ngekhulu le-19, wathatha ubujamo bawo bamanje ngokuhlanganiswa kwe- Southern Nigeria Protectorate kanye ne- Northern Nigeria Protectorate ngo-1914. AmaBrithani asungula izakhiwo zokuphatha nezomthetho begodu afaka amakhosi wesintu njengendlela yokubusa okungaqondileko . I-Nigeria yaba yifederali ezijameleko ngokusemthethweni mhlana ali-1 kuNobayeni 1960. Yaba nepi yomndeni kusukela ngo-1967 ukuya ku-1970, kwalandela ukulandelana kwamabutho wamasotja kanye noburhulumende abakhethwe ngentando yenengi bekwaba kulapho ithola urhulumende ozinzileko ekhethweni lomongameli we-Nigeria ngo-1999 .
I-Nigeria yizwe elinamazwe amanengi elihlala iintjhaba ezingaphezu kwama-250 ezikhuluma amalimi ahlukileko ama-500, zoke zifana namasiko ahlukahlukeneko. Amaqembu amathathu amakhulu weentjhaba ngama- Hausa enyakatho, ama-Yoruba entshonalanga, kanye nama-Igbo empumalanga, ndawonye akha ngaphezu kwama-60% wabantu boke. Ilimi elisemthethweni sisiNgisi, esikhethelwe ukusiza ukubumbana kwelimi ezingeni lezwe. Umthethosisekelo we-Nigeria uqinisekisa ''itjhaphuluko'' yekolo, begodu likhaya labantu abanengi bamaSulumane namaKrestu ephasini. I-Nigeria ihlukaniswe phakathi kwamaSulumane, ahlala khulu engcenyeni yetlhagwini yenarha, namaKrestu, ahlala khulu ngeSewula; iinkolo zendabuko, ezifana nalezo ezivela eentjhabeni zama -Igbo nama -Yoruba, zimbalwa.
I-Nigeria linamandla esifundeni se-Afrika begodu liphakathi nendawo eendabeni zamazwe ngamazwe. Umnotho we-Nigeria ngowesine ngobukhulu e-Afrika, ngowesi-52 ngobukhulu ephasini nge -GDP encani, begodu ngowesi-19 ngobukhulu nge -PPP . I-Nigeria ivamise ukubizwa ngokuthi yi-Giant of Africa ngezakhamuzi zayo ngebanga labantu abanengi nomnotho wayo, begodu ithathwa njengemakethe ekhulako yiBhanga lePhasi . I-Nigeria lilunga elisungula i- African Union begodu lilunga leenhlangano ezinengi zamazwe ngamazwe, okufaka hlangana i -United Nations, i- Commonwealth of Nations, i-NAM, i- Economic Community of West African States, i-Organization of Islamic Cooperation kanye ne -OPEC . Ingenye yama- Next Eleven economies, begodu lilunga, kanye ne [[I-Mexico|-Mexico]], Indonesia, ne [[Türkiye|-Turkey]], yesiqhema se-MINT.
== I-Etymology ==
Ibizo elithi ''[[wiktionary:Nigeria|Nigeria]]'' lisuselwa emlanjeni i-Niger ogeleza enarheni le. Ibizo leli laqanjwa mhlazi-8 kuTjhirhweni 1897, yintatheli ye-Britain u-Flora Shaw . IRiphabhliki ye-Niger engumakhelwana ithatha ibizo layo emlanjeni ofanako. Umsuka webizo elithi ''Niger'', ekuthomeni ebegade asebenza eendaweni eziphakathi nendawo zomlambo i-Niger, awuqiniseki. Igama leli kungenzeka litjhugululwe ibizo le -Tuareg elithi ''egerew <u>n-iger</u> ewen'' ("umlambo wemifula") ebegade lisetjenziswa babantu abahlala phakathi komlambo ozungeze i-Timbuktu ngaphambi kobukholoni be-Europe bekhulu le-19. Ngaphambi kobana uFlora Shaw aphakamise ibizo elithi ''Nigeria'', amanye amagama ahlongozwako afaka hlangana ''i-Royal Niger Company Territories'', ''i-Central Sudan'', ''i-Niger Empire'', ''i-Niger Sudan'', kanye ne ''-Hausa Territories'' .
Ukumbiwa kwedamu le-Kainji kutjengise ukusebenza kwensimbi ngekhulu lesibili BC. Ukutjhuguluka ukusuka esikhathini se-Neolithic ukuya esikhathini se -Iron Age kwenziwa ngaphandle kokukhiqizwa kwethusi okuphakathi. Abanye baphakamise bona ithekhnoloji ithuthele entshonalanga ukusuka e- Nile Valley . Kodwana i -Iron Age esigodini se-Niger River kanye nendawo yamahlathi kubonakala kwangaphambi kokungeniswa kwensimbi e-savanna ephezulu ngeminyaka engaphezu kwama-800, begodu kwandulela kwayo e-Nile Valley. Irhubhululo lakamuva litjengisa bona ukukhiqizwa kwensimbi kwenziwa ngokuzijamela e [[I-Afrika|-Afrika]] .
Impucuko ye-Nok yathuthuka hlangana nomnyaka ka-1500 BC ukuya ku-200 AD.[1] Yakhiqiza iinthombe ezifana ne-terracotta ezingezinye zeenthombe zokuthoma ezaziwako e-Afrika[2][3][4][5][6] begodu yancibilikisa insimbi ngabo-550 BC begodu mhlamunye emakhulwini weminyaka ambalwa ngaphambilini.[7][8][9] Ubufakazi bokuncibilika kwensimbi nabo buvunyelwe eendaweni ze-Nsukka eningizimu-mpumalanga ye-Nigeria: kusukela ngo-2000 BC endaweni ye-Lejja[10] kanye no-750 BC endaweni ye-Opi.
mbxnk0wyfdyre2jk5zycy8iryezfnos
6456
6455
2026-04-15T20:03:00Z
Bobbyshabangu
66
6456
wikitext
text/x-wiki
'''I-Nigeria''', ngokusemthethweni yi- '''Federal Republic of Nigeria''', yinarha eseTjingalanga ye-Afrika hlangana ne- Sahel ngetlhagwini kanye ne- Gulf of Guinea e- Atlantic Ocean ngesewula. Ihlanganisa indawo 923,769 square kilometres (356,669 mi . Njengombana inabantu abangaphezu kweengidi ezima-236, lilizwe elinabantu abanengi khulu e- [[I-Afrika|Afrika]], begodu lilizwe lesithupha elinabantu abanengi khulu ephasini . I-Nigeria inomngcele we-[[Niger]] enyakatho, i-Chad enyakatho-mpumalanga, [[Cameroon|i-Cameroon]] empumalanga, ne [[I-Benin|-Benin]] entshonalanga . I-Nigeria yiriphabliki yombuso ehlanganisa amazwe ama -36 kanye ne- Federal Capital Territory, lapho ikosi yayo, i-Abuja, itholakala khona. Idorobha elikhulu khulu e-Nigeria ngokwenani labantu yi -Lagos, enye yamadorobha amakhulu khulu ephasini begodu mkhulu khulu e-Afrika .
I-Nigeria sele ilikhaya lamasiko amanengi womdabu, imibuso yangaphambi kobukoloni kanye nemibuso kusukela eminyakeni eyikulungwana yesibili BC. Isiko le-Nok, c. 1500 BC, kutshwaya enye yeempucuko zokuthoma ezaziwako esifundeni. ImiBuso yama-Hausa beyihlala enyakatho, noMbuso we -Edo we-Benin eningizimu, uMbuso we -Igbo we-Nri eningizimu-mpumalanga begodu eningizimu-ntshonalanga, uMbuso we-Oyo . Indawo yamanje ye-Nigeria beyihlala amadorobha amanengi. Ekuthomeni kwekhulu leminyaka ye-19 ama-jihad wama-Fula agcina ku- Sokoto Caliphate . Umbuso wesimanjemanje wathoma ngokubusa kwamaBrithani ngekhulu le-19, wathatha ubujamo bawo bamanje ngokuhlanganiswa kwe- Southern Nigeria Protectorate kanye ne- Northern Nigeria Protectorate ngo-1914. AmaBrithani asungula izakhiwo zokuphatha nezomthetho begodu afaka amakhosi wesintu njengendlela yokubusa okungaqondileko . I-Nigeria yaba yifederali ezijameleko ngokusemthethweni mhlana ali-1 kuNobayeni 1960. Yaba nepi yomndeni kusukela ngo-1967 ukuya ku-1970, kwalandela ukulandelana kwamabutho wamasotja kanye noburhulumende abakhethwe ngentando yenengi bekwaba kulapho ithola urhulumende ozinzileko ekhethweni lomongameli we-Nigeria ngo-1999 .
