Wikipedia rwwiki https://rw.wikipedia.org/wiki/Intangiriro MediaWiki 1.47.0-wmf.6 first-letter Itangazamakuru Ibidasanzwe Ibiganiro Umukoresha Ibiganiro by'umukoresha Wikipedia Ibiganiro kuri Wikipedia Dosiye Ibiganiro kuri dosiye MediyaWiki Ibiganiro kuri MediyaWiki Inyandikorugero Ibiganiro ku nyandikorugero Ubufasha Ibiganiro ku bufasha Ikiciro Ibiganiro ku byiciro TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Sara Lalama 0 9574 131859 118026 2026-06-13T12:33:25Z InternetArchiveBot 9716 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 131859 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Algeria - Location Map (2013) - DZA - UNOCHA.svg|thumb|yavukiye mugihugu cya algeria mumujyi wa algeria]] '''Sara Lalama''' (yavutse 14 Gashyantare 1993), ni umukinnyi wa filime wo muri [[Aligeriya]] <ref>{{Cite web |url=https://www.dreampirates.in/actress/sara-lalama |title=Archive copy |access-date=2021-11-21 |archive-date=2021-11-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211121170238/https://www.dreampirates.in/actress/sara-lalama |url-status=dead }}</ref>. Yagize uruhare muri ''seri za'' televiziyo Masha'er, ''Le rendez-vous'' na ''Hob Fi Kafas El Itiham''<ref>https://www.africanvibes.com/afronista-of-the-week-15-fashion-ideas-from-sara-lalama/</ref> . == Ubuzima bwite == Yavutse ku ya 14 Gashyantare 1993 i Constantine, muri Aligeriya.<ref>{{Cite web |url=https://www.dreampirates.in/actress/sara-lalama |title=Archive copy |access-date=2021-11-21 |archive-date=2021-11-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211121170238/https://www.dreampirates.in/actress/sara-lalama |url-status=dead }}</ref> == Umwuga == Yatangiye umwuga we muri Theatre y'Ubufaransa. Yatojwe sinema muri Toulon Regional Conservatory (Ecole De Musique Toulon Initiation), mu [[Bufaransa]] imyaka ine<ref>https://prabook.com/web/sara.lalama/1910449</ref>. Muri 2013, yakinnye filime ya mbere muri mu ikinamico ''Asrar el madi'' yerekanwe kuri Aligeriya 3<ref>https://celebrity.tn/sara-lalama-wiki/</ref>. Amaze gutsinda muri serial, yatumiriwe gukina urukurikirane ''rwurwenya, La classe'' muri 2014. Muri serial, yakinnye nka 'Nourhane'. Hanyuma muri 2015, Lalama yakinnye cyane 'Yasmine' muri ''seri ya televiziyo Hob Fi Kafas El Itiham'' iyobowe na Bachir Sellami<ref>{{Cite web |url=https://www.24hdz.com/television-bataille-feuilletons/ |title=Archive copy |access-date=2021-11-21 |archive-date=2021-11-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211121170248/https://www.24hdz.com/television-bataille-feuilletons/ |url-status=dead }}</ref>. Muri 2016, yakinnye bwa mbere muri sinema 'Nedjma' hamwe na film ''El boughi'' . Nyuma muri uwo mwaka, yakinnye nka 'Quamar', muri ''ikinamico Qoloub Tahta Ramad'' iyobowe na Bachir Sellami. Muri 2017, yakinnye muri serial ''Samt El Abriyaa''. Kuva mu 2019, yagaragaye ku ikinamico ''Masha'er yatangajwe'' muri Aligeriya na [[Tuniziya]]<ref>https://www.imdb.com/title/tt10105930/characters/nm10101002</ref>. <ref>[http://www.radioalgerie.dz/news/ar/article/20170110/99821.html/ "«صمت الأبرياء» مسلسل تليفزيوني لرمضان القادم]. (in Arabic). Retrieved May 20, 2017.</ref> Muri uwo mwaka, yitabiriye umukino wo ''kwidagadura wo muri Alijeriya witwa Chiche Atahaddak'' .<ref>https://www.lesoirdalgerie.com/articles/2017/06/12/print-16-214998.php</ref> <ref>[http://www.echoroukonline.com/ara/articles/524246.html فريدة بلقسّام وأحمد خلفاوي يقبلان التحدّي في "شيش أتحدّاك".](in Arabic). Retrieved June 12, 2017.</ref> == Amashusho == {| class="wikitable" !Year !Film !Role !Genre |- |2013 |''Asrar el madi'' | |TV Series |- |2014 |''La classe'' |Nourhane |TV Series |- |2015 |''[[:en:Hob_Fi_Kafas_El_Itiham|Hob Fi Kafas El Itiham]]'' |Yasmine |TV Series |- |2016 |''El boughi'' |Nedjma |Film |- |2016 |''[[:en:Qoloub_Tahta_Ramad|Qoloub Tahta Ramad]]'' |Quamar |TV Series |- |2017 |''[[:en:Samt_El_Abriyaa|Samt El Abriyaa]]'' |Hanane |TV Series |- |2017 |''Le rendez-vous'' |Sara |Short film |- |2019 |''Masha'er'' |Zahra |TV Series |} == References == {{Reflist}} {{DEFAULTSORT:Lalama, Sara}} [[Ikiciro:Filimi]] [[Ikiciro:Afurika]] 43l5ou6a37qey0fbyzaizmtcusk3o85 Rwatubyaye Abdul 0 12685 131868 104902 2026-06-13T12:40:21Z Angeduse 18376 category added 131868 wikitext text/x-wiki == Rwatubyaye Abdul == Rwatubyaye Abdul ni myugariro wikipe yigihugu mu Rwanda yavutse tariki ya 23 Ukwakira 1996<ref>https://www.transfermarkt.com/abdul-rwatubyaye/profil/spieler/368580</ref>kurubu arubatse. == Amakipe == Rwatubyaye yakinnye mumakipe menshi atandukanye mu Rwanda harimo nka [[Rwanda|APR FC]] kugeza ubu akaba abarizwa<ref>https://www.sportingkc.com/players/abdul-rwatubyaye/</ref> mu ikipe ya RAYN SPORT nyuma yigihe yaramaze adakina kubera imvune yakuye mu ikipe ya shkupi fc yo muri Macedonia iyikipe nayo yayigiyemo nyuma yokuva gukina mu makipe ya Championa muri [[Amerika|Leta zunze ubumwwe z'America]]<ref>https://www.kigalitoday.com/imikino-11/football/article/rwatubyaye-abdul-asinye-muri-rayon-sports-imyaka-ibiri</ref> == Indangasoko == <references /> [[Ikiciro:Rwanda]] [[Ikiciro:Umukinnyi]] cxcvb786h5dziac01mp54ws8oqg62w0 Umugezi wa Achwa 0 15405 131874 98996 2026-06-13T12:45:29Z AGIRANEZA 18375 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1329045623|Achwa River]]" 131874 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  '''Uruzi rwa Achwa''' ni [[uruzi]] rwa [[Ubugande|Uganda]] . Rutemba mu gice cyo hagati mu majyaruguru y'igihugu, rutemba igice kinini cy'ubutaka bw'amajyaruguru ya Uganda n'imisozi miremire yo mu majyaruguru y'uburasirazuba, mbere yo kwambuka umupaka ugana muri [[Sudani y’Amajyepfo|Sudani y'Epfo]] aho ruhurira na [[Nili Yera|white nile]] . Muri [[Sudani y’Amajyepfo|Sudani y'Epfo]] ruzwi nka '''uruzi rwa Aswa''' . Uruzi ni uruzi rw'ubuzima ku baturage bari mu nzira yarwo binyuze mu gutanga ibikorwa by'uburobyi. <ref>{{Cite web |title=Human activities threaten River Aswa |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_157135 |access-date=2024-06-06 |website=New Vision |language=en}}</ref> Uruzi ni isoko y'imibereho ku baturage baturanye nubwo ruri mu kaga ko kwangirika kw'amazi. <ref>{{Cite web |title=Human activities threaten River Aswa |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_157135 |access-date=2024-06-19 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021 |title=Rise of Okom: Restoring Uganda’s Aswa Basin |url=https://africa.wetlands.org/en/news/rise-of-okom-restoring-ugandas-aswa-basin/ |access-date=2024-06-19 |website=Wetlands International Africa |language=en-UK}}</ref> Ni agace karinzwe. <ref>{{Cite web |title=Protected Planet {{!}} Achwa River |url=https://www.protectedplanet.net/315097 |access-date=2024-07-08 |website=Protected Planet}}</ref> Uruzi rwa Achwa ni uruzi runini ruherereye mu majyaruguru y'uburasirazuba bwa Uganda, rutembera mu majyaruguru y'uburengerazuba rugana muri Sudani y'Epfo, aho ruhitwa Aswa, rukinjira mu ruzi rwa white nile. Uruzi rutangirira mu misozi iri mu majyaruguru y'uburengerazuba bw'intara ya Katakwi, runyura mu ntara ya Lira, maze rukaba umupaka uri hagati y'intara za Pader na Gulu, aho uruzi rwa Agago hanyuma rwa Pager rwinjiramo. Uruzi rwa Achwa rugize igice kinini cy'umupaka uri hagati y'intara za Atiak na Kitgum, mbere y'uko rwinjira muri Sudani, mu burasirazuba bw'umujyi w'umupaka wa Nimule, maze rukinjira mu Nili y'Umweru nko ku bilometero icumi mu majyaruguru y'uburengerazuba bwa Nimule. Ako gace k'uruzi rwa Nili y'Umweru kazwi nka Bahr el Jebel, bisobanura "Uruzi rw'Umusozi," cyangwa Nili y'Umusoz y'umusozi. Umugezi wa Achwa utemba amazi menshi mu misozi miremire yo mu majyaruguru y'uburasirazuba no mu misozi miremire yo mu majyaruguru ya Uganda. Kimwe n'imigezi myinshi yo muri ako karere, amazi ya Achwa aterwa cyane n'ibihe by'umwaka n'ikirere. Hari igihe ukunda kuzura. Mu 2000, warengeye ikiraro gihuza imijyi ya Gulu na Kitgum . Intera iri hagati y’amazi ya Achwa n’amazi yo mu ruzi rwa Nile Yera ni ibirometero bigera kuri 185. Uruzi runyura mu kibaya cya Sudani y’Iburasirazuba gikikije igice kinini cy’amajyaruguru y’uburasirazuba bwa Uganda. Iki kibaya gishyushye, cyumye, gifite ibiti bigizwe ahanini n’ibihuru bya Combretum na Terminalia n’ibiti ndetse n’ibyatsi birebire by’inzovu byagizweho ingaruka mbi n’ibikorwa by’ubuhinzi, inkongi, guca inkwi n’amakara, ariko ahantu hanini h’inyamaswa zidapfa kubamo haracyari no hanze y’ahantu harinzwe. Umubare w’inyamaswa zimwe na zimwe nini z’inyamaswa zonsa wagabanutse kubera guhiga, ariko umubare munini w’izindi uracyahari. Ikibaya cya Aswa (Achwa) ni ikibaya cyambukiranya umupaka hagati ya Uganda na [[Sudani y’Amajyepfo|Sudani y'Epfo]], gifite uburebure bwa kilometero kare 31.000. Wetlands International ivuga ko ikibaya cy'uruzi rwa Aswa mu majyaruguru y'uburasirazuba bwa Uganda gitemba uburebure bwa kilometero kare 27.677 kandi gifite uburyo bunini bw'ibishanga (hafi kilometero kare 2.045), aho ikibaya kigabanyijemo imigezi umunani cyangwa imiyoboro mito. <ref name="WetlandsInternational_Okom">{{Cite web |date=2021-08-27 |title=Rise of Okom: Restoring Uganda's Aswa Basin |url=https://eastafrica.wetlands.org/rise-of-okom-restoring-ugandas-aswa-basin/ |access-date=2025-12-16 |website=Wetlands International Africa}}</ref> Impuzandengo y'amazi ya Aswa mu mwaka ivugwa ko ari kilometero kare 3.0 ku mwaka (1940-1977). Ibice binini by'ikibaya cya Achwa biri mu turere tw'ubutayu bwo mu majyaruguru ya Uganda na Sudani y'Epfo. Imiterere y'ibishanga muri iki kibaya ishyigikira amategeko agenga amazi n'imibereho myiza y'abaturage, harimo uburobyi n'ubuhinzi buciriritse, kandi itanga aho ibinyabuzima bikomoka ku bishanga bituye. Uruzi rwa Achwa rushyigikira iterambere ry’ingufu z’amazi zikoreshwa mu migezi mu majyaruguru [[Ubugande|ya Uganda]] . Umushinga wa Achwa II ni uruganda rw’ingufu z’amazi rwa MW 42 ruherereye ku ruzi rwa Achwa mu turere twa Pader, Kitgum na Gulu . Urwego rw’umushinga rurimo imihanda igeramo na serivisi hamwe n’ibikoresho byo guhuza imiyoboro y’amashanyarazi. <ref name="dportal_AchwaII">{{Cite web |title=Uganda - Achwa II Hydropower Plant |url=https://d-portal.org/q.html?aid=46002-P-UG-FAB-007 |access-date=2025-12-16 |website=d-portal}}</ref> <ref name="AfDB_MapAfrica_AchwaII">{{Cite web |date=2025-09-12 |title=Uganda - Achwa II Hydropower Plant (project page) |url=https://mapafrica.afdb.org/en/projects/46002-P-UG-FAB-007 |access-date=2025-12-16 |website=African Development Bank Group (MapAfrica)}}</ref> Abaturage bo mu kibaya bishingikiriza ku migezi n'ibishanga mu gukoresha amazi yo mu ngo, ubuhinzi buciriritse, ubworozi, n'uburobyi, cyane cyane mu bihe by'izuba aho andi masoko aba ari make. Ibice bimwe by'ikibaya cya Aswa byahuye n'ibibazo byo kwangirika bifitanye isano no kwibasirwa n'ibishanga, guhindura ubutaka, no kugabanuka k'imiterere y'ibinyabuzima by'amazi meza. Raporo muri Uganda zagaragaje ko kwangirika kw'ibishanga bifitanye isano no kugabanuka k'uburyo abaturage baho babona amazi meza. <ref name="Monitor_AswaDegradation">{{Cite web |date=2024-06-18 |title=Aswa River basin degradation threatens access to safe water |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/aswa-river-basin-degradation-threatens-access-to-safe-water-4661494 |access-date=2025-12-16 |website=Daily Monitor (Nation.Africa)}}</ref> Imirimo yo gusana ikibaya yakozwe harimo ibikorwa byo gucunga imiyoboro y'amazi yibanda ku bishanga no kuvugurura imiterere y'ubutaka, nk'uko byagaragajwe n'umushinga wa Wetlands International witwa “Rise of Okom”. <ref name="WetlandsInternational_Okom">{{Cite web |date=2021-08-27 |title=Rise of Okom: Restoring Uganda's Aswa Basin |url=https://eastafrica.wetlands.org/rise-of-okom-restoring-ugandas-aswa-basin/ |access-date=2025-12-16 |website=Wetlands International Africa}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://eastafrica.wetlands.org/rise-of-okom-restoring-ugandas-aswa-basin/ "Rise of Okom: Restoring Uganda's Aswa Basin"]. </cite></ref> Ikinyamakuru Protected Planet kivuga ko “Uruzi rwa Achwa” ari ahantu harinzwe muri Uganda (85.68 km2), hashyizweho mu 1948. <ref name="ProtectedPlanet_Achwa">{{Cite web |title=Achwa River (Protected Planet) |url=https://www.protectedplanet.net/achwa-river |access-date=2025-12-16 |website=Protected Planet}}</ref> == Reba kandi == * ''Umugezi wa Okot'' * ''[[Umugezi wa Semliki|Uruzi rwa Semliki]]'' * ''[[Umugezi wa Sezibwa|Uruzi rwa Sezibwa]]'' * [[Uruzi rwa Rutshuru]] * Uruzi rwa Rwizi * [[Umugezi wa Semliki|Uruzi rwa Semliki]] * [[Umugezi wa Sezibwa|Uruzi rwa Sezibwa]] * [[Umugezi wa Turkwel|Uruzi rwa Turkwel]] * [[Nili Yera|Nile Yera]] == indangasoko == {{Reflist}} == Amasano yo hanze == * Uburyo bwo Gutunganya Amazi mu Kibaya cya Nili (Gahunda yo Gutunganya Ikibaya cya Nili): https://nilebasin.org/sites/default/files/2019-09/NileHydrology.pdf * Urutonde rw'imigezi ya WaterwayMap.org (ikomoka kuri OpenStreetMap): https://waterwaymap.org/river/region/UG-Amuru/ {{Hydrography of Uganda}}{{Rivers of South Sudan}} [[Ikiciro:Pages with unreviewed translations]] t5iqpqf5jq8z1oua0ozj5eroqnwbqmq 131878 131874 2026-06-13T12:50:17Z AGIRANEZA 18375 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1329045623|Achwa River]]" 131878 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  '''Uruzi rwa Achwa''' ni [[uruzi]] rwa [[Ubugande|Uganda]] . Rutemba mu gice cyo hagati mu majyaruguru y'igihugu, rutemba igice kinini cy'ubutaka bw'amajyaruguru ya Uganda n'imisozi miremire yo mu majyaruguru y'uburasirazuba, mbere yo kwambuka umupaka ugana muri [[Sudani y’Amajyepfo|Sudani y'Epfo]] aho ruhurira na [[Nili Yera|white nile]] . Muri [[Sudani y’Amajyepfo|Sudani y'Epfo]] ruzwi nka '''uruzi rwa Aswa''' . Uruzi ni uruzi rw'ubuzima ku baturage bari mu nzira yarwo binyuze mu gutanga ibikorwa by'uburobyi. <ref>{{Cite web |title=Human activities threaten River Aswa |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_157135 |access-date=2024-06-06 |website=New Vision |language=en}}</ref> Uruzi ni isoko y'imibereho ku baturage baturanye nubwo ruri mu kaga ko kwangirika kw'amazi. <ref>{{Cite web |title=Human activities threaten River Aswa |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_157135 |access-date=2024-06-19 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021 |title=Rise of Okom: Restoring Uganda’s Aswa Basin |url=https://africa.wetlands.org/en/news/rise-of-okom-restoring-ugandas-aswa-basin/ |access-date=2024-06-19 |website=Wetlands International Africa |language=en-UK}}</ref> Ni agace karinzwe. <ref>{{Cite web |title=Protected Planet {{!}} Achwa River |url=https://www.protectedplanet.net/315097 |access-date=2024-07-08 |website=Protected Planet}}</ref> Uruzi rwa Achwa ni uruzi runini ruherereye mu majyaruguru y'uburasirazuba bwa Uganda, rutembera mu majyaruguru y'uburengerazuba rugana muri Sudani y'Epfo, aho ruhitwa Aswa, rukinjira mu ruzi rwa white nile. Uruzi rutangirira mu misozi iri mu majyaruguru y'uburengerazuba bw'intara ya Katakwi, runyura mu ntara ya Lira, maze rukaba umupaka uri hagati y'intara za Pader na Gulu, aho uruzi rwa Agago hanyuma rwa Pager rwinjiramo. Uruzi rwa Achwa rugize igice kinini cy'umupaka uri hagati y'intara za Atiak na Kitgum, mbere y'uko rwinjira muri Sudani, mu burasirazuba bw'umujyi w'umupaka wa Nimule, maze rukinjira mu Nili y'Umweru nko ku bilometero icumi mu majyaruguru y'uburengerazuba bwa Nimule. Ako gace k'uruzi rwa Nili y'Umweru kazwi nka Bahr el Jebel, bisobanura "Uruzi rw'Umusozi," cyangwa Nili y'Umusoz y'umusozi. Umugezi wa Achwa utemba amazi menshi mu misozi miremire yo mu majyaruguru y'uburasirazuba no mu misozi miremire yo mu majyaruguru ya Uganda. Kimwe n'imigezi myinshi yo muri ako karere, amazi ya Achwa aterwa cyane n'ibihe by'umwaka n'ikirere. Hari igihe ukunda kuzura. Mu 2000, warengeye ikiraro gihuza imijyi ya Gulu na Kitgum . Intera iri hagati y’amazi ya Achwa n’amazi yo mu ruzi rwa Nile Yera ni ibirometero bigera kuri 185. Uruzi runyura mu kibaya cya Sudani y’Iburasirazuba gikikije igice kinini cy’amajyaruguru y’uburasirazuba bwa Uganda. Iki kibaya gishyushye, cyumye, gifite ibiti bigizwe ahanini n’ibihuru bya Combretum na Terminalia n’ibiti ndetse n’ibyatsi birebire by’inzovu byagizweho ingaruka mbi n’ibikorwa by’ubuhinzi, inkongi, guca inkwi n’amakara, ariko ahantu hanini h’inyamaswa zidapfa kubamo haracyari no hanze y’ahantu harinzwe. Umubare w’inyamaswa zimwe na zimwe nini z’inyamaswa zonsa wagabanutse kubera guhiga, ariko umubare munini w’izindi uracyahari. == Ubuso bw'amazi n'amazi == Ikibaya cya Aswa (Achwa) ni ikibaya cyambukiranya umupaka hagati ya Uganda na [[Sudani y’Amajyepfo|Sudani y'Epfo]], gifite uburebure bwa kilometero kare 31.000. Wetlands International ivuga ko ikibaya cy'uruzi rwa Aswa mu majyaruguru y'uburasirazuba bwa Uganda gitemba uburebure bwa kilometero kare 27.677 kandi gifite uburyo bunini bw'ibishanga (hafi kilometero kare 2.045), aho ikibaya kigabanyijemo imigezi umunani cyangwa imiyoboro mito. <ref name="WetlandsInternational_Okom">{{Cite web |date=2021-08-27 |title=Rise of Okom: Restoring Uganda's Aswa Basin |url=https://eastafrica.wetlands.org/rise-of-okom-restoring-ugandas-aswa-basin/ |access-date=2025-12-16 |website=Wetlands International Africa}}</ref> Impuzandengo y'amazi ya Aswa mu mwaka ivugwa ko ari kilometero kare 3.0 ku mwaka (1940-1977). == Ubumenyi bw'ibidukikije == Ibice binini by'ikibaya cya Achwa biri mu turere tw'ubutayu bwo mu majyaruguru ya Uganda na Sudani y'Epfo. Imiterere y'ibishanga muri iki kibaya ishyigikira amategeko agenga amazi n'imibereho myiza y'abaturage, harimo uburobyi n'ubuhinzi buciriritse, kandi itanga aho ibinyabuzima bikomoka ku bishanga bituye. == Ikoreshwa n'abantu == === Ingufu z'amazi === Uruzi rwa Achwa rushyigikira iterambere ry’ingufu z’amazi zikoreshwa mu migezi mu majyaruguru [[Ubugande|ya Uganda]] . Umushinga wa Achwa II ni uruganda rw’ingufu z’amazi rwa MW 42 ruherereye ku ruzi rwa Achwa mu turere twa Pader, Kitgum na Gulu . Urwego rw’umushinga rurimo imihanda igeramo na serivisi hamwe n’ibikoresho byo guhuza imiyoboro y’amashanyarazi. <ref name="dportal_AchwaII">{{Cite web |title=Uganda - Achwa II Hydropower Plant |url=https://d-portal.org/q.html?aid=46002-P-UG-FAB-007 |access-date=2025-12-16 |website=d-portal}}</ref> <ref name="AfDB_MapAfrica_AchwaII">{{Cite web |date=2025-09-12 |title=Uganda - Achwa II Hydropower Plant (project page) |url=https://mapafrica.afdb.org/en/projects/46002-P-UG-FAB-007 |access-date=2025-12-16 |website=African Development Bank Group (MapAfrica)}}</ref> === Imibereho === Abaturage bo mu kibaya bishingikiriza ku migezi n'ibishanga mu gukoresha amazi yo mu ngo, ubuhinzi buciriritse, ubworozi, n'uburobyi, cyane cyane mu bihe by'izuba aho andi masoko aba ari make. == Kubungabunga ibidukikije n'ibibazo == Ibice bimwe by'ikibaya cya Aswa byahuye n'ibibazo byo kwangirika bifitanye isano no kwibasirwa n'ibishanga, guhindura ubutaka, no kugabanuka k'imiterere y'ibinyabuzima by'amazi meza. Raporo muri Uganda zagaragaje ko kwangirika kw'ibishanga bifitanye isano no kugabanuka k'uburyo abaturage baho babona amazi meza. <ref name="Monitor_AswaDegradation">{{Cite web |date=2024-06-18 |title=Aswa River basin degradation threatens access to safe water |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/aswa-river-basin-degradation-threatens-access-to-safe-water-4661494 |access-date=2025-12-16 |website=Daily Monitor (Nation.Africa)}}</ref> Imirimo yo gusana ikibaya yakozwe harimo ibikorwa byo gucunga imiyoboro y'amazi yibanda ku bishanga no kuvugurura imiterere y'ubutaka, nk'uko byagaragajwe n'umushinga wa Wetlands International witwa “Rise of Okom”. <ref name="WetlandsInternational_Okom">{{Cite web |date=2021-08-27 |title=Rise of Okom: Restoring Uganda's Aswa Basin |url=https://eastafrica.wetlands.org/rise-of-okom-restoring-ugandas-aswa-basin/ |access-date=2025-12-16 |website=Wetlands International Africa}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://eastafrica.wetlands.org/rise-of-okom-restoring-ugandas-aswa-basin/ "Rise of Okom: Restoring Uganda's Aswa Basin"]. </cite></ref> == Uduce turinzwe == Ikinyamakuru Protected Planet kivuga ko “Uruzi rwa Achwa” ari ahantu harinzwe muri Uganda (85.68 km2), hashyizweho mu 1948. <ref name="ProtectedPlanet_Achwa">{{Cite web |title=Achwa River (Protected Planet) |url=https://www.protectedplanet.net/achwa-river |access-date=2025-12-16 |website=Protected Planet}}</ref> == Reba kandi == * ''Umugezi wa Okot'' * ''[[Umugezi wa Semliki|Uruzi rwa Semliki]]'' * ''[[Umugezi wa Sezibwa|Uruzi rwa Sezibwa]]'' * [[Uruzi rwa Rutshuru]] * Uruzi rwa Rwizi * [[Umugezi wa Semliki|Uruzi rwa Semliki]] * [[Umugezi wa Sezibwa|Uruzi rwa Sezibwa]] * [[Umugezi wa Turkwel|Uruzi rwa Turkwel]] * [[Nili Yera|Nile Yera]] == indangasoko == {{Reflist}} == Amasano yo hanze == * Uburyo bwo Gutunganya Amazi mu Kibaya cya Nili (Gahunda yo Gutunganya Ikibaya cya Nili): https://nilebasin.org/sites/default/files/2019-09/NileHydrology.pdf * Urutonde rw'imigezi ya WaterwayMap.org (ikomoka kuri OpenStreetMap): https://waterwaymap.org/river/region/UG-Amuru/ {{Hydrography of Uganda}}{{Rivers of South Sudan}} [[Ikiciro:Pages with unreviewed translations]] 0i06dbow2h2c7fv68gsx3lqml544kr5 Umugezi wa Sezibwa 0 15414 131850 99015 2026-06-13T12:24:31Z AGIRANEZA 18375 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1298095770|Sezibwa River]]" 131850 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Sezibwa|name_native=|name_native_lang=|name_other=|name_etymology="Sizibwa" ([[Luganda]]):..''my path cannot be blocked''.. <!---------------------- IMAGE & MAP -->|image=Ssezibwa Falls.jpg|image_size=|image_caption=|map=|map_size=250|map_caption=The rivers of northern Uganda with the Sezibwa River (bottom center)|pushpin_map=|pushpin_map_size=|pushpin_map_caption=<!---------------------- LOCATION -->|subdivision_type1=Country|subdivision_name1=[[Uganda]]|subdivision_type2=|subdivision_name2=|subdivision_type3=|subdivision_name3=|subdivision_type4=|subdivision_name4=|subdivision_type5=Cities|subdivision_name5=[[Ngogwe]], [[Kayunga]], [[Galiraya]] <!---------------------- PHYSICAL CHARACTERISTICS -->|length_km=150|width_min=|width_avg=|width_max=|depth_min=|depth_avg=|depth_max=|discharge1_location=|discharge1_min=|discharge1_avg=|discharge1_max=<!---------------------- BASIN FEATURES -->|source1=[[Ngogwe]], [[Buikwe District]]|source1_location=[[Uganda]]|source1_coordinates={{coord|00|16|12|N|33|00|18|E|display=inline}}|source1_elevation={{convert|1200|m|abbr=on}}|mouth=|mouth_location=[[Lake Kyoga]], [[Kayunga District]], [[Uganda]]|mouth_coordinates={{coord|01|24|00|N|32|44|06|E|display=inline,title}}|mouth_elevation={{convert|1140|m|abbr=on}}|progression=|river_system=|basin_size=|tributaries_left=|tributaries_right=|custom_label=|custom_data=|extra=}}'''Uruzi rwa Sezibwa''' ni uruzi ruri muri Uganda yo hagati, muri [[Imiterere ya Afurika y'Iburasirazuba n'ibidukikije byaho|Afurika y'Iburasirazuba]] . Iri zina rikomoka ku nteruro [[Ikiganda|y'ikiganda]] "sizibirwa kkubo", isobanura "inzira yanjye ntishobora gufungwa". == Aho uherereye == Uruzi rwa Sezibwa ruherereye mu majyepfo yo hagati ya [[Ubugande|Uganda]] . Ruhera mu bishanga biri hagati [[Ikiyaga cya Victoriya|y'ikiyaga cya Victoria]] n'ikiyaga [[Ikiyaga cya Kyoga|cya Kyoga]], mu burengerazuba bwa [[Nili Yera|Nili ya Victoria]], rugatemba mu cyerekezo rusange cy'amajyaruguru kugira ngo rwisuke mu kiyaga cya Kyoga. Isoko y'Uruzi rwa Sezibwa iherereye mu Karere ka Buikwe, hafi y'umujyi wa Ngogwe, ifite imirongo: Latitude: 0.2700; Longitude: 33.0050. Sezibwa yinjira mu kiyaga cya Kyoga mu Karere ka Kayunga, hafi y'umujyi wa Galilaya, ifite imirongo: Latitude: 1.3700; Longitude: 32.8150. Uburebure bw'Uruzi [[Umugezi wa Sezibwa|rwa Sezibwa]] ni {{Convert|150|km|mi}} kuva ku isoko kugera ku munwa. Hagati y'isoko ryawo mu Karere ka Buikwe, ariko mbere yuko winjira mu Karere ka Kayunga, umugezi unyura mu Karere ka Mukono . Nk’uko inkuru zibivuga, [[uruzi]] rwa Ssezibwa si ikintu gisanzwe, ahubwo ni urubyaro rw’umugore utwite witwaga Nakangu, wabayeho mu myaka amagana ishize kandi akaba yari uwo mu muryango wa Kibe (imbwebwe). Byari byitezwe ko azabyara impanga, ariko icyavaga mu nda ye cyari imigezi y’impanga. Imyuka y’abana ba Nakangu bataravuka - Ssezibwa na Mubeeya bikekwa ko ibuza imigezi y’impanga, ari nayo mpamvu byari bimenyerewe ko Muganda wese unyura ku isoko y’uruzi i Namukono, nko muri kilometero 20 uvuye mu burasirazuba, ajugunya ibyatsi cyangwa amabuye mu ruzi kugira ngo abone amahirwe. Ndetse n’uyu munsi, igitambo cyo gushimira cy’ibishishwa by’umushishwa, inzoga n’ingurube gikorerwa ku isoko y’uruzi buri mwaka, ubusanzwe kiyobowe na Ssalongo (se w’impanga). <ref>{{Cite book |last=Briggs |first=Philip |year=2020 |title=Uganda: The Bradt Travel Guide |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=9781784776428 |location=England |pages=180 |language=English}}</ref> [[Dosiye:Ssezibwa_Falls1.jpg|thumb|gusuma kwa ssezibwa]] [[Dosiye:Sezibwa_falls.jpg|alt=River Sezibwa|thumb|Uruzi rwa Sezibwa]] Amasumo ya Sezibwa ari hafi {{Convert|20|mi|km}}, iburasirazuba bwa Kampala, umurwa mukuru wa [[Ubugande|Uganda]], ku muhanda wa Kampala-Jinja . Aha hantu ni ahantu gakondo ha Buganda . Harangwa n'amabuye atyaye n'urusaku rwiza rw'amazi aruhura amanuka mu mabuye ahanamye. Amasumo aherereye mu Karere ka Mukono . Hakurikijwe inkuru za gakondo, inzuzi ebyiri zitwa Ssezibwa na murumuna we Bwanda, zavumbuwe n'umugore agenda yerekeza i Kavuma Bukunja. Uwo mugore, Nakangu Tebateesa, wari ufite umugabo witwa Nsubuga Ssebwaato, yabyaye impanga mu buryo bw'amazi. Uruzi rwa Ssezibwa rwakomeje gutemba rwerekeza iburengerazuba, runyura mu nzitizi nyinshi, ni naho rwakuye izina ryarwo, mu gihe Bwanda yo yatembye yerekeza iburasirazuba, ahitwa Nyenga. Abantu benshi baza muri ako hantu basaba ibitangaza kuko bemera ko hari imbaraga z'ikirenga (supernatural) ahohera. Amasumo ni {{Convert|7|m|ft}} uburebure. Kuzamuka amabuye no [[Kwitegereza inyoni|kureba inyoni]] ni byo bikorwa by'ingenzi kuri ako gace. Abahanga mu by'ubutaka n'abandi bahanga mu bya siyansi nabo bakunze kuhasanga. Inyamaswa zo mu ishyamba rikikije zirimo [[Inguge|inkende zo mu gasozi]], inkende zitukura n'izindi nyoni [[Inyoni|n'inyoni]] . * [[Ikiyaga cya Victoriya|Ikiyaga cya Victoria]] * [[Ikiyaga cya Kyoga]] * [[Nili Yera|Victoria Nile]] * Kayunga <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} * [http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/-/691232/1370492/-/cqqfk/-/index.html Ibisobanuro birambuye ku Masumo ya Sezibwa] * [https://web.archive.org/web/20100717033047/http://www.iwmi.cgiar.org/wetlands/pdf/Africa/Region2/UGANDA.pdf Imigezi n'Ibiyaga bya Uganda] * [http://www.energyandminerals.go.ug/renenergy/images/Sezibwa.jpg Ifoto y'amasumo ya Sezibwa]  {{Buikwe District}}{{Mukono District}}{{Kayunga District}}{{Rivers of Uganda}} a5wivuiumf1sa0vn26rsor54jz53002 131861 131850 2026-06-13T12:33:52Z AGIRANEZA 18375 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1298095770|Sezibwa River]]" 131861 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Sezibwa|name_native=|name_native_lang=|name_other=|name_etymology="Sizibwa" ([[Luganda]]):..''my path cannot be blocked''.. <!---------------------- IMAGE & MAP -->|image=Ssezibwa Falls.jpg|image_size=|image_caption=|map=|map_size=250|map_caption=The rivers of northern Uganda with the Sezibwa River (bottom center)|pushpin_map=|pushpin_map_size=|pushpin_map_caption=<!---------------------- LOCATION -->|subdivision_type1=Country|subdivision_name1=[[Uganda]]|subdivision_type2=|subdivision_name2=|subdivision_type3=|subdivision_name3=|subdivision_type4=|subdivision_name4=|subdivision_type5=Cities|subdivision_name5=[[Ngogwe]], [[Kayunga]], [[Galiraya]] <!---------------------- PHYSICAL CHARACTERISTICS -->|length_km=150|width_min=|width_avg=|width_max=|depth_min=|depth_avg=|depth_max=|discharge1_location=|discharge1_min=|discharge1_avg=|discharge1_max=<!---------------------- BASIN FEATURES -->|source1=[[Ngogwe]], [[Buikwe District]]|source1_location=[[Uganda]]|source1_coordinates={{coord|00|16|12|N|33|00|18|E|display=inline}}|source1_elevation={{convert|1200|m|abbr=on}}|mouth=|mouth_location=[[Lake Kyoga]], [[Kayunga District]], [[Uganda]]|mouth_coordinates={{coord|01|24|00|N|32|44|06|E|display=inline,title}}|mouth_elevation={{convert|1140|m|abbr=on}}|progression=|river_system=|basin_size=|tributaries_left=|tributaries_right=|custom_label=|custom_data=|extra=}}'''Uruzi rwa Sezibwa''' ni uruzi ruri muri Uganda yo hagati, muri [[Imiterere ya Afurika y'Iburasirazuba n'ibidukikije byaho|Afurika y'Iburasirazuba]] . Iri zina rikomoka ku nteruro [[Ikiganda|y'ikiganda]] "sizibirwa kkubo", isobanura "inzira yanjye ntishobora gufungwa". == Aho uherereye == Uruzi rwa Sezibwa ruherereye mu majyepfo yo hagati ya [[Ubugande|Uganda]] . Ruhera mu bishanga biri hagati [[Ikiyaga cya Victoriya|y'ikiyaga cya Victoria]] n'ikiyaga [[Ikiyaga cya Kyoga|cya Kyoga]], mu burengerazuba bwa [[Nili Yera|Nili ya Victoria]], rugatemba mu cyerekezo rusange cy'amajyaruguru kugira ngo rwisuke mu kiyaga cya Kyoga. Isoko y'Uruzi rwa Sezibwa iherereye mu Karere ka Buikwe, hafi y'umujyi wa Ngogwe, ifite imirongo: Latitude: 0.2700; Longitude: 33.0050. Sezibwa yinjira mu kiyaga cya Kyoga mu Karere ka Kayunga, hafi y'umujyi wa Galilaya, ifite imirongo: Latitude: 1.3700; Longitude: 32.8150. Uburebure bw'Uruzi [[Umugezi wa Sezibwa|rwa Sezibwa]] ni {{Convert|150|km|mi}} kuva ku isoko kugera ku munwa. Hagati y'isoko ryawo mu Karere ka Buikwe, ariko mbere yuko winjira mu Karere ka Kayunga, umugezi unyura mu Karere ka Mukono . Nk’uko inkuru zibivuga, [[uruzi]] rwa Ssezibwa si ikintu gisanzwe, ahubwo ni urubyaro rw’umugore utwite witwaga Nakangu, wabayeho mu myaka amagana ishize kandi akaba yari uwo mu muryango wa Kibe (imbwebwe). Byari byitezwe ko azabyara impanga, ariko icyavaga mu nda ye cyari imigezi y’impanga. Imyuka y’abana ba Nakangu bataravuka - Ssezibwa na Mubeeya bikekwa ko ibuza imigezi y’impanga, ari nayo mpamvu byari bimenyerewe ko Muganda wese unyura ku isoko y’uruzi i Namukono, nko muri kilometero 20 uvuye mu burasirazuba, ajugunya ibyatsi cyangwa amabuye mu ruzi kugira ngo abone amahirwe. Ndetse n’uyu munsi, igitambo cyo gushimira cy’ibishishwa by’umushishwa, inzoga n’ingurube gikorerwa ku isoko y’uruzi buri mwaka, ubusanzwe kiyobowe na Ssalongo (se w’impanga). <ref>{{Cite book |last=Briggs |first=Philip |year=2020 |title=Uganda: The Bradt Travel Guide |publisher=Bradt Travel Guides Ltd |isbn=9781784776428 |location=England |pages=180 |language=English}}</ref> [[Dosiye:Ssezibwa_Falls1.jpg|thumb|gusuma kwa ssezibwa]] [[Dosiye:Sezibwa_falls.jpg|alt=River Sezibwa|thumb|Uruzi rwa Sezibwa]] Amasumo ya Sezibwa ari hafi {{Convert|20|mi|km}}, iburasirazuba bwa Kampala, umurwa mukuru wa [[Ubugande|Uganda]], ku muhanda wa Kampala-Jinja . Aha hantu ni ahantu gakondo ha Buganda . Harangwa n'amabuye atyaye n'urusaku rwiza rw'amazi aruhura amanuka mu mabuye ahanamye. Amasumo aherereye mu Karere ka Mukono . Hakurikijwe inkuru za gakondo, inzuzi ebyiri zitwa Ssezibwa na murumuna we Bwanda, zavumbuwe n'umugore agenda yerekeza i Kavuma Bukunja. Uwo mugore, Nakangu Tebateesa, wari ufite umugabo witwa Nsubuga Ssebwaato, yabyaye impanga mu buryo bw'amazi. Uruzi rwa Ssezibwa rwakomeje gutemba rwerekeza iburengerazuba, runyura mu nzitizi nyinshi, ni naho rwakuye izina ryarwo, mu gihe Bwanda yo yatembye yerekeza iburasirazuba, ahitwa Nyenga. Abantu benshi baza muri ako hantu basaba ibitangaza kuko bemera ko hari imbaraga z'ikirenga (supernatural) ahohera. Amasumo ni {{Convert|7|m|ft}} uburebure. Kuzamuka amabuye no [[Kwitegereza inyoni|kureba inyoni]] ni byo bikorwa by'ingenzi kuri ako gace. Abahanga mu by'ubutaka n'abandi bahanga mu bya siyansi nabo bakunze kuhasanga. Inyamaswa zo mu ishyamba rikikije zirimo [[Inguge|inkende zo mu gasozi]], inkende zitukura n'izindi nyoni [[Inyoni|n'inyoni]] . * [[Ikiyaga cya Victoriya|Ikiyaga cya Victoria]] * [[Ikiyaga cya Kyoga]] * [[Nili Yera|Victoria Nile]] * Kayunga == indangasoko == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} * [http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/-/691232/1370492/-/cqqfk/-/index.html Ibisobanuro birambuye ku Masumo ya Sezibwa] * [https://web.archive.org/web/20100717033047/http://www.iwmi.cgiar.org/wetlands/pdf/Africa/Region2/UGANDA.pdf Imigezi n'Ibiyaga bya Uganda] * [http://www.energyandminerals.go.ug/renenergy/images/Sezibwa.jpg Ifoto y'amasumo ya Sezibwa]  {{Buikwe District}}{{Mukono District}}{{Kayunga District}}{{Rivers of Uganda}} fuk8ct73vq03qwcpj0kdfemr9wnj1i2 Umugezi wa Katonga 0 15417 131885 110348 2026-06-13T13:14:34Z AGIRANEZA 18375 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1234697193|Katonga River]]" 131885 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Rivers_and_lakes_of_Uganda.png|right|thumb|345x345px|Imigezi n'ibiyaga bya Uganda]] [[Dosiye:Katonga_River_Bridge_in_Mpigi_District_along_Kampala-Masaka_Highway.jpg|alt=katonga river|thumb|Ikiraro cy'Uruzi rwa Katonga]] [[Dosiye:Katonga_River_View_along_Kampala-Masaka_Highway.jpg|thumb|Ishusho y'umugezi wa Katonga]] [[Dosiye:Katonga_forest_in_Uganda.jpg|thumb|Umugezi Katonga unyuze mu ishyamba rya Katonga]] == Aho biherereye n'ibisobanuro == Uruzi rwa Katonga ruherereye mu majyepfo y'uburengerazuba bwa Uganda. Umuyoboro warwo ukomeza