Historija

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.45.0-wmf.6</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Historija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1269</id>
    <revision>
      <id>42478011</id>
      <parentid>42356932</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T21:12:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-73282</username>
        <id>263335</id>
      </contributor>
      <origin>42478011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2412" sha1="o3wmf4obgn6xen676uixf2fw3rga5mx" xml:space="preserve">[[File:Gyzis 006 (Ηistoria).jpeg|thumb|right|250px|[[Nikolaos Gizis]], ''Alegorija historije'' (''Allégorie de l'histoire'', 1892)]]

'''Historija''' ili '''istorija''' ([[latinski jezik|latinski.]] ''historia'', [[Starogrčki jezik|starogrčki]]: ''ἱστορία'', ''historía –'' &quot;pripovijedanje&quot;, &quot;opisivanje&quot;), odnosno '''povijest''' ([[ijekavski izgovor|ijekavski]]) ili '''povjest''' ([[ekavski izgovor|ekavski]]), društvena je nauka koja proučava prošlost ljudskog društva od najstarijih vremena pa sve do danas. Kao društvena nauka/znanost, historija je učenje i tumačenje činjenica o ljudskim zajednicama. Riječ dolazi od [[grčki jezik|grčke riječi]] &quot;ιστορία&quot;, ''historia'', &quot;izvještaj o nečijim istraživanjima.&quot; [[Encyclopædia Britannica]] [[1911]]. godine napominje da je &quot;historija u širem smislu... sve što se je dogodilo, ne samo sve pojave ljudskog života, nego i od prirodnog svijeta također. Historija obuhvaća sve što se mijenja; i uzme li se u obzir da je savremena nauka dokazala da ništa nije statično, onda cijeli svijet ima svoju historiju.&quot;

Historičari upotrebljavaju razne izvore, poput pisanih zabilješki, predanja ([[usmena historija]]), i [[arheologija|arheoloških]] nalaza. Za pojedina razdoblja različiti pristupi se možda češće upotrebljavaju od drugih, a proučavanje historije ima svoje trendove (vidite [[historiografija]]). Sve što se dogodilo prije zabilježene historije se oznaćava kao [[prahistorija]]. Ocem historije smatra se [[Herodot]].Samo on i niko više.

== Antička historija ==

{{main|antika}}

* [[antički pisci]]
* [[rimska književnost]]
* [[antički gradovi]]
* [[antička pismenost]]
* [[antički narodi]]
* [[antička religija i mitologija]]
* [[antički jezici]]
* [[antička muzika]]
* [[antičke ličnosti]]
* [[antičke zemlje i države]]
* [[antički epovi]]
* [[antički događaji]]
* [[žene u antici]]
* [[heraldika]]

== Srednjovjekovna historija ==

* [[:Kategorija:Vizantologija|vizantologija]]
* [[srednjovjekovni pisci]]

== Novi vijek ==

* [[Prvi svjetski rat]]
* [[Drugi svjetski rat]]
* [[hladni rat]]

== Povezano ==

* [[historija islama]]
* [[Karantanija|historija Karantanije]]
* [[tanzimatske reforme|tanzimatske reforme u Turskoj]]
* [[lista historičara]]

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|History}}

{{Društvene nauke}}

[[Kategorija:Historija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]</text>
      <sha1>o3wmf4obgn6xen676uixf2fw3rga5mx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478013</id>
      <parentid>42478011</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T21:21:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42478011|42478011]] korisnika [[Special:Contributions/~2025-73282|~2025-73282]] ([[User talk:~2025-73282|razgovor]])</comment>
      <origin>42478013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2411" sha1="89j8a4arznhanpbtl6v3ve0o664gbgf" xml:space="preserve">[[File:Gyzis 006 (Ηistoria).jpeg|thumb|right|250px|[[Nikolaos Gizis]], ''Alegorija historije'' (''Allégorie de l'histoire'', 1892)]]

'''Historija''' ili '''istorija''' ([[latinski jezik|latinski.]] ''historia'', [[Starogrčki jezik|starogrčki]]: ''ἱστορία'', ''historía –'' &quot;pripovijedanje&quot;, &quot;opisivanje&quot;), odnosno '''povijest''' ([[ijekavski izgovor|ijekavski]]) ili '''povest''' ([[ekavski izgovor|ekavski]]), društvena je nauka koja proučava prošlost ljudskog društva od najstarijih vremena pa sve do danas. Kao društvena nauka/znanost, historija je učenje i tumačenje činjenica o ljudskim zajednicama. Riječ dolazi od [[grčki jezik|grčke riječi]] &quot;ιστορία&quot;, ''historia'', &quot;izvještaj o nečijim istraživanjima.&quot; [[Encyclopædia Britannica]] [[1911]]. godine napominje da je &quot;historija u širem smislu... sve što se je dogodilo, ne samo sve pojave ljudskog života, nego i od prirodnog svijeta također. Historija obuhvaća sve što se mijenja; i uzme li se u obzir da je savremena nauka dokazala da ništa nije statično, onda cijeli svijet ima svoju historiju.&quot;

Historičari upotrebljavaju razne izvore, poput pisanih zabilješki, predanja ([[usmena historija]]), i [[arheologija|arheoloških]] nalaza. Za pojedina razdoblja različiti pristupi se možda češće upotrebljavaju od drugih, a proučavanje historije ima svoje trendove (vidite [[historiografija]]). Sve što se dogodilo prije zabilježene historije se oznaćava kao [[prahistorija]]. Ocem historije smatra se [[Herodot]].Samo on i niko više.

== Antička historija ==

{{main|antika}}

* [[antički pisci]]
* [[rimska književnost]]
* [[antički gradovi]]
* [[antička pismenost]]
* [[antički narodi]]
* [[antička religija i mitologija]]
* [[antički jezici]]
* [[antička muzika]]
* [[antičke ličnosti]]
* [[antičke zemlje i države]]
* [[antički epovi]]
* [[antički događaji]]
* [[žene u antici]]
* [[heraldika]]

== Srednjovjekovna historija ==

* [[:Kategorija:Vizantologija|vizantologija]]
* [[srednjovjekovni pisci]]

== Novi vijek ==

* [[Prvi svjetski rat]]
* [[Drugi svjetski rat]]
* [[hladni rat]]

== Povezano ==

* [[historija islama]]
* [[Karantanija|historija Karantanije]]
* [[tanzimatske reforme|tanzimatske reforme u Turskoj]]
* [[lista historičara]]

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|History}}

{{Društvene nauke}}

[[Kategorija:Historija| ]]
[[Kategorija:Društvene nauke]]</text>
      <sha1>89j8a4arznhanpbtl6v3ve0o664gbgf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bizantsko Carstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3007</id>
    <revision>
      <id>42478036</id>
      <parentid>42466815</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:27:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 1 book for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58981" sha1="7y77oaewkdfs1r2ceftf7vin2ybsmmd" xml:space="preserve">{{Redirect|Bizant}}
{{Historija Grčke}}
'''Bizant''' ('''Vizantija''') ili '''Bizantsko Carstvo''' ('''Vizantijsko Carstvo'''), je [[historija|historijski]] naziv za istočno [[Rimsko Carstvo]] koje je nastalo [[285]] godine kad je [[Popis rimskih careva|car]] [[Dioklecijan]] administrativno podjelio tadašnje [[Rimsko Carstvo]] na [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]]. No obično se uzima [[395]] godina za godinu početka, kada je car [[Teodosije I|Teodosije I Veliki]] dao svojim sinovima carstvo: [[Arkadije|Arkadiju]] Istok, a [[Honorije|Honoriju]] Zapad. Godina pada se smatra [[1453]], kada su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] zauzeli [[Carigrad]].

Naziv '''Bizant''' se nije koristio u vrijeme postojanja države nego ga je tek u 18. vijeku uveo francuski povjesničar Montesquieu. Kao i drugi povjesničari tog vremena on je smatrao da Bizantsko carstvo nakon 5. vijeka nije vrijedno imena '''Rimsko''' iako su vizantinci sebe smatrali rimljanima, a vizantijski car je sebe smatrao jedinim pravim vladarom Rima &quot;rođenim u purpuru&quot;. Zato je Montesquieu uzeo latinizirano ime glavnog grada '''Byzantium''' (od grčkog '''Byzántion''', današnji [[Istanbul]]), za cijelo carstvo. Prvi naziv ovog grada je bio '''Constantinopolis''' po caru [[Konstantin Veliki|Konstantinu]] koji ga gradi i koji iz Rima prenosi ovde prestonicu. Ovo čini zbog tadašnje velike ekonomske krize i neuspeha ranijih reformi vojske i državne uprave. Konstantin najzad priznaje hrišćanstvo kao zvaničnu religiju carstva i vrši ostale potrebne reforme, te Rim polako počinje sa oporavkom.

Građani Bizantskog carstva su sebe smatrali Rimljanima, a službeni jezik je bio isprva latinski, kao i u zapadnom dijelu Carstva, a od 7. vijeka, odlukom cara [[Heraklije|Iraklija]] (vladao od 610. - 641.), grčki.

Vizantijski car je do 800. godine i krunisanja [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] bio jedini car u hrišćanskom svetu. Posle 800. godine institucija vizantijskog cara biva poljuljana, ali on i dalje sebe naziva &quot;vasilevs - car Rimski&quot; što ni jedan drugi vladar tog vremena nije mogao reći za sebe.

Vizantija je bila država jako vezana za hrišćanstvo koje je bilo jedina zvanična religija carstva vekovima. Viševekovno rivalstvo dva hrišćanska poglavara i pokušaj prevlasti nad carevinom kulminira 1054. godine kada rimski [[Papa]] odbijajući da prizna samoizabranog arhiepiskopa Carigradskoig [[Fotije|Fotija]], demonstrativno baca anatemu na istočnu hrišćansku crkvu u velelepnoj crkvi Sveta Marija (današnja [[Aja Sofija]]). Od tog doba dve hrišćanske crkve se samostalno razvijaju i grade sve veće razlike među sobom, pokušavajući da se nametnu u hrišćanskom svetu. Česti su, u prošlosti, bili pokušaji falsifikovanja istorijskih činjenica, pa čak sukoba i otvorenih ratova prouzrokovanih ovim neslaganjima.

== Poreklo imena „Vizantijsko Carstvo“ ==
Termin „Vizantijsko Carstvo“ je moderan naziv i bio bi stran njegovim savremenicima. Domaći, vizantijski, naziv je bio '''{{Polytonic|Ῥωμανία}}''' – ''Romania'' ili '''{{Polytonic|Βασιλεία Ῥωμαίων}}''' – ''Basileia Romaion'', što predstavlja direktan prevod [[latinski jezik|latinskog]] naziva za [[Rimsko Carstvo]], '''Imperium Romanorum''', a svi postojeći zapisi govore o Vizantijcima kao &quot;[[Romeji]]ma&quot;, dakle zemlji koja je naslednik Rimskog Carstva i njenim podanicima.

Sam naziv prvi put se koristi [[1557]]. od strane nemačkog istoričara [[Hieronymus Wolf|Heronima Volfa]] u njegovom delu „Corpus Historiae Bizantinae“. Potiče od starog grčkog naziva Vizantion, grčke kolonije na [[Bosfor]]u, na čijem je mestu kasnije podignuta prestonica Istočnog Carstva, [[Konstantinopolj]]. Prema predanju, grad su osnovali grčki kolonisti, koje je predvodio neki Viza (Biza) ili [[Bizas|Vizas]] (Bizas) i po njenu je i naselje dobilo ime [[Bizantion|Vizantion]] (Bizantion). Zbog povoljnog geografskog položaja Vizantion je brzo postao važan primorski i trgovački grad, ali pak u antičkom periodu nije zauzeo neku značajniju ulogu.

== Grčka kultura ==
[[Datoteka:Byzantium550.png|thumb|right|350px|Bizantsko Carstvo [[555]] godine je prikazano crvenom i zelenom bojom]]
Osnovni današnji problem Bizanta je da se niti danas svi povjesničari ne mogu složiti kada je ovo Carstvo nastalo i nestalo. Godine njegovog nastanka se pomiču zavisno od izvora između [[283]]. godine kada umire car [[Cirk|Kar]] i kada se carstvo prvi put dijeli ( što će potvrditi [[Dioklecijan]] ) i [[640]]. godine kada [[Sredozemno more|Mediteran]] prestaje biti Rimsko jezero. Iako je [[323]]. godine samo 10 - 15 posto stanovnika Carstva bilo kršćanske vjere to će se tijekom sljedećih 100 godina promjeniti u potpuno obratnu situaciju. Tijekom V. stoljeća dok Zapadne prefekture ( [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadno Rimsko Carstvo]] ) propadaju pod navalom barbara Istok se osjetio pozvanim sudjelovati u pokušaju spasa. Sve od [[410]]. godine ti pokušaji bez uspješnih rezultata će dovesti praktički '''Bizant''' do bankrota nakon čega on financijski iscrpljen pušta ostatak Carstva svojoj sudbini. Koristeći gotovo potpuni mir koji traje 40 godina tijekom vladavina [[Anastasije I|Anastazija]] i [[Justin I|Justina]] Carstvo je bilo financijski spremno za povratak izgubljenih provincija. Tijekom vladavine [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] doći će do oslobađanja [[Rimska Afrika|Afrike]], [[Italija|Italije]], [[Dalmacija|Dalmacije]], južne obale [[Hispanija|Hispanije]] i svih sredozemnih otoka. Da li je njegov san o obnovi cjelokupnog Carstva bio moguć ili ne nikada nećemo doznati pošto je Carstvo (i [[Perzija]] ) bilo potreseno velikom epidemijom po broju žrtava prilično sličnom kugi. Ostatak ovog razdoblja nalazi državu u defanzivi pod napadima [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]]u, [[Langobardi|Langobarda]] u Italiji, Perzije na Bliskom Istoku i [[Zapadni Goti|Vizigota]] koji početkom VII. stoljeća uspjevaju osloboditi [[Hispanija|Hispaniju]]. Veliki, četvrt stoljeća dugi, rat s Perzijom će napokon završiti [[627]]. godine pobjedom car [[Heraklije|Heraklija]] koja je trebala donesti pobjedu. Ta pobjeda na kraju postaje pirova kada [[Arapi]] ujedinjeni muslimanskom vjerom čiji nastanak je Carstvo potpomoglo (točnije [[Muhamed]]a) pobjeđuju Rimsku vojsku, osvajaju [[Bliski Istok]], a ubrzo potom [[640]]. godine i [[Egipat]]. Gubitkom žitnih polja ove provincije kao i [[Sirija|Sirije]] koja se specijalizirala za proizvodnju ulja dolazimo do granice koja označava zbog općih životnih promjena stanovništva kraj [[Antika|Antike]].

== Borba za život ==
[[Datoteka:ByzantineEmpire717AD.png|thumb|right|400px|Bizant u doba stupanja na vlast [[Leon III. Izaurijac|Leona III. Izurijanca]] [[717]]. godine]]

Gubitak više od pola Carstva u samo jednom desetljeću je rezultiralo borbom na život i smrt protiv fanatično nastrojenih Arapa u njihovom širenju vjere. Tijekom tih bitaka bivše multietnička Carstvo će padom [[Kartaga|Kartage]] [[695]]. godine postati gotovo jednonacionalna, grčka država. U bitkama tijekom kojih će doći čak i do dvije opsade [[Istanbul|Carigrada]] '''Bizant''' će preživjeti samo zbog otkrića [[Grčka vatra|Grčke vatre]] koja će spaliti protivničku flotu. Do stabiliziranja ostataka države koja je spala s carstva gradova na carstvo tvrđava dolazi stupanjem na vlast [[Leona III., Izaurijac|Leona III. Izurijanca]] u VIII. stoljeću. To vrijeme mira neće zadovoljiti stanovništvo koje sada bez vanjskih neprijatelja počinje njih tražiti među sobom putem unutrašnjih nemira kojima se odlučuje da li će biti dopušteno ili ne pravljenje [[ikona]]. Ova polemika će trajati gotovo do polovice IX. stoljeća kada će [[regent Teodora]] donesti odluku u korist ikona.

== Makedonci ==
[[Datoteka:Map_of_the_Byzantine_Empire,_1025_AD.PNG|thumb|right|400px|Bizant u doba smrti [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilija II.]] [[1025]]. godine]]
Kraj tih nemira daruje državi sada vjersko kao što je prije imalo i nacionalno jedinstvo. Takav razvoj situacije će dati snagu Carstvu za ponovno vođenje aktivne vanjske politike čemu će malo poslužiti i sreća. Politika pobjeda i poraza u ratu sa susjedima cara [[Vasilije I Makedonac|Bazilija I.]] će biti nastavljena sve do [[961]]. godine kada vlast preuzimaju najprije vojni zapovjednici, a potom sposobni [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilije II.]] Bugaroubojica. Tijekom njegove vladavine biti će anektirano [[Bugarsko Carstvo]], a nakon toga careva riječ će se slušati od rijeke [[Kupa|Kupe]] pa sve do [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]]. Njegova smrt dovodi do povratka vlasti iz glavnog zapovjedništva vojske ponovno u dekadentnu palaču čijim vladarima je sve teško raditi ( čak i imati djecu ) osim pojavljivama na svakodnevnim zabavama. To je dovelo do smanjivanja stajaće vojske kako bi car više novca mogao trošiti na svoje &quot;gluposti&quot;. Rezultat te politike će biti poraz cara [[Roman IV. Diogen|Romana IV.]] od [[Turci|Turaka]] [[1071]]. godine i gubitak u ratu 50 posto stanovništva.

== Komneni ==
Koristeći praktički raspad države na prijestolje će se popeti plemić [[Aleksije I Komnen|Aleksije I. Komnen]] koji ne vidjevši druge mogućnosti traži od pape pomoć za oslobađanje kršćanskih zemalja što će dovesti do [[Križarski ratovi|Križarskih ratova]]. Carstvo će tijekom njegove vladavine povratiti dio izgubljenog teritorija ali unutrašnjo-politički gledano to više neće biti država kao prije. Sada se ona pretvara u feudalno društvo što je točno ono protiv čega se veliki [[Bazilije II. Bugaroubojica|Bazilije II.]] borio. Pored toga nova negativnost ovog uređenja postaje ukidanje stalne vojske i sve veća ovisnost o plaćenicima ili feudalnim gospodarima koji trebaju dati vojsku za potrebu države. Sljedeći Komneni će nastaviti ovu politiku koja će rezultirati klasičnom feudalnom borbom za vlast i padom [[Istanbul|Carigrada]] u ruke križara [[1204]]. godine.

== Restauracija i kraj ==
[[Datoteka:ByzantineEmpire1265-sr.svg|thumb|right|400px|Stanje na Balkanu i u Maloj aziji [[1265]]. godine.Narančasta boja prikazuje '''Bizant''', žuta Turke pod vrhovnom vlašću Mongola, crvena [[Venecija|Veneciju]] koja vlada [[Dubrovnik]]om, a sivkasta na sjeveru [[Srbija|Srbiju]] dok je [[Bugarska]] zelene boje]]
Pad Carigrada će rezultirati stvaranjem kvislinškog [[Latinsko Carstvo|Latinskog carstva]], dok će lojalna grčka područja proglasiti svoje nezavisne države. One će biti [[Trapezuntsko Carstvo]] stvoreno od Komnena još u ožujku [[1204]]., [[Nikejsko Carstvo]] osnovano u travnju [[1204]]. ( u trenutku pada [[Istanbul|Carigrada]] ), ali službeno proglašeno tek [[1206]]. i posljednje osnovano [[Epirska Despotovina|Solunsko Carstvo]] koje će veći dio postojanja provesti pod imenom [[Epirska Despotovina|Epirska despotovina]]. U bitkama za obnovu Carstva koje će trajati sve do [[1261]]. godine pobjednik će postati Nicejsko Carstvo sa svojim carem uzurpatorom [[Mihajlo VIII. Paleolog|Mihajlom Paleologom]] koji će osnovati posljednju vladajuću dinastiju. Nakon njegove smrti [[1282]]. godine državom će vladati s kratkim prekidima nesposobni, neaktivni carevi koji ništa ne poduzimaju protiv Tursko-Srpskih osvajanja. [[Bizantsko-osmanski ratovi]] pokazali su se kao smrtni udarac carstvu. Rezultat toga postaje pad [[Istanbul|Carigrada]] [[1453]]. godine, a ubrzo potom i [[Moreja|Moreje]] 1460/61 godine. Posljednje Carstvo koje preuzima direktno nasljedstvo od starog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] će umrijeti kada [[David, car Trapezunta]] potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju svoje države [[1461]]. godine [[Otomansko Carstvo|Osmanskom sultanu]] [[Mehmed II|Mehmedu II.]]

== Povezano ==
* [[Vizantijski kalendar]]
* [[Popis bizantskih careva|Vizantijski carevi]]
* [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadno rimsko carstvo]]
* [[Latinsko Carstvo|Latinsko carstvo]]
* [[Nikejsko Carstvo|Nikejsko carstvo]]
* [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezuntsko carstvo]]
* [[Epirska Despotovina|Epirska despotovina]]
* [[Morejska Despotovina|Morejska despotovina]]
* [[Vizantijska književnost]]

== Literatura ==
=== Primarni izvori ===
{{Refbegin|2}}
* {{cite book|last=Choniates|first=Nicetas |title=Translations and Reprints from the Original Sources of European History by D.C. Munro (Series 1, Vol 3:1)|location=Philadelphia|publisher=University of Pennsylvania Press|pages=15–16|year=1912|chapter=The Sack of Constantinople (1204)|ref=harv}}
* {{cite book|last=Cinnamus|first=Ioannes |title=Deeds of John and Manuel Comnenus|url=https://archive.org/details/deedsofjohnmanue0000kinn|location=New York and West Sussex|publisher=Columbia University Press|year=1976|isbn=0-231-04080-6|ref=harv}}
* {{cite book|author=Eusebius |title=Life of Constantine (Book IV)|publisher= Christian Classics Ethereal Library |url=http://www.ccel.org/ccel/schaff/npnf201.iv.vi.i.i.html}}
* {{cite book|author=Geoffrey of Villehardouin |title= Chronicles of the Crusades (translated by Margaret R. Shaw)|publisher=Penguin Classics|year=1963|isbn=0-14-044124-7|chapter=The Conquest of Constantinople|ref=harv}}
* {{cite book|last=Komnene|first=Anna|title=The Alexiad (translated by Elizabeth A. S. Dawes)|publisher=Internet Medieval Sourcebook|chapter=Books X-XIII|url=http://www.fordham.edu/halsall/basis/annacomnena-alexiad00.html#INTRODUCTION|year=1928|ref=harv|access-date=2015-04-14|archive-date=2020-04-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20200413122745/http://www.fordham.edu/halsall/basis/annacomnena-alexiad00.html#INTRODUCTION}}
* {{cite book|editor-last=Seeck|editor-first=Otto|title=Notitia Dignitatum; accedunt Notitia Urbis Constantinopolitanae Laterculi Prouinciarum|location=Berlin|publisher=Weidmann|year=1876|url=http://archive.org/details/notitiadignitat00silvgoog|ref=harv}}
{{Refend}}

=== Sekundarni izvori ===
{{Refbegin|2}}
* {{cite book|first=Agustí|last=Alemany|title=Sources on the Alans: A Critical Compilation|location=Leiden|publisher=Brill|year=2000|pages=170–243|isbn=90-04-11442-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Ahrweiler|first=Hélène|last2=Laiou|first2=Angeliki E. |title=Studies on the Internal Diaspora of the Byzantine Empire|url=https://archive.org/details/studiesoninterna0000unse|chapter=Preface|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|year=1998|isbn=0-88402-247-1|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Anastos|first=Milton V.|year=1962|title=The History of Byzantine Science. Report on the Dumbarton Oaks Symposium of 1961|journal=Dumbarton Oaks Papers|issn=0070-7546|volume=16|pages=409–411| doi=10.2307/1291170|jstor=1291170|ref=harv}}
* {{cite book|last=Angold|first=Michael|title=The Byzantine Empire, 1025–1204: A Political History|url=https://archive.org/details/byzantineempire10000ango|location=London|publisher=Longman|year=1997|isbn=978-0-582-29468-4|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Antonucci|first=Michael|year=1993|title=War by Other Means: The Legacy of Byzantium|journal=History Today|volume=43|issue=2|pages=11–13|issn=0018-2753|url=http://www.historytoday.com/michael-antonucci/war-other-means-legacy-byzantium|accessdate=21 May 2007|ref=harv}}
* {{cite book|first=Sophocles Evangelinus|last=Apostolides|title=Greek Lexicon of the Roman and Byzantine Periods|location=Hildesheim|publisher=Georg Olms|year=1992|isbn=3-487-05765-4|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Bayless|first=William N.|year=1976|title=The Treaty with the Huns of 443|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-philology_summer-1976_97_2/page/176|journal=The American Journal of Philology|volume=97|pages=176–179|jstor=294410|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Baynes|first=Norman Hepburn|year=1912|title=The Restoration of the Cross at Jerusalem|url=https://archive.org/details/sim_english-historical-review_1912-04_27_106/page/287|doi=10.1093/ehr/XXVII.CVI.287|journal=The English Historical Review|volume=27|issue=106|issn=0013-8266|pages=287–299|ref=harv}}
* {{cite book|editor1-last=Baynes|editor1-first=Norman Hepburn|editor2-last=Moss|editor2-first=Henry St. Lawrence Beaufort|title=Byzantium: An Introduction to East Roman Civilization|url=https://archive.org/details/byzantiumintrodu00baynrich|location=Oxford|publisher=Clarendon Press|year=1948|ref=harv}}
* {{cite book|last=Baynes|first=Spencer|chapter=Vlachs|title=Encyclopædia Britannica|edition=11th|location=New York|year=1907|ref=harv}}
* {{cite book|last=Beaton|first=Roderick|title=The Medieval Greek Romance|url=https://archive.org/details/medievalgreekrom0000beat|location=New York and London|publisher=Routledge|year=1996|isbn=0-415-12032-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Beckwith|first=John|title=Early Christian and Byzantine Art|location=New Haven|publisher=Yale University Press|origyear=1970|year=1993|isbn=0-300-05296-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Béhar|first=Pierre|title=Vestiges d'Empires: La Décomposition de l'Europe Centrale et Balkanique|location=Paris|publisher=Éditions Desjonquères|year=1999|isbn=2-84321-015-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Benz|first=Ernst|title=The Eastern Orthodox Church: Its Thought and Life|year=1963|location=Piscataway|publisher=Aldine Transaction|isbn=978-0-202-36298-4|url=http://books.google.com/books?id=Q5Z_evECb1UC|ref=harv}} 
* {{cite book|last1=Bideleux|first1=Robert|last2=Jeffries|first2=Ian|title=A History of Eastern Europe: Crisis and Change|url=https://archive.org/details/historyofeastern0000bide|location=New York and London|publisher=Routledge|year=1998|isbn=0-415-16111-8|ref=harv}}
* {{cite book|last=Birkenmeier|first=John W.|title=The Development of the Komnenian Army: 1081–1180|location=Leiden|publisher=Brill|year=2002|isbn=90-04-11710-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Blume|first=Fred H.|editor-last=Kearley |editor-first=Timothy|title=Annotated Justinian Code|year=2008|url=http://www.uwyo.edu/lawlib/blume-justinian/index.html|location=Laramie|publisher=University of Wyoming|ref=harv}}
* {{cite book|last=Bray|first=R. S.|title=Armies of Pestilence: The Impact of Disease on History|publisher=James Clarke|year=2004|isbn=0-227-17240-X|ref=harv}}
* {{cite book|last=Browning|first=Robert|chapter=The Continuity of Hellenism in the Byzantine world: Appearance or Reality?|pages=111–128|editor1-last=Winnifrith|editor1-first=Tom|editor2-last=Murray|editor2-first=Penelope|title=Greece Old and New|year=1983|location=New York|publisher=Macmillan|isbn=0-333-27836-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Browning|first=Robert|title=The Byzantine Empire|url=https://archive.org/details/byzantineempire0000brow|location=Washington, DC|publisher=The Catholic University of America Press|year=1992|isbn=0-8132-0754-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Bryce|first=James|title=Studies in History and Jurisprudence, Vol. 1|publisher=H. Frowde|year=1901|isbn=1-4021-9046-8|ref=harv}}
* {{cite book|last=Brooke|first=Zachary Nugent|title=A History of Europe, from 911 to 1198|url=https://archive.org/details/historyofeuropef0000broo|location=London|publisher=Methuen|year=1962|ref=harv}}
* {{cite book|last=Burns|first=Thomas S.|title=A History of Ostrogoths|location=Bloomington and Indianapolis|publisher=Indiana University Press|year=1991|isbn=0-253-20600-6|ref=harv}}
* {{cite book|last=Bury|first=John Bagnall |title=History of the Later Roman Empire|location=London|publisher=Macmillan|year=1923|url=http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/BURLAT/home.html|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Bury|first1=John Bagnall|last2=Philotheus|title=The Imperial Administrative System of the Ninth Century: With a Revised Text of the Kletorologion of Philotheos|year=1911|location=London|publisher=Oxford University Press|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Bury|first1=John Bagnall|title=The Early History of the Slavonic Settlements in Dalmatia, Croatia, &amp; Serbia|location=New York|publisher=Macmillan|year=1920|url=http://archive.org/stream/earlyhistoryofsl00consrich|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Cameron|first=Averil |year=1979|title=Images of Authority: Elites and Icons in Late Sixth-century Byzantium|doi=10.1093/past/84.1.3|journal=Past and Present|volume=84|issue=1|page=3|ref=harv |issn = 0031-2746}}
* {{cite book|last=Cameron|first=Averil|title=The Cambridge Ancient History. Vol. 14:  Late antiquity|year=2000|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|editor=Averil Cameron, Bryan Ward-Perkins and Michael Whitby|chapter=Vandal and Byzantine Africa|pages=552–569|isbn=0-521-32591-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Cameron|first=Averil|title=The Byzantines|year=2006|location=Oxford|publisher=Blackwell|isbn=978-1-4051-9833-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Cameron|first=Averil|script-title=el:Οι Βυζαντινοί|location=Athens|publisher=Psychogios|year=2009|language=Greek [translation of Cameron 2006]|isbn=978-960-453-529-3|ref=harv}}
* {{cite book|last=Cameron|first=Averil|title=The Byzantine and Islamic Early Near East I: Problems in the Literary Source Material|year=1992|publisher=Darwin|editor=Averil Cameron and Lawrence I. Conrad|chapter=New Themes and Styles in Greek Literature, 7th and 8th centuries|isbn=0-87850-080-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Campbell|first=George L.|title=Compendium of the World's Languages: Abaza to Kurdish|url=https://archive.org/details/compendiumofworl00camp|year=2000|origyear=1991|location=New York and London|publisher=Routledge|isbn=0-415-20296-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Chrysos|first=Evangelos|title=Byzantine Diplomacy: Papers from the Twenty-Fourth Spring Symposium of Byzantine Studies, Cambridge, March 1990 (Society for the Promotion of Byzant)|url=https://archive.org/details/byzantinediploma0000spri|year=1992|publisher=Variorum|isbn=0-86078-338-3|editor=Jonathan Shepard, Simon Franklin|chapter=Byzantine Diplomacy, CE 300–800: Means and End|ref=harv}}
* {{cite book|last=Clark|first=Victoria|title=Why Angels Fall: A Journey through Orthodox Europe from Byzantium to Kosovo|url=https://archive.org/details/unset0000unse_o2c0|location=London|publisher=Macmillan|year=2000|isbn=0-312-23396-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Cohen|first=H. Floris|title=The Scientific Revolution: A Historiographical Inquiry|location=Chicago|publisher=University of Chicago Press|year=1994|isbn=0-226-11280-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Comrie|first=Bernard|chapter=Russian|pages=[https://archive.org/details/languagestheirst0000unse/page/91 91]–152|editor-last=Shopen|editor-first=Timothy|title=Languages and Their Status|url=https://archive.org/details/languagestheirst0000unse|location=Philadelphia|publisher=University of Pennsylvania Press|year=1987|isbn=0-8122-1249-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Davies|first=Norman |title=Europe: A History|url=https://archive.org/details/europehistory00davi_0|year=1996|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-820171-0|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Day|first=Gerald W.|title=Manuel and the Genoese: A Reappraisal of Byzantine Commercial Policy in the Late Twelfth Century|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-economic-history_1977-06_37_2/page/289|journal=The Journal of Economic History|volume=37 |issue=2|pages=289–301|doi=10.1017/S0022050700096947|year=1977|jstor=2118759|ref=harv}}
* {{cite book|last=Dennis|first=George T.|title=Three Byzantine Military Treatises|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|year=1985|ref=harv}}
* {{cite web|last=Dickson|first=Paul|title=Mathematics Through the Middle Ages (320–1660 AD)|accessdate=1 April 2008|work=Medieval Mathematics|publisher=University of South Australia|url=http://www.roma.unisa.edu.au/07305/medmm.htm|ref=harv|archivedate=2008-05-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080513152720/http://www.roma.unisa.edu.au/07305/medmm.htm|deadurl=yes}}
* {{cite book|last=Diehl|first=Charles|chapter=Byzantine Art|editor1-last=Baynes|editor1-first=Norman Hepburn|editor2-last=Moss|editor2-first=Henry St. Lawrence Beaufort|title=Byzantium: An Introduction to East Roman Civilization|location=Oxford|publisher=Clarendon|year=1948|oclc=1058121|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Drake|first=H. A.|title=Constantine and Consensus|journal=Church History|volume=64|issue=1|year=1995|pages=1–15|jstor=3168653|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Duiker|first1=William J.|last2=Spielvogel|first2=Jackson J.|title=The Essential World History|year=2010|location=Boston|publisher=Wadsworth|isbn=978-0-495-90227-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=El-Cheikh|first=Nadia Maria|title=Byzantium Viewed by the Arabs|publisher=Harvard University Press|location=Cambridge, MA|year=2004|isbn=0-932885-30-6|ref=harv}}
* {{cite book|last=Esler|first=Philip Francis|title=The Early Christian World|year=2004|location=New York and London|publisher=Routledge|isbn=0-415-33312-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Evans|first=James Allan Stewart|title=The Emperor Justinian and the Byzantine Empire|url=https://archive.org/details/emperorjustinian0000evan|location=Westport|publisher=Greenwood|year=2005|isbn=0-313-32582-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Evans|first=Helen C.|title=Byzantium, Faith and Power (1261–1557)|year=2004|location=New York, NY|publisher=Metropolitan Museum of Art/Yale University Press|isbn=1-58839-114-0|url=http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/compoundobject/collection/p15324coll10/id/58371/rec/3|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Foss|first=Clive|year=1975|title=The Persians in Asia Minor and the End of Antiquity|url=https://archive.org/details/sim_english-historical-review_1975-10_90_357/page/721|journal=The English Historical Review|volume=90|issue=357|pages=721–747|doi=10.1093/ehr/XC.CCCLVII.721|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Fossier|first1=Robert|last2=Sondheimer|first2=Janet|title=The Cambridge Illustrated History of the Middle Ages|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=0-521-26644-0|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Fouracre|first1=Paul|last2=Gerberding|first2=Richard A.|title=Late Merovingian France: History and Hagiography, 640–720|location=Manchester|publisher=Manchester University Press|year=1996|isbn=0-7190-4791-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Freeman|first=Charles|title=The Greek Achievement – The Foundation of the Western World|location=New York|publisher=Penguin|year=1999|isbn=0-670-88515-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Gabriel|first=Richard A.|year=2002|title=The Great Armies of Antiquity|location=Westport|publisher=Greenwood|isbn=0-275-97809-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Garland|first=Lynda|year=1999|title=Byzantine Empresses: Women and Power in Byzantium, CE 527–1204|url=https://archive.org/details/byzantineempress0000garl|location=New York and London|publisher=Routledge|isbn=0-415-14688-7|ref=harv}}
* {{cite book|last=Gibbon|first=Edward |title=The Decline and Fall of the Roman Empire (Volumes II, III, and IX)|editor=J. B. Bury (with an Introduction by W. E. H. Lecky)|location=New York|publisher=Fred de Fau|year=1906|ref=harv}}
* {{cite book|last=Grabar|first=André|title=L'iconoclasme Byzantin: le dossier archéologique|url=https://archive.org/details/liconoclasmebyza0000grab|publisher=Flammarion|year=1984|isbn=2-08-081634-9|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Grant|first=Robert M.|jstor=1202069|title=Religion and Politics at the Council at Nicaea|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-religion_1975-01_55_1/page/1|journal=The Journal of Religion|volume=55|issue=1|year=1975|pages=1–12|ref=harv|doi=10.1086/486406}}
* {{cite book|last1=Greatrex|first1=Geoffrey B.|editor-last=Maas|editor-first=Michael|chapter=Byzantium and the East in the Sixth Century|title=The Cambridge Companion to the Age of Justinian|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2005|pages=477–509|isbn=0-521-81746-3|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Greatrex|first1=Geoffrey|last2=Lieu|first2=Samuel N. C.|title=The Roman Eastern Frontier and the Persian Wars (Part II, 363–630 AD)|location=New York and London|publisher=Routledge|year=2002|isbn=0-415-14687-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Gregory|first=Timothy E.|title=A History of Byzantium|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti0000greg_2ndedi|location=Malden|publisher=Wiley-Blackwell|year=2010|isbn=1-4051-8471-X|ref=harv}}
* {{cite book|last=Grierson|first=Philip|title=Byzantine Coinage|year=1999|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|url=http://www.doaks.org/byzcoins.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927000204/http://www.doaks.org/byzcoins.pdf|archivedate=2007-09-27|deadurl=yes|isbn=0-88402-274-9|format=PDF|ref=harv|access-date=2015-04-14}}
* {{cite book|last=Gross|first=Feliks|title=Citizenship and Ethnicity: The Growth and Development of a Democratic Multiethnic Institution|url=https://archive.org/details/citizenshipethni0000gros|year=1999|location=Westport|publisher=Greenwood|isbn=0-313-30932-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Gutas|first=Dimitri|title=Greek Thought, Arabic Culture: The Graeco-Arabic Translation Movement|url=https://archive.org/details/greekthoughtarab0000guta|year=1998|isbn=0-415-06132-6|location=New York and London|publisher=Routledge|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Hacikyan|first1=Agop Jack|last2=Basmajian|first2=Gabriel|last3=Franchuk|first3=Edward S.|last4=Ouzounian|first4=Nourhan|title=The Heritage of Armenian Literature: From the Sixth to the Eighteenth Century|location=Detroit|publisher=Wayne State University Press|year=2002|isbn=0-8143-3023-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Haldon|first=John|title=Byzantium: A History|location=Stroud, Gloucestershire|publisher=Tempus Publishing|year=2002|isbn=1-4051-3240-X|ref=harv}}
* {{cite book|last=Haldon|first=John|title=Byzantium in the Seventh Century: The Transformation of a Culture|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1990|isbn=0-521-31917-X|ref=harv}}
* {{cite book|last=Haldon|first=John|title=Byzantium at War 600–1453|location=New York and London|publisher=Routledge|year=2003|isbn=0-415-96861-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Haldon|first=John|title=The Byzantine and Early Islamic Near East VI: Elites Old and New in the Byzantine and Early Islamic Near East|year=2004|publisher=Darwin|editor=John Haldon and Lawrence I. Conrad|chapter=The Fate of the Late Roman Senatorial Elite: Extinction or Transformation?|isbn=0-87850-144-4|ref=harv}}
* {{cite web|last=Halsall|first=Paul|title=East Asian History Sourcebook: Chinese Accounts of Rome, Byzantium and the Middle East, c. 91 B.C.E. – 1643 C.E.|url=http://www.fordham.edu/halsall/eastasia/romchin1.html|location=New York|publisher=Fordham University|year=1998|accessdate=21 April 2012|ref=harv|archive-date=2014-09-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20140910050947/http://www.fordham.edu/halsall/eastasia/romchin1.html}}
* {{cite book|last=Harris|first=Jonathan|year=2014|title=Byzantium and the Crusades|publisher=Bloomsbury|edition=2nd|isbn=978-1-78093-767-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Harvey|first=Alan|title=Economic Expansion in the Byzantine Empire, 900–1200|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2003|isbn=0-521-52190-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Haywood|first=John|title=Cassell's Atlas of World History|url=https://archive.org/details/cassellsatlasofw0000hayw|location=London|publisher=Cassell|year=2001|origyear=1997|isbn=0-304-35757-X|ref=harv}}
* {{cite book|last=Heather|first=Peter|title=The Fall of the Roman Empire|year=2005|location=London|publisher=Macmillan|isbn=978-0-330-49136-5|url=http://books.google.com/books?id=dYR4ngEACAAJ|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Heisenberg|first1=August|last2=Kromayer|first2=Johannes|last3=von Wilamowitz-Moellendorff|first3=Ulrich|title=Staat und Gesellschaft der Griechen und Römer, Volume 2, Part 4|location=Leipzig and Berlin|publisher=Teubner|year=1923|ref=harv}}
* {{cite book|last=Herrin|first=Judith|title=Byzantium: The Surprising Life of a Medieval Empire|location=Princeton|publisher=Princeton University Press|year=2008|isbn=0-691-13151-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Hindley|first=Geoffrey|title=A Brief History of the Crusades|url=https://archive.org/details/briefhistoryofcr0000hind|year=2004|location=London|publisher=Robinson|isbn=978-1-84119-766-1|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Hooper|first1=Nicholas|last2=Bennett|first2=Matthew|title=The Cambridge Illustrated Atlas of Warfare: The Middle Ages|url=https://archive.org/details/cambridgeillustr00nich|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1996|isbn=0-521-44049-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=James|first=Liz|title=A Companion to Byzantium|location=Chichester|publisher=John Wiley|year=2010|isbn=1-4051-2654-X|ref=harv}}
* {{cite book|last=Jenkins|first=Romilly James Heald |title=Byzantium: The Imperial Centuries, CE 610–1071|location=Toronto|publisher=University of Toronto Press|year=1987|isbn=0-8020-6667-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Jones|first=Arnold Hugh Martin|title=The Later Roman Empire, 284–602: A Social Economic and Administrative Survey|url=https://archive.org/details/laterromanempire01jone|location=Baltimore|publisher=Johns Hopkins University Press|year=1986|isbn=0-8018-3353-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kaegi|first=Walter Emil|title=Heraclius, Emperor of Byzantium|url=https://archive.org/details/heracliusemperor0000kaeg|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2003|isbn=0-521-81459-6|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kaldellis|first=Anthony|title=Hellenism in Byzantium: The Transformations of Greek Identity and the Reception of the Classical Tradition|url=https://archive.org/details/hellenisminbyzan0000kald|year=2007|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=0-521-87688-5|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Karlin-Heyer|first=P.|year=1967|title=When Military Affairs Were in Leo's Hands|journal=Tradition|volume=23|pages=15–40|jstor=27830825|ref=harv}}
* {{cite book|editor-last=Kazhdan|editor-first=Alexander Petrovich |title=[[Oxford Dictionary of Byzantium]]|location=New York and Oxford|publisher=Oxford University Press|year=1991|isbn=978-0-19-504652-6|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Kazhdan|first1=Alexander Petrovich|last2=Constable|first2=Giles|title=People and Power in Byzantium: An Introduction to Modern Byzantine Studies|url=https://archive.org/details/peoplepowerinbyz0000kazh|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|year=1982|isbn=0-88402-103-3|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Kazhdan|first1=Aleksandr Petrovich|last2=Epstein|first2=Ann Wharton|title=Change in Byzantine Culture in the Eleventh and Twelfth Centuries|url=https://archive.org/details/changeinbyzantin0000kazh|location=Berkeley and Los Angeles|publisher=University of California Press|year=1985|isbn=0-520-05129-7|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kean|first=Roger Michael|title=Forgotten Power: Byzantium: Bulwark of Christianity|url=https://archive.org/details/forgottenpowerby0000kean|location=Shropshire|publisher=Thalamus|year=2006|isbn=1-902886-07-0|ref=harv}}
* {{cite journal|title=Reviews: ''The Astronomical Works of Gregory Chioniades, Volume I: The Zij al- Ala'i'' by Gregory Chioniades, David Pingree; ''An Eleventh-Century Manual of Arabo-Byzantine Astronomy'' by Alexander Jones|first=David A.|last=King|journal=[[Isis (journal)|Isis]]|volume=82|issue=1|date=March 1991|pages=116–118|doi=10.1086/355661|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kitzinger|first=Ernst|chapter=Byzantine Art in the Period between Justinian and Iconoclasm|year=1976|location=Bloomington|publisher=Indiana University Press|editor=W. E. Kleinbauer|title=The Art of Byzantium and the Medieval West: Selected Studies by Ernst Kitzinger|pages=157–232|isbn=0-253-31055-5|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Klein|first=Holgen A.|title=Eastern Objects and Western Desires: Relics and Reliquaries between Byzantium and the West|journal=Dumbarton Oaks Papers|volume=58|year=2004|pages=283–314|jstor=3591389|ref=harv}}
* {{cite book|last=Kountoura-Galake|first=Eleonora|title=Ο βυζαντινός κλήρος και η κοινωνία των &quot;Σκοτεινών Αἰώνων [&quot;The Byzantine Clergy and the Society of the 'Dark Ages'&quot;]|year=1996|location=Athens|publisher=Ethniko Idryma Erevnon|isbn=978-960-7094-46-9|language=Greek|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Kuhoff|first=Wolfgang|year=2002|title=Die diokletianische Tetrarchie als Epoche einer historischen Wende in antiker und moderner Sicht|doi=10.1007/BF02898434|journal=International Journal of the Classical Tradition|volume=9|issue=2|pages=177–194|jstor=30224306|ref=harv}}
* {{cite book|last=Laiou|first=Angeliki E.|title=The Economic History of Byzantium (Volume 2)|year=2002|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|editor=Angeliki E. Laiou|chapter=Exchange and Trade, Seventh-Twelfth Centuries|pages=697–708|url=http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb36-trade|ref=harv|access-date=2015-04-14|archivedate=2013-09-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930114425/http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb36-trade|deadurl=yes}}
* {{cite book|last1=Laiou|first1=Angeliki E.|last2=Morisson|first2=Cécile|title=The Byzantine Economy|url=https://archive.org/details/byzantineeconomy0000laio|year=2007|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-84978-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Laiou|first=Angeliki E.|title=The Economic History of Byzantium (Volume 1)|year=2002|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|editor=Angeliki E. Laiou|chapter=Writing the Economic History of Byzantium|pages=3–8|url=http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/EHB01-Writing%20the%20economic%20history%20of%20Byzantium.pdf|ref=harv|access-date=2015-04-14|archivedate=2013-09-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930114212/http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/EHB01-Writing%20the%20economic%20history%20of%20Byzantium.pdf|deadurl=yes}}
* {{cite book|last1=Lapidge|first1=Michael|last2=Blair|first2=John|last3=Keynes|first3=Simon |title=The Blackwell Encyclopaedia of Anglo-Saxon England|location=Malden|publisher=Blackwell|year=1998|isbn=0-631-22492-0|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Lenski|first=Noel|year=1999|title=Assimilation and Revolt in the Territory of Isauria, From the 1st Century BC to the 6th Century AD |journal=Journal of the Economic and Social History of the Orient|issn=0022-4995|volume=42|pages=413–465|doi= 10.1163/1568520991201687|jstor=3632602|ref=harv}}
* {{cite book|last=Louth|first=Andrew|title=The New Cambridge Medieval History (Volume I)|editor=Paul Fouracre and Rosamond McKitterick|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=0-521-36291-1|chapter=The Byzantine Empire in the Seventh Century|ref=harv}}
* {{cite web|last=Lowe|first=Steven|author2=Baker, Martin|title=The Seljuqs of Rum|url=http://www.geocities.com/egfroth1/Seljuqs.htm|accessdate=9 July 2007|archiveurl=https://www.webcitation.org/query?url=http://www.geocities.com/egfroth1/Seljuqs.htm&amp;date=2007-07-22+04:56:02|archivedate=2007-07-22|ref=harv|deadurl=yes}}
* {{cite book|last=Madden|first=Thomas F. |title=Crusades: The Illustrated History|location=Ann Arbor|publisher=University of Michigan Press|year=2005|isbn=0-472-03127-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Magdalino|first=Paul|title=The Economic History of Byzantium (Volume 2)|year=2002|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|editor=Angeliki E. Laiou|chapter=Medieval Constantinople: Built Environment and Urban Development|pages=529–537|url=http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb20-cp|ref=harv|access-date=2015-04-14|archivedate=2013-09-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930114407/http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb20-cp|deadurl=yes}}
* {{cite book|last=Magdalino|first=Paul|title=The Empire of Manuel I Komnenos, 1143–1180|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2002|isbn=0-521-52653-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Mango|first=Cyril A. |title=Η Αυτοκρατορία της Νέας Ρώμης [&quot;Byzantium: The Empire of the New Rome&quot;]|location=Athens|publisher=Educational Institution of the National Bank of Greece|year=2007|language=Greek [translated from the original by Dimitris Tsoungarakis]|ref=harv}}
* {{cite book|last=Mango|first=Cyril A. |title=The Oxford History of Byzantium|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=0-19-814098-3|ref=harv}}
* {{cite web|last=Markham|first=Paul|title=The Battle of Manzikert: Military Disaster or Political Failure?|work=De Re Militari|url=http://faculty.uml.edu/ethan_spanier/Teaching/documents/TheBattleofManzikert.pdf|date=1 August 2005|accessdate=19 May 2007|ref=harv}}
* {{cite book|last=Matschke|first=Klaus-Peter|title=The Economic History of Byzantium (Volume 2)|year=2002|location=Washington, DC|publisher=Dumbarton Oaks|editor=Angeliki E. Laiou|chapter=Commerce, Trade, Markets, and Money: Thirteenth-Fifteenth Centuries|pages=771–806|url=http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb37-trade-late|ref=harv|access-date=2015-04-14|archivedate=2013-09-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930114138/http://www.doaks.org/resources/publications/doaks-online-publications/byzantine-studies/the-economic-history-of-byzantium/ehb37-trade-late|deadurl=yes}}
* {{cite book|last=McDonnell|first=Myles Anthony|title=Roman Manliness: Virtus and the Roman Republic|url=https://archive.org/details/romanmanlinessvi0000mcdo|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=978-0-521-82788-1|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Meier|first=William N.|year=2003|title=Die Inszenierung einer Katastrophe: Justinian und der Nika-Aufstand|issue=142|pages=273–300|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|jstor=20191600|ref=harv}}
* {{cite book|last=Meyendorff|first=John |title=The Byzantine Legacy in the Orthodox Church|url=https://archive.org/details/byzantinelegacyi0000meye|year=1982|location=Yonkers|publisher=St Vladimir's Seminary Press|isbn=0-913836-90-7|ref=harv}}
* {{cite book|last=Millar|first=Fergus|title=A Greek Roman Empire: Power and Belief under Theodosius II (408–450)|url=https://archive.org/details/greekromanempire00ferg|location=Berkeley and Los Angeles|publisher=University of California Press|year=2006|isbn=0-520-24703-5|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Miller|first=William|title=Monemvasia|journal=The Journal of Hellenic Studies|volume=27|year=1907|url=http://www.archive.org/stream/journalofhelleni27sociuoft|ref=harv}}
* {{cite book|last=Moravcsik|first=Gyula|title=Byzantium and the Magyars|year=1970|location=Amsterdam|publisher=Hakkert|ref=harv}}
* {{cite book|last=Mousourakis|first=George|title=The Historical and Institutional Context of Roman Law|url=https://archive.org/details/historicalinstit0000mous|location=Burlington and Hampshire|publisher=Ashgate|year=2003|isbn=0-7546-2114-6|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Neumann|first=Iver B.|year=2006|title=Sublime Diplomacy: Byzantine, Early Modern, Contemporary|journal=Millennium: Journal of International Studies |volume=34|issue=3|pages=865–888|issn=1569-2981|ref=harv|doi=10.1177/03058298060340030201}}
* {{cite book|last1=Neubecker|first1=Ottfried|last2=Brooke-Little|first2=John Philip|title=Heraldry: Sources, Symbols and Meaning|publisher=Time Warner|year=1997|isbn=0-316-64141-3|ref=harv}}
* {{cite book|last=Neville|first=Leonora Alice|title=Authority in Byzantine Provincial Society, 950–1100|url=https://archive.org/details/authorityinbyzan0000nevi|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2004|isbn=0-521-83865-7|ref=harv}}
* {{cite book|last=Nicol|first=Donald MacGillivray|title=The Last Centuries of Byzantium, 1261–1453|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1993|isbn=0-521-43991-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Norwich|first=John Julius|title=A Short History of Byzantium|url=https://archive.org/details/shorthistoryofby0000norw_l9m6|location=Ringwood, Vic.|publisher=Penguin|year=1998|isbn=978-0-14-025960-5|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Nystazopoulou-Pelekidou|first=Maria|year=1970|title=Συμβολή εις την χρονολόγησιν των Αβαρικών και Σλαβικών επιδρομών επί Μαυρικίου (582–602) (μετ' επιμέτρου περί των Περσικών πολέμων) [=Contribution to the chronology of Avar and Slav raids during the reign of Maurice (582–602), with an excursus about the Persian Wars&quot;]|language=Greek|url=http://www.byzsym.org/index.php/bz/article/view/649/567|journal=Byzantina Symmeikta|issn=1105-1639|volume=2|pages=145–206|accessdate=10 March 2012|ref=harv|archive-date=2012-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120627021404/http://www.byzsym.org/index.php/bz/article/view/649/567|dead-url=yes}}
* {{cite book|last=Obolensky|first=Dimitri |title=Byzantium and the Slavs|url=https://archive.org/details/byzantiumslavs0000obol|year=1994|location=Yonkers|publisher=St Vladimir's Seminary Press|isbn=0-88141-008-X|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Oikonomides|first=Nikos|year=1999|title=L᾽&quot;Unilinguisme&quot; Officiel de Constantinople Byzantine|url=http://www.byzsym.org/index.php/bz/article/view/857/753|journal=Byzantina Symmeikta|issn=1105-1639|volume=13|pages=9–22|accessdate=11 March 2012|ref=harv|archive-date=2012-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120627030100/http://www.byzsym.org/index.php/bz/article/view/857/753|dead-url=yes}}
* {{cite book|last=Ostrogorsky|first=George |title=History of the Byzantine State|location=New Brunswick|publisher=Rutgers University Press|year=1969|isbn=0-8135-1198-4|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Ostrogorsky|first=George|title=The Byzantine Empire in the World of the Seventh Century|journal=Dumbarton Oaks Papers|volume=13|pages=1–21|year=1959|jstor=1291126|ref=harv|doi=10.2307/1291127}}
* {{cite book|last1=Paparrigopoulos|first1=Constantine |last2=Karolidis|first2=Pavlos |title=Ιστορία του Ελληνικού Έθνους [&quot;History of the Greek Nation&quot;], vol. 4|publisher=Eleftheroudakis|language=Greek|year=1925|ref=harv}}
* {{cite book|last=Parry|first=Kenneth|title=Depicting the Word: Byzantine Iconophile Thought of the Eighth and Ninth Centuries|location=Leiden and New York|publisher=Brill |year=1996|isbn=90-04-10502-6|ref=harv}}
* {{cite book|last=Patterson|first=Gordon M.|title=The Essentials of Medieval History: 500 to 1450 AD, the Middle Ages|url=https://archive.org/details/essentialsofmedi0000patt|location=Piscataway|publisher=Research and Education Association|year=1995|origyear=1990|isbn=978-0-87891-705-1|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Postan|first1=Michael Moïssey|last2=Miller|first2=Edward|last3=Postan|first3= Cynthia|title=The Cambridge Economic History of Europe (Volume 2)|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1987|isbn=0-521-08709-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Pounds|first=Norman John Greville|title=An Historical Geography of Europe, 1500–1840|url=https://archive.org/details/historicalgeogra0000poun|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1979|isbn=0-521-22379-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Read|first=Piers Paul |title=The Templars: The Dramatic History of the Knights Templar, The Most Powerful Military Order of the Crusades|url=https://archive.org/details/templars0000read_m0z1|location=New York|publisher=St. Martin's Press|year=2000|origyear=1999|isbn=0-312-26658-8|ref=harv}}
* {{cite book|last=Reinert|first=Stephen W.|editor=Cyril Mango|chapter=Fragmentation (1204–1453)|title=The Oxford History of Byzantium|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|year=2002|pages=248–283|isbn=0-19-814098-3|ref=harv}}
* {{cite book|last=Rice|first=David Talbot |title=Byzantine Art (3rd Edition)|year=1968|location=Harmondsworth|publisher=Penguin Books Limited|ref=harv}}
* {{cite book|last=Robins|first=Robert Henry|title=The Byzantine Grammarians: Their Place in History|url=https://archive.org/details/byzantinegrammar0000robi|year=1993|location=Berlin and New York|publisher=Mouton de Gruyter|isbn=3-11-013574-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Rosser|first=John H.|title=Historical Dictionary of Byzantium|chapter=Introduction|location=Lanham, MA|publisher=Scarecrow|year=2011|isbn=0-8108-7567-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Runciman|first=Steven |title=The Medieval Manichee: A Study of the Christian Dualist Heresy|year=1982|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-28926-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Runciman|first=Steven|title=The Fall of Constantinople, 1453|url=https://archive.org/details/fallofconstantin0000runc|year=1990|isbn=0-521-39832-0|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|ref=harv}}
* {{cite book|last=Runciman|first=Steven|title=The Last Byzantine Renaissance|url=https://archive.org/details/lastbyzantineren0000runc|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=1970|isbn=0-521-07787-7|ref=harv}}
* {{cite book|last=Ryan|first=Herbert J.|title=The College Student's Introduction to Theology|url=https://archive.org/details/collegestudentsi00chap|year=1993|publisher=Liturgical Press|chapter=The Church in History|editors=Christopher Key Chapple and Thomas P. Rausch|isbn=0-8146-5841-5|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Sarantis|first=Alexander|year=2009|title=War and Diplomacy in Pannonia and the Northwest Balkans during the Reign of Justinian: The Gepid Threat and Imperial Responses|journal=Dumbarton Oaks Papers|volume=63|pages=15–40|jstor=41219761|ref=harv}}
* {{cite book|last=Sedlar|first=Jean W.|title=East Central Europe in the Middle Ages, 1000–1500|volume=III|location=Seattle|publisher=[[University of Washington Press]]|year=1994|isbn=0-295-97290-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Seton-Watson|first=Hugh|title=The Russian Empire, 1801–1917|url=https://archive.org/details/russianempire1800000seto|location=Oxford|publisher=[[Oxford University Press]]|year=1967|isbn=0-19-822152-5|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Shahid|first=Irfan|title=The Iranian Factor in Byzantium during the Reign of Heraclius|year=1972|journal=Dumbarton Oaks Papers|volume=26|pages=293–320|doi=10.2307/1291324|jstor=1291324|ref=harv}}
* {{cite book|last=Šišić|first=Ferdo |title=Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara: sa 280 slika i 3 karte u bojama|location=Zagreb|publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske|year=1990|isbn=86-401-0080-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Sotinel|first=Claire|chapter=Emperors and Popes in the Sixth Century: The Western View|editor-last=Maas|editor-first=Michael|title=The Cambridge Companion to the Age of Justinian|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2005|pages=267–290|isbn=0-521-81746-3|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Speck|first=Paul|journal=Poikila Byzantina|volume=4|year=1984|title=Ikonoklasmus und die Anfänge der Makedonischen Renaissance|pages=175–210|ref=harv}}
* {{cite book|last=Stephenson|first=Paul|title=Byzantium's Balkan Frontier: A Political Study of the Northern Balkans, 900–1204|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2000|isbn=0-521-77017-3|ref=harv}}
* {{cite web|last=Stone|first=Andrew|title=John II Komnenos (CE 1118–1143)|url=http://www.roman-emperors.org/johncomn.htm|publisher=Online Encyclopedia of Roman Emperors|accessdate=18 May 2007|ref=harv}}
* {{cite web|last=Stone|first=Andrew|title=Manuel I Komnenos (CE 1143–1180)|url=http://www.roman-emperors.org/mannycom.htm|publisher=Online Encyclopedia of Roman Emperors|accessdate=5 February 2007|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Tarasov|first1=Oleg|last2=Milner-Gulland|first2=R. R.|title=Icon and Devotion: Sacred Spaces in Imperial Russia|location=London|publisher=Reaktion|year=2004|isbn=1-86189-118-0|ref=harv}}
* {{cite book|last1=Tatakes|first1=Vasileios N.|last2=Moutafakis|first2=Nicholas J.|title=[[Byzantine Philosophy]]|year=2003|location=Indianapolis|publisher=Hackett|isbn=0-87220-563-0|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Teall|first=John L.|year=1967|title=The Age of Constantine Change and Continuity in Administration and Economy|journal=Dumbarton Oaks Papers|volume=21|pages=11–36|jstor=1291256|ref=harv}}
* {{cite book|last=Timberlake|first=Alan|title=A Reference Grammar of Russian|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|year=2004|isbn=978-0-521-77292-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Treadgold|first=Warren|title=Byzantium and Its Army, 284–1081|location=Stanford|publisher=Stanford University Press|year=1995|isbn=0-8047-2420-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Treadgold|first=Warren|title=A History of the Byzantine State and Society|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti0000trea|location=Stanford|publisher=Stanford University Press|year=1997|isbn=0-8047-2630-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Treadgold|first=Warren|title=The Byzantine Revival, 780–842|url=https://archive.org/details/byzantinerevival0000warr|location=Stanford|publisher=Stanford University Press|year=1991|isbn=0-8047-1896-2|ref=harv}}
* {{cite book|last=Troianos|first=Spyros|last2=Velissaropoulou-Karakosta|first2=Julia|title=Ιστορία δικαίου από την αρχαία στην νεώτερη Ελλάδα [&quot;History of law from ancient to modern Greece&quot;]|location=Athens|publisher=Sakkoulas|year=1997|isbn=960-232-594-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Vasiliev|first=Alexander Alexandrovich |title=History of the Byzantine Empire|year=1928–1935|location=Madison|publisher=The University of Wisconsin Press|url=http://www.intratext.com/X/ENG0832.HTM|isbn=0-299-80925-0|ref=harv}}
* {{cite book|last=Versteegh|first=Cornelis H. M.|title=Greek Elements in Arabic Linguistic Thinking|year=1977|isbn=90-04-04855-3|location=Leiden|publisher=Brill|ref=harv}}
* {{cite book|last=Watson|first=Bruce|title=Sieges: A Comparative Study|url=https://archive.org/details/siegescomparativ0000wats|year=1993|location=Westport|publisher=Praeger|isbn=0-275-94034-9|ref=harv}}
* {{cite book|last=Weitzmann|first=Kurt |title=The Icon|url=https://archive.org/details/icon0000unse_w3g2|year=1982|location=London|publisher=Evans Brothers|isbn=0-237-45645-1|ref=harv}}
* {{cite book|last=Wells|first=Herbert George |title=A Short History of the World|url=https://archive.org/details/shorthistoryofwo00welluoft|location=New York|publisher=Macmillan|year=1922|isbn=0-06-492674-5|ref=harv}}
* {{cite book|last=Whittow|first=Mark|title=The Making of Byzantium, 600–1025|url=https://archive.org/details/makingofbyzantiu0000whit|location=Berkeley and Los Angeles, CA|publisher=University of California Press|year=1996|isbn=0-520-20496-4|ref=harv}}
* {{cite book|last=Wickham|first=Chris |title=The Inheritance of Rome: A History of Europe from 400 to 1000|url=https://archive.org/details/isbn_9780670020980|location=New York|publisher=Viking|year=2009|isbn=0-670-02098-2|ref=harv}}
* {{cite journal|last=Wolff|first=Robert Lee|year=1948|title=Romania: The Latin Empire of Constantinople|url=https://archive.org/details/sim_speculum_1948-01_23_1/page/1|journal=Speculum|volume=23|issue=1|pages=1–34|jstor=2853672|ref=harv}}
* {{cite book|last=Wroth|first=Warwick|title=Catalogue of the Imperial Byzantine Coins in the British Museum|year=1908|publisher=British Museum Dept. of Coins and Medals|isbn=1-4021-8954-0|ref=harv}}
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Byzantine Empire}}
* [http://www.fordham.edu/halsall/byzantium/ Byzantium: Studija o Vizantijiskom carstvu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008060507/http://www.fordham.edu/halsall/byzantium/ |date=2014-10-08 }} (na engleskom)
* [http://www.romanity.org/htm/fox.01.en.what_if_anything_is_a_byzantine.01.htm O Vizantiji] (na engleskom)
* [http://www.roman-emperors.org/ De Imperatoribus Romanis]. Scholarly biographies of many Byzantine emperors.
* [http://www.anders.com/lectures/lars_brownworth/12_byzantine_rulers/ 12 Byzantine Rulers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160718092221/http://www.anders.com/lectures/lars_brownworth/12_byzantine_rulers/ |date=2016-07-18 }} by Lars Brownworth of The Stony Brook School; audio lectures. [http://www.nytimes.com/2007/01/31/education/31education.html NYTimes review].
* [http://www.cit.gu.edu.au/~s285238/Roman/RomanEmpire.html 18 centuries of Roman Empire by Howard Wiseman] (Maps of the Roman/Byzantine Empire throughout its lifetime).
* [http://www.byzantinemuseum.gr/en/ Byzantine &amp; Christian Museum]

;Vizntijske studije, resursi i bibliografija
* Fox, Clinton R. [http://www.romanity.org/htm/fox.01.en.what_if_anything_is_a_byzantine.01.htm What, If Anything, Is a Byzantine? (Online Encyclopedia of Roman Emperors)]
* [https://web.archive.org/web/20080410123427/http://www.doaks.org/Byzantine.html Byzantine studies homepage] at Dumbarton Oaks. Includes links to numerous electronic texts.
* [http://www.fordham.edu/halsall/byzantium/ Byzantium: Byzantine studies on the Internet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008060507/http://www.fordham.edu/halsall/byzantium/ |date=2014-10-08 }}. Links to various online resources.
* [http://homepage.mac.com/paulstephenson/trans.html Translations from Byzantine Sources: The Imperial Centuries, c. 700–1204] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010413131628/http://homepage.mac.com/paulstephenson/trans.html |date=2001-04-13 }}. Online sourcebook.
* [http://www.deremilitari.org/ De Re Militari]. Resources for medieval history, including numerous translated sources on the Byzantine wars.
* [http://www.fordham.edu/halsall/sbook1c.html Medieval Sourcebook: Byzantium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140814170022/http://www.fordham.edu/halsall/sbook1c.html |date=2014-08-14 }}. Numerous primary sources on Byzantine history.
* [http://www.univie.ac.at/byzantine/ Bibliography on Byzantine Material Culture and Daily Life]. Hosted by the University of Vienna; in English.
* [http://www.ellopos.net/elpenor/greek-texts/greek-resources-constantinople.asp Constantinople Home Page]. Links to texts, images and videos on Byzantium.
* [http://graal.org.ua/en/theodoro-principality Byzantium in Crimea: Political History, Art and Culture].
* [http://www.oeaw.ac.at/byzanz/ Institute for Byzantine Studies of the Austrian Academy of Sciences (with further resources and a repository with papers on various aspects of the Byzantine Empire)]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Istočno Rimsko Carstvo| ]]
[[Kategorija:Rimsko carstvo]]
[[Kategorija:Starovjekovne države]]
[[Kategorija:Srednjovjekovne države]]
[[Kategorija:Bivše države u Africi]]
[[Kategorija:Bivše države u Aziji]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]</text>
      <sha1>7y77oaewkdfs1r2ceftf7vin2ybsmmd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1990.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3299</id>
    <revision>
      <id>42477982</id>
      <parentid>42469887</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T16:23:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jun/Juni/Lipanj */</comment>
      <origin>42477982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91276" sha1="rpsd7awqyjvi88dg25jzjd619nszfra" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{godina u drugim kalendarima|1990}}
__NOTOC__
Godina '''1990''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXC]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] (link pokazuje kalendar).