I-Nigeria yizwe elinamazwe amanengi elihlala iintjhaba ezingaphezu kwama-250 ezikhuluma amalimi ahlukileko ama-500, zoke zifana namasiko ahlukahlukeneko. Amaqembu amathathu amakhulu weentjhaba ngama- Hausa enyakatho, ama-Yoruba entshonalanga, kanye nama-Igbo empumalanga, ndawonye akha ngaphezu kwama-60% wabantu boke. Ilimi elisemthethweni sisiNgisi, esikhethelwe ukusiza ukubumbana kwelimi ezingeni lezwe. Umthethosisekelo we-Nigeria uqinisekisa ''itjhaphuluko'' yekolo, begodu likhaya labantu abanengi bamaSulumane namaKrestu ephasini. I-Nigeria ihlukaniswe phakathi kwamaSulumane, ahlala khulu engcenyeni yetlhagwini yenarha, namaKrestu, ahlala khulu ngeSewula; iinkolo zendabuko, ezifana nalezo ezivela eentjhabeni zama -Igbo nama -Yoruba, zimbalwa.
I-Nigeria linamandla esifundeni se-Afrika begodu liphakathi nendawo eendabeni zamazwe ngamazwe. Umnotho we-Nigeria ngowesine ngobukhulu e-Afrika, ngowesi-52 ngobukhulu ephasini nge -GDP encani, begodu ngowesi-19 ngobukhulu nge -PPP . I-Nigeria ivamise ukubizwa ngokuthi yi-Giant of Africa ngezakhamuzi zayo ngebanga labantu abanengi nomnotho wayo, begodu ithathwa njengemakethe ekhulako yiBhanga lePhasi . I-Nigeria lilunga elisungula i- African Union begodu lilunga leenhlangano ezinengi zamazwe ngamazwe, okufaka hlangana i -United Nations, i- Commonwealth of Nations, i-NAM, i- Economic Community of West African States, i-Organization of Islamic Cooperation kanye ne -OPEC . Ingenye yama- Next Eleven economies, begodu lilunga, kanye ne [[I-Mexico|-Mexico]], Indonesia, ne [[Türkiye|-Turkey]], yesiqhema se-MINT.
== I-Etymology ==
Ibizo elithi ''[[wiktionary:Nigeria|Nigeria]]'' lisuselwa emlanjeni i-Niger ogeleza enarheni le. Ibizo leli laqanjwa mhlazi-8 kuTjhirhweni 1897, yintatheli ye-Britain u-Flora Shaw . IRiphabhliki ye-Niger engumakhelwana ithatha ibizo layo emlanjeni ofanako. Umsuka webizo elithi ''Niger'', ekuthomeni ebegade asebenza eendaweni eziphakathi nendawo zomlambo i-Niger, awuqiniseki. Igama leli kungenzeka litjhugululwe ibizo le -Tuareg elithi ''egerew <u>n-iger</u> ewen'' ("umlambo wemifula") ebegade lisetjenziswa babantu abahlala phakathi komlambo ozungeze i-Timbuktu ngaphambi kobukholoni be-Europe bekhulu le-19. Ngaphambi kobana uFlora Shaw aphakamise ibizo elithi ''Nigeria'', amanye amagama ahlongozwako afaka hlangana ''i-Royal Niger Company Territories'', ''i-Central Sudan'', ''i-Niger Empire'', ''i-Niger Sudan'', kanye ne ''-Hausa Territories'' .
Ukumbiwa kwedamu le-Kainji kutjengise ukusebenza kwensimbi ngekhulu lesibili BC. Ukutjhuguluka ukusuka esikhathini se-Neolithic ukuya esikhathini se -Iron Age kwenziwa ngaphandle kokukhiqizwa kwethusi okuphakathi. Abanye baphakamise bona ithekhnoloji ithuthele entshonalanga ukusuka e- Nile Valley . Kodwana i -Iron Age esigodini se-Niger River kanye nendawo yamahlathi kubonakala kwangaphambi kokungeniswa kwensimbi e-savanna ephezulu ngeminyaka engaphezu kwama-800, begodu kwandulela kwayo e-Nile Valley. Irhubhululo lakamuva litjengisa bona ukukhiqizwa kwensimbi kwenziwa ngokuzijamela e [[I-Afrika|-Afrika]] .
Impucuko ye-Nok yathuthuka hlangana nomnyaka ka-1500 BC ukuya ku-200 AD.[1] Yakhiqiza iinthombe ezifana ne-terracotta ezingezinye zeenthombe zokuthoma ezaziwako e-Afrika[2][3][4][5][6] begodu yancibilikisa insimbi ngabo-550 BC begodu mhlamunye emakhulwini weminyaka ambalwa ngaphambilini.[7][8][9] Ubufakazi bokuncibilika kwensimbi nabo buvunyelwe eendaweni ze-Nsukka eningizimu-mpumalanga ye-Nigeria: kusukela ngo-2000 BC endaweni ye-Lejja[10] kanye no-750 BC endaweni ye-Opi.
e2617g5tz9giqwpqn3oijdu2k46x74o
6457
6456
2026-04-15T20:05:16Z
Bobbyshabangu
66
6457
wikitext
text/x-wiki
'''I-Nigeria''', ngokusemthethweni yi- '''Federal Republic of Nigeria''', yinarha eseTjingalanga ye-Afrika hlangana ne- Sahel ngetlhagwini kanye ne- Gulf of Guinea e- Atlantic Ocean ngesewula. Ihlanganisa indawo 923,769 square kilometres (356,669 mi . Njengombana inabantu abangaphezu kweengidi ezima-236, lilizwe elinabantu abanengi khulu e- [[I-Afrika|Afrika]], begodu lilizwe lesithupha elinabantu abanengi khulu ephasini . I-Nigeria inomngcele we-[[Niger]] enyakatho, i-Chad enyakatho-mpumalanga, [[Cameroon|i-Cameroon]] empumalanga, ne [[I-Benin|-Benin]] entshonalanga . I-Nigeria yiriphabliki yombuso ehlanganisa amazwe ama -36 kanye ne- Federal Capital Territory, lapho ikosi yayo, i-Abuja, itholakala khona. Idorobha elikhulu khulu e-Nigeria ngokwenani labantu yi -Lagos, enye yamadorobha amakhulu khulu ephasini begodu mkhulu khulu e-Afrika. <ref>https://books.google.co.za/books?hl=en&lr=&id=XygZjbNRap0C&oi=fnd&pg=PA1892&dq=Nigeria&ots=EWGNqPi2PK&sig=whAWx-R5npGHZDYw6OX0OP6F5jQ&redir_esc=y#v=onepage&q=Nigeria&f=false</ref>
I-Nigeria sele ilikhaya lamasiko amanengi womdabu, imibuso yangaphambi kobukoloni kanye nemibuso kusukela eminyakeni eyikulungwana yesibili BC. Isiko le-Nok, c. 1500 BC, kutshwaya enye yeempucuko zokuthoma ezaziwako esifundeni. ImiBuso yama-Hausa beyihlala enyakatho, noMbuso we -Edo we-Benin eningizimu, uMbuso we -Igbo we-Nri eningizimu-mpumalanga begodu eningizimu-ntshonalanga, uMbuso we-Oyo . Indawo yamanje ye-Nigeria beyihlala amadorobha amanengi. Ekuthomeni kwekhulu leminyaka ye-19 ama-jihad wama-Fula agcina ku- Sokoto Caliphate . Umbuso wesimanjemanje wathoma ngokubusa kwamaBrithani ngekhulu le-19, wathatha ubujamo bawo bamanje ngokuhlanganiswa kwe- Southern Nigeria Protectorate kanye ne- Northern Nigeria Protectorate ngo-1914. AmaBrithani asungula izakhiwo zokuphatha nezomthetho begodu afaka amakhosi wesintu njengendlela yokubusa okungaqondileko . I-Nigeria yaba yifederali ezijameleko ngokusemthethweni mhlana ali-1 kuNobayeni 1960. Yaba nepi yomndeni kusukela ngo-1967 ukuya ku-1970, kwalandela ukulandelana kwamabutho wamasotja kanye noburhulumende abakhethwe ngentando yenengi bekwaba kulapho ithola urhulumende ozinzileko ekhethweni lomongameli we-Nigeria ngo-1999. <ref>https://api.taylorfrancis.com/content/books/mono/download?identifierName=doi&identifierValue=10.4324/9781003363088&type=googlepdf</ref>
I-Nigeria yizwe elinamazwe amanengi elihlala iintjhaba ezingaphezu kwama-250 ezikhuluma amalimi ahlukileko ama-500, zoke zifana namasiko ahlukahlukeneko. Amaqembu amathathu amakhulu weentjhaba ngama- Hausa enyakatho, ama-Yoruba entshonalanga, kanye nama-Igbo empumalanga, ndawonye akha ngaphezu kwama-60% wabantu boke. Ilimi elisemthethweni sisiNgisi, esikhethelwe ukusiza ukubumbana kwelimi ezingeni lezwe. Umthethosisekelo we-Nigeria uqinisekisa ''itjhaphuluko'' yekolo, begodu likhaya labantu abanengi bamaSulumane namaKrestu ephasini. I-Nigeria ihlukaniswe phakathi kwamaSulumane, ahlala khulu engcenyeni yetlhagwini yenarha, namaKrestu, ahlala khulu ngeSewula; iinkolo zendabuko, ezifana nalezo ezivela eentjhabeni zama -Igbo nama -Yoruba, zimbalwa.<ref>https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=AA8ut32-If8C&oi=fnd&pg=PP11&dq=Nigeria&ots=zU5deGQ32N&sig=aBbi_VWN08WkB_-io47w5xzLra4</ref>
I-Nigeria linamandla esifundeni se-Afrika begodu liphakathi nendawo eendabeni zamazwe ngamazwe. Umnotho we-Nigeria ngowesine ngobukhulu e-Afrika, ngowesi-52 ngobukhulu ephasini nge -GDP encani, begodu ngowesi-19 ngobukhulu nge -PPP . I-Nigeria ivamise ukubizwa ngokuthi yi-Giant of Africa ngezakhamuzi zayo ngebanga labantu abanengi nomnotho wayo, begodu ithathwa njengemakethe ekhulako yiBhanga lePhasi . I-Nigeria lilunga elisungula i- African Union begodu lilunga leenhlangano ezinengi zamazwe ngamazwe, okufaka hlangana i -United Nations, i- Commonwealth of Nations, i-NAM, i- Economic Community of West African States, i-Organization of Islamic Cooperation kanye ne -OPEC . Ingenye yama- Next Eleven economies, begodu lilunga, kanye ne [[I-Mexico|-Mexico]], Indonesia, ne [[Türkiye|-Turkey]], yesiqhema se-MINT.