hagati y'Ikiyaga cya Victoria n'Ikiyaga cya George, kigaragaza ko rwigeze gutemba ruva ku Kiyaga cya Victoria rugana ku Kiyaga cya George mu burebure bwarwo bwose. Ibintu byabaye mu karere hagati y'ibyo biyaga bibiri, bijyanye n'igice cy'iburengerazuba (Albertine Rift) cy'urutare rugenda rugaragaza imikorere y'isi (East African Rift), byatumye agace k'ibishanga kiri mu majyepfo y'uburengerazuba bw'Ikiyaga cya Wamala kiba aho amazi y'uruzi rwa Katonga atangirira (watershed) ku buryo bushya, kuko ubu uru ruzi rutemba cyane cyane rwerekeza iburasirazuba mu Kiyaga cya Victoria, rwongerwaho n'imigezi myinshi inyura mu nzira yarwo. Aho amazi atangirira hari hafi ya 0°13'N 30°39'E hafi y'ikigega cy'inyamaswa cya Katonga Wildlife Reserve, kandi kiri ku ntera irenze 120 km uvuye ku Kiyaga cya Victoria. Mu bihe by'imvura, amazi agera ku rugero rwo hejuru hafi y'aho ibishanga biri, rimwe na rimwe atuma amazi amwe atemba ava aha hantu agana iburengerazuba, agakwirakwira mu gice cy'iburengerazuba cy'uruzi rwa Katonga rutanga amazi ku Kiyaga cya George, ariko igice kinini cy'amazi gikomeza gutemba rwerekeza iburasirazuba mu Kiyaga cya Victoria. Iburengerazuba bw'aho amazi atangirira, uruzi rwa Katonga runagezwaho n'imigezi myinshi inyura mu nzira igana ku Kiyaga cya George. <ref>{{Cite book |last=Hughes, Hughes & Bernacsek |date=1992 |title=A Directory of African Wetlands |url=https://portals.iucn.org/library/node/6001 |last2=Bernacsek, G. M. |last3=Hughes, J. S. |last4=Hughes, R. H. |publisher=IUCN/UNEP(WCMC) |isbn=2-88032-949-3 |page=265 |chapter=2.10 Uganda |access-date=26 February 2014}}</ref> == Amasano yo hanze == * [http://www.uwa.or.ug/katonga.html Pariki y'inyamaswa ya Katonga] Archived * [http://www.rwandagorillasafaris.com/uganda/river-katonga.html Umugezi wa Katonga] * [https://web.archive.org/web/20100717033047/http://www.iwmi.cgiar.org/wetlands/pdf/Africa/Region2/UGANDA.pdf Imigezi n'Ibiyaga bya Uganda] == Reba kandi == * [[Ikiyaga cya Edward]] == indangamasoko == {{Reflist}} 48j4pv3r7ydxxe8ltx1nb3x7pnhs488 131887 131885 2026-06-13T14:40:12Z InternetArchiveBot 9716 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 131887 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Rivers_and_lakes_of_Uganda.png|right|thumb|345x345px|Imigezi n'ibiyaga bya Uganda]] [[Dosiye:Katonga_River_Bridge_in_Mpigi_District_along_Kampala-Masaka_Highway.jpg|alt=katonga river|thumb|Ikiraro cy'Uruzi rwa Katonga]] [[Dosiye:Katonga_River_View_along_Kampala-Masaka_Highway.jpg|thumb|Ishusho y'umugezi wa Katonga]] [[Dosiye:Katonga_forest_in_Uganda.jpg|thumb|Umugezi Katonga unyuze mu ishyamba rya Katonga]] == Aho biherereye n'ibisobanuro == Uruzi rwa Katonga ruherereye mu majyepfo y'uburengerazuba bwa Uganda. Umuyoboro warwo ukomeza hagati y'Ikiyaga cya Victoria n'Ikiyaga cya George, kigaragaza ko rwigeze gutemba ruva ku Kiyaga cya Victoria rugana ku Kiyaga cya George mu burebure bwarwo bwose. Ibintu byabaye mu karere hagati y'ibyo biyaga bibiri, bijyanye n'igice cy'iburengerazuba (Albertine Rift) cy'urutare rugenda rugaragaza imikorere y'isi (East African Rift), byatumye agace k'ibishanga kiri mu majyepfo y'uburengerazuba bw'Ikiyaga cya Wamala kiba aho amazi y'uruzi rwa Katonga atangirira (watershed) ku buryo bushya, kuko ubu uru ruzi rutemba cyane cyane rwerekeza iburasirazuba mu Kiyaga cya Victoria, rwongerwaho n'imigezi myinshi inyura mu nzira yarwo. Aho amazi atangirira hari hafi ya 0°13'N 30°39'E hafi y'ikigega cy'inyamaswa cya Katonga Wildlife Reserve, kandi kiri ku ntera irenze 120 km uvuye ku Kiyaga cya Victoria. Mu bihe by'imvura, amazi agera ku rugero rwo hejuru hafi y'aho ibishanga biri, rimwe na rimwe atuma amazi amwe atemba ava aha hantu agana iburengerazuba, agakwirakwira mu gice cy'iburengerazuba cy'uruzi rwa Katonga rutanga amazi ku Kiyaga cya George, ariko igice kinini cy'amazi gikomeza gutemba rwerekeza iburasirazuba mu Kiyaga cya Victoria. Iburengerazuba bw'aho amazi atangirira, uruzi rwa Katonga runagezwaho n'imigezi myinshi inyura mu nzira igana ku Kiyaga cya George. <ref>{{Cite book |last=Hughes, Hughes & Bernacsek |date=1992 |title=A Directory of African Wetlands |url=https://portals.iucn.org/library/node/6001 |last2=Bernacsek, G. M. |last3=Hughes, J. S. |last4=Hughes, R. H. |publisher=IUCN/UNEP(WCMC) |isbn=2-88032-949-3 |page=265 |chapter=2.10 Uganda |access-date=26 February 2014}}</ref> == Amasano yo hanze == * [https://web.archive.org/web/20090502110916/http://www.uwa.or.ug/katonga.html Pariki y'inyamaswa ya Katonga] Archived * [http://www.rwandagorillasafaris.com/uganda/river-katonga.html Umugezi wa Katonga] * [https://web.archive.org/web/20100717033047/http://www.iwmi.cgiar.org/wetlands/pdf/Africa/Region2/UGANDA.pdf Imigezi n'Ibiyaga bya Uganda] == Reba kandi == * [[Ikiyaga cya Edward]] == indangamasoko == {{Reflist}} 037ytbg1gcnb1xfll8z1di5888t8i1r Umugezi wa Semliki 0 15418 131882 125510 2026-06-13T13:03:13Z AGIRANEZA 18375 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358396471|Semliki River]]" 131882 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Semliki River|name_native=|name_native_lang=|name_other=|name_etymology=<!---------------------- IMAGE & MAP -->|image=Semliki River.jpg|image_size=|image_caption=|map=Rivers of South West Uganda.png|map_size=250|map_caption=Rivers of south west Uganda with the Semliki (center left).|pushpin_map=|pushpin_map_size=|pushpin_map_caption=<!---------------------- LOCATION -->|subdivision_type1=Countries|subdivision_name1=[[Democratic Republic of the Congo|DR Congo]] (DRC)<br/>[[Uganda]]|subdivision_type2=|subdivision_name2=|subdivision_type3=|subdivision_name3=|subdivision_type4=|subdivision_name4=|subdivision_type5=|subdivision_name5=<!---------------------- PHYSICAL CHARACTERISTICS -->|length={{cvt|313|km|mi|abbr=on}}<ref name="Waterway">{{cite web|url=https://waterwaymap.org/river/region|title=Waterway}}</ref> {{cvt|140|km|mi|abbr=on}}<ref name="highlights">{{cite web|title=Highlights of the Uganda Atlas of Our Changing Environment, River Semliki &ndash; Lake Albert|url=http://nema-ug.org/atlas/atlas_pollution.pdf|publisher=National Environment Management Authority (NEMA) Uganda|accessdate=16 January 2013}}</ref>|width_min=|width_avg=|width_max=|depth_min=|depth_avg=|depth_max=|discharge1_location=Near mouth|discharge1_min=|discharge1_avg=(Period: 1971–2000){{cvt|238.8|m3/s|cuft/s|abbr=on}}<ref name="Nile River">{{cite web|url=https://www.riversnetwork.org/V1/index.php/component/content/article/nile?catid=186&Itemid=496|title=Nile River|last=Eric|first=Tilman}}</ref>|discharge1_max=<!---------------------- BASIN FEATURES -->|source1=[[Lake Edward]]|source1_location=[[Ishango]], DRC, [[North Kivu Province]]|source1_coordinates={{coord|00|08|25|S|29|36|04|E|display=inline}}<ref name="coords">Geolocation with Google Earth</ref>|source1_elevation={{cvt|997|m|abbr=on}}<ref name="derived">Derived from geolocation with [[Google Earth]].</ref>|mouth=[[Lake Albert (Africa)|Lake Albert]]|mouth_location=southeast of [[Bunia]], DRC, [[Ituri Province]]|mouth_coordinates={{coord|01|15|45|N|30|27|46|E|display=inline,title}}<ref name="coords"/>|mouth_elevation={{cvt|619|m|abbr=on}}<ref name="derived"/>|progression=|river_system=[[Nile River]]|basin_size={{cvt|35,087.6|km2|mi2|abbr=on}}<ref name="Nile River"/>|tributaries_left=Taiya|tributaries_right=Lamia, Ndugutu, Nyahuka, Kirumia|custom_label=|custom_data=|extra=}} [[Dosiye:River_semliki.png|thumb|Ishusho yo mu kirere y'uruzi rwa semliki]] '''Umugezi wa Semliki''' ( [[Igifaransa]] : ''Rivière Semliki'' ) ni uruzi runini, {{Convert|140|km|mi}} ndende, muri [[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]] (RDC) na [[Ubugande|Uganda]] muri [[Imiterere ya Afurika y'Iburasirazuba n'ibidukikije byaho|Afurika]] yo Hagati n'iy'Iburasirazuba. Itemba mu majyaruguru iva ku [[Ikiyaga cya Edward|Kiyaga cya Edward]] mu Karere ka Beni, Nord-Kivu, Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo yirinda [[Umusozi wa Rwenzori|Imisozi ya Rwenzori]] iburyo bwayo (Iburasirazuba), isuka mu Kiyaga cya Albert mu gace ka Albertine Rift, Irumu Territory, Intara ya Ituri, Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo ireba Imisozi y'Ubururu ibumoso bwayo mu burengerazuba. Umunwa wayo uri hafi y'Umudugudu wa Katolingo mu gace ka Kanara, akarere ka Ntoroko, [[Ubugande|muri Uganda]] . <ref name="Google Maps" /> Ku nkengero zayo zo hasi, izenguruka cyane igize igice cy'umupaka mpuzamahanga hagati ya RDC n'uturere tw'uburengerazuba bwa Uganda twa Bundibugyo na Ntoroko, hafi ya Pariki y'Igihugu ya Semuliki . <ref name="Google Maps">{{Cite web |year=2013 |title=Google Maps |url=https://maps.google.com/maps?ll=-0.140278,29.601111&spn=0.1,0.1&t=m&q=-0.140278,29.601111 |access-date=17 January 2013}}</ref> [[Dosiye:View_of_Semliki_River_in_DRC_from_Uganda_-_1_Feb_2020.jpg|thumb|Ishusho y'uruzi rwa Semiliki muri Kongo]] Kwiyongera kw'urubura ruri gushonga ruva ku misozi ya Rwenzori, ubworozi burenze urugero (overgrazing), n'izindi mpinduka zibaye mu kibaya cy'amazi, byatumye inkombe z'uruzi zisenyuka kandi inzira y'uruzi rugoramye mu gace cyo hepfo igenda ihinduka kenshi. Mu bice bimwe na bimwe, Uganda iratakaza ubutaka bugera kuri metero 10 (mu bunini bwa metero 33) ku mwaka ku ruhande rwayo rw'uruzi kubera isenyuka ry'inkombe, kandi umucanga uturuka mu ruzi rwa Semliki uragenda wuzuza igice cy'amajyepfo y'Ikiyaga cya Albert. Ahandi naho, ni Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo (DRC) itakaza ubutaka, kuko impinduka mu nzira y'uruzi zihindura aho umupaka ugaragara ko uherereye. <ref>{{Cite news |date=11 November 2009 |title=Changing River Course Alters Uganda-DR Congo Border |url=https://www.independent.co.uk/environment/changing-river-course-alters-ugandadr-congo-border-1818532.html |access-date=11 November 2009 |work=The Independent |location=London}}</ref> == Isomo == [[Dosiye:River-semliki-uganda.jpg|thumb|Uruzi Semliki - Umupaka uhuza Uganda na DRC - ufite uburebure bwa kilometero 140 (mi 87), muri [[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]] (RDC) na [[Ubugande|Uganda]] muri [[Imiterere ya Afurika y'Iburasirazuba n'ibidukikije byaho|Afurika]] yo Hagati n'iy'Iburasirazuba. Ubwiyongere bw'urubura ruturuka ku kibaya cya Rwenzoris, uburozi bukabije, n'izindi mpinduka ku mugezi byateje isuri n'impinduka nyinshi ku nzira y'uruzi rugenda rutemba.]] [[Dosiye:Topography_of_river_semliki.png|thumb|Igice cy'aho amazi aturuka mu ruzi rwa Semliki kigaragaza imiterere y'aho ubushakashatsi bubera n'igice cy'umupaka wa Uganda na Kongo (RDC).]] Umugezi wa Semliki utangirira hafi ya Ishango (RDC) mu majyaruguru y'ikiyaga cya Edward hanyuma uhita winjira [[Pariki y’Ibirunga ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo|muri Pariki y'Igihugu ya Virunga]], aho unyura mu gice kinini cy'inzira yayo yo hejuru. Umuhanda wa A-109 uri hagati ya Mpondwe (Uganda) na Beni (RDC) uri [[wiktionary:right bank|iburyo]], rimwe na rimwe uri hafi ndetse rimwe na rimwe uri kure, mu gihe uruzi runyura muri pariki. Mu majyepfo y'uburasirazuba bwa Beni, uruzi runyura munsi y'umuhanda wa A-109 rugakomeza rugana mu majyaruguru. Kuri iyi ngingo, umugezi uri mu burengerazuba bwa Mount Baker (Kiyanja) muri Pariki y'Igihugu y'imisozi ya Rwenzori muri Uganda. <ref name="Google Maps">{{Cite web |year=2013 |title=Google Maps |url=https://maps.google.com/maps?ll=-0.140278,29.601111&spn=0.1,0.1&t=m&q=-0.140278,29.601111 |access-date=17 January 2013}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://maps.google.com/maps?ll=-0.140278,29.601111&spn=0.1,0.1&t=m&q=-0.140278,29.601111 "Google Maps"]. </cite></ref> Mbere yo kuva muri pariki, uruzi runyura munsi y'undi muhanda uhuza umudugudu wa Oicha muri DRC n'imidugudu iri mu kibaya cya Semliki mu burengerazuba bw'umupaka wa DRC &#x2013; Uganda n'umujyi wa Bundibugyo muri Uganda. Munsi y'aho umuhanda wambukiranya, uruzi ruva muri Pariki ya Virunga rukanyura ku nkengero z'iburengerazuba bwa Pariki y'Igihugu ya Semuliki (Uganda). Aha uruzi ruhinduka umupaka hagati ya DRC na Uganda, kandi rukomeza kuba umupaka w'igice kinini cy'uruzi. Uko uruzi ruva muri Pariki ya Semuliki, rwegera Pariki y'Igihugu ya Sempaya n'Ishyamba rya Toro, byombi biri muri Uganda. Ugeze aho rwageze, uruzi rutemba mu burengerazuba bw'umupaka mpuzamahanga rwinjira mu majyepfo y'ikiyaga cya Albert ku gace k'amajyepfo y'uburasirazuba bwa Bunia (RDC). <ref name="Google Maps">{{Cite web |year=2013 |title=Google Maps |url=https://maps.google.com/maps?ll=-0.140278,29.601111&spn=0.1,0.1&t=m&q=-0.140278,29.601111 |access-date=17 January 2013}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://maps.google.com/maps?ll=-0.140278,29.601111&spn=0.1,0.1&t=m&q=-0.140278,29.601111 "Google Maps"]. </cite></ref> == Abantu == Amoko abiri y’ingenzi muri ako karere ni ubwoko bwa Amba (Baamba, Bwamba) n’ubwa Bakonjo (Konjo). <ref name="Chege">{{Cite web |last=Chege |first=Florence |display-authors=etal |year=2002 |title=Kibale and Semuliki Conservation and Development Project |url=http://cmsdata.iucn.org/downloads/kscdp_final.pdf |access-date=18 January 2013 |publisher=International Union for Conservation of Nature (IUCN) |pages=21&ndash;22}}</ref> Abantu bo mu kibaya cya Semliki barimo Batuku, aborozi b’inka bafite amashyo yabo arisha mu byatsi byo ku nkengero z’uruzi. <ref name="GRID-Arendal">{{Cite book |title=Transboundary and Cross-Border Environmental Issues: Uganda |url=http://www.grida.no/_res/site/file/publications/uganda-atlas/UGatlas_scr_ch3.pdf |publisher=GRID-Arendal |pages=138&ndash;40 |access-date=17 January 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304203943/http://www.grida.no/_res/site/file/publications/uganda-atlas/UGatlas_scr_ch3.pdf |archive-date=4 March 2016 |url-status=dead}}</ref> <ref name="WWF">{{Cite web |title=Semuliki River Catchment and Water Resources Management |url=http://wwf.panda.org/who_we_are/wwf_offices/kenya/solutions/index.cfm?uProjectID=9F0822 |access-date=18 January 2013 |publisher=WWF}}</ref> Uduce duto [[Abatwa|tw’Abatwa]] (pygmies), basanzwe ari [[Ubuhigi mu Rwanda|abahigi b’amashyamba]], nabo batuye muri icyo kibaya. <ref name="Chege" /> == Ibimera n'inyamaswa == Muri Pariki y'Igihugu ya Semliki, ishyamba risa n'iryo mu kibaya [[Umugezi wa Congo|cy'uruzi rwa Kongo]] . ''Cynometra alexandri'', ubwoko bw'ibiti byo mu turere dushyuha, ni bwo bwiganje ariko buvanze n'ibindi biti n'ibishanga. Imvura igwa buri mwaka muri iri shyamba rishyuha ingana na {{Convert|1500|mm|in}} . <ref name="Chege">{{Cite web |last=Chege |first=Florence |display-authors=etal |year=2002 |title=Kibale and Semuliki Conservation and Development Project |url=http://cmsdata.iucn.org/downloads/kscdp_final.pdf |access-date=18 January 2013 |publisher=International Union for Conservation of Nature (IUCN) |pages=21&ndash;22}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFChege2002">Chege, Florence; et&nbsp;al. (2002). </cite></ref> Amoko y'inyoni arenga 400, harimo ishyamba ry'inzitane, Sassi's olive greenbul, n'ubwoko icyenda bwa hornbill bukunze kugaragara muri pariki, kimwe n'amoko arenga 490 y'ibinyugunyugu. <ref>{{Cite web |title=Species Records and Additions &#124; Semuliki National Park &#124; semulikibutterflies |url=https://www.semulikibutterflies.com/species-records-additions |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230117163740/https://www.semulikibutterflies.com/species-records-additions |archive-date=2023-01-17 |access-date=2023-01-17}}</ref> Mu nyamaswa zo muri pariki harimo inzovu, ingwe, injangwe y'izahabu yo muri Afurika, imbogo, imvubu, injangwe, n'inkende zo mu bwoko bwa pygmy scaly-tailed flying squirrels . <ref name="Chege">{{Cite web |last=Chege |first=Florence |display-authors=etal |year=2002 |title=Kibale and Semuliki Conservation and Development Project |url=http://cmsdata.iucn.org/downloads/kscdp_final.pdf |access-date=18 January 2013 |publisher=International Union for Conservation of Nature (IUCN) |pages=21&ndash;22}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFChege2002">Chege, Florence; et&nbsp;al. (2002). </cite></ref> Mu nzira yayo, Semliki igwa hafi 300 m (1.000 ft) binyuze mu miraba myinshi, kandi ibi bitandukanya ubwoko bw'amafi yo [[Ikiyaga cya Edward|mu kiyaga cya Edward]], menshi muri yo nta handi yabonetse, ugereranije n'ayaboneka inyuma y'uruzi mu kiyaga cya Albert (n'Uruzi rwa [[Nili]] ). <ref name="Dumont2009">{{Cite book |last=Dumont, H.J. |year=2009 |title=The Nile |publisher=Springer Science + Business Media B.V |isbn=978-1-4020-9725-6 |editor-last=H.J. Dumont |series=Monographiae Biologicae |volume=89 |pages=1–21 |chapter=A Description of the Nile Basin, and a Synopsis of Its History, Ecology, Biogeography, Hydrology, and Natural Resources}}</ref> == indangamasoko == {{Reflist|30em}}{{Rivers of Uganda}} [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] papor20g073kfxqhirjwoxj5zxp2ztx 131889 131882 2026-06-13T14:41:24Z InternetArchiveBot 9716 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 131889 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Semliki River|name_native=|name_native_lang=|name_other=|name_etymology=<!---------------------- IMAGE & MAP -->|image=Semliki River.jpg|image_size=|image_caption=|map=Rivers of South West Uganda.png|map_size=250|map_caption=Rivers of south west Uganda with the Semliki (center left).|pushpin_map=|pushpin_map_size=|pushpin_map_caption=<!---------------------- LOCATION -->|subdivision_type1=Countries|subdivision_name1=[[Democratic Republic of the Congo|DR Congo]] (DRC)<br/>[[Uganda]]|subdivision_type2=|subdivision_name2=|subdivision_type3=|subdivision_name3=|subdivision_type4=|subdivision_name4=|subdivision_type5=|subdivision_name5=<!---------------------- PHYSICAL CHARACTERISTICS -->|length={{cvt|313|km|mi|abbr=on}}<ref name="Waterway">{{cite web|url=https://waterwaymap.org/river/region|title=Waterway}}</ref> {{cvt|140|km|mi|abbr=on}}<ref name="highlights">{{cite web|title=Highlights of the Uganda Atlas of Our Changing Environment, River Semliki &ndash; Lake Albert|url=http://nema-ug.org/atlas/atlas_pollution.pdf|publisher=National Environment Management Authority (NEMA) Uganda|accessdate=16 January 2013|archive-date=10 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200610215648/http://nema-ug.org/atlas/atlas_pollution.pdf|url-status=dead}}</ref>|width_min=|width_avg=|width_max=|depth_min=|depth_avg=|depth_max=|discharge1_location=Near mouth|discharge1_min=|discharge1_avg=(Period: 1971–2000){{cvt|238.8|m3/s|cuft/s|abbr=on}}<ref name="Nile River">{{cite web|url=https://www.riversnetwork.org/V1/index.php/component/content/article/nile?catid=186&Itemid=496|title=Nile River|last=Eric|first=Tilman}}</ref>|discharge1_max=<!---------------------- BASIN FEATURES -->|source1=[[Lake Edward]]|source1_location=[[Ishango]], DRC, [[North Kivu Province]]|source1_coordinates={{coord|00|08|25|S|29|36|04|E|display=inline}}<ref name="coords">Geolocation with Google Earth</ref>|source1_elevation={{cvt|997|m|abbr=on}}<ref name="derived">Derived from geolocation with [[Google Earth]].</ref>|mouth=[[Lake Albert (Africa)|Lake Albert]]|mouth_location=southeast of [[Bunia]], DRC, [[Ituri Province]]|mouth_coordinates={{coord|01|15|45|N|30|27|46|E|display=inline,title}}<ref name="coords"/>|mouth_elevation={{cvt|619|m|abbr=on}}<ref name="derived"/>|progression=|river_system=[[Nile River]]|basin_size={{cvt|35,087.6|km2|mi2|abbr=on}}<ref name="Nile River"/>|tributaries_left=Taiya|tributaries_right=Lamia, Ndugutu, Nyahuka, Kirumia|custom_label=|custom_data=|extra=}} [[Dosiye:River_semliki.png|thumb|Ishusho yo mu kirere y'uruzi rwa semliki]] '''Umugezi wa Semliki''' ( [[Igifaransa]] : ''Rivière Semliki'' ) ni uruzi runini, {{Convert|140|km|mi}} ndende, muri [[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]] (RDC) na [[Ubugande|Uganda]] muri [[Imiterere ya Afurika y'Iburasirazuba n'ibidukikije byaho|Afurika]] yo Hagati n'iy'Iburasirazuba. Itemba mu majyaruguru iva ku [[Ikiyaga cya Edward|Kiyaga cya Edward]] mu Karere ka Beni, Nord-Kivu, Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo yirinda [[Umusozi wa Rwenzori|Imisozi ya Rwenzori]] iburyo bwayo (Iburasirazuba), isuka mu Kiyaga cya Albert mu gace ka Albertine Rift, Irumu Territory, Intara ya Ituri, Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo ireba Imisozi y'Ubururu ibumoso bwayo mu burengerazuba. Umunwa wayo uri hafi y'Umudugudu wa Katolingo mu gace ka Kanara, akarere ka Ntoroko, [[Ubugande|muri Uganda]] . <ref name="Google Maps" /> Ku nkengero zayo zo hasi, izenguruka cyane igize igice cy'umupaka mpuzamahanga hagati ya RDC n'uturere tw'uburengerazuba bwa Uganda twa Bundibugyo na Ntoroko, hafi ya Pariki y'Igihugu ya Semuliki . <ref name="Google Maps">{{Cite web |year=2013 |title=Google Maps |url=https://maps.google.com/maps?ll=-0.140278,29.601111&spn=0.1,0.1&t=m&q=-0.140278,29.601111 |access-date=17 January 2013}}</ref> [[Dosiye:View_of_Semliki_River_in_DRC_from_Uganda_-_1_Feb_2020.jpg|thumb|Ishusho y'uruzi rwa Semiliki muri Kongo]] Kwiyongera kw'urubura ruri gushonga ruva ku misozi ya Rwenzori, ubworozi burenze urugero (overgrazing), n'izindi mpinduka zibaye mu kibaya cy'amazi, byatumye inkombe z'uruzi zisenyuka kandi inzira y'uruzi rugoramye mu gace cyo hepfo igenda ihinduka kenshi. Mu bice bimwe na bimwe, Uganda iratakaza ubutaka bugera kuri metero 10 (mu bunini bwa metero 33) ku mwaka ku ruhande rwayo rw'uruzi kubera isenyuka ry'inkombe, kandi umucanga uturuka mu ruzi rwa Semliki uragenda wuzuza igice cy'amajyepfo y'Ikiyaga cya Albert. Ahandi naho, ni Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo (DRC) itakaza ubutaka, kuko impinduka mu nzira y'uruzi zihindura aho umupaka ugaragara ko uherereye. <ref>{{Cite news |date=11 November 2009 |title=Changing River Course Alters Uganda-DR Congo Border |url=https://www.independent.co.uk/environment/changing-river-course-alters-ugandadr-congo-border-1818532.html |access-date=11 November 2009 |work=The Independent |location=London}}</ref> == Isomo == [[Dosiye:River-semliki-uganda.jpg|thumb|Uruzi Semliki - Umupaka uhuza Uganda na DRC - ufite uburebure bwa kilometero 140 (mi 87), muri [[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]] (RDC) na [[Ubugande|Uganda]] muri [[Imiterere ya Afurika y'Iburasirazuba n'ibidukikije byaho|Afurika]] yo Hagati n'iy'Iburasirazuba. Ubwiyongere bw'urubura ruturuka ku kibaya cya Rwenzoris, uburozi bukabije, n'izindi mpinduka ku mugezi byateje isuri n'impinduka nyinshi ku nzira y'uruzi rugenda rutemba.]] [[Dosiye:Topography_of_river_semliki.png|thumb|Igice cy'aho amazi aturuka mu ruzi rwa Semliki kigaragaza imiterere y'aho ubushakashatsi bubera n'igice cy'umupaka wa Uganda na Kongo (RDC).]] Umugezi wa Semliki utangirira hafi ya Ishango (RDC) mu majyaruguru y'ikiyaga cya Edward hanyuma uhita winjira [[Pariki y’Ibirunga ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo|muri Pariki y'Igihugu ya Virunga]], aho unyura mu gice kinini cy'inzira yayo yo hejuru. Umuhanda wa A-109 uri hagati ya Mpondwe (Uganda) na Beni (RDC) uri [[wiktionary:right bank|iburyo]], rimwe na rimwe uri hafi ndetse rimwe na rimwe uri kure, mu gihe uruzi runyura muri pariki. Mu majyepfo y'uburasirazuba bwa Beni, uruzi runyura munsi y'umuhanda wa A-109 rugakomeza rugana mu majyaruguru. Kuri iyi ngingo, umugezi uri mu burengerazuba bwa Mount Baker (Kiyanja) muri Pariki y'Igihugu y'imisozi ya Rwenzori muri Uganda. <ref name="Google Maps"/> Mbere yo kuva muri pariki, uruzi runyura munsi y'undi muhanda uhuza umudugudu wa Oicha muri DRC n'imidugudu iri mu kibaya cya Semliki mu burengerazuba bw'umupaka wa DRC &#x2013; Uganda n'umujyi wa Bundibugyo muri Uganda. Munsi y'aho umuhanda wambukiranya, uruzi ruva muri Pariki ya Virunga rukanyura ku nkengero z'iburengerazuba bwa Pariki y'Igihugu ya Semuliki (Uganda). Aha uruzi ruhinduka umupaka hagati ya DRC na Uganda, kandi rukomeza kuba umupaka w'igice kinini cy'uruzi. Uko uruzi ruva muri Pariki ya Semuliki, rwegera Pariki y'Igihugu ya Sempaya n'Ishyamba rya Toro, byombi biri muri Uganda. Ugeze aho rwageze, uruzi rutemba mu burengerazuba bw'umupaka mpuzamahanga rwinjira mu majyepfo y'ikiyaga cya Albert ku gace k'amajyepfo y'uburasirazuba bwa Bunia (RDC). <ref name="Google Maps"/> == Abantu == Amoko abiri y’ingenzi muri ako karere ni ubwoko bwa Amba (Baamba, Bwamba) n’ubwa Bakonjo (Konjo). <ref name="Chege">{{Cite web |last=Chege |first=Florence |display-authors=etal |year=2002 |title=Kibale and Semuliki Conservation and Development Project |url=http://cmsdata.iucn.org/downloads/kscdp_final.pdf |access-date=18 January 2013 |publisher=International Union for Conservation of Nature (IUCN) |pages=21&ndash;22}}</ref> Abantu bo mu kibaya cya Semliki barimo Batuku, aborozi b’inka bafite amashyo yabo arisha mu byatsi byo ku nkengero z’uruzi. <ref name="GRID-Arendal">{{Cite book |title=Transboundary and Cross-Border Environmental Issues: Uganda |url=http://www.grida.no/_res/site/file/publications/uganda-atlas/UGatlas_scr_ch3.pdf |publisher=GRID-Arendal |pages=138&ndash;40 |access-date=17 January 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304203943/http://www.grida.no/_res/site/file/publications/uganda-atlas/UGatlas_scr_ch3.pdf |archive-date=4 March 2016 |url-status=dead}}</ref> <ref name="WWF">{{Cite web |title=Semuliki River Catchment and Water Resources Management |url=http://wwf.panda.org/who_we_are/wwf_offices/kenya/solutions/index.cfm?uProjectID=9F0822 |access-date=18 January 2013 |publisher=WWF}}</ref> Uduce duto [[Abatwa|tw’Abatwa]] (pygmies), basanzwe ari [[Ubuhigi mu Rwanda|abahigi b’amashyamba]], nabo batuye muri icyo kibaya. <ref name="Chege" /> == Ibimera n'inyamaswa == Muri Pariki y'Igihugu ya Semliki, ishyamba risa n'iryo mu kibaya [[Umugezi wa Congo|cy'uruzi rwa Kongo]] . ''Cynometra alexandri'', ubwoko bw'ibiti byo mu turere dushyuha, ni bwo bwiganje ariko buvanze n'ibindi biti n'ibishanga. Imvura igwa buri mwaka muri iri shyamba rishyuha ingana na {{Convert|1500|mm|in}} . <ref name="Chege"/> Amoko y'inyoni arenga 400, harimo ishyamba ry'inzitane, Sassi's olive greenbul, n'ubwoko icyenda bwa hornbill bukunze kugaragara muri pariki, kimwe n'amoko arenga 490 y'ibinyugunyugu. <ref>{{Cite web |title=Species Records and Additions &#124; Semuliki National Park &#124; semulikibutterflies |url=https://www.semulikibutterflies.com/species-records-additions |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230117163740/https://www.semulikibutterflies.com/species-records-additions |archive-date=2023-01-17 |access-date=2023-01-17}}</ref> Mu nyamaswa zo muri pariki harimo inzovu, ingwe, injangwe y'izahabu yo muri Afurika, imbogo, imvubu, injangwe, n'inkende zo mu bwoko bwa pygmy scaly-tailed flying squirrels . <ref name="Chege"/> Mu nzira yayo, Semliki igwa hafi 300 m (1.000 ft) binyuze mu miraba myinshi, kandi ibi bitandukanya ubwoko bw'amafi yo [[Ikiyaga cya Edward|mu kiyaga cya Edward]], menshi muri yo nta handi yabonetse, ugereranije n'ayaboneka inyuma y'uruzi mu kiyaga cya Albert (n'Uruzi rwa [[Nili]] ). <ref name="Dumont2009">{{Cite book |last=Dumont, H.J. |year=2009 |title=The Nile |publisher=Springer Science + Business Media B.V |isbn=978-1-4020-9725-6 |editor-last=H.J. Dumont |series=Monographiae Biologicae |volume=89 |pages=1–21 |chapter=A Description of the Nile Basin, and a Synopsis of Its History, Ecology, Biogeography, Hydrology, and Natural Resources}}</ref> == indangamasoko == {{Reflist|30em}}{{Rivers of Uganda}} [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] 6gojds4zrfca96mwwhrx6yijsy45hqm Umugezi wa Lubue 0 15652 131888 131791 2026-06-13T14:40:55Z InternetArchiveBot 9716 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 131888 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Lubue River|image=|image_size=|image_alt=|image_caption=|map=|map_size=|map_alt=|map_caption=|source1_location=|mouth_location=|mouth_coordinates={{coord|-4.1714|19.8792|display=inline,title}}|progression=|subdivision_type1=Country|subdivision_name1=[[Democratic Republic of the Congo]]|location=|length=|source1_elevation=|mouth_elevation=|discharge1_avg=|basin_size=|river_system=[[Kasai River]]|tributaries_left=|tributaries_right=}}'''Uruzi rwa Lubue''' ruturuka mu majyepfo rugana mu majyaruguru runyura mu karere ka Idiofa, intara ya Kwilu, [[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]] . Hafi y'aho rukomoka mu majyepfo, aho uruzi rwa Musanga rwinjirira uturutse ibumoso, ni uruzi ruto rugoramye, rufite ubugari bwa metero 12 (ubunini bwa 39 ft), rufite amabuye n'imigezi y'amazi yihuta (rapids) ruhagaze. Rutangira gukoreshwa n'amato ahitwa Mulasa, kandi nyuma y'aho, runyura mu kibaya kinini cyuzuye amashyamba.Rusohokera mu ruzi rwa Kasaï hafi y'umujyi Dibaya Lubue . <ref>{{Cite web |year=1923 |title=Le territoire de la Kamtsha-Lubue (district du Kasai) |url=http://lib.itg.be/open/ASBMT/1924/1924asbm0073.pdf |access-date=2012-02-07 |archive-date=2021-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210506214713/http://lib.itg.be/open/ASBMT/1924/1924asbm0073.pdf |url-status=dead }}</ref>{{Reflist}} [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] f5vhp7nr3yiaypcz1koi68l51lz59ri Umugezi wa Sibiti 0 15664 131904 93678 2026-06-13T16:49:31Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1261954740|Sibiti River]]" 131904 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Sibiti''' ni umugezi w’amazi menshi ufite uburebure bwa kilometero mirongo irindwi n’eshanu uhuza ikiyaga cya Eyasi n’ikiyaga cya Kitangiri, ukagira umupaka karemano hagati y’akarere ka Singida n’akarere ka Simiyu mu majyaruguru yo hagati mu gihugu cya Tanzaniya. Uruzi rwa Sibiti rufite undi mugezi umwe urushamikiyeho ariwo [[Umugezi wa Semu|uruzi rwa Semu]] . Uruzi rwa Sibiti ni uruzi rw'ikibaya cyuzuyemo imigezi myinshi yinjira mu kiyaga cya Kitangiri, harimo: * [[Umugezi wa Manonga|Uruzi rwa Manonga]] * [[Umugezi wa Wembere|Uruzi rwa Wembere]] == Uruzi rwa Sibiti mu mateka == * Abantu bavuga ururimi rwa Bantu, abo bita Nyiramba, bambutse uruzi rwa Sibiti bashaka ubutaka bwo kuragiramo mu gace ka palike. Zimwe mu nkuru zaho zigaragaza imiterere y'ibishanga by'akarere gakikije uruzi rwa Sibiti. * Hari ibisigazwa by'ubushakashatsi byavumbuwe hafi y'ikiyaga cya Eyasi [[Ubudage|n'Abadage]] mu myaka ya 1930. == Indangasoko == * National Geographic . Atlasi y'ibikorwa by'ubukerarugendo muri Afurika. Ipaji ya 28-31 [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] 1djujzo7613gc525jiac98ran002466 Umugezi wa Luvua 0 15692 131838 93707 2026-06-13T12:11:47Z AGIRANEZA 18375 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1294546192|Luvua River]]" 131838 wikitext text/x-wiki   '''Umugezi wa Luvua''' (cyangwa ''uruzi rwa Lowa'' ) ( Swahili ) ni [[uruzi]] ruri mu Ntara ya Katanga muri [[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]] (RDC). Rutemba ruturutse ku mpera y'amajyaruguru y'ikiyaga cya Mweru ku mupaka wa [[Zambiya]] na Kongo mu cyerekezo cy'amajyaruguru y'uburengerazuba ku {{Convert|350|km|mi}} kugera aho ihurira [[Umugezi wa Lualaba|n'uruzi rwa Lualaba]] ruteganye n'umujyi wa Ankoro . Lualaba ihinduka [[Umugezi wa Congo|uruzi rwa Kongo]] ruri munsi y'amasumo ya Boyoma . Ikiyaga cya Mweru, kiri ku burebure bwa {{Convert|1000|m|ft}}, ni [[Ikiyaga|ikiyaga cyuzuye amazi]] cyakozwe n'isuri aho umuyaga watwaye alluvium. [ 1 ] Uruzi rwa Luvua ruva mu majyaruguru y'ikiyaga i Pweto muri RDC. [ 2 ] Uruzi rutemba {{Convert|350|km|mi}} mu majyaruguru y'uburengerazuba ugana Ankoro, aho uhurira na Lualaba. [ 3 ] Umurongo wo hagati w'uruzi ubangamiwe n'imigezi myinshi, imigezi n'amasumo mu gihe umanuka uva ku kibaya ugana mu kibaya cya Kongo. [ 4 ] I [[Piana Mwanga]] amasumo akoreshwa mu gutanga amashanyarazi yo mu birombe bya Manono na Kitotolo. Uruzi rushobora kugendwa mu bwato buto buto mu {{Convert|160|km|mi}} yo hasi munsi ya [[Kiambi]] . [ 3 ] Luvua ifite amazi menshi cyane hagati ya Werurwe na Gicurasi, aho amazi menshi cyane hagati ya Nzeri na Ugushyingo. [ 5 ] [[Dosiye:Luvua_-_Luapula_-_Chambeshi_River_DRC.svg|thumb|300x300px|Uruzi rwa Luvua ni rwo rusobe rw'umutuku ruri mu majyaruguru cyane.]] Ikibaya cy'Uruzi rwa Kongo gifite ishusho y'isahani nini kandi idakomeye. Luvua inyura mu nkengero z'amajyepfo y'uburasirazuba bw'iyi sahani, ikazana amazi ava mu kibaya cya Mweru-Bangweulu. [ 6 ] Luvua itwara amazi ku buso bwa {{Convert|218000|km2|sqmi}}, igice kinini cyabyo cyahoze ari igice cy'amazi ya Zambezi. [ 7 ] Hari ibimenyetso bikomeye by'inyamaswa bigaragaza ko ikibaya cya Luvua cyahoze ari igice cy'uburyo bwa Zambezi, aho amoko menshi y'amafi asanzwe muri ubwo buryo bwa Zambezi nayo aboneka muri Luvua. [ 8 ] Inyamaswa zo muri Kongo zinjiye muri Luvua zinjira mu kiyaga cya Mweru, ariko zafunzwe n'amasumo ya Mambatuta kugira ngo zigere mu kiyaga cya Bangweulu. Impinduka yabaye mu ntangiriro za Tertiary . [ 9 ] Bamwe mu bahanga mu by’ubutaka babona ko Luvua ari igice cy’uruzi rwa [[Umugezi wa Congo|Kongo]] . Bashyira inkomoko ya Kongo mu misozi miremire iri hagati ya Tanzaniya na Zambiya, aho [[Umugezi wa Chambeshi|uruzi rwa Chambeshi]] ruturuka, rutemba mu majyepfo y’uburengerazuba rugana ku kiyaga cya Bangweulu . [[Umugezi wa Luapula|Uruzi rwa Luapula]] ruvamo rukamanuka rugana mu majyaruguru rurenga {{Convert|500|km|mi}} kugera ku kiyaga cya Mweru. Uruzi rwa Luvua rusohoka mu kiyaga cya Mweru rugatemba mu majyaruguru y'uburengerazuba rugana ku [[Umugezi wa Lualaba|ruzi rwa Lualaba]], ruhinduka uruzi rwa Kongo rumanuka. [ 10 ] Bamwe bavuga ko Kongo itangirira aho Lualaba na Luvua bihurira. [ 11 ] Impamvu yo gufata Lualaba nk'amazi y'ingenzi, nubwo ari magufi cyane, ni uko rufite amazi akubye kabiri aho ruhurira na Luvua. [ 10 ] Ikibaya cyo hejuru cy'uruzi rwa Luvua cyahoze gituwe n'abantu b'umuryango wa Bwile. Hashize igihe nyuma ya 1810, Kumwimbe Ngombe, umutegetsi w'Ubwami bwa Luba, yigaruriye akarere. Umumisiyonari n'umushakashatsi w'Umunyaburayi David Livingstone "yavumbuye" Ikiyaga cya Mweru mu 1867, kandi yibwiraga ko uruzi rwa Luvua rutemba rugana ku Nili y'Hejuru. Ariko nyuma y'urupfu rwa Livingstone, ni bwo Henry Morton Stanley, mu rugendo rwe rwo gushakisha rwo mu 1874-1877, yagaragaje ko mu by'ukuri uru ruzi ari umugezi w'uruzi rwa Kongo. Guhera mu 1891, Umuswahili witwa Shimba yatangiye ibitero by'inyuma byinshi byo kunyaga abantu bakabagurisha nk'abacakara, ibyo bigatuma igice kinini cy'inkombe y'iburengerazuba y'Ikiyaga cya Mweru kiba nta bantu. Shimba yifatanyije n'undi Muswahili witwa Kafindo wari ari mu gace ko hejuru y'uruzi rwa Luvua, maze batera umutegetsi w'aho w'umuryango wa Yeke. Ibyo bitero byakomeje kugeza igihe Umubiligi Braseur agezeyo, atangira "kuhanagura intambara" muri ako karere, akarere ibihangange by'Uburayi byari byumvikanyeho ko ari ak'ubutegetsi runaka.. [ 14 ] Mu 2000, mu Ntambara ya Kabiri ya Kongo, ingabo za leta zatsinzwe bikomeye n'ingabo z'u [[Rwanda]] i Pweto, aho uruzi rwatangiriye. Ingabo za Kongo zari zazanye inyinshi mu modoka zazo zitwaje intwaro zambukijwe uruzi. Hari ubwato bumwe, kandi ntibari bafite umwanya uhagije wo kuvana izo modoka mbere yuko Abanyarwanda bahagera. Abasirikare bashyizemo tanki ya T-62 mu buryo buteye ubwoba, maze ubwato buragwa burohama. Abanyarwanda babonye ibifaru 33, hamwe n'izindi modoka, ingabo za Kongo zari zagerageje gutwika. [ 15 ] 93uo3nkm7gwewl3qtx37t2ue4qbquq4 Ubucuruzi bwa Gaze mu Rwanda 0 17026 131886 110503 2026-06-13T14:04:32Z InternetArchiveBot 9716 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 131886 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Gas-natural.jpg|alt=Close-up image of a natural gas burner on a stove showing the characteristic blue hue of a natural gas flame.