Godina prvih višestranačkih izbora u Jugoslaviji od [[1945]]. i početak institucionalnog razilaska njenih naroda i republika.
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1990''': &lt;br /&gt; [[1990#Januar/Siječanj|1]] • [[1990#Februar/Veljača|2]] • [[1990#Mart/Ožujak|3]] • [[1990#April/Travanj|4]] • [[1990#Maj/Svibanj|5]] • [[1990#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1990#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1990#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1990#Septembar/Rujan|9]] • [[1990#Oktobar/Listopad|10]] • [[1990#Novembar/Studeni|11]] • [[1990#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1990#Rođenja|Rođenja]] • [[1990#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
[[Datoteka:Dinar-Yugo-01-1990.jpg|thumb|left|&quot;Antin dinar&quot;]]
* [[1. 1.]] - Početak programa reformi saveznog premijera [[Ante Marković]]a - denominirana je jugoslavenska valuta - [[dinar]] tako da je 10.000 dinara postalo 1 novi dinar, a građani su prvi put nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama, po kursu 7 dinara za [[nemačka marka|marku]]. Omogućene strane investicije, cene i plate zamrznute na šest meseci, ali i predviđeno zatvaranje nerentabilnih firmi.
* 1. 1. - &quot;Antin dinar&quot; startuje novčanicama od 50 i 200 dinara (&quot;spomenici&quot;, → galerija pod [[#1990. u temama|1990. u temama]]).
* 1. 1. - Novi Zakon o unutrašnjim poslovima u SR Hrvatskoj: općinski SUP-ovi postaju stanice javne sigurnosti u okviru 17 većih SUP-ova.
* 1. 1. - U [[Poljska|Poljskoj]] startuje [[Balcerowiczev plan]], šok terapija za tranziciju iz planske socijalističke u tržišnu kapitalističku ekonomiju (znatan pad BDP 1990-91, zatim oporavak); zemlja se istog dana povlači iz [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]].
* 1. 1. - Prva epizoda ''[[Mr. Bean]]''-a.
* [[3. 1.]] - [[Američka invazija na Panamu]]: [[Manuel Noriega]] se predao američkoj vojsci.
* [[4. 1.]] - Sukkurska železnička nesreća: putnički voz udario u teretni kod sela Sangi u Pakistanu, 307 mrtvih.
* [[6. 1.]] - U [[Nova Pazova|Novoj Pazovi]] održana osnivačka skupština [[Srpska narodna obnova|Srpske narodne obnove]], nastale iz Društva Svetog Save - zalažu se za Kralja, Dražu i maksimalističke granice.
* [[7. 1.]] - SFRJ: televizija prenosi pravoslavnu božićnu liturgiju.
* 7. 1. - [[Krivi toranj u Pizi]] je prvi put posle 800 godina svog postojanja zatvoren za turiste radi [[restauracija|restauracije]].
* [[8. 1.]] - Privremena rumunska vlada daje pravo svim građanima da poseduju pasoš i da slobodno putuju u četiri susedne zemlje.
* 12 - 19. 1. - Pogrom u Bakuu, u kontekstu [[Rat za Nagorno-Karabah|rata za Nagorno-Karabah]]: progon i proterivanje Jermena iz glavnog azerbejdžanskog grada.
* [[15. 1.]] - Demonstranti upadaju u sedište rasformiranog [[Štazi]]ja kako bi sprečili uništavanje dokumenata.
* [[16. 1.]] - Vođstvo [[SK Slovenije]] zahteva da se [[SKJ]] transformiše u labavu koaliciju republičkih partija.
* [[19. 1.]] - &quot;Borba&quot;: admiral [[Petar Šimić]], lider SKJ u armiji, izjavljuje da se armija neće povući od ideje komunizma, ali će poštovati volju većine na kongresu.
* [[20. 1.]] - &quot;[[Crni januar]]&quot; u [[Baku]]u, [[Azerbejdžanska SSR]] - sovjetska vojska ulazi u grad, poginulo preko 100 civila.
* 20. 1. - Počinju sukobi između indijske vojske i separatista u [[Kašmir]]u.
* [[20. 1.|20]] - [[22. 1.]] - [[Četrnaesti kongres SKJ]], vanredni i poslednji - glavna tema uvođenje pluralizma u Jugoslaviji.
* [[20. 1.]] - Neki slovenački delegati na XIV kongresu zahtevali da se odmah usvoji Deklaracija o podršci multipartizmu i slobodnim izborima, ali tvrda linija izglasala da se prvo prodiskutuje u komitetu.
* [[21. 1.]] - Burna rasprava na kongresu [[SKJ]]: SK Slovenije, koji je pod pritiskom dolazećih višestranačkih izbora u aprilu, preti da će napustiti kongres ako ne budu izglasani liberalni predlozi.
[[Datoteka:League of Communists of Yugoslavia Flag.svg|thumb|250px|† [[SKJ]]]]
* [[22. 1.|22]]/[[23. 1.]] - [[Raspad SFRJ]]: XIV kongres SKJ izglasao ukidanje političkog monopola Partije i podršku višepartijskom sistemu; pošto neki drugi predlozi nisu izglasani (saradnja sa Evropom, ljudska prava, federalni sistem), delegacija [[SK Slovenije]] iza ponoći odlučila napustiti kongres; nekoliko sati kasnije slijedit će je delegacija [[SK Hrvatske]] - de facto se raspada [[Savez komunista Jugoslavije]].
* [[23. 1.]] - Osnivački kongres [[Srpski slobodarski pokret|Srpskog slobodarskog pokreta]] u [[Batajnica|Batajnici]], danas se smatra Prvim otadžbinskim kongresom [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]].
* 23. 1. - Manje okupljanje Albanaca u Prištini.
* [[24. 1.]] - [[2. 2.]] - Demonstracijama 40.000 studenata u [[Priština|Prištini]] počinju '''nemiri na Kosovu''' - traži se ukidanje vanrednog stanja, prekid sudskog procesa [[Azem Vlasi|Azemu Vlasiju]] i slobodni izbori; dolazi do oružanih sukoba sa žrtvama (naročito u [[Podujevo|Podujevu]]).
* [[26. 1.]] - Barikade i pucnjava na miliciju u Peći i Titovoj Mitrovici, protesti i u Podujevu, Suvoj Reci, Vučitrnu.
* 26. 1. - Pušten i treći agregat [[HE Višegrad]] (ukupna snaga 315 MW).
* 26. 1. - Oluja na Burnsov dan ubila oko 100 ljudi u severozapadnoj Evropi.
* [[27. 1.]] - Tanjug: 4 mrtvih u Orahovcu, jedan u Peći, demonstracije i u Suvoj Reci i Gnjilanu.
* 27. 1. - U Zagrebu demonstrira 10.000 studenata zbog inflacije i opadanja životnog standarda (NYT).
* [[31. 1.]] - Studenti Beogradskog univerziteta od ponoći pred Skupštinom SFRJ okupljeni pod parolama »Ne damo Kosovo!«, »Idemo na Kosovo!«, »Hoćemo oružje!«, traže ostavke saveznih vlasti. Još pet poginulih na Kosovu (Orahovac, Podujevo, Lipljan i dr.). I u Crnoj Gori demonstracije za povratak reda u pokrajini.
* 31. 1. - Savezno predsedništvo naredilo &quot;specijalne mere&quot;, kako bi okončalo nasilje na Kosovu.
* 31. 1. - U [[Moskva|Moskvi]] je otvoren američki restoran „[[brza hrana|brze hrane]]“ „[[Mekdonalds]]“.
* [[januar]] - Inflacija u SFRJ 41,5% (pad sa preko 2000 u decembru).

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Demonstrativni izlazak tenkova JNA na ulice u nekoliko kosovskih gradova (do sada oko 30 poginulih u neredima), sutradan poslato još 2.000 srpskih milicionera.
* [[2. 2.]] - U obraćanju parlamentu, južnoafrički predsednik [[F. W. de Klerk]] najavljuje radikalne reforme za okončanje [[apartheid]]a.
* [[3. 2.]] - [[Datoteka:Logo of the Democratic Party (Serbia).jpg|22px|Demokratska stranka]] U Beogradu osnovana/obnovljena [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]], prvi predsednik [[Dragoljub Mićunović]].
* [[4. 2.]] - Konferencija [[SK Slovenije]]: odvaja se od [[SKJ]], menja ime u Stranka socijaldemokratske obnove (ZKS-SDP), ne traže otcepljenje već konfederaciju. Istog dana povučeno 50 slovenačkih pripadnika Združenog odreda milicije saveznog SUP-a na Kosovu.
* 4. 2. - Miting Srba u Karlovcu.
* [[5. 2.]] - Predsednik predsedništva Srbije Slobodan Milošević optužuje Sloveniju i Hrvatsku za &quot;podršku teroru&quot; na Kosovu, kaže da bi stotine hiljada Srba mogle krenuti na Kosovo.
* 5. 2. - U Republičkom sekretarijatu za pravosuđe SRH registrirano osam stranaka - obnova višestranačja u Hrvatskoj.
[[Datoteka:Nelson Mandela's cell-Robben Island.jpg|mini|120px|Bivša [[Nelson Mandela|Mandelina]] ćelija na ostrvu Robben]]
* [[7. 2.]] - Savezni predsednik [[Janez Drnovšek]] najavljuje pojačanje prisustva vojske na Kosovu, kao i razvojni program.
* [[10. 2.]] - U Zagrebu obnovljen rad srpskog kulturnog društva »[[Prosvjeta]]«.
* [[11. 2.]] - U [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] bjelačka vlada posle 27 godina pušta [[Nelson Mandela|Nelsona Mandelu]] iz zatvora, označivši simbolički početak kraja režima [[apartheid]]a; ranije tijekom mjeseca dozvoljen rad [[afrički nacionalni kongres|Afričkog nacionalnog kongresa]].
* 11. 2. - [[Mike Tyson]] neočekivano izgubio od [[Buster Douglas|Bustera Douglasa]] u Tokiju.
* [[13. 2.]] - [[SSSR]], [[SAD]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]] i dve [[nemačka|nemačke]] države su objavili plan o ujedinjenju Nemačke.
* [[14. 2.]] - [[Sabor Republike Hrvatske|Sabor]] SR Hrvatske usvojio Amandmane LIV do LXIlI na Ustav, kojima je ozakonjen višestranački sistem&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_02_7_71.html Amandmani LIV do LXIlI na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt;.
*   14. 2. - [[Voyager 1]] snimio &quot;[[Obiteljski portret (Voyager)|Obiteljski portret]]&quot; planeta Sunčevog sustava, među kojima je i [[Pale Blue Dot|Blijeda plava točka]] - Zemlja sa 6,7 milijardi kilometara.
* [[17. 2.]] - U [[Knin]]u osnovana [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]], na čelu [[Jovan Rašković]].
* [[19. 2.]] - Kosovski Albanci opet pojačavaju proteste, traže ostavku pokrajinskog rukovodstva; đaci bojkotuju nastavu, zatvorene mnoge radnje. Kosovski Srbi traže zaštitu.
[[Datoteka:Family portrait (Voyager 1).png|330px|mini|&quot;[[Obiteljski portret (Voyager)|Obiteljski portret]]&quot;]]
* [[20. 2.]] - Predsedništvo SFRJ dalo naređenje [[JNA]] da uguši nemire na Kosovu. Stotine Srba u ostatku Srbije se upisuje u dobrovoljce za zaštitu Srba na Kosovu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/02/20/Yugoslavia-sends-tanks-troops-to-strife-torn-province/7125635490000/ Yugoslavia sends tanks, troops to strife-torn province]. upi.com Archives Feb. 20, 1990&lt;/ref&gt;.
* 20. 2. - Veliki miting u Skoplju na kome se traži kraj &quot;etnocida&quot; Makedonaca u Bugarskoj - jugoslovenske i bugarske vlasti se raspravljaju o njihovom tretmanu i postojanju&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/03/06/Sofia-Belgrade-clash-over-Macedonian-question/3009636699600/ Sofia, Belgrade clash over Macedonian question]. upi.com Archives March 6, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[21. 2.]] - Ponovo uveden policijski čas na Kosovu, eksplozija u zgradi pošte u Peći.
* 21. 2. - U Parizu prikazan film ''[[Nikita (film)|Nikita]]''.
* [[22. 2.]] - Izvršno veće Slovenije donosi protivmere privrednoj blokadi Srbije. Usled srpske blokade od decembra, Slovenija je uskratila 15% uplate u savezni budžet.
* [[24. 2.]] - U [[Litvanska SSR|Litvanskoj SSR]] se održavaju prvi višestranački izbori u [[SSSR]]: 91 od 135 mandata dobijaju kandidati podržani od [[Sąjūdis]]a, pokreta za nezavisnost.
* [[24. 2.|24]] - [[25. 2.]] - Prvi opći sabor [[HDZ]]-a (&quot;NDH nije bila samo puka kvislinška tvorba...&quot;).
* [[25. 2.]] - U Briselu ubijen kosovski aktivista [[Enver Hadri]]. 
* [[26. 2.]] - Ponovo otvorena [[Beogradska berza]] (&quot;Jugoslovensko tržište kapitala&quot;).
* 26. 2. - [[Nikaragva]]: [[Violeta Chamorro]] neočekivano pobedila predsednika [[Daniel Ortega|Daniela Ortegu]] (položaj preuzima 25. 4., ostaje do 1997, Ortega se vraća 2007).
* 28. 2. - 10. 3. - Svetsko prvenstvo u rukometu održano u Čehoslovačkoj: Švedska 1, Jugoslavija 4.
* februar - Inflacija u SFRJ 8,4%.

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - Izdate novčanice od 100 dinara (djevojka sa maramom) i 500 dinara (odrastao mladić).
* [[2. 3.]] - Prikazan film &quot;[[Lov na Crveni oktobar (film)|Lov na Crveni oktobar]]&quot;.
* [[4. 3.]] - Na [[Petrova Gora|Petrovoj Gori]] održan miting Srba iz Hrvatske na kojem se pretilo hrvatskom rukovodstvu.
* [[6. 3.]] - Poslednji zvanični let [[Lockheed SR-71]] Blackbird, preletela preko SAD za 1 sat i osam minuta.
* [[8. 3.]] - Odlukom Skupštine [[Slovenija|Slovenije]] izbrisan pridev »socijalistička« iz naziva ove republike.
* 8. 3. - U Beogradu izlazi prvi broj enigmatskog lista &quot;Huper&quot; (do decembra [[2008]].).
* [[9. 3.]] - [[Mongolska demokratska revolucija]]: generalni sekretar CK Mongolske narodne partije [[Džambin Batmenh]] daje ostavku zajedno sa politbiroom - izbori u julu.
* [[10. 3.]] - Haićanski predsednik [[Prosper Avril]] napušta zemlju pod pritiskom demonstracija, privremeni predsednici su general [[Hérard Abraham]], zatim vrhovna sutkinja [[Ertha Pascal-Trouillot]] (do 1991).
* [[11. 3.]] - {{flagicon|Litvanija}} [[Litvanska SSR|Litvanski]] parlament donosi Akt o obnovi države Litvanije. Moskva ovo ocenjuje nelegalnim, Litvanija krajem juna suspenduje odluku. 
* 11. 3. - Ukinut policijski čas na Kosovu.
* [[12. 3.]] - Sovjetski vojnici započinju povlačenje iz Mađarske.
* 12. 3. - Zakletvu položio [[Patricio Aylwin]], prvi demokratski izabrani predsednik [[Čile]]a od [[1970]].
* [[14. 3.]] - Osnivački sabor [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]] - ujedinjeni Srpski slobodarski pokret [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] i frakcija [[Srpska narodna obnova|SNO]] [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]] (njih dvojica se razilaze posle par meseci).
* [[15. 3.]] - [[Mihail Gorbačov]] izabran na novostvoreni položaj [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|Predsednika Sovjetskog Saveza]], nakon izmene ustava u smeru jakog predsednika; KPSS gubi monopol na vlast.
* 15. 3. - [[Fernando Collor de Mello]] postao predsednik [[Brazila]], prvi demokratski izabran od [[1961]]; odmah pokreće plan za suzbijanje inflacije, prozvan ''Plano Collor'' (predsednik do 1992).
* [[16. 3.]] - Sporazum Jugoslavije sa [[MMF]]: 18-mesečni ''stand-by'' kredit vrednosti do 600 miliona dolara za podršku restrukturaciji.
* [[18. 3.]] - Predizborni skup HDZ u Benkovcu, navodni pokušaj atentata na Tuđmana.
* 18. 3. - Prvi i poslednji slobodni izbori u [[DDR]] - 48% poslanika dobila Alijansa za Nemačku, na čelu sa istočnim ogrankom [[CDU]], [[Lothar de Maizière]] novi premijer od aprila do ujedinjenja u oktobru.
* 18. 3. - Iz bostonskog muzeja Isabella Stewart Gardner ukradene umjetnine vrijedne 500 miliona dolara.
* [[20. 3.]] - &quot;Crni mart&quot;: [[Etnički sukobi u Târgu Mureșu|etnički sukobi]] između Rumuna i Mađara u [[Târgu Mureș]]u, šestoro mrtvih.
* [[21. 3.]] - {{flag|Namibija}} nezavisna od južnoafričke vlasti. Prvi predsednik je lider [[SWAPO]]-a [[Sam Nujoma]] (do 2005). Walvis Bay i Pingvinovi otoci ostaju južnoafrički do 1994.
* [[22. 3.]] - Afera oko navodnog trovanja albanske dece na Kosovu, slede nove albanske demonstracije i napadi na Srbe (međunarodni panel lekara nije našao dokaze otrova ni epidemije, pominje se &quot;masovna histerija&quot;).
* 22. 3. - U Briselu ubijen [[Gerald Bull]], kanadsko-američki inženjer dugometne artiljerije koji je radio za Sadama Huseina.
* [[23. 3.]] - Prikazan film ''[[Pretty Woman]]''.
* 23, 24. 3. - U noćnom klubu &quot;Nana&quot; na beogradskom Senjaku ubijen [[Andrija Lakonić]] - otvaraju se pitanja o saradnji kriminalaca, SUP-ova i SDB.&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19901017|page:5 &quot;Borba&quot;, 17. okt. 1990, str. 5]&lt;/ref&gt;
* [[24. 3.]] - JNA opet na kosovskim ulicama, Srbija preuzima direktnu kontrolu nad tamošnjom milicijom.
* 24. 3. - [[Islam Karimov]] predsednik Uzbečke SSR (od 1991. nezavisnog [[Uzbekistan]]a, do smrti 2016).
* [[25. 3.]] - Požar u nelicenciranom njujorškom klubu ''Happy Land'', 87 mrtvih.
* [[25. 3.]] i [[8. 4.]] - Prvi demokratski izbori u [[Mađarska|Mađarskoj]] od [[1948]] - pobeđuje konzervativni Demokratski forum, bivši komunisti četvrti.
* [[26. 3.]] - Na sastanku &quot;koordinacije&quot; (najviši srpski rukovodioci) ocenjeno da proces raspada Jugoslavije izgleda nezaustavljivo, da je konfederacija neprihvatljiva, te da se Bosna i Hercegovina ne može održati kao država.
* 26. 3. - [[62. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Driving Miss Daisy]]'', ukupno četiri nagrade od devet nominacija; najbolji strani film je ''[[Cinema Paradiso]]''.
* [[28. 3.]] - [[Studio B]] pokrenuo TV kanal, ali vlasti ga ubrzo zabranjuju.
* 28. 3. - Prikazan film ''[[Cyrano de Bergerac (1990 film)|Cyrano de Bergerac]]''.
* [[29. 3.]] - Otvorena ''Ljubljanska borza''.
* [[30. 3.]] - Plenarna sednica CK SKJ nema kvorum za zasedanje (nisu došli Slovenci, ni većina iz Hrvatske i Makedonije, Bosanci napustili sastanak). 
* 30. 3. - Premijera igranog [[Teenage Mutant Ninja Turtles (film)|filma o Nindžama kornjačama]], u produkciji New Line Cinema, koji je postao najkomercijalniji nezavisno producirani film do tada sa zaradom od preko 100 milijuna $ u američkim kinima.
* 30. 3. - Nakon prvih slobodnih izbora 18. 3., [[Estonska SSR]] proglašava sovjetsku vlast nelegalnom od [[1940]].
* [[31. 3.]] - Preduzeće ''Lipa Holding'' u Sloveniji izdalo novu &quot;valutu&quot;, [[Slovenska lipa|lipu]] - neka preduzeća je primaju kao pomoćno platno sredstvo.
* 31. 3. - &quot;Druga bitka kod Trafalgara&quot; - masovne demonstracije u Londonu protiv Komunalnog poreza (prozvanog ''poll-tax'' - &quot;glavarina&quot;) pretvorile se u nerede sa stotinama povređenih.

=== April/Travanj ===
* [[april]] - ? U [[Beograd]]u, u blizini 30-tak osnovnih škola, postavljeni [[ležeći policajci]].
* [[1. 4.]] - U Engleskoj i Velsu uveden nepopularni Komunalni porez.
* [[3. 4.]] - Pripadnici Združenog odreda milicije iz Hrvatske u sastavu SSUP-a povlače se sa Kosova.
* 3. 4. - Bugarska komunistička partija menja ime u [[Bugarska socijalistička partija]].
* [[6. 4.]] - Obaveza za istočne Evropljane, van poslovnog putovanja ili paket aranžmana, da kupe dinara u vrednosti $200 na ulazu u Jugoslaviju.
* [[7. 4.]] - Požar na feribotu ''MS Scandinavian Star'' između Norveške i Danske, 159 mrtvih.
* [[8. 4.]] (Cvjetnica) - Veliki predizborni miting HDZ u Zagrebu.
[[Datoteka:Twin Peaks title.svg|mini|''[[Twin Peaks]]'']]
* 8. 4. - Prva epizoda ''[[Twin Peaks]]'' na ABC (30 epizoda u dve sezone, film ''[[Twin Peaks: Fire Walk with Me]]'' 1992 i sezona od 18 epizoda 2017; u SFRJ preko TV Novi Sad od 1. aprila 1991).
* 8. 4. - Treći izbori u Grčkoj za 10 meseci, ponovo pobeđuje [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova Demokracija]], [[Konstantinos Micotakis]] konačno može formirati vladu (do 1993).
* 8. 4. - [[Nepal]]ski kralj Birendra ukida, nakon nereda, zabranu političkih partija.
* [[8. 4.|8]], [[12. 4.|12]] i [[22. 4.]] - [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Slovenia.svg|25px|Grb SR Slovenije]] Prvi demokratski izbori u [[Slovenija|Sloveniji]] - pobeda koalicije [[DEMOS]] (54% glasova) na parlamentarnim i [[Milan Kučan|Milana Kučana]] na predsedničkim izborima (DEMOS se zalaže za suverenitet i ekonomsku nezavisnost).
{{Dvostruka slika|right|Croatian Parliamentary Election Results 1990.png|180|Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990, vijeća općina.png|180|Izbori za Sabor SRH|Izbori za Vijeća općina}}
* [[13. 4.]] - Sovjetska vlada priznala krivicu za [[Katinjski masakr]].
* [[14. 4.]] - Gorbačov uvodi blokadu goriva i druge robe Litvaniji - ovi su ranije prekinuli dostavu goriva sovjetskim jedinicama.
* april - Turisti traže gljivu [[smrčci|smrčak]] u okolini sela [[Preljubovići]] na Romaniji zbog navodnih afrodizijačkih svojstava&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/04/14/Mushroom-said-to-restore-sexual-prowess/9861640065600/ Mushroom said to restore sexual prowess]. upi.com Archives April 14, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[16. 4.]] - Republički SUP Srbije preuzima sve poslove javne i državne bezbednosti na Kosovu.
* [[18. 4.]] - Predsedništvo SFRJ ukinulo vanredno stanje na Kosovu, uvedeno u februaru 1989, i amnestiralo 108 političkih zatvorenika.
* [[22. 4.]] i [[6. 5.|6]] - [[7. 5.]] - [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Croatia.svg|25px|Grb SR Hrvatske]] [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|Izbori u Hrvatskoj]] za tri vijeća [[Hrvatski sabor|Sabora]]: ubjedljiva pobeda [[HDZ]]-a - sa 42% glasova dobivaju 205 (58%) zastupnika; stranka se zalaže za konfederaciju nezavisnih država i uklanjanje Srba sa utjecajnih položaja (pominje se i referendum o granicama BiH u slučaju raspada SFRJ&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1990/04/26/world/evolution-in-europe-victory-seen-for-nationalists-in-yugoslav-republic.html?scp=9&amp;sq=croatia&amp;st=nyt Evolution in Europe; Victory Seen for Nationalists in Yugoslav Republic], The New York Times Published: April 26, 1990&lt;/ref&gt;).
* [[24. 4.]] - [[Azem Vlasi]] oslobođen optužbi za izazivanje štrajkova i protesta prethodne godine, oslobođeno i ostalih 14 lica kojima je suđeno zajedno s njim (bio uhapšen u martu [[1989]]).
* 24. 4. - [[Nursultan Nazarbajev]] predsednik Kazaške SSR (od 1991. nezavisnog [[Kazahstan]]a).
[[Datoteka:1990 s31 IMAX view of HST release.jpg|mini|200px|[[Svemirski teleskop Hubble]] postavljen u svemiru]]
* 24. 4. - [[Spejs šatl]]om &quot;Diskaveri&quot; lansiran [[Svemirski teleskop Hubble]] - glavno ogledalo loše polirano, što će biti korigovano u misiji 1993.
* [[25. 4.]] - Socijaldemokratski kandidat za nemačkog kancelara [[Oskar Lafontaine]] teško povređen u napadu poremećene žene nakon predizbornog skupa.
* [[26. 4.]] - [[27. 6.]] - [[JNA]] razoružava [[teritorijalna odbrana|TO]] Slovenije i Hrvatske.
* [[28. 4.]] - Dublinski samit EZ: posvećenost političkoj uniji, Istočna Nemačka će biti uključena u EZ, bliskije veze sa istočnim zemljama.
* [[april]] - Sastanak predstavnika zemalja &quot;Pentagonale&quot; ([[Italija]], [[Jugoslavija]], [[Mađarska]], [[Čehoslovačka]], [[Poljska]]) u [[Bratislava|Bratislavi]] (i opet u [[Venecija|Veneciji]] u julu).

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:ESC1990.jpg|thumb|150px|[[Pjesma Eurovizije 1990.]] u [[Zagreb]]u]]
* [[4. 5.]] - Poslednji put sirena u 15:05, na godišnjicu [[Tito]]ve smrti, demonstracije u Beogradu.
* 4. 5. - [[Latvijska SSR]] objavila nelegalnim priključenje [[SSSR]]-u [[1940]]. (najava nezavisnosti), promenjeno ime u Republika Latvija.
* [[5. 5.]] - [[Pjesma Eurovizije 1990.]] u [[Zagreb]]u - pobjeđuje [[Toto Cutugno]] (''Insieme: 1992''), [[Tajči]] je sedma.
* [[8. 5.]] - Građani Albanije dobili pravo na pasoš i religiozna uverenja; zemlju je 11-13. 5. posetio generalni sekretar UN.
* [[13. 5.]] - [[Izgredi na utakmici Dinamo-Crvena zvezda|Maksimir]]: Na fudbalskoj utakmici u [[Zagreb]]u, između beogradske [[FK Crvena Zvezda|Crvene zvezde]] i zagrebačkog [[Dinamo|Dinama]] došlo do velikog sukoba navijača dva kluba - povređeno 79 policajaca i 59 gledalaca.
[[Datoteka:Borisav Jovic cropped.jpg|mini|120px|[[Borisav Jović]] (2009)]]
* [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništvu SFRJ]], na čelo dolazi [[Borisav Jović]] (predstavnik uže Srbije).
* [[16. 5.]] - [[Lojze Peterle]] iz DEMOS-a postaje prvi demokratski premijer Slovenije. Zalaže se za konfederalni sistem u Jugoslaviji, u protivnom nezavisnost Slovenije.
* [[17. 5.]] - Oduzimanje oružja [[teritorijalna odbrana|Teritorijalnim odbranama]] u Sloveniji i Hrvatskoj (i [[BiH]]?).
* 17. 5. - [[Svetska zdravstvena organizacija]] zvanično skinula [[homoseksualnost]] sa spiska mentalnih oboljenja (Dan borbe protiv [[homofobija|homofobije]]).
* [[18. 5.]] - Posle napada na člana [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|SDS]] u [[Benkovac|Benkovcu]], [[Miroslav Mlinar|Miroslava Mlinara]], ova stranka odlučila da povuče svojih pet zastupnika iz Sabora.
* 18. 5. - Sporazum o monetarnoj uniji Istočne i Zapadne [[Nemačka|Nemačke]] od 1. 7. - prvi korak ka ujedinjenju.
* [[19. 5.]] - Makedonski demonstranti blokirali granične prelaze prema Grčkoj, tražeći prava za svoje tamošnje sunarodnike, makedonska skupština kritikuje saveznu vladu zbog &quot;neefikasnosti u rešavanju otvorenih pitanja sa Grčkom&quot;.
* [[20. 5.]] - Predsednički i parlamentarni izbori u [[Rumunija|Rumuniji]], ubedljiva pobeda [[Jon Ilijesku|Jona Ilijeskua]] i Fronta nacionalnog spasa.
* 20. 5. - [[Monika Seleš]] pobedila [[Štefi Graf]] u finalu German Opena.
* [[22. 5.]] - {{flag|Jemen}}: ujedinjenje [[Sjeverni Jemen|Sjevernog]] i [[Južni Jemen|Južnog Jemena]].
* 22. 5. - Izdat [[Windows 3.0]], prva verzija u široj upotrebi.
* [[25. 5.]] - [[Ante Marković]] najavio osnivanje partije.
* [[26. 5.]] - U [[Sarajevo|Sarajevu]] osnovana [[Stranka demokratske akcije]].
* 26. 5. - Plenarni sastanak SKJ se razišao posle tri sata, nisu došli delegati iz Slovenije, Hrvatske i Makedonije - određen 29. septembar za nastavak&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/05/26/Yugoslav-communists-divided/3748643694400/ Yugoslav communists divided]. upi.com Archives May 26, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[27. 5.]] - Prvi demokratski izbori u [[Burma|Burmi]] od [[1960]], pobeđuje Nacionalna liga za demokratiju [[Aung San Suu Kyi]] ali vojna hunta poništava rezultate (sledeći izbori [[2010]]).
[[Datoteka:FranjoTudmanleft.jpg|thumb|180px|[[Franjo Tuđman]], prvi predsjednik RH (1990-99)]]
* [[28. 5.]] - Borisav Jović ispred Predsedništva SFRJ predstavio plan od 13 tačaka, &quot;hitne mere za zaštitu teritorijalnog i političkog integriteta zemlje&quot;.
* [[29. 5.]] - [[Boris Jeljcin]] dolazi na čelo Vrhovnog sovjeta [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]].
* 29. 5. - Kongresmen Tom Lantos i bivši kongresmen Joe DioGuardi posetili Đakovicu, Lantos podržava Kosovo republiku - zatim posećuju Albaniju kao prvi američki zvaničnici u toj zemlji.
* 29. 5. - Potpisan sporazum o osnivanju [[Evropska banka za obnovu i razvoj|Evropske banke za obnovu i razvoj]].
* [[30. 5.]] - Konstituiran Sabor SR Hrvatske, vlast preuzima [[Hrvatska demokratska zajednica]]. [[Franjo Tuđman]] izabran za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, [[Stjepan Mesić]] za predsjednika Republičko izvršnog vijeća (premijera), [[Žarko Domljan]] za predsjednika Sabora. Tuđman najavljuje novi ustav, zajednicu sa drugim narodima SFRJ vidi kao konfederaciju, ugovorni savez suverenih država (slavlje u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj, [[Dan državnosti RH]] do 2001).
* 30. 5. - Evropska zajednica želi bliže veze sa Jugoslavijom, predlaže 1,08 milijardi dolara zajmova za pet godina, dve trećine za saobraćaj&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/05/30/Yugoslavias-Croatia-taps-nationalists-as-leaders/8333644040000/ Yugoslavia's Croatia taps nationalists as leaders]. upi.com Archives May 30, 1990&lt;/ref&gt;.
* 30. 5. - Jak zemljotres u Rumuniji, osetio se i susednim zemljama.
* 30. 5. - U Vašingtonu počinje samit Buš-Gorbačov.
* [[31. 5.]] - Upadom nacionalista prekinuta predstava &quot;Sveti Sava&quot; u [[Jugoslovensko dramsko pozorište|JDP]].

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Blokirani prelazi na grčko-jugoslovenskoj granici - protest Makedonaca na tretman od strane grčkih vlasti (još veća blokada [[16. 6.]]).
* 1. 6. - Izdata novčanica od 50 dinara (dječak).
* 1. 6. - SAD i SSSR potpisuju ugovor o prestanku proizvodnje [[Hemijsko ratovanje|hemijskog oružja]] i uništenju zaliha.
* 1. 6. - Prikazan film ''[[Total Recall]]''.
* 1 - 3. 6. - U Kuala Lumpuru održan prvi samit [[Grupa 15|Grupe 15]] zemalja u razvoju, među kojima je i Jugoslavija.
* [[3. 6.]] - [[Nogometna utakmica Jugoslavija-Nizozemska 1990.|Prijateljska utakmica Jugoslavija-Nizozemska]] u Zagrebu - izviždana himna &quot;Hej Slaveni&quot;.
* [[4. 6.]] - Neredi u gradu [[Oš]], u [[Kirgiska SSR|Kirgiskoj SSR]], između Kirgiza i Uzbeka.
* [[7. 6.]] - Mitropolit lenjingradski izabran za [[Patrijarh moskovski Aleksije II|patrijarha moskovskog Aleksija II]] (do 2008).
* [[8. 6.]] - Novi hrvatski delegati u Veću republika i pokrajina Savezne skupštine, među kojima i osam iz HDZ, čime skupština prvi put od 1945. postaje višestranačka (Slovenija zadržala stare delegate)&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/06/08/Yugoslavias-first-multi-party-Parliament-in-45-years/4815644817600/ Yugoslavia's first multi-party Parliament in 45 years]. upi.com Archives June 8, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[8. 6.|8]] - [[9. 6.]] - Prvi slobodni izbori u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] od [[1946]], relativnu većinu osvaja Građanski forum.
* [[8. 6.]] - [[8. 7.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.]] se održava u Italiji; Zapadna Nemačka osvaja treću titulu.
* [[9. 6.]] - [[Monika Seleš]] (16) osvojila [[Roland Garros]] (French Open) pobedom nad [[Steffi Graf]] - prva Monikina [[Grand Slam]] titula. [[Goran Ivanišević]] na istom turniru iznenadio eliminisavši [[Boris Beker|Borisa Bekera]].
* [[10. 6.]] - Tuča zapadnonemačkih i jugoslovenskih navijača u Milanu.
* 10. 6. - British Airways Flight 5390: nakon što je otpao prozorski panel u kokpitu, pilot zamalo isisan iz aviona.
* [[10. 6.]] i [[17. 6.]] - Višestranački izbori u [[Narodna Republika Bugarska|Bugarskoj]], relativna većina za [[Bugarska socijalistička partija|Bugarsku socijalističku partiju]], bivše komuniste.
* [[11. 6.]] - [[Šrilankanski građanski rat]]: Tamilski tigrovi masakrirali najmanje 600 nenaoružanih policajaca.
* [[12. 6.]] - Deklaracija o državnom suverenitetu [[Ruska Sovjetska Federalna Socijalistička Republika|Ruske Federacije]] (kasnije Dan Rusije).
* 12. 6. - Lokalni izbori u [[Alžir]]u, prvi demokratski od [[1962]]: većinu opština i provincija osvaja [[Front islamskog spasa]].
* [[13. 6.]] - Prvi protestni miting opozicije u Beogradu - traži se zakazivanje višestranačkih izbora i da novi ustav donese nova skupština. Intervencija policije u Takovskoj ulici, ispred zgrade Televizije, lakše povređeni [[Dragoljub Mićunović]] i [[Borislav Pekić]] i još nekoliko desetina okupljenih, zbog čega se prekida učešće u okruglom stolu i traži ostavka ministra Radmila Bogdanovića (protestni miting 27. juna).
* [[14. 6.]] - ''Mineriada'': rudari u [[Bukurešt]]u rasturili šatorsko naselje protestujućih studenata i demolirali redakcije nekih listova i središta opozicionih stranaka. Evropska zajednica kaže da će Rumuniji biti uskraćena pomoć.
* [[jun]] - [[Vojislav Šešelj]] se razišao sa [[SPO]], osniva [[Srpski četnički pokret]].
* jun - Nemačka daje zajam od pet milijardi maraka Sovjetskom Savezu.&lt;ref name=&quot;KieningerMoney&quot;&gt;Kieninger, Stephan ''Money for Moscow: The West and the Questionof Financial Assistance for Mikhail Gorbachev''&lt;/ref&gt; 
* jun? - Prvak Jugoslavije u fudbalu Crvena zvezda, u kup UEFA idu Dinamo i Partizan.
* jun - [[J. K. Rowling]] počinje pisati ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' (objavljen 1997).
* jun? - [[Predrag J. Marković]] pobednik &quot;[[Kviskoteka|Kviskoteke]]&quot;&lt;ref&gt;[http://yugopapir.blogspot.com/2014/08/predrag-markovic-pobednik-kviskoteke-i.html Predrag Marković, pobednik &quot;Kviskoteke&quot;...]. yugopapir.blogspot.com&lt;/ref&gt;.
* [[19. 6.]] - [[Šengenski sporazum]] iz 1985. dopunjen Šengenskom konvencijom: ukidanje unutrašnjih kontrola na granici i politika zajedničkih viza - [[Šengenski prostor]] ustanovljen 1995.
* [[21. 6.]] - Seljaci nakratko blokirali autoputeve kod Beograda (u stvari Novi Sad i Subotica), traže 26 centi za kilogram pšenice, umesto 17 koliko je odredila savezna vlada (na čikaškoj berzi je 15)&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/06/21/Farmers-block-roads-demanding-higher-wheat-price/9524645940800/ Farmers block roads demanding higher wheat price]. upi.com Archives June 21, 1990&lt;/ref&gt;.
* 21. 6. - Svetska banka objavila 292 miliona dolara zajmova za modernizaciju i održavanje puteva u SFRJ.
* 21. 6. - Mandžil-rudbarski zemljotres na severozapadu Irana, procenjeno 35.000–50.000 žrtava.
* 21. 6. - Simultana deklaracija dva nemačka parlamenta priznaje granicu sa Poljskom.
* [[22. 6.|22]]. i [[29. 6.]] - Prvi višestranački izbori ikad u [[Mongolija|Mongoliji]], pobeđuje vladajuća Mongolska narodna revolucionarna partija.
* [[23. 6.]] - [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavska SSR]] proglasila suverenost.
* [[24. 6.]] - Zaređene prve [[Anglikanci|anglikanske]] sveštenice u [[UK]].
* [[25. 6.]] - Slobodan Milošević se obraća skupštini: raspisan referendum o redosledu izbora i donošenja ustava; zalaže se za federaciju i jaču centralnu vladu; u slučaju konfederacije, granice republika moraju biti promenjene&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/06/25/Serbian-president-at-odds-with-other-Yugoslav-republics/4355646286400/ Serbian president at odds with other Yugoslav republics]. upi.com Archives June 25, 1990&lt;/ref&gt;.
* 25. 6. - Slovenija najavljuje novi ustav kao &quot;suverene države&quot; a ne &quot;federalne jedinice&quot;, izjavljuje predsednik Kučan.
* [[26. 6.]] - Vlasti Srbije zatvorile Skupštinu Kosova.
* 26. 6. - Mađarski parlament glasao za povlačenje iz Varšavskog pakta do kraja 1991.
* [[27. 6.]] - Osnivanje zajednice općina Sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] ([[Knin]], [[Obrovac]], [[Benkovac]], [[Donji Lapac]], [[Gračac]], [[Titova Korenica]]).
* [[28. 6.]] - [[Televizija Politika]] počinje s emitovanjem u Beogradu, prva televizija van RTV Beograd.
* [[29. 6.]] - Po odluci [[Hrvatski sabor|Sabora]], Radiotelevizija Zagreb postaje [[Hrvatska radiotelevizija]].
* 29. 6. - Ante Marković u obraćanju skupštini predlaže privatizaciju državne industrije i poziva na bržu političku reformu.
* 29. 6. - Otkrivena jama [[Jazovka]] u [[Žumberak|Žumberku]], sa ostacima žrtava iz [[1945]].
* [[30. 6.]] - Četvrtfinale [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Svetskog prvenstva]]: [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] izgubila 3:2 na penale od Argentine, kasnijih vicešampiona.
* 30. 6. - Litvanija je, pod pritiskom Moskve i Vašingtona, suspendovala odluku o nezavisnosti na šest meseci.
* [[30. 6.]] - [[7. 7.]] - 37. [[Pulski filmski festival]], posljednji jugoslavenski: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Gluvi barut]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/37-pulski-filmski-festival/ 37. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170423034401/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/37-pulski-filmski-festival/ |date=2017-04-23 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Ujedinjenje Njemačke]]: stupa na snagu monetarna unija i integracija gospodarstava dvije Njemačke, napuštena [[unutarnja njemačka granica]] (danas dio [[Europski zeleni pojas|Europskog zelenog pojasa]]).
* [[1. 7.|1]] - [[2. 7.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|25px]] Referendum u Srbiji: prvo doneti novi ustav pa onda održati višestranačke izbore.
* [[2. 7.]] - Skupština Slovenije usvojila Deklaraciju o punoj suverenosti Republike Slovenije (prvenstvo republičkog ustava i zakona nad saveznim).
* 2. 7. - Albanski delegati Skupštine SAP Kosova ispred zgrade skupštine doneli Ustavnu deklaraciju kojom su Kosovo proglasili republikom u sastavu Jugoslavije.
* 2. 7. - Hiljade Albanaca upale u zapadne ambasade u Tirani, u avgustu pušteni u Italiju.
* 2. 7. - Stampedo u pešačkom tunelu kod [[Mecca|Mecce]], 1.426 poginulih.
* 2 - 13. 7. - [[XXVIII kongres KPSS]] - poslednji. [[Boris Jeljcin]] napustio partiju nakon što nisu prihvaćeni njegovi liberalni predlozi.
* [[3. 7.]] - Pismo kninske milicije saveznom sekretaru Gračaninu: ne žele nove oznake ni naziv &quot;redarstvo&quot;. Ministar Boljkovac dolazi u posjetu dva dana kasnije, dočekan mitingom.&lt;ref&gt;Sekula-Gibač, Vučur. [https://hrcak.srce.hr/file/319586 Služba unutarnjih poslova i policajci srpske nacionalnosti na pobunom zahvaćenom području u Sjevernoj Dalmaciji, Lici i na Banovini 1990. godine]. hrcak.srce.hr&lt;/ref&gt;
* [[4. 7.]] - U Titovom [[Drvar]]u održan miting SDS, mada je bio zabranjen, govori [[Jovan Rašković]].
* 4. 7. - Grupa 24 bogate zemlje će proširiti pomoć istočnoj Evropi, uz Poljsku i Mađarsku, dobiće je i Istočna Nemačka, Čehoslovačka, Jugoslavija i Bugarska&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/07/04/West-extends-aid-to-East-bloc-except-Soviets/3631647064000/ West extends aid to East bloc -- except Soviets]. upi.com Archives July 4, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[5. 7.]] - Skupština SR Srbije raspušta Skupštinu i Izvršno veće SAP Kosova, smenjeni urednici i direktori novina i RTV stanica na albanskom (faktički kraj autonomije). Albanci stupaju u masovni štrajk [[9. 7.]].
* [[6. 7.]] - Telohranitelji [[Somalija|somalskog]] predsednika [[Siad Barre|Siada Barrea]] ubili 65 demonstranata tokom fudbalskog meča.
* 6. 7. - Bugarski predsednik [[Petar Mladenov]] podneo ostavku.
* [[8. 7.]] - [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] pobjedom od 1-0 nad [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]] osvojila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Italija 1990.|Svjetsko nogometno prvenstvo]].
* 8. 7. - Misa i ceremonija pomirenja u [[Kočevski Rog|Kočevskom Rogu]], u Sloveniji.
* [[11. 7.]] - Mirni protesti u Prištini, Predsedništvo SFRJ podržalo mere Srbije na Kosovu.
* [[12. 7.]] - U Sarajevu osnovana [[SDS BiH]], predsednik stranke [[Radovan Karadžić]].
* 12 - 22. 7. - Svetsko prvenstvo u košarci za žene održano u Maleziji: SAD 1, Jugoslavija 2.
* [[13. 7.]] - Prikazan film ''[[Ghost (film, 1990)|Ghost]]'', najunosniji ove godine.
* [[14. 7.]] - Osnovana [[Liga socijaldemokrata Vojvodine]].
* [[15. 7.]] - Osnovan [[DSHV]], prva stranka Hrvata u Vojvodini nakon uvođenja višestranačja u Vojvodini za vrijeme SFRJ.
* 15. 7. - [[Vuk Drašković]] u &quot;Srpskoj reči&quot;: u slučaju konfederacije, Srbiji treba da pripadne ono što je unela u Kraljevinu Jugoslaviju, plus teritorije gde su Srbi bili u većini 6. aprila 1941.; bez autonomije za Kosovo.
* [[14. 7.|14]] - [[16. 7.]] - Sastanak [[Mihail Gorbačov|Gorbačov]] - [[Helmut Kohl|Kohl]] u Moskvi i Stavropolju - Gorbačov pristaje da ujedinjena Nemačka bude u [[NATO]], sovjetska vojska će se povući iz Nemačke za 3-4 godine, cena naknadno utvrđena na 20 milijardi maraka&lt;ref name=&quot;KieningerMoney&quot; /&gt;.
* [[16. 7.]] - Luzonski zemljotres na Filipinima, preko 1.600 mrtvih.
* 16/[[17. 7.]] - [[Savez komunista Srbije]] i Socijalistički savez radnog naroda Srbije se u ujedinjuju u [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističku partiju Srbije]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] (vladajuća partija do 2000/01).
* [[21. 7.]] - Održan koncert ''The Wall – Live in Berlin''.
[[Datoteka:Croatia CoA 1990.svg|mini|100px|Šahovnica]]
* [[25. 7.]] - Hrvatski Sabor usvaja Amandmane LXIV. do LXXV. na Ustav SR Hrvatske. Briše se &quot;Socijalistička&quot; iz naziva, mjenjaju se državni simboli (»[[grb Hrvatske|šahovnica]]«) i nazivi dužnosnika&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_07_31_610.html Odluka o proglašenju Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt;.
* 25. 7. - U [[Srb]]u održan sabor Srba, &quot;ustanak bez oružja&quot;, na kojem je usvojena Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda i osnovano Srpsko nacionalno vijeće kao organ Srba u Hrvatskoj; Tuđman smatra da se time želi Hrvatska pretvoriti u Kosovo i iznuditi vojna intervencija&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/07/25/Serbs-declare-autonomy-within-Croatia/4793648878400/ Serbs declare autonomy within Croatia]. upi.com Archives July 25, 1990&lt;/ref&gt;.
* 25. 7. - Anketa naručena od savezne vlade tvrdi da 79% Jugoslovena podržava njenu politiku, 24% je za federaciju, 21% za konfederaciju i 7% za raspad zemlje&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/07/25/Poll-prime-minister-has-popular-support/3066648878400/ Poll: prime minister has popular support]. upi.com Archives July 25, 1990&lt;/ref&gt;. Inflacija u ovom mesecu je skočila na 2,2%&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/08/06/Yugoslavia-inflation-rate-rises-to-22-percent-in-July/7515649915200/ Yugoslavia inflation rate rises to 2.2 percent in July]. upi.com Archives Aug. 6, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[26. 7.]] - Zakon o osnutku [[Hrvatska izvještajna novinska agencija|Hrvatske izvještajne novinske agencije]] – HINA-e
* [[27. 7.]] - Muslimanska grupa Jamaat al Muslimeen pokušava državni udar na [[Trinidad i Tobago|Trinidad i Tobagu]], stradalo najmanje 26 ljudi.
* 27. 7. - [[Beloruska SSR]] proglašava suverenost.
* [[28. 7.]] - [[Alberto Fujimori]] postaje predsednik [[Peru]]a (do 2000).
* [[29. 7.]] - Predsednik [[SIV]]-a [[Ante Marković]] na mitingu na [[Kozara|Kozari]] objavljuje osnivanje stranke, [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]].
* [[30. 7.]] - Poslanik Ian Gow je poslednji britanski političar ubijen od IRA-e.
* [[31. 7.]] - Tjednik &quot;Danas&quot; objavljuje transkript tajnog razgovora Tuđman-Rašković, kompromitujući po ovog drugog - radikalniji [[Milan Babić]] preuzima prevlast u SDS od jeseni&lt;ref name=&quot;Caspersen2010&quot;&gt;{{cite book|author=Nina Caspersen|title=Contested Nationalism: Serb Elite Rivalry in Croatia and Bosnia in the 1990s|url=https://books.google.com/books?id=UtYcqAF1EegC&amp;pg=PA52|date=30 January 2010|publisher=Berghahn Books|isbn=978-1-84545-791-4|pages=52–}}&lt;/ref&gt;.
* 31. 7. - Štrajk upozorenja jugoslovenske metalske industrije - British Steel preporučuje da se zatvori osam od 12 preduzeća te grane i otpusti 50 od 110 hiljada zaposlenih&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/07/31/Yugoslav-metal-workers-stage-one-hour-warning-strike/5545649396800/ Yugoslav metal workers stage one-hour warning strike]. upi.com Archives July 31, 1990&lt;/ref&gt;.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - U Veneciji održan prvi sastanak Pentagonalne inicijative (Jugoslavija, Italija, Mađarska, Austrija i Čehoslovačka) - za političku i ekonomsku saradnju u cilju stabilnosti na kontinentu (od 1992. [[Srednjoeuropska inicijativa]]).
* 1. 8. - [[Želju Želev]] postaje prvi nekomunistički predsednik [[Bugarska|Bugarske]] (do 1997).
[[Datoteka:Iraqi Governorates (1990-1991).svg|mini|220px|Irak sa Kuvajtom kao 19. muhafazom]]
* [[2. 8.]] - '''[[Prvi zalivski rat]]''': Irak invadirao [[Kuvajt]] i ubrzo ga proglasio za 19. muhafazu (provinciju).
* [[3. 8.]] - Hrvatsko ministarstvo pravde zabranilo održavanje referenduma o srpskoj autonomiji.
* [[5. 8.]] - Svečano postrojavanje polaznika prvog „Tečaja za obuku policijskih službenika“, odnosno pripadnika „Prvog hrvatskog redarstvenika“ u Zagrebu.
* [[6. 8.]] - Premijerka [[Pakistan]]a [[Benazir Bhutto]] smenjena pod optužbom korupcije (vratiće se 1993-96).
* 6. 8. - Savet bezbednosti UN naređuje trgovački embargo protiv Iraka.
* [[7. 8.]] - [[Afrički nacionalni kongres]] [[Nelson Mandela|Nelsona Mandele]] odustao je, posle 29 godina, od oružane borbe protiv vlasti bele manjine u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]], a zauzvrat je vlada te zemlje prihvatila razgovore o okončanju sistema [[aparthejd]]a.
* 7. 8. - Operacija Pustinjski štit: predsednik [[George H. W. Bush]] šalje vojsku u [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]] protiv Iraka. Dolazak &quot;nevernika&quot; u &quot;Zemlju dve džamije&quot; je naljutio [[Osama bin Laden|Osamu bin Ladena]].
* [[10. 8.]] - &quot;[[Magellan (svemirska sonda)|Magellan]]&quot; u orbiti oko [[Venera (planeta)|Venere]], misija traje do 1994.
[[Datoteka:Church of St. Clement of Ohrid, Skopje, Macedonia (50353019477).jpg|mini|[[Hram Sv. Klimenta Ohridskog]]]]
* [[12. 8.]] - U Skoplju je osvećen [[Hram Sv. Klimenta Ohridskog]], saborna crkva tada nepriznate [[Makedonska pravoslavna crkva|MPC]].
* 12. 8. - Izbijaju sukobi između [[Xhosa|Xhosi]] i [[Zulu]]a u Južnoj Africi, ima oko 500 stradalih.
* [[13. 8.]] - [[Borisav Jović]], predsednik Predsedništva SFRJ, primio delegaciju iz Knina koja ga je informisala o »ugroženosti Srba u Hrvatskoj«.
* [[14. 8.]] - Hrvatski predsednik Tuđman upozorava opštine koje budu učestvovale u referendumu da će ostati bez finansijske pomoći.
* 14. 8. - Slovenačka vlada izjavljuje da će smanjiti broj regruta za JNA, samo 15% može služiti van republike.
[[Datoteka:SAO 1990.png|300px|mini|Proglašene srpske autonomne oblasti]]
* [[17. 8.]] - '''[[Balvan revolucija]]''' otpočinje pobunom [[Hrvatski Srbi|srpskog]] stanovništva u Kninu i okolini protiv nove hrvatske vlasti, inicirana pokušajem hrvatske policije da uzme oružje iz stanica u [[Benkovac|Benkovcu]] i [[Obrovac|Obrovcu]] (na čelu kninskih milicajaca [[Milan Martić]]). Tri helikoptera MUP RH presretnuta od strane zrakoplova JNA (danas dan [[Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH|zrakoplovne jedinice]]).
* [[18. 8.]] - U Sarajevu osnovana [[HDZ BiH]], v.d. predsjednika je [[Stjepan Kljuić]].
* [[19. 8.]] - [[2. 9.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|25px]] Referendum Srba u Hrvatskoj o autonomiji: široko definisano biračko pravo, 99,7% &quot;za&quot;.
* [[19. 8.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] Pobedom nad SSSR na prvenstvu u Argentini, Jugoslavija po treći put postala prvak sveta u košarci; u timu prvenstva su [[Toni Kukoč]] (MVP) i [[Vlade Divac]]; [[Dražen Petrović]] je deveti strelac prvenstva. Očekuje se da će Jugoslavija vladati svetskom košarkom, ako SAD ne pusti NBA igrače u reprezentaciju&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/08/20/Yugoslavia-Team-of-the-90s/7090651124800/ Yugoslavia: Team of the '90s]. upi.com Archives Aug. 20, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[22. 8.]] - [[Turkmenska SSR]] proglasila suverenost.
* [[23. 8.]] - [[Armenska SSR]] proglašava suverenost i mjenja ime u Republika Armenija.
* [[24. 8.]] - Na vanrednom zasedanju hrvatskog Sabora zbog nemira u Kninskoj krajini, usvojena Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i o nacionalnim pravima u Hrvatskoj. Za člana Predsedništva SFRJ iz Hrvatske, umjesto [[Stipe Šuvar]]a, izabran [[Stjepan Mesić]] (zauzima položaj [[19. 10.]]).
* [[26. 8.]] - Najveća katastrofa u jugoslovenskom rudarstvu: u jami &quot;Dobrnja-jug&quot; rudnika [[Kreka]] od eksplozije poginulo 180 rudara.
* 26. 8. - Demonstranti u Sofiji zapalili sedište Bugarske socijalističke partije.
* [[26. 8.]] - [[2. 9.]] - [[Datoteka:Athletics pictogram.svg|25px]] [[Evropsko prvenstvo u atletici 1990.]] u [[Split]]u. Neke medalje: [[Dragutin Topić]] zlato ([[skok u vis]]), [[Borut Bilač]] bronza ([[skok u dalj]]), [[Snežana Pajkić]] zlato ([[1500 metara]]), [[Biljana Petrović]] srebro (skok u vis).
* [[29. 8.]] - Delegacija američkih republikanskih senatora, na čelu sa [[Bob Dole|Bobom Dolom]] stiže u [[Priština|Prištinu]] - osuda &quot;srpske represije na Kosovu&quot; (istog dana razbijene albanske demonstracije u gradu).
* [[31. 8.]] - Potpisan ugovor o ujedinjenju dve Nemačke.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Izdata novčanica od 10 dinara (djevojčica).
* [[2. 9.]] - [[Datoteka:Flag of Transnistria (state).svg|25px]] [[Pridnjestrovlje]] proglašava nezavisnost od [[Moldova|Moldove]] (ne priznaje ga nijedna članica UN); u novembru dolazi do prvih sukoba (→ [[Rat u Pridnjestrovlju]]).
* [[3. 9.]] - Generalni štrajk Albanaca na Kosovu. Misija Međunarodne Helsinške federacije za ljudska prava proterana 5. septembra.
* 5. i 9. 9. - Šrilankanska vojska ubila 342 civila u dva masakra.
* [[7. 9.]] - Na tajnom sastanku u [[Kačanik]]u delegati raspuštene Skupštine Kosova doneli Ustav Republike Kosovo (tzv. [[Kačanički ustav]], proglašen 13. 9.) - Srbija to smatra nelegalnim, najavljuje krivično gonjenje.
* 7. 9. - Osnovana [[Antiteroristička jedinica Lučko]].
* [[9. 9.]] - Miting [[SPO]] kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], izjava Vuka Draškovića o ostajanju &quot;i bez ruke i bez [tuđeg] barjaka&quot;, sukob milicije i muslimanskih demonstranata.
* 9. 9. - [[Prvi liberijski građanski rat]]: pobunjenički komandant [[Prince Johnson]] uhvatio predsednika [[Samuel Doe|Samuela Doea]] i ubio ga nakon snimljenog mučenja.
* [[10. 9.]] - Papa posvetio [[Bazilika Majke Božje Kraljice mira u Yamoussoukru|Baziliku Majke Božje Kraljice mira u Yamoussoukru]], najveću crkvu na svijetu.
* [[11. 9.]] - Afera &quot;Fočatrans&quot;, sukob između Srba i Muslimana u [[Foča|Foči]]. Srbi demonstrirali u gradu nakon što je iz lokalne autobuske kompanije, čiji je direktor Musliman, otpušteno stotinak Srba - vlada BiH raspustila gradsku vladu i zabranila okupljanja&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/09/11/Four-hurt-in-Yugoslavia-ethnic-unrest/6327653025600/ Four hurt in Yugoslavia ethnic unrest]. upi.com Archives Sept. 11, 1990&lt;/ref&gt;.
* 11. 9. - Predsednik [[George H. W. Bush]] pominje u obraćanju Kongresu cilj [[novi svetski poredak (politika)|novog svetskog poretka]], kao nove ere mira i harmonije, ali se o tome kasnije uglavnom govori u smislu [[novi svetski poredak (teorija zavere)|teorije zavere]].
* [[12. 9.]] - Miting opozicije u Beogradu: &quot;poslednje upozorenje&quot; da se organizuju slobodni izbori, inače bojkot.
* 12. 9. - Potpisan Ugovor o konačnom rešenju u odnosu na Nemačku (&quot;Ugovor Dva plus Četiri&quot;).
* [[13. 9.]] - Oružani okršaj u [[Podujevo|Podujevu]] tokom potrage za nelegalnim oružjem, poginula dva Albanca.
* [[14. 9.]] - Formalni početak [[Projekat ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]] (završetak proglašen 2003).
* [[15. 9.]] - Masovni skup u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], [[Fikret Abdić]] ulazi u [[Stranka demokratske akcije|SDA]].
* [[septembar]] - Osn. [[Muslimanska bošnjačka organizacija]] ([[Adil Zulfikarpašić]]), odvojena od [[Stranka demokratske akcije|SDA]].
* septembar - Hrvatska vlada naredila razoružanje rezervne milicije u opštinama naseljenim Srbima.
* [[16. 9.]] - Hrvatski specijalci blokirali pristupe [[Jasenovac|Jasenovcu]].
* [[18. 9.]] - [[Vojislav Šešelj|Šešeljevi]] četnici ometaju promociju Reformista u beogradskom Domu omladine, književnik [[Mirko Kovač]] pogođen fotoaparatom u glavu.
* 18. 9. - [[Olimpijske igre 1996]] dodeljene Atlanti - jak kandidat bila i Atina, Beograd ispao u prvom krugu glasanja.
* [[19. 9.]] - [[FK Crvena Zvezda]] igrala 1:1 sa [[FK Grashoper]]om u Beogradu (početak trijumfalnog Kupa šampiona 1990-[[1991|91]].).
* [[20. 9.]] - [[Južna Osetija|Južnoosetska]] autonomna oblast proglasila odvajanje od Gruzije.
* [[22. 9.]] - U Sremskim Karlovcima centralno obeležavanje 300-godišnjice velike [[Seoba Srba|Seobe Srba]] pod Arsenijem Čarnojevićem.
* [[24. 9.]] - &quot;[[Borba (novine)|Borba]]&quot; nije izašla prvi put za 45 godine zbog dugova (od aprila su pod pokroviteljstvom Savezne skupštine, što ih čini jedinim jugoslovenskim novinama).
* 24. 9. - Istočna Nemačka napušta Varšavski pakt, [[Nacionalna narodna armija]] je rasformirana dan pre ujedinjenja.&lt;ref&gt;[http://www.php.isn.ethz.ch/lory1.ethz.ch/collections/coll_gdr/intro2644.html?navinfo=44755#_ftnref3 The GDR in the Warsaw Pact]. php.isn.ethz.ch&lt;/ref&gt;
* [[26. 9.]] - Upadom navijača na teren prekinuta utakmica Hajduk-Partizan, zapaljena jugoslovenska zastava.
* [[27. 9.|27]] - [[30. 9.]] - Masovna okupljanja Srba na [[Banija|Baniji]]. Intervencija snaga MUP Hrvatske i hapšenje 360 ljudi u [[Petrinja|Petrinji]] (specijalci konfiskuju oružje i municiju iz milicijskih stanica i skladišta TO u opštinama naseljenim Srbima). Srbi traže zaštitu u vojnoj kasarni.
* [[28. 9.]] - [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg|border|30px]] Srbija dobila novi [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustav]]. Pokrajine gube atribute državnosti i postaju oblik teritorijalne autonomije; neka ovlašćenja federacije navedena kao republička. Takođe donesen novi izborni zakon za višestranačke izbore, zakazane u decembru.
* 28. 9. - Amandmani na slovenački ustav ističu mirnodopsku komandu nad tamošnjom [[teritorijalna odbrana|Teritorijalnom odbranom]].
* 28. 9. - Srbi odneli oružje iz policijske stanice u Glini, sukob sa policijom u Petrinji.
* [[29. 9.]] - Miting SPO u [[Kosovo Polje|Kosovom Polju]], koji pristalice SPS žele rasturiti (kamenice na Vuka).
* 29. 9. - Donji Lapac, Glina, Dvor na Uni i Obrovac - Srbi uzimaju oružje iz policijskih stanica, sukob sa policijom u Dvoru&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/09/29/Serbs-break-into-police-stations/4993654580800/ Serbs break into police stations]. upi.com Archives Sept. 29, 1990&lt;/ref&gt;, po jedan upucani s obe strane (?).
* [[30. 9.]] - Uveče, blokade na putevima i prugama oko Knina, 2. 10. prekinut saobraćaj prema Splitu i Zadru (&quot;anonimna grupa&quot; traži puštanje pritvorenih Srba).
* septembar - Inflacija u SFRJ skočila na 7% (sa manje od 1% u prethodna dva meseca) zbog većih plata i cena energije.
* septembar-oktobar - ''Ram Rath Yatra'' (&quot;Ramino hodočašće kočijama&quot;): indijska partija [[Bharatiya Janata]] organizuje veliki marš za obnovu/podizanje Raminog hrama u Ajodiji - odgovor na plan indijske vlade da se 27% državnih poslova rezerviše za niže kaste.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1990-1003-400, Berlin, deutsche Vereinigung, vor dem Reichstag.jpg|thumb|220px|[[Reunifikacija Njemačke]]]]
[[Datoteka:East Germany and West Germany. LOC 91685645.jpg|mini|Stare i nove države Njemačke]]
* [[1. 10.]] - Srpsko nacionalno vijeće proglasilo na osnovu plebiscita autonomiju Srba u Hrvatskoj.
* 1. 10. - Vlada Srbije traži od saveznih vlasti da &quot;zaštiti Srbe od represije&quot; u Hrvatskoj; mitinzi u Srbiji i Crnoj Gori - ispred Skupštine govore Vuk Drašković (ako Milošević &quot;neće da se stara o Srbima&quot;, &quot;opozicija će odgovoriti na objavu rata od strane ustaških vlasti Srbima u Hrvatskoj&quot;) i Vojislav Šešelj.
* 1. 10. - Počinje [[Ruandanski građanski rat]] između Ruandanskog patriotskog fronta i predsednika [[Juvénal Habyarimana|Habyarimane]].
* [[2. 10.]] - Vanredno zasedanje saveznog predsedništva - bez dogovora za rešenje konflikta u Hrvatskoj, odbačeni slovenački amandmani o komandi nad Teritorijalnom odbranom (TO).
* 2. 10. - Hrvatska objavljuje povlačenje specijalne policije iz srpskih gradova i amnestiju za one koji vrate ukradeno oružje, puštanje uhapšenih.
* 2. 10. - Vuk Drašković objavljuje da SPO prekida predizborne aktivnosti - ali u opoziciji je neslaganje oko eventualnog bojkota.
* 2. 10. - Prilikom sletanja na aerodrom Guangzhou Baiyun, otmičar oteo kontrole i udario u dva aviona, ukupno 128 mrtvih.
[[Datoteka:EC12-1990 European Community map enlargement.svg|mini|left|200px|[[Evropska zajednica]] 1990-95.]]
* [[3. 10.]] - {{flagicon|Nemačka}} [[Reunifikacija Njemačke]]; [[Njemačka demokratska republika|Njemačka Demokratska Republika]] (Istočna) se raspušta; namjesto 14 okruga je obnovljeno pet država, koje se priključuju [[Savezna Republika Njemačka|Saveznoj Republici Njemačkoj]] (Zapadnoj, sada jedinstvenoj); grad [[Berlin]] je ujedinjen i označen za glavni grad.
** Ovim su prošireni i [[Evropska zajednica]] i [[NATO]]
* [[4. 10.]] - Počinje povlačenje hrvatskih specijalnih policijskih snaga iz srpskih krajeva - napetost popušta, ali železnički saobraćaj prema moru i dalje prekinut.
* 4. 10. - Zastupnik Sabora [[Ivan Bobetko]] gađao kolegu [[Radoslav Tanjga|Tanjgu]] iz [[SDS]] aktovkom, nakon što je ovaj rekao da je hrvatska vlast ustašoidna.
* 4. 10. - Vojna policija JNA ušla u, već ispražnjeni, štab slovenačke Teritorijalne obrane - po naređenju saveznog predsedništva nakon što je predsednik Kučan postavio novog komandanta TO.
* [[6. 10.]] - Objavljen projekat [[Nacrt Ugovora o jugoslavenskoj konfederaciji 1990.|konfederalnog modela jugoslovenske zajednice]], koji su predsedništva Hrvatske i Slovenije 3. oktobra dostavila Predsedništvu SFRJ: savez nezavisnih država sa zajedničkim tržištem.
* [[7. 10.]] - Srbija prekinula razgovore sa saveznom vladom o Kosovu, jer su se dva njena člana sastajala sa albanskim predstavnicima.
* [[8. 10.]] - [[Prva intifada]]: neredi kod [[Kupola na stijeni|Kupole na stijeni]], ubijeno 17 Palestinaca.
* 8. 10. - U Njujorku počinje peti i poslednji meč između Kasparova i Karpova, kontroverza oko toga što Kasparov igra pod (starom) ruskom trobojkom.
* [[10. 10.]] - [[SSSR]] i [[Nemačka]] potpisali ugovor o povlačenju sovjetskih vojnika iz Nemačke (380.000 vojnika i 220.000 članova porodice).
* 10. 10. - Devojčica Nayirah &quot;svedoči&quot; da su irački vojnici u Kuvajtu vadili bebe iz inkubatora i ostavljali ih da umru - ispostavlja se kao neistina.
[[Datoteka:Ban Josip Jelačić statue, Zagreb.JPG|thumb|150px|Spomenik banu [[Josip Jelačić|Josipu Jelačiću]]]]
* [[11. 10.]] - [[Željko Ražnatović]] Arkan navodno osnovao [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpsku dobrovoljačku gardu]] u manastiru [[manastir Pokajnica|Pokajnica]].
* [[12. 10.]] - Šef SK Kosova [[Rahman Morina]] umro od srčanog udara na konstitutivnoj sednici SPS za Kosmet.
* 12. 10. - Njemački ministar unutarnjih poslova [[Wolfgang Schäuble]] teško ranjen u atentatu, ostaje paraliziran.
* 12. 10. - Predsednik egipatske skupštine Rifaat el-Mahgoub ubijen u Kairu, za šta su 1999. osuđeni islamisti (→ [[:en:Returnees from Albania]]).
* [[13. 10.]] - Sirijske snage izbacile [[Michel Aoun|Michela Aouna]] iz libanske predsedničke palate, veliki broj libanskih vojnika je ubijen nakon predaje - ''[[Libanski građanski rat]] je završen'' nakon 15 godina.
* 14/15. 10. - U Briselu bačeni Molotovljevi kokteli na ambasadu SFRJ i prostorije JAT-a; ambasador ulaže demarš belgijskoj vladi.
* oktobar - Jedna mađarska firma isporučuje kalašnjikove u Hrvatsku&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1991/02/07/Hungarian-officials-implicated-in-Croatia-arms-deal/2697665902800/ Hungarian officials implicated in Croatia arms deal]. upi.com&lt;/ref&gt; (mađarski premijer u februaru '91 potvrđuje prodaju 10.000 kalašnjikova&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1991/02/12/Parliament-rejects-further-probe-of-Croatian-arms-deal/9390666334800/ Parliament rejects further probe of Croatian arms deal]. upi.com&lt;/ref&gt;).
[[Datoteka:Frankfurter Messeturm 2.jpg|mini|180px|''[[Messeturm]]'' u Frankfurtu, najviša zgrada Evrope do 1997.|left]]
* oktobar - U Frankfurtu otvoren neboder [[Messeturm]], najviša zgrada u Evropi do 1997 (63 sprata, 257 m).
* [[16. 10.]] - Na [[Trg bana Jelačića]] u Zagrebu, raniji Trg Republike, vraćen spomenik banu, uklonjen [[1947]] - sada okrenut ka jugu.
* [[17. 10.]] - [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] igrala sa SAD u Zagrebu.
* 17. 10. - Na sinjskom aerodromu osnovana prva postrojba budućeg [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]].
* 17. 10. - Na TV Beograd pročitan govor saveznog predsednika Jovića o jugoslovenskoj krizi, nakon što je skupština odložila obraćanje za dva dana; jučerašnji sastanak Predsedništva i republičkih lidera o novom uređenju nije dao rezultata&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/10/17/Presidency-fails-to-agree-on-constitutional-reforms/9044656136000/ Presidency fails to agree on constitutional reforms]. upi.com Archives Oct. 17, 1990&lt;/ref&gt;. Predsedništvo SFRJ je dostavilo Skupštini koncept federativnog uređenja &quot;Savezne Republike Jugoslavije&quot;.
* 17. 10. - Na ''usenet''-u formirana baza podataka [[Internet Movie Database]] (od 1993. na WWW).
* [[18. 10.]] - Izveštaj ''National Intelligence Council''-a, pod pokroviteljstvom [[CIA]]: &quot;Jugoslavija će prestati da funkcioniše kao federalna država u roku od godinu dana....raspad će pratiti ozbiljni lokalni sukobi&quot;.
* [[19. 10.]] - [[Stjepan Mesić]] potvrđen u Saveznoj skupštini za člana Predsedništva, i njegovog potpredsednika, nakon što je Srbija odustala od blokade.
* 19. 10. - Prikazan film ''[[Dances with Wolves]]''.
* [[23. 10.]] - Skupština Srbije donosi Uredbu o uvođenju poreza i taksi na robu iz Slovenije i Hrvatske.
* 23. 10. - Prva emisija programa [[Yutel]], na drugom programu TV Sarajevo.
* 24 - [[25. 10.]] - Sastanak ministara balkanskih zemalja u Tirani.
* [[25. 10.]] - Albanski pisac [[Ismail Kadare]] zatražio azil u Francuskoj.
* 25. 10. - [[Kazaška SSR]] proglasila suverenost.
* 25. 10. - [[Evander Holyfield]] pobedio [[Buster Douglas|Bustera Douglasa]] u Nevadi, neosporni šampion do 1992.
* [[27. 10.]] - Štampan prvi broj nedeljnika &quot;[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]&quot;.
* 27. 10. - [[Askar Akajev]] postao predsednik [[Kirgistan]]a (do zbacivanja 2005).
* 27. 10. - [[Saparmurat Nijazov]] predsednik [[Turkmenistan]]a (do smrti 2006).
* [[28. 10.]] - Prvi višestranački izbori u Gruziji: ubedljiva pobeda koalicije Okrugli sto - Slobodna Gruzija na čelu sa [[Zvijad Gamsahurdija|Zvijadom Gamsahurdijom]] (na čelu zemlje do zbacivanja 1991/92).
* krajem oktobra - Amandman američkog Kongresa: bez zajmova ili kredita iz SAD za Jugoslaviju, osim ako se ne radi o republici koja je sprovela slobodne izbore i koja nije uključena u sistematsko kršenje ljudskih prava (u vezi sa kosovskom situacijom).
* [[30. 10.]] - Margaret Thatcher u parlamentu kaže ''No, no, no'' [[Jacques Delors|Delorsovim]] planovima u vezi Evropskog parlamenta, Komisije i Saveta ministara. Zamenik premijer [[Geoffrey Howe]] podnosi ostavku dva dana kasnije.