== I-Etymology ==
Ibizo elithi ''[[wiktionary:Nigeria|Nigeria]]'' lisuselwa emlanjeni i-Niger ogeleza enarheni le. Ibizo leli laqanjwa mhlazi-8 kuTjhirhweni 1897, yintatheli ye-Britain u-Flora Shaw . IRiphabhliki ye-Niger engumakhelwana ithatha ibizo layo emlanjeni ofanako. Umsuka webizo elithi ''Niger'', ekuthomeni ebegade asebenza eendaweni eziphakathi nendawo zomlambo i-Niger, awuqiniseki. Igama leli kungenzeka litjhugululwe ibizo le -Tuareg elithi ''egerew <u>n-iger</u> ewen'' ("umlambo wemifula") ebegade lisetjenziswa babantu abahlala phakathi komlambo ozungeze i-Timbuktu ngaphambi kobukholoni be-Europe bekhulu le-19. Ngaphambi kobana uFlora Shaw aphakamise ibizo elithi ''Nigeria'', amanye amagama ahlongozwako afaka hlangana ''i-Royal Niger Company Territories'', ''i-Central Sudan'', ''i-Niger Empire'', ''i-Niger Sudan'', kanye ne ''-Hausa Territories'' .<ref>https://academicjournals.org/article/article1380534762_Lawal%20and%20Oluwatoyin.pdf</ref>
Ukumbiwa kwedamu le-Kainji kutjengise ukusebenza kwensimbi ngekhulu lesibili BC. Ukutjhuguluka ukusuka esikhathini se-Neolithic ukuya esikhathini se -Iron Age kwenziwa ngaphandle kokukhiqizwa kwethusi okuphakathi. Abanye baphakamise bona ithekhnoloji ithuthele entshonalanga ukusuka e- Nile Valley . Kodwana i -Iron Age esigodini se-Niger River kanye nendawo yamahlathi kubonakala kwangaphambi kokungeniswa kwensimbi e-savanna ephezulu ngeminyaka engaphezu kwama-800, begodu kwandulela kwayo e-Nile Valley. Irhubhululo lakamuva litjengisa bona ukukhiqizwa kwensimbi kwenziwa ngokuzijamela e [[I-Afrika|-Afrika]] .
Impucuko ye-Nok yathuthuka hlangana nomnyaka ka-1500 BC ukuya ku-200 AD.[1] Yakhiqiza iinthombe ezifana ne-terracotta ezingezinye zeenthombe zokuthoma ezaziwako e-Afrika[2][3][4][5][6] begodu yancibilikisa insimbi ngabo-550 BC begodu mhlamunye emakhulwini weminyaka ambalwa ngaphambilini.[7][8][9] Ubufakazi bokuncibilika kwensimbi nabo buvunyelwe eendaweni ze-Nsukka eningizimu-mpumalanga ye-Nigeria: kusukela ngo-2000 BC endaweni ye-Lejja[10] kanye no-750 BC endaweni ye-Opi.
9av90g4nkigql1s6lxho1el4vskkq2t
6458
6457
2026-04-15T20:09:52Z
Bobbyshabangu
66
6458
wikitext
text/x-wiki
'''I-Nigeria''', ngokusemthethweni yi- '''Federal Republic of Nigeria''', yinarha eseTjingalanga ye-Afrika hlangana ne- Sahel ngetlhagwini kanye ne- Gulf of Guinea e- Atlantic Ocean ngesewula. Ihlanganisa indawo 923,769 square kilometres (356,669 mi . Njengombana inabantu abangaphezu kweengidi ezima-236, lilizwe elinabantu abanengi khulu e- [[I-Afrika|Afrika]], begodu lilizwe lesithupha elinabantu abanengi khulu ephasini . I-Nigeria inomngcele we-[[Niger]] enyakatho, i-Chad enyakatho-mpumalanga, [[Cameroon|i-Cameroon]] empumalanga, ne [[I-Benin|-Benin]] entshonalanga . I-Nigeria yiriphabliki yombuso ehlanganisa amazwe ama -36 kanye ne- Federal Capital Territory, lapho ikosi yayo, i-Abuja, itholakala khona. Idorobha elikhulu khulu e-Nigeria ngokwenani labantu yi -Lagos, enye yamadorobha amakhulu khulu ephasini begodu mkhulu khulu e-Afrika. <ref>https://books.google.co.za/books?hl=en&lr=&id=XygZjbNRap0C&oi=fnd&pg=PA1892&dq=Nigeria&ots=EWGNqPi2PK&sig=whAWx-R5npGHZDYw6OX0OP6F5jQ&redir_esc=y#v=onepage&q=Nigeria&f=false</ref>
I-Nigeria sele ilikhaya lamasiko amanengi womdabu, imibuso yangaphambi kobukoloni kanye nemibuso kusukela eminyakeni eyikulungwana yesibili BC. Isiko le-Nok, c. 1500 BC, kutshwaya enye yeempucuko zokuthoma ezaziwako esifundeni. ImiBuso yama-Hausa beyihlala enyakatho, noMbuso we -Edo we-Benin eningizimu, uMbuso we -Igbo we-Nri eningizimu-mpumalanga begodu eningizimu-ntshonalanga, uMbuso we-Oyo . Indawo yamanje ye-Nigeria beyihlala amadorobha amanengi. Ekuthomeni kwekhulu leminyaka ye-19 ama-jihad wama-Fula agcina ku- Sokoto Caliphate . Umbuso wesimanjemanje wathoma ngokubusa kwamaBrithani ngekhulu le-19, wathatha ubujamo bawo bamanje ngokuhlanganiswa kwe- Southern Nigeria Protectorate kanye ne- Northern Nigeria Protectorate ngo-1914. AmaBrithani asungula izakhiwo zokuphatha nezomthetho begodu afaka amakhosi wesintu njengendlela yokubusa okungaqondileko . I-Nigeria yaba yifederali ezijameleko ngokusemthethweni mhlana ali-1 kuNobayeni 1960. Yaba nepi yomndeni kusukela ngo-1967 ukuya ku-1970, kwalandela ukulandelana kwamabutho wamasotja kanye noburhulumende abakhethwe ngentando yenengi bekwaba kulapho ithola urhulumende ozinzileko ekhethweni lomongameli we-Nigeria ngo-1999. <ref>https://api.taylorfrancis.com/content/books/mono/download?identifierName=doi&identifierValue=10.4324/9781003363088&type=googlepdf</ref>
I-Nigeria yizwe elinamazwe amanengi elihlala iintjhaba ezingaphezu kwama-250 ezikhuluma amalimi ahlukileko ama-500, zoke zifana namasiko ahlukahlukeneko. Amaqembu amathathu amakhulu weentjhaba ngama- Hausa enyakatho, ama-Yoruba entshonalanga, kanye nama-Igbo empumalanga, ndawonye akha ngaphezu kwama-60% wabantu boke. Ilimi elisemthethweni sisiNgisi, esikhethelwe ukusiza ukubumbana kwelimi ezingeni lezwe. Umthethosisekelo we-Nigeria uqinisekisa ''itjhaphuluko'' yekolo, begodu likhaya labantu abanengi bamaSulumane namaKrestu ephasini. I-Nigeria ihlukaniswe phakathi kwamaSulumane, ahlala khulu engcenyeni yetlhagwini yenarha, namaKrestu, ahlala khulu ngeSewula; iinkolo zendabuko, ezifana nalezo ezivela eentjhabeni zama -Igbo nama -Yoruba, zimbalwa.<ref>https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=AA8ut32-If8C&oi=fnd&pg=PP11&dq=Nigeria&ots=zU5deGQ32N&sig=aBbi_VWN08WkB_-io47w5xzLra4</ref>
I-Nigeria linamandla esifundeni se-Afrika begodu liphakathi nendawo eendabeni zamazwe ngamazwe. Umnotho we-Nigeria ngowesine ngobukhulu e-Afrika, ngowesi-52 ngobukhulu ephasini nge -GDP encani, begodu ngowesi-19 ngobukhulu nge -PPP . I-Nigeria ivamise ukubizwa ngokuthi yi-Giant of Africa ngezakhamuzi zayo ngebanga labantu abanengi nomnotho wayo, begodu ithathwa njengemakethe ekhulako yiBhanga lePhasi . I-Nigeria lilunga elisungula i- African Union begodu lilunga leenhlangano ezinengi zamazwe ngamazwe, okufaka hlangana i -United Nations, i- Commonwealth of Nations, i-NAM, i- Economic Community of West African States, i-Organization of Islamic Cooperation kanye ne -OPEC . Ingenye yama- Next Eleven economies, begodu lilunga, kanye ne [[I-Mexico|-Mexico]], Indonesia, ne [[Türkiye|-Turkey]], yesiqhema se-MINT.