|thumb|300x300px| Gazi isanzwe yaka ku ziko]] [[Dosiye:Chuhuo.jpg|thumb|300x300px| Gutwika gaze karemano isohoka mu butaka muri [[Tayiwani]]]] '''Umuriro wa Gaze isanzwe''' ( nanone yitwa '''gaze ya fosile''' cyangwa '''gaze''' gusa ) ni ibisanzwe bivangwa na hydro karibone ya gaze igizwe ahanini na metani hiyongereyeho umubare muto wa alikane ndende. Urwego rwo hasi rwa gaze nka gaze karuboni, azote, hydrogen sulfide, na helium nabyo birahari. <ref>{{Cite web |title=Background |url=http://www.naturalgas.org/overview/background |archive-url=https://web.archive.org/web/20140709040340/http://www.naturalgas.org/overview/background |archive-date=2014-07-09 |access-date=2012-07-14 |publisher=Naturalgas.org}}</ref> Methane idafite ibara kandi nta mpumuro nziza, bityo impumuro nziza nka mercaptan ( ihumura nka sulfuru cyangwa amagi yaboze ) ikunze kongerwa mu bikoresho bya gaze karemano kugirango umutekano ube byoroshye. <ref>{{Cite web |title=Why Does Natural Gas Smell Like Rotten Eggs? &#124; Metropolitan Utilities District |url=https://www.mudomaha.com/blog/why-does-natural-gas-smell-rotten-eggs}}</ref> Gaze isanzwe ni lisansi y’ibinyabuzima n’umutungo udashobora kuvugururwa ukorwa iyo ibice by’ibinyabuzima (cyane ibinyabuzima byo mu nyanja) <ref>{{Cite web |title=How Natural Gas Is Formed {{!}} Union of Concerned Scientists |url=https://www.ucsusa.org/resources/how-natural-gas-formed |access-date=2022-05-03 |website=www.ucsusa.org |language=en}}</ref> byangirika mu bihe bya anaerobike kandi bigashyirwa n’ubushyuhe bukabije n’umuvuduko mwinshi mu myaka miriyoni. <ref name="eiaex">{{Cite web |title=Natural gas explained |url=https://www.eia.gov/energyexplained/natural-gas/ |access-date=2020-09-30 |publisher=[[U.S. Energy Information Administration]]}}</ref> Ingufu ibinyabuzima byangirika byabonetse ku zuba hakoreshejwe fotosenteze za bibikwa nkingufu za chimique muri molekile ya metani nizindi hydro karbone. <ref name="epa_ng">{{Cite web |title=Electricity from Natural Gas |url=http://www.epa.gov/cleanenergy/energy-and-you/affect/natural-gas.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140606215324/http://www.epa.gov/cleanenergy/energy-and-you/affect/natural-gas.html |archive-date=2014-06-06 |access-date=2013-11-10}}</ref> [[Dosiye:Natural gas burning on a gas stove.jpg|thumb|gaze]] == Gaze == Gaze isanzwe irashobora gutwikwa kugirango ishyushye, guteka, no kubyara amashanyarazi . Ikoreshwa kandi nk'ibiryo bya chimique mugukora plastike nindi miti mvaruganda ikomeye mubucuruzi kandi ntibikoreshwa cyane nka lisansi yimodoka . Gukuramo no gukoresha gaze karemano n’ingenzi kandi bigenda byiyongera mu [[Imihindagurikire y’ibihe|mihindagurikire y’ikirere]] . <ref name="ieaco2">{{Cite web |title=Data and Statistics: CO2 emissions by energy source, World 1990-2017 |url=https://www.iea.org/data-and-statistics?country=WORLD&fuel=CO2%20emissions&indicator=CO2%20emissions%20by%20energy%20source |access-date=2020-04-24 |publisher=International Energy Agency (Paris)}}</ref> Gazi ubwayo ( cyane metani ) na karuboni ya dioxyde, isohoka iyo gaze naturel yatwitse, ni gaze ya parike . <ref>{{Cite web |date=2020-07-27 |title=Why carbon dioxide isn't the only greenhouse gas we must reduce – Dr Richard Dixon |url=https://www.scotsman.com/news/opinion/columnists/climate-change-carbon-dioxide-main-greenhouse-gas-cutting-methane-emissions-crucial-too-dr-richard-dixon-2925261 |access-date=2020-08-17 |website=www.scotsman.com |language=en}}</ref> <ref name="AGI">{{Cite web |date=2018-05-16 |title=Methane Emissions in the Oil and Gas Industry |url=https://www.americangeosciences.org/critical-issues/factsheet/pe/methane-emissions-oil-gas-industry |access-date=2019-05-01 |publisher=American Geosciences Institute}}</ref> Iyo itwitswe kubera ubushyuhe cyangwa amashanyarazi, gaze karemano isohora imyuka ihumanya ikirere nkeya, dioxyde de carbone nkeya, kandi hafi ya byose nta kintu na kimwe kigereranije ugereranije n’ibindi bicanwa n’ibinyabuzima . <ref>{{Cite web |title=Natural gas and the environment |url=https://www.eia.gov/energyexplained/natural-gas/natural-gas-and-the-environment.php |access-date=2020-09-30 |publisher=[[U.S. Energy Information Administration]]}}</ref> Nyamara, guhumeka gaze hamwe n’imyuka itabigenewe itangwa mu ruhererekane rw’ibicuruzwa birashobora gutuma gaze karemano igira ikirenge cya karuboni kimwe n’ibindi bicanwa muri rusange. <ref>{{Cite web |date=2020-02-19 |title=Natural gas is a much 'dirtier' energy source, carbon-wise, than we thought |url=https://www.nationalgeographic.com/science/article/super-potent-methane-in-atmosphere-oil-gas-drilling-ice-cores |access-date=2022-04-03 |website=Science |language=en}}</ref> == Amateka == [[Dosiye:Residential_natural_gas_bill_USA_1834.jpg|thumb| Fagitire ya gaze i Baltimore, Maryland, muri 1834.]] Gaze isanzwe irashobora kuva mubutaka igatera umuriro muremure. Mu [[Ubugereki|Bugereki]] bwa kera, umuriro wa gaze ku musozi wa Chimaera wagize uruhare mu mugani w'ikinyabuzima gihumeka umuriro Chimera . Mu [[Ubushinwa|Bushinwa]] bwa kera, gaze yavuye mu gucukura brine yakoreshejwe bwa mbere na 400 mbere ya Yesu. <ref>{{Cite web |last=Eric Hadley-Ives |last2=Chun-Chih Hadley-Ives |title=First Oil Wells |url=http://www.historylines.net/history/chinese/oil_well.html |website=History Lines}}</ref> Abashinwa batwaye gaze yinjira mu butaka mu miyoboro itavanze imigano aho yakoreshwaga mu guteka amazi y'umunyu kugira ngo bakuremo umunyu mu Karere ka Ziliujing muri Sichuan . <ref>{{Cite web |title=History |url=http://naturalgas.org/overview/history/ |access-date=2016-12-01 |publisher=NaturalGas.org}}</ref> == Inkomoko == === Gaze isanzwe === [[Dosiye:BarnettShaleDrilling-9323.jpg|thumb| Uruganda rusanzwe rwo gucukura gaze muri Texas, muri Amerika]] == Gutunganya == [[Dosiye:Aderklaa_-_Gasstation.JPG|thumb| Uruganda rutunganya gaze muri Aderklaa, Otirishiya yo hepfo]] == Kubika no gutwara == [[Dosiye:Polyethylene_gas_main.jpg|thumb| Polyethylene pulastike nyamukuru ishyirwa muri mwobo]] [[Dosiye:Gas_underpipe_warning_notice.jpg|thumb| Kubaka hafi y'umuyoboro mwinshi wohereza gazi biracika intege, akenshi hamwe nibimenyetso bihagarara. <ref>{{Cite web |last=[[Ervia#Gas Networks Ireland|Gas Networks Ireland]] |date=2016-06-01 |title=Advice for Working in the Vicinity of Gas Pipelines |url=https://web.archive.org/web/20210308033630/https://www.gasnetworks.ie/home/gas-meter/meter-services/Safety-Advice-for-Working-in-the-Vicinity-of-Natural-Gas-Pipeline.pdf |access-date=2020-06-20}}</ref>]] == Reba kandi == * Gazi ya peteroli * Inzibacyuho * Ikigereranyo cya gaze / peteroli * Gazi isanzwe ku gihugu * Umwuka wa gaze * Amashanyarazi * Gazi isanzwe * Gutanga ingufu ku isi no kuyikoresha == Reba == == Ibindi gusoma == == Ihuza ryo hanze == * [http://ggon.org/fossil-tracker/ Ibikorwa Remezo byisi yose] * [https://carbonmapper.org/data/ Carbon Mapper Data Portal yerekana methane point yamakuru yamakuru] [[Ikiciro:Umuriro]] 5brtoldxl24bcxswhhj298tk5yxylm8 Annick Kayitesi-Jozan 0 21365 131932 126651 2026-06-14T08:17:39Z Léna 11493 131932 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Annick Kayitesi-Jozan, autrice francophone.jpg|thumb|2026]] '''Annick Kayitesi-Jozan''' (wavutse mu 1979 u Rwanda) ni umwanditsi w’u Rwanda akaba yararokotse [[Jenoside yakorewe Abatutsi muri 1994|jenoside yakorewe abatutsi]] . == Ubuzima == Muri Mata 1994, Annick Kayitesi-Jozan yabuze abanyamuryango bishwe muri Jenoside yakorewe abatutsi. <ref>{{Cite web |last=Lécuyer |first=Julien |date=2021-05-26 |title=Génocide au Rwanda: «Des excuses de la France ne me ramèneront pas ma mère et mon frère» |url=https://www.lavoixdunord.fr/1013045/article/2021-05-26/genocide-au-rwanda-des-excuses-de-la-france-ne-me-rameneront-pas-ma-mere-et-mon |access-date=2024-05-02 |website=La Voix du Nord |language=fr}}</ref> mu batutsi bari i Butare, kandi bari bahungiye mu kigo cy’ishuri, aho nyina yakoreraga. <ref>{{Cite web |date=2014-04-14 |title=Rescapée du génocide rwandais - Annick Kayitesi |url=https://www.parismatch.com/Actu/International/Rescapee-du-genocide-rwandais-559608 |access-date=2024-05-02 |website=parismatch.com |language=fr}}</ref> Interahamwe zishe nyina muriryo shuri. Murumuna we Aimé, ufite imyaka 9, mushiki we Aline, ufite imyaka 16, babyara be bombi, bajyanywe mu gikamyo bajyanwa aho batewe imipanga baricwa. Annick ntabwo yajyanywe hamwe n'abandi bagize umuryango we, kubera impamvu zidasobanutse neza, ahari kubera ko abaturanyi bashakaga kumugumana nk'umukozi. <ref name=":0">{{Cite web |last=Malagardis |first=Maria |title=Annick Kayitesi-Jozan, la danse des fantômes |url=https://www.liberation.fr/planete/2017/10/19/annick-kayitesi-jozan-la-danse-des-fantomes_1604300/ |access-date=2024-05-02 |website=Libération |language=fr}}</ref> We na mushiki we Aline, bajyanywe n’umuryango utegamiye kuri Leta Terre des Hommes. Yimukiye mu [[Ubufaransa|Bufaransa]] . <ref name=":1">{{Cite journal |last=Piton |first=Florent |date=2018 |title=Annick Kayitesi-Jozan, Même Dieu ne veut pas s’en mêler |url=https://www.cairn.info/revue-afrique-contemporaine1-2018-3-4-page-289.htm |journal=Afrique contemporaine |language=fr |volume=267-268 |issue=3-4 |pages=289–291 |doi=10.3917/afco.267.0289 |issn=0002-0478}}</ref> Yabanje kubana nimiryango yakiriye abanyamahanga .. Yiga siyanse ya politiki, abona DEA, nyuma atangira kwiga psychologiya. yatangiye kwitwa impunzi , mu 2005,aza kubona ubwenegihugu bw'Ubufaransa. <ref name=":0">{{Cite web |last=Malagardis |first=Maria |title=Annick Kayitesi-Jozan, la danse des fantômes |url=https://www.liberation.fr/planete/2017/10/19/annick-kayitesi-jozan-la-danse-des-fantomes_1604300/ |access-date=2024-05-02 |website=Libération |language=fr}}<cite class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="" id="CITEREFMalagardis">Malagardis, Maria. [https://www.liberation.fr/planete/2017/10/19/annick-kayitesi-jozan-la-danse-des-fantomes_1604300/ "Annick Kayitesi-Jozan, la danse des fantômes"]. ''Libération'' (in French)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-05-02</span></span>.</cite> [[Category:CS1 French-language sources (fr)]]</ref> Yashinze ishyirahamwe Études sans frontières kugira ngo ateze imbere ishuri ry’imfubyi za jenoside. <ref>{{Cite web |date=2020-04-10 |title=En sol majeur - Annick Kayitesi-Jozan |url=https://www.rfi.fr/fr/podcasts/20200412-annick-kayitesi-jozan-ecrivaine-rwanda |access-date=2024-05-02 |website=RFI |language=fr}}</ref> Yitabiriye kwibuka Kunshuro ya 30 jenoside yakorewe Abatutsi. <ref>{{Cite web |date=1970-01-01 |title=Annick Kayitesi-Jozan : podcasts et actualités |url=https://www.radiofrance.fr/personnes/annick-kayitesi-jozan |access-date=2024-05-02 |website=Radio France |language=fr}}</ref> == Ubuzima bwite == Afite umuhungu n'umukobwa Yabyaranye n'umufaransa. Kuva mu 2015 yabaga muri Uzubekisitani hamwe n'umugabo we, Raphaël Jozan uyobora ikigo gishinzwe iterambere ry'Ubufaransa (AFD). <ref name=":0">{{Cite web |last=Malagardis |first=Maria |title=Annick Kayitesi-Jozan, la danse des fantômes |url=https://www.liberation.fr/planete/2017/10/19/annick-kayitesi-jozan-la-danse-des-fantomes_1604300/ |access-date=2024-05-02 |website=Libération |language=fr}}<cite class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="" id="CITEREFMalagardis">Malagardis, Maria. [https://www.liberation.fr/planete/2017/10/19/annick-kayitesi-jozan-la-danse-des-fantomes_1604300/ "Annick Kayitesi-Jozan, la danse des fantômes"]. ''Libération'' (in French)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-05-02</span></span>.</cite> [[Category:CS1 French-language sources (fr)]]</ref> == Imirimo == * ''Nous existons encore'', Michel Lafon, 2004. * ''Même Dieu ne veut pas s'en mêler'', Seuil, 2017. <ref name=":1">{{Cite journal |last=Piton |first=Florent |date=2018 |title=Annick Kayitesi-Jozan, Même Dieu ne veut pas s’en mêler |url=https://www.cairn.info/revue-afrique-contemporaine1-2018-3-4-page-289.htm |journal=Afrique contemporaine |language=fr |volume=267-268 |issue=3-4 |pages=289–291 |doi=10.3917/afco.267.0289 |issn=0002-0478}}<cite class="citation journal cs1 cs1-prop-long-vol cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="" id="CITEREFPiton2018">Piton, Florent (2018). [https://www.cairn.info/revue-afrique-contemporaine1-2018-3-4-page-289.htm "Annick Kayitesi-Jozan, Même Dieu ne veut pas s'en mêler"]. ''Afrique contemporaine'' (in French). <span class="nowrap">267–</span>268 (<span class="nowrap">3–</span>4): <span class="nowrap">289–</span>291. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.3917/afco.267.0289|10.3917/afco.267.0289]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/0002-0478 0002-0478].</cite> [[Category:CS1: long volume value]] [[Category:CS1 French-language sources (fr)]]</ref> <ref>{{Cite web |url=https://academic.oup.com/liverpool-scholarship-online/book/35921/chapter-abstract/309269862?redirectedFrom=fulltext |access-date=2024-05-02 |website=academic.oup.com}}</ref> == Reba == {{Reflist}}{{Authority control}} [[Ikiciro:Abanyarwanda]] f70uqbxrdfv5fojl0y9zbs09hrsemq4 Yuhi Amuli 0 21385 131898 130796 2026-06-13T16:06:02Z InternetArchiveBot 9716 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 131898 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Yuhi Amuli''' (wavutse ku ya 4 Nzeri 1993) ni umuyobozi wa firime, <ref name=":0">{{Cite web |date=2020-10-02 |title=Interview: Rwandan Director Yuhi Amuli on His Magnetic Relationship With Film |url=https://www.okayafrica.com/tiff-festival-interivew-yuhi-amuli/ |access-date=2022-08-03 |website=OkayAfrica |language=en}}</ref> umwanditsi Wa Firimi, Akanazituganya Akaba n'umunyamategeko, Akomoka mu [[Rwanda]] . Filime ye ya mbere yerekanywe bwa mbere "''uburyohe bw'igihugu cyacu" Ikaba izwi Nka "A Taste of our Land'' (2020) yerekanywe bwa mbere muri [[Iserukiramuco rya Filime rya Afurika|Pan African Film Festival]] ryabereye i Los Angeles kandi yegukana igihembo cya Jury igihembo cya Filime nziza ya mbere yerekana inkuru. Iyi filime yagiye kwerekanwa mu yandi maserukiramuco atandukanye ya filime ku isi kandi yegukana ibihembo bya African Movie Academy Awards (2020) .Filime mbere yakozwe n’umuyobozi wayo yitwaye neza kurusha izindi == Ubuzima bwa hambere nakazi == Amuli yakuriye ku kirwa cya Nkombo, ikirwa gito kandi kitaratera imbere mu [[Ikiyaga cya Kivu|kiyaga cya Kivu]], mu Rwanda, kikaba kidafite amazi n'amashanyarazi. <ref>{{Cite web |title=Sunday, August 18: Yuhi Amuli and Myriam Birara |url=https://www.mainepublic.org/show/state-of-the-art/2024-08-19/sunday-august-18-yuhi-amuli-and-myriam-birara |access-date=2024-10-15 |website=Maine Public |language=en}}</ref> Nyina yakoraga Mu ishuri ribanza ari umwarimu, naho se yari umucungamari. <ref>{{Cite web |title=YUHI Amuli – Film Director |url=https://yuhiamuli.com/ |access-date=2024-10-15 |language=en-US |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007122009/http://yuhiamuli.com/ |url-status=dead }}</ref> Nubwo amikoro Yari make Amuri yarezwe yihugurira cyane ku kamaro k’uburezi no ku kwihangana. <ref>{{Cite web |last=BellaNaija.com |date=2020-12-21 |title=And the 2020 AMAA Winners are… "The Milkmaid", "The Ghost and The House of Truth", Ramsey Nouah {{!}} See the Full List |url=https://www.bellanaija.com/2020/12/2020-amaa-winners/ |access-date=2022-08-03 |website=BellaNaija |language=en-US}}</ref> Yagiye mu mahugurwa menshi yo kwandika no kuyobora Firimi ku isi; harimo na Maisha Film Lab Yitabiriye muri 2014. <ref>{{Cite web |last=ipoadmin |date=2020-03-04 |title=Pan African Film Festival Wraps & Winners - |url=https://ipo.org.za/pan-african-film-festival-wraps-winners/ |access-date=2022-08-03 |language=en-US |archive-date=2022-12-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221208063539/https://ipo.org.za/pan-african-film-festival-wraps-winners/ |url-status=dead }}</ref> Amuli yamenyekanye cyane muri filime ye ya mbere yise ''“A Tasete of our Land"'' (2020), Iyi filime Yakorewe mu gihugu cyo muri Afurika kitatangajwe izina, kandi ikubiyemo inkuru zabaye mu gihe abashinwa bari kwagura ibikorwa byabo kuri uyu mugabane, cyane cyane mu bikorwa by’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro. Yerekanwe bwa mbere mu [[Iserukiramuco rya Filime rya Afurika|Pan African Film Festival]] ryabereye i Los Angeles, yegukana igihembo cya Jury igihembo cya Filime nziza ya mbere yerekana inkuru nziza ndetse n’igihembo cy’Africa Movie Academy Award kubera Filime nziza ya mbere yakozwe n’umuyobozi. Yabonye <ref>{{Cite web |title=Sunday, August 18: Yuhi Amuli and Myriam Birara |url=https://www.mainepublic.org/show/state-of-the-art/2024-08-19/sunday-august-18-yuhi-amuli-and-myriam-birara |access-date=2024-10-15 |website=Maine Public |language=en}}</ref> cyumukinnyi mwiza kuri Michael Wawuyo Sr muri [[Festival du Cinéma Africain de Khouribga]] . <ref>{{Cite web |title=YUHI Amuli – Film Director |url=https://yuhiamuli.com/ |access-date=2024-10-15 |language=en-US |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007122009/http://yuhiamuli.com/ |url-status=dead }}</ref> Filime ye ya kabiri, ''Citizen Kwame'' (2023), ikurikira Kwame, umugabo wo muri Afurika wiyemeje kuva mu nzu ye. Ariko kugira ngo abigereho, agomba kubanza kubona viza itangwa n’umugenzuzi wo mu Burengerazuba ugenga uko abantu basohoka cyangwa binjira mu nzu. Ni mu bufasha akura mu mubano mushya agiranye n’umukobwa wo mu Burengerazuba aho ashobora kugera ku ntego ye. Iyo filime yegukanye igihembo cya Filime ndende ya mbere yakozwe n’umuyobozi wayo yitwaye neza kurusha izind mu iserukiramuco rya sinema rya Afurika rya Luxor 2023. <ref>{{Cite web |title=Sunday, August 18: Yuhi Amuli and Myriam Birara |url=https://www.mainepublic.org/show/state-of-the-art/2024-08-19/sunday-august-18-yuhi-amuli-and-myriam-birara |access-date=2024-10-15 |website=Maine Public |language=en}}</ref> Muri 2017, yakoze ''Nameless'' abinyujije mu isosiyete ye yigenga yitwa , [https://www.youtube.com/c/ZACUTV IZACU]. Iyi filime yitabiriye <ref>{{Cite web |title=YUHI Amuli – Film Director |url=https://yuhiamuli.com/ |access-date=2024-10-15 |language=en-US |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007122009/http://yuhiamuli.com/ |url-status=dead }}</ref> amahugurwa nyuma y’umusaruro mu iserukiramuco rya Filime rya Carthage muri [[Tunisiya|Tuniziya]], nyuma aza gutorwa kugira ngo ayikwirakwize na sitidiyo ya Orange mu Bufaransa. <ref>{{Cite web |last=BellaNaija.com |date=2020-12-21 |title=And the 2020 AMAA Winners are… "The Milkmaid", "The Ghost and The House of Truth", Ramsey Nouah {{!}} See the Full List |url=https://www.bellanaija.com/2020/12/2020-amaa-winners/ |access-date=2022-08-03 |website=BellaNaija |language=en-US}}</ref> Numunyeshuri wiga muri Berlinale Talents (2021) na [https://tiff.net/industry-filmmaker-lab Laboratwari ya Toronto (2020)] . Kuva <ref>{{Cite web |last=ipoadmin |date=2020-03-04 |title=Pan African Film Festival Wraps & Winners - |url=https://ipo.org.za/pan-african-film-festival-wraps-winners/ |access-date=2022-08-03 |language=en-US |archive-date=2022-12-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221208063539/https://ipo.org.za/pan-african-film-festival-wraps-winners/ |url-status=dead }}</ref>, Amuli yari arimo ategura film ye itaha, ''Kuva'' . <ref>{{Cite web |title=Sunday, August 18: Yuhi Amuli and Myriam Birara |url=https://www.mainepublic.org/show/state-of-the-art/2024-08-19/sunday-august-18-yuhi-amuli-and-myriam-birara |access-date=2024-10-15 |website=Maine Public |language=en}}</ref> Amuli afite impamyabumenyi ihanitse mu by'amategeko yakuye muri kaminuza yigenga ya Kigali (Kigali Independent University) kandi akurikirana impamyabumenyi y'ikirenga (LLMM) (icyiciro cya 2024) <ref>{{Cite web |title=Sunday, August 18: Yuhi Amuli and Myriam Birara |url=https://www.mainepublic.org/show/state-of-the-art/2024-08-19/sunday-august-18-yuhi-amuli-and-myriam-birara |access-date=2024-10-15 |website=Maine Public |language=en}}</ref> yibanda ku mategeko agenga imyidagaduro mu ishuri ry'amategeko rya Loyola i Los Angeles. <ref>{{Cite web |title=YUHI Amuli – Film Director |url=https://yuhiamuli.com/ |access-date=2024-10-15 |language=en-US |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007122009/http://yuhiamuli.com/ |url-status=dead }}</ref> == Amashusho == {| class="wikitable" |+ ! '''Umwaka''' ! '''Filime''' ! '''Uruhare''' ! '''Ubwoko''' |- | 2023 | Citizen Kwame <ref>{{Cite web |title=Sunday, August 18: Yuhi Amuli and Myriam Birara |url=https://www.mainepublic.org/show/state-of-the-art/2024-08-19/sunday-august-18-yuhi-amuli-and-myriam-birara |access-date=2024-10-15 |website=Maine Public |language=en}}</ref> | Umuyobozi, Umwanditsi, Producer, Umukinnyi | Filime Ikiranga |- | 2023 | Uwera | Umuyobozi, Umwanditsi, Producer | Filime Ikiranga TV |- | 2021 | The young Cyclist <ref>{{Cite web |title=YUHI Amuli – Film Director |url=https://yuhiamuli.com/ |access-date=2024-10-15 |language=en-US |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007122009/http://yuhiamuli.com/ |url-status=dead }}</ref> | Umuyobozi | Inyandiko ngufi |- | 2020 | Taste of our Land <ref>{{Cite web |last=BellaNaija.com |date=2020-12-21 |title=And the 2020 AMAA Winners are… "The Milkmaid", "The Ghost and The House of Truth", Ramsey Nouah {{!}} See the Full List |url=https://www.bellanaija.com/2020/12/2020-amaa-winners/ |access-date=2022-08-03 |website=BellaNaija |language=en-US}}</ref> | Umuyobozi, Umwanditsi, Producer | Filime Ikiranga |- | 2019 | Kazungu | Umuyobozi, Umwanditsi, Producer | Filime ngufi |- | 2017 | Akarwa <ref>{{Cite web |title=Sunday, August 18: Yuhi Amuli and Myriam Birara |url=https://www.mainepublic.org/show/state-of-the-art/2024-08-19/sunday-august-18-yuhi-amuli-and-myriam-birara |access-date=2024-10-15 |website=Maine Public |language=en}}</ref> | Umuyobozi, Umwanditsi | Filime ngufi |- | 2015 | Ishaba | Umuyobozi, Umwanditsi | Filime ngufi |} == Reba == {{Reflist}} == Ihuza ryo hanze == * Yuhi Amuli on Instagram {{DEFAULTSORT:Amuli, Yuhi}} 85lzyjvc1woye1w6todluwbfmkaxzlg Urwibutso rwa Jenoside rwa Kiziguro 0 22507 131928 130693 2026-06-13T23:42:43Z Score Beethoven 11559 131928 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:KiziguroGenocideMemorial03.jpg|thumb|265x265px|Urwibutso rwa Jenoside rwa Kiziguro]] {{Databox|useImage=[[File:KiziguroGenocideMemorial03.jpg|Kiziguro Genocide Memorial]]}} '''Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi rwa Kiziguro''' ni urwibutso ruherereye mu murenge wa [[Kiziguro]], mu karere ka [[Akarere ka Gatsibo|Gatsibo]], mu [[Rwanda]]. Rushyinguyemo imibiri y'Abatutsi bishwe muri [[Jenoside yakorewe Abatutsi muri 1994]]. == Aho ruherereye == Urwibutso rwa Kiziguro ruherereye mu murenge wa Kiziguro, mu karere ka Gatsibo. Ni ahantu ho kwibuka, gusobanukirwa amateka no guha icyubahiro Abatutsi bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994<ref>{{Cite web |title=Hashyinguwe mu cyubahiro imibiri ibihumbi 5,269 mu rwibutso rwa Kiziguro |url=https://www.gatsibo.gov.rw/soma-ibindi/hashyinguwe-mu-cyubahiro-imibiri-ibihumbi-5269-mu-rwibutso-rwa-kiziguro |website=Akarere ka Gatsibo |language=rw}}</ref>. == Amateka == Mu minsi ya mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi, Abatutsi benshi bo mu cyahoze ari komini Murambi no mu nkengero zaho bahungiye kuri Paruwasi Gatolika ya Kiziguro. Bizeraga ko bashobora kuharokokera<ref name="Minubumwe11Mata">{{Cite web |title=Tariki ya 11 Mata 1994: uko Jenoside yakorewe Abatutsi yakozwe hirya no hino mu gihugu |url=https://www.minubumwe.gov.rw/news-detail/tariki-ya-11-mata-1994-uko-jenoside-yakorewe-abatutsi-yakozwe-hirya-no-hino-mu-gihugu |website=MINUBUMWE |language=rw}}</ref>. Ku wa 11 Mata 1994, abagabye igitero barimo Interahamwe, abasirikare n'abandi bafatanyije na bo bateye Abatutsi bari bahungiye kuri paruwasi. Ubwicanyi bwatangiye mu gitondo bukomeza kugeza nimugoroba<ref name="Minubumwe11Mata" />. Abari bahungiye kuri Paruwasi ya Kiziguro biciwe mu bice bitandukanye by'iyo paruwasi. Muri ibyo bice harimo igikari cy'abapadiri, hafi y'amashuri, ku bitaro bya Kiziguro no mu nkengero z'urusengero. Imibiri ya bamwe mu bishwe yajugunywe mu byobo byari hafi aho, indi ijugunywa mu rwobo rurerure rwari munsi y'amashuri<ref name="Minubumwe11Mata" />. Jenoside muri ako gace yateguwe kandi ishyirwa mu bikorwa n'abayobozi b'inzego nkuru n'iz'ibanze, bafatanyije n'Interahamwe n'abasirikare baturutse mu bigo bya gisirikare bitandukanye<ref name="Minubumwe11Mata" />. == Urwibutso == Nyuma ya Jenoside, hashyizweho Urwibutso rwa Kiziguro kugira ngo rushyingurwemo imibiri y'abishwe kandi rubungabunge amateka y'ibyabereye muri ako gace. Urwibutso rushyinguyemo imibiri y'abazize Jenoside irenga ibihumbi 20.132. Mu gihe cyo kwibuka ku nshuro ya 31, hashyinguwe mu cyubahiro indi mibiri 21 yari imaze kuboneka<ref name="Minubumwe11Mata" />. Urwibutso rwa Kiziguro rufasha mu bikorwa byo kwibuka, kwigisha amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi no guhangana n'ipfobya n'ihakana rya Jenoside. == Reba kandi == * [[Jenoside yakorewe Abatutsi muri 1994]] * [[Kiziguro]] * [[Akarere ka Gatsibo]] * [[Urwibutso rwa Jenoside]] == Amashakiro == <references /> [[Ikiciro:Inzibutso za Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda]] [[Ikiciro:Akarere ka Gatsibo]] k0q7xrvjjkiydkb4mmwud9s90w2bzz0 131929 131928 2026-06-13T23:45:44Z Score Beethoven 11559 131929 wikitext text/x-wiki {{Databox|useImage=[[File:KiziguroGenocideMemorial03.jpg|Kiziguro Genocide Memorial]]}} '''Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi rwa Kiziguro''' ni urwibutso ruherereye mu murenge wa [[Kiziguro]], mu karere ka [[Akarere ka Gatsibo|Gatsibo]], mu [[Rwanda]]. Rushyinguyemo imibiri y'Abatutsi bishwe muri [[Jenoside yakorewe Abatutsi muri 1994]]. == Aho ruherereye == Urwibutso rwa Kiziguro ruherereye mu murenge wa Kiziguro, mu karere ka Gatsibo. Ni ahantu ho kwibuka, gusobanukirwa amateka no guha icyubahiro Abatutsi bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994<ref>{{Cite web |title=Hashyinguwe mu cyubahiro imibiri ibihumbi 5,269 mu rwibutso rwa Kiziguro |url=https://www.gatsibo.gov.rw/soma-ibindi/hashyinguwe-mu-cyubahiro-imibiri-ibihumbi-5269-mu-rwibutso-rwa-kiziguro |website=Akarere ka Gatsibo |language=rw}}</ref>. == Amateka == Mu minsi ya mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi, Abatutsi benshi bo mu cyahoze ari komini Murambi no mu nkengero zaho bahungiye kuri Paruwasi Gatolika ya Kiziguro. Bizeraga ko bashobora kuharokokera<ref name="Minubumwe11Mata">{{Cite web |title=Tariki ya 11 Mata 1994: uko Jenoside yakorewe Abatutsi yakozwe hirya no hino mu gihugu |url=https://www.minubumwe.gov.rw/news-detail/tariki-ya-11-mata-1994-uko-jenoside-yakorewe-abatutsi-yakozwe-hirya-no-hino-mu-gihugu |website=MINUBUMWE |language=rw}}</ref>. Ku wa 11 Mata 1994, abagabye igitero barimo Interahamwe, abasirikare n'abandi bafatanyije na bo bateye Abatutsi bari bahungiye kuri paruwasi. Ubwicanyi bwatangiye mu gitondo bukomeza kugeza nimugoroba<ref name="Minubumwe11Mata" />. Abari bahungiye kuri Paruwasi ya Kiziguro biciwe mu bice bitandukanye by'iyo paruwasi. Muri ibyo bice harimo igikari cy'abapadiri, hafi y'amashuri, ku bitaro bya Kiziguro no mu nkengero z'urusengero. Imibiri ya bamwe mu bishwe yajugunywe mu byobo byari hafi aho, indi ijugunywa mu rwobo rurerure rwari munsi y'amashuri<ref name="Minubumwe11Mata" />. Jenoside muri ako gace yateguwe kandi ishyirwa mu bikorwa n'abayobozi b'inzego nkuru n'iz'ibanze, bafatanyije n'Interahamwe n'abasirikare baturutse mu bigo bya gisirikare bitandukanye<ref name="Minubumwe11Mata" />.[[Dosiye:KiziguroGenocideMemorial03.jpg|thumb|339x339px|Urwibutso rwa Jenoside rwa Kiziguro|left]] == Urwibutso == Nyuma ya Jenoside, hashyizweho Urwibutso rwa Kiziguro kugira ngo rushyingurwemo imibiri y'abishwe kandi rubungabunge amateka y'ibyabereye muri ako gace. Urwibutso rushyinguyemo imibiri y'abazize Jenoside irenga ibihumbi 20.132. Mu gihe cyo kwibuka ku nshuro ya 31, hashyinguwe mu cyubahiro indi mibiri 21 yari imaze kuboneka<ref name="Minubumwe11Mata" />. Urwibutso rwa Kiziguro rufasha mu bikorwa byo kwibuka, kwigisha amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi no guhangana n'ipfobya n'ihakana rya Jenoside. == Reba kandi == * [[Jenoside yakorewe Abatutsi muri 1994]] * [[Kiziguro]] * [[Akarere ka Gatsibo]] * [[Urwibutso rwa Jenoside]] == Amashakiro == <references /> [[Ikiciro:Akarere ka Gatsibo]] ajsnp6fh2lsnst026c91ivsg2rjyy8l BTN Rwanda 0 22618 131913 131132 2026-06-13T17:52:55Z Ndahiro derrick 8075 131913 wikitext text/x-wiki '''BTN TV Rwanda''' ni imwe muri televiziyo yigenga ikorera mu Rwanda, ifite icyicaro gikuru i Kigali mu Karere ka Nyarugenge.<ref>https://igihe.com/ikoranabuhanga/ibindi-bikoresho/article/btn-tv-yatangiye-ibiganiro-iha-umwihariko-ibihangano-nyafurika</ref> Yashinzwe mu mwaka wa 2012, yandikwa mu buryo bwemewe n’amategeko mu 2013, BTN TV Rwanda igamije guteza imbere itangazamakuru rigezweho, imyidagaduro n’ikoranabuhanga mu Rwanda. BTN TV izwi kandi nka “Big Television Network”, ikaba ifite imiyoboro irimo BTN TV na B+ TV. Iyi televiziyo itangaza ibiganiro byinshi mu rurimi rw’Ikinyarwanda birimo amakuru, siporo, ikoranabuhanga, umuco, ubuzima ndetse n’imyidagaduro.<ref>https://www.kigalitoday.com/uburezi/ibikorwa-by-uburezi/article/startimes-ifatanyije-na-btn-tv-barimo-kwigisha-abanyeshuri-ba-p6</ref> BTN TV yagiye ikora ibikorwa byinshi bifasha urubyiruko n’abahanzi nyarwanda, harimo amarushanwa y’imbyino, ibiganiro by’imyidagaduro ndetse no guha umwanya impano nshya. Yanabaye imwe muri televiziyo zikoresha cyane uburyo bwa Live Streaming mu gutambutsa amakuru n’ibiganiro mu Rwanda. Iyi televiziyo iboneka kuri StarTimes, Canal+ ndetse no kuri internet binyuze ku rubuga rwayo rwa official. BTN TV ikomeje kuba umwe mu miyoboro ikurikirwa cyane mu Rwanda mu bijyanye n’amakuru, siporo n’imyidagaduro.