=== Novembar/Studeni ===
* [[4. 11.]] - Granice SFRJ zatvorene za sovjetske građane (iznosili dolare iz zemlje).
* [[5. 11.]] - U Rakitju ustrojena policijska jedinica za specijalne zadatke, kasnija [[1. mehanizirana gardijska brigada &quot;Tigrovi&quot;|1. brigada ZNG - &quot;Tigrovi&quot;]].
* 5. 11. - Izraelski rabin i političar [[Meir Kahane]] ubijen u Njujorku, prvi slučaj islamističkog ekstremizma u SAD.
* [[6. 11.]] - [[Nawaz Sharif]] premijer Pakistana (1990-93, 1997-99, 2013-17).
* [[8. 11.]] - Rekonstrukcija hrvatske vlade: [[Franjo Gregurić]] potpredsjednik za ekonomiju umjesto [[Mate Babić]]a (bio za sporiju privatizaciju), [[Frane Vinko Golem]] vanjski poslovi umjesto [[Zdravko Mršić|Zdravka Mršića]] (odlazi na čelo Agencije za restrukturiranje) itd. Zakonom se u Hrvatskoj TO stavlja pod republičku kontrolu.
* [[9. 11.]] - Novi ustav Kraljevine [[Nepal]] ustanovio višestranačje i ustavnu monarhiju, što je vrhunac narodnog pokreta.
* 9. 11. - Čehoslovačka agencija javlja da tamošnje devojke prodaju kao belo roblje u Jugoslaviji&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/11/09/Czech-women-sent-as-white-slaves-to-Yugoslavia/5481658126800/ Czech women sent as white slaves to Yugoslavia]. upi.com Archives Nov. 9, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[11. 11.]] i [[25. 11.]] - [[Datoteka:Coat of arms of the Socialist Republic of Macedonia.png|25px|Grb SR Makedonije]] Višestranački izbori u [[SR Makedonija|Makedoniji]] - relativna većina za [[VMRO-DPMNE]] (38 poslaničkih mesta), Savez komunista Makedonije-Partija demokratskog preobražaja 31, Savez reformskih snaga tek četvrti.
* [[12. 11.]] - [[Tim Berners-Lee]] napisao formalniji predlog za [[World Wide Web]], do Božića ima prvi [[web browser]], ''WorldWideWeb'', i prvi [[web server]].
* 12. 11. - Zbačen kralj [[Lesoto]]a [[Moshoeshoe II]], nasleđuje ga sin [[Letsie III]] (Moshoeshoe se vraća 1995-96).
* [[13. 11.|13]] - [[14. 11.]] - [[Masakr u Aramoani]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], prilikom koga žitelj primorskog mesta [[Aramoana]] ubija 13 suseda i policajca u najgorem masovnom krvoproliću u istoriji zemlje.
* [[14. 11.]] - Vladajuća koalicija [[DEMOS]] u Sloveniji predlaže referendum o otcepljenju, jer se slovenačko-hrvatski predlog o konfederaciji sporo razmatra.
* 14. 11. - [[Nemačka]] i [[Poljska]] potpisale ugovor kojim je potvrđena [[granica na Odri i Nisi]].
* 14. 11. - Izbacivanje skvotera iz berlinske ulice Mainzer, najveća policijska operacija u gradu od rata.
* [[15. 11.]] - Predsednički kandidat [[Vojislav Šešelj]] pušten iz zatvora (od 2. 10. u dva navrata služio kazne zbog prekršaja javnog reda i mira).
* 15. 11. - Ante Marković osuđuje vlade Slovenije, Hrvatske i Srbije zbog kršenja saveznih zakona i odupiranja reformama - TV Beograd nije prenosila govor&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/11/15/Markovic-warns-republics-against-undermining-reforms/8667658645200/ Markovic warns republics against undermining reforms]. upi.com Archives&lt;/ref&gt;.
* [[16. 11.]] - Prikazan film ''[[Home Alone]]''.
[[Datoteka:Local elections 1990 B&amp;H.png|mini|Lokalni izbori u BiH 1990.]]
* [[18. 11.]] i [[2. 12.]] - [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|25px|Grb SR BiH]] U [[BiH]] održani višestranački izbori:
** za Predsjedništvo SR BiH (18. 11.) - [[Fikret Abdić]] dobio najviše glasova među Muslimanima, međutim [[Alija Izetbegović]] prema ranijem dogovoru postao predsjednik predsjedništva.
** [[Opći izbori u SR BiH 1990.|za Skupštinu SR BiH]] na kojima pobjeđuju [[Nacionalne stranke u BiH|nacionalne stranke]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[SDS BiH]], [[HDZ BiH]]) - sklopiće koaliciju.
** održani i [[Lokalni izbori u SR BiH 1990.|lokalni izbori]].
* [[19. 11.]] - Počinje s radom Nezavisna televizija [[Studio B]].
* 19. 11. - U Beogradu osnovana stranka [[Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju]] (&quot;generalska stranka&quot;).
* 19. 11. - U Parizu potpisan [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]] (NATO i Varšavski pakt).
* 19. 11. - Pop sastavu [[Milli Vanilli]] oduzet je [[Grammy]] jer uopće nisu koristili vlastite vokale na albumu “[[Girl You Know It’s True]]”.
* [[21. 11.]] - Usvojena Pariska povelja za novu Evropu.
[[Datoteka:John Major 1996.jpg|mini|100px|[[John Major]]]]
* [[22. 11.]] - [[Margaret Tačer]] se povlači sa mesta premijera [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], sledi [[John Major]] (do 1997).
* [[23. 11.]] - Nepoznate osobe izrešetale policijski auto kod Benkovca, poginuo policajac Goran Alavanja, još jedan ranjen.
* 23. 11. - Opozicija u Srbiji objavila da bojkotuje izbore ako se ne prihvate amandmani na izborni zakon (većinom prihvaćeni 27. 11.).
* [[24. 11.]] - [[Keckova opservatorija]] na Havajima: prva svetlost teleskopa Keck 1, sa 9 od 36 segmenata - dovršen je 1993. kao najveći teleskop na svetu, veličine deset metara.
* 24. 11. - 4. 12. - Svetski šampionat u rukometu za žene u Južnoj Koreji: SSSR 1, Jugoslavija 2.
* [[25. 11.]] i [[9. 12.]] - Predsednički izbori u [[Poljska|Poljskoj]], pobeđuje [[Lech Wałęsa]].
* [[26. 11.]] - Izdata novčanica od 1000 dinara (Nikola Tesla).
* 26. 11. - Obnovljena [[Šangajska berza]].
* [[27. 11.]] - Zemljotres na [[Dinara|Dinari]], 10 povređenih.
* 27. 11. - Konačno odobreno žensko pravo glasa u švajcarskom kantonu [[Appenzell Innerrhoden]].
* [[28. 11.]] - Premijer [[Singapur]]a [[Lee Kuan Yew]] dao ostavku nakon 31 godine na položaju.
* [[29. 11.]] - [[Željko Ražnatović|Željko Ražnatović-Arkan]] uhapšen u [[Dvor na Uni|Dvoru na Uni]] sa oružjem i četničkim obeležjima.
* 29. 11. - Vijeće Sigurnosti [[UN]] usvojilo rezoluciju 678 o upotrebi svih mjera radi izbacivanja [[Irak]]a iz [[Kuvajt]]a ukoliko se iračke trupe ne povuku do 15. 1. [[1991]].
* 29. 11. - Bugarski socijalistički premijer [[Andrej Lukanov]] protestima prinuđen na ostavku.

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Patrijarh srpski Pavle,.JPG|mini|130px|[[Patrijarh Pavle]]]]
* [[1. 12.]] - Izabran [[Patrijarh Pavle]], 44. poglavar srpske crkve (do [[2009]]);  [[patrijarh German|German]] nije bio u stanju obavljati funkciju usled povrede iz [[1989]].
* 1. 12. - Probijen servisni tunel u [[Eurotunel]]u ispod [[La Manche|La Mancha]].
* [[2. 12.]] - Savezni izbori u Nemačkoj, prvi slobodni i svenemački od [[1932]], pobeda koalicije CDU/CSU i kancelara [[Helmut Kohl|Kohla]].
* 2. 12. - Pobunjenici zbacili [[čad]]skog predsednika [[Hissène Habré|Habréa]], dolazi [[Idriss Déby]] (do pogibije 2021).
* [[3. 12.]] - Objavljen intervju [[Miroslav Lazanski|Miroslava Lazanskog]] sa saveznim sekretarom za narodnu odbranu [[Veljko Kadijević|Veljkom Kadijevićem]], u kojem se on zalaže za jedinstvenu i socijalističku Jugoslaviju. Ovaj intervju je u slovenačkoj i hrvatskoj javnosti protumačen kao pretnja njihovim republikama, u Hrvatskoj zatražena ostavka.
* 3. 12. - [[Mary Robinson]] predsednica [[Irska|Irske]] (do 1997).
* [[6. 12.]] - Završava se predizborna kampanja u Srbiji, u Dubnici kod Vranja ubijen aktivista SPO. Oko 200 novinara protestuje ispred srpske skupštine zbog manipulacije vesti.
* 6. 12. - Predsednik [[Bangladeš]]a [[Hussain Muhammad Ershad]] prinuđen protestima na ostavku.
* [[8. 12.]] - Obnovljena [[Matica hrvatska]].
* [[9. 12.]] i [[23. 12.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg|25px|Grb SR Srbije]] U [[Srbija|Srbiji]] održani prvi višestranački izbori s općim pravom glasa:
** [[Slobodan Milošević]] [[Izbori za predsednika Republike Srbije 1990.|izabran u prvom krugu]] za predsednika Republike
** [[Skupštinski izbori u Srbiji 1990.|Skupštinski izbori]] za 250 poslanika, po većinskom sistemu: [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] 46,1% glasova i 194 mesta, [[SPO]] 15,8% glasova i 19 mesta, [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] 7,5% i 7 poslanika; opozicija je u drugom krugu nastupala ujedinjeno. Kosovski Albanci bojkotovali izbore.
* 9. 12. - [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Montenegro.svg|25px|Grb SR Crne Gore]] Izbori u [[SR Crna Gora|Crnoj Gori]]: [[SK Crne Gore]] osvojio 83 od 125 poslaničkih mesta, Savez reformskih snaga 17 itd.
* [[11. 12.]] - U Albaniji, pod pritiskom studentskih demonstracija, legalizovane političke partije, Demokratska partija na čelu sa [[Sali Beriša|Salji Berišom]] osnovana već sutradan.
* [[13. 12.]] - Antikomunistički neredi u [[Skadar|Skadru]], [[Kavaja|Kavaji]] i još nekim albanskim mestima.
* [[14. 12.]] - U Zagrebu izašao prvi broj tjednika ''[[Globus (hrvatski tjednik)|Globus]]''.
* [[15. 12.]] - [[Kirgiska SSR]] proglasila suverenost.
* [[16. 12.]] - [[Jean-Bertrand Aristide]] pobedio na predsedničkim izborima u [[Haiti]]ju, valjda prvim poštenim izborima u istoriji zemlje.
[[Datoteka:AlijaIzetbegovic1.jpg|mini|130px|[[Alija Izetbegović]]]]
* [[20. 12.]] - Prema dogovoru nacionalnih stranaka u BiH: predsednik [[Alija Izetbegović]] (SDA, 1990-98. i 2000.), premijer [[Jure Pelivan]] (HDZ, do 1992.), predsednik Skupštine [[Momčilo Krajišnik]] (SDS, do 1992.).
* 20. 12. - Savezna vlada zabranila bankama da prodaju devize, iz zemlje se ne može izneti više od 1000 maraka; devizne rezerve su pale na 8,2 milijarde dolara sa 9,5 milijardi u oktobru&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/12/20/Yugoslavia-restricts-foreign-currency-withdrawals/3251661669200/ Yugoslavia restricts foreign currency withdrawals]. upi.com Archives Dec. 20, 1990&lt;/ref&gt;. Dinar više nije konvertibilan, banke više ne isplaćuju deviznu štednju, inflacija 120%&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1991/04/20/business/feuds-crippling-yugoslav-economy.html?scp=8&amp;sq=yugoslavia&amp;st=nyt&amp;pagewanted=1 Feuds Crippling Yugoslav Economy], New York Times, April 20, 1991&lt;/ref&gt;. Republike su potrošile 16 milijardi dolara više nego što je predviđeno Markovićevom antiinflacionom politikom&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/12/27/Yugoslavia-vice-president-casts-cloud-on-leadership-meeting/4511662274000/ Yugoslavia vice president casts cloud on leadership meeting]. upi.com Archives Dec. 27, 1990&lt;/ref&gt; (za plate 3,7 milijarde više&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/12/28/Yugoslav-government-warns-of-looming-catastrophe/1055662360400/ Yugoslav government warns of looming catastrophe]. upi.com Archives Dec. 28, 1990&lt;/ref&gt;).
* 20. 12. - Šef [[SSSR|sovjetske]] diplomatije [[Eduard Ševarnadze]], ključna ličnost sovjetskih reformi koje su dovele do okončanja [[hladni rat|&quot;hladnog rata&quot;]], podneo ostavku upozorivši Parlament na opasnost uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji.
* 20. 12. - [[Nexhmije Hoxha]] se povukla sa čela Demokratskog fronta, masovne krovne organizacije [[Narodna Republika Albanija|komunističke Albanije]], sutradan je uklonjena Staljinova statua sa [[Skenderbegov trg (Tirana)|Skenderbegovog trga]].
[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|mini|250px|Zastava Hrvatske]]
* [[21. 12.]] -  Zakon o [[Grb Hrvatske|grbu]], [[Zastava Hrvatske|zastavi]] i [[Himna Hrvatske|himni]] Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske. Izglasan je Ustav.
* 21. 12. - Proglašena [[SAO Krajina]] i donet Statut.
* Štampa objavljuje da je čehoslovačkim avionom dopremljena velika količina oružja za potrebe Hrvatske. (?)
* 21. 12. - Jak zemljotres u severnoj Grčkoj, šteta i u [[Đevđelija|Đevđeliji]].
* 21. 12. - Lančani sudar sa preko 100 vozila na poledici i magli kod Sremske Mitrovice, dvoje poginulih.
* [[22. 12.]] -  [[Hrvatski sabor]] svečano proglašava [[Ustav Republike Hrvatske]] temeljem koga [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednikom]] s novim, proširenim, ovlastima postaje [[Franjo Tuđman]]. Po Ustavu, Hrvatska je država Hrvata i drugih narodnosti koji u njoj žive. Ističe se pravo na otcepljenje.
* 22. 12. - Okončan trust UN za [[Federativne Države Mikronezije]] i [[Maršalovi Otoci|Maršalove Otoke]].
* [[23. 12.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|25px]] Referendum o nezavisnosti u Sloveniji, 86% je &quot;za&quot;. Savezno predsedništvo i Savezno veće skupštine (bez slovenačkih delegata) su ranije ocenili referendum kao protivustavan.
* [[25. 12.]] - [[Tim Berners-Lee]] i [[Robert Cailliau]] ostvarili prvu vezu između [[HTTP]] klijenta i [[server]]a preko interneta.
* [[26. 12.]] - Skupština [[Slovenija|Slovenije]] proglasila samostalnost te republike i ovlastila vladu da, ukoliko se u roku od šest meseci ne postigne sporazum o preuređenju Jugoslavije, proglasi nezavisnost Slovenije.
[[Datoteka:Manastir Tronoša-proslava 700 godina postojanja 061 (cropped).jpg|mini|100px|[[Amfilohije Radović|Amfilohije]]]]
* [[28. 12.]] - &quot;Monetarni udar&quot;: Srbija uzima, bez znanja Narodne banke Jugoslavije, dinarsku protivvrednost od 1,4 milijarde dolara iz primarne emisije za plate, penzije i sl.
* 28. 12. - Savezna vlada najavljuje devalvaciju dinara i ograničenje javne potrošnje i plata za 1991.
* 30. 12. - [[Amfilohije Radović]] ustoličen za mitropolita [[Mitropolija crnogorsko-primorska|crnogorsko-primorskog]] (do 2020).
* [[30. 12.]] - [[Gari Kasparov|Kasparov]] odbranio u Lionu titulu svetskog šampiona, pobedio je [[Anatolij Karpov|Karpova]] sa 12½ prema 11½.

=== Kroz godinu ===
* [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Demografija SFRJ]]: procenjuje se da je ove godine dostignut vrhunac stanovništva: 23.657.623 (na [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|popisu sledeće godine]], pod &quot;kaotičnim&quot; okolnostima, registrovano je 23.528.230).
* Početak rada [[HE Pirot]] (80 MW).
* Jugoslaviju tokom godine posetilo 9 miliona stranaca, od čega 40% Nemaca, zarađeno 2,7 milijardi dolara, preko 80% u Hrvatskoj&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1991/06/06/business/strife-cripples-yugoslavia-s-big-tourist-industry.html?scp=11&amp;sq=yugoslavia&amp;st=nyt Strife Cripples Yugoslavia's Big Tourist Industry], New York Times, June 6, 1991&lt;/ref&gt; (2,7 dolara iz 1990. jednako 5,03 dolara iz 2017. prema ''CPI Inflation Calculator'').
* Uvođenje višestranačja u nekim zemljama Afrike: Benin, Zair, Gabon, Zelenortska Ostrva, R. Kongo, Mozambik, Niger, Kamerun, Zambija.
* Emigracija Jevreja iz SSSR: 228.400 ove godine, od čega 183.400 odlazi u Izrael (daju su različite cifre).

== 1990. u temama ==
* [[Televizija]]. TV Serije: &quot;[[Bolji život]] 2&quot; (1990-91), &quot;[[Jastuk groba mog]]&quot;, &quot;Metla bez drške 2&quot;, &quot;Agencija Kikom&quot; (TV Beograd); &quot;Neuništivi&quot; (TV Zagreb); &quot;[[Memoari porodice Milić]]&quot;, &quot;Praški student&quot; (TV Sarajevo)
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Gluvi barut (film)|Gluvi barut]]&quot;, &quot;[[Stela (film, 1990)|Stela]]&quot;, &quot;[[Poslednji valcer u Sarajevu]]&quot; (prikazan 2007), &quot;[[Seks — partijski neprijatelj br. 1]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1990.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1990&amp;decade=1990&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1990 on Discogs]. discogs.com (pristup. 25. 7. 2016.)&lt;/ref&gt; (→ [[:Kategorija:Albumi 1990.]]):
** Pop/rock: &lt;small&gt;[[Riblja čorba]]&lt;/small&gt;: &quot;Koza nostra&quot;; &lt;small&gt;[[Parni valjak]]&lt;/small&gt;: &quot;Lovci snova&quot;; &lt;small&gt;[[Prljavo kazalište]]&lt;/small&gt;: &quot;Devedeseta&quot;; &lt;small&gt;[[Branimir Štulić]]&lt;/small&gt;: &quot;Balegari ne vjeruju sreći&quot;; &lt;small&gt;Merlin&lt;/small&gt;: &quot;Peta strana svijeta&quot;; &lt;small&gt;Galija&lt;/small&gt;: &quot;Još uvek sanjam (Najveći hitovi)&quot;; &lt;small&gt;[[Oktobar 1864]]&lt;/small&gt;: &quot;Crni ples&quot;; &lt;small&gt;[[Dino Dvornik]]&lt;/small&gt;: &quot;Jače manijače (EP)&quot; i &quot;Kreativni nered&quot;; &lt;small&gt;[[KUD Idijoti]]&lt;/small&gt;: &quot;Bolivia R'N'R&quot; i &quot;Mi smo ovdje samo zbog para&quot;; &lt;small&gt;[[Majke]]&lt;/small&gt;: &quot;Razum i bezumlje&quot;; &lt;small&gt;[[Roze poze]]&lt;/small&gt;: &quot;Daj gol&quot;; &lt;small&gt;[[Psihomodo pop]]&lt;/small&gt;: &quot;Sexy magazin&quot;; &lt;small&gt;[[Snežana Mišković|Viktorija]]&lt;/small&gt;: &quot;Ja verujem&quot;; &lt;small&gt;[[U škripcu]]&lt;/small&gt;: &quot;Izgleda da mi smo sami&quot;; &lt;small&gt;[[Piloti (grupa)|Piloti]]&lt;/small&gt;: &quot;Neka te bog čuva za mene&quot;; &lt;small&gt;[[Kerber (grupa)|Kerber]]&lt;/small&gt;: &quot;Peta strana sveta&quot;; &lt;small&gt;[[Dejan Cukić]] i Spori ritam bend&lt;/small&gt;: &quot;1991&quot;; 
** Zabavni: &lt;small&gt;[[Zdravko Čolić]]&lt;/small&gt;: &quot;Da ti kažem šta mi je&quot;; &lt;small&gt;[[Hari Mata Hari]]&lt;/small&gt;: &quot;Strah me da te volim&quot;; &lt;small&gt;[[Vlada Divljan|Vlada]] i [[Srđan Gojković|Gile]]&lt;/small&gt;: &quot;Rokenrol bukvar&quot;; &lt;small&gt;[[Tajči]]&lt;/small&gt;: &quot;Hajde da ludujemo&quot;; 
** Folk: &lt;small&gt;[[Lepa Brena]]&lt;/small&gt;: &quot;Boli me uvo za sve&quot;; &lt;small&gt;[[Dragana Mirković]]&lt;/small&gt;: &quot;Pomisli želju&quot;; &lt;small&gt;[[Svetlana Ražnatović|Svetlana Veličković]] - Ceca&lt;/small&gt;: &quot;Pustite me da ga vidim&quot;; &lt;small&gt;[[Miroslav Ilić]]&lt;/small&gt;: &quot;Šta će nama tugovanje&quot;; &lt;small&gt;[[Šemsa Suljaković|Šemsa]] i Južni vetar&lt;/small&gt;: &quot;Izdali me prijatelji&quot;; &lt;small&gt;[[Toma Zdravković]]&lt;/small&gt;: &quot;Kafana je moja istina&quot;; &lt;small&gt;[[Zoran Kalezić]]&lt;/small&gt;: &quot;Moj dobri anđele&quot;; &lt;small&gt;[[Vasilija Radojčić]]&lt;/small&gt;: &quot;Na uskrs sam se rodila&quot;; &lt;small&gt;[[Najbolji hrvatski tamburaši|Zlatni dukati]]&lt;/small&gt;: &quot;Horvatska domovina&quot;; &lt;small&gt;[[Dragan Kojić Keba]]&lt;/small&gt;: &quot;Plavo oko plakalo je&quot;; &lt;small&gt;[[Mitar Mirić]]&lt;/small&gt;: &quot;Najjači smo, najjači&quot;; 
** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Roze poze, [[Daleka obala]], [[Mladen Kvesić]], KUD Idijoti, Majke, [[Severina Vučković|Severina]], [[Fantomi (glazbeni sastav)|Fantomi]], [[Dražen Zečić]], [[Regina (bend)|Regina]], [[Obojeni program]], [[Osvajači (grupa)|Osvajači]], [[Saška Karan]]...
* Jugoslovenske novčanice iz 1990:
&lt;gallery&gt;
50-Dinara-1990.jpg|50 dinara (spomenik)
200-dianara-1990.jpg|200 dinara 
100-Dinara-1990f.jpg|100 dinara
50dinara 01.06.1990.jpg|50 dinara (dečak)
10-dinara-1990.jpg|10 dinara (&quot;črvena&quot;)
500-Dinara-1990f.jpg|500 dinara
1000-dinara-1990.jpg|1000 dinara
&lt;/gallery&gt;

* Neka vozila uvedena 1990:
&lt;gallery&gt;
1993 Renault Clio Baccara 1.8i 3dr.JPG|[[Renault Clio]] I (Evropski auto godine '91)
Volvo-940-Sedan.jpg|[[Volvo serije 900]]
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1990.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[9. 1.]] - [[Stefana Veljković]], odbojkašica
* [[12. 1.]] - [[Nihad Đedović]], bosanskohercegovački košarkaš
* [[18. 1.]] - [[Sofija Novoselić]], hrvatska skijašica
* [[26. 1.]] - [[Peter Sagan]], slovački biciklista
* [[4. 2.]] - [[Nairo Quintana]], kolumbijski biciklista
* [[24. 2.]] - [[Bogdan Riznić]], srpski košarkaš
* 24. 2. - [[Dino Pešut]], književnik
* [[8. 3.]] - [[Petra Kvitová]], teniserka
* [[27. 3.]] - [[Kimbra]], novozelandska pevačica
* [[2. 4.]] - [[Stipe Čulina]], hrvatski nogometaš
* 2. 4. - [[Miralem Pjanić]], fudbaler
* [[9. 4.]] - [[Kristen Stewart]], američka glumica
* [[15. 4.]] - [[Emma Watson]], glumica
* [[19. 4.]] - [[Marko Tomićević]], kajakaš 
* [[22. 4.]] - [[Luka Ritz]], žrtva zločina († [[2008]])
* [[24. 4.]] - [[Jan Veselý]], češki košarkaš
* [[2. 5.]] - [[Ivana Maksimović]], strelac
* [[5. 5.]] - [[Ana Šimić]], atletičarka
* [[10. 5.]] - [[Ivana Španović]], atletičarka
* [[12. 5.]] - [[Jelena Jovanović]], model, pevačica, glumica
* [[16. 5.]] - [[Darko Šarović]], atletičar
* [[7. 6.]] - [[Iggy Azalea]], pevačica, model
* [[19. 6.]] - [[Dušan Svilar]], pevač, zvezda Granda
* [[21. 6.]] - [[Sandra Perković]], atletičarka
* [[30. 6.]] - [[Jaka Blažič]], košarkaš
* 30. 6. - [[Dušan Lajović]], teniser
* 30. 6. - [[Sandro Sukno]], vaterpolist

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[2. 7.]] - [[Margot Robbie]], glumica 
* [[6. 7.]] - [[Rafaela Franić]], manekenka
* [[11. 7.]] - [[Caroline Wozniacki]], teniserka
* [[14. 7.]] - [[Jan Nepomnjašči]], ruski šahista 
* [[29. 7.]] - [[Ivan Lenđer]], plivač
* [[8. 8.]] - [[Brankica Sebastijanović]], glumica
* [[10. 8.]] - [[Tatjana Jelača]], srpska atletičarka
* [[12. 8.]] - [[Mario Balotelli]], fudbaler
* [[15. 8.]] - [[Jennifer Lawrence]], glumica
* [[23. 8.]] - [[Čaba Silađi]], plivač
* [[28. 8.]] - [[Ivan Vilibor Sinčić]], hrvatski aktivist i političar
* [[15. 9.]] - [[Darko Lazović]], fudbaler
* [[19. 9.]] - [[Kieran Trippier]], engleski fudbaler 
* [[27. 9.]] - [[Mirka Vasiljević]], glumica
* [[22. 10.]] - [[Tina Blade]], hrvatska pornografska glumica
* [[11. 11.]] - [[Tom Dumoulin]], holandski biciklista 
* [[26. 11.]] - [[Rita Ora]], pevačica
* [[30. 11.]] - [[Magnus Carlsen]], svetski prvak u šahu
* [[13. 12.]] - [[Stipe Žunić]], bacač kugle 
* [[26. 12.]] - [[Denis Čerišev]], ruski fudbaler 
* [[27. 12.]] - [[Miloš Raonić]], kanadski teniser

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1990.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[4. 1.]] - [[Harold Eugene Edgerton]], pronalazač stroboskopskog svetla (* [[1903]])
* [[5. 1.]] - [[Arthur Kennedy]], glumac (* [[1914]])
* [[10. 1.]] - [[Lyle R. Wheeler]], filmski art direktor (* [[1905]])
* [[20. 1.]] - [[Barbara Stanwyck]], glumica (* [[1907]])
* [[22. 1.]] - [[Roman Vishniac]], fotograf (* [[1897]])
* [[25. 1.]] - [[Ava Gardner]], glumica (* [[1922]])
* 25. 1. - [[Franjo Nefat]], nekadašnji predsjednik NOO Pule (* [[1908]])
* 25. 1. - [[John Rogers Cox]], slikar (* [[1915]])
* [[26. 1.]] - [[Lewis Mumford]], istoričar, filozof (* [[1895]])
* [[28. 1.]] - [[Tode Čolak]], književnik i profesor (* [[1931]])
* [[30. 1.]] - [[Slobodan Marković (pesnik)|Slobodan Marković]], Libero Markoni, srpski pesnik (* [[1928]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Đuro Basler]], historičar, arheolog (* [[1917]])
* [[4. 2.]] - [[Toma Bebić]], multidisciplinarni umjetnik (* [[1935]])
* [[8. 2.]] - [[Del Shannon]], kantautor (* [[1934]])
* [[12. 2.]] - [[Nenad Radulović]], Neša Leptir, rok muzičar (* [[1959]])
* [[18. 2.]] - [[Josip Gjergja]], bivši hrvatski političar (* [[1911]])
* [[19. 2.]] - [[Otto E. Neugebauer]], matematičar, istoričar nauke (* [[1899]])
* 19. 2. - [[Michael Powell]], filmski režiser (* [[1905]])
* [[24. 2.]] - [[Jure Kaštelan]], hrvatski pjesnik (* [[1919]].)
* 24. 2. - [[Sandro Pertini]], bivši predsednik Italije (* [[1896]])
* 24. 2. - [[Malcolm Forbes]], izdavač časopisa ''Forbes'', kolekcionar (* [[1919]])
* 24. 2. - [[Johnnie Ray]], kantautor, pionir roka (* [[1927]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - [[Boško Šiljegović]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1915]])
* [[4. 3.]] - Nikanor, proiguman manastira Hilandar (* [[1904]])
* [[17. 3.]] - [[Capucine]], francuski model, glumica (* [[1928]])
* [[20. 3.]] - [[Lav Jašin]], sovjetski golman (* [[1929]])
* [[22. 3.]] - [[Gerald Bull]], inženjer dalekometne artiljerije (* [[1928]])
* [[23. 3.]] - [[Andrija Lakonić Laki]] (ubijen), bokser
* [[26. 3.]] - [[Halston]], američki modni kreator (* [[1932]])

=== April/Travanj ===
* [[2. 4.]] - [[Momčilo Stevanović]], slikar, kritičar (* [[1903]])
* [[3. 4.]] - [[Sarah Vaughan]], džez-pevačica (* [[1924]])
* [[8. 4.]] - [[Ryan White]], žrtva side (* [[1971]])
* [[11. 4.]] - [[Petar Šimić]], admiral JRM, sekretar SKJ pri JNA (* [[1933]])
* [[15. 4.]] - [[Greta Garbo]], glumica (* [[1905]].)
* 15. 4. - [[Pepca Kardelj]], Edvardova udovica (* [[1914]])
* [[21. 4.]] - [[Fejzulah Hadžibajrić]], orijentalista, šejh (* [[1913]])
* [[23. 4.]] - [[Paulette Goddard]], glumica (* [[1910]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Pimen (patrijarh moskovski)]] (* [[1910]])
* [[7. 5.]] - [[Andrej Karađorđević]], treći sin Aleksandra I (* [[1929]])
* [[16. 5.]] - [[Sammy Davis, Jr.]], plesač, pevač, glumac (* [[1925]])
* 16. 5. - [[Jim Henson]], tvorac Mapeta (* [[1936]])
* 16. 5. - [[Alija Sirotanović]], rudar, junak socijalističkog rada (* [[1914]])
* [[18. 5.]] - [[Jill Ireland]], glumica (* [[1936]])
* [[21. 5.]] - [[Božidar Kovačević (književnik)|Božidar Kovačević]], književnik (* [[1902]])
* [[22. 5.]] - [[Rocky Graziano]], bokser (* [[1919]])
* [[29. 5.]] - [[Branislav Protić]], slikar (* [[1931]])
* [[30. 5.]] - [[Zoran Gavrilović]], srpski književnik i književni kritičar (* [[1926]])
* [[31. 5.]] - [[Dragan Laković]], srpski glumac (* [[1929]])

=== Jun/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Rex Harrison]], glumac (* [[1908]])
* [[3. 6.]] - [[Zdenka Zikova]], operska pevačica (* [[1905]])
* [[4. 6.]] - [[Jack Gilford]], glumac (* [[1907]])
* [[5. 6.]] - [[Vasilij Kuznjecov]], sovjetski političar (* [[1901]])
* [[7. 6.]] - [[Petar Šegvić]], veslač, olimpijac (* [[1930]])
* [[11. 6.]] - [[Vaso Čubrilović]], sarajevski zaverenik, srpski istoričar (* [[1897]])
* [[15. 6.]] - [[Đura Mešterović]], učesnik Španskog rata i NOB, general-pukovnik saniteta JNA (* [[1908]])
* [[18. 6.]] - [[Živko Živković (narodni heroj)|Živko Živković]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1912]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[7. 7.]] - [[Cazuza]], brazilski muzičar (* [[1958]])
* 7. 7. - [[Hugo Makibi Enomiya-Lassalle]], jezuita i zen-majstor (* [[1898]])
* [[13. 7.]] - [[Danilo Damjanović]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1915]])
* [[17. 7.]] - [[Marin Franičević]], pjesnik i povjesničar (* [[1911]])
* [[18. 7.]] - [[Mihajlo Al. Popović]], filmski reditelj, snimatelj, glumac (* [[1908]])
* [[21. 7.]] - [[Sergej Paradžanov]], filmski režiser (* [[1924]])
* [[22. 7.]] - [[Slobodan Glumac]], novinar, prevodilac, osn. TV Novosti (*
* 22. 7. - [[Manuel Puig]], argentinski pisac (* [[1932]])
* [[23. 7.]] - [[Kenjiro Takayanagi]], japanski pionir televizije (* [[1899]])
* [[29. 7.]] - [[Bruno Kreisky]], bivši kancelar Austrije (* [[1911]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Ervina Dragman]], hrvatska glumica (* [[1908.]])
* [[6. 8.]] - [[Lemuel C. Shepherd, Jr.]], general sa četiri zvezdice marinaca SAD (* [[1896]])
* [[17. 8.]] - [[Pearl Bailey]], glumica, pevačica (* [[1918]])
* [[26. 8.]] - [[Rudolf Marić]], šahista i autor o šahu (* [[1927]])
* 26. 8. - [[Stanko Rakita]], pjesnik za djecu (* [[1930]])
* [[27. 8.]] - [[Stevie Ray Vaughan]], bluz gitarista (* [[1954]])
* [[29. 8.]] - [[Zlatka Radica]], hrvatska operna pjevačica (* [[1904.]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[4. 9.]] - [[Irene Dunne]], glumica (* [[1898]])
* [[5. 9.]] - [[Vančo Mihajlov]], vođa VMRO (* [[1896]])
* [[7. 9.]] - [[A. J. P. Taylor]], istoričar (* [[1906]])
* 7. 9. - [[Leo Mirković]], operni pjevač (* [[1904]])
* [[9. 9.]] - [[Samuel Doe]], predsednik Liberije (* [[1951]])
* 9. 9. - [[Nicola Abbagnano]], egzistencijalistički filozof (* [[1901]])
* [[12. 9.]] - [[Marijan Cvetković]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ, narodni heroj (* [[1920]])
* rujan - [[Mato Dukovac]], pilot NDH (* [[1918]])
* [[20. 9.]] - [[Slobodan Zrnić]], konstruktor aviona [[IK-3]] (* [[1906]])
* [[21. 9.]] - [[Xu Xiangqian]], maršal NR Kine (* [[1901]])
* [[24. 9.]] - [[Zlata Kolarić-Kišur]], književnica (* [[1894]])
* [[25. 9.]] - [[Vjekoslav Vrančić]], ustaški dužnosnik (* [[1904]])
* [[26. 9.]] - [[Alberto Moravia]], italijanski književnik (* [[1907]])
* [[30. 9.]] - [[Patrick White]], australijski pisac (* [[1912]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Curtis LeMay]], general avijacije SAD (* [[1906]])
* [[3. 10.]] - [[Josip Turčinović]], hrvatski katolički svećenik (* [[1933]].)
* 3. 10. - [[Vojo Todorović]] Lerer, učesnik Španskog rata i NOB, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1914]])
* 3. 10. - [[Stefano Casiraghi]], suprug princeze Caroline od Monaka (* [[1960]])
* [[4. 10.]] - [[Matija Skurjeni]], naivni slikar (* [[1898]])
* [[6. 10.]] - [[Marija Draženović Đorđević]], prva žena pilot RV NOVJ i JA (* [[1924]])
* [[7. 10.]] - [[Rashid bin Saeed Al Maktoum]], emir Dubaija (* 1912)
* [[12. 10.]] - [[Rahman Morina]], društveno-politički radnik SAP Kosova (* [[1943]])
* [[14. 10.]] - [[Leonard Bernstein]], američki kompozitor, dirigent (* [[1918]])
* [[21. 10.]] - [[Dany Chamoun]], libanski političar (* [[1934]])
* [[22. 10.]] - [[Louis Althusser]], marksistički filozof (* [[1918]])
* [[27. 10.]] - [[Salih Behmen]], disident, bivši Mladi musliman (* [[1922]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Zdenko Strižić]], arhitekt (* [[1902]])
* [[7. 11.]] - [[Lawrence Durrell]], britanski književnik, diplomata (* [[1912]])
* [[11. 11.]] - [[Janis Ricos]], pesnik (* [[1909]])
* [[12. 11.]] - [[Eve Arden]], glumica (* [[1908]])
* [[19. 11.]] - [[Šefik Bešlagić]], kulturni historičar (* [[1908]])
* [[20. 11.]] - [[Momčilo Popadić]], hrvatski pjesnik, novinar (* [[1947]])
* [[23. 11.]] - [[Roald Dahl]], književnik (* [[1916]])
* [[27. 11.]] - [[Simeon Zloković]], episkop gornjokarlovački (* [[1911]])
* [[30. 11.]] - [[Vladimir Dedijer]], istoričar (* [[1914]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - [[Aaron Copland]], američki kompozitor i dirigent (* [[1900]])
* 2. 12. - [[Robert Cummings]], glumac (* [[1910]])
* [[7. 12.]] - [[Joan Bennett]], glumica (* [[1910]])
* [[14. 12.]] - [[Friedrich Dürrenmatt]], švajcarcki pisac (* [[1921]])
* [[25. 12.]] - [[Mladen Leskovac]], književnik i akademik (* [[1904]])

=== Kroz godinu ===
* [[Vlado Milošević]], kompozitor i etnomuzikolog (* [[1901]])
* [[Hamdija Čemerlić]], akademik, bivši rektor Univerziteta u Sarajevu (* [[1905]])
* [[Pantelija Jakovljević]], graditelj Đerdapa (* [[1913]])
* [[Živorad Janković]], arhitekta (* [[1924]])
* [[Derviš Sušić]], književnik, novinar (* [[1925]])

== Dani sećanja ==
*

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jerome I. Friedman]], [[Henry W. Kendall]] i [[Richard E. Taylor]] (pionirska ispitivanja u vezi dubokog neelastičnog rasejanja elektrona na protonima i vezanim neutronima, što je bilo od suštinskog značaja za razvoj modela [[kvark]]a u čestičnoj fizici)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Elias James Corey]] (razvoj teorije i metodologije [[organska sinteza|organske sinteze]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Joseph E. Murray]] i [[E. Donnall Thomas]] (otkrića u vezi [[Transplantacija|transplantacije]] organa i ćelija u lečenju ljudske bolesti)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Octavio Paz]] (za strastveno pisanje sa širokim horizontima, karakterisano senzualnom inteligencijom i humanističkim integritetom)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Mihail Gorbačov]] (vodeća uloga u mirovnom procesu koji danas karakterizuje važne delove međunarodne zajednice)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Harry M. Markowitz]], [[Merton H. Miller]] i [[William F. Sharpe]] (pionirski rad u teoriji [[Finansijska ekonomija|finansijske ekonomike]])

== Literatura ==
* [http://www.e-novine.com/feljton/27518-Rat-moe-pone.html Rat može da počne (e-novine)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100218035123/http://www.e-novine.com/feljton/27518-Rat-moe-pone.html |date=2010-02-18 }}
* [http://www.e-novine.com/feed/feljton/32140-Kako-nastao-SDS-Svi-dravu.txt Balkan Bluz (e-novine)]
* [http://www.vreme.com/arhiva_html/455/11.html Deset Miloševićevih godina u deset slika (2) (Vreme)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080830043531/http://www.vreme.com/arhiva_html/455/11.html |date=2008-08-30 }}

== Povezano ==
* [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]
* [[Hronologija raspada SFRJ]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|1990}}

[[Kategorija:1990-e]]
[[Kategorija:20. vijek|90]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>rpsd7awqyjvi88dg25jzjd619nszfra</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>OFK Beograd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10344</id>
    <revision>
      <id>42478034</id>
      <parentid>42462028</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:02:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-72228</username>
        <id>263448</id>
      </contributor>
      <comment deleted="deleted" />
      <origin>42478034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45074" sha1="fbnbv9v1kg9pge016s08r57x0cb3pyt" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>42478035</id>
      <parentid>42478034</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:04:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-72228</username>
        <id>263448</id>
      </contributor>
      <comment deleted="deleted" />
      <origin>42478035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45066" sha1="33irewafif5gt8dm3qvcugqgvr6stzc" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19457</id>
    <revision>
      <id>42478001</id>
      <parentid>42195326</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T19:27:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-71825</username>
        <id>263299</id>
      </contributor>
      <comment>/* Osobine prave */</comment>
      <origin>42478001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8918" sha1="ehlh7qjm2yk5ijd9ev2jzc6s8iy2u3p" xml:space="preserve">{{otheruses}}
'''Prava''' je jedan od osnovnih [[geometrija|geometrijskih]] pojmova. Njena definicija se daje aksiomatski.

Nemački naučnik G. Lajbnic je pravu definisao kao liniju koja dijeli ravan na dva kongruentna dijela, međutim pod ovu definiciju potpadaju i druge linije - na primjer, sinusoida i svaka pravilna izlomljena linija čija su svaka dva segmenta na preskok - [[Paralelnost (geometrija)|paralelna]].
==Osobine prave==
#kroz bilo koju tačku [[Ravan (matematika)|ravni]] može se povući beskonačno mnogo pravih
# Svake dvije različite tačke pripadaju jednoj i samo jednoj pravoj. 
#Svaka prava sadrzi najmanje dvije zajednicke tačke
#Dvije različite tačke su uvijek kolinearne
#Dvije različite prave ravni mogu se sjeći ili da budu paralelne
#Dvije različite prave prostora mogu se sjeći. biti paralelne ili mimoilazne.
#Prava je algebarska kriva I stepena

==Definicija==
Grčki matematičar [[Euklid]] u knjizi ''[[Euklidovi Elementi|Elementi]]'' dao je definiciju linije
# Linija je dužina bez širine .
# Krajevi linije su tačke.
# Prava linija je ona koja za sve tačke podjednako leži.

[[Arhimed]]ova aksioma

Od svih linija sa istim krajevima prava linija je najkrača.
Posmatrajmo pravu u Dekartovom koordinantnom sistemu. Pravu možemo definisati kao geometrijsko mjesto tačaka ,gdje Dekartove koordinate zadovoljavaju jednačinu 

&lt;math&gt;ax+by+c=0&lt;/math&gt;, gdje parametri a,b,c ne mogu biti istovremeno jednaki nulu.
==Analitičke definicije==

Posmatrajmo pravu u Dekartovom koordinantnom sistemu. Pravu možemo definisati kao geometrijsko mjesto tačaka, gdje Dekartove koordinate zadovoljavaju jednačinu 

&lt;math&gt;ax+by+c=0&lt;/math&gt;, gdje parametri a,b,c ne mogu biti istovremeno jednaki nulu.

Prava se u pravougaonom koordinatnom sistemu može zadati na jedan od tri načina:

Pomoću odsječka b na ordinati i ugla  &lt;math&gt;\alpha&lt;/math&gt; koji gradi prava sa pozitivnim pravcem apscise.

[[Jednačina]] prave je &lt;math&gt;y = m x + b&lt;/math&gt;  gdje je &lt;math&gt;m=\tan \alpha&lt;/math&gt;  i često se zove opšta jednačina prave. Obično se kod ovakve jednačine  '''m''' zove koeficijent pravca, a '''b''' je odsječak ordinate.

Pomoću odsječaka '''b''' i '''c''' koje prava odsjeca na koordinatnim osama.

Jednačina prave gdje je  &lt;math&gt;\frac{y}{b}+\frac{x}{c} = 1&lt;/math&gt; se zove segmentska.

Pomoću njenog rastojanja do koordinatnog početka '''p''' i ugla  &lt;math&gt;\omega&lt;/math&gt; koji gradi to rastojanje sa pozitivnom stranom apscise.

Normalna jednačina prave se zove jednačina oblika  &lt;math&gt;y \sin \omega + x \cos \omega - p = 0\,&lt;/math&gt;

==Prava u tri i višedimenzionalnom prostoru==


Ako je dat skup tačaka &lt;math&gt;a = (a_1,a_2,\dots,a_n)&lt;/math&gt; 
&lt;math&gt;;

a=M + \lambda \overrightarrow{v}&lt;/math&gt;, &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
* &lt;math&gt;M = (m_1,m_2\dots,m_n) \in R^n&lt;/math&gt; - Proizvoljna tačka prave.
* &lt;math&gt;\overrightarrow{v} = (v_1,v_2,\dots,v_n) \in R^n&lt;/math&gt; - [[vektor]] koji označava pravac prave. Ako se ove tačke poklapaju imamo [[nula vektor]], &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
* &lt;math&gt;\lambda \in R&lt;/math&gt; - parametar.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

;Parametarska jednačina:
Parametarska jednačina prave glasi:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

&lt;math&gt;a_1 = p_1 + \lambda v_1 \; ; \; a_2 = p_2 + \lambda v_2 \; ; \; \dots \; ; \; a_n = p_n + \lambda v_n&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Ako u ovoj jednačini eliminišemo parametar λ dobijamo kanonsku jednačinu prave

&lt;math&gt;\frac{a_1 - p_1}{v_1} = \frac{a_2 - p_2}{v_2} = \dots = \frac{a_n - p_n}{v_n}&lt;/math&gt;

;Tačka i prava u prostoru:
Neka su dati tačka M i prava a = A + αv takve da je

&lt;math&gt;M,A,\overrightarrow{v} \in R^n \; , \; \alpha \in R&lt;/math&gt;. 

Za njihov međusobni položaj vrijedi
# Tačka ne pripada pravoj, ako ne postoji α za koje je {P = A + αv}
# Tačka pripada pravoj, ako postoji α za koje je {P = A + αv}

== Udaljenost tačke od prave ==

Udaljenost tačke od prave je jednaka dužini udaljenosti između zadane tačke M и njene normalne projekcije M' nа pravu a, tj ovdje je vektor MM' normalan nа vektor prave v.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;M' = A + \alpha v&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;
tj. &lt;math&gt;d(M,a) = |MM'|&lt;/math&gt;. 

Ako je vrijednost ovog izraza nula dobijamo: 

&lt;math&gt;\overrightarrow{MM'} \cdot v = 0&lt;/math&gt; ( [[Vektor#Skalarni proizvod vektora|skalarni proizvod]])&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

U prostoru &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt; važi:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;d(P,a) = \frac{| \overrightarrow{AP}\times v|}{|v|}&lt;/math&gt;
[[Vektor#Vektorski proizvod|vektorski proizvod]] i [[Vektor#Intenzitet vektora|intenzitet vektora]]).
==Dvije prave u prostoru dimenzije 3 ili veće==

Dvije prave a = A + αv i b = B + βu u  &lt;math&gt;R^n&lt;/math&gt; mogu da zauzimaju sljedeće položaje, jedna u odnosu na drugu:

*mogu biti identične, ako &lt;math&gt;A \in b \lor B \in a) \land v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;.
*mogu biti paralelne, ako (&lt;math&gt;(A \notin b) \land v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;
*mogu da se sijeku, ako važi &lt;math&gt; v \ne ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;&lt;math&gt;&lt;/math&gt; i jednačina A + αv = B + βu ima jednoznačno rješenje po α i β. Tačka presjeka I će u ovom slučaju biti -&lt;nowiki/&gt;{I = A + αv = B + βu}
*mogu biti mimoilazne ako važi   &lt;math&gt;v \ne ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt; ali jednačina -&lt;nowiki/&gt;{A + αv = B + βu} nema rješenja.

Specijalno u &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt;  &lt;math&gt;v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt; može zameniti sa  &lt;math&gt;v \times u = 0&lt;/math&gt;
=== Udaljenost dvije pralelelne prave ===
Udaljenost dvije paralelne prave se određuje kao udaljenost proizvoljne tačke '''P''' jedne od dvije prave od njene projekcije '''P'''' na drugu pravu. 

&lt;math&gt;A' = B + k\overrightarrow{v}, k \in R\;\land\; AA' \bot v&lt;/math&gt;. 

Udaljenost između tačaka A i A' će biti jednako udaljenosti između paralelnih pravi a i b.

===Rastojanje dve paralelne prave u R³===

U trodimenzionalnom prostoru ovaj postupak je nešto lakši. Ako su dvije prave a i b paralelne, njihovo rastojanje je jednako visini paralelograma koga grade vektori 

&lt;math&gt;\overrightarrow{AB}&lt;/math&gt; и &lt;math&gt;\overrightarrow{v}&lt;/math&gt;

Ona se jednaka  količnku površine ovog paralelograma (intenzitet [[Vektorski proizvod|vektorskog proizvoda]]) i intenziteta vektora v.

&lt;math&gt;d(a,b) = \frac{|\overrightarrow{AB} \times \overrightarrow{v}|}{|\overrightarrow{v}|}&lt;/math&gt;
===Udaljenost dvije mimoilazne prave===

Udaljenost dvije mimoilazne prave je i minimalna udaljenost između tačaka koje ih čine. Jedan od načina da se ono nađe je da se predstavi vektor između njih, i zatim nađe za koje parametre pravih će njegova veličina biti minimalna. Neka je ovaj vektor w, i opšte tačke pravih P i Q. Biće

&lt;math&gt;P = A + \alpha v = (A_1+\alpha  v_1, A_2+\alpha v_2,...,A_n+ \alpha v_n), \alpha \in R&lt;/math&gt;
&lt;math&gt;Q = B + \beta u, \beta \in R&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Intenzitet vektora &lt;math&gt;\overrightarrow{AB}&lt;/math&gt; će biti  

&lt;math&gt;|\overrightarrow{AB}| = f(\alpha,\beta) = \sqrt{(A_1+\alpha v_1- B_1-\beta u_1)^2 + \dots + (A_n+\alpha v_n- B_n-\beta u_n)^2 }&lt;/math&gt;

Kako korijen ne utiče na vrijednost koju parametri α i β imaju pri maksimalnoj vrijednosti izraza, korijen se ovdje može izbaciti. Sljedeći korak biće traženje prvih izvoda izraza 

&lt;math&gt;f(\alpha,\beta)&lt;/math&gt; po α i po β. Tako ćemo dobiti sistem od dvije jednačine sa dvije nepoznate, α i β, koji se da riješiti.

&lt;math&gt;\begin{cases} f(\alpha,\beta)'_\alpha \\
f(\alpha,\beta)'_\beta \end{cases}&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Kada se odavde dobijene vrijednosti α i β vratimo u jednačine pravih a i b, respektivno, rezultujuće koordinate će predstavljati tačke, &lt;math&gt;P_0&lt;/math&gt; i  &lt;math&gt;Q_0,&lt;/math&gt; čija je udaljenost minimalna  udaljenost između ove dvije prave.

&lt;math&gt;d ( a , b ) = d ( P 0 , Q 0 ) 
&lt;/math&gt;
=== Udaljenost dvije mimoilazne prave u R³===

Specijalno u slučaju &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt; je situacija jednostavnija i može se  se riješiti preko mješovitog proizvoda. 

&lt;math&gt;d(a,b) = \frac{|[\overrightarrow{AB},\overrightarrow{v},\overrightarrow{u}]|}{|u\times v|}&lt;/math&gt;

==Prava u kompleksnoj ravni==
#&lt;math&gt;ab \| cd&lt;/math&gt; ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}=\frac{c-d}{ \bar{a}-\bar{d}}
&lt;/math&gt;
#a, b, c kolinearne ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}=\frac{a-c}{ \bar{a}-\bar{c}}&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;ab \perp cd&lt;/math&gt; ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}= - \frac{c-d}{ \bar{a}-\bar{d}}&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;\phi =\angle acb&lt;/math&gt; (od a do b u pozitivnom smeru) ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{c-b}{ |c-b |}= e^{i\phi} \frac{c-ab}{ |c-a |}
&lt;/math&gt;

==Izvori==

* [http://mathworld.wolfram.com/Line.html Line]
* [http://www.cut-the-knot.org/Curriculum/Calculus/StraightLine.shtml Equations of the Straight Line] at Cut-the-Knot
* [http://en.citizendium.org/wiki/Line_(geometry) Citizendium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220704085231/http://en.citizendium.org/wiki/Line_(geometry) |date=2022-07-04 }}

{{Commonscat|Lines}}


[[Kategorija:Matematika| ]]
[[Kategorija:Geometrija]]</text>
      <sha1>ehlh7qjm2yk5ijd9ev2jzc6s8iy2u3p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478002</id>
      <parentid>42478001</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T19:27:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-71825</username>
        <id>263299</id>
      </contributor>
      <comment>/* Definicija */</comment>
      <origin>42478002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8919" sha1="2r38v4mg0xw8odpk2g1w6jhzcwjab2w" xml:space="preserve">{{otheruses}}
'''Prava''' je jedan od osnovnih [[geometrija|geometrijskih]] pojmova. Njena definicija se daje aksiomatski.