== I-Etymology ==
Ibizo elithi ''[[wiktionary:Nigeria|Nigeria]]'' lisuselwa emlanjeni i-Niger ogeleza enarheni le. Ibizo leli laqanjwa mhlazi-8 kuTjhirhweni 1897, yintatheli ye-Britain u-Flora Shaw . IRiphabhliki ye-Niger engumakhelwana ithatha ibizo layo emlanjeni ofanako. Umsuka webizo elithi ''Niger'', ekuthomeni ebegade asebenza eendaweni eziphakathi nendawo zomlambo i-Niger, awuqiniseki. Igama leli kungenzeka litjhugululwe ibizo le -Tuareg elithi ''egerew <u>n-iger</u> ewen'' ("umlambo wemifula") ebegade lisetjenziswa babantu abahlala phakathi komlambo ozungeze i-Timbuktu ngaphambi kobukholoni be-Europe bekhulu le-19. Ngaphambi kobana uFlora Shaw aphakamise ibizo elithi ''Nigeria'', amanye amagama ahlongozwako afaka hlangana ''i-Royal Niger Company Territories'', ''i-Central Sudan'', ''i-Niger Empire'', ''i-Niger Sudan'', kanye ne ''-Hausa Territories'' .<ref>https://academicjournals.org/article/article1380534762_Lawal%20and%20Oluwatoyin.pdf</ref>
Ukumbiwa kwedamu le-Kainji kutjengise ukusebenza kwensimbi ngekhulu lesibili BC. Ukutjhuguluka ukusuka esikhathini se-Neolithic ukuya esikhathini se -Iron Age kwenziwa ngaphandle kokukhiqizwa kwethusi okuphakathi. Abanye baphakamise bona ithekhnoloji ithuthele entshonalanga ukusuka e- Nile Valley . Kodwana i -Iron Age esigodini se-Niger River kanye nendawo yamahlathi kubonakala kwangaphambi kokungeniswa kwensimbi e-savanna ephezulu ngeminyaka engaphezu kwama-800, begodu kwandulela kwayo e-Nile Valley. Irhubhululo lakamuva litjengisa bona ukukhiqizwa kwensimbi kwenziwa ngokuzijamela e [[I-Afrika|-Afrika]] .
Impucuko ye-Nok yathuthuka hlangana nomnyaka ka-1500 BC ukuya ku-200 AD.[1] Yakhiqiza iinthombe ezifana ne-terracotta ezingezinye zeenthombe zokuthoma ezaziwako e-Afrika[2][3][4][5][6] begodu yancibilikisa insimbi ngabo-550 BC begodu mhlamunye emakhulwini weminyaka ambalwa ngaphambilini.[7][8][9] Ubufakazi bokuncibilika kwensimbi nabo buvunyelwe eendaweni ze-Nsukka eningizimu-mpumalanga ye-Nigeria: kusukela ngo-2000 BC endaweni ye-Lejja[10] kanye no-750 BC endaweni ye-Opi.
== Iinkomba ==
is93fzni5d0qastbt11hhiq6rr5oerx
6459
6458
2026-04-15T20:10:25Z
Bobbyshabangu
66
6459
wikitext
text/x-wiki
'''I-Nigeria''', ngokusemthethweni yi- '''Federal Republic of Nigeria''', yinarha eseTjingalanga ye-Afrika hlangana ne- Sahel ngetlhagwini kanye ne- Gulf of Guinea e- Atlantic Ocean ngesewula. Ihlanganisa indawo 923,769 square kilometres (356,669 mi . Njengombana inabantu abangaphezu kweengidi ezima-236, lilizwe elinabantu abanengi khulu e- [[I-Afrika|Afrika]], begodu lilizwe lesithupha elinabantu abanengi khulu ephasini . I-Nigeria inomngcele we-[[Niger]] enyakatho, i-Chad enyakatho-mpumalanga, [[Cameroon|i-Cameroon]] empumalanga, ne [[I-Benin|-Benin]] entshonalanga . I-Nigeria yiriphabliki yombuso ehlanganisa amazwe ama -36 kanye ne- Federal Capital Territory, lapho ikosi yayo, i-Abuja, itholakala khona. Idorobha elikhulu khulu e-Nigeria ngokwenani labantu yi -Lagos, enye yamadorobha amakhulu khulu ephasini begodu mkhulu khulu e-Afrika. <ref>https://books.google.co.za/books?hl=en&lr=&id=XygZjbNRap0C&oi=fnd&pg=PA1892&dq=Nigeria&ots=EWGNqPi2PK&sig=whAWx-R5npGHZDYw6OX0OP6F5jQ&redir_esc=y#v=onepage&q=Nigeria&f=false</ref>
I-Nigeria sele ilikhaya lamasiko amanengi womdabu, imibuso yangaphambi kobukoloni kanye nemibuso kusukela eminyakeni eyikulungwana yesibili BC. Isiko le-Nok, c. 1500 BC, kutshwaya enye yeempucuko zokuthoma ezaziwako esifundeni. ImiBuso yama-Hausa beyihlala enyakatho, noMbuso we -Edo we-Benin eningizimu, uMbuso we -Igbo we-Nri eningizimu-mpumalanga begodu eningizimu-ntshonalanga, uMbuso we-Oyo . Indawo yamanje ye-Nigeria beyihlala amadorobha amanengi. Ekuthomeni kwekhulu leminyaka ye-19 ama-jihad wama-Fula agcina ku- Sokoto Caliphate . Umbuso wesimanjemanje wathoma ngokubusa kwamaBrithani ngekhulu le-19, wathatha ubujamo bawo bamanje ngokuhlanganiswa kwe- Southern Nigeria Protectorate kanye ne- Northern Nigeria Protectorate ngo-1914. AmaBrithani asungula izakhiwo zokuphatha nezomthetho begodu afaka amakhosi wesintu njengendlela yokubusa okungaqondileko . I-Nigeria yaba yifederali ezijameleko ngokusemthethweni mhlana ali-1 kuNobayeni 1960. Yaba nepi yomndeni kusukela ngo-1967 ukuya ku-1970, kwalandela ukulandelana kwamabutho wamasotja kanye noburhulumende abakhethwe ngentando yenengi bekwaba kulapho ithola urhulumende ozinzileko ekhethweni lomongameli we-Nigeria ngo-1999. <ref>https://api.taylorfrancis.com/content/books/mono/download?identifierName=doi&identifierValue=10.4324/9781003363088&type=googlepdf</ref>
I-Nigeria yizwe elinamazwe amanengi elihlala iintjhaba ezingaphezu kwama-250 ezikhuluma amalimi ahlukileko ama-500, zoke zifana namasiko ahlukahlukeneko. Amaqembu amathathu amakhulu weentjhaba ngama- Hausa enyakatho, ama-Yoruba entshonalanga, kanye nama-Igbo empumalanga, ndawonye akha ngaphezu kwama-60% wabantu boke. Ilimi elisemthethweni sisiNgisi, esikhethelwe ukusiza ukubumbana kwelimi ezingeni lezwe. Umthethosisekelo we-Nigeria uqinisekisa ''itjhaphuluko'' yekolo, begodu likhaya labantu abanengi bamaSulumane namaKrestu ephasini. I-Nigeria ihlukaniswe phakathi kwamaSulumane, ahlala khulu engcenyeni yetlhagwini yenarha, namaKrestu, ahlala khulu ngeSewula; iinkolo zendabuko, ezifana nalezo ezivela eentjhabeni zama -Igbo nama -Yoruba, zimbalwa.<ref>https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=AA8ut32-If8C&oi=fnd&pg=PP11&dq=Nigeria&ots=zU5deGQ32N&sig=aBbi_VWN08WkB_-io47w5xzLra4</ref>
I-Nigeria linamandla esifundeni se-Afrika begodu liphakathi nendawo eendabeni zamazwe ngamazwe. Umnotho we-Nigeria ngowesine ngobukhulu e-Afrika, ngowesi-52 ngobukhulu ephasini nge -GDP encani, begodu ngowesi-19 ngobukhulu nge -PPP . I-Nigeria ivamise ukubizwa ngokuthi yi-Giant of Africa ngezakhamuzi zayo ngebanga labantu abanengi nomnotho wayo, begodu ithathwa njengemakethe ekhulako yiBhanga lePhasi . I-Nigeria lilunga elisungula i- African Union begodu lilunga leenhlangano ezinengi zamazwe ngamazwe, okufaka hlangana i -United Nations, i- Commonwealth of Nations, i-NAM, i- Economic Community of West African States, i-Organization of Islamic Cooperation kanye ne -OPEC . Ingenye yama- Next Eleven economies, begodu lilunga, kanye ne [[I-Mexico|-Mexico]], Indonesia, ne [[Türkiye|-Turkey]], yesiqhema se-MINT.