<ref>https://umuseke.rw/btn-yahembye-uwahize-abandi-gusubiza-mu-kiganiro-ninde-urusha-undi/</ref> = Inkomoko = {{reflist}} [[Ikiciro:Rwanda]] [[Ikiciro:Ibinyamakuru]] 00sjzt4fgmp88d6jfivuyow2po2z1yl Umugezi wa Makhaleng 0 22805 131827 131811 2026-06-13T11:59:58Z !Mura$ma1234 18372 131827 wikitext text/x-wiki Uruzi rwa makhaleng ni uruzi rwo mu burengerazuba bwa lesotho. Ruzamuka mu misozi ya maloti, muri rusange rutemba mu cyerekezo cy'amajyepfo rugan ku ruzi rwa Orange ku mupaka na Free State muri Afurika y'epfo. == Isomo == uruzi rutukura mu majyaruguru y'uburengera y'uburengerazuba, ku butumburuke bwa metero 2,886 (ft 9,469) mu misozi ya Machache iri muri Maluti. Rutemba rugana mu majyepfo y'uburengerazuba, rukanyura mu misozi miremire ya lesotho, rukanyura ,ruknyura mu mijyi n'imidugud nka Molimo-nthuse, Makhaleng, Ramabanta na Qaba. Nyuma yaho, rwisuka mu ruzi rwa Orange ku mupaka uhuza Free State n'igihugu cya Lesotho, hafi y'ikiraro cya Makhaleng. Ku butumburuke bwa metero 1,400 (ibirenge 4,593), ahantu uru ruzi rwa Makhaleng rwisukira mu rwa Orange ni ho hantu h'ubutumburuke buke kurusha ahandi hose muri Lesotho. <ref name=":0">{{Cite book |last=Alan Murphy |year=2007 |title=Southern Africa |publisher=Lonely Planet |isbn=978-1-74059-745-6 |pages=140}}</ref> '''INDANGASOKO''' [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] dnt3bpgqssm1gcqxk3mxqbqnso6gqjr Uruzi rwa Munyati 0 22813 131828 131823 2026-06-13T12:00:49Z Muzehe Pontien 18356 /* Indangasoko */ 131828 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Munyati''' ( ruzwi ku izina '''ry'uruzi rwa Umniati)''' <ref name="Cambridge2011Selous">{{Cite book |last=Selous |first=Frederick Courtney |author-link=Frederick Selous |date=2011-05-19 |title=Travel and Adventure in South-East Africa |url=https://books.google.com/books?id=CdWemHZX4BQC |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-1108031165 |location=New York |page=445 |chapter=XXV}}</ref> ruri muri [[Zimbabwe]] . Ku butegetsi bwa Rhodesiya, rwitiriwe '''Umniati''', ariko imyandikire yarwo yahinduwe mu maka 1983 kugira ngo rumeze neza n'imvugo nyayo ya shona . Uruzi ruturuka mu burasirazuba bwa Mashonalande , mu majyaruguru ya chivuhu, kandi rugera kubiro metero 100 mu majyepfo ya [[Harare]] . Utembera hafi mu majyaruguru y'uburengerazuba kandi igice kinini cy'uburebure bwawo cyabanje kuba umupaka w'amajyepfo y'intara ya Mashonalande. Uruzi ruhuriraho n'uruzi rwa Mupfure ( ruzwi kandi nka Umfuli ). Munsi y'iyi ngingo, uru ruzi rukunze kwitwa Sanyati. Nyuma y'amazi agera ku ibiro metero 500 uruzi rutemba rujya muri Kariba ( igice cya [[Umugezi wa Zambezi|Zambezi]] kiri hagati y'urugomero rwa Kariba n'ikibaya cya Batoka ), bigatuma kiba igice [[Umugezi wa Zambezi|cy'umugezi cya Zambezi]] . Uruzi rurahinduka cyane, rugaragaza itandukaniro rikomeye mu miterere y'ikirere hagati y'ibihe by'izuba n'iby'imvura. Hagati y'Ukuboza na Gicurasi rutemba cyane kandi rugera kuri metero 3 mu bujyakuzimu ku kibaya, mu bugari ( nubwo ari ndende kuva kuri metero 80 kugeza 100 ayi cy'umwaka, iragabanuka cyane kandi itemba buhoro, akenshi metero 2 gusa ndende, kandi hafi yumuka mu bihe bidasanzwe mu gihe cy'amapfa akomeye; nk'uko byaherukaga mu 1984. Igitonyanga kinini ku ruzi kiri ku Masumo ya Gandavaroyi. Nk’uko bivugwa mu rurimi rw’igishona, ''ganda'' bivuga " gutera ", naho ''varoyi'' bivuga "abapfumu", "mu buryo busanzwe bwo gusiga no gukoresha neza, abaturage bo muri ako gace bise cataract bakurikije umuco mwiza bari bafite wo gutera abapfumu bazwiho kuba hejuru y’isumo. <ref name="Edwards1974">{{Cite book |last=Edwards |first=Stephen John |year=1974 |title=Zambezi Odyssey: A Record of Adventure on a Great River of Africa |publisher=T. V. Bulpin |isbn=978-0-949956-08-8 |location=[[Cape Town]], [[South Africa]] |page=72}}</ref> Aha hantu byakekwaga ko ari hera kandi kugeza n’uyu munsi, abaturage bake ni bo bakunda gusura aha hantu. Nyuma y’iki gitonyanga, umugezi munini ni uruzi rwa Mvumvuze runyura muri Vashe. == Reba kandi == * Munyati * Afurika y'Amajyepfo * Inyamaswa zo muri Zimbabwe == Indangasoko == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} == Amasano yo hanze == * [http://www.lib.utexas.edu/maps/africa/zimbabwe_rel_2002.pdf Ikarita ya Zimbabwe ivuye muri Kaminuza ya Texas igaragaza uruzi] . [[Ikiciro:Umugezi wo muri Zimbabwe]] [[Ikiciro:Umugezi]] [[Ikiciro:Zimbabwe]] piv6n510wygwuhhfaqvjpvg2tmrfs5d Ikiciro:Umugezi wo muri Zimbabwe 14 22814 131824 2026-06-13T11:59:17Z Muzehe Pontien 18356 category created 131824 wikitext text/x-wiki zimbabwe 0t4dedoizavw4qc6598vlyu7yjx3r5q Uruzi rwa Kulfo 0 22815 131825 2026-06-13T11:59:21Z Ihimbazwe Didier 18343 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1314378531|Kulfo River]]" 131825 wikitext text/x-wiki Uruzi rwa Kulfo ni uruzi ruri mu majyepfo ya Etiyopiya ruzamuka mu gice cy'iburengerazuba cy'agasozi ka Etiyopiya gakomeye mu misozi ya Guge. Inyura muri Arba Minch hanyuma ikanyura muri Pariki y'Igihugu ya Nechisar ku gice cy'ubuso kiri hagati y'ikiyaga cya Chamo n'ikiyaga cya Abaya. Ubusanzwe imanuka mu kiyaga cya Chamo ariko ishobora no kumanuka mu kiyaga cya Abaya nyuma y'imvura nyinshi inyuze mu gace k'uburengerazuba bw'amajyepfo y'ikibuga cy'indege cya Arba Minch. Ahantu ho hasi h'uruzi rwa Kulfo hakora nk'inzira y'amazi yinjira mu kiyaga cya Abaya mu kiyaga cya Chamo iyo hari ikiyaga kinini. Aho amazi y'amazi yiyongereye haba munsi y'umufana w'amazi ku butumburuke bwa metero 1.190 (kuri 6°00′39″N 37°35′07″E / 6.0109°N 37.5854°E). Hanyuma amazi y'ikiyaga asohoka mu kiyaga cya Chamo.[1] Ikiraro cy'ingenzi ku ruzi cyaravuguruwe mu 2006. Uruzi rwumye cyane mu myaka ya vuba aha. == Ibiranga == Ni uruzi rufite ubugari bwa metero 300. Rufite ubugari bwa metero 20 hafi y'umunwa warwo, rufite ubuhaname bwa metero 10/km. Ubugari bw'imyenda yo kuryamaho ni mm 14 (urubura).[1] == Ubwikorezi bw'imyanda == Uruzi rutwara toni 53.480 z'imitwaro yo kuryamaho na toni 327.230 z'ibishanga birekuye buri mwaka mu kiyaga cya Chamo.[1] == Udukoko two mu turere dushyuha == Isesengura rya cytotaxonomic rya chromosomes z'ibibuno zo mu gace k'uruzi rwa Kulfo ryagaragaje ko hari ubwoko bubiri bushya bw'udusimba tw'umukara mu ruzi, Simulium kulfoense na S. soderense; nyamara bitandukanye n'izindi dusimba tw'umukara, ubwo bwoko si bwo butwara Onchocerca volvulus.[1] == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi ya Etiyopiya <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} g18a8bb7d3dv2gphmkzwt8bez4ss2d6 Uruzi rwa Comaile 0 22816 131826 2026-06-13T11:59:55Z IRAKOZE Anastase 17617 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358363978|Comaile River]]" 131826 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Message box/ambox.css"></templatestyles>  Uruzi rwa Comaile (nanone rwitwa Komalie) rufite isoko hagati y'imijyi ya Adi Keyh na Senafe. Rutemba rugana mu burasirazuba bwa Eritrea kugeza mu mujyi muto wa Foro hafi y'inkombe z'inyanja itukura. Aha hantu ruhurira n'izindi nzuzi ebyiri, uruzi rwa Aligide n'uruzi rwa Haddas. Kuva aha rukomeza kugeza rusendereye mu Nyanja itukura.[1] : 2  == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi ya Eritereya == Amareferensi == Finlinson, George T.; Reclamation, Ibiro bya Leta Zunze Ubumwe za Amerika bya (1962). Raporo ku mushinga wa Zula Plain, Eritrea (Raporo). Ikigo gishinzwe iterambere mpuzamahanga.{{Rivers of Eritrea}} 0kfgrfrdcw63s346ga33f31r81ccx55 Uruzi rwa Atakora 0 22817 131829 2026-06-13T12:03:16Z IRAKOZE Anastase 17617 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1356695509|Atakora River]]" 131829 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  Uruzi rwa Atakora ni umugezi w’ikiyaga cya Volta muri Ghana, rutemba nko muri kilometero 60 ugana iburasirazuba bw’ikiyaga cya Volta. Inzira yarwo yose iri mu majyepfo ya Ghana.[1]{{Reflist}}{{Rivers of Ghana}}{{Clear}} 8b0fqm6jrrbkdfarqx4uy0lpw7c4tue Uruzi rwa Alwero 0 22818 131830 2026-06-13T12:03:32Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1262011949|Alwero River]]" 131830 wikitext text/x-wiki '''Umugezi wa Alwero''' (nanone wandikwa '''Aloru''', '''Aluoro''' na '''Alwero''' ) ni umugezi muri Abobo wearda wo mu karere ka Gambela, [[Etiyopiya|muri Etiyopiya]] . Itemba muri parike y'igihugu ya Gambela no mu bishanga ukaruhukira mu ruzi rwa Openo / Baro . Mu mwaka wa 2012, Saudi Star yateganyaga kuyobya amazi menshi ava mu ruzi anyuze mu {{Convert|30|km}} umuyoboro wa sima wo kuhira umuceri. <ref>{{Cite web |date=2012-07-30 |title=A troubled Klondike |url=https://www.stockholmresilience.org/research/research-news/2012-07-30-a-troubled-klondike.html |access-date=2024-11-26 |website=Stockholm Resilience Center |publisher=Stockholm University |language=en}}</ref> == Reba kandi == == Indangasoko == {{Reflist}} r966arnqaws48nbwxzzdg1cgvv2yprq Ikiyaga cya Aguelmame Sidi Ali 0 22819 131831 2026-06-13T12:04:09Z Musindi250 11200 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1265540231|Lake Aguelmame Sidi Ali]]" 131831 wikitext text/x-wiki '''Aguelmame Sidi Ali''' ni [[ikiyaga]] cyo mu Ntara ya Khénifra, Béni Mellal-Khénifra, muri Maroc. Aguelmame Sidi Ali iherereye ku butumburuke bwa metero 2,080, ifite ubuso bungana na {{Convert|500|hectare}} n'uburebure bwa {{Convert|36|m|ft|0|abbr=on}} . <ref>{{Cite book |last=Sayad |first=Ahmed |year=2011 |title=Physio-géo |last2=Chakiri |first2=Saïd |last3=Martin |first3=Claude |last4=Bejjaji |first4=Zohra |last5=Echarfaoui |first5=Hassan |volume=5 |pages=251–268 |language=fr |chapter=Effet des conditions climatiques sur le niveau du lac Sidi Ali (Moyen Atlas, Maroc) |doi=10.4000/physio-geo.2145 |issn=1958-573X}}</ref> Iri hafi y'umupaka w'intara ya Ifrane mu misozi ya Middle Atlas . Ni igice cya Pariki y'Igihugu ya Khenifra, {{Convert|842|km2|mi2|0|abbr=on}} agace karinzwe kashinzwe mu 2008. <ref>{{Cite web |title=Khenifra National Park in Morocco |url=https://www.protectedplanet.net/khenifra-national-park-national-park |access-date=9 August 2019 |publisher=Protected Planet}}</ref> == Ibisobanuro == Ikiyaga giherereye mu misozi ya Middle Atlas ku butumburuke bwa {{Convert|2080|m|ft|0|abbr=on}} kandi ifite ubuso bungana na {{Convert|15.6|km2|mi2|0|abbr=on}} . <ref>{{Cite web |last=s.r.o |first=Tripomatic |title=Aguelmame Sidi Ali lake in Khenifra National Park, Morocco |url=https://travel.sygic.com/en/poi/aguelmame-sidi-ali-lake-poi:20057484 |access-date=2024-04-30 |website=travel.sygic.com}}</ref> Yakorewe muri Upper Miocene / Quaternary aho ibice bibiri bihurira. <ref>{{Cite book |last=Marini, Alberto |year=2008 |title=Desertification and Risk Analysis Using High and Medium Resolution Satellite Data: Training Workshop on Mapping Desertification |url=https://books.google.com/books?id=Fo-BZJz8GOEC&pg=PA146 |last2=Talbi, Mohamed |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-1-4020-8937-4 |page=146}}</ref> Iherereye mu mwobo karemano mu rutare rwa basalt kandi ikorwa mu bibaya bibiri, bitandukanyijwe n'umuraba w'amazi ugaragara iyo urugero rw'amazi rugabanutse. Itungwa n'amazi atemba, urubura rushonga n'amasoko ya karst . pH ni 9.1 kandi ubutare burimo ni buke cyane hamwe n'ubushobozi bwo gutwara amashanyarazi bwa 1200–1600 uScm-1. <ref>{{Cite web |title=Lake Aguelmame Sidi Ali, Middle Atlas Morocco, Holocene diatom analyses |url=https://www.jmaterenvironsci.com/Document/vol7/vol7_N10/404-JMES-El%20hamouti.pdf}}</ref> == Ubumenyi bw'ibidukikije == Agace gakikije ikiyaga kari gafite amashyamba meza arimo Atlas cedar ( ''Cedrus atlantica'' ), ariko vuba aha, iri shyamba ryangiritse kandi agace gakikije ikiyaga kabaye ibihuru byumye, byuzuye amahwa byiganjemo juniper yo muri Esipanye ( ''Juniperus thurifera'' ). Plankton n'ibimera biri mu kiyaga bikungahaye kuri diatome, cyane cyane ibyo mu bwoko bwa ''Cyclotella'', kandi ibi byakoreshejwe mu gutanga ibimenyetso by'imiterere y'ikirere n'impinduka zijyanye n'ikirere cy'amazi mu kiyaga mu myaka myinshi ishize . <ref>{{Cite web |date=2018-04-26 |title=Aguelmams Sidi Ali - Tifounassine {{!}} Ramsar Sites Information Service |url=https://rsis.ramsar.org/ris/1468 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180426213423/https://rsis.ramsar.org/ris/1468 |archive-date=2018-04-26 |access-date=2024-05-07}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2020-02-10 |title=Note archéologique sur l'Aguelman de Sidi-Ali (Moyen-Atlas, Maroc) - Persée |url=https://www.persee.fr/doc/bspf_0249-7638_1932_num_29_12_5669 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200210235521/https://www.persee.fr/doc/bspf_0249-7638_1932_num_29_12_5669 |archive-date=2020-02-10 |access-date=2024-05-07 |doi=10.3406/bspf.1932.5669}}</ref> Mu mwaka wa 2005, Aguelmams Sidi Ali / Tifounassine complex, ibishanga bitatu byo mu misozi biri ku butumburuke buri hagati ya {{Convert|1900|and|2100|m|abbr=on|ft|0}}, byagizwe ahantu ha Ramsar ; bitanga ahantu hakomeye ho gucumbikira inyoni zo mu bishanga zimuka mu gihe cy'itumba harimo n'inyoni zo mu bwoko bwa ruddy shelduck ( ''Tadorna ferruginea'' ) n'inyoni [[Red knobbed coot|zo mu bwoko bwa crested coot]] ( ''Fulica cristata'' ). <ref>{{Cite web |title=Aguelmams Sidi Ali – Tifounassine |url=https://rsis.ramsar.org/ris/1468 |access-date=31 July 2019 |publisher=Ramsar}}</ref> Kugabanuka kw'imvura byatumye amazi y'ikiyaga agabanuka, kandi igishanga cyari kiri ku mpera y'uburengerazuba bw'amajyepfo ntikikiriho. Kuba abashumba b'inka n'ihene baragiraga amashyo y'intama n'ihene mu mpeshyi no mu mpeshyi byakuyeho ibimera byo mu mazi ku nkengero z'ikiyaga. Umubare muto w'inyoni zo mu mazi zisura ikiyaga mu gihe cy'itumba kandi inyoni nini yo mu bwoko bwa crested grebe ntiyororokera hano. Nubwo irinzwe, inyoni zo mu bwoko bwa ruddy shelduck n'izindi nyoni zo mu gasozi zihura n'ubujura bw'amafi . <ref name="Marini">{{Cite book |last=Marini, Alberto |year=2008 |title=Desertification and Risk Analysis Using High and Medium Resolution Satellite Data: Training Workshop on Mapping Desertification |url=https://books.google.com/books?id=Fo-BZJz8GOEC&pg=PA150 |last2=Talbi, Mohamed |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-1-4020-8937-4 |page=150}}</ref> Iki kiyaga cyari ahantu honyine ku isi habaga ''Salmo pallaryi'', ubwoko bw'inyamaswa zo mu bwoko bwa trout, ariko ayo mafi yarazimye nyuma y'uko inyoni yo mu bwoko bwa common carp ( ''Cyprinus carpio'' ) irekuwe mu kiyaga mu 1934. <ref name="Marini">{{Cite book |last=Marini, Alberto |year=2008 |title=Desertification and Risk Analysis Using High and Medium Resolution Satellite Data: Training Workshop on Mapping Desertification |url=https://books.google.com/books?id=Fo-BZJz8GOEC&pg=PA150 |last2=Talbi, Mohamed |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-1-4020-8937-4 |page=150}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMarini,_AlbertoTalbi,_Mohamed2008">Marini, Alberto; Talbi, Mohamed (2008). </cite></ref> Pike yo mu majyaruguru ( ''Esox lucius'' ) na zander ( ''Sander lucioperca'' ), ni andi moko y'amafi atari ay'umwimerere nayo yazanywe muri icyo kiyaga. <ref name="Marini" /> == Reba == <references /> {{Reflist}} 163scnn9vj5wjt422cnw2d91evv5see Volta y'umweru 0 22820 131832 2026-06-13T12:06:44Z Ihimbazwe Didier 18343 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358103948|White Volta]]" 131832 wikitext text/x-wiki   Volta y'umweru cyangwa Nakambé (mu gifaransa: Volta blanche) ni yo nkomoko y'uruzi rwa Volta, umuyoboro w'amazi mukuru wa Ghana.[1][2] Volta y'umweru ituruka mu majyaruguru ya Burkina Faso, inyura mu majyaruguru ya Ghana ikajya mu kiyaga cya Volta muri Ghana.[1] Imigezi ikomeye ya Volta y'umweru ni Volta y'umukara na Volta y'umutuku.[1] == Inzira n'ikibaya == Volta Yera ni imwe mu migezi y’ingenzi y’uruzi rwa Volta. Ituruka muri Burkina Faso nka Nakanbé ikamanuka mu majyepfo igana mu majyaruguru ya Ghana kugira ngo ikore ikiyaga cya Volta.[3] Ikibaya cy’uruzi rwa Volta kigizwe n’ibibaya by’amazi by’uruzi rwa Volta n’amashami yarwo atandukanye, harimo ibibaya by’amazi bya Volta Yera, Volta Yirabura, Volta Itukura, Oti, na Volta yo hasi.[4] Ikibaya cya White Volta giherereye mu bice bimwe na bimwe bya Burkina Faso na Gana. Muri Gana, White Volta ni ingenzi mu karere k'amajyaruguru y'igihugu, aho itanga amahirwe yo kubaho mu cyaro binyuze mu buhinzi bwo mu bibaya byuzuyemo imyuzure, kuhira amatungo, kuroba no gukoresha amazi yo mu ngo.[5] Akamaro kayo kari mu kuba umuyoboro w'amazi yo muri Afurika y'Iburengerazuba anyura mu turere dutandukanye twa Volta. == Imigezi == Volta Yera ihera ku ruzi rwitwa Nakanbé muri Burkina Faso. Volta Itukura, cyangwa Nazinon, kimwe na Sissili, ni bibiri mu migezi minini ya Volta Yera, kandi ikomoka no muri Burkina Faso.[4] Hariho kandi Volta Yirabura, cyangwa Mouhoun, imwe mu mashami y'ingenzi muri sisitemu ya Volta; icyakora, igomba gufatwa ukwayo nk'isoko ry'uruzi rwa Volta rwose.[4][3] Imigezi ya White Volta iha uruzi akamaro karwo mu karere kubera ko amazi n'ubushobozi bwo kuzura ku nkengero z'uruzi biterwa n'ingano y'imvura muri Burkina Faso.[6] Volta y'umweru ni isoko ikomeye y'amazi yo kunywa ku baturage benshi bo ku nkengero zayo no kure y'umuyoboro w'amazi. Inatera imyuzure mu bihe by'umwaka ku baturage benshi bo ku nkengero zayo.[7]<templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} p4lu95wg15api121his4x74lyjsleke Uruzi rwa Nini 0 22821 131833 2026-06-13T12:07:35Z IRAKOZE Anastase 17617 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1289404864|Nini River]]" 131833 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Nini River|name_native=|name_native_lang=|name_other=|name_etymology=<!---------------------- IMAGE & MAP -->|image=|image_size=|image_caption=|map=|map_size=|map_caption=|pushpin_map=|pushpin_map_size=|pushpin_map_caption=<!---------------------- LOCATION -->|subdivision_type1=Country|subdivision_name1=[[Ghana]]|subdivision_type2=|subdivision_name2=|subdivision_type3=|subdivision_name3=|subdivision_type4=|subdivision_name4=|subdivision_type5=|subdivision_name5=<!---------------------- PHYSICAL CHARACTERISTICS -->|length_km=10|width_min=|width_avg=|width_max=|depth_min=|depth_avg=|depth_max=|discharge1_location=[[Mouth]]|discharge1_min=|discharge1_avg=|discharge1_max=<!---------------------- BASIN FEATURES -->|source1=|source1_location=|source1_coordinates=|source1_elevation=|mouth=[[Tano River]]|mouth_location=|mouth_coordinates={{coord|5|25|0|N|2|36|0|W|display=inline,title}}|mouth_elevation=|progression=|river_system=|basin_size=|tributaries_left=|tributaries_right=|custom_label=|custom_data=|extra=}}Nini ni uruzi ruri mu majyepfo y'uburengerazuba bwa Ghana. Ni rumwe mu ruzi rwahawe izina rya Pariki y'Igihugu ya Nini-Suhien (ubu ibarizwa mu gace gashinzwe kubungabunga ibidukikije ka Ankasa).[1] Itemba mu ruzi rwa Tano. == Amareferensi == {{Reflist}} * [http://earth-info.nga.mil/gns/html/index.html Seriveri y'amazina ya GEOnet] * [http://www.ghana-travel.com/ghana/holiday/ankobra.htm Ahantu ho gusura uruzi rwa Nini na Suhien] {{Clear}} gl1mxprg4wymwaezz2i0s0spp9fbkfg Umugezi wa Swart 0 22822 131834 2026-06-13T12:08:17Z Milliam Bella 16452 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347964089|Swart River]]" 131834 wikitext text/x-wiki '''Umugezi wa Swart''' ruturuka hafi ya Caledon, Western Cape, Afurika y'Epfo, rukamanuka mu majyepfo y'uburengerazuba, ahoruhurira n'uruzi rwa Bot mumajyaruguru ya Hermanus . == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi yo muri Afurika y'Epfo * Urutonde rw'ingomero zo muri Afurika y'Epfo * Urutonde rw'ibibaya byo kuvoma amazi byo muri Afurika y'Epfo * Uturere dushinzwe gucunga amazi == Amareferensi == [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] 5yy0m6due08q3enoaa97w7hz9natwk1 Uruzi rwa Coporolo 0 22823 131835 2026-06-13T12:08:33Z Rei Nzuwonizeye 18373 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1145035995|Coporolo River]]" 131835 wikitext text/x-wiki Coporolo ni uruzi rugenda ruhagarara muri Angola. Rutemba muri Dombe Grande mu Ntara ya Benguela. Hari igihe rwafatwaga nk'umugezi uhoraho.[1] Inka yarwo iri ku Nyanja ya Atalantika kandi ubuso bw'amazi bugera kuri kilometero kare 15,674 (6,052 mi). Imyuzure y'ibihe ni ikibazo gikomeje kugaragara aho abantu 6.700 bakuwe mu byabo bazize umwuzure muri Nyakanga 2011. [2] Imirimo yo kugenzura imyuzure y'ibihe kugira ngo barinde umujyi n'imirima yagombaga gukorwa mu mwaka ukurikiyeho. == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi ya Angola == Indanga soko == e5tq5vndywp9z46uv3c45awtyqjjfys Uruzi rwa Faro 0 22824 131836 2026-06-13T12:11:41Z NDAHIMANA FRANK PORTER 17783 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1293987399|Faro River]]" 131836 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Benuerivermap.png|thumb|Ikarita igaragaza ikibaya cy'amazi y'uruzi rwa Benué. Uruzi rwa Faro rugaragara mu majyepfo yarwo.]] Uruzi rwa Faro ni umugezi ufite uburebure bwa kilometero 310 utemba ukata ku mupaka uhuza Nijeriya na Kameruni muri Afurika. Uyu mugezi ukomoka mu gace k'imisozi miremire twa Adamawa (Adamawa Plateau) gasanzwe gaherereye mu majyepfo y’uburasirazuba bw’umujyi wa Ngaoundéré, mu Karere ka Adamawa muri Kameruni. Faro iza kwisuka mu ruzi rwa Benue, aho rurema ihuriro ryazo neza neza ku mupaka uhuza ibi bihugu byombi == Reba kandi == * Amakomini ya Kameruni == Amareferensi == {{Reflist}}<templatestyles src="Module:Coordinates/styles.css"></templatestyles>9°20′00″N 12°55′30″E / 9.3333°N 12.9250°E / 9.3333; 12.9250 qa5h0nnan45f3agfnwqfw9ufs1gvx9a Umugezi Tamboti 0 22825 131837 2026-06-13T12:11:42Z Milliam Bella 16452 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1325556924|Tamboti River]]" 131837 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Tamboti''' ni [[uruzi]] rurimu Ntara ya Limpopo mur'[[Afurika y’Epfo|Afurika y'Epfo]] . Numugezi utembera iburyo [[Umugezi wa Limpopo|rw'uruzi rurerure rwa Limpopo]] . <ref>{{Cite web |date=August 2006 |title=State of Rivers Report |url=https://www.dws.gov.za/iwqs/rhp/state_of_rivers/limpopo/mokolo_06.pdf |access-date=December 3, 2025}}</ref> == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi yo muri Afurika y'Epfo == Amareferensi == {{Reflist}} 8n5tl3fgnjof12b7crzk0wyq8n9rh6b 131842 131837 2026-06-13T12:17:16Z Milliam Bella 16452 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1325556924|Tamboti River]]" 131842 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Tamboti River|native_name=|native_name_lang=|name_other=|name_etymology=<!---------------------- IMAGE & MAP -->|image=|image_size=|image_caption=|map=|map_size=|map_caption=|pushpin_map=South Africa|pushpin_map_size=|pushpin_map_caption=<!---------------------- LOCATION -->|subdivision_type1=Country|subdivision_name1=[[South Africa]]|subdivision_type2=|subdivision_name2=|subdivision_type3=Region|subdivision_name3=[[Limpopo]]|subdivision_type4=|subdivision_name4=|subdivision_type5=|subdivision_name5=<!---------------------- PHYSICAL CHARACTERISTICS -->|length=|width_min=|width_avg=|width_max=|depth_min=|depth_avg=|depth_max=|discharge1_location=|discharge1_min=|discharge1_avg=|discharge1_max=<!---------------------- BASIN FEATURES -->|source1=|source1_location=|source1_coordinates=|source1_elevation=|mouth=[[Limpopo River]]|mouth_location=|mouth_coordinates={{coord|23.230725|S|27.720097|E|display=inline,title}}|mouth_elevation=|progression=|river_system=|basin_size=|tributaries_left=|tributaries_right=|custom_label=|custom_data=|extra=}}'''Umugezi rwa Tamboti''' ni [[uruzi]] rurimu Ntara ya Limpopo muri [[Afurika y’Epfo|Afurika y'Epfo]] . N'uruzi rutembera iburyo [[Umugezi wa Limpopo|rw'uruzi rurerure rwa Limpopo]] . <ref>{{Cite web |date=August 2006 |title=State of Rivers Report |url=https://www.dws.gov.za/iwqs/rhp/state_of_rivers/limpopo/mokolo_06.pdf |access-date=December 3, 2025}}</ref> == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi yo muri Afurika y'Epfo == Amareferensi == {{Reflist}} p4icrebb3xfqqjz9dqk4564qjqtm0w1 Uruzi rwa Angereb 0 22826 131839 2026-06-13T12:11:47Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1356944808|Angereb River]]" 131839 wikitext text/x-wiki '''Angereb''' izwi kandi nka '''''Bahr as-Salam''''' ni [[Uruzi|umugezi]] wo muri [[Etiyopiya]] na [[Sudani]] y'iburasirazuba, rukaba rumwe mu masoko ya [[Nili]]. Ruzamuka hafi ya Daqwa, mu majyaruguru y'umujyi wa Gondar mu Karere ka Amhara, rutemba rugana iburengerazuba rugana ku ruzi rwa Atbarah . Akarere k'amateka ka Armachiho gaherereye ku nzira yako. Urugomero rwa Angereb, rwatangiye gukoreshwa mu mwaka wa 1997, rwari rugamije gukemura ikibazo cy'amazi meza mu mujyi mu gihe cy'imyaka 25. <ref>{{Cite journal |last=Haregeweyn |first=Nigussie |date=February 2012 |title=Reservoir sedimentation and its mitigating strategies: a case study of Angereb reservoir (NW Ethiopia) |journal=Journal of Soils and Sediments |volume=12 |issue=2 |pages=291–305 |doi=10.1007/s11368-011-0447-z}}</ref> Ikigega cya Angereb n'amasoko y'amazi yo munsi y'ubutaka abiri ni byo bitanga amazi menshi muri uyu mujyi, hamwe n'ubushobozi bwo gukora bwa metero kube 8,298 ku munsi. == Reba kandi == * Angereb ntoya * Urutonde rw'imigezi ya Etiyopiya * Urutonde rw'imigezi ya Sudani {{Reflist}} jt97lk3spvjhtayn375g3ny1453mr4m Uruzi rwa Black Kei 0 22827 131840 2026-06-13T12:12:54Z RUGWIRO SHEMA Kecin 17618 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1231975520|Black Kei River]]" 131840 wikitext text/x-wiki   '''Uruzi rwa Black Kei''', ruva mu majyepfo y'uburengerazuba bwa Queenstown, nyuma rugahura n'uruzi rwa White Kei, zikabyara uruzi rwa Great Kei . Imidugudu myinshi iherereye ku nkombe zarwo, harimo McBride Village, Qabi, Ntabelanga, Thornhill, Loudon, Mitford, [[Basoto, Tsolwana|Basoto]], Baccle's Farm na Tentergate . <ref>{{Cite journal |title=South Africa (Republic) - Animals & Animal Welfare |doi=10.1163/2213-2996_flg_com_172012}}</ref> [[Thrift Dam|Urugomero rwa Thrift]] ni rwo rugira akamaro gakomeye nk' ikigega cy' amazi kuri uruzi . Kuri ubu uru ruzi ni igice cya [[:en:Mzimvubu_to_Keiskamma_Water_Management_Area|Mzimvubu to Keiskamma Water Management Area]].<ref>[http://www.scielo.org.za/scielo.php?pid=S1816-79502009000500018&script=sci_arttext Is there a role for traditional governance systems in South Africa's new water management regime?]</ref>. Igice cyo hejuru cy'uru ruzi kigize umupaka wo mu burengerazuba <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Tsolwana_Nature_Reserve" rel="mw:ExtLink" title="Tsolwana Nature Reserve" class="cx-link" data-linkid="135">Tsolwana Nature Reserve</a>, kandi hagati mu myaka ya 1800, Black Kei n'umugezi wayo wa Klipplaat byagize urubibi rw'amajyaruguru rwa Kaffraria y'Abongereza . Imigezi ya Klaas Smits na Klipplaat niyo migezi ikomeye igeramo. == Reba kandi == * Uruzi rwa Kei Runini * Urutonde rw'imigezi yo muri Afurika y'Epfo == Indangasoko == <references /> == Intanganturo yo hanze == * [https://web.archive.org/web/20041227041011/http://www.environment.gov.za/soer/estuary/catch/greatkei.html Ikibaya cy'ubutaka cya Estuarine yo muri SA: Great Kei Catchment] * [http://www.wildcoast.co.za/node/112 Imijyi ishimishije mu mateka ya 'kei] sbo48xmyln0bvar1jxvql70ihwk6rik Umugezi wa Ataba 0 22828 131841 2026-06-13T12:16:02Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1329440516|Ataba River]]" 131841 wikitext text/x-wiki '''Umugezi wa Ataba''' ni umugezi wo mu majyaruguru [[Etiyopiya|ya Etiyopiya]] ukaba n'umugezi wa Tekezé . <ref>{{Cite web |title=Tributaries of the Tekezé River |url=https://deepfo.com/en/most/Tributaries-Tekeze-River |access-date=2024-10-07 |website=deepfo.com}}</ref> == Reba kandi == == Indangasoko == {{Reflist}} o664igdwbrgddluvwrt7pohzme5l72f Uruzi rwa Kulpawn 0 22829 131843 2026-06-13T12:18:02Z IRAKOZE Anastase 17617 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1356702533|Kulpawn River]]" 131843 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  Uruzi rwa Kulpawn ni rumwe mu migezi minini yo mu majyaruguru y'uburengerazuba bwa Ghana, hamwe n'imigezi ya Black Volta na Sisili. Rutemba mu Karere ka Municipal ka Wa.[1] Ishyamba ry'inkombe rikikije inkengero za Kulpawn muri Wahabu rikunzwe cyane n'abahanga mu by'inyoni, bitewe n'ubwoko bwinshi bw'inyoni.[2] Uruzi runyura mu kigo cy’umutungo wa Gbele uturutse iburengerazuba ugana mu majyepfo y’uburasirazuba. <ref>{{Cite web |title=Important Bird Areas factsheet: Gbele Resource Reserve (text)". |url=http://datazone.birdlife.org/site/factsheet/gbele-resource-reserve-iba-ghana/text |access-date=3 June 2021 |website=www.birdlife.org}}</ref><templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}Wilks, Ivor (4 Nyakanga 2002). Wa na Wala: Isilamu na Politiki mu Majyaruguru y'Amajyaruguru ya Ghana. Cambridge University Press. p. 10. <nowiki>ISBN 978-0-521-89434-0</nowiki>. Briggs, Philip (4 Mutarama 2014). Ghana. Bradt Travel Guides. p. 474. <nowiki>ISBN 978-1-84162-478-5</nowiki>. "Urupapuro rw'ingenzi rw'amakuru yerekeye uturere tw'inyoni: Gbele Resource Reserve (inyandiko)"". www.birdlife.org. Byakuwe ku ya 3 Kamena 2021.{{Rivers of Ghana}} 5hdbtytpvf3xjlf2cpndx4a5nj55pgv 131846 131843 2026-06-13T12:22:15Z IRAKOZE Anastase 17617 Punctuation 131846 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  Uruzi rwa Kulpawn ni rumwe mu migezi minini yo mu majyaruguru y'uburengerazuba bwa Ghana, hamwe n'imigezi ya Black Volta na Sisili. Rutemba mu Karere ka Municipal ka Wa.[1] Ishyamba ry'inkombe rikikije inkengero za Kulpawn muri Wahabu rikunzwe cyane n'abahanga mu by'inyoni, bitewe n'ubwoko bwinshi bw'inyoni.[2]. Uruzi runyura mu kigo cy’umutungo wa Gbele uturutse iburengerazuba ugana mu majyepfo y’uburasirazuba. <ref>{{Cite web |title=Important Bird Areas factsheet: Gbele Resource Reserve (text)". |url=http://datazone.birdlife.org/site/factsheet/gbele-resource-reserve-iba-ghana/text |access-date=3 June 2021 |website=www.birdlife.org}}</ref><templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}Wilks, Ivor (4 Nyakanga 2002). Wa na Wala: Isilamu na Politiki mu Majyaruguru y'Amajyaruguru ya Ghana. Cambridge University Press. p. 10. <nowiki>ISBN 978-0-521-89434-0</nowiki>. Briggs, Philip (4 Mutarama 2014). Ghana. Bradt Travel Guides. p. 474. <nowiki>ISBN 978-1-84162-478-5</nowiki>. "Urupapuro rw'ingenzi rw'amakuru yerekeye uturere tw'inyoni: Gbele Resource Reserve (inyandiko)"". www.birdlife.org. Byakuwe ku ya 3 Kamena 2021.{{Rivers of Ghana}} oaqo1pt1d6nqe5dgiwsocu5h3vy8e0w Uruzi rwa Sene 0 22830 131844 2026-06-13T12:18:20Z Ihimbazwe Didier 18343 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1356696025|Sene River]]" 131844 wikitext text/x-wiki   Uruzi rwa Sene ni uruzi rwa Ghana.[1] Rutemba mu Karere ka Sene. == Amareferensi == {{Reflist}} 4u8fncvs2tiljfuyekyyupa4yw5dpop Umugezi wa Ataye 0 22831 131845 2026-06-13T12:22:15Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1296428881|Ataye River]]" 131845 wikitext text/x-wiki   '''Ataye''' ni umugezi uri muri [[Etiyopiya]] yo hagati. utemba mu ruzi rwa Awash unyuze mu gace k'umugezii utiswe izina. <ref name="Magi">{{Cite journal |last=Mapping and Geography Institute |year=1967 |title=Rainfall in Ehtiopia |url=https://books.google.com/books?id=xmEKAQAAIAAJ&q |journal=Ethiopian Geographical Journal |volume=5 |issue=2 |pages=iv |access-date=23 July 2012}}</ref> <ref>{{Cite journal |last=Anteneh |first=Zeleke Simachew |last2=Awoke |first2=Berhan Gessesse |last3=Reda |first3=Talema Moged |last4=Ramasamy |first4=Muralitharan Jothimani |date=March 2023 |title=Spatio-temporal evaluation of water balance components using WetSpass model: in the case of Ataye watershed, Middle Awash Basin, Ethiopia |url=https://link.springer.com/10.1007/s12517-023-11252-0 |journal=Arabian Journal of Geosciences |language=en |volume=16 |issue=3 |doi=10.1007/s12517-023-11252-0 |issn=1866-7511 |url-access=subscription}}</ref> == Indangasoko == fo6nv0x34jkeelv3mt23py1e2mz3hes Uruzi rwa Caledon 0 22832 131847 2026-06-13T12:22:25Z !Mura$ma1234 18372 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358746310|Caledon River]]" 131847 wikitext text/x-wiki Uruzi rwabanje kwitwa ''Prinses Wilhelminas Rivier'' mu 1777, na Koloneli RJ Gordon.Umugezi wa caledon ni uruzi runini ruherereye muri afurika y'epfo yo hagati. uburebure bwarwo bwose ni 642 km (399 mi), izamuka mu misozi ya Drakensberg ku mupaka wa Lesotho, itemba yerekeza mu majyepfo y'uburengerazuba hanyuma igana iburengerazuba mbere yo kwinjira mu ruzi rwa Orange hafe ya bethulie mu majyepfo ya leta ya free. <ref>{{Cite book |last=Raper |first=P.E. |date=1987 |title=Dictionary of South African Place Names |url=https://languagecentre.sun.ac.za/wp-content/uploads/2021/01/SaPlaceNamesDictionary1987.pdf |pages=105}}</ref> == Ubumenyi Bw'isi == Uruzi rwa Caledon ruturuka mu cyahoze ari Bantustan cya QwaQwa, hafi y'umupaka na Lesotho, mu majyepfo y'uburengerazuba bwa Witsieshoek. Nyuma yaho, rutemba rugana mu majyepfo y'uburengerazuba, rugana ku murwa mukuru wa Lesotho, Maseru, kandi rugakora umupaka uhuza Afurika y'Epfo na Lesotho mbere yo kwinjira mu ntara ya Free State muri Afurika y'Epfo (mu majyaruguru ya Wepener). Rugana mu burengerazuba mbere yo kwinjira mu ruzi rwa Orange hafi ya Bethulie mu majyepfo ya Free State, mbere gato y'uko rwisuka mu rugomero rwa Gariep. Uburebure bwarwo bwose ni nka kilometero 480 (ibirometero 300), kandi ikibaya cyarwo kigira impinduka zikomeye z'ubushyuhe<ref name="Britannica">{{Cite web |title=Caledon River |url=https://www.britannica.com/place/Caledon-River |access-date=26 November 2016 |website=Encyclopædia Britannica |publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref>. Ubutaka buri hagati y'uruzi rwa Caledon n'uruzi rwa Orange bugize Pariki y'ibidukikije ya Tussen-die-Riviere ifite ubuso bwa hegitari 22,000. <ref>{{Cite web |title=Tussen Die Riviere Game Reserve |url=http://www.places.co.za/html/tussen_die_riviere.html |access-date=26 November 2016 |publisher=SA Places}}</ref> == Uruzi == Uruzi ni rwo soko y'amazi ya Maseru, umurwa mukuru wa Lesotho, uhagaze ku ruzi. Mu gihe cy'imvura nke, hashobora kubaho ibura ry'amazi. Kugira ngo ibi birwanye, hakozwe ibigega byinshi bifite inyubako nk'urugomero rwa [[Muela Dam|Muela]] n'urugomero rwa [[Meulspruit Dam|Meulspruit]] . <ref>{{Cite web |title=Caledon River - Dams |url=http://www.ewisa.co.za/misc/RiverFSCaledon/CALEDONRiver_Dams%20.htm# |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203003111/http://www.ewisa.co.za/misc/RiverFSCaledon/CALEDONRiver_Dams%20.htm# |archive-date=3 December 2013 |access-date=22 March 2012}}</ref> Mu 2003, amazi yavuye hano kugira ngo hirindwe <nowiki><b>amapfa</b></nowiki> . <ref>{{Cite web |title=Drought |url=http://www.info.gov.za/speeches/2003/03102210461001.htm# |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070310201737/http://www.info.gov.za/speeches/2003/03102210461001.htm# |archive-date=10 March 2007 |access-date=5 August 2005}}</ref> Ikibaya cya Caledon ni ingenzi mu mateka y'abaturage ba Basotho . Aka gace kari gafite ubukungu bwinshi kandi kashoboraga guhingwa nta kuhira. Ibi byatumye kiba cyiza kandi ni kimwe mu byateye amakimbirane hagati ya Basotho n'Ababoeri . <ref>{{Cite journal |last=Coplan, David B. |year=2001 |title=A river runs through it: The meaning of the Lesotho‐free state border |journal=African Affairs |volume=100 |issue=398 |pages=81–116 |doi=10.1093/afraf/100.398.81}}</ref> Ibigori bihingwa ku bwinshi mu kibaya cya Caledon. <ref name="Britannica">{{Cite web |title=Caledon River |url=https://www.britannica.com/place/Caledon-River |access-date=26 November 2016 |website=Encyclopædia Britannica |publisher=Encyclopædia Britannica}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britannica.com/place/Caledon-River "Caledon River"]. ''Encyclopædia Britannica''. Encyclopædia Britannica<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 November</span> 2016</span>.