Nemački naučnik G. Lajbnic je pravu definisao kao liniju koja dijeli ravan na dva kongruentna dijela, međutim pod ovu definiciju potpadaju i druge linije - na primjer, sinusoida i svaka pravilna izlomljena linija čija su svaka dva segmenta na preskok - [[Paralelnost (geometrija)|paralelna]].
==Osobine prave==
#kroz bilo koju tačku [[Ravan (matematika)|ravni]] može se povući beskonačno mnogo pravih
# Svake dvije različite tačke pripadaju jednoj i samo jednoj pravoj. 
#Svaka prava sadrzi najmanje dvije zajednicke tačke
#Dvije različite tačke su uvijek kolinearne
#Dvije različite prave ravni mogu se sjeći ili da budu paralelne
#Dvije različite prave prostora mogu se sjeći. biti paralelne ili mimoilazne.
#Prava je algebarska kriva I stepena

==Definicija==
Grčki matematičar [[Euklid]] u knjizi ''[[Euklidovi Elementi|Elementi]]'' dao je definiciju linije
# Linija je dužina bez širine .
# Krajevi linije su tačke.
# Prava linija je ona koja za sve tačke podjednako leži.

[[Arhimed]]ova aksioma

Od svih linija sa istim krajevima prava linija je najkrača.
Posmatrajmo pravu u Dekartovom koordinantnom sistemu. Pravu možemo definisati kao geometrijsko mjesto tačaka ,gdje Dekartove koordinate zadovoljavaju jednačinu 

&lt;math&gt;ax+by+c=0&lt;/math&gt;, gdje parametri a,b,c ne mogu biti istovremeno jednaki nulu.

==Analitičke definicije==

Posmatrajmo pravu u Dekartovom koordinantnom sistemu. Pravu možemo definisati kao geometrijsko mjesto tačaka, gdje Dekartove koordinate zadovoljavaju jednačinu 

&lt;math&gt;ax+by+c=0&lt;/math&gt;, gdje parametri a,b,c ne mogu biti istovremeno jednaki nulu.

Prava se u pravougaonom koordinatnom sistemu može zadati na jedan od tri načina:

Pomoću odsječka b na ordinati i ugla  &lt;math&gt;\alpha&lt;/math&gt; koji gradi prava sa pozitivnim pravcem apscise.

[[Jednačina]] prave je &lt;math&gt;y = m x + b&lt;/math&gt;  gdje je &lt;math&gt;m=\tan \alpha&lt;/math&gt;  i često se zove opšta jednačina prave. Obično se kod ovakve jednačine  '''m''' zove koeficijent pravca, a '''b''' je odsječak ordinate.

Pomoću odsječaka '''b''' i '''c''' koje prava odsjeca na koordinatnim osama.

Jednačina prave gdje je  &lt;math&gt;\frac{y}{b}+\frac{x}{c} = 1&lt;/math&gt; se zove segmentska.

Pomoću njenog rastojanja do koordinatnog početka '''p''' i ugla  &lt;math&gt;\omega&lt;/math&gt; koji gradi to rastojanje sa pozitivnom stranom apscise.

Normalna jednačina prave se zove jednačina oblika  &lt;math&gt;y \sin \omega + x \cos \omega - p = 0\,&lt;/math&gt;

==Prava u tri i višedimenzionalnom prostoru==


Ako je dat skup tačaka &lt;math&gt;a = (a_1,a_2,\dots,a_n)&lt;/math&gt; 
&lt;math&gt;;

a=M + \lambda \overrightarrow{v}&lt;/math&gt;, &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
* &lt;math&gt;M = (m_1,m_2\dots,m_n) \in R^n&lt;/math&gt; - Proizvoljna tačka prave.
* &lt;math&gt;\overrightarrow{v} = (v_1,v_2,\dots,v_n) \in R^n&lt;/math&gt; - [[vektor]] koji označava pravac prave. Ako se ove tačke poklapaju imamo [[nula vektor]], &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
* &lt;math&gt;\lambda \in R&lt;/math&gt; - parametar.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

;Parametarska jednačina:
Parametarska jednačina prave glasi:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

&lt;math&gt;a_1 = p_1 + \lambda v_1 \; ; \; a_2 = p_2 + \lambda v_2 \; ; \; \dots \; ; \; a_n = p_n + \lambda v_n&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Ako u ovoj jednačini eliminišemo parametar λ dobijamo kanonsku jednačinu prave

&lt;math&gt;\frac{a_1 - p_1}{v_1} = \frac{a_2 - p_2}{v_2} = \dots = \frac{a_n - p_n}{v_n}&lt;/math&gt;

;Tačka i prava u prostoru:
Neka su dati tačka M i prava a = A + αv takve da je

&lt;math&gt;M,A,\overrightarrow{v} \in R^n \; , \; \alpha \in R&lt;/math&gt;. 

Za njihov međusobni položaj vrijedi
# Tačka ne pripada pravoj, ako ne postoji α za koje je {P = A + αv}
# Tačka pripada pravoj, ako postoji α za koje je {P = A + αv}

== Udaljenost tačke od prave ==

Udaljenost tačke od prave je jednaka dužini udaljenosti između zadane tačke M и njene normalne projekcije M' nа pravu a, tj ovdje je vektor MM' normalan nа vektor prave v.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;M' = A + \alpha v&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;
tj. &lt;math&gt;d(M,a) = |MM'|&lt;/math&gt;. 

Ako je vrijednost ovog izraza nula dobijamo: 

&lt;math&gt;\overrightarrow{MM'} \cdot v = 0&lt;/math&gt; ( [[Vektor#Skalarni proizvod vektora|skalarni proizvod]])&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

U prostoru &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt; važi:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;d(P,a) = \frac{| \overrightarrow{AP}\times v|}{|v|}&lt;/math&gt;
[[Vektor#Vektorski proizvod|vektorski proizvod]] i [[Vektor#Intenzitet vektora|intenzitet vektora]]).
==Dvije prave u prostoru dimenzije 3 ili veće==

Dvije prave a = A + αv i b = B + βu u  &lt;math&gt;R^n&lt;/math&gt; mogu da zauzimaju sljedeće položaje, jedna u odnosu na drugu:

*mogu biti identične, ako &lt;math&gt;A \in b \lor B \in a) \land v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;.
*mogu biti paralelne, ako (&lt;math&gt;(A \notin b) \land v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;
*mogu da se sijeku, ako važi &lt;math&gt; v \ne ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;&lt;math&gt;&lt;/math&gt; i jednačina A + αv = B + βu ima jednoznačno rješenje po α i β. Tačka presjeka I će u ovom slučaju biti -&lt;nowiki/&gt;{I = A + αv = B + βu}
*mogu biti mimoilazne ako važi   &lt;math&gt;v \ne ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt; ali jednačina -&lt;nowiki/&gt;{A + αv = B + βu} nema rješenja.

Specijalno u &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt;  &lt;math&gt;v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt; može zameniti sa  &lt;math&gt;v \times u = 0&lt;/math&gt;
=== Udaljenost dvije pralelelne prave ===
Udaljenost dvije paralelne prave se određuje kao udaljenost proizvoljne tačke '''P''' jedne od dvije prave od njene projekcije '''P'''' na drugu pravu. 

&lt;math&gt;A' = B + k\overrightarrow{v}, k \in R\;\land\; AA' \bot v&lt;/math&gt;. 

Udaljenost između tačaka A i A' će biti jednako udaljenosti između paralelnih pravi a i b.

===Rastojanje dve paralelne prave u R³===

U trodimenzionalnom prostoru ovaj postupak je nešto lakši. Ako su dvije prave a i b paralelne, njihovo rastojanje je jednako visini paralelograma koga grade vektori 

&lt;math&gt;\overrightarrow{AB}&lt;/math&gt; и &lt;math&gt;\overrightarrow{v}&lt;/math&gt;

Ona se jednaka  količnku površine ovog paralelograma (intenzitet [[Vektorski proizvod|vektorskog proizvoda]]) i intenziteta vektora v.

&lt;math&gt;d(a,b) = \frac{|\overrightarrow{AB} \times \overrightarrow{v}|}{|\overrightarrow{v}|}&lt;/math&gt;
===Udaljenost dvije mimoilazne prave===

Udaljenost dvije mimoilazne prave je i minimalna udaljenost između tačaka koje ih čine. Jedan od načina da se ono nađe je da se predstavi vektor između njih, i zatim nađe za koje parametre pravih će njegova veličina biti minimalna. Neka je ovaj vektor w, i opšte tačke pravih P i Q. Biće

&lt;math&gt;P = A + \alpha v = (A_1+\alpha  v_1, A_2+\alpha v_2,...,A_n+ \alpha v_n), \alpha \in R&lt;/math&gt;
&lt;math&gt;Q = B + \beta u, \beta \in R&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Intenzitet vektora &lt;math&gt;\overrightarrow{AB}&lt;/math&gt; će biti  

&lt;math&gt;|\overrightarrow{AB}| = f(\alpha,\beta) = \sqrt{(A_1+\alpha v_1- B_1-\beta u_1)^2 + \dots + (A_n+\alpha v_n- B_n-\beta u_n)^2 }&lt;/math&gt;

Kako korijen ne utiče na vrijednost koju parametri α i β imaju pri maksimalnoj vrijednosti izraza, korijen se ovdje može izbaciti. Sljedeći korak biće traženje prvih izvoda izraza 

&lt;math&gt;f(\alpha,\beta)&lt;/math&gt; po α i po β. Tako ćemo dobiti sistem od dvije jednačine sa dvije nepoznate, α i β, koji se da riješiti.

&lt;math&gt;\begin{cases} f(\alpha,\beta)'_\alpha \\
f(\alpha,\beta)'_\beta \end{cases}&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Kada se odavde dobijene vrijednosti α i β vratimo u jednačine pravih a i b, respektivno, rezultujuće koordinate će predstavljati tačke, &lt;math&gt;P_0&lt;/math&gt; i  &lt;math&gt;Q_0,&lt;/math&gt; čija je udaljenost minimalna  udaljenost između ove dvije prave.

&lt;math&gt;d ( a , b ) = d ( P 0 , Q 0 ) 
&lt;/math&gt;
=== Udaljenost dvije mimoilazne prave u R³===

Specijalno u slučaju &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt; je situacija jednostavnija i može se  se riješiti preko mješovitog proizvoda. 

&lt;math&gt;d(a,b) = \frac{|[\overrightarrow{AB},\overrightarrow{v},\overrightarrow{u}]|}{|u\times v|}&lt;/math&gt;

==Prava u kompleksnoj ravni==
#&lt;math&gt;ab \| cd&lt;/math&gt; ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}=\frac{c-d}{ \bar{a}-\bar{d}}
&lt;/math&gt;
#a, b, c kolinearne ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}=\frac{a-c}{ \bar{a}-\bar{c}}&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;ab \perp cd&lt;/math&gt; ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}= - \frac{c-d}{ \bar{a}-\bar{d}}&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;\phi =\angle acb&lt;/math&gt; (od a do b u pozitivnom smeru) ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{c-b}{ |c-b |}= e^{i\phi} \frac{c-ab}{ |c-a |}
&lt;/math&gt;

==Izvori==

* [http://mathworld.wolfram.com/Line.html Line]
* [http://www.cut-the-knot.org/Curriculum/Calculus/StraightLine.shtml Equations of the Straight Line] at Cut-the-Knot
* [http://en.citizendium.org/wiki/Line_(geometry) Citizendium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220704085231/http://en.citizendium.org/wiki/Line_(geometry) |date=2022-07-04 }}

{{Commonscat|Lines}}


[[Kategorija:Matematika| ]]
[[Kategorija:Geometrija]]</text>
      <sha1>2r38v4mg0xw8odpk2g1w6jhzcwjab2w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478003</id>
      <parentid>42478002</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T19:27:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-71825</username>
        <id>263299</id>
      </contributor>
      <comment>/* Udaljenost tačke od prave */</comment>
      <origin>42478003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8920" sha1="flkg567kjt07rnbye8t8o22fs03w6fb" xml:space="preserve">{{otheruses}}
'''Prava''' je jedan od osnovnih [[geometrija|geometrijskih]] pojmova. Njena definicija se daje aksiomatski.

Nemački naučnik G. Lajbnic je pravu definisao kao liniju koja dijeli ravan na dva kongruentna dijela, međutim pod ovu definiciju potpadaju i druge linije - na primjer, sinusoida i svaka pravilna izlomljena linija čija su svaka dva segmenta na preskok - [[Paralelnost (geometrija)|paralelna]].
==Osobine prave==
#kroz bilo koju tačku [[Ravan (matematika)|ravni]] može se povući beskonačno mnogo pravih
# Svake dvije različite tačke pripadaju jednoj i samo jednoj pravoj. 
#Svaka prava sadrzi najmanje dvije zajednicke tačke
#Dvije različite tačke su uvijek kolinearne
#Dvije različite prave ravni mogu se sjeći ili da budu paralelne
#Dvije različite prave prostora mogu se sjeći. biti paralelne ili mimoilazne.
#Prava je algebarska kriva I stepena

==Definicija==
Grčki matematičar [[Euklid]] u knjizi ''[[Euklidovi Elementi|Elementi]]'' dao je definiciju linije
# Linija je dužina bez širine .
# Krajevi linije su tačke.
# Prava linija je ona koja za sve tačke podjednako leži.

[[Arhimed]]ova aksioma

Od svih linija sa istim krajevima prava linija je najkrača.
Posmatrajmo pravu u Dekartovom koordinantnom sistemu. Pravu možemo definisati kao geometrijsko mjesto tačaka ,gdje Dekartove koordinate zadovoljavaju jednačinu 

&lt;math&gt;ax+by+c=0&lt;/math&gt;, gdje parametri a,b,c ne mogu biti istovremeno jednaki nulu.

==Analitičke definicije==

Posmatrajmo pravu u Dekartovom koordinantnom sistemu. Pravu možemo definisati kao geometrijsko mjesto tačaka, gdje Dekartove koordinate zadovoljavaju jednačinu 

&lt;math&gt;ax+by+c=0&lt;/math&gt;, gdje parametri a,b,c ne mogu biti istovremeno jednaki nulu.

Prava se u pravougaonom koordinatnom sistemu može zadati na jedan od tri načina:

Pomoću odsječka b na ordinati i ugla  &lt;math&gt;\alpha&lt;/math&gt; koji gradi prava sa pozitivnim pravcem apscise.

[[Jednačina]] prave je &lt;math&gt;y = m x + b&lt;/math&gt;  gdje je &lt;math&gt;m=\tan \alpha&lt;/math&gt;  i često se zove opšta jednačina prave. Obično se kod ovakve jednačine  '''m''' zove koeficijent pravca, a '''b''' je odsječak ordinate.

Pomoću odsječaka '''b''' i '''c''' koje prava odsjeca na koordinatnim osama.

Jednačina prave gdje je  &lt;math&gt;\frac{y}{b}+\frac{x}{c} = 1&lt;/math&gt; se zove segmentska.

Pomoću njenog rastojanja do koordinatnog početka '''p''' i ugla  &lt;math&gt;\omega&lt;/math&gt; koji gradi to rastojanje sa pozitivnom stranom apscise.

Normalna jednačina prave se zove jednačina oblika  &lt;math&gt;y \sin \omega + x \cos \omega - p = 0\,&lt;/math&gt;

==Prava u tri i višedimenzionalnom prostoru==


Ako je dat skup tačaka &lt;math&gt;a = (a_1,a_2,\dots,a_n)&lt;/math&gt; 
&lt;math&gt;;

a=M + \lambda \overrightarrow{v}&lt;/math&gt;, &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
* &lt;math&gt;M = (m_1,m_2\dots,m_n) \in R^n&lt;/math&gt; - Proizvoljna tačka prave.
* &lt;math&gt;\overrightarrow{v} = (v_1,v_2,\dots,v_n) \in R^n&lt;/math&gt; - [[vektor]] koji označava pravac prave. Ako se ove tačke poklapaju imamo [[nula vektor]], &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
* &lt;math&gt;\lambda \in R&lt;/math&gt; - parametar.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

;Parametarska jednačina:
Parametarska jednačina prave glasi:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

&lt;math&gt;a_1 = p_1 + \lambda v_1 \; ; \; a_2 = p_2 + \lambda v_2 \; ; \; \dots \; ; \; a_n = p_n + \lambda v_n&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Ako u ovoj jednačini eliminišemo parametar λ dobijamo kanonsku jednačinu prave

&lt;math&gt;\frac{a_1 - p_1}{v_1} = \frac{a_2 - p_2}{v_2} = \dots = \frac{a_n - p_n}{v_n}&lt;/math&gt;

;Tačka i prava u prostoru:
Neka su dati tačka M i prava a = A + αv takve da je

&lt;math&gt;M,A,\overrightarrow{v} \in R^n \; , \; \alpha \in R&lt;/math&gt;. 

Za njihov međusobni položaj vrijedi
# Tačka ne pripada pravoj, ako ne postoji α za koje je {P = A + αv}
# Tačka pripada pravoj, ako postoji α za koje je {P = A + αv}

== Udaljenost tačke od prave ==

Udaljenost tačke od prave je jednaka dužini udaljenosti između zadane tačke M и njene normalne projekcije M' nа pravu a, tj ovdje je vektor MM' normalan nа vektor prave v.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;M' = A + \alpha v&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;
tj. &lt;math&gt;d(M,a) = |MM'|&lt;/math&gt;. 

Ako je vrijednost ovog izraza nula dobijamo: 

&lt;math&gt;\overrightarrow{MM'} \cdot v = 0&lt;/math&gt; ( [[Vektor#Skalarni proizvod vektora|skalarni proizvod]])&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

U prostoru &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt; važi:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;d(P,a) = \frac{| \overrightarrow{AP}\times v|}{|v|}&lt;/math&gt;
[[Vektor#Vektorski proizvod|vektorski proizvod]] i [[Vektor#Intenzitet vektora|intenzitet vektora]]).

==Dvije prave u prostoru dimenzije 3 ili veće==

Dvije prave a = A + αv i b = B + βu u  &lt;math&gt;R^n&lt;/math&gt; mogu da zauzimaju sljedeće položaje, jedna u odnosu na drugu:

*mogu biti identične, ako &lt;math&gt;A \in b \lor B \in a) \land v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;.
*mogu biti paralelne, ako (&lt;math&gt;(A \notin b) \land v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;
*mogu da se sijeku, ako važi &lt;math&gt; v \ne ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;&lt;math&gt;&lt;/math&gt; i jednačina A + αv = B + βu ima jednoznačno rješenje po α i β. Tačka presjeka I će u ovom slučaju biti -&lt;nowiki/&gt;{I = A + αv = B + βu}
*mogu biti mimoilazne ako važi   &lt;math&gt;v \ne ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt; ali jednačina -&lt;nowiki/&gt;{A + αv = B + βu} nema rješenja.

Specijalno u &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt;  &lt;math&gt;v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt; može zameniti sa  &lt;math&gt;v \times u = 0&lt;/math&gt;
=== Udaljenost dvije pralelelne prave ===
Udaljenost dvije paralelne prave se određuje kao udaljenost proizvoljne tačke '''P''' jedne od dvije prave od njene projekcije '''P'''' na drugu pravu. 

&lt;math&gt;A' = B + k\overrightarrow{v}, k \in R\;\land\; AA' \bot v&lt;/math&gt;. 

Udaljenost između tačaka A i A' će biti jednako udaljenosti između paralelnih pravi a i b.

===Rastojanje dve paralelne prave u R³===

U trodimenzionalnom prostoru ovaj postupak je nešto lakši. Ako su dvije prave a i b paralelne, njihovo rastojanje je jednako visini paralelograma koga grade vektori 

&lt;math&gt;\overrightarrow{AB}&lt;/math&gt; и &lt;math&gt;\overrightarrow{v}&lt;/math&gt;

Ona se jednaka  količnku površine ovog paralelograma (intenzitet [[Vektorski proizvod|vektorskog proizvoda]]) i intenziteta vektora v.

&lt;math&gt;d(a,b) = \frac{|\overrightarrow{AB} \times \overrightarrow{v}|}{|\overrightarrow{v}|}&lt;/math&gt;
===Udaljenost dvije mimoilazne prave===

Udaljenost dvije mimoilazne prave je i minimalna udaljenost između tačaka koje ih čine. Jedan od načina da se ono nađe je da se predstavi vektor između njih, i zatim nađe za koje parametre pravih će njegova veličina biti minimalna. Neka je ovaj vektor w, i opšte tačke pravih P i Q. Biće

&lt;math&gt;P = A + \alpha v = (A_1+\alpha  v_1, A_2+\alpha v_2,...,A_n+ \alpha v_n), \alpha \in R&lt;/math&gt;
&lt;math&gt;Q = B + \beta u, \beta \in R&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Intenzitet vektora &lt;math&gt;\overrightarrow{AB}&lt;/math&gt; će biti  

&lt;math&gt;|\overrightarrow{AB}| = f(\alpha,\beta) = \sqrt{(A_1+\alpha v_1- B_1-\beta u_1)^2 + \dots + (A_n+\alpha v_n- B_n-\beta u_n)^2 }&lt;/math&gt;

Kako korijen ne utiče na vrijednost koju parametri α i β imaju pri maksimalnoj vrijednosti izraza, korijen se ovdje može izbaciti. Sljedeći korak biće traženje prvih izvoda izraza 

&lt;math&gt;f(\alpha,\beta)&lt;/math&gt; po α i po β. Tako ćemo dobiti sistem od dvije jednačine sa dvije nepoznate, α i β, koji se da riješiti.

&lt;math&gt;\begin{cases} f(\alpha,\beta)'_\alpha \\
f(\alpha,\beta)'_\beta \end{cases}&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Kada se odavde dobijene vrijednosti α i β vratimo u jednačine pravih a i b, respektivno, rezultujuće koordinate će predstavljati tačke, &lt;math&gt;P_0&lt;/math&gt; i  &lt;math&gt;Q_0,&lt;/math&gt; čija je udaljenost minimalna  udaljenost između ove dvije prave.

&lt;math&gt;d ( a , b ) = d ( P 0 , Q 0 ) 
&lt;/math&gt;
=== Udaljenost dvije mimoilazne prave u R³===

Specijalno u slučaju &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt; je situacija jednostavnija i može se  se riješiti preko mješovitog proizvoda. 

&lt;math&gt;d(a,b) = \frac{|[\overrightarrow{AB},\overrightarrow{v},\overrightarrow{u}]|}{|u\times v|}&lt;/math&gt;

==Prava u kompleksnoj ravni==
#&lt;math&gt;ab \| cd&lt;/math&gt; ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}=\frac{c-d}{ \bar{a}-\bar{d}}
&lt;/math&gt;
#a, b, c kolinearne ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}=\frac{a-c}{ \bar{a}-\bar{c}}&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;ab \perp cd&lt;/math&gt; ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}= - \frac{c-d}{ \bar{a}-\bar{d}}&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;\phi =\angle acb&lt;/math&gt; (od a do b u pozitivnom smeru) ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{c-b}{ |c-b |}= e^{i\phi} \frac{c-ab}{ |c-a |}
&lt;/math&gt;

==Izvori==

* [http://mathworld.wolfram.com/Line.html Line]
* [http://www.cut-the-knot.org/Curriculum/Calculus/StraightLine.shtml Equations of the Straight Line] at Cut-the-Knot
* [http://en.citizendium.org/wiki/Line_(geometry) Citizendium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220704085231/http://en.citizendium.org/wiki/Line_(geometry) |date=2022-07-04 }}

{{Commonscat|Lines}}


[[Kategorija:Matematika| ]]
[[Kategorija:Geometrija]]</text>
      <sha1>flkg567kjt07rnbye8t8o22fs03w6fb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478004</id>
      <parentid>42478003</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T19:27:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-71825</username>
        <id>263299</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rastojanje dve paralelne prave u R³ */</comment>
      <origin>42478004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8921" sha1="k3ode5t02c6fod1jbuf7d5g7sonbutt" xml:space="preserve">{{otheruses}}
'''Prava''' je jedan od osnovnih [[geometrija|geometrijskih]] pojmova. Njena definicija se daje aksiomatski.

Nemački naučnik G. Lajbnic je pravu definisao kao liniju koja dijeli ravan na dva kongruentna dijela, međutim pod ovu definiciju potpadaju i druge linije - na primjer, sinusoida i svaka pravilna izlomljena linija čija su svaka dva segmenta na preskok - [[Paralelnost (geometrija)|paralelna]].
==Osobine prave==
#kroz bilo koju tačku [[Ravan (matematika)|ravni]] može se povući beskonačno mnogo pravih
# Svake dvije različite tačke pripadaju jednoj i samo jednoj pravoj. 
#Svaka prava sadrzi najmanje dvije zajednicke tačke
#Dvije različite tačke su uvijek kolinearne
#Dvije različite prave ravni mogu se sjeći ili da budu paralelne
#Dvije različite prave prostora mogu se sjeći. biti paralelne ili mimoilazne.
#Prava je algebarska kriva I stepena

==Definicija==
Grčki matematičar [[Euklid]] u knjizi ''[[Euklidovi Elementi|Elementi]]'' dao je definiciju linije
# Linija je dužina bez širine .
# Krajevi linije su tačke.
# Prava linija je ona koja za sve tačke podjednako leži.

[[Arhimed]]ova aksioma

Od svih linija sa istim krajevima prava linija je najkrača.
Posmatrajmo pravu u Dekartovom koordinantnom sistemu. Pravu možemo definisati kao geometrijsko mjesto tačaka ,gdje Dekartove koordinate zadovoljavaju jednačinu 

&lt;math&gt;ax+by+c=0&lt;/math&gt;, gdje parametri a,b,c ne mogu biti istovremeno jednaki nulu.

==Analitičke definicije==

Posmatrajmo pravu u Dekartovom koordinantnom sistemu. Pravu možemo definisati kao geometrijsko mjesto tačaka, gdje Dekartove koordinate zadovoljavaju jednačinu 

&lt;math&gt;ax+by+c=0&lt;/math&gt;, gdje parametri a,b,c ne mogu biti istovremeno jednaki nulu.

Prava se u pravougaonom koordinatnom sistemu može zadati na jedan od tri načina:

Pomoću odsječka b na ordinati i ugla  &lt;math&gt;\alpha&lt;/math&gt; koji gradi prava sa pozitivnim pravcem apscise.

[[Jednačina]] prave je &lt;math&gt;y = m x + b&lt;/math&gt;  gdje je &lt;math&gt;m=\tan \alpha&lt;/math&gt;  i često se zove opšta jednačina prave. Obično se kod ovakve jednačine  '''m''' zove koeficijent pravca, a '''b''' je odsječak ordinate.

Pomoću odsječaka '''b''' i '''c''' koje prava odsjeca na koordinatnim osama.

Jednačina prave gdje je  &lt;math&gt;\frac{y}{b}+\frac{x}{c} = 1&lt;/math&gt; se zove segmentska.

Pomoću njenog rastojanja do koordinatnog početka '''p''' i ugla  &lt;math&gt;\omega&lt;/math&gt; koji gradi to rastojanje sa pozitivnom stranom apscise.

Normalna jednačina prave se zove jednačina oblika  &lt;math&gt;y \sin \omega + x \cos \omega - p = 0\,&lt;/math&gt;

==Prava u tri i višedimenzionalnom prostoru==


Ako je dat skup tačaka &lt;math&gt;a = (a_1,a_2,\dots,a_n)&lt;/math&gt; 
&lt;math&gt;;

a=M + \lambda \overrightarrow{v}&lt;/math&gt;, &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
* &lt;math&gt;M = (m_1,m_2\dots,m_n) \in R^n&lt;/math&gt; - Proizvoljna tačka prave.
* &lt;math&gt;\overrightarrow{v} = (v_1,v_2,\dots,v_n) \in R^n&lt;/math&gt; - [[vektor]] koji označava pravac prave. Ako se ove tačke poklapaju imamo [[nula vektor]], &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
* &lt;math&gt;\lambda \in R&lt;/math&gt; - parametar.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

;Parametarska jednačina:
Parametarska jednačina prave glasi:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

&lt;math&gt;a_1 = p_1 + \lambda v_1 \; ; \; a_2 = p_2 + \lambda v_2 \; ; \; \dots \; ; \; a_n = p_n + \lambda v_n&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Ako u ovoj jednačini eliminišemo parametar λ dobijamo kanonsku jednačinu prave

&lt;math&gt;\frac{a_1 - p_1}{v_1} = \frac{a_2 - p_2}{v_2} = \dots = \frac{a_n - p_n}{v_n}&lt;/math&gt;

;Tačka i prava u prostoru:
Neka su dati tačka M i prava a = A + αv takve da je

&lt;math&gt;M,A,\overrightarrow{v} \in R^n \; , \; \alpha \in R&lt;/math&gt;. 

Za njihov međusobni položaj vrijedi
# Tačka ne pripada pravoj, ako ne postoji α za koje je {P = A + αv}
# Tačka pripada pravoj, ako postoji α za koje je {P = A + αv}

== Udaljenost tačke od prave ==

Udaljenost tačke od prave je jednaka dužini udaljenosti između zadane tačke M и njene normalne projekcije M' nа pravu a, tj ovdje je vektor MM' normalan nа vektor prave v.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;M' = A + \alpha v&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;
tj. &lt;math&gt;d(M,a) = |MM'|&lt;/math&gt;. 

Ako je vrijednost ovog izraza nula dobijamo: 

&lt;math&gt;\overrightarrow{MM'} \cdot v = 0&lt;/math&gt; ( [[Vektor#Skalarni proizvod vektora|skalarni proizvod]])&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

U prostoru &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt; važi:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;d(P,a) = \frac{| \overrightarrow{AP}\times v|}{|v|}&lt;/math&gt;
[[Vektor#Vektorski proizvod|vektorski proizvod]] i [[Vektor#Intenzitet vektora|intenzitet vektora]]).

==Dvije prave u prostoru dimenzije 3 ili veće==

Dvije prave a = A + αv i b = B + βu u  &lt;math&gt;R^n&lt;/math&gt; mogu da zauzimaju sljedeće položaje, jedna u odnosu na drugu:

*mogu biti identične, ako &lt;math&gt;A \in b \lor B \in a) \land v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;.
*mogu biti paralelne, ako (&lt;math&gt;(A \notin b) \land v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;
*mogu da se sijeku, ako važi &lt;math&gt; v \ne ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;&lt;math&gt;&lt;/math&gt; i jednačina A + αv = B + βu ima jednoznačno rješenje po α i β. Tačka presjeka I će u ovom slučaju biti -&lt;nowiki/&gt;{I = A + αv = B + βu}
*mogu biti mimoilazne ako važi   &lt;math&gt;v \ne ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt; ali jednačina -&lt;nowiki/&gt;{A + αv = B + βu} nema rješenja.

Specijalno u &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt;  &lt;math&gt;v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt; može zameniti sa  &lt;math&gt;v \times u = 0&lt;/math&gt;
=== Udaljenost dvije pralelelne prave ===
Udaljenost dvije paralelne prave se određuje kao udaljenost proizvoljne tačke '''P''' jedne od dvije prave od njene projekcije '''P'''' na drugu pravu. 

&lt;math&gt;A' = B + k\overrightarrow{v}, k \in R\;\land\; AA' \bot v&lt;/math&gt;. 

Udaljenost između tačaka A i A' će biti jednako udaljenosti između paralelnih pravi a i b.

===Rastojanje dve paralelne prave u R³===

U trodimenzionalnom prostoru ovaj postupak je nešto lakši. Ako su dvije prave a i b paralelne, njihovo rastojanje je jednako visini paralelograma koga grade vektori 

&lt;math&gt;\overrightarrow{AB}&lt;/math&gt; и &lt;math&gt;\overrightarrow{v}&lt;/math&gt;

Ona se jednaka  količnku površine ovog paralelograma (intenzitet [[Vektorski proizvod|vektorskog proizvoda]]) i intenziteta vektora v.

&lt;math&gt;d(a,b) = \frac{|\overrightarrow{AB} \times \overrightarrow{v}|}{|\overrightarrow{v}|}&lt;/math&gt;

===Udaljenost dvije mimoilazne prave===

Udaljenost dvije mimoilazne prave je i minimalna udaljenost između tačaka koje ih čine. Jedan od načina da se ono nađe je da se predstavi vektor između njih, i zatim nađe za koje parametre pravih će njegova veličina biti minimalna. Neka je ovaj vektor w, i opšte tačke pravih P i Q. Biće

&lt;math&gt;P = A + \alpha v = (A_1+\alpha  v_1, A_2+\alpha v_2,...,A_n+ \alpha v_n), \alpha \in R&lt;/math&gt;
&lt;math&gt;Q = B + \beta u, \beta \in R&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Intenzitet vektora &lt;math&gt;\overrightarrow{AB}&lt;/math&gt; će biti  

&lt;math&gt;|\overrightarrow{AB}| = f(\alpha,\beta) = \sqrt{(A_1+\alpha v_1- B_1-\beta u_1)^2 + \dots + (A_n+\alpha v_n- B_n-\beta u_n)^2 }&lt;/math&gt;

Kako korijen ne utiče na vrijednost koju parametri α i β imaju pri maksimalnoj vrijednosti izraza, korijen se ovdje može izbaciti. Sljedeći korak biće traženje prvih izvoda izraza 

&lt;math&gt;f(\alpha,\beta)&lt;/math&gt; po α i po β. Tako ćemo dobiti sistem od dvije jednačine sa dvije nepoznate, α i β, koji se da riješiti.

&lt;math&gt;\begin{cases} f(\alpha,\beta)'_\alpha \\
f(\alpha,\beta)'_\beta \end{cases}&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Kada se odavde dobijene vrijednosti α i β vratimo u jednačine pravih a i b, respektivno, rezultujuće koordinate će predstavljati tačke, &lt;math&gt;P_0&lt;/math&gt; i  &lt;math&gt;Q_0,&lt;/math&gt; čija je udaljenost minimalna  udaljenost između ove dvije prave.

&lt;math&gt;d ( a , b ) = d ( P 0 , Q 0 ) 
&lt;/math&gt;
=== Udaljenost dvije mimoilazne prave u R³===

Specijalno u slučaju &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt; je situacija jednostavnija i može se  se riješiti preko mješovitog proizvoda. 

&lt;math&gt;d(a,b) = \frac{|[\overrightarrow{AB},\overrightarrow{v},\overrightarrow{u}]|}{|u\times v|}&lt;/math&gt;

==Prava u kompleksnoj ravni==
#&lt;math&gt;ab \| cd&lt;/math&gt; ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}=\frac{c-d}{ \bar{a}-\bar{d}}
&lt;/math&gt;
#a, b, c kolinearne ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}=\frac{a-c}{ \bar{a}-\bar{c}}&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;ab \perp cd&lt;/math&gt; ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}= - \frac{c-d}{ \bar{a}-\bar{d}}&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;\phi =\angle acb&lt;/math&gt; (od a do b u pozitivnom smeru) ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{c-b}{ |c-b |}= e^{i\phi} \frac{c-ab}{ |c-a |}
&lt;/math&gt;

==Izvori==

* [http://mathworld.wolfram.com/Line.html Line]
* [http://www.cut-the-knot.org/Curriculum/Calculus/StraightLine.shtml Equations of the Straight Line] at Cut-the-Knot
* [http://en.citizendium.org/wiki/Line_(geometry) Citizendium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220704085231/http://en.citizendium.org/wiki/Line_(geometry) |date=2022-07-04 }}

{{Commonscat|Lines}}


[[Kategorija:Matematika| ]]
[[Kategorija:Geometrija]]</text>
      <sha1>k3ode5t02c6fod1jbuf7d5g7sonbutt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478005</id>
      <parentid>42478004</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T19:28:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-71825</username>
        <id>263299</id>
      </contributor>
      <comment>/* Udaljenost dvije mimoilazne prave */</comment>
      <origin>42478005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8922" sha1="gru10bfkiwmaoi89dq0x12lkifdbm14" xml:space="preserve">{{otheruses}}
'''Prava''' je jedan od osnovnih [[geometrija|geometrijskih]] pojmova. Njena definicija se daje aksiomatski.

Nemački naučnik G. Lajbnic je pravu definisao kao liniju koja dijeli ravan na dva kongruentna dijela, međutim pod ovu definiciju potpadaju i druge linije - na primjer, sinusoida i svaka pravilna izlomljena linija čija su svaka dva segmenta na preskok - [[Paralelnost (geometrija)|paralelna]].
==Osobine prave==
#kroz bilo koju tačku [[Ravan (matematika)|ravni]] može se povući beskonačno mnogo pravih
# Svake dvije različite tačke pripadaju jednoj i samo jednoj pravoj. 
#Svaka prava sadrzi najmanje dvije zajednicke tačke
#Dvije različite tačke su uvijek kolinearne
#Dvije različite prave ravni mogu se sjeći ili da budu paralelne
#Dvije različite prave prostora mogu se sjeći. biti paralelne ili mimoilazne.
#Prava je algebarska kriva I stepena

==Definicija==
Grčki matematičar [[Euklid]] u knjizi ''[[Euklidovi Elementi|Elementi]]'' dao je definiciju linije
# Linija je dužina bez širine .
# Krajevi linije su tačke.
# Prava linija je ona koja za sve tačke podjednako leži.

[[Arhimed]]ova aksioma

Od svih linija sa istim krajevima prava linija je najkrača.
Posmatrajmo pravu u Dekartovom koordinantnom sistemu. Pravu možemo definisati kao geometrijsko mjesto tačaka ,gdje Dekartove koordinate zadovoljavaju jednačinu 

&lt;math&gt;ax+by+c=0&lt;/math&gt;, gdje parametri a,b,c ne mogu biti istovremeno jednaki nulu.

==Analitičke definicije==

Posmatrajmo pravu u Dekartovom koordinantnom sistemu. Pravu možemo definisati kao geometrijsko mjesto tačaka, gdje Dekartove koordinate zadovoljavaju jednačinu 

&lt;math&gt;ax+by+c=0&lt;/math&gt;, gdje parametri a,b,c ne mogu biti istovremeno jednaki nulu.

Prava se u pravougaonom koordinatnom sistemu može zadati na jedan od tri načina:

Pomoću odsječka b na ordinati i ugla  &lt;math&gt;\alpha&lt;/math&gt; koji gradi prava sa pozitivnim pravcem apscise.

[[Jednačina]] prave je &lt;math&gt;y = m x + b&lt;/math&gt;  gdje je &lt;math&gt;m=\tan \alpha&lt;/math&gt;  i često se zove opšta jednačina prave. Obično se kod ovakve jednačine  '''m''' zove koeficijent pravca, a '''b''' je odsječak ordinate.

Pomoću odsječaka '''b''' i '''c''' koje prava odsjeca na koordinatnim osama.

Jednačina prave gdje je  &lt;math&gt;\frac{y}{b}+\frac{x}{c} = 1&lt;/math&gt; se zove segmentska.

Pomoću njenog rastojanja do koordinatnog početka '''p''' i ugla  &lt;math&gt;\omega&lt;/math&gt; koji gradi to rastojanje sa pozitivnom stranom apscise.

Normalna jednačina prave se zove jednačina oblika  &lt;math&gt;y \sin \omega + x \cos \omega - p = 0\,&lt;/math&gt;

==Prava u tri i višedimenzionalnom prostoru==


Ako je dat skup tačaka &lt;math&gt;a = (a_1,a_2,\dots,a_n)&lt;/math&gt; 
&lt;math&gt;;

a=M + \lambda \overrightarrow{v}&lt;/math&gt;, &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
* &lt;math&gt;M = (m_1,m_2\dots,m_n) \in R^n&lt;/math&gt; - Proizvoljna tačka prave.
* &lt;math&gt;\overrightarrow{v} = (v_1,v_2,\dots,v_n) \in R^n&lt;/math&gt; - [[vektor]] koji označava pravac prave. Ako se ove tačke poklapaju imamo [[nula vektor]], &lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
* &lt;math&gt;\lambda \in R&lt;/math&gt; - parametar.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

;Parametarska jednačina:
Parametarska jednačina prave glasi:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

&lt;math&gt;a_1 = p_1 + \lambda v_1 \; ; \; a_2 = p_2 + \lambda v_2 \; ; \; \dots \; ; \; a_n = p_n + \lambda v_n&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Ako u ovoj jednačini eliminišemo parametar λ dobijamo kanonsku jednačinu prave

&lt;math&gt;\frac{a_1 - p_1}{v_1} = \frac{a_2 - p_2}{v_2} = \dots = \frac{a_n - p_n}{v_n}&lt;/math&gt;

;Tačka i prava u prostoru:
Neka su dati tačka M i prava a = A + αv takve da je

&lt;math&gt;M,A,\overrightarrow{v} \in R^n \; , \; \alpha \in R&lt;/math&gt;. 

Za njihov međusobni položaj vrijedi
# Tačka ne pripada pravoj, ako ne postoji α za koje je {P = A + αv}
# Tačka pripada pravoj, ako postoji α za koje je {P = A + αv}

== Udaljenost tačke od prave ==

Udaljenost tačke od prave je jednaka dužini udaljenosti između zadane tačke M и njene normalne projekcije M' nа pravu a, tj ovdje je vektor MM' normalan nа vektor prave v.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;M' = A + \alpha v&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;
tj. &lt;math&gt;d(M,a) = |MM'|&lt;/math&gt;. 

Ako je vrijednost ovog izraza nula dobijamo: 

&lt;math&gt;\overrightarrow{MM'} \cdot v = 0&lt;/math&gt; ( [[Vektor#Skalarni proizvod vektora|skalarni proizvod]])&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

U prostoru &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt; važi:&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
&lt;math&gt;d(P,a) = \frac{| \overrightarrow{AP}\times v|}{|v|}&lt;/math&gt;
[[Vektor#Vektorski proizvod|vektorski proizvod]] i [[Vektor#Intenzitet vektora|intenzitet vektora]]).

==Dvije prave u prostoru dimenzije 3 ili veće==

Dvije prave a = A + αv i b = B + βu u  &lt;math&gt;R^n&lt;/math&gt; mogu da zauzimaju sljedeće položaje, jedna u odnosu na drugu:

*mogu biti identične, ako &lt;math&gt;A \in b \lor B \in a) \land v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;.
*mogu biti paralelne, ako (&lt;math&gt;(A \notin b) \land v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;
*mogu da se sijeku, ako važi &lt;math&gt; v \ne ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt;&lt;math&gt;&lt;/math&gt; i jednačina A + αv = B + βu ima jednoznačno rješenje po α i β. Tačka presjeka I će u ovom slučaju biti -&lt;nowiki/&gt;{I = A + αv = B + βu}
*mogu biti mimoilazne ako važi   &lt;math&gt;v \ne ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt; ali jednačina -&lt;nowiki/&gt;{A + αv = B + βu} nema rješenja.

Specijalno u &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt;  &lt;math&gt;v = ku, k \in R \setminus \left \{ 0 \right \}&lt;/math&gt; može zameniti sa  &lt;math&gt;v \times u = 0&lt;/math&gt;
=== Udaljenost dvije pralelelne prave ===
Udaljenost dvije paralelne prave se određuje kao udaljenost proizvoljne tačke '''P''' jedne od dvije prave od njene projekcije '''P'''' na drugu pravu. 

&lt;math&gt;A' = B + k\overrightarrow{v}, k \in R\;\land\; AA' \bot v&lt;/math&gt;. 

Udaljenost između tačaka A i A' će biti jednako udaljenosti između paralelnih pravi a i b.

===Rastojanje dve paralelne prave u R³===

U trodimenzionalnom prostoru ovaj postupak je nešto lakši. Ako su dvije prave a i b paralelne, njihovo rastojanje je jednako visini paralelograma koga grade vektori 

&lt;math&gt;\overrightarrow{AB}&lt;/math&gt; и &lt;math&gt;\overrightarrow{v}&lt;/math&gt;

Ona se jednaka  količnku površine ovog paralelograma (intenzitet [[Vektorski proizvod|vektorskog proizvoda]]) i intenziteta vektora v.

&lt;math&gt;d(a,b) = \frac{|\overrightarrow{AB} \times \overrightarrow{v}|}{|\overrightarrow{v}|}&lt;/math&gt;

===Udaljenost dvije mimoilazne prave===

Udaljenost dvije mimoilazne prave je i minimalna udaljenost između tačaka koje ih čine. Jedan od načina da se ono nađe je da se predstavi vektor između njih, i zatim nađe za koje parametre pravih će njegova veličina biti minimalna. Neka je ovaj vektor w, i opšte tačke pravih P i Q. Biće

&lt;math&gt;P = A + \alpha v = (A_1+\alpha  v_1, A_2+\alpha v_2,...,A_n+ \alpha v_n), \alpha \in R&lt;/math&gt;
&lt;math&gt;Q = B + \beta u, \beta \in R&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Intenzitet vektora &lt;math&gt;\overrightarrow{AB}&lt;/math&gt; će biti  

&lt;math&gt;|\overrightarrow{AB}| = f(\alpha,\beta) = \sqrt{(A_1+\alpha v_1- B_1-\beta u_1)^2 + \dots + (A_n+\alpha v_n- B_n-\beta u_n)^2 }&lt;/math&gt;

Kako korijen ne utiče na vrijednost koju parametri α i β imaju pri maksimalnoj vrijednosti izraza, korijen se ovdje može izbaciti. Sljedeći korak biće traženje prvih izvoda izraza 

&lt;math&gt;f(\alpha,\beta)&lt;/math&gt; po α i po β. Tako ćemo dobiti sistem od dvije jednačine sa dvije nepoznate, α i β, koji se da riješiti.

&lt;math&gt;\begin{cases} f(\alpha,\beta)'_\alpha \\
f(\alpha,\beta)'_\beta \end{cases}&lt;/math&gt;&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;

Kada se odavde dobijene vrijednosti α i β vratimo u jednačine pravih a i b, respektivno, rezultujuće koordinate će predstavljati tačke, &lt;math&gt;P_0&lt;/math&gt; i  &lt;math&gt;Q_0,&lt;/math&gt; čija je udaljenost minimalna  udaljenost između ove dvije prave.

&lt;math&gt;d ( a , b ) = d ( P 0 , Q 0 ) 
&lt;/math&gt;

=== Udaljenost dvije mimoilazne prave u R³===

Specijalno u slučaju &lt;math&gt;R^3&lt;/math&gt; je situacija jednostavnija i može se  se riješiti preko mješovitog proizvoda. 

&lt;math&gt;d(a,b) = \frac{|[\overrightarrow{AB},\overrightarrow{v},\overrightarrow{u}]|}{|u\times v|}&lt;/math&gt;

==Prava u kompleksnoj ravni==
#&lt;math&gt;ab \| cd&lt;/math&gt; ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}=\frac{c-d}{ \bar{a}-\bar{d}}
&lt;/math&gt;
#a, b, c kolinearne ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}=\frac{a-c}{ \bar{a}-\bar{c}}&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;ab \perp cd&lt;/math&gt; ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{a-b}{ \bar{a}-\bar{b}}= - \frac{c-d}{ \bar{a}-\bar{d}}&lt;/math&gt;
#&lt;math&gt;\phi =\angle acb&lt;/math&gt; (od a do b u pozitivnom smeru) ako i samo ako &lt;math&gt;\frac{c-b}{ |c-b |}= e^{i\phi} \frac{c-ab}{ |c-a |}
&lt;/math&gt;

==Izvori==

* [http://mathworld.wolfram.com/Line.html Line]
* [http://www.cut-the-knot.org/Curriculum/Calculus/StraightLine.shtml Equations of the Straight Line] at Cut-the-Knot
* [http://en.citizendium.org/wiki/Line_(geometry) Citizendium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220704085231/http://en.citizendium.org/wiki/Line_(geometry) |date=2022-07-04 }}

{{Commonscat|Lines}}


[[Kategorija:Matematika| ]]
[[Kategorija:Geometrija]]</text>
      <sha1>gru10bfkiwmaoi89dq0x12lkifdbm14</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čakavština</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24377</id>
    <redirect title="Čakavsko narječje" />
    <revision>
      <id>42478104</id>
      <parentid>42375535</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:31:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Čakavsko narječje]]</comment>
      <origin>42478104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Čakavsko narječje]]</text>
      <sha1>qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čakavski dijalekt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24378</id>
    <redirect title="Čakavsko narječje" />
    <revision>
      <id>42478101</id>
      <parentid>42375525</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:30:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Čakavsko narječje]]</comment>
      <origin>42478101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Čakavsko narječje]]</text>
      <sha1>qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čakavsko narečje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24497</id>
    <redirect title="Čakavsko narječje" />
    <revision>
      <id>42478103</id>
      <parentid>42375532</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:30:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Čakavsko narječje]]</comment>
      <origin>42478103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Čakavsko narječje]]</text>
      <sha1>qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Užički govor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29963</id>
    <redirect title="Užički dijalekt" />
    <revision>
      <id>42478095</id>
      <parentid>115013</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:29:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Užički dijalekt]]</comment>
      <origin>42478095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="pqs4s93sjclm55cv225rdfq5v16sdh8" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Užički dijalekt]]</text>
      <sha1>pqs4s93sjclm55cv225rdfq5v16sdh8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charlie Chaplin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29964</id>
    <revision>
      <id>42478029</id>
      <parentid>42471861</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T07:12:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 1 book for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41532" sha1="qbb6w5a1qktae62rpco4143at2rfvbd" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| ime = Sir Charles Chaplin
| slika = Charlie Chaplin portrait Getty 1739411952.jpg
| opis = Portret o. 1920.
| ime_po_rođenju = Charles Spencer Chaplin, Jr.
| datum_rođenja = [[16. april]] [[1889]].
| mjesto_rođenja = {{ZD|GBR}}, [[London]] 
| datum_smrti  = {{dda|1977|5|25|1889|4|16|df=y}}
| mjesto_smrti = {{flagicon|Švicarska}} [[Vevey (Švicarska)]]
| period = [[1914]] - [[1976]]&lt;ref&gt;[http://imdb.com/title/tt0014624/trivia A Woman of Paris: A Drama of Fate (1923)] pristup 22.6. 2007.&lt;/ref&gt;
| zanimanje = glumac, režiser, producent
| znamenite_uloge = '''[[The Tramp]]''' ([[1914]]-[[1936]]) &lt;br /&gt; '''Monsieur Verdoux''' u ''[[Monsieur Verdoux]]'' ([[1947]])  
| supružnik = {{marriage|[[Mildred Harris]]|1918|1920}}&lt;br /&gt;{{marriage|[[Lita Grey]]|1924|1927}}&lt;br /&gt;{{marriage|[[Paulette Goddard]]|1936|1942}}&lt;br /&gt;{{marriage|[[Oona O'Neill]]|1943|1977}}
| potpis = Firma de Charles Chaplin.svg
| nagrade = {{awd|award=[[Oscar za najbolju originalnu muziku]]|year=1952|title=[[Limelight (film 1952)|Limelight]]}}&lt;br /&gt;{{awd|award=[[Oscar za životno djelo]]|year=1972}}
}}
'''Charles Spencer Chaplin''' ([[London]], [[16.4.]] [[1889]]. - Cousier-sur-Vevey, [[25.12.]] [[1977]].), poznatiji kao '''Charlie Chaplin''', engleski glumac, zvijezda nijemog filma, redatelj, scenarist i glazbenik.

Chaplin je jedan od najkreativnijih i najutjecajnijih osoba u eri [[Nijemi film|nijemog filma]]. U svojim filmovima je nastupao kao glumac, redatelj, scenarist, producent i skladatelj glazbe. Karijera mu se protegnula na 65 godina, od kazališta u [[Engleska|Engleskoj]] u kojima je nastupao kao dječak, pa sve skoro do smrti u 88. godini.

Njegov glavni lik bio je &quot;Skitnica&quot;, lutalica otmjenog držanja i džentlmenskog ponašanja. Lik nosi uski kaput, prevelike hlače i cipele, polucilindar te bambusov štap, a zaštitni znak su mu potkresani brkovi.

== Djetinjstvo ==
Charlie Chaplin rođen je [[16.4.]] [[1889]]. u Walworthu u [[London]]u. Njegovi roditelji bili su zabavljači u varijeteu, a rastali su se prije nego što je Charlie navršio tri godine. Od roditelja je naučio pjevanje. Popis stanovništva iz 1891. pokazuje da je njegova majka, glumica Lily Harvey (Hannah Harriet Hall), živjela s Charliejem i njegovim starijim bratom Sydneyjem u ulici Barlow, u Walworthu. Kao dijete je Charlie s majkom živio i na drugim adresama u i oko Kennington Roada u Lambethu. Njegov otac Charles Chaplin stariji bio je [[Romi|romskog]] podrijetla. Bio je alkoholičar te je slabo kontaktirao sa sinom, iako su Charlie i njegov brat kratko živjeli s njim i njegovom ljubavnicom. Tamo su poslani kad im je majka doživjela živčani slom nakon čega je poslana u umobolnicu. Ljubavnica Charliejeva oca poslala ga je u školu na Kenningotn Roadu. Chaplinov otac umro je kad je Charlieju bilo dvanaest, 1901.

Bolest grla okončala je pjevačku karijeru Chaplinove majke. Hannina prva kriza došla je 1894. kad je nastupala u ''The Canteenu'', vojnom kazalištu blizu Londona. U kazalište su obično zalazili pijanci i vojnici, a bilo je to najgore mjesto za nastup. Hannah je bila teško ozlijeđena nakon što su na nju počeli bacati razne predmete te je potjerana s pozornice. Iza pozornice, plakala je i svađala se sa svojim menadžerom. U međuvremenu, petogodišnji Chaplin izašao je na pozornicu i počeo pjevati u to vrijeme dobro poznatu pjesmu, &quot;Jack Jones&quot;.

Hannah Chaplin ponovno je poslana u umobolnicu. Chaplin je završio u sirotištu u Lambethu u Londonu, a nakon nekoliko tjedana završio je u londonskoj školi za siromašne. Mlada braća Chaplin držali su se zajedno kako bi preživili. Dok su bili dječaci, odlazili su u varijete, a obojica su se dokazala na pozornici. Chaplinove rane godine očajnog siromaštva izvršile su veliki utjecaj na njegove likove. Teme u njegovim filmovima u kasnijim godinama oživit će scene njegova djetinjstva u siromašnom Lambethu.

Iako to Charlie i Sydney nisu znali, imali su polubrata preko njihove majke, Wheelera Drydena, koji je odrastao u inozemstvu s ocem. Poslije se pomirio s obitelji i radio za Chaplina u njegovom holivudskom studiju. Chaplinova majka umrla je 1928. u [[Hollywood]]u, sedam godina nakon što su je sinovi doveli u SAD. Iako je kršten u [[Engleska Crkva|Engleskoj Crkvi]], Chaplin je veći dio života bio [[agnosticizam|agnostik]].

== Amerika ==
[[Datoteka:Chaplin - Kid Auto Races in Venice.png|left|thumb|thumb|250px|Chaplin 1914. u filmu &quot;Kid Auto Races in Venice&quot;]]
Chaplin je prvi put nastupao u Americi s glumačkom družinom Freda Karnoa od 1910. do 1912. Tada, nakon nekoliko mjeseci nazad u Engleskoj, vratio se s družinom Karno u SAD 2.10. 1912. U družini su bili Arthur Stanley Jefferson, koji će kasnije postati poznat kao Stan Laurel (Stanlio). Chaplin i Laurel bili su cimeri u pansionu. Stan Laurel vratio se u Englesku, ali Chaplin je ostao u Americi. Krajem [[1913]]., Chaplinov nastup s družinom vidio je filmski producent Marc Sennett, koji ga je angažirao za filmski studio [[Keystone Film Company]]. Chaplin je prvi put nastupio na filmu u komediji ''Making a Living'', objavljenoj 2.2. 1914.

== Pionir filmske umjetnosti ==
Chaplinovi prvi filmovi (1914.) bili su u produkciji Keystone Studios, gdje je kreirao svoj lik Skitnice i vrlo brzo svladao umijeće snimanja filmova. Skitnica se prvi put pojavio pred publikom u Chaplinovu drugom filmu ''Kid Auto Races at Venice'' (objavljen 7.2. 1914.), dok je ''Mabel's Strange Predicament'', njegov treći film, (objavljen 9.2. 1914.) bio produciran nekoliko dana prije. Za ovaj film je Chaplin smislio i odglumio lik Skitnice. Chaplin se u svojoj autobiografiji sjetio:

: &quot;Nisam imao pojma kakvu šminku da stavim. Nije mi se svidjela odjeća novinara (u ''Making a Living''). Međutim, na putu do garderobe pomislio sam da obučem vrećaste hlače, velike cipele, štap i polucilindar. Htio sam da sve bude kontradiktorno: vrećaste hlače - uski kaput, mali šešir - velike cipele. Nisam bio siguran želim li izgledati mlado ili staro, ali sam se sjetio da Sennet očekuje da budem mnogo stariji muškarac, pa sam dodao male brkove jer sam pomislio da će mi dodati godine bez skrivanja mog izraza. Nisam imao pojma o liku. Ali kad sam se odjenuo, odjeća i šminka su mi dali ideju kakav on treba biti. Počeo sam ga poznavati, a s vremenom sam izlazio na pozornicu kao da sam takav rođen.&quot; (Chaplin, ''My Autobiography'', 154. str.).

Krajem godine u Keystoneu, režirao je i montirao vlastite filmove. Odmah je ostvario uspjeh kod publike. 1915. je počeo jednogodišnji ugovor sa studijom Essanay; poboljšao je vlastite vještine i unio malo kompleksnosti u jeftine komedije u Keystone-stilu. 1916. je potpisao unosan ugovor s Mutual Film Corporation kako bi producirao desetak zahtjevnijih komedija. Dali su mu gotovo potpunu umjetničku kontrolu, a snimio je dvanaest filmova u osamnaest mjeseci od kojih se neki smatraju najutjecajnijim komedijama u povijesti filma. Chaplin je poslije rekao kako mu je razdoblje u Mutualu bilo najsretnije u karijeri.

Većinu svojih filmova snimio je za Keystone, Essanay i Mutual. Nakon što je 1918. preuzeo kontrolu nad svojim produkcijama (i ostavio prikazivače i publiku da ih čekaju), poduzetnici su poslušali zahtjeve za Chaplinom prikazujući njegove stare komedije. Filmovi su prerađeni, promijenjena su im imena, a izdavani su po nekoliko puta, prvo u kazalištima, zatim za kućnu upotrebu, a u zadnje vrijeme za VHS i [[DVD]] tržište. 12 komedija iz Mutuala 1933. su čak obnovljene kao zvučni filmovi kad im je producent Amadee J. Van Beuren dodao orkestralnu glazbu i zvučne efekte. Popis desetaka Chaplinovih filmova i alternativnih verzija može se naći u knjizi Teda Okude i Davida Maska, ''Charlie Chaplin at Keystone and Essanay: Dawn of the Tramp''.

== Kreativna kontrola ==
Na kraju ugovora s Mutualom, 1917., Chaplin je potpisao ugovor s kućom First National kako bi producirao osam filmova. First National producirao je i distribuirao ove filmove (1918.-1923.), ali mu i dao potpunu kreativnu kontrolu oko produkcije. Chaplin je sagradio vlastiti holivudski studio te koristio svoju neovisnost kako bi stvorio jedinstven, bezvremenski opus koji ostaje zabavan i utjecajan. Iako je First National očekivao da će Chaplin snimiti kratke komedije kao u Mutualu, Chaplin je ambiciozno proširio većinu svojih osobnih projekata u dugometražne filmove, kao što su ''O desno rame'' (1918.), ''Dokoličar'' (1923.) i dugometražni klasik ''[[Mališan]]'' (1921.).

1919. je Chaplin zajedno s [[Mary Pickford]], [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]] i [[David Wark Griffith|D.W. Griffithom]] osnovao kompaniju [[United Artists]]. Svi oni su bježali od sve većeg utjecaja i moći filmskih distributera i financijera koji su se udruživali i stvarali holivudski studijski sustav. Ovaj potez, zajedno s potpunom kontrolom produkcije svojih filmova, osigurao je Chaplinovu neovisnost kao filmašu. Bio je jedan od čelnih ljudi studija sve do početka pedesetih.

Svi Chaplinovi filmovi pod markom United Artists su bili dugometražni, počevši s ''[[Parižanka (1923.)|Parižankom]]'' (1923.). Taj film su slijedili klasici ''[[Zlatna groznica (1925)|Zlatna groznica]]'' (1925.) i ''[[Cirkus (1928)|Cirkus]]'' (1928.).

Nakon dolaska zvučnog filma, snimio je ''[[Svjetla velegrada]]'' (1931.), kao i ''[[Moderna vremena]]'' (1936.) prije nego što je prešao na zvuk. Bili su to nijemi filmovi u kojima su se pojavili njegova glazba i zvučni efekti. ''Svjetla velegrada'' je vjerojatno bio savršena ravnoteža komedije i osjećajnosti. Za zadnju scenu je kritičar časopisa ''Life'', James Agee, 1949. napisao kako je to bila &quot;najbolja gluma ikad zabilježena na celuloidnoj vrpci&quot;.

Njegovi zvučni filmovi snimljeni u [[Hollywood]]u bili su ''[[Veliki diktator]]'' (1940.), ''[[Gospodin Verdoux]]'' (1947.) i ''[[Svjetla pozornice (1952)|Svjetla pozornice]]'' (1952.).
[[Datoteka:Charlie Chaplin 1918.jpg|left|thumb|thumb|250px|Chaplinov javni nastup na trgu 1918.]]
Iako su ''Moderna vremena'' (1936.) nijemi film, u njemu se ipak govori - obično to dolazi iz beživotnih predmeta kao što su radio ili TV monitor. To je napravljeno zbog publike tridesetih koja se odvikla od nijemih filmova. ''Moderna vremena'' je bio prvi film u kojem se čuje Chaplinov glas (u besmislenoj pjesmi na kraju). Međutim, mnogi ga gledatelji smatraju nijemim filmom - i krajem te ere.

Iako su zvučni filmovi postali dominantni nakon pojave 1927., Chaplin nije htio snimati takve filmove i kroz tridesete. Smatrao je kako je film prvenstveno pantomimička umjetnost. Rekao je:

&quot;Kretnje se općenito bolje razumiju nego riječi. Kao i kineski simboli, uvijek će značiti različite stvari ovisno o konotaciji. Poslušajte opis neke nepoznate životinje-afričke divlje svinje, na primjer. Zatim pogledajte sliku životinje i vidite kako ste iznenađeni.&quot;

Još jedan primjer Chaplinove svestranosti bila je uvodna špica za film ''Svjetla pozornice'' (1952.) na kojoj je potpisan kao koreograf, a za film ''Cirkus'' iz 1928. je otpjevao naslovnu pjesmu. Najpoznatija od nekoliko pjesama koje je skladao je ''Smile'', za film ''Moderna vremena'', kojoj su dodani stihovi kako bi uspješnije promovirala ponovno prikazivanje filma u pedesetima. Pjesmu je otpjevao [[Nat King Cole]]. &quot;This Is My Song&quot; iz Chaplinova zadnjeg filma, ''[[Grofica iz Hong Konga]]'', bio je hit broj jedan na raznim jezicima u šezdesetima, a Chaplinova tema iz ''Svjetla pozornice'' je bila hit u pedesetima pod nazivom &quot;Eternally&quot;. Chaplinova glazba za film ''Svjetla pozornice'' bila je 1972. nominirana za [[Oscar]]a zbog odgode premijere u [[Los Angeles]]u koja je potrajala dva desetljeća.

=== ''Veliki diktator'' ===
{{glavni|Veliki diktator}}
Njegov prvi zvučni film, ''[[Veliki diktator]]'' (1940.), bio je čin prkosa protiv [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] i [[nacizam|nacizma]], a sniman je i objavljen u Sjedinjenim Državama godinu dana prije nego što je SAD napustio svoju politiku izolacionizma kako bi ušao u [[Drugi svjetski rat]]. [[Paulette Goddard]] ponovno je snimala s Chaplinom, portretiravši ženu u getu. Film je u to vrijeme opisan kao hrabar čin s obzirom na politički ambijent, zbog izrugivanja nacizmu i prikaza progona [[Židov]]a. Chaplin je glumio oba glavna lika, diktatora Adenoida Hynkela, koji je očigledno temeljen na Hitleru, i židovskog brijača koji fizički podsjeća na Chaplinova Skitnicu, ali to ipak nije Skitnica. Na kraju, dva lika koja je utjelovio Chaplin mijenjaju pozicije kroz složenu radnju. Chaplin je zatim napustio komičarski lik kako bi se izravno mogao obratiti publici. Zanimljivo, Chaplin je rođen 4 dana prije Hitlera.