== I-Etymology ==
Ibizo elithi ''[[wiktionary:Nigeria|Nigeria]]'' lisuselwa emlanjeni i-Niger ogeleza enarheni le. Ibizo leli laqanjwa mhlazi-8 kuTjhirhweni 1897, yintatheli ye-Britain u-Flora Shaw . IRiphabhliki ye-Niger engumakhelwana ithatha ibizo layo emlanjeni ofanako. Umsuka webizo elithi ''Niger'', ekuthomeni ebegade asebenza eendaweni eziphakathi nendawo zomlambo i-Niger, awuqiniseki. Igama leli kungenzeka litjhugululwe ibizo le -Tuareg elithi ''egerew <u>n-iger</u> ewen'' ("umlambo wemifula") ebegade lisetjenziswa babantu abahlala phakathi komlambo ozungeze i-Timbuktu ngaphambi kobukholoni be-Europe bekhulu le-19. Ngaphambi kobana uFlora Shaw aphakamise ibizo elithi ''Nigeria'', amanye amagama ahlongozwako afaka hlangana ''i-Royal Niger Company Territories'', ''i-Central Sudan'', ''i-Niger Empire'', ''i-Niger Sudan'', kanye ne ''-Hausa Territories'' .<ref>https://academicjournals.org/article/article1380534762_Lawal%20and%20Oluwatoyin.pdf</ref>
Ukumbiwa kwedamu le-Kainji kutjengise ukusebenza kwensimbi ngekhulu lesibili BC. Ukutjhuguluka ukusuka esikhathini se-Neolithic ukuya esikhathini se -Iron Age kwenziwa ngaphandle kokukhiqizwa kwethusi okuphakathi. Abanye baphakamise bona ithekhnoloji ithuthele entshonalanga ukusuka e- Nile Valley . Kodwana i -Iron Age esigodini se-Niger River kanye nendawo yamahlathi kubonakala kwangaphambi kokungeniswa kwensimbi e-savanna ephezulu ngeminyaka engaphezu kwama-800, begodu kwandulela kwayo e-Nile Valley. Irhubhululo lakamuva litjengisa bona ukukhiqizwa kwensimbi kwenziwa ngokuzijamela e [[I-Afrika|-Afrika]] .
Impucuko ye-Nok yathuthuka hlangana nomnyaka ka-1500 BC ukuya ku-200 AD.[1] Yakhiqiza iinthombe ezifana ne-terracotta ezingezinye zeenthombe zokuthoma ezaziwako e-Afrika[2][3][4][5][6] begodu yancibilikisa insimbi ngabo-550 BC begodu mhlamunye emakhulwini weminyaka ambalwa ngaphambilini.[7][8][9] Ubufakazi bokuncibilika kwensimbi nabo buvunyelwe eendaweni ze-Nsukka eningizimu-mpumalanga ye-Nigeria: kusukela ngo-2000 BC endaweni ye-Lejja[10] kanye no-750 BC endaweni ye-Opi.
== Iinkomba ==
{{reflist}}
[[Category:Afrika]]
t88g61jv1zpx2qnzlgmzskosz82xah2
6460
6459
2026-04-15T20:11:03Z
Bobbyshabangu
66
/* I-Etymology */
6460
wikitext
text/x-wiki
'''I-Nigeria''', ngokusemthethweni yi- '''Federal Republic of Nigeria''', yinarha eseTjingalanga ye-Afrika hlangana ne- Sahel ngetlhagwini kanye ne- Gulf of Guinea e- Atlantic Ocean ngesewula. Ihlanganisa indawo 923,769 square kilometres (356,669 mi . Njengombana inabantu abangaphezu kweengidi ezima-236, lilizwe elinabantu abanengi khulu e- [[I-Afrika|Afrika]], begodu lilizwe lesithupha elinabantu abanengi khulu ephasini . I-Nigeria inomngcele we-[[Niger]] enyakatho, i-Chad enyakatho-mpumalanga, [[Cameroon|i-Cameroon]] empumalanga, ne [[I-Benin|-Benin]] entshonalanga . I-Nigeria yiriphabliki yombuso ehlanganisa amazwe ama -36 kanye ne- Federal Capital Territory, lapho ikosi yayo, i-Abuja, itholakala khona. Idorobha elikhulu khulu e-Nigeria ngokwenani labantu yi -Lagos, enye yamadorobha amakhulu khulu ephasini begodu mkhulu khulu e-Afrika. <ref>https://books.google.co.za/books?hl=en&lr=&id=XygZjbNRap0C&oi=fnd&pg=PA1892&dq=Nigeria&ots=EWGNqPi2PK&sig=whAWx-R5npGHZDYw6OX0OP6F5jQ&redir_esc=y#v=onepage&q=Nigeria&f=false</ref>
I-Nigeria sele ilikhaya lamasiko amanengi womdabu, imibuso yangaphambi kobukoloni kanye nemibuso kusukela eminyakeni eyikulungwana yesibili BC. Isiko le-Nok, c. 1500 BC, kutshwaya enye yeempucuko zokuthoma ezaziwako esifundeni. ImiBuso yama-Hausa beyihlala enyakatho, noMbuso we -Edo we-Benin eningizimu, uMbuso we -Igbo we-Nri eningizimu-mpumalanga begodu eningizimu-ntshonalanga, uMbuso we-Oyo . Indawo yamanje ye-Nigeria beyihlala amadorobha amanengi. Ekuthomeni kwekhulu leminyaka ye-19 ama-jihad wama-Fula agcina ku- Sokoto Caliphate . Umbuso wesimanjemanje wathoma ngokubusa kwamaBrithani ngekhulu le-19, wathatha ubujamo bawo bamanje ngokuhlanganiswa kwe- Southern Nigeria Protectorate kanye ne- Northern Nigeria Protectorate ngo-1914. AmaBrithani asungula izakhiwo zokuphatha nezomthetho begodu afaka amakhosi wesintu njengendlela yokubusa okungaqondileko . I-Nigeria yaba yifederali ezijameleko ngokusemthethweni mhlana ali-1 kuNobayeni 1960. Yaba nepi yomndeni kusukela ngo-1967 ukuya ku-1970, kwalandela ukulandelana kwamabutho wamasotja kanye noburhulumende abakhethwe ngentando yenengi bekwaba kulapho ithola urhulumende ozinzileko ekhethweni lomongameli we-Nigeria ngo-1999. <ref>https://api.taylorfrancis.com/content/books/mono/download?identifierName=doi&identifierValue=10.4324/9781003363088&type=googlepdf</ref>
I-Nigeria yizwe elinamazwe amanengi elihlala iintjhaba ezingaphezu kwama-250 ezikhuluma amalimi ahlukileko ama-500, zoke zifana namasiko ahlukahlukeneko. Amaqembu amathathu amakhulu weentjhaba ngama- Hausa enyakatho, ama-Yoruba entshonalanga, kanye nama-Igbo empumalanga, ndawonye akha ngaphezu kwama-60% wabantu boke. Ilimi elisemthethweni sisiNgisi, esikhethelwe ukusiza ukubumbana kwelimi ezingeni lezwe. Umthethosisekelo we-Nigeria uqinisekisa ''itjhaphuluko'' yekolo, begodu likhaya labantu abanengi bamaSulumane namaKrestu ephasini. I-Nigeria ihlukaniswe phakathi kwamaSulumane, ahlala khulu engcenyeni yetlhagwini yenarha, namaKrestu, ahlala khulu ngeSewula; iinkolo zendabuko, ezifana nalezo ezivela eentjhabeni zama -Igbo nama -Yoruba, zimbalwa.<ref>https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=AA8ut32-If8C&oi=fnd&pg=PP11&dq=Nigeria&ots=zU5deGQ32N&sig=aBbi_VWN08WkB_-io47w5xzLra4</ref>
I-Nigeria linamandla esifundeni se-Afrika begodu liphakathi nendawo eendabeni zamazwe ngamazwe. Umnotho we-Nigeria ngowesine ngobukhulu e-Afrika, ngowesi-52 ngobukhulu ephasini nge -GDP encani, begodu ngowesi-19 ngobukhulu nge -PPP . I-Nigeria ivamise ukubizwa ngokuthi yi-Giant of Africa ngezakhamuzi zayo ngebanga labantu abanengi nomnotho wayo, begodu ithathwa njengemakethe ekhulako yiBhanga lePhasi . I-Nigeria lilunga elisungula i- African Union begodu lilunga leenhlangano ezinengi zamazwe ngamazwe, okufaka hlangana i -United Nations, i- Commonwealth of Nations, i-NAM, i- Economic Community of West African States, i-Organization of Islamic Cooperation kanye ne -OPEC . Ingenye yama- Next Eleven economies, begodu lilunga, kanye ne [[I-Mexico|-Mexico]], Indonesia, ne [[Türkiye|-Turkey]], yesiqhema se-MINT.