</cite></ref> == Reba ibindi == == Amashakiro == {{Reflist}} 3q7ncx5q88l4a9tftf7v0am7lksd7bx 131876 131847 2026-06-13T12:47:08Z !Mura$ma1234 18372 131876 wikitext text/x-wiki Uruzi rwabanje kwitwa ''Prinses Wilhelminas Rivier'' mu 1777, na Koloneli RJ Gordon.Umugezi wa caledon ni uruzi runini ruherereye muri afurika y'epfo yo hagati. uburebure bwarwo bwose ni 642 km (399 mi), izamuka mu misozi ya Drakensberg ku mupaka wa Lesotho, itemba yerekeza mu majyepfo y'uburengerazuba hanyuma igana iburengerazuba mbere yo kwinjira mu ruzi rwa Orange hafe ya bethulie mu majyepfo ya leta ya free. <ref>{{Cite book |last=Raper |first=P.E. |date=1987 |title=Dictionary of South African Place Names |url=https://languagecentre.sun.ac.za/wp-content/uploads/2021/01/SaPlaceNamesDictionary1987.pdf |pages=105}}</ref> == Ubumenyi Bw'isi == Uruzi rwa Caledon ruturuka mu cyahoze ari Bantustan cya QwaQwa, hafi y'umupaka na Lesotho, mu majyepfo y'uburengerazuba bwa Witsieshoek. Nyuma yaho, rutemba rugana mu majyepfo y'uburengerazuba, rugana ku murwa mukuru wa Lesotho, Maseru, kandi rugakora umupaka uhuza Afurika y'Epfo na Lesotho mbere yo kwinjira mu ntara ya Free State muri Afurika y'Epfo (mu majyaruguru ya Wepener). Rugana mu burengerazuba mbere yo kwinjira mu ruzi rwa Orange hafi ya Bethulie mu majyepfo ya Free State, mbere gato y'uko rwisuka mu rugomero rwa Gariep. Uburebure bwarwo bwose ni nka kilometero 480 (ibirometero 300), kandi ikibaya cyarwo kigira impinduka zikomeye z'ubushyuhe<ref name="Britannica">{{Cite web |title=Caledon River |url=https://www.britannica.com/place/Caledon-River |access-date=26 November 2016 |website=Encyclopædia Britannica |publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref>. Ubutaka buri hagati y'uruzi rwa Caledon n'uruzi rwa Orange bugize Pariki y'ibidukikije ya Tussen-die-Riviere ifite ubuso bwa hegitari 22,000. <ref>{{Cite web |title=Tussen Die Riviere Game Reserve |url=http://www.places.co.za/html/tussen_die_riviere.html |access-date=26 November 2016 |publisher=SA Places}}</ref> == Uruzi == Uruzi ni rwo soko y'amazi ya Maseru, umurwa mukuru wa Lesotho, uhagaze ku ruzi. Mu gihe cy'imvura nke, hashobora kubaho ibura ry'amazi. Kugira ngo ibi birwanye, hakozwe ibigega byinshi bifite inyubako nk'urugomero rwa [[Muela Dam|Muela]] n'urugomero rwa [[Meulspruit Dam|Meulspruit]] . <ref>{{Cite web |title=Caledon River - Dams |url=http://www.ewisa.co.za/misc/RiverFSCaledon/CALEDONRiver_Dams%20.htm# |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203003111/http://www.ewisa.co.za/misc/RiverFSCaledon/CALEDONRiver_Dams%20.htm# |archive-date=3 December 2013 |access-date=22 March 2012}}</ref> Mu 2003, amazi yavuye hano kugira ngo hirindwe <amapfa>. <ref>{{Cite web |title=Drought |url=http://www.info.gov.za/speeches/2003/03102210461001.htm# |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070310201737/http://www.info.gov.za/speeches/2003/03102210461001.htm# |archive-date=10 March 2007 |access-date=5 August 2005}}</ref> Ikibaya cya Caledon ni ingenzi mu mateka y'abaturage ba Basotho . Aka gace kari gafite ubukungu bwinshi kandi kashoboraga guhingwa nta kuhira. Ibi byatumye kiba cyiza kandi ni kimwe mu byateye amakimbirane hagati ya Basotho n'Ababoeri . <ref>{{Cite journal |last=Coplan, David B. |year=2001 |title=A river runs through it: The meaning of the Lesotho‐free state border |journal=African Affairs |volume=100 |issue=398 |pages=81–116 |doi=10.1093/afraf/100.398.81}}</ref> Ibigori bihingwa ku bwinshi mu kibaya cya Caledon. <ref name="Britannica">{{Cite web |title=Caledon River |url=https://www.britannica.com/place/Caledon-River |access-date=26 November 2016 |website=Encyclopædia Britannica |publisher=Encyclopædia Britannica}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britannica.com/place/Caledon-River "Caledon River"]. ''Encyclopædia Britannica''. Encyclopædia Britannica<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 November</span> 2016</span>.</cite></ref> == Reba ibindi == == Amashakiro == {{Reflist}} dwzf32ibqvkgbwh1d1ex5i1ovrilg4i Umugezi waTimbavati 0 22833 131848 2026-06-13T12:23:48Z Milliam Bella 16452 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1231976583|Timbavati River]]" 131848 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Timbavati River|native_name=|native_name_lang=|name_other=|name_etymology=<!---------------------- IMAGE & MAP -->|image=Timbavati River (16691140904).jpg|image_size=|image_caption=|map=|map_size=|map_caption=|pushpin_map=South Africa|pushpin_map_size=|pushpin_map_caption=<!---------------------- LOCATION -->|subdivision_type1=Country|subdivision_name1=[[South Africa]]|subdivision_type2=|subdivision_name2=|subdivision_type3=Region|subdivision_name3=[[Mpumalanga]]|subdivision_type4=|subdivision_name4=|subdivision_type5=|subdivision_name5=<!---------------------- PHYSICAL CHARACTERISTICS -->|length=|width_min=|width_avg=|width_max=|depth_min=|depth_avg=|depth_max=|discharge1_location=|discharge1_min=|discharge1_avg=|discharge1_max=<!---------------------- BASIN FEATURES -->|source1=|source1_location=[[Acornhoek]], [[Mpumalanga]]|source1_coordinates={{coord|24|35|45|S|31|7|29|E|display=inline}}|source1_elevation=|mouth=|mouth_location=Confluence with [[Olifants River (Limpopo)|Olifants River]], [[Mpumalanga]]|mouth_coordinates={{coord|24|3|18|S|31|40|39|E|display=inline,title}}|mouth_elevation=|progression=|river_system=|basin_size=|tributaries_left=|tributaries_right=|custom_label=|custom_data=|extra=}}'''Umugezi wa Timbavati''' ni [[Uruzi|uruzi ruri]] mu Ntara ya Mpumalanga mur'[[Afurika y’Epfo|Afurika y'Epfo]] . Rutemba cyane cyane muri Pariki y'Igihugu ya Kruger nyumayo kwinjira muri Pariki yegeranye n'inkambi ya Maroela Caravan.<gallery mode="packed" heights="150"> Dosiye:Elephant_(Loxodonta_africana)_in_Timbavati_riverbed_(17317498556).jpg|alt=Elephant in the riverbed| Inzovu mu nkengero z'uruzi Dosiye:Saddle-billed_Storks_(Ephippiorhynchus_senegalensis)_couple_in_Timbavati_riverbed_(17173146907).jpg|alt=Pair of Saddle-billed storks beside the river| Inyoni ebyiri [[SADDLE BILL STORK|z'ibisiga zifite amenyo ya Saddle]] iruhande rw'uruzi </gallery> == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi yo muri Afurika y'Epfo * Pariki y'inyamaswa ya Timbavati == Amareferensi == [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] 3xkwz0p5p62hlkz7qtlos2kc9q3237a Umugezi wa Chongwe 0 22834 131849 2026-06-13T12:24:14Z Rei Nzuwonizeye 18373 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1339914392|Chongwe River]]" 131849 wikitext text/x-wiki Uruzi rwa Chongwe ni uruzi rwo muri Zambiya.[1] Uruzi rutangirira mu majyaruguru y'uburasirazuba bw'umurwa mukuru Lusaka, kandi iruhande rw'uruzi runini rwa Kafue, rutemba mu ruzi rwa Zambezi. Rugize urubibi rw'iburengerazuba bwa Pariki y'Igihugu ya Zambezi yo hasi.[2] == Indangasoko == {{Reflist}} === Ibikorwa byavuzwe === * {{Cite book |last=Lusaka City Council |year=2008 |title=Lusaka City State of Environment Report |last2=Environmental Council of Zambia |isbn=978-9982-861-01-4}} == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi ya zambiya {{Rivers of Zambia}} ny4y6szlyao49dhgdpf7wt3b3gckop4 Uruzi rwa Nyando 0 22835 131851 2026-06-13T12:25:28Z Angeduse 18376 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358007928|Nyando River]]" 131851 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  '''Uruzi rwa Nyando''' ruri mu burengerazuba bwa Kenya, runyura mu turere twa Kericho, Nandi, na Kisumu mbere yo kwisuka mu [[Ikiyaga cya Victoriya|kiyaga cya Victoria]] . Uru ruzi n'ikibaya cyarwo bigira uruhare runini mu bijyanye n'amazi, ubukungu, n'ibidukikije by'ikibaya cy'ikiyaga cya Victoria. <ref name=":0">{{Cite web |date=2023-10-03 |title=Satellite imagery uncovers the scale of Kenya's floods |url=https://nation.africa/kenya/health/satellite-imagery-uncovers-the-scale-of-kenya-s-floods-4385492 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2003 |title=Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area |url=http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 |language=en}}</ref> Uru ruzi rufite uburebure bwa kilometero hafi 153. == Ubumenyi bw'isi == Umugezi wa Nyando ukomoka mu misozi miremire y'ishyamba rya Tinderet mu misozi ya Nandi no mu turere tw'agace k'umugezi wa Mau . Rutemba rugana iburengerazuba runyuze mu Karere ka Kericho na Muhoroni rwerekeza mu kibaya cya Nyando cyo mu Karere ka Kisumu, runyura hafi ya Ahero mu kibaya cya Kano mbere yo kwisuka mu kigobe cya Winam mu majyaruguru y'uburasirazuba bw'ikiyaga cya Victoria. . <ref name=":0">{{Cite web |date=2023-10-03 |title=Satellite imagery uncovers the scale of Kenya's floods |url=https://nation.africa/kenya/health/satellite-imagery-uncovers-the-scale-of-kenya-s-floods-4385492 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://nation.africa/kenya/health/satellite-imagery-uncovers-the-scale-of-kenya-s-floods-4385492 "Satellite imagery uncovers the scale of Kenya's floods"]. ''Daily Nation''. 3 October 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">6 November</span> 2025</span>.</cite></ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2003 |title=Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area |url=http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 "Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area"]. 2003.</cite></ref> == Uruzi n'amazi == Uruzi rwa Nyando rufite ubuso bwa kilometero kare 3.600, aho ubutumburuke bwarwo buri hagati ya metero 2.700 hamwe na metero 1.100. Iki kibaya kigira ibihe bibiri by'imvura mu mwaka, ibyo bikaba bigira uruhare mu kuzura kuruzi haba imvura yaguye igihe kirekire cyangwa igihe kigufi. <ref>{{Cite web |date=2024-08-29 |title=New flood forecasting system brings hope to Nyando residents |url=https://nation.africa/kenya/health/new-flood-forecasting-system-brings-hope-to-nyando-residents-4742690 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2003 |title=Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area |url=http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 "Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area"]. 2003.</cite></ref> Imyuzure ku ruzi rwa Nyando ni ikibazo gikunze kugaragara, cyane cyane mu duce tw' ibibya bya Kano, Ahero, Kadibo, na Nyando . <ref>{{Cite web |date=2024-11-29 |title=Ahero Floods: Nyando River In Kisumu Bursts Its Banks |url=https://thekenyatimes.com/latest-kenya-times-news/families-sleep-on-highway-as-two-villages-are-submerged/ |access-date=2025-11-06 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2022-05-25 |title=Nyando - NWHSA |url=https://www.waterauthority.go.ke/nyando/ |access-date=2026-05-27 |website=www.waterauthority.go.ke |language=en-US}}</ref> Mu 1961 habaye imyuzure ikomeye yakurikiye El Niño yo mu 1997 - 1998, naho mu 2020 amazi yasubiye mu kiyaga cya Victoria yuzura mu midugudu yo muri Ahero na Kano y' iburengerazuba. <ref>{{Cite news |last=Ram |first=Ed |date=2020-06-02 |title='The water will come back': why Kenya's struggle against flooding is far from over |url=https://www.theguardian.com/global-development/2020/jun/02/the-water-will-come-back-why-kenyas-struggle-against-flooding-is-far-from-over |access-date=2026-05-27 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Imvura nyinshi no gutema amashyamba yo mu misozi bitera gutenguka kubutaka buri kunkome ya amazi, guiba kw'imiyoboro ya amazi no kwimuka kwa baturage. <ref>{{Cite web |title=[PHOTOS] Destruction, vehicles submerged in Ahero as River Nyando breaks banks |url=https://www.the-star.co.ke/counties/nyanza/2024-05-05-photos-destruction-vehicles-submerged-in-ahero-as-river-nyando-breaks-banks |access-date=2025-11-06 |website=The Star |language=en}}</ref> Kugira ngo tugabanye izo ngaruka mbi, inzego za leta n'imiryango itegamiye kuri leta (imiryango itegamiye kuri leta) barimo gushyira mu bikorwa imishinga itandukanye yo kurwanya imyuzure no gucunga amazi. <ref>{{Cite web |date=2024-05-05 |title=Kisumu-Nairobi highway rendered impassable after river Nyando bursts its banks |url=https://www.citizen.digital/news/kisumu-nairobi-highway-rendered-impassable-after-river-nyando-bursts-its-banks-n341569 |access-date=2025-11-06 |website=Citizen Digital |language=en-KE}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2024-05-05 |title=Transport paralysed on Kisumu-Nairobi highway as River Nyando bursts banks |url=https://nation.africa/kenya/counties/kisumu/transport-paralysed-on-kisumu-nairobi-highway-as-river-nyando-bursts-banks--4613634 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> == ibidukikije == Ibishanga, n’ibyatsi byo mu misozi miremire ni bimwe mu biba mu gace gatuwe n’abantu benshi mu kibaya cya Nyando. Ibi binyabuzima ni ingenzi mu kororoka kw’amafi, inyoni nyinshi, no kuyungurura amazi mu kiyaga cya Victoria. Ariko, iterambere ry’ubuhinzi, gukurura amafi, n’umwanda uturuka mu mijyi n’amazi aturuka mu mirima bibangamira ubuzima bw’ibidukikije. <ref>{{Cite web |date=2020-06-29 |title=Kisumu residents sue Agro Chemicals over pollution |url=https://nation.africa/kenya/counties/kisumu/kisumu-residents-sue-agro-chemicals-over-pollution-243066 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2020-06-28 |title=Pollution: Nema withdraws Agro-Chemicals licence |url=https://nation.africa/kenya/news/pollution-nema-withdraws-agro-chemicals-licence-230828 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> <ref>{{Cite journal |date=2019 |title=Assessment of water quality of the Nyando River (Muhoroni-Kenya) using the water quality index (WQI) method |url=https://www.isca.me/IJENS/Archive/v8/i2/4.ISCA-IRJEvS-2018-103.php |journal=International Research Journal of Environmental Sciences |volume=8 |issue=2 |pages=27–33}}</ref> == imikoreshereze y'ubutaka == [[Dosiye:Nyando_at_Ahero_people.jpg|thumb|Abaturage bo muri ako gace bakoresha uruzi rwa Nyando hafi y'aho Ahero yambukira.]] Bitewe n'ibumba, biragoye kuvoma amazi gusa birakwiriye cyane guhingamo umuceri, uyu mugezi ukoreshwa ni bigo bitandukanye mukuhira, harimo na gahunda yo kuhira ya Ahero, ikoreshwa n'Ikigo cy'Igihugu gishinzwe kuhira kandi bigatanga umusaruro w'umuceri, ibigori, n'imboga. <ref name=":1">{{Cite web |date=2003 |title=Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area |url=http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 "Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area"]. 2003.</cite></ref> Abaturage bo muri iki kibaya bakoresha uyu mugezi mu kuroba, gushaka amazi yo gukoresha mu ngo, no mu buhinzi buciriritse. Mu myaka ya vuba aha, habayeho imbaraga zo gushishikariza imicungire irambye y'ubutaka no kongera gutera amashyamba mu miyoboro miremire. <ref>{{Cite web |date=2023-11-07 |title=Analysis of Land Use Land Cover Changes of Okana Wetland Ecosystems in Lower Nyando River Basin, Kisumu County, Kenya – Journal of Research Innovation and Implications in Education |url=https://www.jriiejournal.com/analysis-of-land-use-land-cover-changes-of-okana-wetland-ecosystems-in-lower-nyando-river-basin-kisumu-county-kenya/ |access-date=2025-11-06 |language=en-US}}</ref> Inkombe z'umugezi zicukurwa cyane kugira ngo haboneke umucanga ukoreshwa mu bwubatsi muri ako karere. == indangasoko == <references /> {{Rivers of Kenya}}Imigezi ya Kenya [[Ikiciro:Rwanda]] [[Ikiciro:Umugezi wo muri Kenya]] 8k6p3avt4b5utsly2bakl5oszw0fqum 131852 131851 2026-06-13T12:26:27Z Angeduse 18376 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358007928|Nyando River]]" 131852 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  '''Uruzi rwa Nyando''' ruri mu burengerazuba bwa Kenya, runyura mu turere twa Kericho, Nandi, na Kisumu mbere yo kwisuka mu [[Ikiyaga cya Victoriya|kiyaga cya Victoria]] . Uru ruzi n'ikibaya cyarwo bigira uruhare runini mu bijyanye n'amazi, ubukungu, n'ibidukikije by'ikibaya cy'ikiyaga cya Victoria. <ref name=":0">{{Cite web |date=2023-10-03 |title=Satellite imagery uncovers the scale of Kenya's floods |url=https://nation.africa/kenya/health/satellite-imagery-uncovers-the-scale-of-kenya-s-floods-4385492 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2003 |title=Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area |url=http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 |language=en}}</ref> Uru ruzi rufite uburebure bwa kilometero hafi 153. == Ubumenyi bw'isi == Umugezi wa Nyando ukomoka mu misozi miremire y'ishyamba rya Tinderet mu misozi ya Nandi no mu turere tw'agace k'umugezi wa Mau . Rutemba rugana iburengerazuba runyuze mu Karere ka Kericho na Muhoroni rwerekeza mu kibaya cya Nyando cyo mu Karere ka Kisumu, runyura hafi ya Ahero mu kibaya cya Kano mbere yo kwisuka mu kigobe cya Winam mu majyaruguru y'uburasirazuba bw'ikiyaga cya Victoria. . <ref name=":0">{{Cite web |date=2023-10-03 |title=Satellite imagery uncovers the scale of Kenya's floods |url=https://nation.africa/kenya/health/satellite-imagery-uncovers-the-scale-of-kenya-s-floods-4385492 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://nation.africa/kenya/health/satellite-imagery-uncovers-the-scale-of-kenya-s-floods-4385492 "Satellite imagery uncovers the scale of Kenya's floods"]. ''Daily Nation''. 3 October 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">6 November</span> 2025</span>.</cite></ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2003 |title=Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area |url=http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 "Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area"]. 2003.</cite></ref> == Uruzi n'amazi == Uruzi rwa Nyando rufite ubuso bwa kilometero kare 3.600, aho ubutumburuke bwarwo buri hagati ya metero 2.700 hamwe na metero 1.100. Iki kibaya kigira ibihe bibiri by'imvura mu mwaka, ibyo bikaba bigira uruhare mu kuzura kuruzi haba imvura yaguye igihe kirekire cyangwa igihe kigufi. <ref>{{Cite web |date=2024-08-29 |title=New flood forecasting system brings hope to Nyando residents |url=https://nation.africa/kenya/health/new-flood-forecasting-system-brings-hope-to-nyando-residents-4742690 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2003 |title=Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area |url=http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 "Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area"]. 2003.</cite></ref> Imyuzure ku ruzi rwa Nyando ni ikibazo gikunze kugaragara, cyane cyane mu duce tw' ibibya bya Kano, Ahero, Kadibo, na Nyando . <ref>{{Cite web |date=2024-11-29 |title=Ahero Floods: Nyando River In Kisumu Bursts Its Banks |url=https://thekenyatimes.com/latest-kenya-times-news/families-sleep-on-highway-as-two-villages-are-submerged/ |access-date=2025-11-06 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2022-05-25 |title=Nyando - NWHSA |url=https://www.waterauthority.go.ke/nyando/ |access-date=2026-05-27 |website=www.waterauthority.go.ke |language=en-US}}</ref> Mu 1961 habaye imyuzure ikomeye yakurikiye El Niño yo mu 1997 - 1998, naho mu 2020 amazi yasubiye mu kiyaga cya Victoria yuzura mu midugudu yo muri Ahero na Kano y' iburengerazuba. <ref>{{Cite news |last=Ram |first=Ed |date=2020-06-02 |title='The water will come back': why Kenya's struggle against flooding is far from over |url=https://www.theguardian.com/global-development/2020/jun/02/the-water-will-come-back-why-kenyas-struggle-against-flooding-is-far-from-over |access-date=2026-05-27 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Imvura nyinshi no gutema amashyamba yo mu misozi bitera gutenguka kubutaka buri kunkome ya amazi, guiba kw'imiyoboro ya amazi no kwimuka kwa baturage. <ref>{{Cite web |title=[PHOTOS] Destruction, vehicles submerged in Ahero as River Nyando breaks banks |url=https://www.the-star.co.ke/counties/nyanza/2024-05-05-photos-destruction-vehicles-submerged-in-ahero-as-river-nyando-breaks-banks |access-date=2025-11-06 |website=The Star |language=en}}</ref> Kugira ngo tugabanye izo ngaruka mbi, inzego za leta n'imiryango itegamiye kuri leta (imiryango itegamiye kuri leta) barimo gushyira mu bikorwa imishinga itandukanye yo kurwanya imyuzure no gucunga amazi. <ref>{{Cite web |date=2024-05-05 |title=Kisumu-Nairobi highway rendered impassable after river Nyando bursts its banks |url=https://www.citizen.digital/news/kisumu-nairobi-highway-rendered-impassable-after-river-nyando-bursts-its-banks-n341569 |access-date=2025-11-06 |website=Citizen Digital |language=en-KE}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2024-05-05 |title=Transport paralysed on Kisumu-Nairobi highway as River Nyando bursts banks |url=https://nation.africa/kenya/counties/kisumu/transport-paralysed-on-kisumu-nairobi-highway-as-river-nyando-bursts-banks--4613634 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> == ibidukikije == Ibishanga, n’ibyatsi byo mu misozi miremire ni bimwe mu biba mu gace gatuwe n’abantu benshi mu kibaya cya Nyando. Ibi binyabuzima ni ingenzi mu kororoka kw’amafi, inyoni nyinshi, no kuyungurura amazi mu kiyaga cya Victoria. Ariko, iterambere ry’ubuhinzi, gukurura amafi, n’umwanda uturuka mu mijyi n’amazi aturuka mu mirima bibangamira ubuzima bw’ibidukikije. <ref>{{Cite web |date=2020-06-29 |title=Kisumu residents sue Agro Chemicals over pollution |url=https://nation.africa/kenya/counties/kisumu/kisumu-residents-sue-agro-chemicals-over-pollution-243066 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2020-06-28 |title=Pollution: Nema withdraws Agro-Chemicals licence |url=https://nation.africa/kenya/news/pollution-nema-withdraws-agro-chemicals-licence-230828 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> <ref>{{Cite journal |date=2019 |title=Assessment of water quality of the Nyando River (Muhoroni-Kenya) using the water quality index (WQI) method |url=https://www.isca.me/IJENS/Archive/v8/i2/4.ISCA-IRJEvS-2018-103.php |journal=International Research Journal of Environmental Sciences |volume=8 |issue=2 |pages=27–33}}</ref> == imikoreshereze y'ubutaka == [[Dosiye:Nyando_at_Ahero_people.jpg|thumb|Abaturage bo muri ako gace bakoresha uruzi rwa Nyando hafi y'aho Ahero yambukira.]] Bitewe n'ibumba, biragoye kuvoma amazi gusa birakwiriye cyane guhingamo umuceri, uyu mugezi ukoreshwa ni bigo bitandukanye mukuhira, harimo na gahunda yo kuhira ya Ahero, ikoreshwa n'Ikigo cy'Igihugu gishinzwe kuhira kandi bigatanga umusaruro w'umuceri, ibigori, n'imboga. <ref name=":1">{{Cite web |date=2003 |title=Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area |url=http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 "Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area"]. 2003.</cite></ref> Abaturage bo muri iki kibaya bakoresha uyu mugezi mu kuroba, gushaka amazi yo gukoresha mu ngo, no mu buhinzi buciriritse. Mu myaka ya vuba aha, habayeho imbaraga zo gushishikariza imicungire irambye y'ubutaka no kongera gutera amashyamba mu miyoboro miremire. <ref>{{Cite web |date=2023-11-07 |title=Analysis of Land Use Land Cover Changes of Okana Wetland Ecosystems in Lower Nyando River Basin, Kisumu County, Kenya – Journal of Research Innovation and Implications in Education |url=https://www.jriiejournal.com/analysis-of-land-use-land-cover-changes-of-okana-wetland-ecosystems-in-lower-nyando-river-basin-kisumu-county-kenya/ |access-date=2025-11-06 |language=en-US}}</ref> Inkombe z'umugezi zicukurwa cyane kugira ngo haboneke umucanga ukoreshwa mu bwubatsi muri ako karere. == Indangasoko == <references /> {{Rivers of Kenya}}Imigezi ya Kenya [[Ikiciro:Rwanda]] [[Ikiciro:Umugezi wo muri Kenya]] 83xict5e6cp50qx9ndvqr5oitx91hsg 131863 131852 2026-06-13T12:34:58Z Angeduse 18376 photo added 131863 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  [[Dosiye:Nyando mouth.JPG|thumb|uruzi rwa nyando]] '''Uruzi rwa Nyando''' ruri mu burengerazuba bwa Kenya, runyura mu turere twa Kericho, Nandi, na Kisumu mbere yo kwisuka mu [[Ikiyaga cya Victoriya|kiyaga cya Victoria]] . Uru ruzi n'ikibaya cyarwo bigira uruhare runini mu bijyanye n'amazi, ubukungu, n'ibidukikije by'ikibaya cy'ikiyaga cya Victoria. <ref name=":0">{{Cite web |date=2023-10-03 |title=Satellite imagery uncovers the scale of Kenya's floods |url=https://nation.africa/kenya/health/satellite-imagery-uncovers-the-scale-of-kenya-s-floods-4385492 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2003 |title=Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area |url=http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 |language=en}}</ref> Uru ruzi rufite uburebure bwa kilometero hafi 153. == Ubumenyi bw'isi == Umugezi wa Nyando ukomoka mu misozi miremire y'ishyamba rya Tinderet mu misozi ya Nandi no mu turere tw'agace k'umugezi wa Mau . Rutemba rugana iburengerazuba runyuze mu Karere ka Kericho na Muhoroni rwerekeza mu kibaya cya Nyando cyo mu Karere ka Kisumu, runyura hafi ya Ahero mu kibaya cya Kano mbere yo kwisuka mu kigobe cya Winam mu majyaruguru y'uburasirazuba bw'ikiyaga cya Victoria. . <ref name=":0">{{Cite web |date=2023-10-03 |title=Satellite imagery uncovers the scale of Kenya's floods |url=https://nation.africa/kenya/health/satellite-imagery-uncovers-the-scale-of-kenya-s-floods-4385492 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://nation.africa/kenya/health/satellite-imagery-uncovers-the-scale-of-kenya-s-floods-4385492 "Satellite imagery uncovers the scale of Kenya's floods"]. ''Daily Nation''. 3 October 2023<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">6 November</span> 2025</span>.</cite></ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2003 |title=Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area |url=http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 "Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area"]. 2003.</cite></ref> == Uruzi n'amazi == Uruzi rwa Nyando rufite ubuso bwa kilometero kare 3.600, aho ubutumburuke bwarwo buri hagati ya metero 2.700 hamwe na metero 1.100. Iki kibaya kigira ibihe bibiri by'imvura mu mwaka, ibyo bikaba bigira uruhare mu kuzura kuruzi haba imvura yaguye igihe kirekire cyangwa igihe kigufi. <ref>{{Cite web |date=2024-08-29 |title=New flood forecasting system brings hope to Nyando residents |url=https://nation.africa/kenya/health/new-flood-forecasting-system-brings-hope-to-nyando-residents-4742690 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2003 |title=Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area |url=http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 "Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area"]. 2003.</cite></ref> Imyuzure ku ruzi rwa Nyando ni ikibazo gikunze kugaragara, cyane cyane mu duce tw' ibibya bya Kano, Ahero, Kadibo, na Nyando . <ref>{{Cite web |date=2024-11-29 |title=Ahero Floods: Nyando River In Kisumu Bursts Its Banks |url=https://thekenyatimes.com/latest-kenya-times-news/families-sleep-on-highway-as-two-villages-are-submerged/ |access-date=2025-11-06 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2022-05-25 |title=Nyando - NWHSA |url=https://www.waterauthority.go.ke/nyando/ |access-date=2026-05-27 |website=www.waterauthority.go.ke |language=en-US}}</ref> Mu 1961 habaye imyuzure ikomeye yakurikiye El Niño yo mu 1997 - 1998, naho mu 2020 amazi yasubiye mu kiyaga cya Victoria yuzura mu midugudu yo muri Ahero na Kano y' iburengerazuba. <ref>{{Cite news |last=Ram |first=Ed |date=2020-06-02 |title='The water will come back': why Kenya's struggle against flooding is far from over |url=https://www.theguardian.com/global-development/2020/jun/02/the-water-will-come-back-why-kenyas-struggle-against-flooding-is-far-from-over |access-date=2026-05-27 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Imvura nyinshi no gutema amashyamba yo mu misozi bitera gutenguka kubutaka buri kunkome ya amazi, guiba kw'imiyoboro ya amazi no kwimuka kwa baturage. <ref>{{Cite web |title=[PHOTOS] Destruction, vehicles submerged in Ahero as River Nyando breaks banks |url=https://www.the-star.co.ke/counties/nyanza/2024-05-05-photos-destruction-vehicles-submerged-in-ahero-as-river-nyando-breaks-banks |access-date=2025-11-06 |website=The Star |language=en}}</ref> Kugira ngo tugabanye izo ngaruka mbi, inzego za leta n'imiryango itegamiye kuri leta (imiryango itegamiye kuri leta) barimo gushyira mu bikorwa imishinga itandukanye yo kurwanya imyuzure no gucunga amazi. <ref>{{Cite web |date=2024-05-05 |title=Kisumu-Nairobi highway rendered impassable after river Nyando bursts its banks |url=https://www.citizen.digital/news/kisumu-nairobi-highway-rendered-impassable-after-river-nyando-bursts-its-banks-n341569 |access-date=2025-11-06 |website=Citizen Digital |language=en-KE}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2024-05-05 |title=Transport paralysed on Kisumu-Nairobi highway as River Nyando bursts banks |url=https://nation.africa/kenya/counties/kisumu/transport-paralysed-on-kisumu-nairobi-highway-as-river-nyando-bursts-banks--4613634 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> == ibidukikije == Ibishanga, n’ibyatsi byo mu misozi miremire ni bimwe mu biba mu gace gatuwe n’abantu benshi mu kibaya cya Nyando. Ibi binyabuzima ni ingenzi mu kororoka kw’amafi, inyoni nyinshi, no kuyungurura amazi mu kiyaga cya Victoria. Ariko, iterambere ry’ubuhinzi, gukurura amafi, n’umwanda uturuka mu mijyi n’amazi aturuka mu mirima bibangamira ubuzima bw’ibidukikije. <ref>{{Cite web |date=2020-06-29 |title=Kisumu residents sue Agro Chemicals over pollution |url=https://nation.africa/kenya/counties/kisumu/kisumu-residents-sue-agro-chemicals-over-pollution-243066 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2020-06-28 |title=Pollution: Nema withdraws Agro-Chemicals licence |url=https://nation.africa/kenya/news/pollution-nema-withdraws-agro-chemicals-licence-230828 |access-date=2025-11-06 |website=Daily Nation |language=en}}</ref> <ref>{{Cite journal |date=2019 |title=Assessment of water quality of the Nyando River (Muhoroni-Kenya) using the water quality index (WQI) method |url=https://www.isca.me/IJENS/Archive/v8/i2/4.ISCA-IRJEvS-2018-103.php |journal=International Research Journal of Environmental Sciences |volume=8 |issue=2 |pages=27–33}}</ref> == imikoreshereze y'ubutaka == [[Dosiye:Nyando_at_Ahero_people.jpg|thumb|Abaturage bo muri ako gace bakoresha uruzi rwa Nyando hafi y'aho Ahero yambukira.]] Bitewe n'ibumba, biragoye kuvoma amazi gusa birakwiriye cyane guhingamo umuceri, uyu mugezi ukoreshwa ni bigo bitandukanye mukuhira, harimo na gahunda yo kuhira ya Ahero, ikoreshwa n'Ikigo cy'Igihugu gishinzwe kuhira kandi bigatanga umusaruro w'umuceri, ibigori, n'imboga. <ref name=":1">{{Cite web |date=2003 |title=Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area |url=http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://localhost:8080/dspace/handle/0/8279 "Biophysical Baseline Information For The Nyando Catchment Area"]. 2003.