== Politika ==
[[Datoteka:Chaplin and Gandhi 1931.jpg|thumb|thumb|desno|250px|Chaplin i Gandhi 1931.]]
Chaplinove političke simpatije su uvijek naginjale lijevo. Njegovi stavovi su se prilagođavali modernim standardima, ali u četrdesetima (u vezi s njegovim utjecajem, slavom i statusom u Sjedinjenim Državama kao strani državljanin) su viđena kao [[komunizam|komunistička]]. Njegovi nijemi filmovi prije [[Velika depresija|Velike depresije]] nisu nosili političke teme ili poruke, ali njegovi filmovi iz tridesetih su bili više politički otvoreni. ''[[Moderna vremena]]'' opisuje radnike i siromahe u strašnim uvjetima. Posljednji dramatični govor u ''[[Veliki diktator|Velikom diktatoru]]'', koji je bio kritičan prema nacionalizmu bez pitanja, i njegova javna podrška otvaranju drugog europskog fronta 1942. kako bi se pomoglo [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] u 2. svjetskom ratu bili su kontroverzni. U bar jednom od ovih govora, prema člancima u ''Daily Workeru'', je navijestio kako bi komunizam mogao zahvatiti cijeli svijet nakon rata te ga izjednačio s &quot;ljudskim napretkom&quot;.
[[Datoteka:Chaplin The Kid.jpg|levo|thumb|200px|thumb|Chaplin u filmu ''[[Mališan]]''. Ova scena iz filma danas je jedna od najpoznatijih u povijesti filma]]
Zasebno od njegovih kontroverznih govora iz 1942., Chaplin je odbio dati potporu ratnim naporima kao što je napravio za vrijeme Prvog svjetskog rata, što je dovelo do javnog gnjeva, iako su dva njegova sina služila u vojsci u Europi. Tijekom većeg dijela rata, borio se protiv teških optužbi povezanih s njegovom kratkom aferom s glumicom Joan Berry. Nakon rata, suočio se s protestima u mnogim američkim gradovima zbog crne komedije ''[[Gospodin Verdoux]]'' (1947.), u kojoj je izrazio svoje poglede na [[kapitalizam]]. Kao rezultat, Chaplinov posljednji američki filma, ''[[Svjetla pozornice (1952)|Svjetla pozornice]]'', bio je manje političan i više autobiografski. Njegov sljedeći film snimljen u Europi, ''[[Kralj u New Yorku]]'' (1957.), bio je satira političkog progona i paranoje koji su ga prisilili da napusti SAD pet godina prije. Nakon ovog filma, Chaplin više nije davao javne političke izjave, rekavši kasnije kako bi komičari i klauni trebali biti &quot;iznad politike&quot;.

== McCarthyizam ==
Iako je Chaplin ostvario veliki uspjeh u Sjedinjenim Državama te je bio stanovnik od 1914. do 1952., zadržao je britansku nacionalnost. Tijekom ere mcCarthyizma, Chaplin je bio optužen za &quot;neameričke aktivnosti&quot; i osumnjičen da je komunistički simpatizer, a J. Edgar Hoover, koji je naredio [[FBI]]-ju da vodi tajne dokumente o njemu, pokušao ga je istjerati iz zemlje. FBI-jeva kampanja protiv Chaplina se pojačala nakon njegove kampanje iz 1942. za otvaranje drugog europskog fronta u ratu, a vrhunac je dosegnula krajem četrdesetih, kad su mu kongresnici prijetili da će ga pozvati kao svjedoka na saslušanjima. To se nikad nije ni dogodilo, vjerojatno zbog straha od Chaplinove sposobnosti da ismije istražitelje. Bila je to vjerojatno mudra odluka, a Chaplin je kasnije rekao, da su ga pozvali, da bi se pojavio odjeven u kostim Skitnice.
[[Datoteka:Chaplin caricature.JPG|thumb|thumb|desno|250px|Karikatura Grega Williamsa]]
1952. je Chaplin napustio Ameriku na ono što je trebalo biti kratki put kući u Englesku; Hoover je doznao za to i nagodio se s Imigracijskim uredom da mu ponište dozvolu za ponovni ulazak. Chaplin se odlučio ne vratiti u Sjedinjene Države, napisavši, &quot;... Od kraja zadnjeg svjetskog rata, bio sam predmet laži i propagande od strane moćnih revolucionarnih grupa koje su, svojim utjecajem i uz pomoč američkog žutog tiska, stvorile nezdravu atmosferu u kojoj se liberali mogu izdvojiti i kazneno goniti. Shvatio sam da je praktički nemoguće nastaviti moj rad na filmu te sam se odrekao svog boravišta u Sjedinjenim Državama.&quot;

Chaplin se zatim odselio u Vevey u [[Švicarska|Švicarsku]]. Vratio se nakratko u Sjedinjene Države u travnju 1972., sa svojom ženom, kako bi primio [[Oscar za životno djelo]]. Međutim, u to vrijeme animoziteti prema tada starijem i apolitičnom Chaplinu su nestali, a njegov posjet bio je trijumf.

== Posljednji radovi ==
Posljednja dva Chaplinova filma snimljena su u [[London]]u: ''[[Kralj u New Yorku]]'' (1957.) u kojem je nastupio u glavnoj ulozi, te ga napisao, režirao i producirao; i ''[[Grofica iz Hong Konga]]'' (1967.), sa [[Sophia Loren|Sophiom Loren]] i [[Marlon Brando|Marlonom Brandom]] u glavnim ulogama, u kojem se Chaplin posljednji put pojavio na filmu u maloj [[cameo]] ulozi, kao konobar koji pati od morske bolesti, a kojeg je režirao, producirao i napisao scenarij.

U svojoj autobiografskoj knjizi, ''My Life in Pictures'', objavljenoj 1974., Chaplin je odao kako je napisao scenarij za svoju najmlađu kćer, Victoriju. U filmu nazvanom ''The Freak'' Victoria je trebala glumiti anđela. Prema Chaplinu, scenarij je bio dovršen te su počele probe (u knjizi se nalazi fotografija Victorije u kostimu), ali je otkazan kad se Victoria udala. &quot;Namjeravam ga završiti jednog dana&quot;, napisao je Chaplin; međutim, zdravlje mu se pogoršalo u sedamdesetima te je umro prije nego što se to dogodilo.

U sedamdesetima, Chaplin je skladao originalnu glazbu za svoje nijeme filmove te ih ponovno objavio. Skladao je aranžmane za sve svoje filmove koje je snimio za First National te za ''Mališana'' i ''Cirkus''.

Jedan od zadnjih Chaplnovih kompletiranih radova, aranžman za svoj neuspješni film iz 1923., ''Parižanka'', dovršen je 1976.

== Odnosi sa ženama ==
Chaplinove veze s raznim ženama bile su važan dio njegova života i karijere, u pozitivnom i negativnom smislu.

=== Hetty Kelly ===
Hetty Kelly je bila Chaplinova prva &quot;prava&quot; ljubav, plesačica u koju se Chaplin zaljubio kad je imala 15 godina, dok je njemu bilo 19, kad je Kelly nastupala prije njega u [[london]]skom varijeteu. Chaplin ju je upitao hoće li se naći s njim sljedećeg vikenda, a ona je pristala. Chaplin se ozbiljno zaljubio u nju i zaprosio je. Kad ga je odbila, Chaplin je predložio kako bi najbolje bilo da se nikad više ne vide. Bio je shrvan kad je ona pristala. Godinama kasnije, uspomena na nju postat će 'fetiš' za njega. Bio je slomljen kad je 1921. saznao da je umrla od gripe tijekom velike epidemije 1918.

=== Edna Purviance ===
Chaplin i njegova prva velika glavna glumica, [[Edna Purviance]], bili su u vezi tijekom produkcije njegovih filmova za Essanay i Mutual 1916. i 1917. Čini se da je romansa pukla 1918., a Chaplinov brak s Mildred Harris krajem 1918. otklonio je svaku mogućnost pomirenja. Purviance je nastupala kao glavna glumica u njegovim filmovima sve do [[1923]]., a ostat će na njegovom platnom spisku sve do svoje smrti 1958. Ona i Chaplin su se uvažavali do kraja života.

=== Mildred Harris ===
3.10. 1918., 29-godišnji Chaplin oženio se s 16-godišnjom popularnom dječjom glumicom, Mildred Harris. Do braka je došlo nakon što je Harrisova ustvrdila da je trudna, što se pokazalo lažnim. Imali su jedno dijete, Normana Spencera Chaplina (poznatog kao &quot;Mali miš&quot;), koji je umro u ranom djetinjstvu; razveli su se [[1920]]. Tijekom razvoda, Chaplin je tvrdio da je Harris imala lezbijsku aferu s poznatom glumicom u to vrijeme, Allom Nazimovom, koja je bila poznata po zavođenju mladih glumica. Harris je uzvratila tvrdnjom da je Chaplin seksualni ovisnik.

=== Pola Negri ===
Chaplin se našao u vrlo javnoj vezi s glumicom Polom Negri, s kojom je bio i zaručen. Negri je bila [[poljska]] glumica koja je nedugo prije toga stigla u Hollywood. Burne zaruke koje su se svako malo prekidale pa nastavljale, okončane su nakon nekih devet mjeseci, ali su nagovijestile moderne stereotipe o vezama holivudskih zvijezda. Chaplinova javna veza s Negri bila je jedinstvena u njegovom javnom životu. Svoje druge veze je pokušavao održati diskretnima i privatnima (obično neuspješno). Mnogi biografi zaključili su kako mu je veza s Negri poslužila kako bi privukao pozornost.

=== Marion Davies ===
1924. je Chaplin imao flert s glumicom Marion Davies, pratiljom [[William Randolph Hearst|Williama Randolpha Hearsta]], u isto vrijeme kad je bio u vezi s maloljetnom Litom Grey. I Davies i Chaplin bili su na Hearstovoj jahti u vrijeme misteriozne smrti Thomasa Harpera Incea. Charlie je pokušao nagovoriti da ostavi Hearsta i ostane s njim, ali ona nije htjela te je ostala s Hearstom sve do njegove smrti, [[1951]]. Chaplin se pojavio u rijetkoj cameo ulozi u Daviesinom filmu iz 1928., ''Show People'', a prema nekim izvorima ostao je s njom u vezi sve do 1931.

=== Lita Grey ===
Chaplin je upoznao Litu Gray na snimanju ''[[Mališan]]a''. Tri godine poslije, s 35 godina, spetljao se s 16-godišnjom Grey tijekom priprema za ''Zlatnu groznicu'' u kojem je ona trebala nastupiti u glavnoj ženskoj ulozi. Vjenčali su se 26.11. 1924. nakon što je ona zatrudnila (pa nije ni nastupila u filmu). Dobili su dva sina, glumca Charlesa Chaplina mlađeg (1925.-1968.) i Sydneyja Earle Chaplina ([[1926]].-). Brak je bio katastrofa jer su im se karakteri dosta razlikovali. [[1928]]. su se razveli, a Chaplin je morao platiti 825 tisuća dolara, što je tada bio rekord, uz gotovo milijun dolara sudskih troškova. Od stresa senzacionalnog razvoda i prepirke oko plaćanja federalnog poreza, Chaplin je posijedio.

=== Georgia Hale ===
Zamjena za Litu Grey na ''Zlatnoj groznici'' bila je Georgia Hale. U dokumentarcu ''Unknown Chaplin'', u intervjuu iz osamdesetih, ona je izjavila da se divila Chaplinu još od djetinjstva i da su tada 19-godišnja glumica i Chaplin počeli vezu koja se nastavila još nekoliko godina, koju je opisala u svojim memoarima, ''Charlie Chaplin: Inmate Close-Ups''. Tijekom produkcije Chaplinova filma ''Svjetla velegrada'' od 1929. do 1930., Hale je pozvana da zamijeni Virginiju Cherrill u ulozi prodavačice cvijeća.

=== May Reeves ===
May Reeves je angažirana za Chaplinovu tajnicu na njegovom dužem putu po Europi 1931. i 1932., a trebala je čitati njegova pisma. Radila je samo jedno jutro, a kad se upoznala s Chaplinom, zaslijepila ga je. May je postala njegova pratilja i ljubavnica na putovanju, što nije bilo po volji njegovu bratu Sydu. Kad se Reeves spetljala i sa Sydom, Chaplin je okončao vezu, ona je napustila njegovo putovanje. Reeves je zabilježila njihovu kratku vezu u svojoj knjizi, &quot;The Intimate Charlie Chaplin&quot;.

=== Paulette Juliet Goddard ===
Chaplin i glumica Paulette Goddard bili su u romantičnoj i profesionalnoj vezi između 1932. i 1940., a Goddard je većinom živjela s Chaplinom u njegovom domu na Beverly Hillsu. Chaplin je &quot;otkrio&quot; Goddard i dao joj glavne uloge u ''Modernim vremenima'' i ''Velikom diktatoru''. Često se govorilo kako nije uzeta u obzir za ulogu Scarlett O'Hare u filmu ''[[Zameo ih vjetar (1939)|Zameo ih vjetar]]'' jer nije htjela potvrditi da se udala za njega. Nakon što je veza završila 1940., Chaplin i Goddard su javno potvrdili kako su se tajno vjenčali 1936. Ove izjave mogu biti i zajednički napor da se spriječi bilo kakva šteta karijeri Goddardove, jer je Chaplin privatno potvrdio kako se nikad nisu službeno vjenčali. U svakom slučaju, njihov zakonski brak završio je prijateljski 1942., a Goddardovoj je odobrena nagodba. Nastavila je s velikom karijerom u Paramountovim filmovima u četrdesetima, radeći nekoliko puta s [[Cecil B. DeMille|Cecilom B. DeMilleom]]. Kasnije je, kao i Chaplin, živjela u Švicarskoj.

=== Joan Barry ===
Chaplin je 1942. imao kratku aferu s Joan Berry, koju je imao u vidu za glavnu ulogu u planiranom filmu, ali njihova veza je završila kad ga je ona počela uznemiravati i počela pokazivati znakove ozbiljnog mentalnog poremećaja (kao i njegova majka). Chaplinova kratka veza s Berry pokazala se kao noćna mora za njega. Nakon što je dobila dijete, 1943. ga je tužila zbog očinstva. Iako su krvni testovi pokazali da Chaplin nije otac Berrynog djeteta, testovi tada nisu bili dokaz na sudu pa mu je naređeno da mora uzdržavati dijete. Ta nepravda je kasnije dovela do promjene u [[Kalifornija|kalifornijskom]] zakonu pa su testovi postali dokaz na sudu. Federalni tužitelji su ga optužili i za ropstvo u vezi Berryjeve 1944., ali je oslobođen optužbi. Chaplinov imidž u Americi bio je teško narušen ovim senzacionalnim suđenjima. Berry je institucionalizirana 1953. nakon što je pronađena kako hoda bosa ulicama, noseći par dječjih sandala i zvečaljku, i mrmlja: &quot;Ovo je čarolija.&quot;

=== Oona O'Neill ===
[[Datoteka:Chaplin Vevey 23.12.2006.jpg|thumb|thumb|desno|250px|Spomenik Chaplinu u Veveyju]]
Tijekom pravnih zavrzlama s Berry, upoznao je [[Oona O'Neill|Oonu O'Neill]], kćer [[Eugene O'Neill|Eugenea O'Neilla]], te se oženio njome 16.6. 1943. Njemu su bile 54, a ona je tek navršila 18. Stari O'Neill je nakon braka prekinuo sve veze s Oonom, sve do svoje smrti. Činilo se da O'Neill i Chaplin daju jedno drugom ono što im je oboma nedostajalo: ona je žudila za očinskom figurom, a Chaplin je tražio njezinu odanost i potporu kad mu je opala popularnost. Brak je bio dug i sretan, s osmero djece. Imali su tri sina: Christophera, Eugenea i Michaela Chaplina i pet kćeriju: Geraldine, Josephine, Jane, Victoriju i Annette-Emilie Chaplin. Oona je nadživjela Chaplina za 14 godina, ali su joj posljednje godine bile nesretne - žalost zbog Chaplinove smrti odvela ju je prema alkoholizmu. Umrla je od raka gušterače 1991.

== Smrt ==
Chaplin je plivao, igrao [[tenis]], malo pušio i rijetko pio. Međutim, njegovo zdravlje počelo se pogoršavati krajem šezdesetih, nakon završetka njegova zadnjeg filma, ''Grofice iz Hong Konga''. U zadnjim godinama je jako oslabio te je umro u snu na [[Božić]] 1977., u Veveyju u Švicarskoj, u dobi od 88 godina. Pokopan je na groblju Corsier-Sur-Vevey u Corsier-Sur-Veveyju, Vaud. 1.3. 1978. njegovo tijelo je ukrala skupina poljskih i bugarskih mehaničara u pokušaju da iznude nešto novca od njegove obitelji. Plan je propao, lopovi su uhićeni, a tijelo je ponovno pokopano 11 tjedana poslije blizu Ženevskog jezera. Ovaj put je tijelo pokopano ispod debelog sloja betona kako bi se spriječili mogući ponovni pokušaji. 

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite journal| last=Balio| first=Tino| title=Charles Chaplin, Entrepreneur: A United Artist| journal=Journal of the University Film Association| volume=31| issue=1|pages=11–21| publisher=University of Illinois Press |year=1979|authorlink=}}
* {{cite book|last=Bloom|first=Claire|title=Limelight and After|year=1982|publisher=Weidenfeld &amp; Nicolson|location=London|isbn=0-297-78051-4|authorlink= }}
* {{cite book|last=Brownlow|first=Kevin|title=The Search for Charlie Chaplin|year=2010|origyear=2005|publisher=UKA Press|location=London|isbn=978-1-905796-24-3|authorlink= }}
* {{cite book|last=Canemaker |first=John |title=Felix: The Twisted Tale of the World's Most Famous Cat |url=https://archive.org/details/felixtwistedtale0000cane |year=1996 |publisher=Da Capo Press|location=Cambridge, MA|isbn=0-306-80731-9|authorlink= }}
* {{cite book|last=Chaplin|first=Charles|title= My Autobiography |url=https://archive.org/details/myautobiography0000chap_e8v3|year=2003|origyear=1964|publisher=Penguin Classics|location=London|isbn=0-14-101147-5}}
* {{cite book|last1=Chaplin|first1=Lita Grey|last2=Vance|first2=Jeffrey|title=Wife of the Life of the Party|url=https://archive.org/details/wifeoflifeofpart0000chap|date=1998|publisher=Scarecrow Press|location=Lanham, MD|isbn=0-8108-3432-4}}
* {{cite book|last=Cousins|first=Mark|title=The Story of Film: An Odyssey|year=2004|publisher=Pavilion Books|location=London|isbn=978-1-86205-574-2|authorlink= }}
* {{cite book|last=Dale|first=Alan S.|title=Comedy is a Man in Trouble: Slapstick in American Movies|url=https://archive.org/details/comedyismanintro00alan|year=2000|publisher=University of Minnesota Press|location=Minneapolis, MN|isbn=0-8166-3658-3}}
* {{cite book|last=Epstein|first=Jerry|title=Remembering Charlie|url=https://archive.org/details/rememberingcharl0000epst|year=1988|publisher=Bloomsbury|location=London|isbn=0-7475-0266-8}}
* {{cite book|last=Friedrich|first=Otto|title=City of Nets: A Portrait of Hollywood in the 1940's|year=1986|publisher=University of California Press|location=Berkeley, CA|isbn=978-0-520-20949-7}}
* {{Cite journal| last=Frost| first=Jennifer| title='Good Riddance to Bad Company': Hedda Hopper, Hollywood Gossip, and the Campaign against Charlie Chaplin, 1940–1952| journal=Australasian Journal of American Studies| volume=26| issue=2|pages=74–88| publisher=Australia and New Zealand American Studies Association|year=2007|authorlink=}}
* {{cite book|last=Gehring|first=Wes D.|title=Chaplin's War Trilogy: An Evolving Lens in Three Dark Comedies, 1918–1947|year=2014|publisher=McFarland|location=Jefferson, NC|isbn=978-0786474653 }}
* {{Cite journal| last=Gunning| first=Tom| title= ''Chaplin and American Culture: The Evolution of a Star Image'' by Charles J. Maland| url=https://archive.org/details/sim_film-quarterly_spring-1990_43_3/page/41| journal=Film Quarterly| volume=43| issue=3| pages=41–43| publisher=University of California Press|year=1990|authorlink=| doi=10.2307/1212638| jstor=1212638|issn = 0015-1386}}
* {{cite book|last=Hansmeyer|first=Christian|title=Charlie Chaplin’s Techniques for the Creation of Comic Effect in his Films|year=1999|publisher=University of Portsmouth|location=Portsmouth|isbn=978-3-638-78719-2}}
* {{Cite journal| last=Jackson| first=Kathy Merlock| title= Mickey and the Tramp: Walt Disney's Debt to Charlie Chaplin | journal=The Journal of American Culture| volume=26| issue=1|pages=439–444| publisher=|year=2003|authorlink=| doi=10.1111/1542-734X.00104}}
* {{cite book|last1=James|first1=Eric|title=Making Music with Charlie Chaplin|date=2000-04-12|url=https://archive.org/details/makingmusicwithc00jame|publisher=Scarecrow Press|location=Lanham, MD|isbn=0-8108-3741-2}}
* {{cite book|last=Kamin|first=Dan|title=The Comedy of Charlie Chaplin: Artistry in Motion|year=2011|origyear=2008|publisher=Scarecrow Press |location=Lanham, MD|isbn=978-0-8108-7780-1}}
* {{Cite book|last=Kemp|first=Philip (ed.)|title=Cinema: The Whole Story|url=https://archive.org/details/cinemawholestory0000phil|year=2011|publisher=Thames &amp; Hudson|location=London|isbn=978-0-500-28947-1}}
* {{Cite journal| last=Kuriyama| first=Constance B.| title=Chaplin's Impure Comedy: The Art of Survival| url=https://archive.org/details/sim_film-quarterly_spring-1992_45_3/page/26| journal=Film Quarterly| volume=45| issue=3| pages=26–38| publisher=University of California Press|year=1992|authorlink=| doi=10.2307/1213221| jstor=1213221}}
* {{cite book|last=Larcher|first=Jérôme|title=Masters of Cinema: Charlie Chaplin|url=https://archive.org/details/charliechaplin0000larc_e1q0|year=2011|publisher=Cahiers du Cinéma|location=London|isbn=978-2-86642-606-4}}
* {{cite book|last=Louvish|first=Simon|title=Chaplin: The Tramp's Odyssey|url=https://archive.org/details/chaplintrampsody0000louv_y4v4|year=2010|origyear=2009|publisher=Faber and Faber|location=London|isbn=978-0-571-23769-2 |authorlink= }}
* {{cite book|last=Lynn|first=Kenneth S.|title=Charlie Chaplin and His Times|url=https://archive.org/details/charliechaplinhi00lynn|year=1997|publisher=Simon &amp; Schuster|location=New York, NY|isbn=0-684-80851-X|authorlink= }}
* {{cite book|last=Maland|first=Charles J.|title=Chaplin and American Culture|url=https://archive.org/details/chaplinamericanc0000mala_u5r3|year=1989|publisher=Princeton University Press|location=Princeton, NJ|isbn=0-691-02860-5|authorlink=}}
* {{cite book|last=Maland|first=Charles J.|title=City Lights|year=2007|publisher=British Film Institute|location=London|isbn=978-1-84457-175-8|authorlink=}}
* {{cite book|last=Marriot|first=A. J.|title=Chaplin: Stage by Stage|year=2005|publisher=Marriot Publishing|location=Hitchin, Herts|isbn=978-0-9521308-1-9}}
* {{cite book|last=Mast|first=Gerald|title=A Short History of the Movies: Third Edition|url=https://archive.org/details/shorthistoryofmo0000mast_u6j2|year=1985|origyear=1981|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=0-19-281462-1|authorlink= }}
* {{cite book|last=McCaffrey|first=Donald W. (ed.)|title=Focus on Chaplin|url=https://archive.org/details/focusonchaplin0000unse|year=1971 |publisher=Prentice Hall|location=Englewood Cliffs, NJ|isbn=0-13-128207-7}}
* {{Cite journal| last=Neibaur| first=James L.| title=Chaplin at Essanay: Artist in Transition| url=https://archive.org/details/sim_film-quarterly_fall-2000_54_1/page/23| journal=Film Quarterly| volume=54| issue=1|pages=23–25| publisher=University of California Press|year=2000|authorlink= | doi=10.2307/1213798| jstor=1213798}}
* {{cite book|last=Nowell-Smith|first=Geoffrey (ed.)|title=Oxford History of World Cinema|year=1997|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=978-0-19-874242-5}}
* {{Cite journal| last=Raksin| first=David|author2=Berg, Charles M.| title=Music Composed by Charles Chaplin: Auteur or Collaborateur?| journal=Journal of the University Film Association| volume=31| issue=1| pages=47–50| publisher=University of Illinois Press|year=1979|authorlink= }}
* {{cite book|last=Robinson|first=David|title= Chaplin: His Life and Art |year=1986|origyear=1985|publisher=Paladin|location=London|isbn=0-586-08544-0|authorlink= }}
* {{cite book|last=Sarris|first=Andrew|title=You Ain't Heard Nothin' Yet: The American Talking Film – History and Memory, 1927–1949|url=https://archive.org/details/youaintheardnoth0000sarr|year=1998|publisher=Oxford University Press|location=New York City, NY|isbn=978-0-19-503883-5|authorlink= }}
* {{cite book|last=Sbardellati|first=John|title=J. Edgar Hoover Goes to the Movies: The FBI and the Origins of Hollywood's Cold War|year=2012|publisher=Cornell University Press|location=Ithaca, NY|isbn=978-0-8014-5008-2|authorlink= }}
* {{Cite journal|title=Booting a Tramp: Charlie Chaplin, the FBI, and the Construction of the Subversive Image in Red Scare America| journal= Pacific Historical Review | volume=72| issue=4|pages=495–530| publisher= University of California Press |year=2003|authorlink= |url=http://web.viu.ca/davies/H323Vietnam/CharlieChaplin.McCarthyism.pdf| doi=10.1525/phr.2003.72.4.495|last1=Sbardellati| first1=John| last2=Shaw| first2=Tony}}
* {{cite book|last=Schickel|first=Richard (ed.)|title=The Essential Chaplin – Perspectives on the Life and Art of the Great Comedian|year=2006|publisher=Ivan R. Dee|location=Chicago, IL|isbn=1-56663-682-5|authorlink= }}
* {{cite book |last=Schmadel |first=Lutz D. |authorlink= |title=Dictionary of Minor Planet Names |page=305 |edition = 5th |year=2003 |publisher=Springer Verlag |location=New York City, NY|url=http://books.google.com/books?q=3623+Chaplin+1981+TC2 |isbn=978-3-540-00238-3}}
* {{cite book|last=Schneider|first=Steven Jay (ed.)|title= 1001 Movies You Must See Before You Die |url=https://archive.org/details/1001moviesyoumus0000unse_f5h4|year=2009|publisher=Quintessence|location=London|isbn=978-1-84403-680-6}}
* {{cite book|last=Sheaffer|first=Louis|title=O'Neill: Son and Artist|url=https://archive.org/details/oneilsonartist0000unse|year=1973|publisher=Little, Brown &amp; Company |location= Boston and Toronto|isbn=0-316-78336-6|authorlink= }}
* {{Cite journal| last=Simmons| first=Sherwin| title=Chaplin Smiles on the Wall: Berlin Dada and Wish-Images of Popular Culture| journal=New German Critique| volume=| issue=84|pages=3–34| publisher=Duke University Press |year=2001|authorlink=| doi=10.2307/827796| jstor=827796}}
* {{cite book|last=Sklar|first=Robert|title=Film: An International History of the Medium (Second edition) |year=2001|publisher=Prentice Hall|location=Upper Saddle River, NJ|isbn=978-0-13-034049-8|authorlink= }}
* {{Cite journal| last=Thompson| first=Kristin| title= Lubitsch, Acting and the Silent Romantic Comedy | journal=Film History| volume=13| issue=4|pages=390–408| publisher=Indiana University Press|year=2001|authorlink= | doi=10.2979/FIL.2001.13.4.390}}
* {{cite journal|last1=Vance|first1=Jeffrey|title=The Circus: A Chaplin Masterpiece|journal=Film History|date=1996|volume=8|issue=2|pages=186-208|url=http://www.jstor.org/stable/3815334|publisher=Indiana University Press}}
* {{cite book|last1=Vance|first1=Jeffrey|title=Chaplin: Genius of the Cinema|url=https://archive.org/details/chaplingeniusofc00vanc|date=2003|publisher=Harry N. Abrams|location=New York|isbn=0-8109-4532-0}}
* {{Cite journal| last=Weissman| first=Stephen M.| title=Charlie Chaplin's Film Heroines| journal=Film History| volume=8| issue=4|pages=439–445| publisher=Indiana University Press|year=1999|authorlink= }}
* {{cite book|last=Weissman|first=Stephen M.|title= Chaplin: A Life |url=https://archive.org/details/chaplinlife0000weis_l2z5|year=2009|publisher=JR Books|location=London|isbn=978-1-906779-50-4}}
* {{cite book |author=Williams, Gregory Paul|title=The Story of Hollywood: An Illustrated History|publisher=B L Press|location=Los Angeles, CA|year=2006|isbn=978-0-9776299-0-9}}
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Charlie Chaplin}}
* '''Službene stranice'''
** [http://www.charliechaplin.com/ '''Službena stranica Charlieja Chaplina''']
** [http://www.chaplinmuseum.com/ Chaplinov muzej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100913081602/http://www.chaplinmuseum.com/ |date=2010-09-13 }}
** [http://www.charliechaplinarchive.org/ Chaplinov arhiv]
* '''Biografija'''
** [http://www.charliechaplin.com/en/biography '''Službena Chaplinova biografija'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229030526/http://www.charliechaplin.com/en/biography |date=2008-02-29 }}
** [https://archive.today/20121205091010/www.news.com.au/heraldsun/story/0,,21147402-5012142,00.html Charlie Chaplin's Golden Silence]
** [http://www.limelightmovieart.com/galleries/charlie_chaplin.php Charlie Chaplin biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061201141124/http://www.limelightmovieart.com/galleries/charlie_chaplin.php |date=2006-12-01 }}
** [http://www.clown-ministry.com/index_1.php?/site/articles/charlie_chaplin_biography_the_little_tramp_world_famous_tramp_clown/ Clown Ministry's biography of Charlie Chaplin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130408032551/http://www.clown-ministry.com/index_1.php?%2Fsite%2Farticles%2Fcharlie_chaplin_biography_the_little_tramp_world_famous_tramp_clown%2F |date=2013-04-08 }}
** [http://www.geocities.com/qubestrader/chaplin.html Charlie Chaplin - Biographical Chronology]
** [http://www.nettechnowebdesign.com/charlie_chaplin.htm Charlie Chaplin - Biography - Photos - Kiera Chaplin, granddaughter of Charlie Chaplin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070814122112/http://www.nettechnowebdesign.com/charlie_chaplin.htm |date=2007-08-14 }}
* '''Filmografija'''
** {{imdb ime|id=0000122|ime=Charles Chaplin}}
* '''Fan stranice'''
** [http://www.thelittlefellow.org The Little Fellow: A Charlie Chaplin Fan Page]
* '''Ostalo'''
** [http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0416.html Obituary, NY Times, December 26, 1977 ''Chaplin's Little Tramp, an Everyman Trying to Gild Cage of Life, Enthralled World'']
** [http://www.chaplinreview.com/ Chaplin Review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929224149/http://www.chaplinreview.com/ |date=2007-09-29 }}
** [http://silentgents.com/PChaplin.html Charlie Chaplin Photo Galleries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080319010703/http://silentgents.com/PChaplin.html |date=2008-03-19 }}
** [http://www.classicmovies.org/articles/aa042201b.htm A collection of tribute webpages to Charlie Chaplin at Classicmovies.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100716105905/http://www.classicmovies.org/articles/aa042201b.htm |date=2010-07-16 }}
** [http://www.csse.monash.edu.au/~pringle/silent/chaplin/aaronhale.html Chaplin - An essay by Aaron Hale]
** [http://wso.williams.edu/~dgerstei/chaplin/intro.html Charlie Chaplin: A WWW Celebration]
** [http://www.fadetoblack.com/foi/charliechaplin/index.html Charlie Chaplin FBI File] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110302041212/http://www.fadetoblack.com/foi/charliechaplin/index.html |date=2011-03-02 }}
** [https://web.archive.org/web/20000619061630/http://www.time.com/time/time100/artists/profile/chaplin.html The TIME 100: Charlie Chaplin]
** [http://www.silentsaregolden.com/articles/lloydvschaplin.html Lloyd vs. Chaplin &quot;Who's the Champeen?&quot;]

{{Charlie Chaplin}}

{{Lifetime|1889|1977|Chaplin, Charlie}}


[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]
[[Kategorija:Američki filmski scenaristi]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara]]
[[Kategorija:Komičari]]</text>
      <sha1>qbb6w5a1qktae62rpco4143at2rfvbd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekavica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33799</id>
    <revision>
      <id>42478015</id>
      <parentid>42327140</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T00:10:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Ekavski govor]] na [[Ekavica]]: +</comment>
      <origin>42170322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1697" sha1="2jnlc8tv73t2afsqowxnymbhgklzxm3" xml:space="preserve">[[File:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|258px|Rasprostranjenost ekavskog izgovora (plavo).]]

{{shhsjezici}}

'''Ekavski izgovor''' (također '''ekavica, ekavština'''), jedan je od triju izgovora [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] u kojem je [[praslovenski]] samoglasnik ''[[jat]]'' (''ě'') zamenjen sa ''e'' (''vréme'', ''lȇp'', ''dèca'', ''vȅtar''). Pored ekavskog, u srpskohrvatskom jeziku je standardni govor i [[ijekavski izgovor|ijekavski]], dok [[ikavski izgovor]] nije standardizovan. Danas je ovaj izgovor dominantan u [[srpski jezik|srpskom jeziku]], mada u [[Vuk Stefanović Karadžić|Vukovo]] doba to nije bio slučaj, niti je njegova jezička reforma tome težila.

Narodni govori koji koriste ekavski izgovor jesu govori [[Vojvodina|Vojvodine]], govori centralne, istočne i južne [[Srbija|Srbije]], neki govori severne [[Slavonija|Slavonije]] te istočne [[Istra|Istre]] i Cresa, kao i većinom [[hrvatski jezik|hrvatsko]] [[kajkavsko narječje|kajkavsko narečje]].

U ekavskim narečjima stari glas [[jat (slovo)|jat]] zamenjuje se glasom ''e''. U mnogim ekavskim dijalektima prisutna je potpuna ekavština, što znači da se svaki jat zamenjuje sa ''e'', dok se u ekavskom izgovoru standardnog jezika u nekoliko slučajeva jat zamenjuje i sa ''i'' (npr. ''noviji'', ''dolivati'', ''nisam'', ''dodijati'' itd.).

Pored srpskohrvatskog, zamena jata glasom ''e'' koristi se i u [[slovenski jezik|slovenačkom]] i [[makedonski jezik|makedonskom jeziku]] te u zapadnim bugarskim dijalektima.

== Povezano ==
* [[ijekavski izgovor]]
* [[ikavski izgovor]]
* [[jat (slovo)]]
* [[srpskohrvatski jezik]]

[[Kategorija:Lingvistika]]
[[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]</text>
      <sha1>2jnlc8tv73t2afsqowxnymbhgklzxm3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ijekavica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33800</id>
    <revision>
      <id>42478019</id>
      <parentid>42327136</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T00:10:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Ijekavski govor]] na [[Ijekavica]]: +</comment>
      <origin>42170952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1672" sha1="6hrhkt2cktjp8z12iaogftjogad6gh3" xml:space="preserve">[[File:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|258px|Rasprostranjenost ijekavskog izgovora (žuto).]]

{{shhsjezici}}

'''Ijekavski''' ili '''jekavski izgovor''' (također '''ijekavica''' ili '''jekavica''', '''ijekavština''' ili '''jekavština'''), jedan od triju izgovora [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] u kojem je [[praslavenski]] samoglasnik [[jat]] (''ě'') zamijenjen u kratkim slogovima sa ''je'' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;je&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]] (''djèca'', ''bjèžati'', ''sjȅna''), a u dugim slogovima sa ''ije'' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;jeː&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]] (''dijéte'', ''bijȇg'', ''vijéće''). Ijekavski izgovor [[štokavsko narječje|štokavskog narječja]] raširen je u štokavskim govorima u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Lika|Lici]], [[Kordun]]u, [[Banovina|Banovini]] i velikim dijelovima [[Slavonija|Slavonije]] i [[Baranja|Baranje]], zatim u sjeverozapadnoj [[Bosna|Bosni]], istočnoj Bosni i istočnoj [[Hercegovina|Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]]. Jekavski izgovor [[čakavsko narječje|čakavskog narječja]] iznimka je tek za [[lastovski dijalekt|lastovski]] ili [[jekavskočakavski dijalekt]], gdje ''ě'' daje ''je'' i u kratkim i u dugim slogovima. Ijekavski izgovor značajka je [[bosanski|bosanskohercegovačkog]], [[crnogorski|crnogorskog]] i [[hrvatski|hrvatskog]] varijeteta srpskohrvatskog standardnog jezika, dok u [[srpski|srpskom]] varijetetu supostoji uz [[ekavski izgovor]].

== Povezano ==
* [[ekavski izgovor]]
* [[ikavski izgovor]]
* [[jat (slovo)]]

[[Kategorija:Lingvistika]]
[[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]</text>
      <sha1>6hrhkt2cktjp8z12iaogftjogad6gh3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sailor Moon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>47895</id>
    <revision>
      <id>42478027</id>
      <parentid>42448037</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T04:22:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 1 book for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66038" sha1="ksih0qt5l6pt0s3hz5n4jiavtey5w9f" xml:space="preserve">{{Infookvir animanga/Header
 |ime             = Mjesečeva ratnica
 |slika           = [[Datoteka:Sailor_moon.jpg|250px]]
 |opis_slike      = Glavni likovi iz serije 
 |izvorno_ime     = Bishoujo Senshi Sera Mun
 |izvorno_pismo   = 美少女戦士セーラームーン
 |žanr            = [[anime]], [[romansa]], [[fantastika]], [[komedija]], [[drama]]
}}
{{Infookvir animanga/Manga
 |naslov          = Mjesečeva ratnica
 |autor           = [[Naoko Takeući]]
 |ilustrator      = 
 |izdavač         = Kodansha
 |izdavač_en      = Tokyopop
 |izdavač_hr      = 
 |ostali_izdavači = 
 |magazin         = Nakayoshi, Run Run
 |početak         = 28. 12. [[1991]].
 |kraj            = 3. 2. [[1997]].
 |broj            = 18
 |dob             = 
 }}
{{Infookvir animanga/Anime
 |Tv-film              = 
 |naslov               = Mjesečeva ratnica
 |redatelj             = [[Junichi Sato]], [[Takuya Igarashi]], [[Kunihiko Ikuhara]], [[Konosuke Uda]], Harume Kosaka 
 |producent            = Iriya Azuma, Akira Takahashi, Osamu Kenota, Toshihiro Arisako
 |scenarist            = Sukehiro Tomita, Katsuyuki Sumisawa, Megumi Sugihara, Ryota Yamaguchi,
Genki Yoshimura, Kazuhiko Godo, [[Yoji Enokido]]
 |skladatelj           = [[Takanori Arisawa]]
 |studio               = [[Toei Animation]]
 |licenca              = 
 |mreža                = [[TV Asahi]]
 |mreža_hrv            = [[Nova TV]] ([[2001]].)
 |ostale_mreže         = 
 |početak_emitiranja   = 7. 3. [[1992]]. 
 |kraj_emitiranja      = 8. 2. [[1997]].
 |epizode              = 200
 |trajanje             = 20 min.
 |emitiranje           = 
  }}
{{Infookvir animanga/Film
 |film            = 
 |naslov          = Sailor Moon R Movie: Promise of the Rose
 |redatelj        = [[Kunihiko Ikuhara]]
 |producent       = Tsutomu Tomari
 |scenarist       = Sukehiro Tomita
 |skladatelj      = 
 |studio          = Toei Animation
 |licenca         = 
 |izlazak         = [[1993.]]
 |trajanje        = 60 min.
 }}
{{Infookvir animanga/Film
 |film            = 
 |naslov          = Sailor Moon S Movie: Hearts in Ice
 |redatelj        = [[Hiroki Shibata]]
 |producent       = 
 |scenarist       = Sukehiro Tomita
 |skladatelj      = 
 |studio          = Toei Animation
 |licenca         = 
 |izlazak         = [[1994.]]
 |trajanje        = 60 min.
 }}
{{Infookvir animanga/Film
 |film            = 
 |naslov          = Sailor Moon SuperS Movie: Black Dream Hole
 |redatelj        = [[Hiroki Shibata]]
 |producent       = 
 |scenarist       = Yoji Enokido
 |skladatelj      = 
 |studio          = Toei Animation
 |licenca         = 
 |izlazak         = [[1995.]]
 |trajanje        = 60 min.
 }}
{{Infookvir animanga/Serija
 |naslov          = [[Mjesečeva ratnica (igrana serija)|Mjesečeva ratnica]]
 |redatelj        = Ryuta Tasaki
 |producent       = Shinya Maruyama, Yūma Sakada, Shinichirō Shirakura, Takeyuki Okazaki, Toshiyuki Takezawa, Kōichi Yada
 |scenarist       = Yasuko Kobayashi
 |skladatelj      = 
 |studio          = Toei Company
 |mreža           = Chubu-Nippon Boradcasting
 |mreža_hrv       = 
 |ostale_mreže    = 
 |početak         = 4. 10. 2003.
 |kraj            = 25. 9. 2004.
 |epizode         = 49
 }}
{{Infookvir animanga/Footer}}
'''Bishoujo Senshi Sailor Moon''' ([[japanski]] &quot;美少女戦士セーラームーン&quot;, doslovni prijevod: '''Lijepa Ratnica Sailor Moon''', ili u hrvatskoj sinkronizaciji: '''Mjesečeva Ratnica''') je slavna [[japan]]ska [[anime]] i [[manga]] serija [[Fantazija|fantastike]] iz [[1992]].

Trajanje animea je isprva trebalo biti samo 6 mjeseci, ali je produžen zahvaljujući svojoj popularnosti, tako da je na kraju trajao pet godina te je raspoređen na pet sezona.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Animazement Sailor Moon Voice Actors 2005 | month = Svibanj | year = 2005 | url = http://www.fansview.com/2005/may2005/052705b.htm | archiveurl = https://web.archive.org/web/20061022001527/http://www.fansview.com/2005/may2005/052705b.htm | archivedate = 2006-10-22 | accessdate = 18. siječnja 2008 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt; U Japanu, emitiran je svake subote navečer u 19 sati&lt;ref name=&quot;Grigsby&quot;&gt;[[#Grigsby|Grigsby 1998.]], str. 59–80&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | last =Johnson | first =Dany | coauthors = | title = Q &amp; A Rocking the Boat | work =Akadot | pages = | language = | publisher =Digital Manga, Inc. | date = 21. 4. 2001. | url =http://www.akadot.com/story.php?id=31 | accessdate = 23. 06. 2008. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.netaxs.com/~sohocomp/smoon/smart.html Sailor Moon Article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090310085932/http://www.netaxs.com/~sohocomp/smoon/smart.html |date=2009-03-10 }} Netaxs. Preuzeto 1. listopada 2009.&lt;/ref&gt; te je imao televizijski rejting od oko 11-12% gotovo tijekom svih sezona.&lt;ref name=&quot;Grigsby&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |authorlink=Hitoshi Doi |first=Hitoshi |last=Doi |url= http://www.usagi.org/doi/smoon/episodes/index.html |title= Hitoshi Doi |accessdate = 23. 02. 2007.}}&lt;/ref&gt; Medijska [[franšiza]] ''Sailor Moon'' jedna je od najuspješnijih na području Japana 1990-ih, dosegnuvši 1,5 milijardi $ u prodaji tijekom prve tri godine, a uključivala je mjuzikle, igranu seriju i preko 5.000 proizvoda, kao što su školske torbe, [[CD]]-i i video igre.&lt;ref&gt;{{cite web| author=Murakami MutsukoTokyo, Jane L. LeeSeoul, Law Siu LanHong Kong, Roger MittonKuala Lumpur, Santha Oorjitham| publisher=CNN| url=http://articles.cnn.com/1999-08-31/world/96_0105_feat1_1_sailor-moon-comics-cartoon-series?_s=PM:ASIANOW| title=Asiaweek| date=31. kolovoza 1999| accessdate=21. siječnja 2011}}&lt;/ref&gt; Anime je osvojio ''Veliku nagradu časopisa Animagea za najbolji anime'' [[1993]]. sa ukupno 2.618 glasova (drugo je mjesto osvojio ''[[YuYu Hakusho]]'' sa 991 glasom, a treće ''[[Porco Rosso]]'' sa 597 glasova).&lt;ref name=&quot;animage93&quot;&gt;{{cite web|url=http://animage.jp/old/gp/gp_1993.html|title=15th Annual Amine Grand Prix - May 1993 Issue|publisher=Animage|date=svibanj 1993|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131014172957/http://animage.jp/old/gp/gp_1993.html|archivedate=2013-10-14|access-date=2012-11-01|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Prva međunarodna sinkronizacija serije dogodila se u [[Francuska|Francuskoj]] u emisiji Club Dorothée već u [[prosinac|prosincu]] 1993.&lt;ref&gt;{{cite web | author = Homme de Verre | title = Sailor Moon | work = Fiches de Séries | publisher = Planète Jeunesse | date =  19. 8. 2006. | url = http://www.planete-jeunesse.com/sources/series.php3?cle=161&amp;sec=1 | accessdate = 16. 02. 2007. }}&lt;/ref&gt; Usljedilo je emitiranje po [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], [[Italija|Italiji]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Hong Kong]]u, da bi 2001. serija emitirana i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.index.hr/xmag/clanak/mjeseceva-ratnica-slavi-20-rodjendan--moci-mjeseceve-prizme-stvorite-se/603941.aspx| title=''Mjesečeva Ratnica slavi 20. rođendan: &quot;Moći mjesečeva prizme, stvorite se!&quot;''| publisher=Index.hr| date=12. 3. 2012| author=Tamara Matković| accessdate=12. lipnja 2012}}&lt;/ref&gt; Zahvaljujući svojoj popularnosti, seriji se pripisuje pokretanje zanimanja za ''shōjo mange''&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Deppey |first=Dirk |authorlink=Dirk Deppey |year=2005 |title=She's Got Her Own Thing Now |journal=[[The Comics Journal]] |issue=269 |url=http://www.tcj.com/269/e_own1.html |accessdate=2008-06-22 |quote=Scratch a modern-day manga fangirl, and you're likely to find someone who watched Sailor Moon when she was young. |archive-date=2008-05-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080531153057/http://www.tcj.com/269/e_own1.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; ali i za promjenu 'magical girl' žanra, gdje junakinja mora upotrijebiti svoje moći da se bori protiv zla, ne samo da se zabavlja kao što je to bio slučaj kod prethodnih izdanaka.&lt;ref&gt;{{cite web | last = Ross | first = Christina | title = Sailor Moon | publisher = THEM Anime Reviews 4.0 | url = http://www.themanime.org/viewreview.php?id=405 | accessdate = 16. 2. 2007. }}&lt;/ref&gt; Mnogi su neovisne i snažne junakinje interpretirali kao &quot;primjer [[feminizam|feminizma]] u animeu&quot;.&lt;ref name=&quot;shoujoUS&quot;&gt;{{cite web | last = Yang | first = Sandy | title = Girl Power Make Up—The Beginning of Shōjo in the US | work = Akadot | publisher = Digital Manga, Inc. | date = 25. 10. 2000. | url = http://www.akadot.com/story.php?id=30 | accessdate = 23. 6. 2008. | archivedate = 2016-03-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303235353/http://www.akadot.com/story.php?id=30 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Neki su kritičari zamjerili seriji preveliku melodramatičnost, kamp te formulaičnu priču, &quot;čudovišta dana&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | last = Bertschy | first = Zac | title = Sailor Moon DVD - Review | publisher = [[Anime News Network]] | date = 10. 8. 2003. | url = http://www.animenewsnetwork.com/review/sailor-moon/dvd | accessdate = 17. 2. 2007. }}&lt;/ref&gt; i transformacijske sekvence koje se stalno recikliraju.&lt;ref&gt;{{cite web | last = Merrill | first = Dave | title = Sailor Moon Super S TV Series Complete Collection | publisher = Anime Jump | date = 17. 01. 2006. | url = http://www.animejump.com/index.php?module=prodreviews&amp;func=showcontent&amp;id=721 | accessdate = 17. 2. 2009}}&lt;/ref&gt;

Drugi su je uspoređivali sa ''[[Barbie]]'',&lt;ref name=&quot;DaveBarry&quot;&gt;Dave Berry; &quot;Forget about Sailor Moon; we love Barbie!&quot;. The Milwaukee Journal Sentinel (Journal Communications). 
&lt;/ref&gt; ''[[Power Rangers]]ima'',&lt;ref name=&quot;Grigsby&quot;/&gt;&lt;ref name = &quot;Japan Pop&quot;&gt;[[#Allison|Allison 2000.]], str. 259–278&lt;/ref&gt; ''[[Buffy - ubojica vampira|Buffy - ubojicom vampira]]'',&lt;ref name=&quot;Drazen&quot;&gt;[[#Drazen|Drazen 2002.]], str. 281-284&lt;/ref&gt; i ''[[Sabrina, mala vještica|Vješticom Sabrinom]]''.&lt;ref&gt;{{cite paper | last = Yoshida | first = Kaori | title = Evolution of Female Heroes: Carnival Mode of Gender Representation in Anime | publisher = Western Washington University | year = 2002 | url = http://journals2.iranscience.net:800/mcel.pacificu.edu/mcel.pacificu.edu/aspac/home/papers/scholars/yoshida/yoshida.php3 | accessdate = 2008 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903170819/http://journals2.iranscience.net:800/mcel.pacificu.edu/mcel.pacificu.edu/aspac/home/papers/scholars/yoshida/yoshida.php3 |date=2009-09-03 }} {{Cite web |title=Archive copy |url=http://journals2.iranscience.net/mcel.pacificu.edu/mcel.pacificu.edu/aspac/home/papers/scholars/yoshida/yoshida.php3 |access-date=2021-09-05 |archive-date=2007-11-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071111070234/http://journals2.iranscience.net/mcel.pacificu.edu/mcel.pacificu.edu/aspac/home/papers/scholars/yoshida/yoshida.php3 |dead-url= }}&lt;/ref&gt; Pojedini analitičari su primjetili kako ''Sailor Moon'' ima dvije vrste zlikovaca: &quot;čudovišta dana&quot; i &quot;ljude koji razmišljaju i osjećaju&quot;, što je nešto što je &quot;bilo do tada neviđeno na Zapadu&quot;&lt;ref name=&quot;Drazen&quot;/&gt;

Manga je osvojila Kodansha Manga Nagradu 1993. u kategoriji ''shōjo''.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.hahnlibrary.net/comics/awards/kodansha.shtml | archiveurl=https://web.archive.org/web/20071021040252/http://www.hahnlibrary.net/comics/awards/kodansha.shtml | archivedate=2007-10-21 | author=Joel Hahn | title=Kodansha Manga Awards | work=Comic Book Awards Almanac | accessdate=21. 8. 2007. | deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Iako je zakonito prodavana diljem svijeta, u nekim je zemljama izazvala male skandale: grupa &quot;Katoličkih roditelja&quot; prisilila je da se manga makne sa tržišta u [[Meksiko|Meksiku]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=McHarry|first=Mark|url=http://www.guidemag.com/temp/yaoi/a/mcharry_yaoi.html|title=Yaoi: Redrawing Male Love|publisher=The Guide|date=studeni 2003|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090210190724/http://www.guidemag.com/temp/yaoi/a/mcharry_yaoi.html|archivedate=2009-02-10|access-date=2009-08-04|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

U [[2005]]., ''TV Asahi'' je objavio dvije liste &quot;100 najboljih animiranih TV ostvarenja&quot;. ''Sailor Moon'' našao se i na jednoj i na drugoj: na listi koja je sastavljena prema anketi provedenoj diljem nacije, našla se na 18. mjestu&lt;ref&gt;[http://www.animenewsnetwork.com/news/2005-09-23/tv-asahi-top-100-anime-part-2 TV Asahi Top 100 Anime - Part 2]; Anime News Network.&lt;/ref&gt; a na listi sastavljenoj po online anketi Japanaca, završila je na 30. mjestu.&lt;ref&gt;[http://www.animenewsnetwork.com/news/2006-10-13/japan's-favorite-tv-anime Japan's Favorite TV Anime]; Anime News Network.&lt;/ref&gt;

== Uvod ==
[[Datoteka:Tokyo-Kanto definitions, 23 wards.png|lijevo|mini|200px|Četvrt Minata u kojoj se odigrava većina priče]]
''Bishoujo Senshi Sailor Moon'' je naziv popularne [[manga|mange]] (japanskog stripa), prema kojem je nešto kasnije snimljen i istoimeni [[anime]] (japanski crtani film), a zatim i [[mjuzikl]] (više njih, zapravo), te posebna igrana serija ''[[Mjesečeva ratnica (igrana serija)|Mjesečeva ratnica - igrana serija)]]'', koja je emitirana [[2002]]. Kreirano je i nekoliko igara za [[Gameboy]], [[Playstation]], [[Super Nintendo]].

Autorica je [[Naoko Takeuchi]], i ''Mjesečeva ratnica'' je njen najpoznatiji rad koji ju je učinio slavnom u čitavom svijetu. Sama [[Manga]] je podijeljena na 18 &quot;knjiga&quot;. Na vrhuncu franšize, Takeući je mjesečno radila serijal od 40-50 stranica, knjige s mekim stranicama od 135 stranica, &quot;posebni dodatak&quot; od 64 stranica te nacrte za anime epizode. Nakon nekog vremena, takav ritam ju je toliko iscrpio da je prijetila uredniku da će prestati crtati, na što joj je on ponudio više odmora, ali ju je uspio uvjeriti da nastavi rad tek napomenom da će njeni obožavatelji biti razočarani ako priča ne bude završena.&lt;ref&gt;[[#Navok &amp; Rudranath|Navok &amp; Rudranath 2005.]], str. 20-21&lt;/ref&gt;

Cijela priča je smiještena u četvrti [[Minata]], u [[Azabu-Jūban]] (stvarna četvrt [[Tokio|Tokija]]) jer je i sama Takeući tamo živjela.&lt;ref&gt;[[#Navok &amp; Rudranath|Navok &amp; Rudranath 2005.]], str. 15&lt;/ref&gt; Minata je jedna od 23 četvrti Tokija, sa izlazom na more, te tijekom radnog dana ima 850.000 stanovnika. Međutim, većina tih ljudi samo radi na toj lokaciji, ali ne živi tamo. Broj &quot;stvarnih&quot; žitelja Minate je samo 160.000, što donekle objašnjava zašto u priči uvijek ima toliko malo ljudi na ulicama po noći.&lt;ref&gt;[[#Navok &amp; Rudranath|Navok &amp; Rudranath 2005.]], str. 30-31&lt;/ref&gt;

Anime verzija podijeljena je na 5 sezona: Sailor Moon, Sailor Moon R, Sailor Moon S, Sailor Moon SuperS i Sailor Stars. Sveukupno ima 200 epizoda (svaka epizoda u trajanju od oko 20 minuta) koje su se emitirale od [[1992]]. do [[1997]].

== Priča i likovi ==

{{Quote box|width=30%|align=left|citat=&quot;Ljubav je osnova svake mange koju pišem. Iako sam ubacila puno borbi u ''Mjesečevoj ratnici'', ništa se nije promijenilo od mojih prethodnih radova. Dio mene je u svakoj od deset ratnica. Ovisno o okolnostima, svaka ratnica govori mojim glasom.&quot;|izvor=Autorica [[Naoko Takeući]] o likovima u priči.&lt;ref&gt;{{cite web | title =An Interview with Naoko Takeuchi | author=|url=http://www.kicie.net/realm/naoko.htm|publisher=Kappa Magazine 51, |date=Rujan 1996. |accessdate=23. listopada 2010}}&lt;/ref&gt;}}

Iako između mange i animea postoje određene razlike (koje su nekoliko puta dovele i do svađa između [[Toei Animation]]a i same autorice), cijela se radnja bazira na borbi između dobra i zla, pri čemu &quot;dobro&quot; predstavljaju i štite mlade djevojke od kojih svaka nosi naziv pojednog planeta Sunčeva sustava, te ostalih nebeskih tijela, poput zvijezda i [[komet]]a. Jezgra snage junakinje je njeno čisto i iskreno srce. Iako ponekad naporna i preosjetljiva, Usagi je djevojka koja gotovo da je nesposobna mrziti, nalik likovima kakve nalazimo u romanima kakve je stvorio [[romantizam]], prepunim savršenih ideala.

Većina njenih protivnika je stoga podcijenjuje, no upravo je glavna poruka ove priče kako je ljubav jača od svega, pa tako i Usagi uz pomoć svojih prijatelja uvijek nadvlada zlo. Usagi živi sa svojom majkom, Ikuko Tsukino, ocem, Kenji Tsukino, i bratom, Shingo Tsukino. Imena njih troje poklapaju se sa imenima Takeućine obitelji. Njen otac Kenji također je bio fotograf, kao i Usagin otac.&lt;ref&gt;{{cite book |last= Takeuchi |first= Naoko | title= Bishoujo Senshi Sailor Moon Volume 4 |chapter= Act 15 |publisher= [[Kodansha]] |date= 6. srpnja, 1993., 5. ožujka, 1995. | isbn = 4-06-178753-5 }}&lt;/ref&gt;

1992., ''Mjesečeva ratnica'' je, od stotine prijavljenih priča, prihvaćena za objavljivanje u mjesečnom časopisu koji tiska stripove za djevojke, Nakayoshi. Zahvaljujući popularnosti priče, prodaja Nakayoshija je mnogostruko porasla te je Toei Animation odlučio snimiti i anime seriju. Bandai, koji je prema procjenama prodaje igračaka, odjeće i ostalih stvari povezanih sa franšizom ''Mjesečeve ratnice'' zaradio 220 milijuna $ samo u 1995., plaća 3 % zarade Toeiju, Nakayoshiju i gđici. Takeući.&lt;ref&gt;{{cite web | title='Morphing' Into The Toy World's Top Ranks (str. 3)|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9A0CEFDF1F30F931A25750C0A963958260&amp;sec=&amp;spon=&amp;&amp;scp=1&amp;sq=naoko%20takeuchi&amp;st=cse |publisher=[[New York Times]] |author=Andrew Pollack |date = 12. 03. 1995. |accessdate = 23. 10. 2010.}}&lt;/ref&gt;
=== Prva sezona: Classic (epizoda 1-46) ===
{{Quote box|width=30%|align=left|citat=&quot;Uspjela sam se poistovjetiti sa njom jer je uvijek bila uz svoje prijatelje. Ne rasplačem se tako lako kada imam osobni sukob, ali kada se ona borila, prirodno sam suosjećala sa njom i plakala.&quot;|izvor=[[Kotono Mitsuishi]] o Usagi.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Kotono Mitsuishi Interview| author= |url=http://moon-chase.blogspot.com/2009/09/new-kotono-mitsuishi-interview-and-toei.html|publisher=Moon-chase |date=Rujan 2009. |accessdate = 27. 11. 2010.}}&lt;/ref&gt;}}

Glavni lik je [[Usagi Tsukino]], plačljiva četrnaestogodišnjakinja koja jedva izlazi na kraj sa svojim školskim obvezama. Međutim, život joj se dodatno zakomplicira kad joj mačka koja govori, imenom Luna, podari posebnu moć da se preobrazi u lijepu ratnicu za [[ljubav]] i pravdu. Glavni je neprijatelj kraljica Beryl koja planira ljudima izvući životnu energiju kako bi uništila svijet.

Nešto kasnije Usagi se pridružuju i ostale ratnice - [[Ami Mizuno]] ([[Sailor Mercury]] - Merkurova Ratnica), [[Rei Hino]] ([[Sailor Mars]] - Marsova Ratnica), [[Makoto Kino]] ([[Sailor Jupiter]] - Jupiterova Ratnica), [[Minako Aino]] ([[Sailor Venus]] - Venerina Ratnica).

Usagi i njene prijateljice kreću u avanturu kako bi pronašle ''Princezu Mjeseca'', pri tome često nailazeći na poteškoće koje im uzrokuju njihovi neprijatelji sa strane zla, te tajanstveni [[Tuxedo Kamen]] (Maska u Smokingu). Zajedničkim snagama, međutim, uspijevaju te iste teškoće nadvladati, te otkrivaju da je tajanstvena princeza zapravo sama Usagi, te da je [[Tuxedo Kamen]] (u stvarnom životu [[Mamoru Chiba]]) zapravo njena ljubav iz prošlog života, kad su bili poznati kao [[princeza Serenity]] i [[princ Endymion]]. Zajedno uspiju pobijediti kraljicu Beryl, ali i sami pogibaju. Ipak, nekim čudom, vrate se živi natrag u prošlost, ali bez sjećanja na svoje pustolovine.

:&lt;sup&gt;Na listi najboljih godišnjih epizoda neke anime serije, zadnje dvije epizode ove sezone, broj 46 i 45, našle su se na 2. i na 1. mjestu [[1994]]. godine u časopisu '''Animage'''.&lt;ref name=&quot;animage94&quot;/&gt; Godinu dana ranije, 1993., epizoda 31 također je osvojila prvo mjesto sa 641 glasom.&lt;ref name=&quot;animage93&quot;/&gt; Također su se našle još četiri epizode koje su završile na listi iz 1993. godine: epizoda broj 24 (treće mjesto), broj 34 (šesto mjesto), broj 35 (deveto mjesto) i broj 27 (jedanaesto mjesto).&lt;ref name=&quot;animage93&quot;/&gt;&lt;/sup&gt;

=== Druga sezona: R (epizode 47-89) ===
Luna i Artemis vrate Usagi i ostalima sjećanje na prošlost i na to da su Sailor ratnice kako bi se borili protiv novih protivnika, zlih vanzemaljaca, Ail i Anne, koji u skrivenom ljudskom obličju pohađaju njihovu srednju školu. Njihova zadaća je ljudima oduzimati energiju uz pomoć svojih demona kako bi nahranili njihovo drvo smrti te tako preživjeli. Ail se potajno zaljubi u Usagi, a Anne u Mamorua, čime njihov odnos postaje jako zategnut pošto bi trebali biti par. Ipak, Usagi ih uspije uvjeriti da je ljubav bitnija tako da oni mirno napuste Zemlju.

U drugom dijelu sezone, Black Moon klan (među kojim su i četiri sestre zla) kojeg predvodi tajnoviti mudrac, pokušava uništiti svijet, dok Usagi dobiva posjetu od Chibiuse, svoje kćeri iz budućnosti. Mudrac prevari klan koji za njega nepotrebno umru, no Mjesečeva ratnica uspijeva spasiti svijet. Nakon toga, Chibiusa se vrati natrag u budućnost.