== I-Etymology ==
Ibizo elithi ''[[wiktionary:Nigeria|Nigeria]]'' lisuselwa emlanjeni i-Niger ogeleza enarheni le. Ibizo leli laqanjwa mhlazi-8 kuTjhirhweni 1897, yintatheli ye-Britain u-Flora Shaw . IRiphabhliki ye-Niger engumakhelwana ithatha ibizo layo emlanjeni ofanako. Umsuka webizo elithi ''Niger'', ekuthomeni ebegade asebenza eendaweni eziphakathi nendawo zomlambo i-Niger, awuqiniseki. Igama leli kungenzeka litjhugululwe ibizo le -Tuareg elithi ''egerew <u>n-iger</u> ewen'' ("umlambo wemifula") ebegade lisetjenziswa babantu abahlala phakathi komlambo ozungeze i-Timbuktu ngaphambi kobukholoni be-Europe bekhulu le-19. Ngaphambi kobana uFlora Shaw aphakamise ibizo elithi ''Nigeria'', amanye amagama ahlongozwako afaka hlangana ''i-Royal Niger Company Territories'', ''i-Central Sudan'', ''i-Niger Empire'', ''i-Niger Sudan'', kanye ne ''-Hausa Territories'' .<ref>https://academicjournals.org/article/article1380534762_Lawal%20and%20Oluwatoyin.pdf</ref>
Ukumbiwa kwedamu le-Kainji kutjengise ukusebenza kwensimbi ngekhulu lesibili BC. Ukutjhuguluka ukusuka esikhathini se-Neolithic ukuya esikhathini se -Iron Age kwenziwa ngaphandle kokukhiqizwa kwethusi okuphakathi. Abanye baphakamise bona ithekhnoloji ithuthele entshonalanga ukusuka e- Nile Valley . Kodwana i -Iron Age esigodini se-Niger River kanye nendawo yamahlathi kubonakala kwangaphambi kokungeniswa kwensimbi e-savanna ephezulu ngeminyaka engaphezu kwama-800, begodu kwandulela kwayo e-Nile Valley. Irhubhululo lakamuva litjengisa bona ukukhiqizwa kwensimbi kwenziwa ngokuzijamela e [[I-Afrika|-Afrika]] .
Impucuko ye-Nok yathuthuka hlangana nomnyaka ka-1500 BC ukuya ku-200 AD. Yakhiqiza iinthombe ezifana ne-terracotta ezingezinye zeenthombe zokuthoma ezaziwako e-[[I-Afrika|Afrika]] begodu yancibilikisa insimbi ngabo-550 BC begodu mhlamunye emakhulwini weminyaka ambalwa ngaphambilini.Ubufakazi bokuncibilika kwensimbi nabo buvunyelwe eendaweni ze-Nsukka eningizimu-mpumalanga ye-Nigeria: kusukela ngo-2000 BC endaweni ye-Lejja[10] kanye no-750 BC endaweni ye-Opi.
== Iinkomba ==
{{reflist}}
[[Category:Afrika]]
himd3rwyw71xd3whbz3t9iy6cvj2ni5
I-Togo
0
1097
6462
2026-04-15T21:34:36Z
Bobbyshabangu
66
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348759615|Togo]]"
6462
wikitext
text/x-wiki
'''I-Togo''', [ a ] ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Togo''', [ b ] lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . Inomngcele we -Ghana ngeTjingalanga, [[i-Benin]] ngepumalanga kanye [[Burkina Faso|ne-Burkina Faso]] ngetlhagwini . Ngelinye lamazwe angakathuthuki khulu ephasini. Iya enyakatho ukusuka e- Gulf of Guinea (lapho inhlokodolobha yayo, i-Lomé, itholakala khona) ukuya emngceleni we-Burkina Faso-Togo. <ref name="Republic of Togo" /> Lilizwe elincani, elitjhisako, elinamakhilomitha 57,000 square kilometres (22,000 square miles) elinabantu abangaba ziingidi ezi-8, begodu linobubanzi obungaphasi kwe- 115 km (71 mi) hlangana ne-Ghana nomakhelwana wayo wepumalanga i-Benin. [ 15 ]
Abantu abahlukahlukeneko bahlala emingceleni ye-Togo yanje hlangana nekhulu le-11 nele-16. Hlangana nekhulu leminyaka le-16 nele-18, indawo eseduze nelwandle gade isebenza njengendawo yokurhweba ngeengqila ze-Europe, okwenza bona i-Togo nendawo eseduze kwayo ibizo elithi "The Slave Coast ". Ngo-1884, ngesikhathi sokulwela i-Afrika, i-Germany yasungula indawo evikelweko esifundeni esibizwa nge -Togoland . Ngemva kwePi yePhasi yoku-1, i-Togo yadluliselwa e- France nemingcele yayo yesikhatheso. I-Togo yathola ikululeko e-France ngo-1960. Ngo-1967, u-Gnassingbé Eyadéma warhola ukuvukela umbuso kwezempi begodu waba ngumengameli wombuso ophikisana namakhomanisi, onehlangano eyodwa. Ngo-1993, u-Eyadéma waqalana namakhetho weenhlangano ezinengi ebegade ahlanjululwe kukungalungi, begodu wanqoba ubumongameli kathathu. Ngesikhathi sokuhlongakala kwakhe, u-Eyadéma "bekangumdosiphambili osebenze isikhathi eside khulu emlandwini [[I-Afrika|we-Afrika]] wanamhlanjesi", sele abe ngumengameli iminyaka ema-38. Ngo-2005, indodanakhe u-Faure Gnassingbé wakhethwa njengomengameli.
I-Togo yinarha etjhisako, engezansi ye-Sahara[1] umnotho wayo othembele khulu kwezokulima.[2] Ilimi elisemthethweni lisiFulentshi,[2] kodwana kukhulunywa amanye amalimi, khulukhulu lawo womndeni wama-Gbe. I-47.8% yabantu inamathela ebuKrestu, okwenza bona ibe yikolo ekulu khulu enarheni.[3] I-Togo lilunga le-United Nations, i-African Union, i-Organization of Islamic Cooperation, i-South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i-Commonwealth of Nations, kanye ne-Economic Community of West African States.
ieu8nz41yb686ubvqwxwv23aayo9z3i
6463
6462
2026-04-15T21:35:12Z
Bobbyshabangu
66
6463
wikitext
text/x-wiki
'''I-Togo''', [ a ] ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Togo''', [ b ] lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . Inomngcele we -Ghana ngeTjingalanga, [[i-Benin]] ngepumalanga kanye [[Burkina Faso|ne-Burkina Faso]] ngetlhagwini . Ngelinye lamazwe angakathuthuki khulu ephasini. Iya enyakatho ukusuka e- Gulf of Guinea (lapho inhlokodolobha yayo, i-Lomé, itholakala khona) ukuya emngceleni we-Burkina Faso-Togo. Lilizwe elincani, elitjhisako, elinamakhilomitha 57,000 square kilometres (22,000 square miles) elinabantu abangaba ziingidi ezi-8, begodu linobubanzi obungaphasi kwe- 115 km (71 mi) hlangana ne-Ghana nomakhelwana wayo wepumalanga i-Benin.
Abantu abahlukahlukeneko bahlala emingceleni ye-Togo yanje hlangana nekhulu le-11 nele-16. Hlangana nekhulu leminyaka le-16 nele-18, indawo eseduze nelwandle gade isebenza njengendawo yokurhweba ngeengqila ze-Europe, okwenza bona i-Togo nendawo eseduze kwayo ibizo elithi "The Slave Coast ". Ngo-1884, ngesikhathi sokulwela i-Afrika, i-Germany yasungula indawo evikelweko esifundeni esibizwa nge -Togoland . Ngemva kwePi yePhasi yoku-1, i-Togo yadluliselwa e- France nemingcele yayo yesikhatheso. I-Togo yathola ikululeko e-France ngo-1960. Ngo-1967, u-Gnassingbé Eyadéma warhola ukuvukela umbuso kwezempi begodu waba ngumengameli wombuso ophikisana namakhomanisi, onehlangano eyodwa. Ngo-1993, u-Eyadéma waqalana namakhetho weenhlangano ezinengi ebegade ahlanjululwe kukungalungi, begodu wanqoba ubumongameli kathathu. Ngesikhathi sokuhlongakala kwakhe, u-Eyadéma "bekangumdosiphambili osebenze isikhathi eside khulu emlandwini [[I-Afrika|we-Afrika]] wanamhlanjesi", sele abe ngumengameli iminyaka ema-38. Ngo-2005, indodanakhe u-Faure Gnassingbé wakhethwa njengomengameli.