</cite></ref> Abaturage bo muri iki kibaya bakoresha uyu mugezi mu kuroba, gushaka amazi yo gukoresha mu ngo, no mu buhinzi buciriritse. Mu myaka ya vuba aha, habayeho imbaraga zo gushishikariza imicungire irambye y'ubutaka no kongera gutera amashyamba mu miyoboro miremire. <ref>{{Cite web |date=2023-11-07 |title=Analysis of Land Use Land Cover Changes of Okana Wetland Ecosystems in Lower Nyando River Basin, Kisumu County, Kenya – Journal of Research Innovation and Implications in Education |url=https://www.jriiejournal.com/analysis-of-land-use-land-cover-changes-of-okana-wetland-ecosystems-in-lower-nyando-river-basin-kisumu-county-kenya/ |access-date=2025-11-06 |language=en-US}}</ref> Inkombe z'umugezi zicukurwa cyane kugira ngo haboneke umucanga ukoreshwa mu bwubatsi muri ako karere. == Indangasoko == <references /> {{Rivers of Kenya}}Imigezi ya Kenya [[Ikiciro:Rwanda]] [[Ikiciro:Umugezi wo muri Kenya]] eoq83j0ct7tvzu73xkcqi7ebr7519an Uruzi rwa Daga (Sudani y'Amajyepfo) 0 22836 131853 2026-06-13T12:30:01Z NDAHIMANA FRANK PORTER 17783 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1260693203|Daga River (South Sudan)]]" 131853 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  '''Uruzi rwa DAGA(khor Daga) ni uruzi uri muri sudan yamajyepfo.ruzamuka mu misozi yo muri zone ya Mirab welaga''' . <ref>{{Cite book |last=Sutcliffe |first=J. V. |year=1999 |title=The Hydrology of the Nile |url=http://iahs.info/bluebooks/SP005/BB_005_0103.pdf |last2=Parls |first2=Y. P. |chapter=The Sobat Basin and the Machar Marshes |access-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110705132235/http://iahs.info/bluebooks/SP005/BB_005_0103.pdf |archive-date=2011-07-05 |url-status=dead}}</ref>muri etiyopia ,iburasirazuba bw'umupaka wa sudani yamajepfo na etiyopia aho ruzwi nka DEQE SONKA SHET.Rutemba rugana iburengerazuba runyuze mumujyi wa DAGA POST mu bishanga bya MACHAR MARSHES == INDANGASOKO == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} frxoyo9z96b8788cyzgv7773dhdn6jq Uruzi rwa Chitake 0 22837 131854 2026-06-13T12:30:14Z Rei Nzuwonizeye 18373 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349118378|Chitake River]]" 131854 wikitext text/x-wiki Uruzi rwa Chitake runyura muri Pariki y'Igihugu ya Mana Pools, muri Zimbabwe, kandi rufite isoko mu kibaya cya Zambezi. Isoko ni isoko idashira iri ku misozi miremire, itemba kilometero imwe mu nkuta z'umugezi. Uruzi rutemba mu ruzi rwa Rukomechi. Hari ahantu hanini hanini hashashe ibisigazwa by'ibinyabuzima ku ruzi rwa Chitake, aho habonetse umubare munini wa Syntarsus rhodesiensis. Inkomoko: qoblr98twow1raeaqc4uexwfxentcip Uruzi rwa Tano 0 22838 131855 2026-06-13T12:31:39Z IRAKOZE Anastase 17617 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358136350|Tano River]]" 131855 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Tano River<br>''Rivière Tanoé''|native_name=|native_name_lang=|name_other=|name_etymology=<!---------------------- IMAGE & MAP -->|image=The Tano River.jpg|image_size=|image_caption=|map=Bia - Tano - Ankobra OSM.png|map_size=|map_caption=South Ghana with the Tano|pushpin_map=|pushpin_map_size=|pushpin_map_caption=<!---------------------- LOCATION -->|subdivision_type1=Countries|subdivision_name1=[[Ghana]] and [[Ivory Coast]]|subdivision_type2=|subdivision_name2=|subdivision_type3=|subdivision_name3=|subdivision_type4=|subdivision_name4=|subdivision_type5=|subdivision_name5=<!---------------------- PHYSICAL CHARACTERISTICS -->|length={{convert|400|km|mi|abbr=on}}|width_min=|width_avg=|width_max=|depth_min=|depth_avg=|depth_max=|discharge1_location=[[Mouth]]|discharge1_min=|discharge1_avg=|discharge1_max=<!---------------------- BASIN FEATURES -->|source1=|source1_location=|source1_coordinates=|source1_elevation=|mouth=[[Atlantic Ocean]]|mouth_location=|mouth_coordinates={{coord|7|37|50|N|1|53|58|W|display=inline,title}}|mouth_elevation=|progression=|river_system=|basin_size=|tributaries_left=|tributaries_right=|custom_label=|custom_data=<ref>{{cite book |last1=Konadu |first1=Kwasi |last2=Campbell |first2=Clifford C. |title=The Ghana Reader |date=2016 |publisher=Duke University |location=Durham. North Carolina and London, England |isbn=978-0-8223-5992-0 |pages=39–40}}</ref>|extra=}}Uruzi rwa Tano cyangwa Tanoé (Igifaransa: Rivière Tano) ni uruzi rwo muri Gana. Rutemba mu birometero 400 uvuye mu mujyi witwa Traa, akarere ka Techiman, umurwa mukuru w’Akarere ka Bono k’Iburasirazuba muri Repubulika ya Gana ukagera kuri Ehy Lagoon, Tendo Lagoon hanyuma amaherezo Aby Lagoon muri Ivory Coast aho winjira mu Nyanja ya Atalantika. Uruzi rwa Tano rugize ibirometero bike bya nyuma by’umupaka mpuzamahanga w’ubutaka hagati ya Gana na Ivory Coast.[1][2] [3] Imyizerere y’abaturage kavukire ya Bono ivuga ko Taakora, imana yo hejuru mu mana za Bono ku Isi, ituye ku isoko y’uruzi.[1] Inyamaswa nke za nyuma za Miss Waldron's Red Colobus (Piliocolobus badius waldronae), imwe mu nyamaswa ziri mu kaga gakomeye ku isi, bikekwa ko ziba mu ishyamba riri hagati y'uruzi na Ehy Lagoon.[1] Hagati mu mwaka wa 2008, aka gace kateganijwe gutemwa n'Unilever, hagamijwe kugasimbuza imirima y'ibitoki.[2][3] Muri Mutarama 2020, ikamyo yari irimo aside sulfure nyinshi yaguye mu ruzi rwa Tano. Ku ya 13 Mutarama abaturage bagiriwe inama yo kutanywa amazi kubera umwanda. Kuva icyo gihe uruzi rwasubijwe uko rwari rumeze mbere.[1] == Reba kandi == * Uruzi rwa Tano Uruzi rwa Tano rwumye Ibikorwa bya muntu byuma uruzi rwa Tano Abaturage ba Tano ntibarya amafi mu ruzi rwa Tano Konadu, Kwasi; Campbell, Clifford C. (2016). Umusomyi wa Ghana. Durham. Carolina y'Amajyaruguru na London, Ubwongereza: Kaminuza ya Duke. pp. 39–40. <nowiki>ISBN 978-0-8223-5992-0</nowiki>. Ikibaya cya Tano. Komisiyo ishinzwe umutungo w'amazi muri Ghana. Asare‑Donkor, Noah Kyame; Adimado, Anthony Apeke (2016). "Ingaruka z'ibikorwa bifitanye isano n'ubucukuzi bw'amabuye y'agaciro ku rugero rwa mercure mu mazi, mu myanda no mu mafi yo mu kibaya cya Ankobra na Tano mu majyepfo y'uburengerazuba bwa Ghana" (PDF). Ubushakashatsi ku bidukikije. Gbadamosi, Nosmot (28 Mutarama 2020). "Ubwiyongere bw'ingufu za bauxite muri Ghana". Politiki y'ububanyi n'amahanga. Uruzi rwa Tano rwabitswe 2013-02-16 kuri Wayback Machine. patachu.com. McGraw (2005) Wolzer (2008) "Uruzi rwa Tano rufite uburozi rwasubiwemo – GWCL". Ghana ya none. == Amareferensi == * McGraw, W. Scott (2005): Amakuru mashya ku ishakishwa ry'inguge ya Miss Waldron's Red Colobus Monkey. Ikinyamakuru Mpuzamahanga cya Primatology 26 (3): 605–619. doi:10.1007/s10764-005-4368-9 (incamake ya HTML) Wolzer, Chris (2008): Ishyamba rya Tanoé Swamps ryangijwe na Unilever [ihuza rihoraho ripfuye]. Verisiyo ya 2008-GIC-28. Yakuwemo 2008-KAMENA-2 {{Rivers of Ghana}}{{Clear}} [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] nykwbdy058cclwlc2pc3pjxeu6mvvpb 131872 131855 2026-06-13T12:43:39Z IRAKOZE Anastase 17617 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358136350|Tano River]]" 131872 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Tano River<br>''Rivière Tanoé''|native_name=|native_name_lang=|name_other=|name_etymology=<!---------------------- IMAGE & MAP -->|image=The Tano River.jpg|image_size=|image_caption=|map=Bia - Tano - Ankobra OSM.png|map_size=|map_caption=South Ghana with the Tano|pushpin_map=|pushpin_map_size=|pushpin_map_caption=<!---------------------- LOCATION -->|subdivision_type1=Countries|subdivision_name1=[[Ghana]] and [[Ivory Coast]]|subdivision_type2=|subdivision_name2=|subdivision_type3=|subdivision_name3=|subdivision_type4=|subdivision_name4=|subdivision_type5=|subdivision_name5=<!---------------------- PHYSICAL CHARACTERISTICS -->|length={{convert|400|km|mi|abbr=on}}|width_min=|width_avg=|width_max=|depth_min=|depth_avg=|depth_max=|discharge1_location=[[Mouth]]|discharge1_min=|discharge1_avg=|discharge1_max=<!---------------------- BASIN FEATURES -->|source1=|source1_location=|source1_coordinates=|source1_elevation=|mouth=[[Atlantic Ocean]]|mouth_location=|mouth_coordinates={{coord|7|37|50|N|1|53|58|W|display=inline,title}}|mouth_elevation=|progression=|river_system=|basin_size=|tributaries_left=|tributaries_right=|custom_label=|custom_data=<ref>{{cite book |last1=Konadu |first1=Kwasi |last2=Campbell |first2=Clifford C. |title=The Ghana Reader |date=2016 |publisher=Duke University |location=Durham. North Carolina and London, England |isbn=978-0-8223-5992-0 |pages=39–40}}</ref>|extra=}}Uruzi rwa Tano cyangwa Tanoé (Igifaransa: Rivière Tano) ni uruzi rwo muri Gana. Rutemba mu birometero 400 uvuye mu mujyi witwa Traa, akarere ka Techiman, umurwa mukuru w’Akarere ka Bono k’Iburasirazuba muri Repubulika ya Gana ukagera kuri Ehy Lagoon, Tendo Lagoon hanyuma amaherezo Aby Lagoon muri Ivory Coast aho winjira mu Nyanja ya Atalantika. Uruzi rwa Tano rugize ibirometero bike bya nyuma by’umupaka mpuzamahanga w’ubutaka hagati ya Gana na Ivory Coast.[1][2] [3] Imyizerere y’abaturage kavukire ya Bond ivuga ko Taakora, imana nini cyane ya Bono ku Isi, ituye ku isoko y’uruzi.[1] Inyamaswa nke za nyuma za Miss Waldron's Red Colobus (Piliocolobus badius waldronae), imwe mu nyamaswa ziri mu kaga gakomeye ku isi, bikekwa ko ziba mu ishyamba riri hagati y'uruzi na Ehy Lagoon.[1] Hagati mu mwaka wa 2008, aka gace kateganijwe gutemwa n'Unilever, hagamijwe kugasimbuza imirima y'ibitoki.[2][3] Muri Mutarama 2020, ikamyo yari irimo aside sulfure nyinshi yaguye mu ruzi rwa Tano. Ku ya 13 Mutarama abaturage bagiriwe inama yo kutanywa amazi kubera umwanda. Kuva icyo gihe uruzi rwasubijwe uko rwari rumeze mbere.[1] == Reba kandi == * [https://www.youtube.com/watch?v=7IB1GNP8Prw Uruzi rwa Tano] * [https://www.youtube.com/watch?v=aXCcgllSV5A Gukama k'uruzi rwa Tano] * [https://www.youtube.com/watch?v=q6QKc0Mz2DA Ibikorwa bya muntu byumutse uruzi rwa Tano] * Abaturage ba Tanoso ntibarya amafi mu ruzi rwa Tano <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} == Amareferensi == *   (2005): Update on the Search for Miss Waldron's Red Colobus Monkey. ''International Journal of Primatology'' '''26'''(3): 605–619. <small> </small> (HTML abstract) *   (2008): [http://www.wildvet.at/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=193&mode=thread&order=0&thold=0 Tanoé Swamps Forest destruction by Unilever] . Version of 2008-MAY-28. Retrieved 2008-JUN-24. {{Rivers of Ghana}}{{Clear}} [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] thoa3ugy3on7fyrfplmbt6r5wrk5nej Umugezi wa Awetu 0 22839 131856 2026-06-13T12:33:06Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1351733560|Awetu River]]" 131856 wikitext text/x-wiki '''Awetu''' ni umugezi uri mu majyepfo y'uburengerazuba [[Etiyopiya|bwa Etiyopiya]], uherereye mu ntara ya Oromia . <ref name=":0">{{Cite journal |last=Demissie |first=Tamene Adugna |date=2022-03-01 |title=Land use and land cover change dynamics and its impact on watershed hydrological parameters: the case of Awetu watershed, Ethiopia |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s43217-021-00084-1 |journal=Journal of Sedimentary Environments |language=en |volume=7 |issue=1 |pages=79–94 |doi=10.1007/s43217-021-00084-1 |issn=2447-9462 |url-access=subscription}}</ref> haruguru yawo higanje ibikorwa by'ubuhinzi; hanyuma umugezi utemba ugana mu mujyi wa Jimma . <ref name=":0" /> Ni umugezi utembamo umugezi wa Gilgel Gibe . <ref name=":0" /> Ikigereranyo cy'amazi y'imvura awinjiramo ku mwaka asaga mm 1699. <ref name=":0">{{Cite journal |last=Demissie |first=Tamene Adugna |date=2022-03-01 |title=Land use and land cover change dynamics and its impact on watershed hydrological parameters: the case of Awetu watershed, Ethiopia |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s43217-021-00084-1 |journal=Journal of Sedimentary Environments |language=en |volume=7 |issue=1 |pages=79–94 |doi=10.1007/s43217-021-00084-1 |issn=2447-9462 |url-access=subscription}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFDemissie2022">Demissie, Tamene Adugna (2022-03-01). <span class="id-lock-subscription" title="Paid subscription required">[https://link.springer.com/article/10.1007/s43217-021-00084-1 "Land use and land cover change dynamics and its impact on watershed hydrological parameters: the case of Awetu watershed, Ethiopia"]</span>. ''Journal of Sedimentary Environments''. '''7''' (1): <span class="nowrap">79–</span>94. [[Doi (identifier)|doi]]:[[doi:10.1007/s43217-021-00084-1|10.1007/s43217-021-00084-1]]. [[ISSN (identifier)|ISSN]]&nbsp;[https://search.worldcat.org/issn/2447-9462 2447-9462].</cite></ref> Ubuso bw’icyogogo ni km <sup>81.9</sup> . <ref name=":0" /> Ubutumburuke bw’icyogogo ni metero 1698 kugeza 2589 hejuru y’ubuso bw’inyanja. <ref name=":0" /> Icyogogo cy'umugezi ahanini giherereye mu cyaro kandi gikorerwaho ubuhinzi, naho igice cy’iburengerazuba kikaba cyugarijwe n’amashyamba. <ref name=":0" /> == Indangasoko == {{Reflist}} == Ibindi byogusoma == == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi ya Etiyopiya 6pzp1nuy7d8u48a9eembhy93er0l2i2 Uruzi rwa Kolinbiné 0 22840 131857 2026-06-13T12:33:07Z Faustina7 17686 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1311780340|Kolinbiné River]]" 131857 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Kolinbiné''' (Igifaransa: ''Rivière Kolinbiné'' ) ni uruzi ruri muri Afurika y'Iburengerazuba. Ruturuka mu majyepfo ya [[Moritaniya|Mauritaniya]] rukamanuka, rukaba igice cy'umupaka mpuzamahanga hagati ya Mauritaniya na [[Mali]] . <ref name="Brownlie, I.">{{Cite book |last=Brownlie |first=Ian |author-link=Ian Brownlie |year=1979 |title=African Boundaries: A Legal and Diplomatic Encyclopedia |publisher=Institute for International Affairs, Hurst and Co. |pages=406–415}}</ref> Muri Mali, ruhura n'uruzi rwa Sénégal 5km uvuye mu mujyi wa Kayes.<ref>https://api.semanticscholar.org/CorpusID:144743958</ref> Uruzi rutemba mu mwobo muke wuzuyemo amazi mu gihe cy'imvura nke (Nyakanga kugeza Nzeri). Ikiyaga kinini muri byo ni ikiyaga cya Magui kimara hafi imyaka 30.&nbsp;km mu cyerekezo cy'amajyaruguru ugana mu majyepfo. Ikiyaga kiri kuri 55km mu majyaruguru y'uburasirazuba bwa Kayes kuri == Reba == <references /> 9lnxnopzri79wp3dfnztbsu20pyiouq Akalamm Abkhane 0 22841 131858 2026-06-13T12:33:07Z Musindi250 11200 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1278062909|Akalamm Abkhane]]" 131858 wikitext text/x-wiki '''Akalamm Abkhane''' (izwi kandi ku izina ry'Ikiyaga '''cy'Umukara''' ) ni ikiyaga giherereye hafi muri {{Convert|38|km|abbr=on}} ikomoka mu Ntara ya Khénifra . Igaragaza ikimenyetso cy'ingenzi cy'ibidukikije mu Ntara ya Khenifra, cyane cyane mu karere ka Temdaghas Ait Lahcen. Iki kiyaga gituwe n'amoko atandukanye y'inyoni, harimo imbata n'inkoko z'umukara. Ariko, nta mafi arimo bitewe n'imyunyu ngugu irimo uburozi, nka lisansi, ndetse n'umunyu mwinshi mu mazi yacyo. Ikiyaga ni agace karemano gatuwe n'amasoko yo munsi y'ubutaka, cyane cyane ku buryo buzwi cyane kubera ubujyakuzimu bwabyo, cyane cyane ku ruhande rw'iburasirazuba. Iki kiyaga giherereye ku butumburuke bwa {{Convert|1700|m|abbr=on}}, ifite ubuso bwa {{Convert|7|ha}}, ifite ubujyakuzimu bugera kuri {{Convert|2|m|ft|0|abbr=on}} . <ref>{{Cite web |title=Beni Mellal-Khénifra - Conseil régional du tourisme |url=https://www.visitbenimellal.com/ar/nature/baladeenquad/61e14c362259880019a70aa0 |website=www.visitbenimellal.com}}</ref> == Reba == <references /> {{Reflist}} ixsucjueyph0pv9s9w41jcdc05hfxyv Uruzi rwa Amisa 0 22842 131860 2026-06-13T12:33:33Z Abcdsssss 18379 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1339926960|Amisa River]]" 131860 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Amisa River|name_native=|name_native_lang=|name_other=|name_etymology=<!---------------------- IMAGE & MAP -->|image=|image_size=300|image_caption=|map=Rivers of south Ghana OSM.png|map_size=300|map_caption=Rivers of South Ghana, showing the Amisa River|pushpin_map=|pushpin_map_size=300|pushpin_map_caption=|mapframe=yes|mapframe-zoom=6 <!---------------------- LOCATION -->|subdivision_type1=Countries|subdivision_name1=[[Ghana]]|subdivision_type2=|subdivision_name2=|subdivision_type3=|subdivision_name3=|subdivision_type4=|subdivision_name4=|subdivision_type5=|subdivision_name5=<!---------------------- PHYSICAL CHARACTERISTICS -->|length=|width_min=|width_avg=|width_max=|depth_min=|depth_avg=|depth_max=|discharge1_location=|discharge1_min=|discharge1_avg=12.8m³ per second.<ref name=":1" />{{Reference page|page=737}}|discharge1_max=<!---------------------- BASIN FEATURES -->|source1=|source1_location=|source1_coordinates=|source1_elevation=|mouth=[[Gulf of Guinea]]|mouth_location=[[Atlantic Ocean]]|mouth_coordinates={{coord|5|12|23.4|N|1|00|36|W|display=inline,title}}<ref>{{Cite web |title=GeoNames.org |url=https://www.geonames.org/2304772/amisa-river.html |access-date=2025-07-25 |website=www.geonames.org}}</ref>|mouth_elevation=|progression=|river_system=|basin_size={{convert|15576|km2|abbr=on}}<ref name=":0" />|tributaries_left=|tributaries_right=|custom_label=|custom_data=|extra=}}Uruzi rwa Amisa (ruzwi kandi ku mazina ya Ochi Amisa, Okyi-Amisa, Eminsa )kye, na Emisa Okye) rutangira kandi rutangirira kandi rugatembera mu karere ka Central muri Ghana. Runyura mu mujyi wa Mankessim, hanyuma rugasuka mu Kiyaga cya Amisa Lagoon), mbere yo kwinjira mu Nyanja ya Gulf of Guinea, mu majyepfo gato y'agace ka Suprudu, hafi y'umujyi wa Saltpond. Ikibaya cy'amazi (basin) cy'uruzi rwa Amisa gifite ubuso bungana na kilometero kare 15,576 (15,576 km²).Mu mwaka wa 2007, iki kibaya cyari gituwe n'abaturage bake ugereranyije n'ibindi bibaya by'inzui bituranye, aho hari impuzandengo y'abaturage 150 kuri kilometero kare imwe. Agace k'amazi yegeranywa n'uruzi (drainage area) gafite ubuso bwa kilometero kare 1,368 (1,368 km²), kandi mu mwaka wa 1998, byagereranijwe ko amazi y'uru ruzi yatemberaga ku gipimo cya metero kibe 12.8 ku isegonda (12.8 m³/s) ku mpuzandengo y'umwaka. uru ruzi ruzwiho kugira ibishanga binini kandi byinshi (Extensive wetlands) ndetse n'umwana mugari uhurira n'inyanja (wide inlet) aho rusukira mu Nyanja ya Gulf of Guinea. Uruzi rwa Amisa ni rumwe mumasoko icyenda y'ingenzi atanga amazi meza yo kunywa mu karere ka Central muri Ghana. Sisitemu yo gutunganya no gukwirirakwiza ayo mazi iherereye ahitwa Baifikrom Headworks. Nanone kandi, uru ruzi rufite uruhare rukomeye mu kuhira imyaka ku buhinzi, kuko amazi yarwo akoreshwa mu bikorwa by'ubuhinzi bitandukanye. kiyaga cyarwo cya Amisa Lagoon, gifite ubuso bwa kilometero kare 2.1 (2.1 km²), gifite akamaro kanini mu gukora umunyu no mu bworozi bw'amafi n'uburobyi, bikaba bifasha mu mibereho n'ubukungu bw'abaturage bahaturiye. Uruzi rwa Amisa rugaburira kimwe mu byuzi bibiri binini biri mu ishyamba gakondo ritagatifu rya Nananom Pow, ari cyo cyuzi kizwi ku izina rya Atsendu Pond. Iki cyuzi gifite agaciro gakomeye mu muco n'imigenzo y'abaturahe baho, kuko gifatwa nk'ahantu hera kandi hafite amateka yihariye. e5nyamu0wotqkf3g5ple8dckxelbxu5 Uruzi rwa Fah 0 22843 131862 2026-06-13T12:34:07Z Leatitia kamikazi 18374 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348144131|Fah River]]" 131862 wikitext text/x-wiki {{Reflist}}'''Uruzi rwa Fah''' ni uruzi rwo muri eritreyarwisuku mu ruzi rwa anseba ,igice cy'ikibaya cy'uruzi rwa Barka.Retembera iruhande rw'umudugudu wa Fah. Wari ikigo gikomeye cy'ishyaka ryaba "Eitrea people's Liberation Front"mu gihe cy'intambara y'ubwigengebwa Eritrea. == Indangasoko == <templatestyles src="Reflist/styles.css" /> 6ax4kjxtvpug8egmp9u1hhse6ae5l21 Umugezi wa Tongwane 0 22844 131864 2026-06-13T12:35:16Z Milliam Bella 16452 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1119358120|Tongwane River]]" 131864 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Tongwane''' nuruzi ruri mu Ntara ya Limpopo, [[Afurika y’Epfo|muri Afurika y'Epfo]] . Rutemba rugana mu majyepfo kandi n'umugezi wa Olifants, ruwuhuriraho mumajyepfo y'uburasirazuba bwa Polokwane . Umugezi wa Tongwane rushobora kuba witiriwe abarwanyi ba Mohlatlole barwanyintambara hafi ya Mafefe muri Limpopo mumyaka ya 1500. == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi yo muri Afurika y'Epfo == Amareferensi == {{Reflist}} [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] cfpwnq7xdib949whitg6n9vkoo6enuj Uruzi rwa Great Brak (uruzi) 0 22845 131865 2026-06-13T12:35:45Z RUGWIRO SHEMA Kecin 17618 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1322505402|Great Brak River (river)]]" 131865 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>  <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  '''Uruzi rwa Great Brak River''' ( Afrikaans: Groot-Brakeivier) ni uruzi ruri mu gace ka Cape y'Iburengerazuba, [[Afurika y’Epfo|muri Afurika y'Epfo]] . Aho uru ruzi ruturuka mu mujyi wa Great Brak River uherereye munsi y'Umujyi wa Mossel Bay . <ref>{{Cite web |title=Mossel Bay Municipality |url=http://www.mosselbay.gov.za/about_us |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110921042953/http://www.mosselbay.gov.za/about_us |archive-date=2011-09-21 |access-date=2011-07-26}}</ref> Imijyi yegereye ni Mossel Bay, 24&nbsp;km mu burengerazuba, n'umujyi munini mu karere ka George, 34&nbsp;km iburasirazuba ukoresheje umuhanda. Inkombe z'ingenzi za Great Brak ni [[Perdeberg River|uruzi rwa Perdeberg]], [[Tweeriviere River|uruzi rwa Tweeriviere]] [[Varings River|n'uruzi rwa Varings]] . Uruzi rwa Wolwedans ni rwo rugomero rwonyine ruri muri urwo ruzi. Mu 1734, Jan de la Fontaine, Guverineri w’Intara ya Cape, yigaruriye Mossel Bay nk’ikigo cy’Abaholandi cy’Ubuhinde bw’Iburasirazuba, n'uruzi rwa Great Brak rutangazwa ko ari rwo rubibi rw’iburasirazuba bwa Cape. Uru ruzi ntirugomba kwitiranywa n’uruzi rwa Brak mu Ntara ya Limpopo . == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi yo muri Afurika y'Epfo * Urutonde rw'ibigega n'ingomero muri Afurika y'Epfo == Indangasoko == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} hg1dmauhhqr41d1jvpossnl8b4ncztx Uruzi rwa Damas (Eritereya) 0 22846 131866 2026-06-13T12:36:54Z NDAHIMANA FRANK PORTER 17783 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1258650928|Damas River (Eritrea)]]" 131866 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Damas''' ni uruzi ruba mubihembwe byibihe bitandukanye muri eritrea.runyura hanze yumujyi wa ghinda . <ref name="Wawe">{{Cite journal |last=Fuel & Metallurgical Journals Ltd. |year=1946 |journal=Water and Water Engineering |volume=48 |pages=605}}</ref><templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  <templatestyles src="Module:Coordinates/styles.css"></templatestyles>15°42′42.088″N 39°6′17.467″E / 15.71169111°N 39.10485194°E / 15.71169111; 39.10485194 == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi ya Eritereya <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} m6bf27zth9f9ehh9ufucj9lzm72cw97 Umugezi wa Ayesha 0 22847 131867 2026-06-13T12:39:24Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1265761363|Ayesha River]]" 131867 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" |- class="infobox-data" ! colspan="2" class="infobox-above" style="background-color: #CEDEFF;color: #202122;" |Umugezi wa Ayesha |- ! colspan="2" class="infobox-header" style="background-color: #CEDEFF;color: #202122;" | Aho biherereye |- style="padding: 0 0.6em 0.2em 0.6em;line-height: 1.2em;" ! class="infobox-label" scope="row" | Igihugu | class="infobox-data" | Etiyopiya |} '''Umugezi wa Ayesha''' ni umugezi usanzwe uboneka mu Burasirazuba bwa [[Etiyopiya]] . Ikibaya cy'amazi yawo kiri mu gice cy'Uburasirazuba bwa Afurika . == Incamake == [[Ministry of Water Resources (Ethiopia)|Minisiteri y’Umutungo w’Amazi]] ya Etiyopiya yashyize ubuso bw’amazi ya Ayesha mu rutonde rw’ibibaya cumi na bibiri binini mu gihugu. Gifite ubuso bwa kilometero kare 2.223, ariko ntabwo ingano y'amazi utwara izwi. == Indangasoko == lewnvm9ktqjseggkzj2te4lrt8oz3xr Umushinga Amazi.Rw 0 22848 131869 2026-06-13T12:40:47Z Puerta25 10599 gutangiza inyandiko 131869 wikitext text/x-wiki '''Amazi.rw''' ni gahunda y'ibisubizo byo kwegeranya amazi y'imvura, kuyayungurura no kuyageza ku bayakoresha nk'amazi meza yo kunywa. Iyi gahunda ikorwa na Water Access Rwanda mu Rwanda, igamije kongera uburyo bwo kubona amazi meza, kugabanya ikiguzi cy'amazi no guteza imbere ikoreshwa ry'amazi y'imvura mu ngo, amashuri n'ibigo by'ubucuruzi.<ref>https://www.amazi.rw/projects</ref> == Amavu n'amavuko == Amazi.rw yatangijwe mu mwaka wa 2020 nk'umushinga ugamije guteza imbere ikoreshwa ry'amazi y'imvura no kuyahindura amazi meza ashobora gukoreshwa mu kunywa no mu mirimo ya buri munsi. Umushinga wavutse mu rwego rwo gukemura ibibazo bifitanye isano n'ikiguzi cy'amazi, imyuzure iterwa n'amazi atabungabunzwe neza, ndetse n'ikibazo cy'ibura ry'amazi meza mu bice bitandukanye == Ikorana buhanga mugufata neza Amazi yumushinga wa Amazi.rw == Sisitemu ya Amazi.rw ikoresha uburyo bwo kwegeranya amazi y'imvura ku bisenge, ikayanyuza mu byiciro bitandukanye byo kuyungurura mbere yo kuyageza ku bayakoresha. Iyi sisitemu ishobora gukoresha amazi y'imvura cyangwa andi mazi asanzwe, hagamijwe gutanga amazi meza ku mavomo yose yo mu nyubako. == Imishinga yifashisha Sisitemu y'Amazi.rw == * Stafford Coffee Brewers, ikoresha sisitemu ya Amazi.rw kuva mu 2021 kugira ngo ibone amazi meza<ref>https://www.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/yahereye-ku-75-frw-uyu-munsi-yinjiza-miliyoni-70-frw-ku-kwezi-urugendo-rwa</ref><ref>https://igihe.com/abantu/success-stories/article/imvano-ya-stafford-coffee-shop-yazamuye-igikundiro-cy-ikawa-ku-kamonyi</ref> * Indabo Café, yashyizeho sisitemu yo kwegeranya no kuyungurura amazi y'imvura, byafashije kugabanya amafaranga yishyuraga amazi. * Kigali Christian School, yakoresheje sisitemu ya Amazi.rw mu kongera amazi meza abanyeshuri babona no kugabanya amafaranga y'amazi. * Gahunda ya '''Amazi for School''', yashyizweho ku bufatanye n'inzego zitandukanye kugira ngo amashuri ya leta abone amazi meza yo kunywa. Umwe mu mishinga yakozwe watumye abanyeshuri barenga 2,200 babona amazi meza. == Indangasoko == <references /> tns37lll2aj5k0cb0w6vxlx1u2an2v4 Uruzi rwa Tsomo 0 22849 131870 2026-06-13T12:43:01Z Milliam Bella 16452 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1314974143|Tsomo River]]" 131870 wikitext text/x-wiki   '''Uruzi rwa Tsomo''' n'uruzi rurimu Ntara ya Cape y'Iburasirazuba mur'[[Afurika y’Epfo|Afurika y'Epfo]] . N'umugezi utembamo uruzi rwa Great Kei . Uruzi rwagizweho ingaruka n'umwanda waturutse kumushinga wogutunganya amazi yanduye utararangira <ref>{{Cite web |last=Sgqolana |first=Tembile |date=2021-09-02 |title=More delays in bringing Eastern Cape project online to provide desperately needed water to villages |url=https://www.dailymaverick.co.za/article/2021-09-02-more-delays-in-bringing-eastern-cape-project-online-to-provide-desperately-needed-water-to-villages/ |access-date=2025-06-30 |website=Daily Maverick |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Solundwana |first=Abongile |date=2021-09-14 |title=Minister and deputies visit Tsomo River water project - The Rep |url=https://www.therep.co.za/2021/09/14/minister-and-deputies-visit-tsomo-river-water-project/ |access-date=2025-06-30 |language=en-US}}</ref> wasizwiheruheru kandi wangijwe. <ref>{{Cite web |last=Damba-Hendrik |first=Nombulelo |date=2024-09-09 |title=Villagers use contaminated river water while R100-million sewage project delayed |url=https://groundup.org.za/article/villagers-water-contaminated-while-r100-million-project-delayed/ |access-date=2025-06-30 |website=GroundUp News |language=en}}</ref> Abashakashatsi bavumbuyingero z'udukoko turwanya imiti mumazi y'uruzi rwa Tsomo. <ref>{{Cite journal |last=Fadare |first=Folake Temitope |last2=Adefisoye |first2=Martins Ajibade |last3=Okoh |first3=Anthony Ifeanyi |date=2020-12-07 |editor-last=Karunasagar |editor-first=Iddya |title=Occurrence, identification, and antibiogram signatures of selected Enterobacteriaceae from Tsomo and Tyhume rivers in the Eastern Cape Province, Republic of South Africa |journal=PLOS ONE |language=en |volume=15 |issue=12 |bibcode=2020PLoSO..1538084F |doi=10.1371/journal.pone.0238084 |issn=1932-6203 |pmc=7721149 |pmid=33284819 |doi-access=free |article-number=e0238084}}</ref> == Ingomero ku ruzi rwa Tsomo == * Urugomero rwa Ncora == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi yo muri Afurika y'Epfo == Amareferensi == {{Reflist}} brpl4s9l08uqzf4cdvrkxcbu9wfddp9 Umugezi wa Casamance 0 22850 131871 2026-06-13T12:43:19Z Faustina7 17686 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1285531700|Casamance River]]" 131871 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:ZiguinchorCasamance.JPG|thumb|Umugezi wa Casamance kuri Ziguinchor]] '''Uruzi rwa Casamance''' ( [[Igifaransa|mu gifaransa]] : ''Fleuve Casamance'' ) ruherereye mu gihugu cya [[Senegali]] aho rutemba rugana iburengerazuba mu Nyanja ya Atalantika mu nzira ya {{Convert|200|mi}} mu burebure. Ariko muri {{Convert|80|mi}} hafatwa nk'igice cy'uruzi cyoroshye kugendamo. Casamance ni wo mugezi mukuru w’uturere twa Kolda, Sédhiou, na Ziguinchor mu gice cy’amajyepfo ya Senegali. Uherereye hagati y’uruzi rwa Gambia mu majyaruguru n’imigezi ya Cacheu na Geba mu majyepfo. Hari ikiraro cya Ziguinchor, kimwe mu mijyi ikomeye kuri urwo ruzi, gihuza na Bignona ku nkombe y'amajyaruguru. Indi midugudu ikomeye ku nkombe zarwo irimo Goudomp, Sedhiou, Diattakounda, Tanaff, na Kolda . Uruzi rwitiriwe ''Kasa Mansa'', cyangwa umwami w'ubwami bwa Kasa mu gihe cya mbere y'ubukoloni. <ref>{{Cite book |last=Lobban |first=Richard Andrew Jr. |year=2013 |title=Historical Dictionary of the Republic of Guinea-Bissau |last2=Mendy |first2=Peter Karibe |publisher=Scarecrow Press |isbn=978-0-8108-5310-2 |edition=4th |location=Lanham |page=244}}</ref> == Indangasoko == <references /> l5p96y0llzunovyn9fqmbtsr2rge5x9 Angongwi 0 22851 131873 2026-06-13T12:45:17Z Abcdsssss 18379 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1311685076|Angongwi]]" 131873 wikitext text/x-wiki Uruzi rwa Angongwi ni uruzi ruherereye muri Ghana. Ruboneka mu gice cy'amajyepfo y'iburasirazuba bw'icyo gihugu, hafi ya kilometero 100 (mil 62) mu majyaruguru y'umujyi wa Accra. Aya mazi y'uru ruzi asuka mu Ruzi rwa Volta mbere y'uko na rwo rusuka mu Nyanja ya Gulf of Guinea. Bityo, Angogwi ni rumwe mu nzuzi zifasha kongera amazi yinjira muri Volta mbere y'uko agera ku nyanja. j783vovut92r1k02ilosho0jabzablu Umugezi wa Balagas 0 22852 131875 2026-06-13T12:45:46Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348665297|Balagas River]]" 131875 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Balagas|name_other=Beleghas|progression=[[Tekezé River|Tekezé]]→ [[Atbarah River|Atbarah]]→ [[Nile]]→ [[Mediterranean Sea]]|country=[[Ethiopia]]|mouth_coordinates={{coord|12.742767|N|38.469106|E}}}}Umugezi wa '''Balagas''', uzwi ku izina rya '''Beleghas''', ni umugezi wo mu majyaruguru [[Etiyopiya|ya Etiyopiya]]. Ni umugezi wa Tekezé, ni igice cy'ikibaya cya [[Nili]]. <ref>{{Cite book |last=Reclus |first=Élisée |date=1886 |title=The earth and its inhabitants ... |last2=Keane |first2=A. H. |last3=Ravenstein |first3=Ernest George |publisher=D. Appleton and company |location=New York |doi=10.5962/bhl.title.47465}}</ref> == Reba kandi == * Imigezi ya Etiyopiya == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] tw4wmmlfa866vwzawdnin065ab9njp6 Uruzi rwa Couffo 0 22853 131877 2026-06-13T12:49:01Z Rei Nzuwonizeye 18373 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1194916540|Couffo River]]" 131877 wikitext text/x-wiki '''Couffo''' cyangwa '''Kouffo''' ni [[Uruzi|uruzi ruri]] ruherereye muri Afurika y'Iburengerazuba . Ruzamuka muri [[Togo]] ariko runyura munzira yarwo y'ibirometero125(78 mi) muri [[Bene|Benin]], Rukagera mu kiyaga cya Ahémé . <ref>{{Cite book |last=Houngnikpo |first=Mathurin C. |date=2013 |title=Historical Dictionary of Benin |url=https://books.google.com/books?id=0yGPTsRubWEC&pg=PA121 |last2=Decalo |first2=Samuel |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0810871717 |page=121 |access-date=21 July 2015}}</ref> Rugize igice cy;umupaka wa Togo na Benin kandi rukaba nk'umupaka uhuza ishami rya Kouffo na Zou rya Benin. == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi ya Afurika == Indangasano == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} 7op0f9xiljqe2au13586r9c0u4lthz6 Uruzi rwa Gorgol 0 22854 131879 2026-06-13T12:50:20Z NDAHIMANA FRANK PORTER 17783 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1333624876|Gorgol River]]" 131879 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  '''Uruzi rwa Gorgol''' ni [[Uruzi|umugezi wo mumajyepfo ya mauritania uhana imbibi nuruzi rwa senegali]] . Uruzi rugizwe n'aho Gorgol Noir ihurira (194)&nbsp;uburebure bwa km), hamwe na Gorgol Blanc (345&nbsp;uburebure bwa km). Gorgol ihurira n'uruzi rwa Sénégal kuri Kaédi . Ikibaya cy'uruzi kigira uruhare runini mu iterambere rya Mauritaniya riterwa inkunga n'ishoramari mu myaka ya 1970. == INDANGASOKO == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}{{Authority control}} 2lwpmrgg0ceb6r5lg5qe2p97xb3y49h Umugezi wa Hout 0 22855 131880 2026-06-13T12:53:45Z RUGWIRO SHEMA Kecin 17618 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1256260442|Hout River]]" 131880 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Hout River|native_name=|native_name_lang=|name_other=|name_etymology=<!---------------------- IMAGE & MAP -->|image=|image_size=|image_caption=|map=|map_size=|map_caption=|pushpin_map=South Africa|pushpin_map_size=|pushpin_map_caption=Location of the Hout River's mouth <!---------------------- LOCATION -->|subdivision_type1=Country|subdivision_name1=[[South Africa]]|subdivision_type2=|subdivision_name2=|subdivision_type3=Region|subdivision_name3=[[Limpopo Province]]|subdivision_type4=|subdivision_name4=|subdivision_type5=|subdivision_name5=<!---------------------- PHYSICAL CHARACTERISTICS -->|length={{convert|170|km|mi|abbr=on}}|width_min=|width_avg=|width_max=|depth_min=|depth_avg=|depth_max=|discharge1_location=|discharge1_min=|discharge1_avg=|discharge1_max=<!