:&lt;sup&gt;Na listi najboljih animea godine, sezona &quot;R&quot; našla se na visokom 2. mjestu u Animageu 1994. sa 1840 glasova (prvo je mjesto zauzeo &quot;YuYu Hakusho&quot;).&lt;ref name=&quot;animage94&quot;&gt;{{cite web| url=http://animage.jp/old/gp/gp_1994.html| title=The 16th Annual Anime Grand Prix 1994| author=| publisher=Animage| date=svibanj 1994| accessdate=22. 12. 2010| archiveurl=https://web.archive.org/web/20131015025939/http://animage.jp/old/gp/gp_1994.html| archivedate=2013-10-15| deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Na godišnjoj listi najboljih epizoda neke anime serije, zadnja epizoda sezone &quot;R&quot;, broj 88, našla se 1995. na 7. mjestu&lt;ref name=&quot;animage95&quot;/&gt; a epizoda broj 68 na 8. mjestu 1994.&lt;ref name=&quot;animage94&quot;/&gt;&lt;/sup&gt;

=== Treća sezona: S (epizode 90-127) ===
Sailor ratnicama pridružuju se [[Haruka Tenou]] ([[Sailor Uranus]] - Uranova Ratnica), [[Michiru Kaiou]] ([[Sailor Neptune]] - Neptunova Ratnica), [[Hotaru Tomoe]] ([[Sailor Saturn]] - Saturnova Ratnica), [[Setsuna Meiou]] ([[Sailor Pluto]] - Plutonova Ratnica) i Chibiusa kao [[Sailor Chibi Moon]] - Mala Mjesečeva Ratnica. Zajedno se bore protiv &quot;Death Bustersa&quot;, klana predvođenog dr. Tomoeom koji iz svog [[laboratorij]]a stvara demone koji napadaju ljude kako bi našli čista srca koja će stvoriti [[Sveti gral]]. Otkriva se da Tomoea kontrolira tajnovito biće Pharaoh 90, kojemu se doktor stavio na raspolaganje u [[faust]]ovskom zapletu kada je u eksploziji u njegovom laboratoriju ranjena njegova kći Hotaru, a biće mu obećalo spasiti joj život ako bude njegov domaćin. Njegova kćer Hotaru se ispostavi kao Saturnova ratnica, ali i kao 'mesija tišine', koji će donijeti apokalipsu svijetu. Haruka i Michiru donekle surađuju sa ostalim ratnicama, ali su i sukobljeni s njima ideološki: zbog toga što Hotaru predstavlja toliku potencijalnu prijetnju, one je žele preventivno ubiti, usprkos tome što je još dijete, što Usagi i ostale ratnice nikako ne mogu prihvatiti te ih pokušavaju nagovoriti na drugačiji pristup ostvarenju njihove zadaće o zaštiti svijeta.&lt;ref&gt;[[#Navok &amp; Rudranath|Navok &amp; Rudranath 2005.]], str. 28&lt;/ref&gt; Na sreću, Sailor ratnice uspiju spasiti Hotaru, Tomoea i svijet, pri čemu Pharaoh 90 nestaje.

:&lt;sup&gt;Na listi najboljih animea godine, sezona &quot;S&quot; našla se na 11. mjestu u Animageu 1996. sa 176 glasova (prvo je mjesto zauzeo &quot;[[Shin Seiki Evangelion]]&quot;)&lt;ref name=&quot;animage96&quot;&gt;{{cite web| url=http://animage.jp/old/gp/gp_1996.html| title=The 18th Annual Anime Grand Prix 1996| author=| publisher=Animage| date=lipanj 1996| archiveurl=https://web.archive.org/web/20131014172959/http://animage.jp/old/gp/gp_1996.html| archivedate=2013-10-14| access-date=2015-09-04| deadurl=no}}&lt;/ref&gt; te na visokom drugom mjestu 1995. sa 1028 glasova (prvo je mjesto zauzeo &quot;YuYu Hakusho&quot;).&lt;ref name=&quot;animage95&quot;&gt;{{cite web| url=http://animage.jp/old/gp/gp_1995.html| title=The 17th Annual Anime Grand Prix 1995| author=| publisher=Animage| date=lipanj 1995| archiveurl=https://web.archive.org/web/20131014212101/http://animage.jp/old/gp/gp_1995.html| archivedate=2013-10-14| access-date=2015-09-04| deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Na godišnjoj listi najboljih epizoda neke anime serije, epizoda 125 našla se na 15 mjestu 1996.,&lt;ref name=&quot;animage96&quot;/&gt; epizode 97 i 106 na 9. i 8. mjestu&lt;ref name=&quot;animage95&quot;/&gt; a epizoda 110 1995. čak na prvom mjestu.&lt;ref name=&quot;animage95&quot;/&gt;&lt;/sup&gt;

=== Četvrta sezona: SuperS (epizode 128-166) ===
[[Datoteka:Flag of Sailor Moon.svg|mini|130px|Zastava Mjesečevih ratnica]]

Chibiusa dobiva posjetu od [[Pegaz]]a, tajnovitog konja koji govori i koji je pobjegao iz zemlje snova. Novi su neprijatelji Dead Mooners koji kradu ljudima [[san|snove]] kako bi našli Pegaza. Prvo ta nedjela provode Amazonski trio: Sokolovo oko, Tigrovo oko i Riblje oko. Međutim, Riblje oko se zaljubi u Mamorua, no ovaj ga odbije jer je vjeran Usagi. Ostavljen tugujući na klupi po kiši, Riblje oko naiđe na Usagi koja ga utješi u svojem domu te tako probudi [[čovječnost]] u njemu. On uspije preobratiti i Sokolovo oko i Tigrovo oko te svi zajedno napuštaju svoju zlu gospodaricu Cirkoniju, no stoga bivaju pretvoreni natrag u životinje: ribu, tigra i sokola. Ipak, Pegaz njihove duše odvede na sigurno mjesto snova. Onda Amazonski kvartet, skupina od četiriju nestašnih djevojaka, dobiva zadatak od Cirkonije nastaviti sa progonom Pegaza. Mjesečeva ratnica se opet bori da spasi svijet, te otkrije da je glavna negativka Nehelenia. Ponovno uspiju spasiti svijet, no Nehelenia pobjegne.

=== Peta sezona: Stars (epizode 167-200) ===
U zadnjoj sezoni, zla Galaxia probudi Neheleniju iz sna kako bi ju huškala da napadne Mjesečevu ratnicu. Ipak, ova uspije vratiti Neheleniji unutarnji mir. Tada se pojavljuje i mega popularni rock bend '''Three Lights''' (Seiya, Taiki, Yaten) koji se pridružuje ratnicama u borbi za dobro transformiranjem u '''Star Lightse''', te se čak premjesti u njihovu srednju školu, na oduševljenje Minako, Ami i Makoto. Mamoru odlazi studirati u [[SAD]], no ne stigne tamo jer Galaxia napadne njegov avion u letu te mu ukrade zvijezdani kristal. Seiya i Usagi se polako zaljubljuju i otkriju postoji kemija između njih, no ona želi ostati vjerna Mamoruu. Star Lightsi, koji su pobjegli sa planeta kojeg je uništila Galaxia, pronađu svoju izgubljenu princezu u Tokiju, ali tada ponovno napada spomenuta zlikovka te joj ukrade zvijezdani kristal. Slijedi ponovni obračun između njenih zlih sila i Mjesečeva ratnice i njenih dobrih sila koji žele spasiti svijet. Na kraju, Usagi transformira Galaxiju u dobro biće i uvede mir. Three Lights nađu svoju princezu i vrate se na svoj planet. Mamoru se vrati Usagi koja sada ima 16 godina.

:&lt;sup&gt;Na listi najboljih animea godine, sezona &quot;Stars&quot; našla se na 11. mjestu u Animageu 1998. sa 127 glasova (prvo je mjesto zauzeo Evangelion film)&lt;ref name=&quot;animage98&quot;/&gt; te na 5. mjestu 1997.&lt;ref name=&quot;animage97&quot;&gt;{{cite web| url=http://animage.jp/old/gp/gp_1997.html| title=The 19th Annual Anime Grand Prix 1997| author=| publisher=Animage| date=lipanj 1997| archiveurl=https://web.archive.org/web/20131014173011/http://animage.jp/old/gp/gp_1997.html| archivedate=2013-10-14| access-date=2015-09-04| deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Također, zadnja, 200. epizoda se našla na trećem mjestu na listi najboljih epizoda anime serija 1998.&lt;ref name=&quot;animage98&quot;&gt;{{cite web | url=http://animage.jp/old/gp/gp_1998.html | title=The 20th Annual Anime Grand Prix 1998 | author= | publisher=Animage | date=lipanj 1998 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20131014173003/http://animage.jp/old/gp/gp_1998.html | archivedate=2013-10-14 | access-date=2015-09-04 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;/sup&gt;

== Redatelji i glasovne uloge ==
[[Datoteka:Sailor Moon cosplayer at FanimeCon 2010-05-30 1.JPG|desno|mini|200px|Cosplay Mjesečeve ratnice]]
* '''[[Junichi Sato]]''', [[redatelj]]
* '''[[Takuya Igarashi]]''', [[redatelj]]
* '''[[Kunihiko Ikuhara]]''', [[redatelj]]
* '''[[Konosuke Uda]]''', [[redatelj]]
* '''[[Yuji Endo]]''', [[redatelj]]
* '''[[Hiroki Shibata]]''', [[redatelj]]
* '''[[Harume Kosaka]]''', [[redatelj]]
* '''[[Noriyo Sasaki]]''', [[redatelj]]
** Glasovi:
* '''[[Kotono Mitsuishi]]''' kao [[Usagi Tsukino]]
* '''[[Aya Hisakawa]]''' kao [[Ami Mizuno]]
* '''[[Michie Tomizawa]]''' kao [[Rei Hino]]
* '''[[Emi Shinohara]]''' kao [[Makoto Kino]]
* '''[[Rika Fukami]]''' kao [[Minako Aino]]
* '''[[Toru Furuya]]''' kao [[Mamoru Chiba]]
* '''[[Megumi Ogata]]''' kao [[Haruka Tenou]]
* '''[[Masako Katsuki]]''' kao Michiru Kaiou
* '''[[Keiko Han]]''' kao Luna
* '''[[Kae Araki]]''' kao Chibiusa
* '''[[Yuko Minaguchi]]''' kao Hotaru Tomoe
* '''[[Shiho Niiyama]]''' kao [[Kou Seiya]]
* '''[[Narumi Tsunoda]]''' kao Kou Taiki
* '''[[Chika Sakamoto]]''' kao Kou Yaten

== Popis svezaka mange ==
Manga &quot;Mjesečeva ratnice&quot; je prvi put objavljena u Japanu [[6. srpnja]] [[1992]]. i imala je 18 svezaka. Zadnji je svezak objavljen [[4. travnja]] [[1997]]. Prema sklopljenom dogovoru, i manga i anime su izlazili istodobno, što je bio novitet jer je prije bio običaj da se anime pojavi tek pola godine nakon uspjeha stripa. Bila je to ‘’multimedijalna franšiza’’.&lt;ref&gt;[[#Misriroglu &amp; Roach|Misriroglu &amp; Roach 2004.]], str. 411&lt;/ref&gt; ''Mjesečevu ratnicu'' je prethodila manga ''Sailor V'' iz [[1991]]., iste autorice.&lt;ref name=&quot;Shinsouban2back&quot;&gt;{{cite book |last= Takeuchi |first= Naoko | authorlink = Naoko Takeuchi | title= Sailor Moon Shinsouban Volume 2 |url= https://archive.org/details/bishjosenshisrmn0000take_h4i2 |publisher= [[Kodansha]] |year= 2003 |month= September | isbn = 4-06-334777-X}}&lt;/ref&gt; Isprva je ''Sailor V'' trebao biti adaptiran u anime pod nazivom ''Lijepa ratnica Sailor V'', ali prije produkcije, Takeući i njen urednik Fumio Osano su radije odlučili stvoriti novu priču koja će se vrtiti oko pet ratnica.&lt;ref&gt;[[#Navok &amp; Rudranath|Navok &amp; Rudranath 2005.]], str. 19&lt;/ref&gt; Ponavljajući motivi u priči su [[astronomija]],&lt;ref name=&quot;Shinsouban2back&quot; /&gt; [[astrologija]], [[Grčka mitologija]],&lt;ref name = &quot;Grigsby&quot;/&gt; [[Rimska mitologija]], [[geologija]],&lt;ref name=&quot;Drazen&quot;/&gt; tinejdžerska moda,&lt;ref name = &quot;Grigsby&quot;/&gt; i dogodovštine školskih djevojaka. Zanimljivo je spomenuti da u mangi u drugoj sezoni, R, nije postojao segment sa Ail i Anne, nego je posebno izmišljen za anime kako bi autori serije dali Takeuchi dovoljno vremena da završi strip.

::::::::::{| {{prettytable}}
! Broj sveska !! Datum objave&lt;br /&gt;&lt;ref name=&quot;JPVolume1&quot;&gt;{{cite web | title = Sailor Moon manga publication | url = http://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fshop.kodansha.jp%2Fbc2_bc%2Fsearch_view.jsp%3Fb%3D1787217 | publisher = [[Kodansha]] | language = Japanese|accessdate=23. lipnja 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TokyopopUSVolume17&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.mixxonline.com/dbpage.php?page=product&amp;productid=1040|title=Sailor Moon StarS Volume 2|publisher=[[Tokyopop]]|accessdate=23. srpnja 2008|archive-date=2004-11-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20041110195430/http://www.mixxonline.com/dbpage.php?page=product&amp;productid=1040|dead-url=}}&lt;/ref&gt; !! ISBN !! Sezona
|-
| 1. || align=right|6. srpnja 1992. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178721-6}} || align=right| Classic
|-
| 2. || align=right|6. listopada 1992. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178731-5}} || align=right| Classic
|-
| 3. || align=right|6. travnja 1993. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178744-5}} || align=right| Classic
|-
| 4. || align=right|6. srpnja 1993. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178753-7}} || align=right| R
|-
| 5. || align=right|6. listopada 1993. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178764-3}} || align=right| R
|-
| 6. || align=right|5. ožujka 1994. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178772-8}} || align=right| R
|-
| 7. || align=right|7. srpnja 1994. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178781-0}} || align=right| R
|-
| 8. || align=right|2. listopada 1994. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178790-2}} || align=right| S
|-
| 9. || align=right|6. veljače 1995. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178797-1}} || align=right| S
|-
| 10. || align=right|6. lipnja 1995. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178806-0}} || align=right| S
|-
| 11. || align=right|6. srpnja 1995. || align=right| {{ISBN|978-4-06-178809-1}} || align=right| S
|-
| 12. || align=right|6. rujna 1995. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178814-5}} || align=right| SuperS
|-
| 13. || align=right|6. prosinca 1995. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178820-6}} || align=right| SuperS
|-
| 14. || align=right|6. ožujka 1996. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178826-8}} || align=right| SuperS
|-
| 15. || align=right|5. srpnja 1996. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178835-0}} || align=right| SuperS
|-
| 16. || align=right|6. rujna 1996. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178841-1}} || align=right| Sailor Stars
|-
| 17. || align=right|6. prosinca 1996. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178841-1}} || align=right| Sailor Stars
|-
| 18. || align=right|4. travnja 1997. || align=right|{{ISBN|978-4-06-178858-9}} || align=right| Sailor Stars
|}

== Posebne TV emisije i anime filmovi ==
Izuzev igrane serije i mjuzikla, &quot;Mjesečeva ratnica&quot; imala je i nekoliko posebnih TV emisija.
* ''Sailor Moon R Special – Make up! Sailor Soldiers'' 
* Sailor Moon SuperS Specials:
# ''The Return of Haruka and Michiru - The ghostly puppet show:'' 
# ''Chibi Usa's Adventure - The dreaded vampire castle:'' 
* ''Ami-chan no hatsukoi – Ami's First Love''
Također su po animeu snimljena tri 60-minutna anime filma.
# ''Sailor Moon R the Movie: Promise of the Rose''
# ''Sailor Moon S the Movie: Hearts in Ice''
# ''Sailor Moon Supers the Movie: Black Dream Hole''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://movies.nytimes.com/movie/210359/Sailor-Moon-Super-S-The-Movie/overview?scp=1&amp;sq=sailor%20moon&amp;st=cse|title=Sailor Moon Super S: The Movie (1995) - Trailer - Cast - Showtimes|publisher=[[New York Times]]|accessdate = 06. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt;

== Kazališni mjuzikli ==
{{glavni|Mjuzikli o Mjesečevoj ratnici}}
Odmah nakon golemog uspjeha animirane serije, pojavili su se i kazališni [[mjuzikl]]i u Japanu, popularno zvani '''SeraMyu''', koji su izvođeni uživo na pozornicama te imali preko 800 izvedbi u 29 mjuzikla od 1993. pa sve do 2005., kada je bila zadnja predstava. Priče su se uglavnom oslanjale na animiranu seriju, ali su sadržavale i veliku količinu izvornih radnji koje su napisane posebno za predstave. Glazba je objavljena na 20-ak glazbnih albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fsailormoon.channel.or.jp%2Fvideo%2F02.html|title=Sailor Moon Musical CDs and DVDs|publisher=Sailormoon.Channel.|language=Japanese|accessdate = 19. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt; Popularnost stvarnih glumaca koji su utjelovili animirane junake dovelo je 2003. i do produkcije [[Mjesečeva ratnica (igrana serija)|igrane serije &quot;Mjesečeve ratnice&quot;]].

Mjuzikli su igrali dva puta godišnje, po ljeti i po zimi. Ljeti su igrali samo u Sunshine City kazalištu u [[Ikebukuro]] području [[Tokio|Tokija]]; međutim, po zimi su išli na turneju diljem Japana, nastupajući u velikim gradovima kao što su [[Osaka]], [[Fukuoka]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fsailormoon.channel.or.jp%2Fmusical%2F01.html|title=93 Summer Special Musical Sailor Moon Gaiden - Dark Kingdom Revival Stduies| publisher=Sailormoon.Channel| language=Japanese| accessdate = 21. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt; [[Nagoya]], Shizuoka, Kanazawa, Sendai,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fsailormoon.channel.or.jp%2Fmusical%2F04.html| title=94 Summer Special Musical Sailor Moon S - The road to Usagi Ai no Senshi| publisher=Sailormoon.Channel| language=Japanese|accessdate = 21. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt; Saga, Oita, Yamagata i Fukushima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sailormoon.channel.or.jp/musical/06.html|title=９５スプリングスペシャルミュージカル 美少女戦士セーラームーンS 変身・スーパー戦士への道（改訂版|publisher=Sailormoon.Channel|language=Japanese|accessdate = 21. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt; Dvosatni mjuzikl &quot;Ai no sanctuary&quot;, objavljen na 10. godišnjicu početka serije, imao je budžet od 1.000.000 [[Jen]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0459512/|title=Pretty Soldier Sailor Moon, 10th Anniversary Festival: Ai no sanctuary|publisher=[[Internet Movie Database]]|accessdate = 06. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt;

Zadnja predstava, &quot;The New Legend of Kaguya Island&quot; ([[japanski]] '''新・かぐや島伝説 &lt;改訂版&gt;'''; Shin Kaguyashima Densetsu Kaiteban), igrala je pred publikom u siječnju [[2005]]. Zanimljivo je spomenuti da je čak četvero glumica igralo glavnu ulogu Usagi Tsukino tijekom tih 12 godina: Anza Ōyama (1993.-[[1998]].),&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sera-myu.com/ooyama%20anza.html|title=Anza profile|publisher=Sera-Myu.com|accessdate = 06. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt; Fumina Hara (1998.-[[1999]].),&lt;ref name=&quot;seramyu&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sera-myu.com/amaact.html|title=Sera-Myu actors|publisher=Sera-Myu.com|accessdate = 06. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt; Miyuki Kanbe (2000.-[[2001]].) i Marina Kuroki (2001.-2005.).&lt;ref name=&quot;seramyu&quot;/&gt;

== Muzika ==
{{Quote box|width=30%|align=left|citat=&quot;Kraljica Beryl ima odraz [[diktator]]a...Mračan, opresivan osjećaj. Da sam samo probao stvoriti atmosferu sa lošim ugođajem, to bi bila [[glazba]] bez ikakvog šarma, pa sam uzeo melodiju sa predivnim ugođajem, koji je u obzir uzeo i ljepotu kraljice Beryl.&quot;|izvor=Skladatelj [[Takanori Arisawa]] o utjecaju glazbe na radnju.&lt;ref name=&quot;takanori&quot;&gt;{{cite web | title=Interview with Arisawa Takanori | author= | url=http://www.kurozuki.com/takeuchi/anime/arisawa.html | publisher=Kurozoki.com | date= | accessdate=26. 11. 2010. | archive-date=2016-03-03 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160303183624/http://www.kurozuki.com/takeuchi/anime/arisawa.html | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;}}
Iako je puno ljudi komponiralo glazbu za seriju, uključujući i samu Takeući koja je predlagala riječi, najveći je doprinos dao [[Takanori Arisawa]], koji je skladao glazbu za svih pet sezona, uključujući video igre, anime filmove i omaške. Za svoj je doprinos osvojio &quot;''Veliku nagradu zlatne ploče''&quot; od Columbia Records. 1998., 2000. i [[2001]]. je osvojio međunarodnu nagradu '''JASRAC''', koje duguje popularnosti glazbe &quot;Mjesečeve ratnice&quot; po raznim državama.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.arizm.com/profile/profile-e.html |title=Takanori Arisawa Profile(E) |publisher=Arizm.com |date= |accessdate=13. 10. 2008. |archivedate=2018-10-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181021220829/http://www.arizm.com/profile/profile-e.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Arisawa tvrdi da je nadahnuće našao u &quot;[[Charlijevi anđeli|Charlijevim anđelima]]&quot; jer je htio prikazati sjaj holivudskog stila. Koristio je limene instrumente, električnu gitaru, a potom dodao pripjev i scat.&lt;ref name=&quot;takanori&quot;/&gt; Za Masku u smokingu je htio španjolski stil glazbe. Redatelj Ikuhara bio je prilično zahtjevan u drugoj sezoni jer je tražio da se glazba mijenja kod određenih kadra.&lt;ref name=&quot;takanori&quot;/&gt; Za treću sezonu, Arisawa je razmišljao o glazbi za Haruku i Michiru. Pošto Michiru svira [[violina|violinu]], isprva je htio neki klasični stil, ali je na kraju odustao od nauma jer se ne bi poklapalo sa akcijskom glazbom. Na kraju je izabrao [[sintesajzer]] u prvom planu te iskoristio violinu kako bi imao klasičnu melodiju sa blago potisnutim emocijama. Ubrzao je ritam te se tako melodija poklopila sa akcijskom glazbom.&lt;ref name=&quot;takanori&quot;/&gt; Što se tiče četvrte sezone, redatelj Ikuhara je zahtijevao ugođaj prizora uličnih izvođača, kojeg je vidio u jednoj Suntory reklami. Arisawa je koristio [[saksofon]] i [[klarinet]] za scene u cirkusu. Za Amazonski trio koristio je [[jazz]] a za Amazonski kvartet - gudački kvartet.&lt;ref name=&quot;takanori&quot;/&gt; U petoj sezoni, Arisawa je skladao jednu cijelu [[pop]] pjesmu za Three Lightse. Također, pustio je klasičnu glazbu za Mjesečevu ratnicu, kako bi naglasio da je postala zrela i ozbiljnija.&lt;ref name=&quot;takanori&quot;/&gt;

Uvodna glazbena tema tijekom prvih četiri sezona bila je &quot;Moonlight Densetsu&quot; (japanski '''ムーンライト伝説''', '''Mūnraito Densetsu''', doslovno prevedeno &quot;Legenda o mjesečevom sjaju&quot;), koju je skladao Tetsuya Komoro a riječi napisao Kanako Oda. Temu je prve dvije sezone izvodila &quot;DALI&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fwww.toei-anim.co.jp%2Flineup%2Ftv%2Fsailor_moon%2F |title=Sailor Moon information |publisher=Toei-anim.co.jp |date= |accessdate = 13. 10. 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fwww.toei-anim.co.jp%2Flineup%2Ftv%2Fsailor_moon_r%2F |title=Sailor Moon R information |publisher=Toei-anim.co.jp |date= |accessdate = 13. 10. 2008.}}&lt;/ref&gt; a potom &quot;Moon Lips&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fwww.toei-anim.co.jp%2Flineup%2Ftv%2Fsailor_moon_s%2F |title=Sailor Moon S information |publisher=Toei-anim.co.jp |date= |accessdate = 13. 10. 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fwww.toei-anim.co.jp%2Flineup%2Ftv%2Fsailor_moon_ss%2F |title=Sailor Moon SuperS information |publisher=Toei-anim.co.jp |date= |accessdate = 13. 10. 2008.}}&lt;/ref&gt; Zadnja sezona, ''Sailor Stars'', upotrijebila je &quot;Sailor Star pjesmu&quot; koju je napisao Shōki Araki a riječi napisala Takeući. Temu je izvodila Hanazawa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fwww.toei-anim.co.jp%2Flineup%2Ftv%2Fsailor_stars%2F |title=Sailor Moon Sailor Stars information |publisher=Toei-anim.co.jp |date= |accessdate = 13. 10. 2008.}}&lt;/ref&gt; Tema je ljubavna pjesma koja se temelji na odnosu Usagi i Mamorua.

Samo za anime objavljeno je preko 40 japanskih [[glazbeni album|glazbenih albuma]] i 30 [[CD]]-a. Nakon Japana, najviše je glazbenih albuma objavljeno u [[Njemačka|Njemačkoj]], koja je imala 15 albuma i CD-a. SAD je objavio samo tri albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=ja&amp;tl=en&amp;u=http%3A%2F%2Fsailormoon.channel.or.jp%2Fayumi%2F1992.html|title=Sailor Moon CDs|language=Japanese|publisher=Sailormoon.Channel|accessdate = 21. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt; &quot;Moonlight Densetsu&quot; je osvojila prvo mjesto u glazbenoj kategoriji na 15. i 16. Anime Grand Prixju.&lt;ref name=&quot;animage93&quot;/&gt;
== Video igre ==
Dosad je objavljeno dvadesetak [[Igraća konzola|konzola]] i [[arkadna video igra|arkadnih video igara]] u Japanu po ''Sailor Moon''. ''[[Bandai]]'' i ''Angel'', japanska tvrtka za [[video igre]], su odgovorni za većinu njih, iako je dio video igrica objavio i [[Banpresto]]. Na početku su to bile borilačke igrice, a kasnije su u opticaj puštene i igre slagalice i igranja uloga.&lt;ref name=&quot;gamesearch&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.gamefaqs.com/search/index.html?game=sailor+moon&amp;platform=0 | title=Game Search - GameFAQs | accessdate = 11. 03. 2009.}}&lt;/ref&gt;

Jedina video igra zasnovana na ''Sailor Moon'' koja je nastala izvan Japana je ''The 3D Adventures of Sailor Moon'' tvrtke 3VR New Media. Prodavala se u Sjevernoj Americi [[1997]].&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.gamefaqs.com/computer/doswin/home/943983.html | title=The 3-D Adventures of Sailor Moon for PC - GameFAQs | accessdate = 11. 03. 2009.}}
&lt;/ref&gt;

== Utjecaj ==
{{Quote box|width=30%|align=right|citat=&quot;Moje dijete je imalo tri godine kada sam radila na seriji. Danas, iako ima 21 godinu, još uvijek ima plišanu igračku mačke iz serije.&quot;|izvor=[[Keiko Han]], glas mačke Lune, o utjecaju &quot;Mjesečeve ratnice&quot; 2010.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Keiko Han and Chika Sakamoto’s Q&amp;A Panel |author= |url=http://moonratio.sailormoon.cc/?tag=animazement |publisher=Animazement |date=2010 |accessdate=26. 11. 2010. |archivedate=2012-05-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120530062811/http://moonratio.sailormoon.cc/?tag=animazement |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;}}
James Welker je primjetio kako futuristički smještaj serije pomaže u stavljanju [[lezbijka|lezbijskog]] dijela stanovništva u prirodnu koegzistenciju sa društvom. Yukari Fujimoto pak tvrdi: &quot;''Usprkos tome što je radnja naizgled prepuna lezbijki, položaj heteroseksualaca je usrdno osiguran.''&quot;.&lt;ref name=&quot;Welker&quot;&gt;[[#Welker|Welker 2006.]], str. 177–180&lt;/ref&gt;

Uspoređujući mangu i anime, Sylvian Durand navodi da je dizajn u mangi &quot;predivan&quot;, ali je struktura priče sažeta i lutajuća, dok anime nudi više razvoja likova. Durand smatra da se &quot;''tragedija više osjeti''&quot; u mangi jer daje više detalja te zbog završne bitke Usagi sa Beryl i Metalijom. Prema Durand, &quot;''anime izostavlja dio informacija, zbog čega je priča lakša za razumijeti''&quot;, ali je anime svejedno &quot;koherentniji&quot;, sa boljom ravnotežom komedije i tragedije, dok je manga &quot;tragičnija&quot; te se usredotočuje na romansu Usagi i Mamorua.&lt;ref&gt;[[#Durand|Durand 1996]], str. 39&lt;/ref&gt;

''Sailor Moon'' je pokrenula je cijelu renesansu [[magical girl]] žanra dajući mu dinamične junakinje i pustolovnu radnju. Nakon njenog uspjeha, uslijedili su slični animei: ''[[Magic Knight Rayearth]]'', ''[[Wedding Peach]]'', ''[[Nurse Angel Ririka]]'' i ''[[Utena]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|first=Jason|last=Thompson|title=Manga: The Complete Guide|page=199}}&lt;/ref&gt; Gilles Poitras primjećuje da je &quot;Mjesečeva ratnica&quot; predstavila anime velikom broju ljudi na Zapadu te izvršila ujtecaj na serije ''[[Fushigi Yuugi]]'', ''[[Vision of Escaflowne]]'' i ''[[Utena]]''.&lt;ref&gt;[[#Poitras|Poitras 2000.]], str. 31-32&lt;/ref&gt; ''Sailor Moon'' se emitirala i u [[SAD]]-u 2000., ali sa sinkronizacijom koja je često ublažavala nasilne i mračne situacije. Primjerice, u engleskoj verziji, četvero ratnica ne pogiba na kraju prve sezone, kao u originalu, nego su samo &quot;odstranjene&quot; iz priče.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A487604|publisher=BBC News|title=Anime and Manga|date = 16. 01. 2001.|accessdate=[[26. studenog]] [[2010]]}}&lt;/ref&gt; Zadnja sazona, Stars, nije nikada emitirana ni na američkoj ni na francuskoj televiziji. Razlog je vjerojatno nastup Three Lightsa, koji se transformiraju u djevojke kada postaju Sailor Starlightsi.

Fred Patten daje zasluge Naoko Takeući zbog populariziranja koncepta skupine junakinja sa posebnim moćima,&lt;ref name=ST&gt;{{cite web|url=http://www.sequentialtart.com/archive/nov02/ao_1102_1.shtml |title=Sequential Tart: Atsukamashii Onna - Taking One for the Team: A Look at Sentai Shows (vol V/iss 11/November 2002) |publisher=Sequentialtart.com |date= |accessdate = 13. 10. 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Patten&quot;&gt;[[#Patten|Patten 2004.]], str. 50&lt;/ref&gt; a Paul Gravett za revitaliziranje samog žanra &quot;magical girl&quot;.&lt;ref name=Gravett&gt;[[#Gravatt|Gravatt 2004.]], str. 78&lt;/ref&gt; Hoi F. Cheu smatra da tajna uspjeha ''Sailor Moon'' leži u tome što je prepoznala novu ciljanu skupinu, &quot;tween&quot; mladež (osobe u starosti između 10–13 godina), a koja se ponaša drugačije od obične djece, jer i sami likovi na početku serije imaju 14 godina te su im tako modeli. Serija je popunila dva jaza: s jedne strane nedostatak emisija za &quot;tween&quot; tržište i s druge odgovor potražnje publike za feminizmom drugog vala, tj. ženskim superjunakinjama.{{sfn|Cheu|2005|loc=str. 294–310}} Takeući navodi da je stvorila lik Usagi prema sebi jer odražava njenu stvarnost.&lt;ref name=&quot;Internet Moonies&quot;&gt;{{cite web|url=http://pqasb.pqarchiver.com/thestar/access/18644199.html?dids=18644199:18644199&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;type=current&amp;date=Jul+27%2C+1996&amp;author=By+Louise+Brown&amp;pub=Toronto+Star&amp;desc=Sailing+the+Internet+It%27s+a+treasure+trove+of+trivia+for+Sailor+%27Moonies%27|title=Sailing the Internet It's a treasure trove of trivia for Sailor 'Moonies'; &lt;nowiki&gt;[Final Edition]&lt;/nowiki&gt;|last=Brown|first=Louise|date=27. 7. 1996.|publisher=[[Toronto Star]]|pages=SW.65|access-date=2012-11-01|archive-date=2011-06-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20110624093449/http://pqasb.pqarchiver.com/thestar/access/18644199.html?dids=18644199:18644199&amp;FMT=ABS&amp;FMTS=ABS:FT&amp;type=current&amp;date=Jul+27%2C+1996&amp;author=By+Louise+Brown&amp;pub=Toronto+Star&amp;desc=Sailing+the+Internet+It%27s+a+treasure+trove+of+trivia+for+Sailor+%27Moonies%27}}&lt;/ref&gt; U svibnju 2010., jedan od redatelja serije, Kunihiko Ikuhara, održao je predavanje na sveučilištu u [[Peking]]u o &quot;japanskoj animaciji i odnosu sa komercijalnosti&quot;. Pri tom je usporedio Usagi Tsukino sa &quot;realističnom verzijom poslovne žene&quot;, opisavši ju na ovaj način: &quot;''Mnoge žene žele biti sve, ali je to teško ostvariti u njihovom životu. Usagi je primjer takvim ženama jer je bila sretna i zadovoljna sa sobom i sa svime što je bila.''&quot;&lt;ref&gt;{{cite web| title=&quot;Sailor Moon&quot; movie director's visit to China that year made the disclosure of insider| url=http://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=zh-CN&amp;tl=en&amp;u=http://culture.people.com.cn/GB/22219/11744875.html| publisher=China News| date=1. lipnja 2010| accessdate=8. siječnja 2011}}&lt;/ref&gt; Terry Kawashima smatra da je ''Sailor Moon'' u jednakoj mjeri usmjerena i &quot;[[Bijela (kavkaska) rasa|bijeloj]]&quot; koliko i &quot;japanskoj&quot; publici i kulturi.{{sfn|Kawashima|2002|loc=str. 161–190}}

Prema jednom istraživanju iz 2004., bilo je 3.335.000 web stranica o ''Sailor Moon''. Radi usporedbe, [[Mickey Mouse]] je tada imao 491.000 web stranica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A38441-2004Dec5.html|title=We're Playing Their Toons|last=Faiola|first=Anthony|date = 6. 12. 2004.|work=The Washington Post|accessdate = 19. 7. 2009.}}&lt;/ref&gt; Prema drugom istraživanju, djeca većinom nisu opisala seriju kao &quot;nasilnu&quot;, nego kao &quot;nježnu&quot; i &quot;slatku&quot;.{{sfn|Allison|2001|loc=str. 237–265}}

Animax je u jesen 2009. ponovno emitirao cijelu anime seriju na japanskoj televiziji. Istodobno, pet glavnih glumica koje su posudile glas u seriji su najavile posebnu komemoraciju 2011., na 20. godišnjicu objavljivanja Takeućine mange &quot;Sailor V&quot;. Najavili su dolazak u Akihabara UDX Theater u Tokiju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2009-10-29/sailor-moon-5-main-voice-actresses-reunite-for-event|title=Sailor Moon's 5 Main Voice Actresses Reunite for Event|publisher=Animenewsnetwork|date = 29. 10. 2009.|accessdate = 26. 11. 2010.}}&lt;/ref&gt; U 2011., Kodansha je objavila da će ponovno pustiti prodaju mange u SAD-u tijekom rujna, nakon što se šest godina nije više mogla naći na tržištu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ibnlive.in.com/generalnewsfeed/news/after-6year-absence-new-sailor-moon-works-coming/615361.html|publisher=IBN live|title=After 6-year absence, new Sailor Moon works coming|location=Philadelphia|date=18-03-2011|acessdate=27. svibnja 2011|access-date=2012-11-01|archivedate=2011-06-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110602012832/http://ibnlive.in.com/generalnewsfeed/news/after-6year-absence-new-sailor-moon-works-coming/615361.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Skrivene šale i reference na druga ostvarenja ==
''Sailor Moon'' sadrži skrivene šale i reference na druga anime i manga ostvarenja. Među značajnijima su oni koji se nalaze u prvoj epizodi u kojoj se draguljarnica zove &quot;OSA-P&quot;, što je aluzija na urednika originalnog stripa (Fumio Osano) kojeg je autorica od milja zvala &quot;Osapi&quot;,&lt;ref name=&quot;insider&quot;&gt;{{cite web| title=Sailor Moon Inside Joke List| author=Lawrence Puente| url=http://www.geocities.com/tokyo/5976/injokes/| publisher=Castle in the Sky| 5=| archiveurl=https://web.archive.org/web/20020206152404/http://www.geocities.com/tokyo/5976/injokes/| archivedate=2002-02-06| access-date=2012-11-01| deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; epizoda 9 u kojoj ekran [[Sailor Mercury|Merkurove ratnice]] sadrži tri identične direktive iz filma ''[[RoboCop]]'',&lt;ref name=&quot;insider&quot;/&gt; epizoda 19 u kojoj Mamoru hvatalicom pokušava osvojiti lutke Marsove ratnice i kraljice Beryl, a među lutkama se nalaze i jedna djevojka sa ljubičastom kosom, ljubičasta riba i djevojka sa žutom kosom - to su likovi iz animea ''[[Goldfish Alert]]'', koji je također režirao Junichi Sato,&lt;ref name=&quot;insider&quot;/&gt; epizoda 21 u kojoj je redatelj u animacijskom studiju, Asatoh, još jedna očita referenca na Satoa, dok su dvije zaposlenice tamo, Kazuko i Hiromi, reference na stvarne redateljice animacije [[Kazuko Tadano]] i [[Hiromi Matsushita]],&lt;ref name=&quot;insider&quot;/&gt; epizoda 28 u kojoj se u pozadini galerije nalaze dvije slike sa likovima iz Takeućine starije mange &quot;''The Cherry Project''&quot;&lt;ref name=&quot;insider&quot;/&gt; epizoda 31 u kojoj se plavi mačak pojavi iznad natpisa na kojem piše ''[[Tenchi Muyo]]'' a dok Rei i Yuuichirou govore, tekstovi na posterima žene i muškarca iza njih se mijenjaju i pišu ohrabrujuće riječi, a zadnji prizor je satirična imitacija zadnjeg prizora filma ''[[Zameo ih vjetar (1939)|Zameo ih vjetar]]''&lt;ref name=&quot;insider&quot;/&gt; epizoda 56 u kojoj se Merkurova ratnica pojavi dok je u pozadini slavna slika valova umjetnika [[Hokusai|Katsushika Hokusaija]] a Venerina ratnica u pozadini stilizirane verzije [[Botticelli]]jine slike ''[[Rođenje Venere]]'',&lt;ref name=&quot;insider&quot;/&gt; epizoda 64 u kojoj Usagi nosi časopis Nakayoshi, koji je inače prvi objavio ''Mjesečevu ratnicu'',&lt;ref name=&quot;insider&quot;/&gt; epizoda 90 u kojoj Usagi riješava test iz engleskog na kojem piše da se &quot;''G. Ikuhara jednog dana umorio od silnog rada te otišao u Roppongi (četvrt sa puno barova i klubova) kako bi našao neku nježnu djevojku''&quot; što je aluzija na istoimenog redatelja animea,&lt;ref name=&quot;insider&quot;/&gt; epizoda 97 u kojoj je lutka na podu identična liku iz satirične anime serije ''Crayon Shin-chan''&lt;ref name=&quot;insider&quot;/&gt; i drugi.

== Hrvatska sinkronizacija ==
[[Datoteka:Cosplayers at Katsucon - 10.JPG|desno|mini|200px|Cosplay &quot;Mjesečeve ratnice&quot;]]
U [[srpanj|srpnju]] [[2001]]., 9 godina nakon japanskog originalnog emitiranja, [[Nova TV]] je emitirala seriju u Hrvatskoj pod hrvatskim nazivom &quot;''Mjesečeva ratnica''&quot;. Prva sezona je emitirana na originalnom japanskom jeziku sa titlovima, no od druge sezone nadalje je sinkronizirana na hrvatskom. Isprva je serija imala popodnevni termin, oko 16 sati. Nekoliko mjeseci kasnije, u [[rujan|rujnu]], Nova TV ju je prebacila u &quot;prime time&quot; termin i emitirala u 20 sati.&lt;ref name=&quot;Vjesnik1&quot;&gt;{{cite web | title=RTV vodič 2001 |url= |publisher=[[Vjesnik]] |date = 20. 9. 2001. }}&lt;/ref&gt; Potom je emitiranje ponovno prebačeno natrag popodne i prijepodne, da bi se u [[ožujak|ožujku]] [[2003]]. vratilo natrag navečer u 20 sati.&lt;ref name=&quot;Vjesnik2&quot;&gt;{{cite web |title=RTV vodič 2003. |url= |publisher=[[Vjesnik]] |date = 15. 3. 2003. }}&lt;/ref&gt; Zadnja sezona, Stars, emitirana [[2004]]. u prijepodnevnim satima, u 8 i 9 ujutro.&lt;ref name=&quot;Vjesnik3&quot;&gt;{{cite web |title=RTV Vodič 2004. |url= |publisher=[[Vjesnik]] |date = 20. 2. 2004. }}&lt;/ref&gt; Do danas, serija nije nijednom reprizirana na domaćim programima.

Seriju je sa njemačkog na hrvatski prevela Jelena Pranjić, a glasove su posudili [[Antonija Stanišić]], [[Marija Škaričić]], [[Ines Bojanić]], [[Leona Paraminski]], [[Olga Pakalović]], [[Rakan Rushaidat]] i [[Franjo Dijak]]. Fanovi su hvalili činjenicu da imena nisu hrvatizirana i što nasilje nije cenzurirano, no kritizirali su odluku da samo pet ženska i dva muška glasa sinkroniziraju cijelu seriju sa preko 50 važnijih likova. Također, mnogi su fanovi kritizirali odluku da se anime uopće sinkronizira na hrvatski.

== Sailor Moon Crystal ==
{{glavni|Sailor Moon Crystal}}
6. 7. 2012., najavljena je nova verzija anime serije ''Sailor Moon'', što je potvrđeno kada je 2013. emitiran ''Sailor Moon Crystal''.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-07-06/sailor-moon-manga-gets-new-anime-in-summer-2013| title=''Sailor Moon Manga Gets New Anime Series in Summer 2013 (Update 5)''| publisher=Anime News Network| date=6. 7. 2012| accessdate= 10. srpnja 2012}}&lt;/ref&gt; Kotono Mitsuishi reprizira glavnu ulogu Usagi Tsukino nakon 17 godina (zadnja sezona, ''Stars'', je završila sa emitiranjem 1997.) dok su za sve druge glasovne uloge zaduženi novi glumci. Nova anime serije vjernije slijedi izvornu mangu.

== Kritike ==

'''Rin Lineberger''' je zapisao: 
{{izdvojeni citat|Ovaj crtić je iznimno repetitivan, kao i [[Scooby Doo]]. No za razliku od Scooby Dooa, epizode &quot;Mjesečeva ratnice&quot; obično sadrže podstrujni ili sofisticirani socio-politički komentar. Ako čitate između redaka, dobiti ćete svakakve vrste uvida u japansku filozofiju. Primjerice, mnogi izvori zala su blistave nove komercijalne zgrade: draguljarnice, dućani, [[casino]] za predviđanje sudbine itd. Ova suptilna pristranost protiv novog i blistavog u korist starog i tradicionalnog, govori o japanskim vrijednostima. Takva odrasla opaska cementira &quot;Mjesečevu ratnicu&quot; među ozbiljnim animeima (doduše, sa čvrstim usmjerenjem prema 12-godišnjoj publici). Jednom kada sam ga isprobao, ovaj anime je postao stvarno zabavan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dvdverdict.com/reviews/sailormoonseason1.php|title=DVD Verdict - Sailor Moon: Uncut Season 1|publisher=DVD Verdict|author=Rin Lineberger|date=12. 09. 2003.|accessdate=1. listopada 2009|archive-date=2009-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20090310143315/http://www.dvdverdict.com/reviews/sailormoonseason1.php|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;}}

Recenzija prve sezone objavljene na [[DVD]]-u na situ '''Needcoffee''' je također bila pohvalna: 
{{izdvojeni citat|Jedna od doista zanimljivih stvari o ovoj seriji je što je Usagi, iako iritantna na trenutke, tako nesavršena. Jer kako je dosadno kada su junaci uvijek savršeni?...Boje su bogate i snažne, a dizajni su svi odreda savšeni za ono što trebaju predstavljati, uključujući slavne polu-gole scene transformacije Mjesečeva ratnice, koje trebaju predstavljati njen ulaz u čisto stanje i spremnost da prihvati moći svoje sudbine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.needcoffee.com/2005/04/15/sailor-moon-season-1-uncut-dvd-review/|title=Pretty Soldier Sailor Moon: Season 1 Uncut (1992)|publisher=Needcoffee.com|date = 15. 04. 2005.|accessdate=1. listopada 2009}}&lt;/ref&gt;}}

'''Christina Ross''' na siteu ''Themanime.org'' je seriji dala 5 od 5 zvijezda te zaključila: 
{{izdvojeni citat|Ono što izdvaja ovu seriju je da se izvorno više bavila samim likovima nego obaveznim &quot;čudovištima tjedna&quot;. Posebno glavnom junakinjom Usagi. Usagi nije bila vaša standardna čarobna djevojka. U većini prethodnih animea žanra ''Magical girl'', junakinja je dobila čarobne moći, ali prvenstveno da se sa njima zabavlja i čini što želi, pa bi se transformirala u modela ili idola-pjevača. No za Usagi, to je bio odgođen san. U modernom japanskom društvu, mladim ljudima govore da šute, uče, rade svoje testove i pronađu dobar posao. Možeš se brinuti za svoj san tek kada postigneš uspješnu karijeru i postaneš bogat. Usagi ne želi ništa više nego družiti se sa prijateljima i dečkima, kao i svaka mlada djevojka. Ali sada biva prisiljena odrasti kada bi trebala uživati u svojem djetinjstvu. Koje japansko dijete, ili bilo koji tinejdžer, se ne bi poistovjetili s tim?&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.themanime.org/viewreview.php?id=801|publisher=THEM Anime|title=Reviews 4.0 - Sailor Moon|author=Christina Ross|accessdate=1. listopada 2009}}&lt;/ref&gt;}}

Kritičari '''Kain''' i '''Madoka''' na ''Animeacademy.com'' su pak zdvojno komentirali seriju: Kain je dao ocjenu od samo 56 %:
{{izdvojeni citat|Kada biste me pitali da izdvojim jedan anime žanra Magical girl, odmah bi pomislio na &quot;Mjesečevu ratnicu&quot;. To je daleko najpopularniji izdanak žanra koji ima ogroman broj obožavatelja. Ja sam nemam pojma zašto. Gledati &quot;Mjesečevu ratnicu&quot; je isto kao gledati ''[[Power Rangers]]e'' jer se svaka epizoda zasniva na istom konceptu čudovišta koja žele osvojiti svijet....Ista tema u ovom žanru je puno bolje obrađena u animeima ''[[Card Captor Sakura]]'' i ''[[Cutie Honey]]''. Moj savjet je da kupite soundtrack a izbjegnete ovaj anime.&lt;ref name=&quot;animeacademy&quot;/&gt;}}

Madoka je dao ocjenu 60 % i zapisao :
{{izdvojeni citat|Čak niti kemija seiyuua, uključujuči nevjerojatnu Kotono Mitsuishi, ne mogu spasiti jednu seriju promjenljive kvalitete animacije koja se sastoji od 70 % nategnutosti i 30 % priče (u najboljem slučaju)...Ako bi se baš morala preporučiti jedna sezona, onda bi to bila ona zadnja (Sailor Stars).&lt;ref name=&quot;animeacademy&quot;&gt;[http://www.animeacademy.com/finalrevdisplay.php?id=189 Sailor Moon Review] Animeacademy. Preuzeto 1. listopada 2009.&lt;/ref&gt;}}

== Povezano ==
* [[Cutie Honey]]
* [[Utena]]

== Izvori ==
=== Reference ===
{{reflist|2}}
=== Literatura ===
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
{{col-begin}}
{{col-2}}
* {{cite book |ref=Allison|last=Allison |first=Anne |editor=Timothy J. Craig |title=Japan Pop!: Inside the World of Japanese Popular Culture|origdate= |year=2000 |publisher=M.E. Sharpe |isbn=978-0765605610 |url=http://books.google.hr/books?id=xwJw1q0unYAC&amp;pg=PA259&amp;dq=Sailor+Moon:+Japanese+Superheroes+for+Global+Girls&amp;hl=hr&amp;ei=lGJRTY6zJY7CswbDtrDsBg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Sailor%20Moon%3A%20Japanese%20Superheroes%20for%20Global%20Girls&amp;f=false |chapter=Sailor Moon: Japanese Superheroes for Global Girls|location=Armonk, New York}}
* {{Cite book |url=http://books.google.hr/books?id=wkrgvKvsvYAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Anime+Explosion!+The+What?+Why?+%26+Wow!+of+Japanese+Animation&amp;hl=hr&amp;ei=-GJRTe33McLEswb795DwBg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false|ref=Drazen|last=Drazen |first=Patrick |title=Anime Explosion! The What? Why? &amp; Wow! of Japanese Animation |year=2002 |  |publisher=Stone Bridge Press |location=Berkeley, Kalifornija |isbn=1-880656-72-8 |oclc=50898281 }}
* {{cite book |ref=Gravatt|last=Gravatt| first=Paul| year=2004|title=Manga: 60 Years of Japanese Comics|publisher=Harper Design| isbn=1-85669-391-0| url=http://books.google.hr/books?id=6p8qAAAACAAJ&amp;dq=Manga:+60+Years+of+Japanese+Comics&amp;hl=hr&amp;ei=MWNRTbmqHo3Fswa4xPToBg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CCsQ6AEwAA|location=New York}}
* {{Cite book |location=Detroit, Michigan|ref=Misriroglu &amp; Roach|last=Misiroglu, Roach| first=Gina Renee, David A|  year=2004|title=The Superhero Book: The Ultimate Encyclopedia Of Comic-Book Icons And Hollywood Heroes |publisher=Visible Ink Press| isbn=9781578591541| url=http://books.google.hr/books?id=IDlEHGKj8JgC&amp;dq=sailor+moon&amp;hl=hr&amp;source=gbs_navlinks_s}}
* {{Cite book |isbn=9781419608148|ref=Navok &amp; Rudranath|first=Jay &amp; Sushil K. |last=Navok &amp; Rudranath|title=Warriors of Legend: Reflections of Japan in Sailor Moon| url=http://books.google.hr/books?id=cQ4PGtPYOugC&amp;dq=sailor+moon&amp;hl=hr&amp;source=gbs_navlinks_s| location=North Charleston| year=2005| publisher=Booksurge Llc.}}
* {{Cite book |  isbn=1-880656-92-2|ref=Patten|title=Watching Anime, Reading Manga: 25 Years of Essays and Reviews |url=http://books.google.hr/books?id=u3K0z7s0Z7cC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Watching+Anime,+Reading+Manga:+25+Years+of+Essays+and+Reviews&amp;hl=hr&amp;ei=zKNRTaiwAs714QaYzP3RCA&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false| last=Patten |first=Fred| publisher=Stone Bridge Press| year=2004|location=Berkeley}}
* {{Cite book |location=Berkeley|ref=Poitras|last=Poitras|first=Gilles|year=2000|month=prosinac|title=Anime Essentials: Every Thing a Fan Needs to Know |publisher=Stone Bridge Press|isbn=1-880656-53-1|url=http://books.google.hr/books?id=wQ7JqkWjPNcC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Anime+Essentials:+Every+Thing+a+Fan+Needs+to+Know&amp;hl=hr&amp;ei=XWNRTZ7EB46Sswain6DiDw&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CCkQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}
* {{Cite book | url=http://books.google.hr/books?id=PVh1Z9oJfdkC&amp;pg=PA276&amp;dq=Drawing+Out+Lesbians:+Blurred+Representations+of+Lesbian+Desire+in+Sh%C5%8Djo+Manga&amp;hl=hr&amp;ei=o2NRTczUHcj0sgaW3YjsBg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CCcQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false|ref=Welker| last=Welker | first=James | url=| title=&quot;Drawing Out Lesbians: Blurred Representations of Lesbian Desire in ''Shōjo'' Manga&quot; | year=2006 | publisher=New Delhi: Allied Publishers Pvt | location= | language=Engleski | isbn=81-8424-075-9}}
{{col-end}}
&lt;/div&gt;

=== Ostali izvori ===
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
* {{cite journal |last=Allison |first=Anne |authorlink=Anne Allison |year=2001 |title=Cyborg Violence: Bursting Borders and Bodies with Queer Machines |journal=Cultural Anthropology |volume=16 |issue=2 |pages= |url=http://culturalanthropology.duke.edu/Faculty_articles/CyborgV.pdf |doi=10.1525/can.2001.16.2.237 |format=PDF |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070610022454/http://culturalanthropology.duke.edu/Faculty_articles/CyborgV.pdf |archivedate=2007-06-10 |ref=harv |access-date=2012-11-01 |dead-url=yes | issn=0886-7356 }}
* {{cite journal|title= Imported Girl Fighters: Ripeness and Leakage in &quot;Sailor Moon&quot;|first=Hoi F. |last=Cheu|year=2005|journal=Counterpoints|volume= 245|issue=1| jstor=42978706|ref=harv}}
* {{Cite journal|issue=39|ref=Durand|last=Durand|first=Sylvain|year=1996|title=Sailor Moon: Manga vs Animation|journal=Protoculture Addicts}}
* {{cite journal|ref=Grigsby|last=Grigsby|first= Mary |year=1998|title=Sailormoon: ''Manga (Comics)'' and ''Anime (Cartoon)'' Superheroine Meets Barbie: Global Entertainment Commodity Comes to the United States|journal=[[The Journal of Popular Culture]]|volume=32|issue=1|doi=10.1111/j.0022-3840.1998.3201_59.x|}}
* {{cite journal|title=Seeing Faces, Making Races: Challenging Visual Tropes of Racial Difference|first=Terry |last=Kawashima|journal=Meridians|volume=3|issue=1 |year=2002|jstor=40338550|ref=harv}}
&lt;/div&gt;

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kategorija:Sailor Moon}}
* {{imdb naslov|id=103369|naslov=Mjesečeva ratnica (1. sezona)}}
* {{imdb naslov|id=0114327|naslov=Mjesečeva ratnica (cijela serija)}}
* [http://www.animenfo.com/animetitle,1395,eoepvs,bishoujo_senshi.html ''Mjesečeva ratnica''] na AnimeNfo
* [http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=363 ''Mjesečeva ratnica''] na [[Anime News Network]]
* [http://www.onemanga.com/Bishoujo_Senshi_Sailor_Moon/ Online manga] na Onemanga.com
* [http://www.eternalsailormoon.org/world/germany.html German Sailor Moon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060627093500/http://eternalsailormoon.org/world/germany.html |date=2006-06-27 }}
* [http://www.projectanime.com/sailormoon/ Projectanime.com]
* [http://www.moon-prism.net/ Moon-prism.net]

{{Anime Grand Prix}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}

{{TVSvijek|1992|1997}}

[[Kategorija:Sailor Moon| ]]
[[Kategorija:Mange]]
[[Kategorija:Anime serije]]
[[Kategorija:Anime filmovi]]</text>
      <sha1>ksih0qt5l6pt0s3hz5n4jiavtey5w9f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bogdan Bogdanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>48148</id>
    <revision>
      <id>42477995</id>
      <parentid>42441716</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T18:30:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akatone</username>
        <id>191511</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Slika</comment>
      <origin>42477995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11259" sha1="e8pek10390051ei1db8tbbon2zaw33z" xml:space="preserve">{{drugo značenje2|Bogdan Bogdanović}}
{{Infokutija umjetnik|ime=Bogdan Bogdanović|datum_rođenja={{Birth date|1922|8|20|df=y}}|datum_smrti={{Death date and age|2010|6|18|1922|8|20|df=y}}|mjesto_rođenja={{flagicon|Kraljevina SHS}} [[Beograd]], [[Kraljevina Jugoslavija]]|mjesto_smrti={{flagicon|Austrija}} [[Beč]], [[Austrija]]|obrazovanje=[[Univerzitet u Beogradu]]|zanimanje=arhitekta, esejista|slika=Bogdan Bogdanović 1.jpg|veličina=250px}}

'''Bogdan Bogdanović''' ([[Beograd]], 20. august 1922. — [[Beč]], 18. jun 2010.) je bio [[Srbi|srpski]] i [[Jugoslaveni|jugoslovenski]] [[arhitekt]]a, graditelj, filozof, pisac, profesor i dekan na [[Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu|Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe Jugoslavije]] i gradonačelnik grada Beograda of 1982. do 1986. godine.&lt;ref name=&quot;ПЕ&quot;&gt;[[Мала енциклопедија Просвета]], Београд, 1959.&lt;/ref&gt; Značajan je neimar [[memorijalna arhitektura|memorijalne arhitekture]].

Bogdanović je najpoznatiji po projektovanju spomenika i spomen-obeležja žrtvama [[Fašizam|fašizma]] i borcima otpora u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] građenih širom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] između ranih 1950-ih i 1980-ih godina. Posebno je međunarodnu pažnju privukla monumentalna betonska skulptura Kameni cvet u blizini bivšeg [[Koncentracijski logor Jasenovac|koncentracionog logora]] u [[Jasenovac|Jasenovcu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=https://eahn.org/wp-content/uploads/2016/08/Newsletter_2008-4_lowres.pdf|title=Bogdan Bogdanović. Commemoration and Utopias in Tito’s Yugoslavia|date=2009|journal=European Architectural History Network Newsletter|issue=8|volume=4|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726011033/http://www.eahn.org/site/en/search-1.php?lid=255|archive-date=26 July 2011}}&lt;/ref&gt; Drugi značajni spomenici se nalaze u Beogradu, [[Garavice|Garavicama]], [[Prilep|Prilepu]], [[Mostar|Mostaru]], [[Kruševac|Kruševcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Napisao je brojne članke o urbanizmu, posebno o njegovim mitskim i simboličkim aspektima, od kojih su se neki pojavili u međunarodnim žurnalima kao što su ''El Pais'', ''Die Zeit'',&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Der rituelle Städtemord {{!}} ZEIT ONLINE|url=https://www.zeit.de/1992/39/der-rituelle-staedtemord|website=web.archive.org|date=1992-09-18|access-date=2025-03-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20250126014047/http://www.zeit.de/1992/39/Der-rituelle-Staedtemord|last=Bogdanović|first=Bogdan|archive-date=2025-01-26|url-status=live}}&lt;/ref&gt; i drugi.

Bio je profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]] od 1973. godine. Osnovao je Seosku školu za [[filozofija arhitekture|filozofiju arhitekture]] u [[Mali Popović|Malom Popoviću]], nadomak Beograda, od milošte nazvanu „Mistrija pod orahom“. Od 1982. do 1986. je bio gradonačelnik Beograda. Politiku je napustio zbog sukoba sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], koji je opisao u knjizi ''Zelena kutija''. Zbog istog je sukoba otišao u egzil u Beč gde živio sa suprugom do smrti 2010. godine.{{sfn|Bogdanović, Bogdan|1997|p=}}

== Biografija ==
Bogdanović je rođen u porodici [[Ljevica|levičarskih]] [[Intelektualac|intelektualaca]]. Njegov otac Milan Bogdanović bio je književni kritičar, dugogodišnji predsednik [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika]] [[Udruženje književnika Srbije|Srbije]] i direktor [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta]] [[Narodno pozorište u Beogradu|u Beogradu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|title=In der Sprache  des Schweigens|url=https://www.zeit.de/2009/10/A-Bogdanovic|work=Die Zeit|date=2009-02-26|access-date=2025-03-07|issn=0044-2070|language=de|first=|last=}}&lt;/ref&gt;

Počev od 1940. godine Bogdan je studirao [[Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu|arhitekturu na Univerzitetu u Beogradu]]. Učestvovao je u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]],&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; tokom koje je teško ranjen u istočnoj [[Bosna (regija)|Bosni]], i postao je član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije]] [[Savez komunista Jugoslavije|Jugoslavije]]. Uprkos povredi, nastavio je akademsku karijeru posle rata. Diplomirao je 1950. godine, postao asistent na Katedri za urbanizam 1953. godine, docent 1960., vanredni profesor i predsednik Saveza arhitekata Jugoslavije 1964. godine, dekan Arhitektonskog fakulteta i dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] (SANU) 1970., a redovni profesor 1973. godine. Dao je ostavku u SANU 1981. godine, a status emeritusa dobio je 1987.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.azw.at/data/cms_binary/original/1236269831.pdf|title=Bogdan Bogdanović|access-date=7 March 2025|website=Architekturzentrum Wien|archive-url=https://web.archive.org/web/20110531201257/http://www.azw.at/data/cms_binary/original/1236269831.pdf|archive-date=31 May 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bogdanović je bio istaknuti levičar i protivio se rastućem nacionalizmu vlasti saveznih država Jugoslavije početkom 1980-ih. Ppostao je gradonačelnik Beograda 1982. godine na inicijativu [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]], tadašnjeg predsednika [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]]. Bogdanovićev mandat je trajao do 1986. godine. Za to vreme organizovao je međunarodni konkurs za kompletnu obnovu [[Novi Beograd|Novog Beograda]], tj. planiranog prostora na levoj obali [[Sava|Save]]. Sve prijave na ovo takmičenje su od tada nestale.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Posle mandata [[Slobodan Milošević|Slobodan Milošević]] ga je imenovao za člana [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije]]. Bogdanović je prihvatio funkciju pod uslovom da neće morati da prisustvuje sastancima odbora jer je „imao važnija posla“.{{sfn|Bogdanović, Bogdan|1997|p=248-249}} Sledeće godine je Miloševiću poslao antinacionalističko pismo dugačko preko 60 stranica, uključujući ''Staljino-rečnik'', satirični dodatak o nacionalističkoj retorici, i ''Lament nad Srbijom'', u kojem izražava stav da je Srbija „umorna“ (od svojih lidera). Centralni komitet je odgovorio: „Pismo, u kojem kritikujete rad osmog sastanka, a koje nije stiglo do nas, možete poslati Centralnom komitetu ako smatrate da je neophodno“. Pismo je, u kombinaciji sa drugim primedbama o Miloševiću, dovelo do pokušaja provale u Bogdanovićev stan, pretnji smrću i isključenja iz Centralnog komiteta.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;{{sfn|Bogdanović, Bogdan|1997|p=8-9}} To ga, međutim, nije sprečilo da obnovi svoje antinacionalističke izjave kada su počeli ratovi u Jugoslaviji početkom 1990-ih, ponovo pretvorivši Bogdanovića u metu nasilnih napada i kampanja kleveta od strane srpskih državnih medija.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Bogdanović je 1993. godine sa suprugom Ksenijom otišao u samonametnuto izgnanstvo u [[Pariz]]. Međutim, pošto je tamošnji jugoslovenski emigrantski krug imao jake nacionalističke tendencije, par se na poziv njegovog prijatelja, pisca i prevodioca [[Milo Dor|Mila Dora]], nastanio u [[Beč|Beču]].{{sfn|Bogdanović, Bogdan|1997|p=}}&lt;ref&gt;{{Cite web|title=JUSP Jasenovac - BOGDAN BOGDANOVIĆ|url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6721|website=www.jusp-jasenovac.hr|access-date=2025-03-07}}&lt;/ref&gt; Bogdanović je preminuo u bolnici u Beču 18. juna 2010. od [[Srčani udar|srčanog udara]]. Kremiran je u Beču, a njegova urna poslata u Beograd. Iako je grad ponudio grob za njega u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]], na zahtev njegove supruge, i uz saglasnost Jevrejske zajednice, Bogdanovićevi posmrtni ostaci su smešteni na sefardskom groblju gde stoji njegov spomenik jevrejskim žrtvama fašizma i palim borcima.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=U Beču ga je Dunav povezivao sa Beogradom|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/445306/U-Becu-ga-je-Dunav-povezivao-sa-Beogradom/|website=Politika Online|access-date=2025-03-07|first=Mirjana|last=Sretenović}}&lt;/ref&gt;

== Ostvarenja ==
[[Datoteka:Logor Jasenovac.JPG|thumb|264x264px|Spomen obeležje „Kameni cvet“ u [[Jasenovac|Jasenovcu]]]]
* Spomenik Jevrejskim žrtvama fašizma i palim borcima, na [[Jevrejsko groblje (Beograd)|Jevrejskom groblju]] u [[Beograd]]u (1952)
* [[Spomen groblje u Sremskoj Mitrovici|Spomen-groblje u Sremskoj Mitrovici]] (1960)
* [[Mogila nepobeđenih]], postavljen u spomen-parku Revolucije u [[Prilep]]u (1961)
* [[Slobodište|Spomen-park Slobodište]], na brdu Bagdala, kod [[Kruševac|Kruševca]] (1964)
* [[Partizansko groblje u Mostaru]] (1961-1965)&lt;ref name=&quot;Spomenik u Mostaru&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.spomenikdatabase.org/mostar |title=Donald Nyebil: Partisan Memorial Cemetery in Mostar (Partizansko Groblje u Mostaru) |work= Spomenik Database|accessdate=12. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
* [[Kameni cvet (spomenik)|Kameni cvet]], [[Spomen područje Jasenovac]], [[Jasenovac|Jasenovca]] (1966)
* [[Spomenik Revolucije]] - postavljen u [[Leskovac|Leskovcu]] (1964-1971)
* Spomenik Palim borcima Revolucije u [[Vlasotince|Vlasotincu]] (1973-1975)
* [[Memorijalni kompleks palim borcima Revolucije]], [[Štip]] (1974)
* [[Spomen-park Dudik]], - kod [[Vukovar]]a (1980)
* [[Garavice|Spomen-park žrtava fašističkog terora]],  Garavice, [[Bihać]] (1981)
* Spomen-park Borbe i pobede kod [[Čačak|Čačka]] (1970-1980)
* Spomen-park Popina kod [[Trstenik]]a, posvećen borcima [[Kraljevački partizanski odred|Kraljevačkog partizanskog odreda]] poginulim u borbi 13. oktobra 1941. godine (1978-1981)

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
{{Refbegin|}}
* {{Cite book|last=Bogdanović|first=Bogdan|author-link=|title=Der verdammte Baumeister|year=1997|orig-date=|publisher=Zsolnay|isbn=3-552-04846-4|trans_title=Prokleti arhitekta|language=de|publication-place=Beč}}
{{Refend}}

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Bogdan Bogdanović}}
* [http://www.e-novine.com/srbija/srbija-licnosti/38455-Srbija-samu-sebe-izdala.html Intervju sa Bogdanom Bogdanovićem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119103017/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-licnosti/38455-Srbija-samu-sebe-izdala.html |date=2012-01-19 }}
* [http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/1999/01/25/feljton.html „Glas Javnosti“: „Ko je sve bio gradonačelnik jugoslovenske prestonice od 1944. godine do danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080415184002/http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/1999/01/25/feljton.html |date=2008-04-15 }}
* [http://www.mgb.org.rs/sr/izlozbe/bogdan-bogdanovic Izložba „Bogdan Bogdanović / UKLETI ARHITEKTA“: Konak kneginje Ljubice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110623233809/http://www.mgb.org.rs/sr/izlozbe/bogdan-bogdanovic |date=2011-06-23 }}

{{Gradonačelnici Beograda}}

{{Lifetime|1922|2010|Bogdanovicć, Bogdan}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Rođeni 1922.]]
[[Kategorija:Umrli 2010.]]
[[Kategorija:Srpski arhitekti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arhitekti]]
[[Kategorija:Gradonačelnici Beograda]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade AVNOJ-a]]</text>
      <sha1>e8pek10390051ei1db8tbbon2zaw33z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Torlačko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53150</id>
    <redirect title="Torlački dijalekti" />
    <revision>
      <id>42478092</id>
      <parentid>40692172</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:29:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Torlački dijalekti]]</comment>
      <origin>42478092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="sxt0bt2bpfbiaxg28hxc92649ycrfj5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Torlački dijalekti]]</text>
      <sha1>sxt0bt2bpfbiaxg28hxc92649ycrfj5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Torlačko narečje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53153</id>
    <redirect title="Torlački dijalekti" />
    <revision>
      <id>42478093</id>
      <parentid>40692173</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:29:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Torlački dijalekti]]</comment>
      <origin>42478093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="sxt0bt2bpfbiaxg28hxc92649ycrfj5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Torlački dijalekti]]</text>
      <sha1>sxt0bt2bpfbiaxg28hxc92649ycrfj5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Torlačko narječje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53156</id>
    <redirect title="Torlački dijalekti" />
    <revision>
      <id>42478094</id>
      <parentid>40692174</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:29:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Torlački dijalekti]]</comment>
      <origin>42478094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="sxt0bt2bpfbiaxg28hxc92649ycrfj5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Torlački dijalekti]]</text>
      <sha1>sxt0bt2bpfbiaxg28hxc92649ycrfj5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Torlački govor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53157</id>
    <redirect title="Torlački dijalekti" />
    <revision>
      <id>42478091</id>
      <parentid>40692175</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:29:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Torlački dijalekti]]</comment>
      <origin>42478091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="sxt0bt2bpfbiaxg28hxc92649ycrfj5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Torlački dijalekti]]</text>
      <sha1>sxt0bt2bpfbiaxg28hxc92649ycrfj5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marilyn Monroe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53541</id>
    <revision>
      <id>42478127</id>
      <parentid>42243006</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T10:07:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 1 book for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37661" sha1="2lu9kq8w38m0vucorrjwl7ag7mqqp2j" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| bgcolour = silver
| slika =Marilyn Monroe postcard.JPG
| opis = u ''[[A pin-up girl]]
| slikasize = 220px
| ime_po_rođenju = Norma Jeane Mortenson&lt;!--Please do not change. This is the spelling on her birth certificate--&gt;
Also known as Norma Jeane Baker
| datum_rođenja = {{birth date|1926|6|1|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD
| datum_smrti = {{death date and age|df=yes|1962|8|5|1926|6|1}}
| mjesto_smrti = [[Brentwood (Los Angeles)|Brentwood]], [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD
| alias = Norma Jeane Baker
| zanimanje = [[glumci|glumica]], [[fotomodel]], [[pjevač]]ica, [[komičar]]ka, [[filmski producent]]
| period = 1947–1962
| supržnik = [[James Dougherty]]&lt;br /&gt; (1942–1946) &lt;br /&gt;
[[Joe DiMaggio]] (1954) &lt;br /&gt; [[Arthur Miller]] (1956–1961)
| website = http://www.marilynmonroe.com/
| nagrade = '''[[Zlatni globus za najbolju glumicu u igranom filmu – mjuzikl ili komedija|Najbolja glumica u mjuziklu ili komediji]]'''&lt;br /&gt;1960 ''[[Some Like It Hot]]''
}}

'''Marilyn Monroe''' ([[Los Angeles]], [[1. 6.|1. lipnja]] [[1926]]. - [[Hollywood]], [[5. 8.|5. kolovoza]] [[1962]].) bila je [[sjedinjene Američke Države|američka]] filmska glumica, pjevačica, model i pop ikona. Dobitnica je [[Zlatni globus|Zlatnog globusa]] za najbolju glavnu glumicu&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/name/nm0000054/awards Awards for Marilyn Monroe]&lt;/ref&gt;. Bila je poznata po svojim komičarskim vještinama pa je postala jedna od najvećih filmskih zvijezda pedesetih i ranih šezdesetih.&lt;ref&gt;{{cite news | url = http://news.independent.co.uk/people/profiles/article364572.ece | title = Marilyn Monroe: An icon at 80 | publisher = Independent | date = 14. 05. 2006. | access-date = 2009-01-04 | archivedate = 2008-01-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080103093055/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article364572.ece | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; kulturna i modna ikona&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.tsl.pomona.edu/author.php?article=248 |access-date=2009-01-04 |archive-date=2008-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080505023710/http://www.tsl.pomona.edu/author.php?article=248 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. Potkraj karijere okrenula se ozbiljnijim ulogama.&lt;ref name=&quot;ECB&quot;/&gt; Međutim, tada se suočavala s razočaranjima u karijeri i osobnom životu. Njezina smrt bila je predmet raznih špekulacija i teorija urota.