I-Togo yinarha etjhisako, engezansi ye-Sahara[1] umnotho wayo othembele khulu kwezokulima.[2] Ilimi elisemthethweni lisiFulentshi,[2] kodwana kukhulunywa amanye amalimi, khulukhulu lawo womndeni wama-Gbe. I-47.8% yabantu inamathela ebuKrestu, okwenza bona ibe yikolo ekulu khulu enarheni.[3] I-Togo lilunga le-United Nations, i-African Union, i-Organization of Islamic Cooperation, i-South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i-Commonwealth of Nations, kanye ne-Economic Community of West African States.
f414zgzy6egh6tkwbgpa25qy1gs25p1
6464
6463
2026-04-15T21:37:28Z
Bobbyshabangu
66
6464
wikitext
text/x-wiki
'''I-Togo''', ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Togo''', lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . Inomngcele we -Ghana ngeTjingalanga, [[i-Benin]] ngepumalanga kanye [[Burkina Faso|ne-Burkina Faso]] ngetlhagwini . Ngelinye lamazwe angakathuthuki khulu ephasini. Iya enyakatho ukusuka e- Gulf of Guinea (lapho inhlokodolobha yayo, i-Lomé, itholakala khona) ukuya emngceleni we-Burkina Faso-Togo. Lilizwe elincani, elitjhisako, elinamakhilomitha 57,000 square kilometres (22,000 square miles) elinabantu abangaba ziingidi ezi-8, begodu linobubanzi obungaphasi kwe- 115 km (71 mi) hlangana ne-Ghana nomakhelwana wayo wepumalanga i-Benin.<ref>https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=LfVkp1wQz5kC&oi=fnd&pg=PA5&dq=togo&ots=n3Th7QAYPb&sig=1YwO-W_nvc6JiVL437bxVDTm3pY</ref>
Abantu abahlukahlukeneko bahlala emingceleni ye-Togo yanje hlangana nekhulu le-11 nele-16. Hlangana nekhulu leminyaka le-16 nele-18, indawo eseduze nelwandle gade isebenza njengendawo yokurhweba ngeengqila ze-Europe, okwenza bona i-Togo nendawo eseduze kwayo ibizo elithi "The Slave Coast ". Ngo-1884, ngesikhathi sokulwela i-Afrika, i-Germany yasungula indawo evikelweko esifundeni esibizwa nge -Togoland . Ngemva kwePi yePhasi yoku-1, i-Togo yadluliselwa e- France nemingcele yayo yesikhatheso. I-Togo yathola ikululeko e-France ngo-1960. Ngo-1967, u-Gnassingbé Eyadéma warhola ukuvukela umbuso kwezempi begodu waba ngumengameli wombuso ophikisana namakhomanisi, onehlangano eyodwa. Ngo-1993, u-Eyadéma waqalana namakhetho weenhlangano ezinengi ebegade ahlanjululwe kukungalungi, begodu wanqoba ubumongameli kathathu. Ngesikhathi sokuhlongakala kwakhe, u-Eyadéma "bekangumdosiphambili osebenze isikhathi eside khulu emlandwini [[I-Afrika|we-Afrika]] wanamhlanjesi", sele abe ngumengameli iminyaka ema-38. Ngo-2005, indodanakhe u-Faure Gnassingbé wakhethwa njengomengameli.<ref>https://scholar.google.com/scholar?hl=en&as_sdt=0%2C5&q=togo&btnG=#:~:text=Togo%3A%20recent%20political%20and%20economic%20development</ref>
I-Togo yinarha etjhisako, engezansi ye-Sahara umnotho wayo othembele khulu kwezokulima.[2] Ilimi elisemthethweni lisiFulentshi,[2] kodwana kukhulunywa amanye amalimi, khulukhulu lawo womndeni wama-Gbe. I-47.8% yabantu inamathela ebuKrestu, okwenza bona ibe yikolo ekulu khulu enarheni.[3] I-Togo lilunga le-United Nations, i-African Union, i-Organization of Islamic Cooperation, i-South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i-Commonwealth of Nations, kanye ne-Economic Community of West African States.<ref>https://scholar.google.com/scholar?hl=en&as_sdt=0%2C5&q=togo&btnG=#:~:text=Rumour%20and%20power%20in%20Togo</ref>
bb26dkt65z67ufkck2usrp0ve0olt0u
6465
6464
2026-04-15T21:37:48Z
Bobbyshabangu
66
6465
wikitext
text/x-wiki
'''I-Togo''', ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Togo''', lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . Inomngcele we -Ghana ngeTjingalanga, [[i-Benin]] ngepumalanga kanye [[Burkina Faso|ne-Burkina Faso]] ngetlhagwini . Ngelinye lamazwe angakathuthuki khulu ephasini. Iya enyakatho ukusuka e- Gulf of Guinea (lapho inhlokodolobha yayo, i-Lomé, itholakala khona) ukuya emngceleni we-Burkina Faso-Togo. Lilizwe elincani, elitjhisako, elinamakhilomitha 57,000 square kilometres (22,000 square miles) elinabantu abangaba ziingidi ezi-8, begodu linobubanzi obungaphasi kwe- 115 km (71 mi) hlangana ne-Ghana nomakhelwana wayo wepumalanga i-Benin.<ref>https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=LfVkp1wQz5kC&oi=fnd&pg=PA5&dq=togo&ots=n3Th7QAYPb&sig=1YwO-W_nvc6JiVL437bxVDTm3pY</ref>
Abantu abahlukahlukeneko bahlala emingceleni ye-Togo yanje hlangana nekhulu le-11 nele-16. Hlangana nekhulu leminyaka le-16 nele-18, indawo eseduze nelwandle gade isebenza njengendawo yokurhweba ngeengqila ze-Europe, okwenza bona i-Togo nendawo eseduze kwayo ibizo elithi "The Slave Coast ". Ngo-1884, ngesikhathi sokulwela i-Afrika, i-Germany yasungula indawo evikelweko esifundeni esibizwa nge -Togoland . Ngemva kwePi yePhasi yoku-1, i-Togo yadluliselwa e- France nemingcele yayo yesikhatheso. I-Togo yathola ikululeko e-France ngo-1960. Ngo-1967, u-Gnassingbé Eyadéma warhola ukuvukela umbuso kwezempi begodu waba ngumengameli wombuso ophikisana namakhomanisi, onehlangano eyodwa. Ngo-1993, u-Eyadéma waqalana namakhetho weenhlangano ezinengi ebegade ahlanjululwe kukungalungi, begodu wanqoba ubumongameli kathathu. Ngesikhathi sokuhlongakala kwakhe, u-Eyadéma "bekangumdosiphambili osebenze isikhathi eside khulu emlandwini [[I-Afrika|we-Afrika]] wanamhlanjesi", sele abe ngumengameli iminyaka ema-38. Ngo-2005, indodanakhe u-Faure Gnassingbé wakhethwa njengomengameli.<ref>https://scholar.google.com/scholar?hl=en&as_sdt=0%2C5&q=togo&btnG=#:~:text=Togo%3A%20recent%20political%20and%20economic%20development</ref>
I-Togo yinarha etjhisako, engezansi ye-Sahara umnotho wayo othembele khulu kwezokulima.[2] Ilimi elisemthethweni lisiFulentshi,[2] kodwana kukhulunywa amanye amalimi, khulukhulu lawo womndeni wama-Gbe. I-47.8% yabantu inamathela ebuKrestu, okwenza bona ibe yikolo ekulu khulu enarheni.[3] I-Togo lilunga le-United Nations, i-African Union, i-Organization of Islamic Cooperation, i-South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i-Commonwealth of Nations, kanye ne-Economic Community of West African States.<ref>https://scholar.google.com/scholar?hl=en&as_sdt=0%2C5&q=togo&btnG=#:~:text=Rumour%20and%20power%20in%20Togo</ref>
== Iinkomba ==
1ygcconx4zm4f7hov3m8qzxf0hw36w1
6466
6465
2026-04-15T21:38:22Z
Bobbyshabangu
66
6466
wikitext
text/x-wiki
'''I-Togo''', ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Togo''', lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . Inomngcele we -[[IGhana|Ghana]] ngeTjingalanga, [[i-Benin]] ngepumalanga kanye [[Burkina Faso|ne-Burkina Faso]] ngetlhagwini . Ngelinye lamazwe angakathuthuki khulu ephasini. Iya enyakatho ukusuka e- Gulf of Guinea (lapho inhlokodolobha yayo, i-Lomé, itholakala khona) ukuya emngceleni we-Burkina Faso-Togo. Lilizwe elincani, elitjhisako, elinamakhilomitha 57,000 square kilometres (22,000 square miles) elinabantu abangaba ziingidi ezi-8, begodu linobubanzi obungaphasi kwe- 115 km (71 mi) hlangana ne-Ghana nomakhelwana wayo wepumalanga i-Benin.<ref>https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=LfVkp1wQz5kC&oi=fnd&pg=PA5&dq=togo&ots=n3Th7QAYPb&sig=1YwO-W_nvc6JiVL437bxVDTm3pY</ref>