---------------------- BASIN FEATURES -->|source1=[[Waterberg Biosphere|Waterberg]]|source1_location=near [[Ga-Mashashane]]|source1_coordinates=|source1_elevation=|mouth=[[Sand River (Polokwane)]]|mouth_location=near Waterpoort Gorge, [[Limpopo Province]]|mouth_coordinates={{coord|23|4|2|S|29|34|45|E|display=inline,title}}|mouth_elevation={{convert|844|m|abbr=on}}|progression=|river_system=|basin_size=|tributaries_left=[[Mogwatsane River|Mogwatsane]]|tributaries_right=[[Brakspruit River|Brakspruit]]|custom_label=|custom_data=|extra=}}'''Uruzi rwa Hout''' (Afrikaans: Houtrivier) ni uruzi ruherereye mu majyaruguru y'Intara ya Limpopo, [[Afurika y’Epfo|muri Afurika y'Epfo]] . Ni rumwe mu migezi yinjiza amazi mu ruzi rwa sand(Polokwane) . == Isomo == Uruzi rwa Hout ruhera mu burasirazuba bwa Waterberg rugatemba mu cyerekezo cya NNE. Inzira yarwo iherereye ku [[Mathala Dam|rugomero rwa Mathala]], ruzwi kandi ku izina rya ''Houtrivier Dam'', urugomero rwonyine rukomeye mu kibaya cyose cy'uruzi rwa Sand. <ref>{{Cite web |title=Sand River |url=http://www.ewisa.co.za/misc/RiverLimSand/defaultmain.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035036/http://www.ewisa.co.za/misc/RiverLimSand/defaultmain.htm |archive-date=2016-03-04 |access-date=2012-03-24}}</ref> Rukomeza gutemba NNE kugeza rugeze mu majyepfo ya Soutpansberg iyo ruhindukiye rwerekeza kuri ENE ku birenge by'imisozi mbere yo guhura n'inkombe y'ibumoso y'uruzi rwa Sand itari kure y'ikibaya cya Waterpoort. <ref>{{Cite web |title=Sand Sub-basin |url=http://www.limpoporak.com/en/river/sub-basin+summaries/Sand.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120420102211/http://www.limpoporak.com/en/river/sub-basin+summaries/Sand.aspx |archive-date=2012-04-20 |access-date=2012-03-24}}</ref> Mu gihe cy'imyuzure mu mwaka wa 2000, uru ruzi rwatwaye igice cy'umuhanda wa kaburimbo ku ruhande rw'iburengerazuba rw'ikiraro cya Hout River, rusiga abahinzi bo muri ako gace babuze aho bahurira n'amazi mu gihe cy'amezi menshi. == Reba kandi == * Igikombe cy'amazi A * Urutonde rw'imigezi yo muri Afurika y'Epfo == Indangasoko == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} == Intanganturo yo hanze == * [https://www.panoramio.com/photo/13218437/stats Imibare ya Mathala Dam yo ku wa 5 Nyakanga 2008] slo8ba9nxp0dlgvxfh4ci6xajmkpptw Umugezi wa Birbir 0 22856 131881 2026-06-13T12:54:38Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1262021461|Birbir River]]" 131881 wikitext text/x-wiki '''Umugezi wa Birbir''' wo mu majyepfo yo m'uburengerazuba [[Etiyopiya|bwa Etiyopiya]] ni umugezi wa Baro, ukorerwa aho uhurira na Gebba . Ni ingenzi muri politiki kuko inzira yarwo igena igice cy'umupaka uri hagati y'uturere twa Mirab Welega na Illubabor two mu karere ka Oromia . Richard Pankhurst avuga ko Birbir ari ingenzi mu bukungu mu kuvumbura mu 1904 ibisigazwa bya platine mu nzira yarwo. == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi ya Etiyopiya == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] pgljl4liz2761bq7m38b3xh60zop605 Ribeira Grande de Santiago (umugezi) 0 22857 131883 2026-06-13T13:04:56Z NDAHIMANA FRANK PORTER 17783 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1324513424|Ribeira Grande de Santiago (stream)]]" 131883 wikitext text/x-wiki {{Infobox river|name=Ribeira Grande de Santiago|image=Ribeira Grande de Santiago-Vallée (1).jpg|image_size=|image_caption=The valley of Ribeira Grande de Santiago|source1_location=near [[Monte Tchota]]<br>[[Santiago, Cape Verde|Santiago Island]], Cape Verde|source1_elevation={{convert|750|m|abbr=on}}|subdivision_type1=Country|subdivision_name1=[[Cape Verde]]|length_km=16|basin_size=|mouth_location=[[Cidade Velha]]|mouth_coordinates={{coord|14.9142|-23.6054|format=dms|display=it}}}} '''Ribeira Grande de Santiago''' ni umugezi uri mumajyepfo y'ikirwa cya santiago muri cape verde . Mu gice cyo hejuru cyitwa ''Ribeira Cadacina'' . Inkomoko yawo iri mu misozi yo hagati y'ikirwa, hafi ya Monte Tchota, mu burengerazuba bwa Rui Vaz, mu karere ka São Domingos . Utemba werekeza mu majyepfo, ugahurira n'inyanja ya Atalantika muri Cidade Velha . Imidugudu iri ku nkengero zacyo ni Achada Loura, Salineiro na Calabaceira . Ikigega cyo kuhira cyubatswe hafi ya Salineiro mu 2013. <ref>{{Cite news |date=2015-08-24 |title=Barragem de Salineiro recebe as suas primeiras águas dois anos depois da sua inauguração |url=https://noticias.sapo.cv/actualidade/artigos/barragem-de-salineiro-recebe-as-suas-primeiras-aguas-dois-anos-depois-da-sua-inauguracao |work=SAPO Notícias}}</ref> == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi yo muri Cape Verde == INDANGASOKO == {{Reflist}}{{Santiago}} [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] kwjtorkmleg85sxmav5gqb107vg64xm Umugezi wa Borkana 0 22858 131884 2026-06-13T13:10:54Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346180633|Borkana River]]" 131884 wikitext text/x-wiki '''Umugezi wa Borkana''' ni umugezi wo muri [[Etiyopiya]] rwagati. Numugezi wibumoso wa Awash . Johann Ludwig Krapf yanditse ko witwaga "Tshaffa" n'abaturage ba Oromo baho. == Reba kandi == * Imigezi ya Etiyopiya == Indangasoko == {{Reflist}} secu7i4pn5lkobgzoc0k5pwu5j6s57d Umugezi wa Mkulumuzi 0 22859 131890 2026-06-13T15:20:42Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1311685288|Mkulumuzi River]]" 131890 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Mkulumuzi''' ni uruzi rwo mu Karere ka Tanga mu gihugu cya [[Tanzaniya]] . Uruzi rutemba rugana mu kibaya cya Tanga rukomeza mu muyoboro wa Pemba . Ni igice cy'uruzi [[Umugezi wa Pangani|rwa Pangani]] . <ref name="PBWB">{{Cite web |title=Pangani Basin |url=http://www.panganibasin.com/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111021212915/http://www.panganibasin.com/ |archive-date=21 October 2011 |access-date=9 October 2011 |publisher=Pangani Basin Water Board}}</ref> == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Amazi]] jg48qodwnu9zsc1iw82m0fg61lgleis 131891 131890 2026-06-13T15:21:24Z NDNT 13628 131891 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Mkulumuzi''' ni uruzi rwo mu Karere ka Tanga mu gihugu cya [[Tanzaniya]] . Uruzi rutemba rugana mu kibaya cya Tanga rukomeza mu muyoboro wa Pemba . Ni igice cy'uruzi [[Umugezi wa Pangani|rwa Pangani]] . <ref name="PBWB">{{Cite web |title=Pangani Basin |url=http://www.panganibasin.com/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111021212915/http://www.panganibasin.com/ |archive-date=21 October 2011 |access-date=9 October 2011 |publisher=Pangani Basin Water Board}}</ref> == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Amazi]] [[Ikiciro:Umugenzi]] nejg03drokzd2hj6xst18zw84wu885v 131894 131891 2026-06-13T15:39:46Z NDNT 13628 131894 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Lake Rukwa.png|thumb|uruzi ]] '''Uruzi rwa Mkulumuzi''' ni uruzi rwo mu Karere ka Tanga mu gihugu cya [[Tanzaniya]] . Uruzi rutemba rugana mu kibaya cya Tanga rukomeza mu muyoboro wa Pemba . Ni igice cy'uruzi [[Umugezi wa Pangani|rwa Pangani]] . <ref name="PBWB">{{Cite web |title=Pangani Basin |url=http://www.panganibasin.com/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20111021212915/http://www.panganibasin.com/ |archive-date=21 October 2011 |access-date=9 October 2011 |publisher=Pangani Basin Water Board}}</ref> == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Amazi]] [[Ikiciro:Umugenzi]] jkpfeg3lzeuzh2hjfmo6i97850j0t2g Ikiyaga cya Rukwa 0 22860 131892 2026-06-13T15:37:10Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340381631|Lake Rukwa]]" 131892 wikitext text/x-wiki '''Ikiyaga cya Rukwa''' ni ikiyaga cy’amazi make, aho giherereye mu kibaya cya Rukwa mu karere ka Rukwa, ho mu karere ka Songwe hegeranye na karere ka Katavi mu majyepfo y’uburengerazuba [[Tanzaniya|bwa Tanzaniya]] . Iki kiyaga ni cyo kiyaga cya gatatu mu bunini bw’amazi yo mu gihugu. == Ubumenyi bw'isi == Ikiyaga cya Rukwa kiri hagati [[Ikiyaga cya Tanganyika|y'ikiyaga cya Tanganyika]] n'ikiyaga cya Malawi ku butumburuke bwa metero 800, hafi kimwe cya kabiri cy'ikiyaga kiri muri Pariki y'inyamaswa ya Uwanda . <ref>{{Cite web |title=Rukwa Uwanda Game Reserve |url=http://www.utalii.com/Rukwa/Uwanda_Game_Reserve.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20111122200601/http://www.utalii.com/Rukwa/Uwanda_Game_Reserve.htm |archive-date=22 November 2011 |access-date=29 October 2010 |publisher=Utalii Travel and Safari}}</ref> == Ivumburwa rya Helium == Mu 2016, havumbuwe ikinyabutabire cya Helium, kingana hafi na miliyari 1.53 z’uburebure, aho yavumbuwe mu kiyaga cya Rukwa ifite agaciro ka miliyari 3.5 z’amadolari. <ref>{{Cite web |date=July 8, 2016 |title=Helium 'could earn Tanzania $3.5bn' |url=http://www.thecitizen.co.tz/News/Helium--could-earn-Tanzania--3-5bn-/-/1840340/3284646/-/awfffj/-/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160828202951/http://www.thecitizen.co.tz/News/Helium--could-earn-Tanzania--3-5bn-/-/1840340/3284646/-/awfffj/-/index.html |archive-date=August 28, 2016 |access-date=July 10, 2016 |website=www.thecitizen.co.tz}}</ref> == Indangasoko == {{Reflist|30em}} [[Ikiciro:Umugezi]] [[Ikiciro:Tanzaniya]] c240qlgabkvcaefs1nq55gz5706j9oy 131893 131892 2026-06-13T15:38:23Z NDNT 13628 131893 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Lake Rukwa.png|thumb|Ikiyaga cya Rukwa]] '''Ikiyaga cya Rukwa''' ni ikiyaga cy’amazi make, aho giherereye mu kibaya cya Rukwa mu karere ka Rukwa, ho mu karere ka Songwe hegeranye na karere ka Katavi mu majyepfo y’uburengerazuba [[Tanzaniya|bwa Tanzaniya]] . Iki kiyaga ni cyo kiyaga cya gatatu mu bunini bw’amazi yo mu gihugu. == Ubumenyi bw'isi == Ikiyaga cya Rukwa kiri hagati [[Ikiyaga cya Tanganyika|y'ikiyaga cya Tanganyika]] n'ikiyaga cya Malawi ku butumburuke bwa metero 800, hafi kimwe cya kabiri cy'ikiyaga kiri muri Pariki y'inyamaswa ya Uwanda . <ref>{{Cite web |title=Rukwa Uwanda Game Reserve |url=http://www.utalii.com/Rukwa/Uwanda_Game_Reserve.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20111122200601/http://www.utalii.com/Rukwa/Uwanda_Game_Reserve.htm |archive-date=22 November 2011 |access-date=29 October 2010 |publisher=Utalii Travel and Safari}}</ref> == Ivumburwa rya Helium == Mu 2016, havumbuwe ikinyabutabire cya Helium, kingana hafi na miliyari 1.53 z’uburebure, aho yavumbuwe mu kiyaga cya Rukwa ifite agaciro ka miliyari 3.5 z’amadolari. <ref>{{Cite web |date=July 8, 2016 |title=Helium 'could earn Tanzania $3.5bn' |url=http://www.thecitizen.co.tz/News/Helium--could-earn-Tanzania--3-5bn-/-/1840340/3284646/-/awfffj/-/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160828202951/http://www.thecitizen.co.tz/News/Helium--could-earn-Tanzania--3-5bn-/-/1840340/3284646/-/awfffj/-/index.html |archive-date=August 28, 2016 |access-date=July 10, 2016 |website=www.thecitizen.co.tz}}</ref> == Indangasoko == {{Reflist|30em}} [[Ikiciro:Umugezi]] [[Ikiciro:Tanzaniya]] a9735gzg59sjck3hulp47dgb5k8guhs 131896 131893 2026-06-13T15:40:34Z NDNT 13628 131896 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Lake Rukwa.png|thumb|Ikiyaga cya Rukwa]] '''Ikiyaga cya Rukwa''' ni ikiyaga cy’amazi make, aho giherereye mu kibaya cya Rukwa mu karere ka Rukwa, ho mu karere ka Songwe hegeranye na karere ka Katavi mu majyepfo y’uburengerazuba [[Tanzaniya|bwa Tanzaniya]] . Iki kiyaga ni cyo kiyaga cya gatatu mu bunini bw’amazi yo mu gihugu. == Ubumenyi bw'isi == Ikiyaga cya Rukwa kiri hagati [[Ikiyaga cya Tanganyika|y'ikiyaga cya Tanganyika]] n'ikiyaga cya Malawi ku butumburuke bwa metero 800, hafi kimwe cya kabiri cy'ikiyaga kiri muri Pariki y'inyamaswa ya Uwanda . <ref>{{Cite web |title=Rukwa Uwanda Game Reserve |url=http://www.utalii.com/Rukwa/Uwanda_Game_Reserve.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20111122200601/http://www.utalii.com/Rukwa/Uwanda_Game_Reserve.htm |archive-date=22 November 2011 |access-date=29 October 2010 |publisher=Utalii Travel and Safari}}</ref> == Ivumburwa rya Helium == Mu 2016, havumbuwe ikinyabutabire cya Helium, kingana hafi na miliyari 1.53 z’uburebure, aho yavumbuwe mu kiyaga cya Rukwa ifite agaciro ka miliyari 3.5 z’amadolari. <ref>{{Cite web |date=July 8, 2016 |title=Helium 'could earn Tanzania $3.5bn' |url=http://www.thecitizen.co.tz/News/Helium--could-earn-Tanzania--3-5bn-/-/1840340/3284646/-/awfffj/-/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20160828202951/http://www.thecitizen.co.tz/News/Helium--could-earn-Tanzania--3-5bn-/-/1840340/3284646/-/awfffj/-/index.html |archive-date=August 28, 2016 |access-date=July 10, 2016 |website=www.thecitizen.co.tz}}</ref> == Indangasoko == {{Reflist|30em}} [[Ikiciro:Umugezi]] [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] 9u1ljsxamcyygy2ei1ue34juxfyrqnb Ikiciro:Umugenzi 14 22861 131895 2026-06-13T15:40:10Z NDNT 13628 Created page with "Umugenzi" 131895 wikitext text/x-wiki Umugenzi 6job12ba7yfbwjj2bdp72d3mqankyti Ikiyaga cya Natron 0 22862 131897 2026-06-13T16:04:02Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1354893083|Lake Natron]]" 131897 wikitext text/x-wiki '''Ikiyaga cya Natron''' ni ikiyaga cy'umunyu gifite ikinyabutabire cya alkaline nyinshi giherereye mu majyaruguru y'Akarere ka Ngorongoro mu intara ya Arusha mu gihugu cya [[Tanzaniya]], aho impera yacyo yo mu majyaruguru inyura mu Karere ka Kajiado n'Akarere ka Naroko muri [[Kenya]] . <ref name="WWF">{{Cite web |title=Eastern Africa: Northern Tanzania, on the border with Kenya |url=http://www.worldwildlife.org/ecoregions/at0901 |website=World Wildlife Fund}}</ref> Iki kiyaga kiri mu kibaya cya Natron. == Ibisobanuro == Iki kiyaga amazi menshi akizamo ahanini aturuka mu ruzi rwa Ewaso Ng'iro rwo mu majyepfo, ruturuka muri [[Kenya]] yo hagati, ndetse n'amazi ashyushye akungahaye ku mabuye y'agaciro. <ref name="WWF">{{Cite web |title=Eastern Africa: Northern Tanzania, on the border with Kenya |url=http://www.worldwildlife.org/ecoregions/at0901 |website=World Wildlife Fund}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.worldwildlife.org/ecoregions/at0901 "Eastern Africa: Northern Tanzania, on the border with Kenya"]. </cite></ref> Ni ikiyaga gito cyane, kiri munsi ya metero 3 z'uburebure, kandi ubugari buratandukana bitewe n'urugero rw'amazi arimo. iki kiyaga gifite uburebure bwa kilometero 57, ndetse n'ubugari butarenga kilometero 22 z'ubugari. <ref name="WWF" /> Aka gace hagwa imvura iringaniye, ahanini hagati y'Ukuboza na Gicurasi ifite milimetero 800 buri mwaka. <ref name="WWF" /> Ubushyuhe mu kiyaga bukunze kuba hejuru ya dogere 40 . <ref name="WWF" /> == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] [[Ikiciro:Umugezi wa Tanzaniya]] dxoelpy21i1esxvjevth8a9qc4l8fhf 131899 131897 2026-06-13T16:06:04Z NDNT 13628 131899 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Lake Natron (Tanzania) – 2017-03-06 (very early in rainy season) – satellite image.jpg|thumb|Ikiyaga Natron]] '''Ikiyaga cya Natron''' ni ikiyaga cy'umunyu gifite ikinyabutabire cya alkaline nyinshi giherereye mu majyaruguru y'Akarere ka Ngorongoro mu intara ya Arusha mu gihugu cya [[Tanzaniya]], aho impera yacyo yo mu majyaruguru inyura mu Karere ka Kajiado n'Akarere ka Naroko muri [[Kenya]] . <ref name="WWF">{{Cite web |title=Eastern Africa: Northern Tanzania, on the border with Kenya |url=http://www.worldwildlife.org/ecoregions/at0901 |website=World Wildlife Fund}}</ref> Iki kiyaga kiri mu kibaya cya Natron. == Ibisobanuro == Iki kiyaga amazi menshi akizamo ahanini aturuka mu ruzi rwa Ewaso Ng'iro rwo mu majyepfo, ruturuka muri [[Kenya]] yo hagati, ndetse n'amazi ashyushye akungahaye ku mabuye y'agaciro. <ref name="WWF">{{Cite web |title=Eastern Africa: Northern Tanzania, on the border with Kenya |url=http://www.worldwildlife.org/ecoregions/at0901 |website=World Wildlife Fund}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.worldwildlife.org/ecoregions/at0901 "Eastern Africa: Northern Tanzania, on the border with Kenya"]. </cite></ref> Ni ikiyaga gito cyane, kiri munsi ya metero 3 z'uburebure, kandi ubugari buratandukana bitewe n'urugero rw'amazi arimo. iki kiyaga gifite uburebure bwa kilometero 57, ndetse n'ubugari butarenga kilometero 22 z'ubugari. <ref name="WWF" /> Aka gace hagwa imvura iringaniye, ahanini hagati y'Ukuboza na Gicurasi ifite milimetero 800 buri mwaka. <ref name="WWF" /> Ubushyuhe mu kiyaga bukunze kuba hejuru ya dogere 40 . <ref name="WWF" /> == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] [[Ikiciro:Umugezi wa Tanzaniya]] 6wb8yxy3wootcpnvj55t42mtt676ams 131900 131899 2026-06-13T16:09:12Z NDNT 13628 131900 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Lake Natron (Tanzania) – 2017-03-06 (very early in rainy season) – satellite image.jpg|thumb|Ikiyaga Natron]] '''Ikiyaga cya Natron''' ni ikiyaga cy'umunyu gifite ikinyabutabire cya alkaline nyinshi giherereye mu majyaruguru y'Akarere ka Ngorongoro mu intara ya Arusha mu gihugu cya [[Tanzaniya]], aho impera yacyo yo mu majyaruguru inyura mu Karere ka Kajiado n'Akarere ka Naroko muri [[Kenya]] . Iki kiyaga kiri mu kibaya cya Natron.<ref name=":0">https://www.ndtv.com/lifestyle/lake-natron-the-red-lake-in-tanzania-that-turns-living-things-into-stone-10742854</ref><ref>https://www.birdlife.org/news/2025/08/22/controversial-mining-project-in-tanzanias-lake-natron-halted/</ref> == Ibisobanuro == Iki kiyaga amazi menshi akizamo ahanini aturuka mu ruzi rwa Ewaso Ng'iro rwo mu majyepfo, ruturuka muri [[Kenya]] yo hagati, ndetse n'amazi ashyushye akungahaye ku mabuye y'agaciro. <ref name="WWF">{{Cite web |title=Eastern Africa: Northern Tanzania, on the border with Kenya |url=http://www.worldwildlife.org/ecoregions/at0901 |website=World Wildlife Fund}}</ref> Ni ikiyaga gito cyane, kiri munsi ya metero 3 z'uburebure, kandi ubugari buratandukana bitewe n'urugero rw'amazi arimo. iki kiyaga gifite uburebure bwa kilometero 57, ndetse n'ubugari butarenga kilometero 22 z'ubugari. <ref name="WWF" /> Aka gace hagwa imvura iringaniye, ahanini hagati y'Ukuboza na Gicurasi ifite milimetero 800 buri mwaka. <ref name="WWF" /> Ubushyuhe mu kiyaga bukunze kuba hejuru ya dogere 40 .<ref name=":0" /> == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] [[Ikiciro:Umugezi wa Tanzaniya]] idjr1kgil9ljzikgw3cq845uclai2nn Ikiyaga cya lunga 0 22863 131901 2026-06-13T16:16:48Z NDNT 13628 Created page with "[[Dosiye:Lake Sulunha.jpg|thumb|Ikiyaga cya lunga]] '''Ikiyaga cya lunga''', kizwi kandi mu '''gishanga cya Bahi''', ni ikiyaga gito kiri ku mupaka w’akarere ka Dodoma na Singida Muri [[Tanzaniya]] . iki kiyaga gikunze kuma mugiye cy'izuba.<ref>https://www.independent.co.ug/how-satellites-are-rewriting-africas-water-story/</ref><ref>https://spaceinafrica.com/2021/01/15/digital-earth-africa-observation-2-billion/</ref> == Indangasoko == [[Ikiciro:Tanzaniya]] Ikiciro:..." 131901 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Lake Sulunha.jpg|thumb|Ikiyaga cya lunga]] '''Ikiyaga cya lunga''', kizwi kandi mu '''gishanga cya Bahi''', ni ikiyaga gito kiri ku mupaka w’akarere ka Dodoma na Singida Muri [[Tanzaniya]] . iki kiyaga gikunze kuma mugiye cy'izuba.<ref>https://www.independent.co.ug/how-satellites-are-rewriting-africas-water-story/</ref><ref>https://spaceinafrica.com/2021/01/15/digital-earth-africa-observation-2-billion/</ref> == Indangasoko == [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] a9encc7znam1g6v53x9zmygl1ajelh4 Ikiyaga cya Manyara 0 22864 131902 2026-06-13T16:36:12Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349874153|Lake Manyara]]" 131902 wikitext text/x-wiki '''Ikiyaga cya Manyara''' (abaturage ba Iraki bakita ikiyaga cya Moya) ni ikiyaga giherereye mu Karere ka Monduli mu Intara ya Arusha, mu gihugu cya [[Tanzaniya]], kikaba ari ikiyaga cya karindwi mu bunini muri Tanzaniya ukurikije ubuso bwacyo, gifite kilometro zigera kuri 470. Ni ikiyaga kigufi gifite umunyu w' alkaline. <ref name="FosterEtAl1997">{{Cite journal |last=Foster, A. and C. Ebinger and E. Mbede and D. Rex |date=August 1997 |title=Tectonic development of the northern Tanzanian sector of the East African Rift System |journal=Journal of the Geological Society |volume=154 |pages=689–700 |doi=10.1144/gsjgs.154.4.0689 |s2cid=128697181}}</ref> Igice cy'amajyaruguru y'uburengerazuba bwiki kiyaga gifite hafi kilometero kare 200 <ref name="tanz">{{Cite web |title=Lake Manyara National Park — - Tanzania Tourism |url=https://www.tanzaniatourism.go.tz/en/destination/manyara-national-park |archive-url=https://web.archive.org/web/20220127152350/https://tanzaniatourism.go.tz/en/destination/manyara-national-park |archive-date=2022-01-27 |access-date=2019-04-24}}</ref> aho kiri muri Pariki y'Igihugu y'Ikiyaga cya Manyara kandi ni kimwe mu bigize Pariki y'Ibinyabuzima ya Manyara, yashinzwe muri 1981 na UNESCO. Hari ibisobanuro bitandukanye ku buryo iki kiyaga cya Manyara cyabonye iri zina ryacyo. Izina Manyara rishobora kuba rikomoka ku ijambo ry'Abamasai " emanyara ", rikaba ari uruzitiro rufite imiraba myinshi. <ref>{{Cite web |title=Tanzania, Lake Manyara National Park |url=http://www.tanzania.eu/showpage-tanzania-lake_manyara_national_park.html}}</ref> iki kiyaga cya Manyara,iri zina rishobora kuba rishingiye ku ijambo Mbugwe manyero, risobanura ikiraro cyangwa ahantu inyamaswa zinywera amazi. <ref>{{Cite web |title=Maana ya Manyara |url=https://www.jamiiforums.com/threads/maana-ya-manyara.60552/}}</ref> [[Dosiye:Manyara_basin.jpg|thumb|509x509px|Ikarita y'ikibaya cy'amazi cya Manyara (umurongo w'umukara ukomeye) <ref>{{Cite journal |last=Bachofer |first=Felix |last2=Quénéhervé |first2=Geraldine |last3=Märker |first3=Michael |date=2014 |title=The Delineation of Paleo-Shorelines in the Lake Manyara Basin Using TerraSAR-X Data |journal=Remote Sensing |language=en |volume=6 |issue=3 |pages=2195–2212 |doi=10.3390/rs6032195 |hdl=2158/911957 |issn=2072-4292 |doi-access=free |hdl-access=free}}</ref> )]] == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] 5zt4xlt43phdg1zxkwce82he321w0vn 131903 131902 2026-06-13T16:37:40Z NDNT 13628 131903 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Overlook of Lake Manyara National Park.JPG|thumb|Ikiyaga cya Manyara]] '''Ikiyaga cya Manyara''' (abaturage ba Iraki bakita ikiyaga cya Moya) ni ikiyaga giherereye mu Karere ka Monduli mu Intara ya Arusha, mu gihugu cya [[Tanzaniya]], kikaba ari ikiyaga cya karindwi mu bunini muri Tanzaniya ukurikije ubuso bwacyo, gifite kilometro zigera kuri 470. Ni ikiyaga kigufi gifite umunyu w' alkaline. <ref name="FosterEtAl1997">{{Cite journal |last=Foster, A. and C. Ebinger and E. Mbede and D. Rex |date=August 1997 |title=Tectonic development of the northern Tanzanian sector of the East African Rift System |journal=Journal of the Geological Society |volume=154 |pages=689–700 |doi=10.1144/gsjgs.154.4.0689 |s2cid=128697181}}</ref> Igice cy'amajyaruguru y'uburengerazuba bwiki kiyaga gifite hafi kilometero kare 200 <ref name="tanz">{{Cite web |title=Lake Manyara National Park — - Tanzania Tourism |url=https://www.tanzaniatourism.go.tz/en/destination/manyara-national-park |archive-url=https://web.archive.org/web/20220127152350/https://tanzaniatourism.go.tz/en/destination/manyara-national-park |archive-date=2022-01-27 |access-date=2019-04-24}}</ref> aho kiri muri Pariki y'Igihugu y'Ikiyaga cya Manyara kandi ni kimwe mu bigize Pariki y'Ibinyabuzima ya Manyara, yashinzwe muri 1981 na UNESCO. Hari ibisobanuro bitandukanye ku buryo iki kiyaga cya Manyara cyabonye iri zina ryacyo. Izina Manyara rishobora kuba rikomoka ku ijambo ry'Abamasai " emanyara ", rikaba ari uruzitiro rufite imiraba myinshi. <ref>{{Cite web |title=Tanzania, Lake Manyara National Park |url=http://www.tanzania.eu/showpage-tanzania-lake_manyara_national_park.html}}</ref> iki kiyaga cya Manyara,iri zina rishobora kuba rishingiye ku ijambo Mbugwe manyero, risobanura ikiraro cyangwa ahantu inyamaswa zinywera amazi. <ref>{{Cite web |title=Maana ya Manyara |url=https://www.jamiiforums.com/threads/maana-ya-manyara.60552/}}</ref> [[Dosiye:Manyara_basin.jpg|thumb|509x509px|Ikarita y'ikibaya cy'amazi cya Manyara (umurongo w'umukara ukomeye) <ref>{{Cite journal |last=Bachofer |first=Felix |last2=Quénéhervé |first2=Geraldine |last3=Märker |first3=Michael |date=2014 |title=The Delineation of Paleo-Shorelines in the Lake Manyara Basin Using TerraSAR-X Data |journal=Remote Sensing |language=en |volume=6 |issue=3 |pages=2195–2212 |doi=10.3390/rs6032195 |hdl=2158/911957 |issn=2072-4292 |doi-access=free |hdl-access=free}}</ref> )]] == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] n3hi2dlb8ybardpcafysnl3r1q4k3yw Uruzi rwa Cheli 0 22865 131905 2026-06-13T16:55:52Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349775977|Cheli River]]" 131905 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Cheli''' ni uruzi rubarizwa mu Karere ka Tabora mu gihugu cya [[Tanzaniya]] . <ref>{{Cite web |title=Cheli, Tabora Region, Tanzania |url=https://www.mindat.org/feature-160534.html |website=Mindat.com}}</ref> Uru ruzi ni igice cy'uruzi [[Umugezi wa Sibiti|rwa Sibiti]] rwinjira mu kiyaga cya Kitangiri, uru ruzi kigira ahanini mu kibaya cy'amazi akoreshwa ku urugomero rwa Mwamapuli ruri ku mugezi wa Cheli gifite uburebure bwa metero 10 n'ubushobozi bwa megawati 28. == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] hjpzcdchcedoh9l2wv3k5xhvj5eui2v Uruzi rwa Mwaru 0 22866 131906 2026-06-13T17:00:07Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349744581|Mwaru River]]" 131906 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Mwaru''' ni uruzi ruri mu karere ka Singida mu gihugu cya [[Tanzaniya]] . <ref>{{Cite web |title=Mwaru River, Singida Region, Tanzania |url=https://www.mindat.org/feature-152212.html |website=Mindat.org}}</ref> akaba aru uruzi ni igice cy'uruzi [[Umugezi wa Sibiti|rwa Sibiti]] rwinjira mu kiyaga cya Kitangiri . == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] o1vq4048u97x7oqspv0hph96a18oop0 Ikiyaga cya Eyasi 0 22867 131907 2026-06-13T17:19:27Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1333467758|Lake Eyasi]]" 131907 wikitext text/x-wiki '''Ikiyaga cya Eyasi''' ni ikiyaga giherereye mu Karere ka Karatu mu intara ya Arusha mu majyaruguru g'igihug cya [[Tanzaniya]] . Ikiyaga cya Eyasi ni cyo kiyaga kinini cy'amazi menshi mu karere ka Arusha. Ni ikiyaga cy'umunyu kir mu bibaya bya Great Rift Valley kiri munsi y'ikibaya cya Serengeti, mu majyepfo ya [[Parike ya Serengeti|Pariki y'Igihugu ya Serengeti]] no mu majyepfo y'uburengerazuba bw'ikibaya [[Ngorongoro Conservation Area|cya Ngorongoro]] no mu misozi miremire ya [[Tanzaniya]] . Iki kiyaga ni kirekire, cyerekejwe mu majyepfo y'uburengerazuba ugana mu majyaruguru y'uburasirazuba. <ref name="FosterEtAl1997">{{Cite journal |last=Foster, A. and C. Ebinger and E. Mbede and D. Rex |date=August 1997 |title=Tectonic development of the northern Tanzanian sector of the East African Rift System |journal=Journal of the Geological Society |volume=154 |pages=689–700 |doi=10.1144/gsjgs.154.4.0689}}</ref> Ihindagurika ry'amazi mu gihe cy'izuba muri iki kiyaga riba rikabije, nubwo inkombe yacyo y'amajyaruguru y'uburengerazuba ubundi irangwa n'ibihanamanga by'ikibaya cya Serengeti. ikiyaga gishobora kuma hafi ya cyose mugihe cy'izuba ndetse hakaza umukungugu, ku buryo abashumba ba Datooga n'a bandi baragira bashaka ubworozi ba Hadza bambuka iki kiyaga n'amaguru, ariko mu myaka yohambere gishobora kuzura amazi kuburyo inkombe zacyo zizaho imvubu ziva muri Serengeti. Ni ahantu hagarara inyoni zo mu bwoko bwa Flamingo ariko zimuka. Iki kiyaga gifasha kuroba amatungo mato mu gihe cy'imvura, ariko akenshi ifi zo mu bwoko bwa catfish n'ifi zo mu bihaha zikurwa mu migezi n'amasoko bigaburira ikiyaga. Ndetse no mu gihe cy'imvura, ubujyakuzimu bw'ikiyaga bukunze kuba munsi ya metero imwe. <ref name="africanwetlands">{{Cite book |last=Hughes |first=R. H. |year=1992 |title=A directory of African wetlands |last2=Hughes |first2=J. S. |publisher=[[UNEP]] |page=253}}</ref> == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] g46iva6v9iin69hntsj5n55b5orij1j Umugezi wa Cheleleka 0 22868 131908 2026-06-13T17:22:44Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1014022798|Cheleleka River]]" 131908 wikitext text/x-wiki '''Cheleleka''' ni umugezi rwo muri [[Etiyopiya]] rwagati. == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi ya Etiyopiya == Indangasoko == {{Reflist}} 0yqabc4ojqxirynoy944ilnz1yysgh2 Ikiyaga cya Balangida 0 22869 131909 2026-06-13T17:25:21Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1123921522|Lake Balangida]]" 131909 wikitext text/x-wiki '''Ikiyaga cya Balangida''' ni ikiyaga gito gifite umunyu w'alkaline, kiri mu Karere ka Hanang mu burengerazuba bw'Akarere ka Manyara mu ishami rya Natron-Manyara-Balangida m'uburasirazuba bwa majyaruguru yo [[Tanzaniya]] . Agace gakikije ikiyaga cya Balangida gakoreshwa mu buhinzi nu bworozi. <ref>{{Cite book |last=Kamukala |first=G.L. |year=1993 |title=Wetlands of Tanzania: Proceedings of a Seminar on the Wetlands of Tanzania, Morogoro, Tanzania, 27-29 November, 1991 |last2=Crafter |first2=S.A. |publisher=IUCN |isbn= |location= |pages= |quote= |via=}}</ref> == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] my2t6hcu8lde9oh4oyhrs79eb65t3wx Umugezi wa Zigina 0 22870 131910 2026-06-13T17:29:59Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1069985583|Zigina River]]" 131910 wikitext text/x-wiki '''Umugezi wa Zigina''' ni umugezi wo mu majyepfo ya Etiyopiya. Ni umugezi utemba ugana mu majyepfo [[Umugezi wa Omo|y'umugezi wa Omo]], uwinjiriramo ku nkombe y'iburyo. == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi ya Etiyopiya == Indangasoko == {{Reflist}} 7rpc9l6vm31xns1d6dujfmxu667t376 Uruzi rwa Simiyu 0 22871 131911 2026-06-13T17:38:38Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1299276737|Simiyu River]]" 131911 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Simiyu''' ni uruzi ruherereye mu Karere ka Simiyu ho mu intara ya Arusha mu gihugu cya [[Tanzaniya]] . Rutemba mu [[Ikiyaga cya Victoriya|Kiyaga cya Victoriya]] mu karere ka [[Ibiyaga Bigari|Afurika k'Ibiyaga Bigari]] . Nk'umwe mu miyoboro migari igera kuri itandatu y'ingenzi igana ku Kiyaga cya Victoria, rugize igice cy'amazi yo hejuru ya [[Nili]] . Akarere ka Simiyu kakaba karitiriwe uru ruzi. == Ubumenyi bw'isi == Isoko y'uyu mugezi iri ku nkengero z'iburengerazuba bw'umusozi [[Umusozi wa Loolmalasin|wa Loolmalasine]] n'imisozi miremire ya Ngorongoro mu karere ka Arusha. Utemba mu gice cy'amajyepfo ya [[Parike ya Serengeti|Pariki y'Igihugu ya Serengeti]] ugana mu kigobe cya Magu cy'ikigobe cya Speke cy'ikiyaga cya Victoriya. Simiyu ifite imigezi ibiri y'ingenzi yinjira iburyo, ari uruzi rwa Duma n'uruzi rwa Komahola, n'urundi ibumoso rw'uruzi rwa Maloho. Hari ubuhinzi bwinshi mu nkengero zo hasi z'ikibaya cya Simiyu, butera amazi y'ifumbire n'imiti yica udukoko. <ref name="Rwetabula">{{Cite journal |last=Rwetabula, J. |last2=De Smedt, F. |last3=Rebhun, M. |name-list-style=amp |year=2007 |title=Prediction of runoff and discharge in the Simiyu River (tributary of Lake Victoria, Tanzania) using the WetSpa model |url=http://www.hydrol-earth-syst-sci-discuss.net/4/881/2007/hessd-4-881-2007-print.pdf |journal=Hydrology and Earth System Sciences Discussions |volume=4 |pages=881&ndash;908 |doi=10.5194/hessd-4-881-2007 |doi-access=free}}</ref> Inkombe ya Simiyu ni igishanga gitangira hepfo y'umujyi wa Magu . <ref name="Malya-map" /> Uvuye i Magu munsi gato y'ishyamba rya Ndagalu hari umudugudu wa Samilunga. <ref name="Malya-map" /> == Amateka == Muri 1875, Henry Morton Stanley ni we Munyaburayi wa mbere wabonye uruzi rwa Simiyu. <ref>{{Cite book |last=Jeal |first=Tim |year=2007 |title=Stanley: The Impossible Life of Africa's Greatest Explorer |url=https://archive.org/details/stanleyimpossibl00jeal/page/171 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-12625-9 |location=New Haven, Connecticut |page=[https://archive.org/details/stanleyimpossibl00jeal/page/171 171] |url-access=registration}}</ref> == Ikirere == Hari ibihe bibiri by'imvura, icy'urumuri kuva mu Gushyingo kugeza muri Mutarama, n'icy'imvura nyinshi kuva muri Werurwe kugeza muri Gicurasi, bigatuma habaho ibihe 700 kugeza kuru mm 1000 z'imvura igwa buri mwaka. Munsi ya 10% by'imvura igwa igera ku mugezi bitewe n'igipimo cyo hejuru cyane cy'ubushyuhe bw'amazi. <ref name="Rwetabula">{{Cite journal |last=Rwetabula, J. |last2=De Smedt, F. |last3=Rebhun, M. |name-list-style=amp |year=2007 |title=Prediction of runoff and discharge in the Simiyu River (tributary of Lake Victoria, Tanzania) using the WetSpa model |url=http://www.hydrol-earth-syst-sci-discuss.net/4/881/2007/hessd-4-881-2007-print.pdf |journal=Hydrology and Earth System Sciences Discussions |volume=4 |pages=881&ndash;908 |doi=10.5194/hessd-4-881-2007 |doi-access=free}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFRwetabula,_J.De_Smedt,_F.Rebhun,_M.2007">Rwetabula, J.; De Smedt, F. & Rebhun, M. (2007). [https://www.hydrol-earth-syst-sci-discuss.net/4/881/2007/hessd-4-881-2007-print.pdf "Prediction of runoff and discharge in the Simiyu River (tributary of Lake Victoria, Tanzania) using the WetSpa model"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Hydrology and Earth System Sciences Discussions''. '''4''': <span class="nowrap">881–</span>908. [[Doi (identifier)|doi]]:<span class="id-lock-free" title="Freely accessible">[[doi:10.5194/hessd-4-881-2007|10.5194/hessd-4-881-2007]]</span>.