== Djetinjstvo ==
=== Njezina majka ===
Marilyn Monroe rođena je pod imenom Norma Jeane Mortenson&lt;ref name=&quot;birth&quot;&gt;{{Cite web |title=Birth Certificate |url=http://www.geocities.com/marilynmonroesplace/birth.jpg |access-date=2007-06-14 |archivedate=2007-06-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070614011519/http://www.geocities.com/marilynmonroesplace/birth.jpg |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; u sirotištu okružne bolnice u [[Los Angeles]]u.&lt;ref name=&quot;bio1&quot;&gt;{{Cite web |title=Biography from marlynmonroe.com - Page 1 |url=http://www.marilynmonroe.com/about/bio.html |access-date=2009-01-04 |archive-date=2008-06-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080624070055/http://www.marilynmonroe.com/about/bio.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Marilyn Monroe from encarta.msn.com |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761552273/Monroe_Marilyn.html |access-date=2009-01-04 |archivedate=2009-10-31 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5kwQrrp4D?url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761552273/Marilyn_Monroe.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Prema njezinom biografu Fredu Lawrenceu Guilesu, njezina baka, Della Monroe Grainger, krstila ju je pod imenom Norma Jean Baker.&lt;ref name=&quot;bio1&quot;/&gt; [[23. 2.|23. veljače]] [[1956]]. promijenila je ime u Marilyn Monroe.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Fast Facts from marilynmonroe.com |url=http://www.marilynmonroe.com/about/facts.html |access-date=2009-01-04 |archive-date=2011-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110102143539/http://www.marilynmonroe.com/about/facts.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Monroeini djed i baka s majčine strane bili su Otis Emer Monroe i Delia Mae Hogan. Njezina majka Gladys Pearl Monroe&lt;ref&gt;[http://search.ancestry.com/cgi-bin/sse.dll?indiv=1&amp;db=ssdi%2c&amp;rank=0&amp;gsfn=Gladys&amp;gsln=Eley&amp;sx=&amp;gs1co=1%2cAll+Countries&amp;gs1pl=1%2c+&amp;year=&amp;yearend=&amp;sbo=0&amp;ufr=0&amp;srchb=r&amp;prox=1&amp;ti=0&amp;ti.si=0&amp;gss=angs-d&amp;o_iid=21416&amp;o_lid=21416&amp;o_it=21416&amp;fh=5&amp;recid=19890451&amp;recoff=1+2 Social Security Death Index]{{Dead link|date=September 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} showing &quot;Gladys Eley, last residence Gainesville, Alachua, Florida, Born: [[27 May]] [[1900]], Died: Mar 1984, SSN issued by Oregon (Before 1951)&quot;&lt;/ref&gt; rođena je u Porfirio Diazu, u [[Meksiko|Meksiku]], sada poznat kao Piedras Negras, [[27. 5.|27. svibnja]] [[1902]]., gdje se obitelj preselila kako bi Otis mogao raditi na željeznici. Obitelj se vratila u [[Kalifornija|Kaliforniju]] gdje je rođen Gladysin brat Otis, [[1905]]. Njihov otac, koji je bolovao od sifilisa koji mu je napao mozak, umro je [[1909]]. u bolnici u Južnoj Kaliforniji, u okrugu Bernardino. Gladys se prvo [[1917]]. udala za Jaspera Baker Maya, s kojim je dobila dvoje djece, Roberta Kermita Bakera (rođenog [[24. 1.|24. siječnja]] [[1918]].) i Berniece Baker (rođenu [[30. 6.|30. lipnja]] [[1919]].). Oboje su rođeni u [[Los Angeles]]u. Nakon što su se Gladys i njezin muž razveli, on je odveo djecu sa sobom u [[Kentucky]], gdje je rođen. Prema Miracleovoj knjizi ''My Sister Marilyn'', i Gladys se preselila tamo, kako bi bila bliže djeci. Nakon što je živjela tamo neko vrijeme, vratila se u Los Angeles.

=== Njezin otac ===
[[Datoteka:Marilyn Monroe in Some Like it Hot trailer cropped.jpg|thumb|240px|Marilyn Monroe u filmu Neki to vole vruće ([[Some Like It Hot]])]] Kad se vratila u [[Los Angeles]], udala se za Martina Edwarda Mortensona (1897.-1981.) [[11. 10.|11. listopada]] [[1924]]. Razveli su se nakon samo šest mjeseci. Prema knjizi ''My Sister Marilyn'', Martinov otac, koji se isto zvao Martin, rođen je u Haugesundu, u [[Norveška|Norveškoj]], a imigrirao je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] oko [[1880]]. gdje se oženio sa Stellom Higgins. Njihov sin rođen je u Valleju, u [[Kalifornija|Kaliforniji]].

Mnogi biografi, kao što je Donald H. Wolfe u knjizi ''The Last Days of Marilyn Monroe'', vjeruju kako je biološki otac Norme Jeane bio Charles Stanley Gifford, prodavač u filmskom studiju RKO Pictures gdje je Gladys radila kao montažerka. Na Monroeinom rodnom listu kao otac je naveden Gladysin drugi muž, Martin Edward Mortenson.&lt;ref&gt;{{cite news |first= |last= |authorlink= |coauthors= |title= Birth of Marilyn Monroe Shown to Be Legitimate |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D02E1DC1639F930A25751C0A967948260 |quote= Eighteen years after Marilyn Monroe's death, the widely held belief that the movie star was born illegitimate has been disproved. Authorities say they have found copies of her birth certificate at the home of a dead man they believe was her father. Martin Edward Mortensen, 85 years old, died on Tuesday, apparently of a heart attack, Lisle Ford, a Riverside County coroner's investigator, said. He said that he had found copies of Monroe's birth certificate at Mortensen's apartment, as well as marriage and divorce papers for Mortensen and Gladys Baker, Monroe's mother. The birth certificate states that Marilyn Monroe was born Norma Jean Mortensen on [[June 1]] [[1926]], in [[Los Angeles]]. Her father is listed as Edward Mortensen, address unknown, age 29. Monroe died in Los Angeles on [[August 5]] [[1962]], apparently a suicide from an overdose of [[barbiturate]]s. |publisher=[[Associated Press]] |date=[[February 13]] [[1981]] |accessdate = 21. 07. 2007. }}&lt;/ref&gt; Kako je Mortenson ostavio Gladys prije rođenja Norme Jeane, neki biografi smatraju kako bi on mogao biti otac. U intervjuu za Lifetime, James Dougherty, njen prvi muž, rekao je da je Norma Jeane vjerovala da joj je Gliford otac. Tko god bio njezin otac, nije imao nikakvu ulogu u njezinom životu.

=== Posvojitelji ===
Kako nije uspjela nagovoriti Dellu da uzme Normu Jeane, Gladys ju je udomila kod Alberta i Ide Bolender iz Hawthornea, Kalifornija, gdje je živjela do svoje sedme godine.&lt;ref name=&quot;BBC1&quot;&gt;[http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A26655555 Marilyn Monroe - Actress]&lt;/ref&gt; U njezinoj autobiografiji ''My Story'', Monroe je izjavila kako je mislila da je Albert djevojka.

Gladys je posjećivala Normu Jeane svake subote. Jednog dana, rekla je kako je kupila kuću. Nekoliko mjeseci nakon što su se uselili, Gladys je doživjela slom živaca. U ''My Story'', Monroe se prisjetila kako je majka &quot;vrištala i smijala se&quot; te da je na silu smještena u bolnicu u Norwalku. Prema knjizi ''My Sister Marilyn'', Gladysin brat, Marion, se objesio nakon izlaska iz umobolnice, a i Dellin otac je počinio istu stvar kad je patio od [[depresija|depresije]].

Norma Jeane proglašena je državnom štićenicom, a Gladysina najbolja prijateljica, Grace McKee (kasnije Goddard) postala je njezin skrbnik. Kad se McKee [[1935]]. udala, Norma Jeane poslana je u sirotište u [[Los Angeles]]u, a zatim se selila po udomiteljskim kućama.

Goddardovi su se selili na istočnu obalu te je nisu mogli povesti sa sobom. Grace je prišla majci Jamesa Doughertyja i upitala je bi li njezin sin oženio djevojku. Vjenčali su se dva tjedna nakon što je navršila 16 godina, pa se Norma Jeane nije morala vratiti u sirotište ili udomiteljima.&lt;ref name=&quot;BBC1&quot;/&gt;

== Karijera ==
=== Rane godine ===
[[Datoteka:MarilynMonroe-YANK1945.jpg|thumb|Norma Jeane Dougherty, časopis YANK, [[1945]].]]
Dok joj je muž služio u transportnoj mornarici tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Norma Jeane Dougherty preselila se kod svekra i svekrve i počela raditi u tvornici Radioplane Company (čiji je vlasnik bio holivudski glumac Reginald Denny) gdje su se bojili dijelovi aviona i pregledavali padobrani. Vojni fotograf David Conover pregledavao je lokalne tvornice, fotografirajući za članak u časopisu YANK o ženama koje pridonose ratnim naporima. Nju je vidio kao potencijalni model, a ubrzo je potpisala ugovor sa agencijom za modele, The Blue Book. U svojoj knjizi ''Finding Marilyn'', Conover je tvrdio kako s njom godinama bio u vezi. Ubrzo nakon potpisivanja ugovora sa agencijom, Monroe je skratila kosu, izravnala je i obojila u zlatno plavu.

Postala je jedna od najuspješnijih modela agencije, pojavljujući se na desecima naslovnica raznih časopisa. [[1946]]. ju je primijetio lovac na talente Ben Lyon. Dogovorio joj je audiciju u 20th Century Foxu. Ponuđen joj je standardni šestomjesečni ugovor uz početnu plaću od 125 dolara tjedno.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Biography at marilynmonroe.com - Page 2 |url=http://www.marilynmonroe.com/about/bio2.html |access-date=2009-01-04 |archivedate=2008-03-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080302101003/http://www.marilynmonroe.com/about/bio2.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Lyon joj je predložio da uzme umjetničko ime Marilyn (po Marilyn Miller), budući da Norma Jeane nije bilo toliko komercijalno.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Marilyn Monroe Biography at Net Glimse |url=http://www.netglimse.com/celebs/pages/marilyn_monroe/index.shtml |access-date=2009-01-04 |archivedate=2008-03-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080330051729/http://www.netglimse.com/celebs/pages/marilyn_monroe/index.shtml |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Za prezime je uzela majčino djevojačko prezime. Tako je 21-godišnja Norma Jeane Baker postala Marilyn Monroe. Tijekom svojih prvih šest mjeseci u Foxu, Monroe nije dobivala angažman, ali je Fox produžio ugovor, a nastupila je u manjim ulogama u filmovima ''Scudda Hoo! Scudda Hay!'' i ''Opasne godine'', oba iz [[1947]].&lt;ref name=&quot;ECB&quot;&gt;[http://www.britannica.com/eb/article-9053433/Marilyn-Monroe Marilyn Monroe at] [[Encyclopædia Britannica]]&lt;/ref&gt; U ''Scudda Hoo!'', cijela njena izvedba je izrezana osim kratke pojave njezina lica kad izgovara dvije riječi. Fox nije htio obnoviti ugovor. Monroe se vratila poslu modela te je počela ostvarivati kontakte u [[Hollywood]]u.

[[1948]]. je nastupila u [[mjuzikl]]u Columbia Picturesa, ''Ladies of the Chorus'', ali niskobudžetni fim nije ostvario veći uspjeh, a Monroe je opet dobila otkaz. Tada je upoznala jednog od najboljih holivudskih agenata, Johnnyja Hydea, koji joj je sredio novi ugovor s Foxom nakon što ju je MGM odbio. Potpredsjednik Foxa [[Darryl F. Zanuck]] nije bio siguran u njen potencijal, ali je popustio zbog Hydeove upornosti. Monroe je dobila sporedne uloge u Foxovom filmu ''[[All About Eve|Sve o Evi]]'' i MGM-ovoj '' [[Džungla na asfaltu|Džungli na asfaltu]]''. Iako su uloge bile male, publika i kritičari su primijetili kako je Hyde sredio manju operaciju plastičnu operaciju za nju, za njen nos i bradu, koja je došla nakon stomatološke operacije.&lt;ref&gt;[http://marilynmonroepages.com/facts.html#surgery Marilyn's Cosmetic Surgery]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Legend: The Life and Death of Marilyn Monroe by Fred Lawrence Guiles {{ISBN|978-0-8128-8525-5}}&lt;/ref&gt;

Sljedeće dvije godine bile su ispunjene beznačajnim ulogama u filmovima kao što su ''We're Not Married!'' i ''Ljubavno gnijezdo''. Međutim, šefovi RKO-a iskoristili su njezine potencijale na box-officeu u produkciji [[Fritz Lang|Fritza Langa]], ''Clash by Night''. Nakon što je film dobro prošao, Fox je iskoristio sličnu taktiku pa je dobila ulogu recepcionarke s [[Cary Grant|Caryjem Grantom]] i [[Ginger Rogers]] u jeftinoj komediji [[Howard Hawks|Howarda Hawksa]], ''[[Majmunska posla]]''. Kritičari je više nisu izbjegavali, a uspjeh oba filma često je pripisivan njenoj sve većoj popularnosti.

Fox joj je [[1952]]. konačno dao glavnu ulogu u ''Dont Brother to Knock'', u kojem je portretirala poremećenu dadilju koja napada djecu koju čuva. Bio je to jeftini film B-produkcije a iako su kritike bile podijeljene, tvrdili su kako je Monroe potvrdila da je spremna za ozbiljnije uloge. Izvedba u tom filmu uzima se kao jedna od njezinih najboljih u karijeri.&lt;ref&gt;[http://www.rottentomatoes.com/m/dont_bother_to_knock Don't Bother to Knock]&lt;/ref&gt;

=== Filmska zvijezda ===
[[Datoteka:Marilyn Monroe, The Prince and the Showgirl, 1.jpg|left|300px|thumb|Marilyn Monroe u filmu ''[[The Prince and the Showgirl|Princ i plesačica]]'' ([[1957]].)]]
Monroe je potvrdila kako se može nositi s ulogama u visokobudžetnim filmovima kad je nastupila u '' [[Niagara (film)|Niagari]]'' [[1953]]. Filmski kritičari pisali su o Monroeinoj vezi s kamerom koliko i o zlokobnoj priči.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.rottentomatoes.com/m/niagara/ | title = ''Niagara'' (1953)|work = [[Rotten Tomatoes]] | accessdate = 01. 08. 2006. }}&lt;/ref&gt; Igrala je neuravnoteženu ženu koja planira ubojstvo svoj muža.

==== Playboyeva ljepotica ====
U to vrijeme počele su kružiti fotografije gole Monroe, koje je snimio fotograf Tom Kelley kad je ona tražila posao. Slike je kupio [[Hugh Hefner]], a u prosincu 1953. se pojavila u prvom izdanju ''[[Playboy]]a''. Zbog konsternacije u Foxu, Monroe je odlučila javno potvrditi da je na slikama uistinu ona. Kad ju je novinar upitao što nosi u krevetu, odgovorila je, &quot;Chanel  No 5&quot;.&lt;ref name=Marilyn&gt;[http://www.brainyquote.com/quotes/authors/m/marilyn_monroe.html Marilyn Monroe Quotes]&lt;/ref&gt; Kad su je pitali što je imala na sebi tijekom snimanja, odvratila je, &quot;Radio&quot;.&lt;ref name=Marilyn/&gt;

==== Prvorazredna glumica ====
Tijekom sljedećih mjeseci, uloge u filmovima ''[[Muškarci više vole plavuše]]'' i ''[[Kako se udati za milijunaša]]'' zacementirali su njezin status na A-listi glumica te je postala jedna od najvećih svjetskih filmskih zvijezda. Raskošne Technicolorove komedije utemeljili su Monroeinu personu glupe plavuše.&lt;ref name=&quot;BBC1&quot;/&gt;

U filmu ''Muškarci više vole plavuše'', Monroe se pojavila kao kopačica zlata i plesačica Lorelei Lee, a scena u kojoj pjeva &quot;Diamond Are a Girl's Best Friend&quot; inspirirala je pjevačice kao što su [[Madonna]],&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=p0FDGnAIWpk Diamonds Are A Girl's Best Friend - Marilyn Monroe Songs]&lt;/ref&gt; [[Kylie Minogue]]&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=T10VecAun-Y&amp;feature=PlayList&amp;p=20D3B963FEA3D0B3&amp;index=2 Kylie Minogue and - Diamonds Are A Girl's Best Friend (Live)]&lt;/ref&gt; i [[Geri Halliwell]].

U filmu ''Kako se udati za milijunaša'', Monroe se udružila s [[Lauren Bacall]] i [[Betty Grable]]. Glumila je kratkovidnu glupu plavušu, a iako je uloga bila stereotipna, kritičari su primijetili njezin komičarski talent.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.rottentomatoes.com/m/how_to_marry_a_millionaire/ | title = ''How to Marry a Millionaire'' (1953) | publisher = [[Rotten Tomatoes]] | accessdate = 01. 08. 2006. }}&lt;/ref&gt;

Njezina dva sljedeća filma, ''[[Rijeka bez povratka]]'' i [[mjuzikl]] ''[[Nema biznisa do šoubiznisa]]'', nisu bili uspješni. Monroeovoj su dosadile uloge koje joj je dodjeljivao Zanuck. Nakon završetka snimanja filma ''[[Sedam godina vjernosti]]'' početkom [[1955]]., raskinula je svoj ugovor i otišla studirati glumu u [[New York]] kod [[Lee Strasberg|Leeja Strasberga]].&lt;ref name=&quot;ECB&quot;/&gt; Fox nije pristao na njezine zahtjeve te je inzistirao da se vrati za produkcije filmova koje je smatrala neumjesnima, kao što su ''Djevojka u ružičastim tajicama'' (koji nikad nije snimljen), ''The Girl in the Red Velvet Swing'' i ''Kako biti jako, jako popularan''.

Monroe je ostala u New Yorku. Kako se ''Sedam godina čežnje'' popeo na vrh liste najsupješnijih filmova 1955., a Foxove starlete [[Jayne Mansfield]] i [[Sheree North]] nisu uspjele osvojiti publiku, Zanuck je priznao poraz, a Monroe se vratila u [[Hollywood]]. Sastavljen je novi ugovor, uz klauzulu da može nastupati i u projektima drugih studija.

Prvi film pod novim ugovorom bio je ''[[Autobusna stanica]]'', redatelja [[Joshua Logan|Joshue Logana]]. Glumila je Cherie,&lt;ref&gt;[http://www.rottentomatoes.com/m/1003296-bus_stop/ Bus Stop]&lt;/ref&gt; salonsku pjevačicu koja se zaljubljuje u kauboja. Monroe se namjerno pojavila loše našminkana i neglamurozna. Bila je nominirana za [[Zlatni globus]], a i kritičari su hvalili njezinu izedbu.&lt;ref name=&quot;BBC1&quot;/&gt; Kritičar ''The New York Timesa'', Bosley Crowther, je napisao: &quot;Ljudi, čvrsto se držite i pripremite se za silno iznenađenje. Marilyn Monroe se konačno dokazala kao glumica.&quot; U svojoj autobiografiji, ''Movie Stars, Real People and Me'', redatelj Joshua Logan je napisao: &quot;Shvatio sam kako je Marilyn jedan od najvećih talenata svih vremena... Iznenadilo me kako je bila mnogo bistrija osoba nego što sam zamišljao, a mislim da sam tada prvi put shvatio kako inteligencija i oštroumnost nemaju nikakve veze s obrazovanjem.&quot;

==== Marilyn Monroe Productions ====
Monroe je osnovala vlastitu produkcijsku kompaniju s prijateljem i fotografom Miltonom H. Greeneom. Marilyn Monroe Productions objavio je [[1957]]. prvi i zadnji film, ''[[The Prince and the Showgirl|Princ i plesačica]]'', koji je zaradio podijeljene kritike. Osim što je bila izvršni producent, nastupila je u glavnoj ulozi s afirmiranim [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanskim]] glumcem [[Laurence Olivier|Laurenceom Olivierom]], koji je i režirao film.

Olivier je bio bijesan zbog njezine navike da kasni na set, kao i zbog njezine ovisnosti o svojoj učiteljici drame, Pauli Strasberg. Kritičari su hvalili njezinu izvedbu, posebno u Europi, gdje joj je dodijeljena nagrada David di Donatello, talijanski ekvivalent [[Oscar]]a. Bila je nominirana i za [[BAFTA]] nagradu.

=== Kasnije godine ===
[[1959]]. je donijela najveći hit njene karijere, komediju [[Billy Wilder|Billyja Wildera]] ''[[Some Like It Hot|Neki to vole vruće]]'', u kojoj je nastupila s [[Tony Curtis|Tonyjem Curtisom]] i [[Jack Lemmon|Jackom Lemmonom]]. Kad je snimanje završilo, Wilder je javno pričao o njezinom teškom ponašanju na setu. Ubrzo se, međutim, Wilderov stav ublažio te ju je počeo hvaliti kao veliku komičarku. ''Neki to vole vruće'' smatra se jednim od najboljih filmova ikad snimljenih,&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.rottentomatoes.com/m/some_like_it_hot/ | title = ''Some Like It Hot'' (1959) | work = [[Rotten Tomatoes]]|accessdate = 01. 08. 2006. }}&lt;/ref&gt; a Monroe je za svoju izvedbu dobila [[Zlatni globus]] kao [[Zlatni globus za najbolju glumicu - komedija ili mjuzikl|najbolja glumica u mjuziklu ili komediji]].

Nakon tog filma, Monroe je snimila ''[[Volimo se]]'' redatelja [[George Cukor|Georgea Cukora]], s [[Yves Montand|Yvesom Montandom]]. Monroe je bila prisiljena snimiti film zbog obaveza prema studiju 20th Century Fox. Iako film nije bio ni financijski ni kritički uspjeh, u njemu je otpjevala jednu od legendarnih glazbenih brojeva, pjesmu [[Cole Porter|Colea Portera]] &quot;My Heart Belongs to Daddy&quot;.

[[Arthur Miller]] napisao je ono što će postati posljednja dovršena suradnja Monroe i [[Clark Gable|Clarka Gablea]], ''[[Neprilagođeni]]''. Iscrpljujuće snimanje odvijalo se u vrućoj pustinji u [[Nevada|Nevadi]]. Monroe, Gable i [[Montgomery Clift]] ostvarili su izvedbe koje suvremeni kritičari smatraju izvrsnima.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.rottentomatoes.com/m/misfits | title = ''The Misfits'' (1961) | work = Rotten Tomatoes|accessdate = 01. 08. 2006. }}&lt;/ref&gt; Tabloidi su okrivljivali nju zbog smrti Clarka Gablea od srčanog udara, tvrdeći kako ga je gnjavila na setu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Frankly, We Gave A Damn |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,312338,00.html |access-date=2009-01-04 |archivedate=2008-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080522043216/http://www.ew.com/ew/article/0,,312338,00.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Gable je, međutim, inzistirao da sam izvodi kaskaderske scene, a bio je i strastveni pušač. Nakon Gableove smrti, Monroe je nazočila krštenju njegova sina.

Monroe se vratila u [[Hollywood]] kako bi nastavila snimanje komedije Georgea Cukora, ''Something's Got to Give'', nikad završeni film koji je postao legendaran zbog problema na setu, a pokazao se kao skupi debakl za Fox. U svibnju [[1962]]. je ostvarila posljednji poznati javni nastup, pjevajući ''Happy Birthday, Mr. President'' na televizijskoj rođendanskoj proslavi predsjednika [[JFK|Johna F. Kennedyja]].

Kako je bio financijski opterećen produkcijom ''Kleopatre'', s [[Elizabeth Taylor]] u glavnoj ulozi, Fox je otpustio Monroe i zamijenio je s [[Lee Remick]]. Međutim, [[Dean Martin]], koji je u svojem ugovoru imao klauzulu da može birati glumce s kojima će surađivati, nije htio nikog do Monroe. Studio ju je vratio.&lt;ref name=&quot;tran&quot;&gt;[http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0308/05/lkl.00.html CNN Larry King Live - Panel Discusses Marilyn Monroe]&lt;/ref&gt;

Monroe je dala veliki intervju za ''Life'', u kojem je otkrila kako je bila ogorčena kad su je u [[Hollywood]]u počeli etiketirati kao glupu plavušu te kako je voljela svoju publiku.&lt;ref&gt;{{cite news | url = http://www.marilyn-monroe-memorabilia.com/marilyninterview.htm | title = Marilyn Monroe's Last Interview | first = Richard | last = Meryman | date = 1962 | accessdate = 01. 08. 2006. | archive-date = 2008-03-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080317033452/http://www.marilyn-monroe-memorabilia.com/marilyninterview.htm | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Snimila je i fotosession za ''Vogue'', a počela je raditi na svom sljedećem filmskom projektu s [[Gene Kelly|Geneom Kellyjem]] i [[Frank Sinatra|Frankom Sinatrom]], prema biografiji Donalda Spota. Osim toga, namjeravala je nastupiti u biografskom filmu o [[Jean Harlow]]. Drugi projekti u kojima je trebala nastupiti bili su ''What a Way to Go!'' (u kojem će je zamijenila [[Shirley MacLaine]]), ''Poljubi me, budalo'', komedija s Deanom Martinom u glavnoj ulozi ([[Kim Novak]] preuzela je Monroeinu ulogu) i mjuzikl ''A Tree Grows In Brooklyn''.&lt;ref name=&quot;BBC1&quot;/&gt;

Monroein zadnji dom bio je u Brentwoodu u [[Los Angeles]]u. Spremačica ju je našla mrtvu [[5. 8.|5. kolovoza]] [[1962]]. Objavljeno je kako je uzrok smrti bilo predoziranje tabletama za spavanje. Ostala su pitanja o okolnostima i o tome koliko je vremena prošlo kad ju je spremačica našla. Osim toga, postoje neke teorije zavjere koje govore kako su za njezinu smrt odgovorni John i Robert Kennedy.

[[8. 8.|8. kolovoza]] [[1962]]., Monroe je pokopana u kripti u groblju Westwood Village Memorial Park u [[Los Angeles]]u, [[Kalifornija]]. [[Lee Strasberg]] održao je govor na sprovodu. Ona ostaje jedna od najlegendarnijih ličnosti 20. stoljeća i prototip holivudske filmske zvijezde.

== Brakovi i veze ==
=== James Dougherty ===
Monroe se udala za Jamesa Doughertyja [[19. 6.|19. lipnja]] [[1942]]. U knjigama ''The Secret Happiness of Marilyn Monroe'' i ''To Norma Jean with Love, Jimmie'', tvrdio je da su se voljeli, ali da su nju ponijeli snovi o slavi. [[1953]]. je napisao članak zvan &quot;Marilyn Monroe Was My Wife&quot; za ''Photoplay'', u kojem je tvrdio da ju je ostavio.

U dokumentarcu iz [[2004]]., ''Marilyn's Man'', Dougherty je ustvrdio još tri stvari: da je bio njezin Svengali te da je on stvorio &quot;Marilyn Monroe&quot; personu, da su je šefovi studija natjerali da se razvede od njega i da je on bio njezina jedina prava ljubav.

Ponovno se oženio [[1947]]. Kad su ga obavijestili o njezinoj smrti, [[6. 8.|6. kolovoza]] [[1962]]., ''New York Times'' je objavio da je odgovorio, &quot;Žao mi je&quot;, i nastavio svoju policijsku patrolu u [[Los Angeles]]u. Nije se pojavio na njezinom sprovodu.

=== Joe DiMaggio ===
[[Joe DiMaggio]] vidio je [[1951]]. Monroeinu sliku s dva igrača Chicago White Soxa, ali ju nije pozvao sve do [[1952]]. Ona je napisala u ''My Story'' da ga nije htjela upoznati, bojeći se da se on uklapa u stereotip američkog sportaša. Vjenčali su se u gradskoj vijećnici [[San Francisco|San Francisca]] [[14. 1.|14. siječnja]] [[1954]]. Tijekom medenog mjeseca, posjetili su [[Japan]], a nju su zamolili da posjeti [[Koreja|Koreju]]. U četiri dana je održala deset nastupa na vrlo niskim tempereturama za sto tisuća vojnika koji su tamo služili. Biografi su naglasili da DiMaggio, koji je ostao u Japanu, nije bio sretan ženinom odlukom jer je htio da to bude intimni put.

[[14. 9.|14. rujna]] [[1954]]. ona je snimila sada već kultnu scenu u kojoj joj vjetar diže haljinu za film ''[[Sedam godina vjernosti]]'' u [[New York|njujorškom]] kazalištu Trans-Lux. Bill Kobrin, tadašnji Foxov dopisnik s istočne obale, rekao je kako je [[Billy Wilder]] htio da to postane medijski cirkus: &quot;... svaki put kad bi se haljina digla, publika bi se uzbudila, a DiMaggio bi poludio.&quot; Par se poslije posvađao u predvorju hotela.&lt;ref&gt;{{cite news | title = Meet Marilyn Monroe photographer Saturday | url = http://www.thedesertsun.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20060626/UPDATE/60626018 | first = Denise | last = Goolsby | publisher = The Desert Sun | date = 26. 06. 2006.|accessdate = 01. 08. 2006. }}&lt;/ref&gt; Ona je zatražila razvod zbog mentalnog nasilja 274 dana nakon vjenčanja.

Godinama kasnije obratila mu se za pomoć. U veljači [[1961]]., njezin psihijatar poslao ju je u psihijatrijsku kliniku Payne Whitney, gdje je, prema Donaldu Spotu, smještena u odjel za najteže slučajeve. Kako se nije mogla sama odjaviti, nazvala je DiMaggija, koji ju je izveo. Poslije mu se pridružila na [[Florida|Floridi]]. Njihova priča o tome kako su &quot;samo dobri prijatelji&quot; nisu zaustavili glasine o tome kako su se ponovno vjenčali.

Prema Mauryju Allenu, [[1. 8.|1. kolovoza]] [[1962]]., DiMaggio je - alarmiran zato što se njegova bivša žena spetljala s ljudima koji će joj nauditi, kao što su [[Frank Sinatra]] i njegov &quot;[[Rat Pack]]&quot; - dao otkaz u vojnoj službi kako bi je ponovno zaprosio. Pokupio je njezino tijelo i sredio sprovod. Dvadeset godina je u njezinu kriptu stizao tucet crvenih ruža - tri puta tjedno. Za razliku od njezina druga dva muža, nikad nije govorio o njoj u javnosti, nije pisao o tome te se nije ponovno oženio.

=== Marlon Brando ===
Tijekom braka s DiMaggiom, Monroe je upoznala glumca [[Marlon Brando|Marlona Branda]]. Ona je u to vrijeme snimila blockbuster '' [[Niagara (film)|Niagara]]'', a on hvaljeni ''[[Viva Zapata!]]''. Upoznali su se na holivudskoj zabavi, upustili se u kratki razgovor i razišli. Nekoliko tjedana poslije, Brandov prijatelj je izazvao Branda smije li nazvati bilo koju ženu i pitati je želi li se sastati s njim u hotelu. Ideja je bila potvrditi glasinu da Brando može imati ženu koju poželi. On se slučajno sjetio kratkog razgovora s Marilyn Monroe samo nekoliko tjedana prije i odlučio je nazvati i pitati hoće li se naći s njim u Hollywood Rooseveltu. Pristala je. Iako je ideja bila pozvati Marilyn i poslati je natrag, Brando se upustio u tajnu vezu s njom. Počeli su se privatno viđati, a čak su se zajedno pojavili na nekoliko holivudskih događaja. Veza je potrajala godinama, a Monroe je sama zabilježila vezu u svoj privatni dnevnik koji je pronađen nakon njene smrti [[1962]].

=== Arthur Miller ===
[[29. 6.|29. lipnja]] [[1956]]. Monroe se udala za dramatičara [[Arthur Miller|Arthura Millera]], kojeg je upoznala [[1951]]. u White Plainsu, u [[New York (savezna država)|New Yorku]]. Vjenčanje se tajilo od medija i od javnosti. Iako je odgojena u [[hrišćanstvo|kršćanskom]] duhu, preobratila se na [[judaizam]] prije nego što se udala za Millera. Nakon što je završila snimanje filma ''[[The Prince and the Showgirl|Princ i plesačica]]'' s [[Laurence Olivier|Laurenceom Olivierom]], par se vratio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] iz [[Engleska|Engleske]] i otkrio kako je ona trudna. Međutim, ona je patila od endometrioze, a trudnoća se pokazala kao vanmaterična. Završila je pobačajem.

Millerov scenarij za ''Neprilagođene'', priča o očajnom razvodu, trebao je biti dar za [[Valentinovo]] za nju, ali u vrijeme kad je snimanje počelo [[1960]]., njihov brak je bio nepopravljiv. Razvod je obavljen u [[Meksiko|Meksiku]] [[24. 1.|24. siječnja]] [[1961]]. [[17. 2.|17. veljače]] [[1962]]. Miller se oženio s Inge Morath, jednom od fotografkinja koja je radila na snimanju ''Neprilagođenih''.

== Kennedyji ==
Bilo je glasina da je Monroe bila u vezi s Robertom Kennedyjem, [[JFK|Johnom F. Kennedyjem]] ili obojicom.&lt;ref name=&quot;tran&quot;/&gt; Jeanne Carmen, koja tvrdi da je bila njezina prijateljica, kasnije je rekla da je Monroe hodala s obojicom, iako je voljela samo Roberta.&lt;ref name=&quot;tran&quot;/&gt; Carmen također vjeruje da je barem jedan od njih dvojice odogovoran za njenu smrt. Joe DiMaggio je rekao svojem sinu i odvjetniku da &quot;su je Kennedyji ubili&quot;.&lt;ref&gt;Engelberg, Morris. DiMaggio, Setting the record straight, page 281, (2003), {{ISBN|0-7603-1482-9}}&lt;/ref&gt;

Upetljanost Kennedyja u Monroeinu zagonetnu smrt je stvar rasprava. Novinar Anthony Summers i drugi istražitelji naveli su kako joj je prisluškivana kuća te da to i drugi dokazi indiciraju moguću upetljanost [[CIA]]-e, [[FBI]]-ja i mafije.

== Filmografija ==
{{Glavni|Filmografija Marilyn Monroe}}

== Nagrade i nominacije ==
* [[1952]]. Posebna Photoplay nagrada
* [[1953]]. Nagrada Henrietta: Najpopularnija filmska glumica
* [[1953]]. Nagrada Photoplay: Najpopularnija ženska zvijezda
* [[1956]]. Nominacija za [[BAFTA]]-u: Najbolja strana glumica, ''Sedam godina vjernosti''
* [[1956]]. Nominacija za [[Zlatni globus]]: Najbolja glumica u komediji ili mjuziklu, ''Autobusna stanica''
* [[1958]]. Nominacija za BAFTA-u: Najbolja strana glumica ''Princ i plesačica''
* [[1958]]. Nagrada David di Donatello: Najbolja strana glumica, ''Princ i plesačica''
* [[1959]]. Kristalna zvijezda: Najbolja strana glumica, ''Princ i plesačica''
* [[1960]]. Zlatni globus za najbolju glumicu u komediji ili mjuziklu, ''Neki to vole vruće''
* [[1962]]. Zlatni globus, Najomiljenija svjetska filmska glumica
* Zvijezda na holivudskoj Stazi slavnih, Hollywood Blvd. 6104
* [[1999]]. - šesta najveća ženska filmska zvijezda prema izboru Američkog filmskog instituta

== Izvori ==
{{Reference|2}}

== Literatura ==
* {{cite book | last = Baty | first = S. Paige | title=American Monroe: The Making of a Body Politic | url = https://archive.org/details/americanmonroema0000baty | publisher=University of California Press| year=1995 | isbn = 0-520-08806-9}} Examines Monroe's stature as an icon.
* {{cite book | last = Belmont | first = Georges | title=Marilyn Monroe and the Camera| url = https://archive.org/details/marilynmonroecam0000jane | publisher=Te Neues Publishing Company| year=2000 | isbn = 3-8238-5467-4}} Monroe's &quot;love affair&quot; with the camera.
* {{cite book | last = Churchwell | first = Sarah | title=The Many Lives of Marilyn Monroe| publisher=Metropolitan Books| year=2004 | isbn = 0-8050-7818-5}} Explores Western Civilization's fixation with Monroe.
* {{Cite book | last = Clayton | first = Marie | title=Marilyn Monroe: Unseen Archives | publisher=Barnes &amp; Noble Inc. | year=2004 | isbn = 0-7607-4673-7|ref=harv}}
* {{cite book | last = Cunningham | first = Ernest W. | title=The Ultimate Marilyn | publisher=Renaissance Books| year=1997 | isbn = 1-58063-003-0}} A compendium of facts, fantasies and scandals about Marilyn Monroe.
* {{Cite book | last = Evans | first = Mike | title=Marilyn: The Ultimate Book | publisher=MQ Publications | year=2004 | id=ASIN B000FL52LG|ref=harv}}
* {{cite book | last = Gilmore | first = John | title=Inside Marilyn Monroe: A Memoir | url = https://archive.org/details/insidemarilynmon0000gavi | publisher=Ferine Books | year=2007 | isbn = 0-9788968-0-7}} Examination of Monroe's personal and professional life.
* {{cite book | last = Guiles | first = Fred Lawrence | title=Norma Jean: The Life of Marilyn Monroe | publisher=Paragon House Publishers| year=1993 | isbn = 1-55778-583-X}} Reissue of a biography cited in this article.
* {{cite book | last = Mailer | first = Norman | title=Marilyn: A Biography | url = https://archive.org/details/marilynbiography0000mail_e4y4 | publisher=Grosset &amp; Dunlap| year=1973 | isbn = 0-448-01029-1}} His controversial take on Monroe.
* ''My Sister Marilyn'', Miracle, Berniece Baker and Mona Raw Baker. Publisher: Algonquin Books; first edition (1994) Hardcover: 238 pages {{ISBN|1-56512-070-1}}
* {{cite book | last = Monroe | first = Marilyn | title=My Story | publisher=Cooper Square Press| year=2000 | isbn = 0-8154-1102-2}} Reprint of her memoirs, ghost-written by Ben Hecht; introduction by Andrea Dworkin.
* {{cite book | last = Rollyson | first = Carl E. | title=Marilyn Monroe: A Life of the Actress | url = https://archive.org/details/marilynmonroelif00roll_0 | publisher=Da Capo Press| year=1993 | isbn = 0-306-80542-1}} Scholarly look at her films.
* {{cite book | last = Spoto | first = Donald | title=Marilyn Monroe: The Biography | url = https://archive.org/details/marilynmonroe00dona | publisher=Cooper Square Press| year=2001 | isbn = 0-8154-1183-9}} Biography cited in this article.
* {{cite book | last = Smith | first = Matthew | title=Marilyn's Last Words: Her Secret Tapes and Mysterious Death | url = https://archive.org/details/marilynslastword00smit | publisher=Carroll &amp; Graf Publishers | year=2004 | isbn = 0-7867-1380-1}} Alleged transcripts of Monroe's therapy sessions.
* Steinem, Gloria (1988). ''Marilyn: Norma Jeane'', photos by George Barris. Signet. (1988) {{ISBN|0-451-15596-3}}
* {{cite book | last = Taylor | first = Roger G. | title=Marilyn in Art| url = https://archive.org/details/marilyninart0000unse | publisher=Chaucer Press| year=2006 | isbn = 1-904957-02-1}} Examines Monroe's influence on numerous artists.
* {{Cite book | last = Victor | first = Adam | title=The Complete Marilyn Monroe | publisher=Thames and Hudson Ltd | year=1999 | isbn = 0-500-01978-9|ref=harv}}
* Vitacco-Robles, Gary (2003). ''Cursum Perficio: Marilyn Monroe's Brentwood Hacienda: The Story of Her Final Months.'' IUniverse. {{ISBN|0-595-01082-2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Marilyn Monroe}}
* '''[http://www.marilynmonroe.com Službena stranica Marilyn Monroe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100928070332/http://marilynmonroe.com/ |date=2010-09-28 }}'''
* [http://www.marilynmonroecollection.com Kolekcija Marilyn Monroe]
* [http://www.parade.com/articles/web_exclusives/2007/04-15-2007/Parade_Classic_Marilyn_Monroe Intervju Marilyn Monroe iz 1952. za Parade]
* {{imdb ime|id=0000054|ime=Marilyn Monroe}}
* [http://mysite.verizon.net/resv9yjn/ Virtualna turneja po Monroeinoj hacijendi u Brentwoodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080213214228/http://mysite.verizon.net/resv9yjn/ |date=2008-02-13 }}
* [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&amp;GRid=725 Grob Marilyn Monroe]
* [http://latimesblogs.latimes.com/thedailymirror/2007/06/marilyn_monroe.html Marilyn Monroe, Frank Sinatra, Joe DiMaggio and the 1954 &quot;Wrong Door Raid.&quot;]
* [http://www.nfpl.library.on.ca/nfplindex/search.asp?search=1&amp;db=5&amp;idx=ti&amp;query=marilyn+monroe Slike slapova Niagare tijekom snimanja filma ''Niagara'']{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.worldcollectorsnet.com/filmmemorabilia/marilynmonroe.html Marilyn Monroe Collectibles Feature] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080104232005/http://www.worldcollectorsnet.com/filmmemorabilia/marilynmonroe.html |date=2008-01-04 }}
* [http://www.nybooks.com/articles/9776 Married to Marilyn] Normana Mailera iz ''[[The New York Review of Books]]''
* [http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0601.html New York Times, 6. kolovoza 1962.]

{{100 godina AFI-ja... 100 zvezda}}
{{Zlatni globus za najbolju glumicu u komediji}}

{{Lifetime|1926|1962|Monroe, Marilyn}}

[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Dobitnice Zlatnog globusa za najbolju glumicu - komedija ili mjuzikl]]</text>
      <sha1>2lu9kq8w38m0vucorrjwl7ag7mqqp2j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Азбука</title>
    <ns>0</ns>
    <id>58204</id>
    <redirect title="Srpska ćirilica" />
    <revision>
      <id>42478108</id>
      <parentid>41344592</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:31:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Srpska ćirilica]]</comment>
      <origin>42478108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Srpska ćirilica]]</text>
      <sha1>dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oslić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65520</id>
    <revision>
      <id>42477977</id>
      <parentid>42442414</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T12:55:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-72230</username>
        <id>263186</id>
      </contributor>
      <comment>Ok</comment>
      <origin>42477977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3327" sha1="gijlj1jmejmthax1gij4nmdjj9fdsof" xml:space="preserve">{{slično|vrsti ribe|naselje u općini [[Cerovlje]], [[Istarska županija]]|Oslići}}
{{Taksokvir
| color = pink
| name = Oslic
| image = Merluccius merluccius.002 - Aquarium Finisterrae.JPG
| slika_širina = 250 px
| image_caption = Oslić
| regnum = [[Životinje]]
| phylum = [[Svitkovci]]
| classis = [[Zrakoperke|Actinopterygii]]
| ordo = [[Gadiformes]]
| familia = [[Merlucidae]]
| genus = ''''' Merluccius'''''
| species = '''''M.  merluccius'''''
| dvoimeno =  Merluccius merluccius
| dvoimeno_autorstvo = Linne, 1758   
| synonyms = ''Gadus merluccius''&lt;br /&gt;''Gadus ruber''&lt;br /&gt;''Hidronus marlucius''&lt;br /&gt;''Merluccius argentatus''&lt;br /&gt;''Merluccius esculentus''&lt;br /&gt;''Merluccius linnei''&lt;br /&gt;''Merluccius smiridus''&lt;br /&gt;''Merluccius vulgaris''&lt;br /&gt;''Merlucius ambiguus''&lt;br /&gt;''Merlucius lanatus''&lt;br /&gt;''Merlucius sinuatus''&lt;br /&gt;''Onus guttatus''&lt;br /&gt;''Onus riali''&lt;br /&gt;''Trachinoides maroccanus''&lt;br /&gt;''Trachinoides moroccanus''
}}
'''Oslić''' (lat. ''Merluccius merluccius'') je morska riba iz porodice Bakalara zbog koje je Miljan navodno izgubio u stonom fudbalu. Diljem naše obale ima razne nazive kao što su magarcic, magarčić, mol, murluc, oslic, tovar, ugota &lt;ref name=zipcodezoo.com&gt;{{en icon}} [http://zipcodezoo.com/Animals/M/Merluccius_merluccius/ Merluccius merluccius] (zipcodezoo.com)&lt;/ref&gt;.Ima izduženo tijelo, s velikom glavom i velikim ustima. Mužjaci su nešto tanji i izduženiji od ženki. Unutar usta ima veliki broj oštrih, igličastih, zakrivljenih zuba. Tijelo mu je prekriveno nježnim ljuskama. Boja mu varira, od dubine i područja gdje živi, a kreće se od nijanse svijetlo plave do sive na vrhovima (ponekad sa nijansama zlatne), a srebrenkaste na bokovima. Nakon hvatanja naglo sivi, a usljed dužeg stajanja izblijedi. Unutrašnjost usta mu je crna. Najveća zabilježena veličina mu je 140&amp;nbsp;cm i 15&amp;nbsp;kg u Atlantiku, a oko 10&amp;nbsp;kg kod nas. Oslić je veliki proždrljivac, hrani se manjom ribom, glavonošcima i račićima, živi oko 20 godina, a spolnu zrelost dobiva u četvrtoj ili petoj godini života. Meso je bijelo, izvrsna okusa, mekano i sočno, lako probavljivo, te se stoga preporuča u ishrani bolesnika. U prodaji se može naći svjež (cijeli), filetiran i paniran.

Živi u dubljem moru, na dubinama od 30-1075 [[metar|m]], premda ga se najčešće nalazi na dubinama između 70 i 370 m. Stanište mu je istočni [[Atlantik]] od [[Island]]a i [[Norveška|Norveške]] do [[Mauretanija|Mauretanije]], te po cijelom [[Mediteran]]u, uključujući [[Jadransko more|Jadran]] &lt;ref name=&quot;fishbase.org&quot;&gt;{{en icon}} [http://www.fishbase.org/Summary/SpeciesSummary.php?id=30] (fishbase.org)&lt;/ref&gt;.Jovana Markovic

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Merluccius}}
* [http://riblje-oko.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=28&amp;Itemid=51 riblje-oko.hr]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{WProjekti
|commons        = 
|commonssh      = 
|commonscat     = Merluccius
|commonscatsh   = Oslić
|wikivrste      = Merluccius merluccius
|wikivrstesh    = Oslić
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

[[Kategorija:Hrana]]
[[Kategorija:Jadranske ribe]]
[[Kategorija:Gadiformes]]

[[fr:Merluccius]]
[[ka:მერლუზა]]</text>
      <sha1>gijlj1jmejmthax1gij4nmdjj9fdsof</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42477978</id>
      <parentid>42477977</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T13:24:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42477977|42477977]] korisnika [[Special:Contributions/~2025-72230|~2025-72230]] ([[User talk:~2025-72230|razgovor]])</comment>
      <origin>42477978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3272" sha1="i1hypjj3j6mw1njhq34448jobco9bja" xml:space="preserve">{{slično|vrsti ribe|naselje u općini [[Cerovlje]], [[Istarska županija]]|Oslići}}
{{Taksokvir
| color = pink
| name = Oslic
| image = Merluccius merluccius.002 - Aquarium Finisterrae.JPG
| slika_širina = 250 px
| image_caption = Oslić
| regnum = [[Životinje]]
| phylum = [[Svitkovci]]
| classis = [[Zrakoperke|Actinopterygii]]
| ordo = [[Gadiformes]]
| familia = [[Merlucidae]]
| genus = ''''' Merluccius'''''
| species = '''''M.  merluccius'''''
| dvoimeno =  Merluccius merluccius
| dvoimeno_autorstvo = Linne, 1758   
| synonyms = ''Gadus merluccius''&lt;br /&gt;''Gadus ruber''&lt;br /&gt;''Hidronus marlucius''&lt;br /&gt;''Merluccius argentatus''&lt;br /&gt;''Merluccius esculentus''&lt;br /&gt;''Merluccius linnei''&lt;br /&gt;''Merluccius smiridus''&lt;br /&gt;''Merluccius vulgaris''&lt;br /&gt;''Merlucius ambiguus''&lt;br /&gt;''Merlucius lanatus''&lt;br /&gt;''Merlucius sinuatus''&lt;br /&gt;''Onus guttatus''&lt;br /&gt;''Onus riali''&lt;br /&gt;''Trachinoides maroccanus''&lt;br /&gt;''Trachinoides moroccanus''
}}
'''Oslić''' (lat. ''Merluccius merluccius'') je morska riba iz porodice Bakalara. Diljem naše obale ima razne nazive kao što su magarcic, magarčić, mol, murluc, oslic, tovar, ugota &lt;ref name=zipcodezoo.com&gt;{{en icon}} [http://zipcodezoo.com/Animals/M/Merluccius_merluccius/ Merluccius merluccius] (zipcodezoo.com)&lt;/ref&gt;.Ima izduženo tijelo, s velikom glavom i velikim ustima. Mužjaci su nešto tanji i izduženiji od ženki. Unutar usta ima veliki broj oštrih, igličastih, zakrivljenih zuba. Tijelo mu je prekriveno nježnim ljuskama. Boja mu varira, od dubine i područja gdje živi, a kreće se od nijanse svijetlo plave do sive na vrhovima (ponekad sa nijansama zlatne), a srebrenkaste na bokovima. Nakon hvatanja naglo sivi, a usljed dužeg stajanja izblijedi. Unutrašnjost usta mu je crna. Najveća zabilježena veličina mu je 140&amp;nbsp;cm i 15&amp;nbsp;kg u Atlantiku, a oko 10&amp;nbsp;kg kod nas. Oslić je veliki proždrljivac, hrani se manjom ribom, glavonošcima i račićima, živi oko 20 godina, a spolnu zrelost dobiva u četvrtoj ili petoj godini života. Meso je bijelo, izvrsna okusa, mekano i sočno, lako probavljivo, te se stoga preporuča u ishrani bolesnika. U prodaji se može naći svjež (cijeli), filetiran i paniran.

Živi u dubljem moru, na dubinama od 30-1075 [[metar|m]], premda ga se najčešće nalazi na dubinama između 70 i 370 m. Stanište mu je istočni [[Atlantik]] od [[Island]]a i [[Norveška|Norveške]] do [[Mauretanija|Mauretanije]], te po cijelom [[Mediteran]]u, uključujući [[Jadransko more|Jadran]] &lt;ref name=fishbase.org&gt;{{en icon}} [http://www.fishbase.org/Summary/SpeciesSummary.php?id=30] (fishbase.org)&lt;/ref&gt;.Jovana Markovic

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Merluccius}}
* [http://riblje-oko.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=28&amp;Itemid=51 riblje-oko.hr]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{WProjekti
|commons        = 
|commonssh      = 
|commonscat     = Merluccius
|commonscatsh   = Oslić
|wikivrste      = Merluccius merluccius
|wikivrstesh    = Oslić
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

[[Kategorija:Hrana]]
[[Kategorija:Jadranske ribe]]
[[Kategorija:Gadiformes]]

[[fr:Merluccius]]
[[ka:მერლუზა]]</text>
      <sha1>i1hypjj3j6mw1njhq34448jobco9bja</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ijekavski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81287</id>
    <redirect title="Ijekavica" />
    <revision>
      <id>42478069</id>
      <parentid>42328444</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:25:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ijekavica]]</comment>
      <origin>42478069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ijekavica]]</text>
      <sha1>58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekavski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81288</id>
    <redirect title="Ekavica" />
    <revision>
      <id>42478061</id>
      <parentid>42328399</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:24:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ekavica]]</comment>
      <origin>42478061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="sob5vnlp2ww0ib5njn8oifu1ujunfxq" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ekavica]]</text>
      <sha1>sob5vnlp2ww0ib5njn8oifu1ujunfxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpska latinica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81484</id>
    <redirect title="Gajica" />
    <revision>
      <id>42478085</id>
      <parentid>508062</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:28:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gajica]]</comment>
      <origin>42478085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gajica]]</text>
      <sha1>i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska latinica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81485</id>
    <redirect title="Gajica" />
    <revision>
      <id>42478067</id>
      <parentid>508063</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:25:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gajica]]</comment>
      <origin>42478067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gajica]]</text>
      <sha1>i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska abeceda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81486</id>
    <redirect title="Gajica" />
    <revision>
      <id>42478066</id>
      <parentid>508064</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:25:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gajica]]</comment>
      <origin>42478066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gajica]]</text>
      <sha1>i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanska latinica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81487</id>
    <redirect title="Gajica" />
    <revision>
      <id>42478056</id>
      <parentid>508065</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:23:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gajica]]</comment>
      <origin>42478056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gajica]]</text>
      <sha1>i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crnogorska abeceda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81488</id>
    <redirect title="Gajica" />
    <revision>
      <id>42478059</id>
      <parentid>508066</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:24:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gajica]]</comment>
      <origin>42478059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gajica]]</text>
      <sha1>i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpskohrvatska abeceda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81489</id>
    <redirect title="Gajica" />
    <revision>
      <id>42478086</id>
      <parentid>508071</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:28:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gajica]]</comment>
      <origin>42478086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gajica]]</text>
      <sha1>i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpska azbuka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81494</id>
    <redirect title="Srpska ćirilica" />
    <revision>
      <id>42478084</id>
      <parentid>41344594</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:27:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Srpska ćirilica]]</comment>
      <origin>42478084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Srpska ćirilica]]</text>
      <sha1>dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Гајева латиница</title>
    <ns>0</ns>
    <id>81515</id>
    <redirect title="Gajica" />
    <revision>
      <id>42478111</id>
      <parentid>508284</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:32:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gajica]]</comment>
      <origin>42478111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gajica]]</text>
      <sha1>i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Počesni poraz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85109</id>
    <revision>
      <id>42478031</id>
      <parentid>11368031</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T07:31:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 1 book for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1375" sha1="6gj5x5apsxm4hs8t24rdjk9yzm665bz" xml:space="preserve">'''Počesno''' je izraz kojim se u vojnoj terminologiji opisuje [[ratna strategija]], odnosno djelovanja kojim je cilj poraziti neprijatelja ne u jednoj [[uništavajuća bitka|uništavajućoj]] nego u nekoliko manjih [[bitka|bitaka]], koristeći privremenu razdvojenost njegovih snaga na manje dijelove. Takvu strategiju - koja obično koristi geografske okolnosti, odnosno veću pokretljivost ili [[manevar]]ske sposobnosti vlastitih snaga - u pravilu primjenjuje brojčano inferiorna strana, nastojeći stvoriti i iskoristiti privremenu nadmoć na ograničenom području.

Kao jedan od najpoznatijih primjera takve strategije se navodi [[Napoleon]]ov pohod u Italiju 1796. za vrijeme [[francuski revolucionarni ratovi|francuskih revolucionarnih ratova]] kada je uspio potući brojčano nadmoćne [[Austrija|austrijsko]]-[[Pijemont|pijemontske]] snage.

== Reference ==
{{reflist}}
* Bay, Austin (2002). [http://www.strategypage.com/onpoint/articles/20021231.asp On Point column: Can the U.S. Handle both Korea and Iraq?], December 31, 2002, at [http://www.strategypage.com www.strategypage.com]
* {{Cite book | title=Defeat in Detail: The Ottoman Army in the Balkans, 1912-1913 | url=https://archive.org/details/defeatindetailot0000eric | author=Erickson, Edward J. | year=2003 | publisher=Praeger Publishers | isbn=0-275-97888-5|ref=harv}}

[[Kategorija:Vojna strategija]]</text>
      <sha1>6gj5x5apsxm4hs8t24rdjk9yzm665bz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ијекавски изговор</title>
    <ns>0</ns>
    <id>103404</id>
    <redirect title="Ijekavica" />
    <revision>
      <id>42478116</id>
      <parentid>42328741</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:32:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ijekavica]]</comment>
      <origin>42478116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ijekavica]]</text>
      <sha1>58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jekavica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>109349</id>
    <redirect title="Ijekavica" />
    <revision>
      <id>42478076</id>
      <parentid>42328467</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:26:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ijekavica]]</comment>
      <origin>42478076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ijekavica]]</text>
      <sha1>58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosanci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>112645</id>
    <revision>
      <id>42478032</id>
      <parentid>42444981</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T07:46:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 2 books for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20815" sha1="5k0lzajrr09k98wcyffdd58p14cqcl4" xml:space="preserve">{{razlikovati|[[Bošnjaci]]}}
{{dz|[[Bosanci (Bosiljevo)]]|naselje u Hrvatskoj u općini Bosiljevo}}
{{Infookvir etnička grupa
| ime        = Bosanci i Hercegovci&lt;br /&gt;Босанци и Херцеговци
| slika      = &lt;table border=0 align=&quot;center&quot;&gt;
 &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;[[Datoteka:Portrait_of_Catherine_of_St_Sava_(1425-1478).jpg|80x100px]]&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;[[Datoteka:Ivan franjo jukic.jpg|80x100px]]&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div style=&quot;background-color:#fee8ab&quot;&gt;&lt;small&gt;'''[[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko]]'''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div style=&quot;background-color:#fee8ab&quot;&gt;&lt;small&gt;'''[[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarina]]'''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div style=&quot;background-color:#fee8ab&quot;&gt;&lt;small&gt;'''[[Ivan Franjo Jukić|Jukić]]'''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
 &lt;tr&gt;
    &lt;td&gt;[[Datoteka:Husein_Gradaščević.jpg|80x100px]]&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;[[Datoteka:Omer Pacha.jpg|80x100px]]&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;[[Datoteka:Aleksa Santic.JPG|80x100px]]&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
  &lt;tr&gt;

    &lt;td&gt;&lt;div style=&quot;background-color:#fee8ab&quot;&gt;&lt;small&gt;'''[[Husein Gradaščević|Gradaščević]]'''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div style=&quot;background-color:#fee8ab&quot;&gt;&lt;small&gt;'''[[Omer-paša Latas]]'''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
    &lt;td&gt;&lt;div style=&quot;background-color:#fee8ab&quot;&gt;&lt;small&gt;'''[[Aleksa Šantić|Šantić]]'''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
  &lt;/tr&gt;
 &lt;/table&gt;
| opis_slike =
| populacija = 3 milijuna &lt;small&gt;(procjena)&lt;/small&gt;
| regije     = {{flagcountry|BIH}}oko 2 185 055 &lt;ref&gt;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html CIA - The World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |date=2018-03-15 }}  CIA Fact Book&lt;/ref&gt;
| jezik      = [[srpskohrvatski jezik]] ([[bosanski jezik|bosanski]], [[srpski jezik|srpski]] ili [[hrvatski jezik|hrvatski]])
| vjera      = [[Islam]], [[Pravoslavna crkva]], [[Katoličanstvo|Rimokatoličanstvo]], [[Judaizam]]
| srodne     =
}}

'''Bosanci''' ili '''Bosanci i Hercegovci''' su imena za stanovnike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ili za osobe koje potječu iz Bosne i Hercegovine. Osim toga kao Bosanci (shodno tome i [[Hercegovci]]) se u kolokvijalnom govoru smatraju [[Bosanskohercegovačko državljanstvo|državljani Bosne i Hercegovine]], koji nacionalno pripadaju u jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine ([[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]]). U drugim državama bivše [[SFRJ]], izraz Bosanci se koristi za osobe čije porijeklo ili mjesto rođenja se nalazi u Bosni i Hercegovini. Po zvaničnim podacima u [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011.|popisu stanovništva]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je moguće izjašnjavanje kao Bosanac.&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;

Bosanci su nacija, te nisu oni čiji pripadnici samo smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom (nego oni koji imaju njeno državljastvo ili su rođeni u BiH). ''Bosanci'' su glavni pojam za pripadnike stanovnika zemlje (tj. državljane) Bosne i Hercegovine, što po etničkom opredjeljenju može da uključuje svaku etničku grupu/narod, konstitutivne narode BiH: [[Bošnjaci|Bošnjake]], [[bosanski Srbi|Srbe]] i [[bosanski Hrvati|Hrvate]], te druge ljude ne u samoj Bosni, već i u inozemstvu, pod uslovom da su rođeni u BiH, tj. da im je nacionalnost bosanskohercegovačka (Bosanac i Hercegovac).