Abantu abahlukahlukeneko bahlala emingceleni ye-Togo yanje hlangana nekhulu le-11 nele-16. Hlangana nekhulu leminyaka le-16 nele-18, indawo eseduze nelwandle gade isebenza njengendawo yokurhweba ngeengqila ze-Europe, okwenza bona i-Togo nendawo eseduze kwayo ibizo elithi "The Slave Coast ". Ngo-1884, ngesikhathi sokulwela i-Afrika, i-Germany yasungula indawo evikelweko esifundeni esibizwa nge -Togoland . Ngemva kwePi yePhasi yoku-1, i-Togo yadluliselwa e- France nemingcele yayo yesikhatheso. I-Togo yathola ikululeko e-France ngo-1960. Ngo-1967, u-Gnassingbé Eyadéma warhola ukuvukela umbuso kwezempi begodu waba ngumengameli wombuso ophikisana namakhomanisi, onehlangano eyodwa. Ngo-1993, u-Eyadéma waqalana namakhetho weenhlangano ezinengi ebegade ahlanjululwe kukungalungi, begodu wanqoba ubumongameli kathathu. Ngesikhathi sokuhlongakala kwakhe, u-Eyadéma "bekangumdosiphambili osebenze isikhathi eside khulu emlandwini [[I-Afrika|we-Afrika]] wanamhlanjesi", sele abe ngumengameli iminyaka ema-38. Ngo-2005, indodanakhe u-Faure Gnassingbé wakhethwa njengomengameli.<ref>https://scholar.google.com/scholar?hl=en&as_sdt=0%2C5&q=togo&btnG=#:~:text=Togo%3A%20recent%20political%20and%20economic%20development</ref>
I-Togo yinarha etjhisako, engezansi ye-Sahara umnotho wayo othembele khulu kwezokulima.[2] Ilimi elisemthethweni lisiFulentshi,[2] kodwana kukhulunywa amanye amalimi, khulukhulu lawo womndeni wama-Gbe. I-47.8% yabantu inamathela ebuKrestu, okwenza bona ibe yikolo ekulu khulu enarheni.[3] I-Togo lilunga le-United Nations, i-African Union, i-Organization of Islamic Cooperation, i-South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i-Commonwealth of Nations, kanye ne-Economic Community of West African States.<ref>https://scholar.google.com/scholar?hl=en&as_sdt=0%2C5&q=togo&btnG=#:~:text=Rumour%20and%20power%20in%20Togo</ref>
== Iinkomba ==
tlii49sr1wi0rimtx5k6rvfu362go0x
6467
6466
2026-04-15T21:38:41Z
Bobbyshabangu
66
6467
wikitext
text/x-wiki
'''I-Togo''', ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Togo''', lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . Inomngcele we -[[IGhana|Ghana]] ngeTjingalanga, [[i-Benin]] ngepumalanga kanye [[Burkina Faso|ne-Burkina Faso]] ngetlhagwini . Ngelinye lamazwe angakathuthuki khulu ephasini. Iya enyakatho ukusuka e- Gulf of Guinea (lapho inhlokodolobha yayo, i-Lomé, itholakala khona) ukuya emngceleni we-Burkina Faso-Togo. Lilizwe elincani, elitjhisako, elinamakhilomitha 57,000 square kilometres (22,000 square miles) elinabantu abangaba ziingidi ezi-8, begodu linobubanzi obungaphasi kwe- 115 km (71 mi) hlangana ne-Ghana nomakhelwana wayo wepumalanga i-Benin.<ref>https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=LfVkp1wQz5kC&oi=fnd&pg=PA5&dq=togo&ots=n3Th7QAYPb&sig=1YwO-W_nvc6JiVL437bxVDTm3pY</ref>
Abantu abahlukahlukeneko bahlala emingceleni ye-Togo yanje hlangana nekhulu le-11 nele-16. Hlangana nekhulu leminyaka le-16 nele-18, indawo eseduze nelwandle gade isebenza njengendawo yokurhweba ngeengqila ze-Europe, okwenza bona i-Togo nendawo eseduze kwayo ibizo elithi "The Slave Coast ". Ngo-1884, ngesikhathi sokulwela i-Afrika, i-Germany yasungula indawo evikelweko esifundeni esibizwa nge -Togoland . Ngemva kwePi yePhasi yoku-1, i-Togo yadluliselwa e- France nemingcele yayo yesikhatheso. I-Togo yathola ikululeko e-France ngo-1960. Ngo-1967, u-Gnassingbé Eyadéma warhola ukuvukela umbuso kwezempi begodu waba ngumengameli wombuso ophikisana namakhomanisi, onehlangano eyodwa. Ngo-1993, u-Eyadéma waqalana namakhetho weenhlangano ezinengi ebegade ahlanjululwe kukungalungi, begodu wanqoba ubumongameli kathathu. Ngesikhathi sokuhlongakala kwakhe, u-Eyadéma "bekangumdosiphambili osebenze isikhathi eside khulu emlandwini [[I-Afrika|we-Afrika]] wanamhlanjesi", sele abe ngumengameli iminyaka ema-38. Ngo-2005, indodanakhe u-Faure Gnassingbé wakhethwa njengomengameli.<ref>https://scholar.google.com/scholar?hl=en&as_sdt=0%2C5&q=togo&btnG=#:~:text=Togo%3A%20recent%20political%20and%20economic%20development</ref>
I-Togo yinarha etjhisako, engezansi ye-Sahara umnotho wayo othembele khulu kwezokulima.[2] Ilimi elisemthethweni lisiFulentshi,[2] kodwana kukhulunywa amanye amalimi, khulukhulu lawo womndeni wama-Gbe. I-47.8% yabantu inamathela ebuKrestu, okwenza bona ibe yikolo ekulu khulu enarheni.[3] I-Togo lilunga le-United Nations, i-African Union, i-Organization of Islamic Cooperation, i-South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i-Commonwealth of Nations, kanye ne-Economic Community of West African States.<ref>https://scholar.google.com/scholar?hl=en&as_sdt=0%2C5&q=togo&btnG=#:~:text=Rumour%20and%20power%20in%20Togo</ref>
== Iinkomba ==
{{reflist}}
trbequ6t0kt35ni9o2yyy2t6nmi5opv
6468
6467
2026-04-15T21:39:22Z
Bobbyshabangu
66
6468
wikitext
text/x-wiki
'''I-Togo''', ngokusemthethweni '''iRiphabhliki ye-Togo''', lilizwe eliseTjingalanga ye-Afrika . Inomngcele we -[[IGhana|Ghana]] ngeTjingalanga, [[i-Benin]] ngepumalanga kanye [[Burkina Faso|ne-Burkina Faso]] ngetlhagwini . Ngelinye lamazwe angakathuthuki khulu ephasini. Iya enyakatho ukusuka e- Gulf of Guinea (lapho inhlokodolobha yayo, i-Lomé, itholakala khona) ukuya emngceleni we-Burkina Faso-Togo. Lilizwe elincani, elitjhisako, elinamakhilomitha 57,000 square kilometres (22,000 square miles) elinabantu abangaba ziingidi ezi-8, begodu linobubanzi obungaphasi kwe- 115 km (71 mi) hlangana ne-Ghana nomakhelwana wayo wepumalanga i-Benin.<ref>https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=LfVkp1wQz5kC&oi=fnd&pg=PA5&dq=togo&ots=n3Th7QAYPb&sig=1YwO-W_nvc6JiVL437bxVDTm3pY</ref>
Abantu abahlukahlukeneko bahlala emingceleni ye-Togo yanje hlangana nekhulu le-11 nele-16. Hlangana nekhulu leminyaka le-16 nele-18, indawo eseduze nelwandle gade isebenza njengendawo yokurhweba ngeengqila ze-Europe, okwenza bona i-Togo nendawo eseduze kwayo ibizo elithi "The Slave Coast ". Ngo-1884, ngesikhathi sokulwela i-Afrika, i-Germany yasungula indawo evikelweko esifundeni esibizwa nge -Togoland . Ngemva kwePi yePhasi yoku-1, i-Togo yadluliselwa e- France nemingcele yayo yesikhatheso. I-Togo yathola ikululeko e-France ngo-1960. Ngo-1967, u-Gnassingbé Eyadéma warhola ukuvukela umbuso kwezempi begodu waba ngumengameli wombuso ophikisana namakhomanisi, onehlangano eyodwa. Ngo-1993, u-Eyadéma waqalana namakhetho weenhlangano ezinengi ebegade ahlanjululwe kukungalungi, begodu wanqoba ubumongameli kathathu. Ngesikhathi sokuhlongakala kwakhe, u-Eyadéma "bekangumdosiphambili osebenze isikhathi eside khulu emlandwini [[I-Afrika|we-Afrika]] wanamhlanjesi", sele abe ngumengameli iminyaka ema-38. Ngo-2005, indodanakhe u-Faure Gnassingbé wakhethwa njengomengameli.<ref>https://scholar.google.com/scholar?hl=en&as_sdt=0%2C5&q=togo&btnG=#:~:text=Togo%3A%20recent%20political%20and%20economic%20development</ref>
I-Togo yinarha etjhisako, engezansi ye-Sahara umnotho wayo othembele khulu kwezokulima.[2] Ilimi elisemthethweni lisiFulentshi,[2] kodwana kukhulunywa amanye amalimi, khulukhulu lawo womndeni wama-Gbe. I-47.8% yabantu inamathela ebuKrestu, okwenza bona ibe yikolo ekulu khulu enarheni.[3] I-Togo lilunga le-United Nations, i-African Union, i-Organization of Islamic Cooperation, i-South Atlantic Peace and Cooperation Zone, i-Francophonie, i-Commonwealth of Nations, kanye ne-Economic Community of West African States.<ref>https://scholar.google.com/scholar?hl=en&as_sdt=0%2C5&q=togo&btnG=#:~:text=Rumour%20and%20power%20in%20Togo</ref>
== Iinkomba ==
{{reflist}}
[[Mkhakha:Afrika]]
7nchyo6q3e53iu71j5goi8hnpy7tyzo