</cite></ref> == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Tanzaniya]] [[Ikiciro:Umugenzi]] bck21nhvyo5any4cgagrwmvw81fdjs1 Umugezi wa Dechatu 0 22872 131912 2026-06-13T17:47:50Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1296427084|Dechatu River]]" 131912 wikitext text/x-wiki '''Umugezi wa Dechatu''' ni [[Uruzi|umugezi]] wo mu burasirazuba bwa [[Etiyopiya]] . <ref>{{Cite journal |last=Adane |first=Girma Berhe |last2=Kassa |first2=Asfaw Kebede |last3=Toni |first3=Abebe Teklu |last4=Tekle |first4=Shewandagn Lemma |date=2022-05-31 |title=Spatial runoff estimation under different land uses and rainfall frequencies: case of flood-prone Dechatu River Catchment, Dire Dawa, Ethiopia |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s12517-022-10360-7 |journal=Arabian Journal of Geosciences |language=en |volume=15 |issue=11 |pages=1092 |doi=10.1007/s12517-022-10360-7 |issn=1866-7538 |url-access=subscription}}</ref> uturuka mu misozi ya Ahmar ugatemba ugana mu majyaruguru unyuze mu mujyi wa kabiri mu bunini mu gihugu, Dire Dawa, werekeza mu mugezi wa Awash. Umugezi usa nkaho uburira mu kibaya cya Cantur (Buren Meda) mu majyaruguru ya Dire Dawa, mu gihe umugenda wawo unyuranyura mu misozi ukagera mu kiyaga cya Abbe mu gace gato k'amazi. == Imyuzure == Umugezi wuzura mu gihe cy'imvura kuva muri Kamena kugeza muri Nzeri. Mu 2005 abantu bagera kuri 200 bishwe n'amazi y'umwuzure n'ingona. Umwuzure wo muri Kanama 2006 wahitanye abantu basaga 300, barimo 200 mu mujyi wa Dire Dawa. Uyu mujyi warangiritse cyane ndetse n'abaturage bawo ibihumbi n'ibihumbi barawimuka. Ibikorwa remezo by'itumanaho byarangiritse ndetse n'umuhanda munini ugana mu murwa mukuru [[Addis Ababa]] urahagarara. Ku ya 24 Mata 2020, bitewe n'imvura nyinshi mu misozi miremire, umugezi wa Dechatu waruzuye uhitana abantu bane ndetse usiga abaturage babiri bakomeretse bikomeye, utwara amazu arenga mirongo itatu. == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi ya Etiyopiya == Indangasoko == {{Reflist}} 0frwi42w3wu9h2zclus2oceqxd60gpp Uruzi rwa Kasai 0 22873 131914 2026-06-13T17:56:54Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1356959107|Kasai River]]" 131914 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Kasai''' ni umugezi utemba ibumoso [[Umugezi wa Congo|bw'uruzi rwa Kongo]], uherereye muri Afurika yo Hagati . Uru ruzi rutangirira muri [[Angola]] yo hagati rugatemba mu burasirazuba kugeza rugeze ku mupaka wa Angola na [[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]] , aho rwerekeza mu majyaruguru rukarukorera nk'umupaka kugeza rugeze muri congo. Kuva Ilebo, hagati y'aho [[Umugezi wa Lulua|uruzi rwa Lulua]] ruhuri [[Umugezi wa Sankuru|n'uruzi rwa Sankuru]] , uruzi rwa Kasai ruhindukira rwerekeza mu cyerekezo cy'iburengerazuba. Igice cyo hasi cy'uruzi, kuva aho [[Umugezi wa Fimi|uruzi rwa Fimi]]. Ikibaya cya Kasai kigizwe ahanini n'uturere tw'ishyamba ry'inzitane, dutanga ubutaka bw'ubuhinzi mu gace kazwiho ubutaka bw'umucanga butari buhingwa. Ni umugezi wa Kongo kandi diyama zibonekamo. Hafi 60 % bya diyama mu Bubiligi zituruka ku mugezi wa Kasai mu gutema no gushushanya.   == Ubushakashatsi == Henry Morton Stanley yageze aho uruzi rwa Nkutu ruhurira ku ya 9 Werurwe 1877, yise uruzi rwa Nkutu, ariko yemera ko rukomoka kuri Kwango ya David Livingstone . == Imigezi == Imigezi minini ya Kasai ituruka mu ihuriro rya Kongo: * [[Umugezi wa Fimi|Fimi]] (iburyo – Fimi na [[Umugezi wa Lukenie|Lukenie]] km 1,120) * [[Umugezi wa Kwilu|Kwilu]] - [[Umugezi wa Kwango|Kwango]] (ibumoso - 1,702 km) * [[Umugezi wa Loange|Loange]] (ibumoso – 865 km) * [[Umugezi wa Sankuru|Sankuru]] (iburyo - Sankuru– [[Umugezi wa Sankuru|Lubilanji]] 1,280 km) * [[Umugezi wa Lulua|Lulua]] (iburyo – 1.184 km) * Tshikapa (ibumoso – 630 km) * Longatshimo (ibumoso – 550 km) * Luembe (ibumoso – 780 km) * Lueta (iburyo – 395 km) == Indangasoko == {{Reflist|2|refs=<ref name="h">{{cite book | last = Broadhead | first = Susan | title = Historical dictionary of Angola | publisher = Scarecrow Press | location = Metuchen, N.J | year = 1992 | isbn = 0585070091 | page = 99}}</ref>}} [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] kxa4ppzusytsuwffugrgcg1lebev6wd Umugezi wa Kabenna 0 22874 131915 2026-06-13T18:02:22Z Tugirimana 17699 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1319520604|Kabenna River]]" 131915 wikitext text/x-wiki '''Kabenna''' ni umugezi wo muri [[Etiyopiya]] yo hagati. Ni umugezi ushamitse k'umugezi wa Awash mu burengerazuba bwawo, ufite isoko mu majyepfo y'uburengerazuba bwa Ankobar . GWB Huntingford ivuga ko ushobora kuba ari wo mugezi umwe n'uwa Kuba, uvugwa muri ''Futuh al-Habasha'' ("Intsinzi ya Abyssinia"), inkuru ivuga ku kwigarurira kwa Imam Ahmed ibn Ibrahim al-Ghazi ubwami bwa Etiyopiya . == Reba kandi == * Urutonde rw'imigezi ya Etiyopiya == Indangasoko == {{Reflist}} sveb7cbkkj9h6v2aq77f4z1xzlxg91a Umugezi wa Mbridge 0 22875 131916 2026-06-13T18:04:43Z NDNT 13628 Created page with "Umugezi wa Mbridge ni uruzi ruherereye mu majyaruguru ya [[Angola]]. Umunwa wacyo uri ku nyanja ya Atalantika hafi y'umujyi wa N'Zeto mu Ntara ya Zayire. Inkomoko yawo iri hafi yumujyi wa Cuimba, kandi igize igice cyu mupaka uhuza Intara za Zayire na Uige. Inzuzi zawo zikomoka zirimo Lufunde, Lucunga, Luqueia, na Lufua.<ref>https://www.pennlive.com/news/2026/06/26-year-old-man-idd-as-person-found-dead-after-jumping-off-bridge-into-susquehanna-river.html</ref> Biteganijw..." 131916 wikitext text/x-wiki Umugezi wa Mbridge ni uruzi ruherereye mu majyaruguru ya [[Angola]]. Umunwa wacyo uri ku nyanja ya Atalantika hafi y'umujyi wa N'Zeto mu Ntara ya Zayire. Inkomoko yawo iri hafi yumujyi wa Cuimba, kandi igize igice cyu mupaka uhuza Intara za Zayire na Uige. Inzuzi zawo zikomoka zirimo Lufunde, Lucunga, Luqueia, na Lufua.<ref>https://www.pennlive.com/news/2026/06/26-year-old-man-idd-as-person-found-dead-after-jumping-off-bridge-into-susquehanna-river.html</ref> Biteganijwe ko kubaka ikiraro hejuru yuruzi hafi ya N'Zeto cyarangiye mu mpera za 2013. <ref>https://www.pna.gov.ph/articles/1272688</ref> == Amashakiro == [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] 5vj3zgl02p03rxxyzkcp3rgd8o7ifat Uruzi rwa Dande 0 22876 131917 2026-06-13T18:08:09Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1145039455|Dande River]]" 131917 wikitext text/x-wiki Umugezi wa '''Dande''' ni [[uruzi]] ruri mu majyaruguru ya [[Angola]] rufite isoko mu misozi ya Crystal . Umunwa warwo uri ku Nyanja ya Atalantika ahitwa Barra do Dande mu i Ntara ya Bengo . Utemba kandi mu mujyi wa Caxito , no mu Ntara ya Uige . Uruzi rufite kiometero 285 . Igice cyo hepfo cy'uruzi ni ikibaya cyuzuyemo ibiyaga bito byinshi birimo Ibiyaga bya Sungue, Ibendua na Morima. Urugomero rwa Mabubas rwa wate 18 ruri kuri Dande ni isoko ikomeye y'amashanyarazi mu majyaruguru ya Angola. == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] tllcfva2e9mysyq14g0kdslqfqa91xf 131918 131917 2026-06-13T18:09:24Z NDNT 13628 131918 wikitext text/x-wiki Umugezi wa '''Dande''' ni [[uruzi]] ruri mu majyaruguru ya [[Angola]] rufite isoko mu misozi ya Crystal . Umunwa warwo uri ku Nyanja ya Atalantika ahitwa Barra do Dande mu i Ntara ya Bengo . Utemba kandi mu mujyi wa Caxito , no mu Ntara ya Uige . Uruzi rufite kiometero 285 . Igice cyo hepfo cy'uruzi ni ikibaya cyuzuyemo ibiyaga bito byinshi birimo Ibiyaga bya Sungue, Ibendua na Morima.<ref>https://www.aapg.org/news-and-media/explorer/angola-celebrates-100-years-of-oil-production/</ref> Urugomero rwa Mabubas rwa wate 18 ruri kuri Dande ni isoko ikomeye y'amashanyarazi mu majyaruguru ya Angola.<ref>https://www.heraldonline.co.zw/eureka-mine-rises-from-ashes-hires-400-workers/</ref> == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] 79mj2g8sk1ruq6r9vh4kov49ullzw6r Umugezi wa Bengo 0 22877 131919 2026-06-13T18:14:26Z NDNT 13628 Created page with "Umugezi wa Bengo ni uruzi ruri mu majyaruguru ya Angola rufite isoko mu misozi ya Crystal. Umunwa wacyo uri ku nyanja ya Atalantika mu birometero 20 mu majyaruguru ya Luanda mu Ntara ya Bengo. Uruzi rufite uburebure bwa kilometero 300 rufite ubuso bwa mazi bungana na kilometero kare 7.370. <ref>https://www.c-mw.net/angola-launches-a-convention-bureau/</ref><ref>https://www.nytimes.com/2006/06/16/world/africa/16cholera.html</ref> == indangasoko == [[Ikiciro:Congo]] I..." 131919 wikitext text/x-wiki Umugezi wa Bengo ni uruzi ruri mu majyaruguru ya Angola rufite isoko mu misozi ya Crystal. Umunwa wacyo uri ku nyanja ya Atalantika mu birometero 20 mu majyaruguru ya Luanda mu Ntara ya Bengo. Uruzi rufite uburebure bwa kilometero 300 rufite ubuso bwa mazi bungana na kilometero kare 7.370. <ref>https://www.c-mw.net/angola-launches-a-convention-bureau/</ref><ref>https://www.nytimes.com/2006/06/16/world/africa/16cholera.html</ref> == indangasoko == [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] mxlrd9jlaiut6kc4kkg2g53krvkcygr Uruzi rwa Lucala 0 22878 131920 2026-06-13T18:18:13Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1300201392|Lucala River]]" 131920 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Lucala''' ni uruzi rubarizwa mu gihugu [[Angola]], uruzi rutembera iburyo rw'uruzi runini rwa Angola, uruzi ruzwi kwa Cuanza . <ref>{{Cite web |title=Cuanza River Africa, Angola, Zambezi |url=https://www.britannica.com/place/Cuanza-River |access-date=2025-07-12 |website=www.britannica.com |language=en}}</ref> [[Dosiye:Rio-Lucala_perto-de-Kalandula_Prov-Malanje_Angola_Agosto2011_LWS-2011-08_Luc08.JPG|left|thumb|Uvuye hasi uvuye ku masumo, wambukiranya umuhanda wa Luije-Kalandula]] Isoko ya Lucala iherereye mu Ntara ya Uíge, inyura mu Ntara ya Malanje , aho igaburira amasumo ya Kalandula, hanyuma igatemba mu ruzi rwa Cuanza hafi ya Massangano mu Ntara ya Cuanza Norte, mu birometero bike uvuye i Dondo . == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] pt7dfh5jzkmp4mgd4aktdue667cs373 Umugezi wa Cutato 0 22879 131921 2026-06-13T18:24:28Z NDNT 13628 Created page with "Uruzi wa Cutato ni uruzi rubarizwa hagati mu gihugu cya Angola rwagati, hafi y'uruzi rwa Cuanza. Itemba mu majyaruguru y'uburasirazuba bwa Benguela. <ref>https://ao.geoview.info/cutato,3349015</ref> == Indangasoko == [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]]" 131921 wikitext text/x-wiki Uruzi wa Cutato ni uruzi rubarizwa hagati mu gihugu cya Angola rwagati, hafi y'uruzi rwa Cuanza. Itemba mu majyaruguru y'uburasirazuba bwa Benguela. <ref>https://ao.geoview.info/cutato,3349015</ref> == Indangasoko == [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] fyorfk3j44hlv2czablxe9vtbybolyx 131922 131921 2026-06-13T18:25:57Z NDNT 13628 131922 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Cuanza River System OSM.png|thumb|Umugeni Cutato]] Uruzi wa Cutato ni uruzi rubarizwa hagati mu gihugu cya Angola rwagati, hafi y'uruzi rwa Cuanza. Itemba mu majyaruguru y'uburasirazuba bwa Benguela. <ref>https://ao.geoview.info/cutato,3349015</ref> == Indangasoko == [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] fd7gffrlldb7s9iuihifgoz6fd3g7jo Uruzi rwa Longa 0 22880 131923 2026-06-13T18:33:59Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1056242379|Longa River (Angola)]]" 131923 wikitext text/x-wiki '''Uruzi rwa Longa''' ni [[Uruzi|uruzi ruri]] mu gace ka [[Angola]] yo hagati. ni uruzi rugize umupaka wo mu majyepfo ya Pariki y'Igihugu ya Kissama n'umupaka w'Intara ya Bengo n'Intara ya Cuanza. Umunwa warwo urinzwe n'umucanga muremure unyura mu Nyanja ya Atalantika. Rufite imigezi ibiri minini, Nhia na Mugige. Ikibaya cyuzuye kiri mu nkengero z'uruzi kirimo ikiyaga cya Hengue n'ikiyaga cya Toto . Inzu y’uburobyi bw’ abakerarugendo n’ibidukikije iri ku munwa w’uruzi. <ref>{{Cite web |title=Tracks4Africa |url=http://tracks4africa.co.za/listings/item/w268294/}}</ref> Hari ikigo cy’abacancuro cyari ku ruzi rwa Longa mu gihe cy’Intambara y’Abongereza . Ifi ya Chiloglanis sardinhai ( ifi y'inka ) izwi gusa mu ruzi rwa Longa . == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] e1s0evbj86lvgagt1g7hm5ryd4jd2d6 Rio Quicombo 0 22881 131924 2026-06-13T18:38:57Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1270998123|Rio Quicombo]]" 131924 wikitext text/x-wiki ''Umugezi wa'' Rio Cubal ni umugezi uri mu majyepfo ya Sumbe mu gihugu cya [[Angola]] mu majyaruguru ya Kikombo mu Ntara ya Cuanza Sul . akaba ari Igicucu cy'amabuye y'umucanga giherereye ku mpande zombi za Rio Quicombo. Giherereye ku kiraro cyambukiranya umugezi. <ref>{{Cite web |title=Rio Quicombo, Sport climbing |url=https://www.thecrag.com/en/climbing/angola/area/9255368898 |access-date=2025-01-03 |website=theCrag |language=en}}</ref> == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] 1yciy94qcn220o86p9mtvp6kh8zqvxw Umugezi wa Rio Quicombo 0 22882 131925 2026-06-13T18:39:33Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1270998123|Rio Quicombo]]" 131925 wikitext text/x-wiki Umugezi ''wa'' Rio Cubal ni umugezi uri mu majyepfo ya Sumbe mu gihugu cya [[Angola]] mu majyaruguru ya Kikombo mu Ntara ya Cuanza Sul . akaba ari Igicucu cy'amabuye y'umucanga giherereye ku mpande zombi za Rio Quicombo. Giherereye ku kiraro cyambukiranya umugezi. <ref>{{Cite web |title=Rio Quicombo, Sport climbing |url=https://www.thecrag.com/en/climbing/angola/area/9255368898 |access-date=2025-01-03 |website=theCrag |language=en}}</ref> == Indangasoko == {{Reflist}} [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] ld7tyh2z9uxv9a8czjbot34bsaj2858 Uruzi rwa Cunene 0 22883 131926 2026-06-13T18:50:39Z NDNT 13628 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357057077|Cunene River]]" 131926 wikitext text/x-wiki '''Umugezi wa Cunene''' cyangwa '''Kunene''' ni [[Uruzi|uruzi rwo]] muri Afurika y'Amajyepfo . Rutemba ruva mu misozi miremire [[Angola|ya Angola]] rugana mu majyepfo ku mupaka na Namibiya. Hanyuma rutemba rwerekeza mu burengerazuba ku mupaka kugeza rugeze ku Nyanja ya Atalantika . == Ubumenyi bw'isi == Imwe mu [[Umugezi|migezi mike ihoraho]] muri ako karere, Cunene ifite ubuso bugera kuri kirometero 1,050 z' uburebure, hamwe n'ubuso bugera kuri kilometero kare 106,560. hari igipimo cy'imvura cy'umwaka ni metero 174 m kugeza kuri 222 m ku munwa wayo. <ref name="South West Coast">{{Cite web |title=South West Coast |url=https://www.riversnetwork.org/V1/index.php/component/content/?view=article&id=163&catid=325&Itemid=179}}</ref> Amasumo ya Epupa ari ku ruzi. Urugomero rwa Olushandja ruyobora umugezi wa Etaka, kandi rufasha guha Sitasiyo y'amashanyarazi ya Ruacana amazi. Umugezi uzamuka muri dogere 30 z'uburengerazuba no mu birometero bigera kuri 160 mu murongo utaziguye uvuye ku nyanja i Benguella. == Indangasoko == * {{Cite book |last=C. Michael Hogan |year=2012 |title=Encyclopedia of Earth |publisher=National Council for Science and the Environment |editor-last=P. Saundry |location=Washington DC. |chapter=Kunene River |editor-last2=C. Cleveland |chapter-url=http://www.eoearth.org/article/Kunene_River?topic=78166}} * {{Cite journal |last=F. C. de Moor |last2=H. M. Barber-James |last3=A. D. Harrison |last4=C. R. Lugo-Ortiz |year=2000 |title=The macroinvertebrates of the Cunene River from the Ruacana Falls to the river mouth and assessment of the conservation status of the river |journal=African Journal of Aquatic Science |volume=25 |issue=1}} * {{Cite book |last=Nakayama |first=Mikiyasu |year=2003 |title=International Waters in Southern Africa |url=https://books.google.com/books?id=Ittv1oAJ37sC |publisher=[[United Nations University Press]] |isbn=92-808-1077-4}} Google eBook. [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] t4a1z3cjx1pnqvbmg88mw0d1hmohtas 131927 131926 2026-06-13T18:51:55Z NDNT 13628 131927 wikitext text/x-wiki [[Dosiye:Řeka Kunene River, vodopády Epupa Falls - Namibie, Angola - panoramio.jpg|thumb|Uruzi rwa Cunene]] '''Umugezi wa Cunene''' cyangwa '''Kunene''' ni [[Uruzi|uruzi rwo]] muri Afurika y'Amajyepfo . Rutemba ruva mu misozi miremire [[Angola|ya Angola]] rugana mu majyepfo ku mupaka na Namibiya. Hanyuma rutemba rwerekeza mu burengerazuba ku mupaka kugeza rugeze ku Nyanja ya Atalantika . == Ubumenyi bw'isi == Imwe mu [[Umugezi|migezi mike ihoraho]] muri ako karere, Cunene ifite ubuso bugera kuri kirometero 1,050 z' uburebure, hamwe n'ubuso bugera kuri kilometero kare 106,560. hari igipimo cy'imvura cy'umwaka ni metero 174 m kugeza kuri 222 m ku munwa wayo. <ref name="South West Coast">{{Cite web |title=South West Coast |url=https://www.riversnetwork.org/V1/index.php/component/content/?view=article&id=163&catid=325&Itemid=179}}</ref> Amasumo ya Epupa ari ku ruzi. Urugomero rwa Olushandja ruyobora umugezi wa Etaka, kandi rufasha guha Sitasiyo y'amashanyarazi ya Ruacana amazi. Umugezi uzamuka muri dogere 30 z'uburengerazuba no mu birometero bigera kuri 160 mu murongo utaziguye uvuye ku nyanja i Benguella. == Indangasoko == * {{Cite book |last=C. Michael Hogan |year=2012 |title=Encyclopedia of Earth |publisher=National Council for Science and the Environment |editor-last=P. Saundry |location=Washington DC. |chapter=Kunene River |editor-last2=C. Cleveland |chapter-url=http://www.eoearth.org/article/Kunene_River?topic=78166}} * {{Cite journal |last=F. C. de Moor |last2=H. M. Barber-James |last3=A. D. Harrison |last4=C. R. Lugo-Ortiz |year=2000 |title=The macroinvertebrates of the Cunene River from the Ruacana Falls to the river mouth and assessment of the conservation status of the river |journal=African Journal of Aquatic Science |volume=25 |issue=1}} * {{Cite book |last=Nakayama |first=Mikiyasu |year=2003 |title=International Waters in Southern Africa |url=https://books.google.com/books?id=Ittv1oAJ37sC |publisher=[[United Nations University Press]] |isbn=92-808-1077-4}} Google eBook. [[Ikiciro:Congo]] [[Ikiciro:Umugenzi]] mjd4zksspwtj85fy5o9r7cu4exiu0ea Ubwikorezi muri Lesotho 0 22884 131930 2026-06-14T07:33:59Z !Mura$ma1234 18372 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340142264|Transport in Lesotho]]" 131930 wikitext text/x-wiki Iyi ngingo ivuga ku buryo bwo '''gutwara abantu n'ibintu mu gihugu cya Lesotho.''' Nk'igihugu kidakora ku nyanja , [[Lesoto|Lesotho]] nta Cyambu cyangwa icyambu ifite, ariko ifite imihanda, ubwikorezi bw'indege, ndetse n'ibikorwaremezo bike bya gari ya moshi. == Imihanda == [[Dosiye:Seeing_the_land.jpg|thumb|Umuhanda wa A3 ugana katse.]] Mbere y'uko Lesotho ibona ubwigenge mu 1966, umuhanda wa kaburimbo wari umwe rukumbi muri icyo gihugu. Uwo muhanda witwaga Kingsway, ukaba warabarizwaga mu murwa mukuru, Maseru, uhuza ikibuga cy'indege cya Mejametalana n'Ingoro y'Umwami. Kuva mu ntangiriro za 1970, ibikorwa remezo by'imihanda byatejwe imbere cyane. <ref name="EIU">{{Cite journal |last=The Economist Intelligence Unit |date=20 February 2004 |title=Lesotho: Transport and communications |journal=Country Analysis sample report}}</ref> Mu 1999, Lesotho yari ifite imihanda ifite uburebure bwa {{Convert|5940|km|mi}} mu burebure, muri bwo hakaba {{Convert|1087|km|mi}} zashyizwemo kaburimbo. <ref name="factbook">{{Cite web |last=CIA |title=CIA – The World Factbook – Lesotho |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/lesotho/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109063843/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/lesotho |archive-date=9 January 2021 |access-date=21 April 2008}}</ref> Hashyizweho imbaraga nyinshi mu guhuza uturere dutandukanye tw'igihugu. Byongeye kandi, imihanda yo hagati muri Lesotho nayo yaravuguruwe, ibi bikaba byari igice cy'ibikenewe mu bwubatsi bw'umushinga w'amazi wa Lesotho Highlands Water Project. <ref name="EIU" /> == Gari ya moshi == Umuhanda wa gari ya mosh wonyine muri Lesotho ni ishami rya maseru, rihuza umurwa mukuru maseru n'umurongo wa bloemfontein - Bethlehem ,Umuhanda wa gari ya moshi uhuza na Afurika y'Epfo. Muri uyu muhanda, kilometero 1.6 (ibirometero 1.0) byafunguwe ku ya 18 Ukuboza 1905, biherereye mu mbibi za Lesotho. Uhera ku kiraro cy'umupaka kiri ku ruzi rwa Mohokare, ukanyura mu gice cy'inganda cyo mu majyaruguru ya Maseru, ukagera kuri sitasiyo y'uwo mujyi. Iyi sitasiyo ni yo yonyine ya gari ya moshi iri muri icyo gihugu. <ref>{{Cite book |last=Boonzaaier |first=J.N.C |year=2008 |title=Tracks Across the Veld |isbn=978-0-620-41711-2 |page=245}}</ref> Guhera mu 2008, habayeho ibiganiro byo kubaka gari ya moshi nshya ihuza Lesotho na Durban na Port Elizabeth . == Ubwikorezi bw'indege == Muri Lesoto hari ibibuga by'indege 28, muri byo 3 bifite inzira zo kunyuramo za kaburimbo. <ref name="factbook">{{Cite web |last=CIA |title=CIA – The World Factbook – Lesotho |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/lesotho/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109063843/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/lesotho |archive-date=9 January 2021 |access-date=21 April 2008}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFCIA">CIA. [https://web.archive.org/web/20210109063843/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/lesotho "CIA – The World Factbook – Lesotho"]. Archived from [https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/lesotho/ the original] on 9 January 2021<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">21 April</span> 2008</span>.</cite></ref> Ikibuga cy'indege mpuzamahanga cyonyine ni ikibuga mpuzamahanga cya Moshoeshoe I kiri i Mazenod, Ikibuga cy'indege cya Moshoeshoe giherereye mu majyepfo y'uburasirazuba bwa Maseru. Mu bibuga by'indege byo muri iki gihugu, iki kibuga ni cyo cyonyine gifite inzira ndende irenga metero 1,523, kuko inzira yacyo nyamukuru ifite uburebure bwa metero 3,200 Mu bindi bibuga by'indege byo muri iki gihugu, kimwe gifite inzira y'indege yashyizwemo kaburimbo ifite uburebure buri hagati ya metero 914 na 1,523. Ikindi kibuga gifite inzira y'indege nayo yashyizwemo kaburimbo, ariko ifite uburebure buri munsi ya metero 914.Hari kandi ibibuga by'indege bine bifite inzira z'indege zidafite kaburimbo, zifite uburebure buri hagati ya metero 914 na 1,523. Ibindi bibuga by'indege bifite inzira zidafite kaburimbo zifite uburebure buri munsi ya metero 914. <ref name="factbook">{{Cite web |last=CIA |title=CIA – The World Factbook – Lesotho |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/lesotho/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109063843/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/lesotho |archive-date=9 January 2021 |access-date=21 April 2008}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFCIA">CIA. [https://web.archive.org/web/20210109063843/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/lesotho "CIA – The World Factbook – Lesotho"]. Archived from [https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/lesotho/ the original] on 9 January 2021<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">21 April</span> 2008</span>.</cite></ref> ibyiciro byose bigenwa hakurikijwe uburebure bw'inzira ndende cyane ku kibuga cy'indege. == Ubwikoreze bwo mu mazi == Lesotho ni gihugu cyi misozi miremire kandi idafite inzira kandi ishingiye cyane kuri Afurika y'Epfo mu gutwara abantu mu mazi. Icyambu kinini cya hafi n'aho ubwato bujyanwa ni Durban . <ref>{{Cite book |last=Kishor Uprety |year=2005 |title=Transit Regime for Landlocked States : International Law and Development Perspectives |publisher=The World Bank |isbn=0-8213-6299-2 |pages=9}}</ref> Vuba aha kubera gutinda kuva Durban, amasosiyete menshi yagiye akoresha ibikoresho bya Port Elizabeth biri mu majyepfo amasaha abiri. Ubwikorezi bwo mu mazi imbere mu gihugu bugarukira ku bwato buto butwara ubwato aho imigezi yambukira , kandi Guverinoma ya Lesotho ikoresha ubwato aho imigezi minini yambukira. == Uburyo busanze bwo gutwara abantu == [[Dosiye:Making_the_cattle_work.jpg|thumb|Ubucuruzi bw'inka muri Lesotho]] uburyo bw'ingenzi bwo gutwara abantu (IMTs) bukoreshwa ni amapine y'imodoka n'amatungo y'akazi. Amapine y'imodoka akoreshwa cyane mu mijyi no mu byaro kandi akoreshwa cyane n'abagore n'abagabo mu gutwara ibiribwa, ibinyampeke byo gusya, amasanduku y'amazi, n'ibikoresho by'ubwubatsi. Akamaro k'amapine y'imodoka yo gufata amazi kagenda kagabanuka buhoro buhoro bitewe no gutanga robine z'amazi. Ikindi gikunze kugaragara mu turere two mu misozi miremire no mu bibaya ni amapine y'imodoka zo mu bwoko bwa "scotch cards" afite amapine abiri. Yakururwaga cyane cyane n'inka, ariko mu myaka ya vuba aha hakomeje kwiyongera ingeso yo gukoresha inka (inka z'abagore), kuko abahinzi bakunze kudatunga inka.Amapine y'imodoka akorwa mu buryo butandukanye. Amwe muri yo akorwa hakoreshejwe ibice by'amapine bishaje, andi akaba akorwa hakoreshejwe insinga zishaje. Menshi muri aya mapine akorwa n'amaduka mato muri Lesotho cyangwa Afurika y'Epfo. Ikindi kigaragara ni uko inyinshi muri zo zishushanyijeho irangi ritukura.Ibiganiro n'abakora aya mapine bigaragaza ko ikibazo nyamukuru bahura nacyo ari ukubona amapine n'insinga zikwiye, kimwe n'ibindi bikoresho fatizo, ku giciro abakiriya babo bashobora kwishyura. [[Dosiye:Basotho_blanket_lesotho.jpg|thumb|Kugendera ku ifarashi.]] Amafarashi ya Basotho ni ingenzi cyane mu misozi miremire mu gutwara abantu. Hari igihe amafarashi akoreshwa nk'inyamaswa zo gutwara imizigo, ariko ibi ntibikunze kubaho. Ku rundi ruhande, indogobe zikoreshwa cyane nk'inyamaswa zo gutwara imizigo mu bice byose by'akarere. Amafarashi akunze kugendeshwa n'abasore, cyane cyane abatari basanzwe kandi akenshi nta ntebe. Ni ibisanzwe ko abagore bagendera ku mafarashi, ariko abagore bake bagendera ku mafarashi. Hari abantu bake, cyane cyane abagabo bakuze, bagenda ku mafarashi afite intebe. Inyumbu ntizikunze kubaho, kandi zishobora gukoreshwa mu gutwara abantu cyangwa gutwara imizigo. Gukoresha amafarashi, inyumbu n'indogobe mu gutwara imizigo ni bike cyane. Amafarashi make cyane akurura indogobe cyangwa amagare y'amafarasi, nubwo ayo mafarashi akunze kugaragara cyane mu bindi bihugu byo mu majyepfo, iburasirazuba, iburengerazuba no mu majyaruguru ya Afurika. Nibura mu mijyi ibiri (Maputsoe na Mafeteng) umubare muto w'abacuruzi bakoresha amagare cyangwa amagare afite amapine y'umwuka akururwa ahanini n'amafarashi amwe (kandi rimwe na rimwe n'indogobe ebyiri cyangwa inyumbu imwe). Muri Mafeteng, abatwara abagenzi bakoresha amagare y'amapine abiri, mu gihe muri Maputsoe, abatwara abagenzi bakoresha amagare y'amapine ane. Umubara w'amagare na moto zikoreshwa ni muto cyane. ubwinshi bw'amapikipiki kuri buri muntu muri Lesotho, ndetse n'amagare, bushobora kuba buri mu bantu bake cyane ku isi. Umubare muto w'abantu bakoresha amagare akenshi ni abana n'abasore, cyane cyane mu kwidagadura nubwo bamwe bayakoresha mu ngendo hagati y'imidugudu. hari abantu bake bakoresha amagare mu mikino, kandi bamwe muri Afurika y'Epfo n'abandi bakerarugendo banyura mu misozi miremire ku magare. hari umubare muto w'abacuruzi bakoresha amagare kugira ngo babone imibereho. == AMASHAKIRO == 05nkyuj7wczkpwzx7udmmcqbssmfmsg Urugomero rwa Água Vermelha 0 22885 131931 2026-06-14T07:59:13Z !Mura$ma1234 18372 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1264166286|Água Vermelha Dam]]" 131931 wikitext text/x-wiki '''Urugomero rwa Água Vermelha''' ni urugomero rw'amazi ruri ku Ruzi rwa Grande hafi ya Iturama muri Minas Gerais / São Paulo, muri Breziligukora ingufu z'amashanyarazi no kurwanya umwuzure . kubaka Urwo rugomero byatangiye mu 1973 kandi byarangiye no gukoreshwa mu 1978.<ref>{{Cite web |title=Dam Vermelha Aqua |url=http://www.myetymology.com/encyclopedia/Dam_Vermelha_Water.html |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714142954/http://www.myetymology.com/encyclopedia/Dam_Vermelha_Water.html |archive-date=July 14, 2011 |access-date=19 September 2010 |publisher=Speedy Look |language=Portuguese}}</ref> Imashini ziheruka zitanga moteri zatangiye gukora mu 1979. <ref>{{Cite web |title=Hydroelectric Plants in Brazil - Sao Paulo |url=http://www.industcards.com/hydro-brazil-sp.htm |url-status=usurped |archive-url=https://archive.today/20121208171633/http://www.industcards.com/hydro-brazil-sp.htm |archive-date=December 8, 2012 |access-date=19 September 2010 |publisher=Indust Cards}}</ref> == Ibisobanuro == Urugomero rufite uburebure bwa {{Convert|3940|m}} uburebure na {{Convert|67|m}} urugomero rurerure rufite sitasiyo y'amashanyarazi ya sima n'igice cy'inzira yo gusuka amazi . Ingano ya sima iri mu nyubako y'urugomero ni {{Convert|1500000|m3}} . umuyoboro w'amazi y'urugomero urimo inzira umunani z'amazi, buri imwe ifite ubushobozi bwo gusohora amazi bwa {{Convert|2481|m3/s}} ku giteranyo {{Convert|19848|m3/s}}. Ikigega cy'urugomero gifite ubushobozi bwa {{Convert|11.025|km3|acre.ft}},muri zo {{Convert|11|km3|acre.ft}} ni ububiko bw'ibinyabuzima (bukora cyangwa "bw'ingirakamaro"). Ubuso bw'ikigega ni {{Convert|647|km2|mi2|abbr=on}} Kandi urwego ntarengwa wayo hejuru y'inyanja ni {{Convert|383.3|m|ft|abbr=on}} kandi nibura ni {{Convert|373.3|m}} . Sitasiyo y'amashanyarazi y'urugomero ifite umutwe w'amashanyarazi wa {{Convert|57|m}} kandi ikubiyemo esheshatu {{Convert|232.7|MW|abbr=on}}moteri zikoreshwa na turbine za Francis zifite ubushobozi bwo gushyiramo {{Convert|1,396.2|MW}}. <ref>{{Cite web |title=Aqua Vermelha |url=http://www.aestiete.com.br/usinas/agua/ |access-date=19 September 2010 |publisher=AES Tiete}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Summary Information Dam Power Plant Agua Vermelha - SP |url=http://www.transportes.gov.br/bit/barragens/avermelha.htm |access-date=19 September 2010 |publisher=Brazil Ministry of Transportation}}</ref> == AMASHAKIRO == [[Ikiciro:Short description is different from Wikidata]] nr0qqg2xfduvu0vp6wssaz0rf2i3z9o Ikiyaga cya Ansoo 0 22886 131933 2026-06-14T08:21:02Z !Mura$ma1234 18372 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1299716442|Ansoo Lake]]" 131933 wikitext text/x-wiki   '''Ikiyaga cya Ansoo ni kiyaga''' giherereye mu kibaya cya Kaghan cya Khyber Pakhtunkhwa , Byasobunuwe nka '''Teardrop Lake'''. Nk'uko izina ryacyo ribigaragaza, ni amazi asa n'amarira aherereye mu Karere ka Mansehra muri [[Pakisitani]] . <ref>{{Cite web |title=Ansoo Lake - A tear-shaped lake in Pakistan |url=http://kgda.gkp.pk/product/ansoo-lake/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20191013052355/http://kgda.gkp.pk/product/ansoo-lake/ |archive-date=13 October 2019 |access-date=13 October 2019 |website=kgda.gkp.pk |publisher=Kaghan Development Authority}}</ref> <ref>{{Cite news |date=27 March 2018 |title=15.Ansoo Lake |url=https://arynews.tv/15-beautiful-lakes-pakistan/ |access-date=29 October 2024 |work=[[ARY News]]}}</ref> Ku butumburuke bwa 4126 m hejuru y'inyanja, Ikiyaga cya Ansoo gihagaze nk'imwe mu biyaga birebire cyane mu misozi ya himalaya . Giherereye hafi ya Malika Parbat, umusozi muremure mu kibaya cya Kaghan. == Amateka == Ikiyaga cya Ansoo cyaaguye mu kaga mu 1993 n'abapilote b'ingabo Zirwanira mu kirere za pakisitani bagurukaga ku butumburuke buri hasi cyane muri ako karere. <ref>{{Cite news |date=15 August 2020 |title=The unexplored Ansoo Lake of Kaghan valley |url=https://www.dawn.com/news/1574444 |access-date=5 May 2024 |work=[[Dawn (newspaper)|Dawn]] |language=en}}</ref> Ubukerarugendo bukomeje kwiyongera bwabangamiye inzira igana ku kiyaga Ubukerarugendo bukomeje kwiyongera bwabangamiye inzira igana ku kiyaga n'ibidukikije karemano, bigaragaza ko gifite ibidukikije bitoroshye. <ref>{{Cite news |last=Khan |first=Nisar Ahmad |date=22 March 2020 |title=Kaghan valley's ecology vulnerable |url=https://www.dawn.com/news/1542753 |access-date=5 May 2024 |work=[[Dawn (newspaper)|Dawn]] |language=en}}</ref> == AMASHAKIRO == 7nhkgv6o2dbo0idh9spk0j1375r2lek Ibiganiro:Ikirwa cya Malahide Mukiyaga cya Kivu 1 22887 131934 2026-06-14T08:48:28Z !Mura$ma1234 18372 /* Ikiyaga cya Kirwa */ new section 131934 wikitext text/x-wiki == Ikiyaga cya Kirwa == Ikiyaga cya Kirwa ni ikiyaga giherereye mu Karere ka Rutshuru, mu Ntara ya Kivu y’Amajyaruguru , muri Congo, kandi gifite ubuhagarike bwa metero 1,174 uvuye ku rwego rw’inyanja. Ikiyaga cya Kirwa giherereye hafi y’umudugudu wa Kalengera, ndetse no hafi y’umujyi wa Rutshuru. [[Umukoresha:&#33;Mura$ma1234|&#33;Mura$ma1234]] ([[Ibiganiro by'umukoresha:&#33;Mura$ma1234|talk]]) 08:48, 14 Kamena 2026 (UTC) kl6jnteic8sr9mdmfg4q79zqp23zh6d Ibiganiro by'umukoresha:!Mura$ma1234 3 22888 131935 2026-06-14T08:57:33Z !Mura$ma1234 18372 /* Ikiyaga cya kirwa */ new section 131935 wikitext text/x-wiki == Ikiyaga cya kirwa == Ikiyaga cya Kirwa ni ikiyaga giherereye mu Karere ka Rutshuru, mu Ntara ya Kivu y’Amajyaruguru, muri Congo, kandi gifite ubuhagarike bwa metero 1,174 uvuye ku rwego rw’inyanja. Ikiyaga cya Kirwa giherereye hafi y’umudugudu wa Kalengera, ndetse no hafi y’umujyi wa Rutshuru. [[Umukoresha:&#33;Mura$ma1234|&#33;Mura$ma1234]] ([[Ibiganiro by'umukoresha:&#33;Mura$ma1234|talk]]) 08:57, 14 Kamena 2026 (UTC) m0sdxuu9pxialoqyu1vl0u009j4450l Umukoresha:!Mura$ma1234 2 22889 131936 2026-06-14T09:05:19Z !Mura$ma1234 18372 Ikiyaga cya Kirwa 131936 wikitext text/x-wiki Ikiyaga cya Kirwa Ikiyaga cya Kirwa ni ikiyaga giherereye mu Karere ka Rutshuru, mu Ntara ya Kivu y’Amajyaruguru , muri Congo, kandi gifite ubuhagarike bwa metero 1,174 uvuye ku rwego rw’inyanja. Ikiyaga cya Kirwa giherereye hafi y’umudugudu wa Kalengera, ndetse no hafi y’umujyi wa Rutshuru. 5y1skrl8xsne005ribag77iwg1tvps9 131937 131936 2026-06-14T09:09:12Z !Mura$ma1234 18372 131937 wikitext text/x-wiki Ikiyaga cya Kirwa Ikiyaga cya Kirwa ni ikiyaga giherereye mu Karere ka Rutshuru, mu Ntara ya Kivu y’Amajyaruguru , muri Congo, kandi gifite ubuhagarike bwa metero 1,174 uvuye ku rwego rw’inyanja. Ikiyaga cya Kirwa giherereye hafi y’umudugudu wa Kalengera, ndetse no hafi y’umujyi wa Rutshuru.<ref>https://mapcarta.com/13111212</ref> '''AMASHAKIRO''' 9omxh1lhldz6rjog69i3ryoyqpno1u2