Ime se odnosi na sve državljane Bosne i Hercegovine, pripadnike zemlji Bosni i Hercegovini, bez razlika u regionalnim, vjerskim ili etničkim/narodnim pripadnostima.

Mnogi građani Bosne i Hercegovine se nazivaju Bosancima uglavnom u nezvaničnom govoru te tamo gdje je takvo opredjeljenje prihvaćeno kao zvanično (u većini inostranih država). Neki se čak izjašnjavaju ekskluzivo kao Bosanci i često kad ne žele izraziti svoju etničku pripadnost, ili ako potječu iz miješanog braka. Neki od primjera ljudi koji se izjašnjavaju tako su: [[Sergej Barbarez]], [[Branko Đurić]], [[Josip Katalinski]] i [[Danis Tanović]].

Autohtoni Bosanci imaju [[Južni Slaveni|južnoslavensko]] porijeklo, a po modernoj novoj (i tačnoj) državnoj definiciji, Bosanac može biti svako ko ima državljanstvo države Bosne i Hercegovine; time je riječ ''Bosanac'' uveliko postala sinonim za sveobuhvatni nacionalni demonim ''Bosanci i Hercegovci''. To uključuje (ali nije ograničeno na) pripadnike konstitutivnih [[Etnička grupa|etničkih/narodnih grupa]] u Bosni i Hercegovini: [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Bosanski Srbi|bosanskih Srba]] i [[Bosanski Hrvati|bosanskih Hrvata]]. Oni koji žive u manjoj geografskoj regiji [[Hercegovina|Hercegovine]] se radije identificiraju samo kao [[Hercegovci]] u lokaliziranom, regionalnom smislu.

Etničke manjine na ovom području, kao što su [[bosanski Jevreji|Jevreji]], [[Romi]], [[Albanci]], [[Crnogorci]] i drugi, mogu uzeti u obzir pridjev ''bosanski'' kao promjenu njihove etničnosti (npr. ''bosanski Jevreji'') da bi se naznačilo mjesto življenja.

Osim toga, znatan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini vjeruje da termin ''Bosanci'' definira one ljude koji čine određenu kolektivnu grupu (kulturni identitet) ili etničku grupu.

==Historija==

===Najraniji zapisi===
Najraniji kulturni i jezički korijeni bosanske historije mogu se pratiti unatrag do Seobe naroda u ranom [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]]. U to vrijeme, [[Slaveni]] iz [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]] su izvršili [[invazija|invaziju]] na [[Bizantijsko carstvo|Istočno Rimsko carstvo]] i naselili su [[Balkanski poluotok]]. Tamo su se pomiješali s autohtonim ''paleo-balkanskim'' narodima, kolektivno poznatijim kao [[Iliri]]. Iz haosa Mračnog doba ([[Srednji vijek]]), od 800. g. nove ere, Slaveni su počeli srastati u rane kneževine. Kako su se kneževine širile, oni su pripajali i druga slavenska plemena i teritorije, a kasnije su se razvili u centralizirane [[kraljevina|kraljevine]].

Hrvati su se na zapadu zakleli na vjernost [[Rim]]u, pod utjecajem susjednih katoličkih kraljevstava, dok su Srbi na istoku pali pod [[Bizantijsko carstvo|bizantijski]] utjecaj i ''zagrlili'' [[pravoslavlje]]; ove vjerske razlike postale su dio njihovog ''samo-definiranja'' kao različitih naroda ili etničkih grupa. Za razliku od toga, u Bosni nije bilo istaknutih slavenskih plemena, a nezavisna [[Bosanska država]] se neće uspostaviti sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].

Prije toga, srž bosanskih zemalja (između rijeka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]] ) je bila u skoro pa konstantnom stanju promjena među konkurencijom između Bizantijaca, Srba, Hrvata, [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]]. U dvanaestom vijeku, [[Bosanska država]] se počinje uzdizati kao nezavisna religijska struktura. Razvija se u moćno [[Bosansko kraljevstvo]] u četrnaestom vijeku; naziv ''[[Bošnjani]]'' je bio korišten za opisivanje stanovnika Kraljevstva. To je vjerojatno bio regionalni naziv koji potječe od naziva rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], koja teče kroz srce Kraljevstva. Prije raspada [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], rijeka se zvala '''Bosona''' po autohtonim [[Iliri]]ma, a neki naučnici nagađaju da je ime ''Bosna'' izvedeno iz tog pojma.

===Bosansko kraljevstvo===
[[File:Medieval Bosnian State Expansion-en.svg|thumb|Teritorijalno širenje Bosanskog kraljevstva u Srednjem vijeku]]
[[Bosansko kraljevstvo]] je raslo i širilo se pod vlašću [[Kotromanići|dinastije Kotromanića]], s ciljem pripajanja hrvatskih i srpskih teritorija. Kao posljedica toga, čak i više [[Rimokatoličanstvo|rimokatolika]] i [[pravoslavci|pravoslavaca]] se nastanjuje u okviru granica Kraljevstva, zajedno s pristalicama autohtone [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] čiji su počeci i priroda predmet nastavka rasprava među naučnicima. Oni koji pripadaju ovoj [[Kult|sekti (kultu)]] su se jednostavno nazivali ''krstjani'' (kasnije: ''kršćani''). Mnogi učenjaci tvrde da su ti bosanski ''krstjani'' ''maniheistički dualisti'' povezani s [[bogumili]]ma iz Bugarske, dok drugi ovu [[teorija|teoriju]] dovode u pitanje, navodeći kao razlog nedostatak historijskih dokaza. Vlasti i Katoličke i Pravoslavne crkve smatraju Crkvu bosansku [[hereza|heretičkom]], te su pokreću snažne ''prozelitizirajuće'' kampanje kako bi se njen utjecaj zaustavio. Kao rezultat tih podjela, koherentan (dosljedan) religijski identitet se nikada nije razvio u srednjovijekovnoj Bosni, kao što se razvio u Hrvatskoj i Srbiji.

===Osmanlijsko doba===
Kako su vijekovi prolazili, Bosansko kraljevstvo je polako počelo slabiti. Postalo je ''lomljivo'' usljed povećanog političkog i vjerskog nezajedništva. Do tada, Osmanlije su već stekli uporište na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]]. Porazom Srba u [[Kosovska bitka|Kosovskoj bici]] i širenjem prema zapadu, Turci na kraju osvajaju cijelu Bosnu i dijelove susjedne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Teritorij koji je djelomice pripadao srednjovijekovnom [[Hrvatsko kraljevstvo|Kraljevstvu Hrvatske]], a dijelom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskom kraljevstvu]] ostao je pod osmanlijskom vlašću vijekovima, toliko dugo da je počinju nazivati ''turska Hrvatska'' (kasnije: [[Bosanska Krajina]]).

Ovakvi razvoji mijenjaju bosansku historiju, kao i to da mnogi stanovnici počinju primati [[islam]], čineći da složeni bosanski etno-religijski identitet postane još složeniji.[[Crkva bosanska]] ''nestaje'', iako su okolnosti njezinog pada bili raspravljani koliko i definiranja njezine prirode i početaka. Neki historičari tvrde da su bosanski ''krstjani'' počeli masovno prelaziti na islam, tražeći utočište od katoličkog i pravoslavnog progona. Drugi tvrde da je Crkva bosanska prestala raditi već mnogo desetljeća prije turskih osvajanja. U svakom slučaju, autohtono i različito društvo slavenskih muslimana se razvilo među Bosancima pod osmanlijskom vlašću, koja brzo postaje dominantna. Do ranih 1600-tih, otprilike dvije trećine bosanskog stanovništva je bilo muslimansko.{{sfn|Malcolm|1995|p=71}}

===Austro-ugarsko doba===
[[File:Bosnien Volkstrachten.JPG|thumb|right|200px|Bosanci za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine]]
Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] okupacije Bosne i Hercegovine u periodu 1878 – 1918. g., [[Benjámin Kállay]], zajednički ministar finansija Carstva i administrator Bosne sa sjedištem u Beču, promovira ''Bošnjaštvo'', politiku koja ima za cilj da kod ljudi u BiH probudi &quot;osjećaj da oni pripadaju velikoj i moćnoj naciji'.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Industrialization of Bosnia-Hercegovina: 1878-1918 |url=https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0 |last=Sugar |first=Peter F. |year=1963 |publisher=[[University of Washington Press]] |page=[https://archive.org/details/industrializatio0000unse_i6h0/page/201 201]}}&lt;/ref&gt; Politika je zagovarala ideale o pluralističkoj i multikonfesionalnoj bosanskoj [[nacija|naciji]], a Bosance je vidjela u budućnosti kako &quot;govore [[bosanski jezik]] i podijeljeni su u tri religije sa podjednakim pravima&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Serbia, Croatia and Slovenia at Peace and at War: Selected Writings, 1983-2007 |last=Ramet |first=Sabrina P. |year=2008 |publisher=[[LIT Verlag Münster]] |chapter=Nationalism and the 'Idiocy' of the Countryside: The Case of Serbia |pages=74–76 |isbn=978-3-03735-912-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velikonja&gt;{{cite book |title=Religious Separation and Political Intolerance in Bosnia-Herzegovina |last=Velikonja |first=Mitja |year=1992 |publisher=Texas A&amp;M University Press |isbn=978-1-58544-226-3}}&lt;/ref&gt; Politika je pokušala izolirati Bosnu i Hercegovinu od njenih ''iredentističkih'' susjeda, ([[Pravoslavna crkva|Pravoslavne crkve]] u [[Srbija|Srbiji]], [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[muslimani|muslimana]] iz [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]). Carstvo je pokušavalo da obeshrabri koncept hrvatskog ili srpskog nacionalizma, koji se proširio u bosanskohercegovačkim katoličkim i pravoslavnim zajednicama iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom devetnaestog stoljeća.&lt;ref name=velikonja/&gt; Hrvati i Srbi koji su se protivili imperijalnoj politici i identificirali se sa nacionalističkim idejama, su ignorisali tvrdnje o bosanskoj naciji i umjesto toga ubrajali bosanske muslimane kao dio svojih nacija, koncept koji je odbacivan od većine bosanskih muslimana.&lt;ref&gt;''Central and South-Eastern Europe'', 2004, Volume 4, p 110&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |last=Banac |first=Ivo | authorlink = Ivo Banac |year=1988 |publisher=Cornell University Press |pages= |isbn=978-0-8014-9493-2}}&lt;/ref&gt; Nakon smrti Kállaya, politika biva zapuštena. Do druge polovine 1910-ih, nacionalizam je postao sastavni faktor bosanske politike, sa nacionalnim političkim partijama koje su odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima (''elekcijom'').&lt;ref name=velikonja/&gt;

Naučnici iz SAD-a, Robert J. Donia i John V.A. Fine, su zaključili sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Bosanski identitet kao bosanski – čak i ako se izvorno odnosio na svoje geografsko porijeklo ili državno članstvo – ima korijene koji sežu mnogo stoljeća unazad, dok klasificiranje bilo kojeg kršćanina Bosanca kao &quot;Srbin&quot; ili &quot;Hrvat&quot; seže jedva jedan vijek unazad. Ideja da postoje bosanski [[Muslimani (narod)|Muslimani]] u &quot;narodnom&quot; (ne u vjerskom) smislu je još novija.|'''Robert J. Donia i John V.A. Fine''', izvadak iz njihove knjige '''&quot;Bosnia and Herzegovina: A Tradition Betrayed&quot;''' (u prijevodu: &quot;Bosna i Hercegovina: Iznevjerena tradicija&quot;)&lt;ref&gt;{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=qJvbRP5KSq4C&amp;pg=PA73&amp;dq=A+Bosnian%27s+identity+as+a+Bosnian+-+even+if&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=2V-RUN6XD4nZ4QS9g4DACg&amp;ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=A%20Bosnian%27s%20identity%20as%20a%20Bosnian%20-%20even%20if&amp;f=false |title=Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed |author=Robert Donia, John VA Fine|year=2005 |work= |publisher= Columbia University Press  |accessdate=30 October 2012}}, p. 73, 1995,&lt;/ref&gt;}}

===Doba Jugoslavije===

U periodu kada je [[Jugoslavija]] bila uspostavljena kao nacija, političkom scenom u Bosni i Hercegovini su dominirale srpske i hrvatske politike; niti jedan od ova dva termina, ''bosanski'' ili ''bošnjački'', nije bio priznat da identifikuje ljude kao konstitutivni narod.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Klemenčič|first=Matjaž|title=The Former Yugoslavia's Diverse Peoples: A Reference Sourcebook|year=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-294-0|page=113}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Banac&gt;{{cite book |last=Banac |first=Ivo |title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics |url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7 |publisher=Cornell University Press |year=1988 |isbn=0-8014-9493-1 |pages=[https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7/page/n288 287]–288 }}&lt;/ref&gt; Shodno tome, bosanski muslimani, ili bilo ko ko se izjašnjavao da ima bosansku/bošnjačku narodnost, su bili svrstavani u jugoslavenskoj statistici stanovništva u kategoriji ''regionalne pripadnosti''. Ova klasifikacija je korištena u posljednjem jugoslavenskom popisu stanovništva provedenom 1991. godine u Bosni i Hercegovini.

Klasifikacije popisa u bivšoj Jugoslaviji su često bile predmet političke manipulacije, jer je prebrojavanje stanovništva kritično za vlast svake grupe. U ustavnim amandmanima iz 1947. g., bosanski muslimani su zatražili opciju ''Bosanac''. Međutim, u popisu 1948. g., dobili su samo izbor da se mogu identificirati kao ''etnički nedeklarirani Musliman'', ''srpski Musliman'' ili ''hrvatski Musliman'' (velika većina je odabrala prvu opciju).&lt;ref name=Banac/&gt; U popisu 1953., kategorija &quot;jugoslaven, etnički neopredjeljen&quot; je uvedena; velika većina onih koji su se vodili pod ovom kategorijom su bili bosanski muslimani.&lt;ref name=Banac/&gt;

U popisu 1961. g., Bošnjaci ili bosanski muslimani su kategorizirani kao etničke grupe definirane kao jedne od ''muslimansko-etničkih pripadnosti'', ali ne i kao ''jugoslavenski konstitutivni narod'', uz Srbe i Hrvate. 1964. g., ''Četvrti kongres Bosanske partije'' je osigurao Bošnjacima pravo na samoopredjeljenje. Godine 1968. na sastanku ''Bosanskog centralnog komiteta'', Bošnjaci su prihvaćeni kao poseban narod, iako se rukovodstvo odlučilo da ne koristi ime Bošnjak ili Bosanac.&lt;ref name=Banac/&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=3-qjT00IDIQC&amp;pg=PA65&amp;dq=Muslims+by+nationality&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ei=jxgAUMmiGObO4QSk16CTCA&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=Muslims%20by%20nationality&amp;f=false|title= Ambivalent Peace: External Peacebuilding, Threatened Identity and Reconciliation in Bosnia and Herzegovina. Report No. 78|author=Kostic, Roland| publisher=Uppsala University |location=Uppsala, Sweden |date=2007| pages=65}}&lt;/ref&gt; Dakle, kao kompromis, opcija ''Muslimana po narodnosti'' je uvedena kao kategorija u popisu stanovništva iz 1971. g. To je službena kategorija za korištenje od strane Bošnjaka sve do konačnog jugoslavenskog popisa stanovništva iz 1991. g.&lt;ref name=Banac/&gt;

===Moderna era===
[[Datoteka:Bih regions03.png|mini|280px|Geografska granica regija Bosne i Hercegovine u Bosni i Hercegovini, prema 2. izdanju enciklopedije Jugoslavije.&lt;ref&gt;http://img684.imageshack.us/img684/953/geografskeregije.jpg&lt;/ref&gt;]]
Godine 1990., naziv Muslimani je zamijenjen pojmom [[Bošnjaci]].

==Religija==
[[File:Bosanska Krupa Churches.JPG|thumb|200px|left|Džamija, katolička crkva i pravoslavna crkva u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]]
Bosanci su religiozni kao društvo baš kao što su i multietnični u istom smislu. No, komponente religije i etničnosti nisu isključivo homogene i nezavisne jedna od druge.

Tone Bringa, autorica i antropologistkinja, za Bosnu i Bosance kaže:
&lt;blockquote&gt; &quot;Niti [[Bošnjak|bošnjački]], niti [[hrvat]]ski, niti [[Srbi|srpski]] identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina.&quot;&lt;ref name=shatzmiller&gt;{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title=Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=32}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Prema Bringi, u Bosni postoji jedinstvena, ''trans-etnička kultura'' koja obuhvata svačiju etničku pripadnost i čini postojanje različitih vjera, uključujući kršćanstvo i islam ''sinergijski, tako da zavise jedno o drugom''.&lt;ref name=shatzmiller/&gt;

Ipak, veliki broj Bosanaca je sekularan (svjetovan), trendom ojačao nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Bosni i Hercegovini, i sličan kao što je bio nekada u komunističkom političkom sistemu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] u kojem su odbacili tradicionalne organizirane religije. {{-}}

==Samoizjašnjavanje==

U anketi koju je 2007. g. provela Razvojna mreža Ujedinjenih nacija ([[UNDP]]), 57% onih koji su ispitani su se prvenstveno identificirali po etničkoj pripadnosti, dok se 43% ispitanika izjasnilo samo da su ''državljani Bosne i Hercegovine'' (Bosanci). Pored toga, 75% ljudi koji su bili anketirani je odgovorilo pozitivno na sljedeće pitanje: &quot;Pored izjašnjavanja o sebi kao Bošnjaku, Hrvatu ili Srbinu, da li se smatrate i građaninom cijele Bosne i Hercegovine?&quot;. U istoj anketi, 43% je reklo da se osjećaju kao građanin Bosne i Hercegovine (Bosanac) u smislu primarnog identiteta, 14% se izjasnilo pripadnicima određenih etničkih ili vjerskih grupa, dok je 41% odabralo dvojni [[identitet]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.undp.ba/?PID=7&amp;RID=413|title=UNDP Published a Major Research on Return, Identity, Politics and Social Trust|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=2007-07-07|accessdate=2007-07-27|archive-date=2007-07-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070727042559/http://www.undp.ba/?PID=7&amp;RID=413|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.undp.ba/download.aspx?id=882|title=Pulse of the citizenry|publisher=United Nations Development Programme for Bosnia and Herzegovina|date=2007-07-07|accessdate=2007-07-27|pages=19–20}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
*[[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
*[[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
*[[Bosančica]]
*[[Kultura Bosne i Hercegovine]]
*[[Lilium bosniacum]]
*[[Sandžak (oblast)]]
*[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]

==Reference==
{{reflist|2}}

{{Commonscat|People of Bosnia and Herzegovina|Bosanci}}
{{Južni Sloveni}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>5k0lzajrr09k98wcyffdd58p14cqcl4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>121042</id>
    <revision>
      <id>42477991</id>
      <parentid>42461771</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T17:42:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-72382</username>
        <id>263265</id>
      </contributor>
      <comment>Iz prepravki je jasno da region koji se naziva Sandžak (što nije sasvim, opšteprihvaćeno ime i nije uvek jasno na koje se oblasti odnosi) se nalazi u Srbiji ili da je to deo regiona (što treba pojasniti pošto se jedan deo smatra da se nalazi u Crnoj Gori a Crna Gora se uopšte ne spominje) pod tim imenom koji se balazi u Srbiji što je važno pokazati a posebno je bilo greška Sandžak i Srbiju zasebno navoditi kao da veze nemaju i to Sloveniju pominjati između da dva.</comment>
      <origin>42477991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35125" sha1="lveieqw5rfrouwi3c9rxny787072oxp" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;font-size:90%; width:21em; text-align:left;&quot;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align:center; font-size:120%;&quot; class=&quot;fn n org&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;Islamska zajednica &lt;br/&gt; u Bosni i Hercegovini 
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;[[Datoteka:Logo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.svg.png|220px|Logo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;[[Reis-ul-ulema]]&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
|-
!
!&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Osnovana&lt;/th&gt;&lt;td&gt;1882.&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Sjedište&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Sarajevo]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Jurisdikcija&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Bosna i Hercegovina]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] [[Hrvatska]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Bosniak National Flag in Sandzak.svg|25px]]  [[Sandžak]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg |25px]] [[Slovenija]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Srbija]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Dijaspora&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Evropi|Evropa]]&lt;br/&gt;[[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australija]]&lt;br/&gt;[[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjeverna Amerika]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Autonomna zajednica&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini|Tarikatski centar]] &lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Glasilo&lt;/th&gt;&lt;td&gt;''[[Glasnik (novine)|Glasnik]]''&lt;br/&gt;''[[Preporod - islamske informativne novine|Islamske informativne novine - Preporod]]''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Televizija&lt;/th&gt;&lt;td&gt;''[[Radiotelevizija Bir]]''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Broj vjernika&lt;/th&gt;&lt;td&gt;oko 4 miliona&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; height=&quot;30&quot; style=&quot;padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;&quot;&gt;Službena stranica: &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[http://www.islamskazajednica.ba/ www.islamskazajednica.ba]&lt;/td&gt;
|}

'''Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini''' (IZBiH) je krovna vjerska organizacija muslimana u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]],regionu ili dijelu regiona u Srbiji koji se naziva [[Sandžak]],{{fusg|1}}  odnosno Raška oblast ili oblast Stare Raške, [[Srbija|Srbiji]] uopšte{{fusg|2}} i Sloveniji muslimana [[Bošnjaci|Bošnjaka]] izvan domovinskih zemalja i drugih muslimana koji je prihvaćaju kao svoju.

Duhovno vodstvo [[musliman]]a u Bosni i Hercegovini zove se [[Rijaset]], a poglavar Islamske zajednice [[reis-ul-ulema]]. Trenutni reis-ul-ulema je [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]] koji je na ovoj dužnosti od 2012. godine.

Suverenitet duhovne zajednice sa centrom u Sarajevu donekle priznaju i muslimanske zajednice u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Organizacija  muslimana [[Mađarska|Mađarske]] je, kao krovna zajednica muslimana u toj državi, u više navrata pozvala reisu-l-ulemu, da bude vjerski poglavar muslimana i u Mađarskoj, dok Islamska zajednica u Crnoj Gori posjeduje mešihat, ali ne rijaset i reisu-l-ulemu. Pored toga, ova organizacija koristi institucionalnu, kadrovsku i drugu pomoć Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/muslimani-u-madjarskoj-zele-dzamiju-i-reisa-kavazovica-za-vjerskog-poglavara/130907031|title=Muslimani u Mađarskoj žele džamiju i reisa Kavazovića za vjerskog poglavara|publisher=klix.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://stav.ba/vijest/raspisani-izbori-za-reisa-islamske-zajednice-u-crnoj-gori/5025|title=Raspisani izbori za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori|publisher=stav.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}&lt;/ref&gt;

Sjedište Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini nalazi se u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ustavna odluka Islamske zajednice Republike Bosne i Hercegovine|url=http://www.islamskazajednica.ba/images/stories/Ustavi/Ustavna_odluka_iz_1993.g.pdf|website=islamskazajednica.ba|accessdate=8. ožujka 2018.}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Gazi Husrev-beg&amp;#039;s Mosque IMG 9523 sarajevo.jpg|thumb|[[Gazi Husrev-begova džamija]] u Sarajevu, središnja džamija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Sve do dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, nije se postavljalo pitanje pravnog položaja ili organiziranja posebne ustanove koja bi se brinula o vjerskim pitanjima muslimana. Do tada se Bosna i Hercegovina nalazila u okviru [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], u kojem se organizacijsko jedinstvo muslimana ogledalo u privrženosti islamskim propisima, a to jedinstvo muslimana simbolizirano je kroz instituciju [[halif]]e kao duhovnog stožera muslimana. Vjerske poslove u ime halife obavljali su dekretirane [[muftija|muftije]], šerijatski suci, muderisi i [[imam]]i. U osmanskom periodu vjerski stalež smatran je dijelom državne administracije kojem su bili povjereni različiti poslovi u upravi, lokalnoj administraciji i vjerskim poslovima. Pravosudne poslove i suđenje obavljali su šerijatski suci koji su bile dio vladajućeg aparata i plaćala ih je država. Također, imamsko-hatibski poslovi, osobito džuma-namazi, zatim obrazovni sustav, kao što su vjerske škole (medrese), bili su dio brige državne uprave.

Dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u Bosnu i Hercegovnu stoljećima ustaljeni oblici organiziranja vjerskih poslova se raspadaju, a [[islam]] više nije državna religija koju država pomaže kao što je to bio slučaj u vrijeme osmanske uprave. Također, ulema i vjerski kadar gubi ulogu i značaj koji je nekada imao u državi i suočava se s novim do tada nepoznatim pitanjima i problemima. Austro-Ugarska sustavno nastoji potpuno odvojiti muslimane u Bosni i Hercegovini od [[Istanbul]]a kao njihove duhovne matice.&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;&gt;{{cite web|title=Pregled razvitka Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|url=https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2019/03/04/Pregled-razvitka-Islamske-zajednice-u-Bosni-i-Hercegovini|website=hanefijskimezheb.wixsite.com|publisher=hanefijskimezheb.wixsite.com|accessdate=24. listopada 2019.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191024222012/https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2019/03/04/Pregled-razvitka-Islamske-zajednice-u-Bosni-i-Hercegovini|archivedate=24. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Imenovanje reis-ul-uleme ===
[[Datoteka:Mehmed Teufik Azabagić.jpg|200px|thumb|lijevo|Reis-ul-ulema [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]] (1893.-1909.)]]
U početnom razdoblju [[šejh-ul-islam]] u Istanbulu, kao vrhovni vjerski autoritet u Osmanskom Carstvu, odbijao je dati svoju suglasnost za uspostavu samostalne Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja će na sebe preuzeti svu odgovornost za organizaciju vjerskog života, osnivanje potrebnih organa i ustanova, postavljanje i izbor čelnih ljudi, vjerskih službenika i svih ostalih poslova. Međutim, 1882. godine šejh-ul-islam imenovao je sarajevskog muftiju [[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafu Hilmi ef. Hadžiomerovića]] za bosanskog muftiju i ujedno ga je ovlastio da može imenovati niže vjerske službenike i šerijatske suce. Uslijed ovoga Austro-Ugarska je carskim dekretom od 17. oktobra 1882. godine postavila Mustafu Hilmi ef. Hadžiomerovića za bosanskog muftiju i proglasila ga prvim [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemom]] u Bosni i Hercegovini i ova godina se uzima godinom utemeljenja samostalne Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Istodobno su imenovana i četverica članova Ulema-medžlisa (današnji Rijaset), kao vrhovnog tijela za vjerska pitanja, a također je utemeljena Zemaljska vakufska komisija koja je bila zadužena za vakufske i mearifske poslove muslimana u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;/&gt;

Izdavanjem menšure reis-ul-ulemi Hilmi ef. Hadžiomeroviću s ovlastima vrhovnog bosanskog muftije smatra se prenošenjem stvarnog legitimiteta i ovlasti o pitanjima cjelokupne organizacije vjerskih pitanja i poslova na bosanskog reis-ul-ulemu koje je proveo šejh-ul-islam u [[Istanbul]]u kao vrhovni vjerski autoritet kojim je nastavljen duhovni kontinuitet uređivanja vjerskih poslova reis-ul-uleme i izabranih predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Menšura je ovlaštenje reis-ul-ulemi za vršenje vjerskih poslova i pravo da daje ovlaštenja drugim osobama. Do 1930. menšure su izdavane u Istanbulu, a od 1930. godine menšure, na temelju Ustava Islamske zajednice, izdaju se u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;goethe.de&quot;&gt;{{cite web|title=Islam i muslimani u Bosni i Hercegovini|url=https://www.goethe.de/ins/ba/bs/kul/mag/21403427.html|website=goethe.de/|publisher=goethe.de/|accessdate=24. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Autonomija ===
Muslimanima u Bosni i Hercegovini posebno je smetalo miješanje Austrije u njihove vjerske poslove uslijed čega je došlo do utemeljenja Pokreta za vjersku i prosvjetnu autonomiju muslimana u Bosni i Hercegovini na čelu s [[mostar]]skim muftijom Fehmi ef. Džabićem. Ovaj pokret je tražio autonomiju i samostalnost bosanskih muslimana u organiziranju svojih vjerskih poslova i u upravljanju vakufskim dobrima i islamskim obrazovanju. Pokret koji je nastao u mjesecu maju 1899. godine predstavljao je prvi organizirani pokret muslimana i borbu za svoja kulturna i politička prava i vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju koji je nakon desetogodišnje borbe okončan 15. aprila 1909. donošenjem Štatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini. Austro-Ugarskim izdavanjem ovog štatuta prihvaćena je većina zahtjeva muslimana i konačno priznata autonomija uređivanja i organizacije islamskih pitanja i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini.
[[Datoteka:Mehmed Džemaludin ef. Čaušević.jpg|200px|thumb|desno|Reis-ul-ulema [[Džemaludin Čaušević|Mehmed Džemaludin ef. Čaušević]] (1914.-1930.)]]
Po autonomnom statutu sredinom 1910. inauguriran je treći po redu, a prvi birani reis-ul-ulema [[Hafiz|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]]. No, njega je Zemaljska vlada već 1912. godine prisilila na ostavku, pa je jednoglasnom odlukom Hodžinske kurije za novog reis-ul-ulemu izabran mesnevihân [[Džemaludin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]], čiji je izbor carskim dekretom potvrđen 27. oktobra 1913. godine. On je bio i posljednji reis koji je izabran na temelju autonomnog statuta i prvi reis-ul-ulema u Kraljevini Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;goethe.de&quot;/&gt; Međutim, neće djelovati na području cijele Jugoslavije, nego samo na područjima koji su ušli raspadom austro-ugarske u novu državu. Njegov nasljednik će djelovati na području cijele države tek stvaranjem jedne jedinstvene Islamske zajednice na području Kraljevine.

Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]] muslimani su ušli s tri odvojene vjerske zajednice: u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], Hrvatskoj i Sloveniji s [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemom]] na čelu sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], u Srbiji ([[Sandžak]]u, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji) na čelu s muftijom čije je sjedište premješteno iz Niša u [[Beograd]] i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] na čelu s muftijom sa sjedištem u [[Bar]]u.

U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca]] u području vjerskog života nastavljeno je organizacijsko sređivanje i prilagođavanje novim prilikama. Postojali su brojni problemi posebno u vjerskoprosvjetnom i vakufsko-mearifetskom području. Bio je veliki broj [[medresa]] i [[mekteb]]a čiji su nastavni programi i metode predavanja bili zastarjeli. Islamska zajednica postala je jedinstvena i jedina vjerska organizacija muslimana u tadašnjoj jugoslavenskoj državi, pred kojom su bila postavljena mnoga pitanja i problemi koje je trebalo hitno riješiti. U vezi s tim vršene su mnoge reorganizacije i reforme u osnovnim i srednjim vjerskim školama i mektebima.

Da bi se otklonile razlike u pogledu državnog upravljanja i nadzora 12. septembra 1919. donesena je Privremena uredba o upravi vakufa u Kraljevini SHS, koja 28. februara 1922. zamijenjena zakonom. Muslimani u Srbiji (Sjevernoj Makedoniji, Sandžaku, Kosovu) i Crnoj Gori od tada su činili jednu vjersku zajednicu pod upravom vrhovnog muftije u Beogradu. Muslimani u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji su i dalje živjeli u Islamskoj zajednici na čelu s reis-ul-ulemom i sjedištem u Sarajevu. Prema navedenoj uredbi i zakonu o upravi vakufa nadzor nad vakufima i upravu Središnjeg vakufskog fonda za teritoriju Srbije (Sjeverne Makedonije, Sandžaka, Kosova) i Crne Gore vodilo je Ministarstvo vjera, a uprava vakufa u Bosni i Hercegovini i dalje je ostavljena u nadležnost vakufsko-mearifetskih organa koji su tamo prije postojali.&lt;ref name=&quot;Enciklopedija živih religija&quot;&gt;Islam u Jugoslaviji, Enciklopedija živih religija, Nolit, Beograd, 2004. {{ISBN|86-19-02360-8}}&lt;/ref&gt;

U posebno teškom položaju Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini našla se nakon ukidanja Štatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini. Naime, na prijedlog resornog ministra pravde i uz saglasnost Ministarskog vijeća donijelo je zakon kojim je osnivana jedinstvena Islamska zajednica u Kraljevini Jugoslaviji. Prema tom zakonu, kralj je postavljao: reis-ul-ulemu, članove [[Rijaset|Ulema-medžlisa]] i [[muftija|muftije]]. Protiv ovog ukaza ustao je tadašnji reis-ul-ulema [[Džemaludin Čaušević|Džemaludin ef. Čaušević]], koji je u znak protesta podnio ostavku na dužnost reis-ul-uleme. Svoj prosvjed je opravdao time što je kralj ukazom narušio autonomiji Islamske zajednice u Jugoslaviji. Reis-ul-ulema Čaušević se također suprostavljao i prebacivanju sjedišta Rijaseta iz [[Sarajevo|Sarajeva]] u [[Beograd]].

Za novog reis-ul-ulemu, a prvog reis-ul-ulemu jedinstvene Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji, postavljen je kraljevskim ukazom 1930. godine muftija hfz. [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]]. U vrijeme postavljanja Ibrahima ef. Maglajlića za reis-ul-ulemu bila je već ukinut ured šejh-ul-islama u Istanbulu i institucija halife, tokom reforma koje je 1924. godine proveo [[Mustafa Kemal Atatürk]] u [[Turska|Turskoj]], uslijed čega je prvi put menšuru novoizabranom reis-ul-ulemi dodijelilo posebno domaće tijelo. Menšuru su mu predali članovi Ulema-medžlisa iz Sarajeva i [[Skoplje|Skoplja]]. Sjedište Vrhovnog islamskog starješinstva i sjedište reis-ul-uleme prvi put je izmješteno iz Sarajeva i prebačeno u Beograd. Menšura je predana u [[Bajrakli džamija u Beogradu|Bajrakli džamiji]] u Beogradu uz nazočnost kralja.&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Fehim Spaho.jpg|200px|thumb|desno|Reisu-l-ulema [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]] (1938.-1942.)]]
Raspadom [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanske diktature]] [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]] na čelu s [[Mehmed Spaho|Mehmedom Spahom]] 1935. godine kao uvjet ulaska u Stojadinovićevu koalicijsku vladu tražila je reviziju zakonodavstva Islamske zajednice i vraćanje sjedišta reis-ul-uleme iz Beograda u Sarajevo. Reis-ul-ulema Maglajlić je penzionisan 1936. godine, do donošenja novog Ustava Islamske zajednice vrhovni vjerski poslovi povjereni su Naibskom vijeću s profesorom Salihom Safvetom ef. Bašićem na čelu.

Ustavom iz 1936. ukinuta su muftijstva, zatim dvojstvo u organizaciji Islamske zajednice, s dva ulema-medžlisa i dva vakufsko-mearifska vijeća i dvije vakufske direkcije. Umjesto toga, Ustav je propisao utemeljenje jednog Ulema-medžlisa neposredno uz reis-ul-ulemu i jedinstvene Direkcije vakufa za cijelu državu, te je općenito ojačao ulogu laičkog čimbenika u upravi i poslovima Islamske zajednice. Tokom 1937. održani su izbori za Vakufski sabor i članove Izbornog tijela za izbor reis-ul-uleme. Ovo se izborno tijelo sastalo 20. aprila 1937. i prema Ustavu izabralo trojicu kandidata za reis-ul-ulemu: [[Fehim Spaho|Fehima ef. Spahu]], predsjednika Vrhovnog šerijatskog suda u Sarajevu, [[Ahmed Burek|Ahmeda ef. Bureka]], muderisa Gazi Husrev-begove medrese, i Muhammeda ef. Tufu, profesora Više islamske šerijatsko-teološke škole. Na osnovi ovog prijedloga, kraljevski su namjesnici ukazom od 26. aprila 1938. imenovali Fehima ef. Spahu za reis-ul-ulemu Kraljevine Jugoslavije. Dužnost reis-ul-uleme Fehim ef. Spaho primio je 6. maja od prvog naiba Saliha Safveta ef. Bašića, a svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeni su u [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevoj džamiji]] u Sarajevu 9. juna 1938. godine. Samo četiri godine kasnije Spaho umire, a većina se u Islamskoj zajednici odlučno oduprire svakovrsnim pritiscima da se u složenim ratnim uvjetima bira novi reis-ul-ulema. U tim prilikama poslovi Islamske zajednice ponovo su povjereni Salihu Safvetu ef. Bašiću kao vršitelju dužnosti reis-ul-uleme.&lt;ref name=&quot;goethe.de&quot;/&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Islamska zajednica je bila kadrovski potpuno uništena. Njeni službenici u ratu su nastradali ili nestali, ili pak poslije rata pozatvarani ili prešli u sigurnije državne službe. Vakufska imovina beskrupulozno je nacionalizirana, mektebi i medrese zatvoreni. Ostala je raditi jedino [[Gazi Husrev-begova medresa]]. U septembru 1947. godine, nakon donošenja novog Ustava, izabran je na mjesto reis-ul-uleme [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]].&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;/&gt;

Islamsku zajednicu u SFR Jugoslaviji su sačinjavale četiri jedinice, Saborska područja. To su: područja Sabora  Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije sa sjedištem u Sarajevu, Sabor Islamske zajednice  za Srbiju sa pokrajinama: Kosovom i [[Vojvodina|Vojvodinom]], sa sjedištem u [[Priština|Prištini]], Sabor Islamske zajednice za Sjevernu Makedoniju, sa sjedištem u [[Skoplje|Skoplju]] i Sabor Islamske zajednice za Crnu Goru, sa sjedištem u  Podgorici. Ustavom Islamske zajednice u SFR Jugoslaviji, koji je usvojio Vrhovni Sabor 1990. godine u Sarajevu, pored saborsko-mešihatskih područja u Sarajevu, Prištini, Skoplju i Podgorici osnovan je novi Sabor, odnosno Mešihat u Zagrebu, za područje Hrvatske i Slovenije. Po odredbama tog Ustava, Mešihatima je vraćena data veća samostalnost, a nadležnost  izbora predsjednika Mešihata prenešena je na republičke Sabore. Ovim Ustavom su preinačeni nazivi izvršnih organa Sabora: umjesto Vrhovnog islamskog starješinstva - Rijaset, a po republikama – Mešihati Islamske zajednice.&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;/&gt;

Islamska zajednica je pored raznih pritisaka i nepovoljnih uvjeta za rad pod komunističkom vlašću uspjela konsolidirati svoje redove, osigurati nastavak svoga rada, otvoriti Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, pokrenuti više časopisa i listova, prevesti relevantnu islamsku literaturu na maternji jezik, te odškolovati kvalitetan kadar.

=== Obnova ===
[[Datoteka:Flag of the Islamska Zajednica.svg|200px|thumb|Zastava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sandžaku, Sloveniji, Srbiji i u bošnjačkoj muslimanskoj dijaspori]]
Raspadanjem [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] i [[rat u Bosni i Hercegovini|agresijom na Bosnu i Hercegovinu]] došlo je do paralizacije rada Islamske zajednice, koja je predstavljala jedinstvenu vjersku organizaciju muslimana u Jugoslaviji. Nametnulo se pitanje reorganizacije Islamske zajednice u Jugoslaviji, a uslijed proglašavanja nezavisnosti bivših jugoslavenskih republika išlo se ka osnivanju novih islamskih zajednica, čime su uslijedile veoma korjenite unutrašnje promjene u dotadašnjem ustrojstvu Islamske zajednice u Jugoslaviji koje su, uglavnom, bile nametnute agresijom na Bosnu i Hercegovini. U takvim prilikama 28. aprila 1993. godine održana je sjednica Obnoviteljskog sabora Islamske zajednice u Sarajevu na kojoj je donešena Ustavna odluka kao privremeni ustavnopravni dokument kojim se uspostavlja kontinuitet i prekinuta autonomija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i kojom se definira i uređuje njena nova organizacija i djelovanje. U skladu s Ustavnom odlukom na ovom zasjedanju izabran je za vršioca dužnosti reis-ul-uleme [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]. Ovom je odlukom izvan snage stavljen jugoslavenski zakon o Islamskoj zajednici iz 1930. i vraćena njena autonomnost koja je temeljena na Štatutu iz 1909. godine.&lt;ref name=&quot;goethe.de&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Islamic Community of Bosnia and Herzegovina|url=http://reisu-l-ulema.islamskazajednica.ba/index.php/mensura-1/mensura-reisu-l-uleme|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=17. lipnja 2016.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171216081530/http://reisu-l-ulema.islamskazajednica.ba/index.php/mensura-1/mensura-reisu-l-uleme|archivedate=16. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt;

== Organizacija ==
[[Datoteka:Rijaset u sarajevu.JPG|200px|thumb|zgrada Rijaseta u Sarajevu]]
Na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je reis-ul-ulema. Najviši organi Islamske zajednice su: Sabor, Ustavni sud, Reis-ul-ulema, Vijeće muftija i Rijaset.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najviši je izvršni organ za vjerske, obrazovne, ekonomske, finansijske, pravne, administrativne i druge poslove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Rijaset se organizira kroz uprave kao stručne, administrativno-upravne cjeline na čijem čelu se nalaze direktori uprava i druge organizacijske jedinice na čijem se čelu nalaze rukovoditelji organizacijskih jedinica. Reis-ul-ulema je predsjednik Rijaseta.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Članovi Rijaseta|url=https://www.islamskazajednica.ba/rijaset-s/clanovi-rijaseta|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=25. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najviše je predstavničko tijelo Islamske zajednice. Sabor ima 87 sabornika koji se biraju tajnim glasovanjem u 18 izbornih okruga. Najviše, 13 sabornika dolazi iz Muftijstva sarajevskog, 10 iz Tuzlanskog, po sedam iz Bihaćkog, Banjalučkog, Goraždanskog, Mostarskog, Travničkog i Zeničkog, iz [[Islamska zajednica u Srbiji|Srbije (i Sandžaka)]] i [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Hrvatske]] po pet, iz [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Slovenije]] tri, [[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Evropi|Njemačka]] i [[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjeverne Amerike]] po dva, te po jedan iz [[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australije]], Austrije, kao i jedan za Švicarsku i Francusku, zatim jedan za Švedsku, Norvešku, Dansku i Finsku te jedan za Benelux, Veliku Britaniju i Irsku. Sabornike bira posebno tijelo koje čine po dvojica delegata iz svakog džemata, najniže administrativne jedinice koju čini najmanje 200 vjernika. Delegate opet bira skupština džemata, odnosno svi njegovi vjernici. Nakon što se izaberu novi članovi Sabora, oni na konstituirajućoj sjednici biraju predsjednika, potpredsjednike i sekretara Sabora. Za same izbore osniva se i posebna Izborna komisija koja može odbiti nečiju kandidaturu. Pravo da bude izabran ima svaki član Islamske zajednice u BiH koji je navršio osamnaest godina koji je član najmanje tri godine prije izbora i koji izvršava svoje obaveze u [[džemat]]u, a ne samo [[imam]]i.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Sabor Islamske zajednice|url=https://islamskazajednica.ba/clanovi-sabora/aktuelni-saziv|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=25. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

Kada je u pitanju izbor vrhovnog poglavara Islamske zajednice - reis-ul-ulemu, izborno tijelo broji od 350 do 400 članova, a čine ga članovi Sabora, Rijaseta, glavni imami, muftije, rukovoditelji svih ustanova Islamske zajednice, osobe koje imaju legitimitet cijele zajednice iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Sandžaka, Srbije, te dijaspore (Australija, Amerika, Europa). Bira se tajnim glasanjem, a nakon izbora reis-ul-uleme Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reis-ul-ulemi. Prilikom preuzimanja menšure reis-ul-ulema polaže zakletvu u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu i službeno stupa na dužnost. Ako je za reis-ul-ulemu ponovo izabran dotadašnji reis-ul-ulema svečanost obznanjivanja njegovog novog mandata obavlja se prema propisanom protokolu bez predaje nove Menšure. Mandat reis-ul-uleme traje sedam godina i sedmogodišnje razdoblje može se produžiti za još jedan mandat.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Sabor Islamske zajednice u BiH sutra bira reisu-l-ulemu|url=https://www.faktor.ba/vijest/sabor-islamske-zajednice-u-bih-sutra-bira-reisu-l-ulemu/54734|website=faktor.ba|publisher=faktor.ba|accessdate=25. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

Vijeće muftija organ je Islamske zajednice za pitanja vjere. Vijeće muftija sastoji se od svih muftija u Islamskoj zajednici kojima je dodijeljena murasela reis-ul-uleme. Članovi Vijeća muftija su reis-ul-ulema, zamjenik reis-ul-uleme i sve muftije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, muftije [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Mešihata IZ u Sloveniji]], [[Islamska zajednica u Srbiji|Srbiji]], [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], [[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Europi|Zapadnoj Europi]], [[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjevernoj Americi]] i [[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australiji]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Poslovnik o ratu Vijeća muftija|url=https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/clanovi-vijeca-muftija|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=27. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt; Muftija postaje član Vijeća imenovanjem za muftiju, a prestaje biti član Vijeća prestankom mandata muftije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Poslovnik o ratu Vijeća muftija|url=https://www.islamskazajednica.ba/poslovnik-o-radu-vijeca-muftija|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=27. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

Ustavni sud Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najviše je tijelo za nadzor ustavnosti u radu organa i ustanova Islamske zajednice, a njegove članove imenuje Sabor Islamske zajednice na prijedlog Rijaseta. Članovi Ustavnog suda imenuju se iz reda istaknutih poznavatelja vjerskih i društveno-pravnih znanosti koji uživaju ugled u Islamskoj zajednici. Mandat članova Ustavnog suda traje šest godina i za to vrijeme oni ne mogu biti članovi predstavničkih tijela ni izvršnih organa Islamske zajednice i šestogodišnje razdoblje može se produžiti za još jedan mandat.

Islamska zajednica podijeljena je na [[muftijstvo|muftijstva]]. Svako od njih ima svoga muftiju, koji upravlja na tom području. U zemljama izvan Bosne i Hercegovine nalaze se i [[mešihat]]i koji predstavljaju vjerske i administrativno-upravne organe za područja koja pokrivaju. Muftijstva/mešihati dijele se na medžlise i džemate kao najmanje organizacijske odbore Islamske zajednice. Medžlis je osnovna organizacijska jedinica Islamske zajednice i obuhvaća pripadnike Islamske zajednice određenog područja koji čine povezanu cjelinu. O funkcionisanju medžlisa brine Izvršni odbor medžlisa na čijem su čelu predsjednik medžlisa i glavni imam. [[Džemat]] je manji skup muslimana određenog područja, okupljenih radi obavljanja molitve i vršenja vjerskih dužnosti, kao i radi neposrednog ostvarivanja prava i dužnosti. Džemat je niža organizacijska jedinica od medžlisa. U okvirima medžlisa i džemata djeluje i [[mekteb]].

== Reis-ul-uleme ==
{{glavni|Reis-ul-ulema}}
[[Datoteka:Husein Kavazović (cropped).jpg|thumb|desno|Reisu-l-ulema [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]] (2012.-)]]

{|class=&quot;wikitable&quot;
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Reis-ul-uleme'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|-- 
! #
! Ime i prezime
! Mandat započeo
! Mandat završio
! Napomena
|--
| 1. || [[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]] || 1882.|| 1893. ||  
|--
| 2.||  [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]] || 1893.|| 1909. ||
|--
| - || Ahmed Munib ef. Korkut || 1909. || 1910. || [[naibu-reis]]  
|--
| 3. || [[Hafiz|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]] || 1910. || 1912. ||  
|--
| - || [[Hafiz|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]] || 1912. || 1914.|| 
|--
| 4. ||[[Džemaludin Čaušević|Džemaludin ef. Čaušević]] || 1914. || 1930. || 
|--
| 5. || [[Hafiz|hfz.]] [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]]  || 1930. || 1936.  || 
|--
| - || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]  || 1936. || 1938.  || [[naibu-reis]] 
|--
| 6. || [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]]  || 1938. || 1942.  || 
|--
| - || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]  || 1942. || 1947.  || [[naibu-reis]] 
|--
| 7. || [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]]  || 1947. || 1957.  || 
|--
| 8. || [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]]  || 1957. || 1975.  || 
|--
| 9. || [[Naim Hadžiabdić|Naim ef. Hadžiabdić]]  || 1975. || 1987.  || 
|--
| - || Ferhat ef. Šeta  || 1987. || 1987.  || [[naibu-reis]]
|--
| 10. || [[Hafiz|hfz.]] [[Husein Mujić|Husein ef. Mujić]]  || 1987. || 1989.  ||
|--
| 11. || [[Jakub Selimoski|Jakub ef. Selimoski]]  || 1989. || 1993.  || 
|--
| 12. || [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]  || 1993. || 2012.  || 
|--
| 13. || [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]  || 2012. || ''Trenutno''  || 
|}

== Muftijstva/ Mešihati ==
[[Datoteka:Muftijstva i mešihati Islamske zajednice u BiH.png|thumb|350px|Karta muftijstava i mešihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
{|class=&quot;wikitable&quot;
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Muftijstva'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|--
! #
! Naziv
! Sjedište
! Muftija
|--
| 1. || [[Bihaćki muftiluk]] || [[Bihać]] || muftija &lt;br /&gt; Mevlud ef. Kudić  
|--
| 2.||  [[Zenički muftiluk]] || [[Zenica]] || muftija &lt;br /&gt; Mevludin ef. Dizdarević 
|--
| 3. || [[Tuzlanski muftiluk]] ||[[Tuzla]] || muftija &lt;br /&gt; Vahid ef. Fazlović   
|--
| 4. ||  [[Travnički muftiluk]] || [[Travnik]] || muftija &lt;br /&gt; Ahmed ef. Adilović    
|--
| 5. ||  [[Sarajevski muftiluk]] ||  [[Sarajevo]]|| muftija &lt;br /&gt; Nedžad ef. Grabus
|--
| 6. ||  [[Mostarski muftiluk]] || [[Mostar]] || muftija &lt;br /&gt; Salem ef. Dedović 
|--
| 7. ||  [[Goraždanski muftiluk]] || [[Goražde]] || muftija &lt;br /&gt; Remzija ef. Pitić 
|--
| 8. ||  [[Banjalučki muftiluk]] || [[Banja Luka]] || muftija &lt;br /&gt; Nusret ef. Abdibegović  
|--
| 9. || [[Vojni muftiluk u Bosni i Hercegovini|Vojni muftiluk]] || [[Sarajevo]] || muftija &lt;br /&gt;  Hadis ef. Pašalić  
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Mešihati'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|--
| 1. || [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj]] || [[Zagreb]] || muftija &lt;br /&gt; Aziz ef. Hasanović   
|--
| 2. || [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Mešihat Islamske zajednice u Republici Sloveniji]] || [[Ljubljana]] || muftija &lt;br /&gt; Nevzet ef. Porić
|-
| 3. || [[Islamska zajednica u Srbiji|Mešihat Islamske zajednice u Srbiji]] || [[Novi Pazar]] || muftija &lt;br /&gt; Mevlud ef. Dudić 
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Dijaspora'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|--
| 1. || [[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Evropi]]  || [[Wiesbaden]] ||-  
|--
| 2. || [[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji]]  || [[Sydney]] || muftija &lt;br /&gt; Jasmin ef. Bekrić    
|--
| 3. || [[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike]]  || [[Washington]] || muftija &lt;br /&gt; Sabahudin ef. Ćeman 
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Autonomna zajednica'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|--
| 1. || [[Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini]]  || [[Sarajevo]] || šejh-ul-mešaih &lt;br /&gt; Ćazim ef. Hadžimejlić 
|}

== Ustanove ==
[[Datoteka:Sarajevo gazi husrev bey Library qatar IMG 1088.JPG|thumb|Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu osnovana 1537. jedna je od najvažnijih ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
[[Slika:FIN.jpg|thumb|Fakultet islamskih nauka u Sarajevu u Sarajevu osnovan 1977., najvažnija je visokoškolska ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Ustanove koji djeluje u sklopu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini su:

===Mektebi ===
* [[Mekteb]]i djeluju na području džemata, u sklopu svakog medžlisa

=== Medrese ===
* [[Gazi Husrev-begova medresa]] u Sarajevu, osnovana 1537.
* Behram-begova medresa u Tuzli, osnovana 1626.
* Karađoz-begova medresa u Mostaru, osnovana 1557.
* Elči Ibrahim-pašina medresa, u Travniku, osnovana 1706. 
* Medresa Reis Džemaluddin ef. Čaušević u [[Cazin]]u, osnovana 1867.
* Medresa &quot;Osman ef. Redžović&quot; u Čajnom gradu, [[Visoko]], osnovana 1992. 
* Medresa Reis Ibrahim ef. Maglajlić u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], obnovljena 2020.

=== Fakulteti ===
* [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]] u Sarajevu, osnovan 1977.
* Islamski pedagoški fakultet u Zenici, osnovan 1993.
* Islamski pedagoški fakultet u Bihaću, osnovan 1995.

=== Medija centar ===
* Islamske informativne novine - Preporod, osnovane u Sarajevu 1970.
* Muslimanska informativna novinska agencija - MINA, osnovana u Sarajevu 1991.
* Radiotelevizija Bir, osnovan u Sarajevu 2008.
* Preporod info, osnovan u Sarajevu osnovan 2019.

=== Organizacije ===
* Udruženje ilmijje, osnovana 1912.

=== Druge ustanove ===
* Gazi Husrev-begova biblioteka, osnovana u Sarajevu 1537.
* Vakufska direkcija, osnovana 1883.
* Izdavačka kuća El-Kalem, osnovana u Sarajevu 1973.
* Agencija za certificiranje halal kvalitete, osnovana u Tuzli 2005.
* Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, osnovan u Sarajevu 2008.

Također, na području mešihata Islamske zajednice, nalaze se ustanove za područje tih mešihata.

== Napomene ==
{{fusg|1}} Sandžak je geografsko područje administrativno podijeljeno između Srbije i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Godine 1993. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je na tom području osnovala Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku, da bi 2007. ovaj mešihat prerastao u Mešihat Islamske zajednice u Srbiji pokrivajući na taj način područje cijele Srbije, a preko [[Sandžački muftiluk|Sandžačkog muftiluka]] ista organizacija je nastavila djelovanje i u crnogorskom dijelu Sandžaka, ostvarajući tako vezu i sa sandžačkim muslimanima u Srbiji ali i Crnoj Gori. Isto tako, paralelno sa ovim organizacijom, na području Crne Gore djeluje i [[Islamska zajednica u Crnoj Gori]], sa sjedištem u Podgorici, koja je do 2006. bila sastavni dio Mešihata Islamske zajednice u Sandžaku.&lt;br/&gt;
{{fusg|2}} Na području Srbije paralalelno sa [[Islamska zajednica u Srbiji|Islamskom zajednicom u Srbiji]] djeluje i [[Islamska zajednica Srbije]] (osnovana 2007.), sa sjedištem u Beogradu, koju Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini do danas ne priznaje.

== Reference ==
{{reference|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://issuu.com/pepe100/docs/uloga_i_zna_aj_institucije_halifata_kroz_historiju Uloge i značaj halifata kroz historiju]
{{Muftijstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Islam u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Islam u Srbiji]]
[[Kategorija:Islam u Sloveniji]]
[[Kategorija:Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>lveieqw5rfrouwi3c9rxny787072oxp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42477992</id>
      <parentid>42477991</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T17:44:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-72382</username>
        <id>263265</id>
      </contributor>
      <comment>Dopuna u zagradi da se u region uračunavaju često oblasti u Crnoj Gori.</comment>
      <origin>42477992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35181" sha1="9ttsdrylwjvctse08uq6474ty0ahxnq" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;font-size:90%; width:21em; text-align:left;&quot;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align:center; font-size:120%;&quot; class=&quot;fn n org&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;Islamska zajednica &lt;br/&gt; u Bosni i Hercegovini 
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;[[Datoteka:Logo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.svg.png|220px|Logo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;[[Reis-ul-ulema]]&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
|-
!
!&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Osnovana&lt;/th&gt;&lt;td&gt;1882.&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Sjedište&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Sarajevo]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Jurisdikcija&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Bosna i Hercegovina]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] [[Hrvatska]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Bosniak National Flag in Sandzak.svg|25px]]  [[Sandžak]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg |25px]] [[Slovenija]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Srbija]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Dijaspora&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Evropi|Evropa]]&lt;br/&gt;[[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australija]]&lt;br/&gt;[[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjeverna Amerika]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Autonomna zajednica&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini|Tarikatski centar]] &lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Glasilo&lt;/th&gt;&lt;td&gt;''[[Glasnik (novine)|Glasnik]]''&lt;br/&gt;''[[Preporod - islamske informativne novine|Islamske informativne novine - Preporod]]''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Televizija&lt;/th&gt;&lt;td&gt;''[[Radiotelevizija Bir]]''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Broj vjernika&lt;/th&gt;&lt;td&gt;oko 4 miliona&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; height=&quot;30&quot; style=&quot;padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;&quot;&gt;Službena stranica: &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[http://www.islamskazajednica.ba/ www.islamskazajednica.ba]&lt;/td&gt;
|}

'''Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini''' (IZBiH) je krovna vjerska organizacija muslimana u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], regionu ili dijelu regiona u Srbiji (često se u region uračunava i oblasti u Crnoj Gori) koji se naziva [[Sandžak]],{{fusg|1}}  odnosno Raška oblast ili oblast Stare Raške, [[Srbija|Srbiji]] uopšte{{fusg|2}} i Sloveniji muslimana [[Bošnjaci|Bošnjaka]] izvan domovinskih zemalja i drugih muslimana koji je prihvaćaju kao svoju.

Duhovno vodstvo [[musliman]]a u Bosni i Hercegovini zove se [[Rijaset]], a poglavar Islamske zajednice [[reis-ul-ulema]]. Trenutni reis-ul-ulema je [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]] koji je na ovoj dužnosti od 2012. godine.

Suverenitet duhovne zajednice sa centrom u Sarajevu donekle priznaju i muslimanske zajednice u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Organizacija  muslimana [[Mađarska|Mađarske]] je, kao krovna zajednica muslimana u toj državi, u više navrata pozvala reisu-l-ulemu, da bude vjerski poglavar muslimana i u Mađarskoj, dok Islamska zajednica u Crnoj Gori posjeduje mešihat, ali ne rijaset i reisu-l-ulemu. Pored toga, ova organizacija koristi institucionalnu, kadrovsku i drugu pomoć Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/muslimani-u-madjarskoj-zele-dzamiju-i-reisa-kavazovica-za-vjerskog-poglavara/130907031|title=Muslimani u Mađarskoj žele džamiju i reisa Kavazovića za vjerskog poglavara|publisher=klix.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://stav.ba/vijest/raspisani-izbori-za-reisa-islamske-zajednice-u-crnoj-gori/5025|title=Raspisani izbori za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori|publisher=stav.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}&lt;/ref&gt;

Sjedište Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini nalazi se u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ustavna odluka Islamske zajednice Republike Bosne i Hercegovine|url=http://www.islamskazajednica.ba/images/stories/Ustavi/Ustavna_odluka_iz_1993.g.pdf|website=islamskazajednica.ba|accessdate=8. ožujka 2018.}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Gazi Husrev-beg&amp;#039;s Mosque IMG 9523 sarajevo.jpg|thumb|[[Gazi Husrev-begova džamija]] u Sarajevu, središnja džamija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Sve do dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, nije se postavljalo pitanje pravnog položaja ili organiziranja posebne ustanove koja bi se brinula o vjerskim pitanjima muslimana. Do tada se Bosna i Hercegovina nalazila u okviru [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], u kojem se organizacijsko jedinstvo muslimana ogledalo u privrženosti islamskim propisima, a to jedinstvo muslimana simbolizirano je kroz instituciju [[halif]]e kao duhovnog stožera muslimana. Vjerske poslove u ime halife obavljali su dekretirane [[muftija|muftije]], šerijatski suci, muderisi i [[imam]]i. U osmanskom periodu vjerski stalež smatran je dijelom državne administracije kojem su bili povjereni različiti poslovi u upravi, lokalnoj administraciji i vjerskim poslovima. Pravosudne poslove i suđenje obavljali su šerijatski suci koji su bile dio vladajućeg aparata i plaćala ih je država. Također, imamsko-hatibski poslovi, osobito džuma-namazi, zatim obrazovni sustav, kao što su vjerske škole (medrese), bili su dio brige državne uprave.

Dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u Bosnu i Hercegovnu stoljećima ustaljeni oblici organiziranja vjerskih poslova se raspadaju, a [[islam]] više nije državna religija koju država pomaže kao što je to bio slučaj u vrijeme osmanske uprave. Također, ulema i vjerski kadar gubi ulogu i značaj koji je nekada imao u državi i suočava se s novim do tada nepoznatim pitanjima i problemima. Austro-Ugarska sustavno nastoji potpuno odvojiti muslimane u Bosni i Hercegovini od [[Istanbul]]a kao njihove duhovne matice.&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;&gt;{{cite web|title=Pregled razvitka Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|url=https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2019/03/04/Pregled-razvitka-Islamske-zajednice-u-Bosni-i-Hercegovini|website=hanefijskimezheb.wixsite.com|publisher=hanefijskimezheb.wixsite.com|accessdate=24. listopada 2019.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191024222012/https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2019/03/04/Pregled-razvitka-Islamske-zajednice-u-Bosni-i-Hercegovini|archivedate=24. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Imenovanje reis-ul-uleme ===
[[Datoteka:Mehmed Teufik Azabagić.jpg|200px|thumb|lijevo|Reis-ul-ulema [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]] (1893.-1909.)]]
U početnom razdoblju [[šejh-ul-islam]] u Istanbulu, kao vrhovni vjerski autoritet u Osmanskom Carstvu, odbijao je dati svoju suglasnost za uspostavu samostalne Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja će na sebe preuzeti svu odgovornost za organizaciju vjerskog života, osnivanje potrebnih organa i ustanova, postavljanje i izbor čelnih ljudi, vjerskih službenika i svih ostalih poslova. Međutim, 1882. godine šejh-ul-islam imenovao je sarajevskog muftiju [[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafu Hilmi ef. Hadžiomerovića]] za bosanskog muftiju i ujedno ga je ovlastio da može imenovati niže vjerske službenike i šerijatske suce. Uslijed ovoga Austro-Ugarska je carskim dekretom od 17. oktobra 1882. godine postavila Mustafu Hilmi ef. Hadžiomerovića za bosanskog muftiju i proglasila ga prvim [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemom]] u Bosni i Hercegovini i ova godina se uzima godinom utemeljenja samostalne Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Istodobno su imenovana i četverica članova Ulema-medžlisa (današnji Rijaset), kao vrhovnog tijela za vjerska pitanja, a također je utemeljena Zemaljska vakufska komisija koja je bila zadužena za vakufske i mearifske poslove muslimana u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;/&gt;

Izdavanjem menšure reis-ul-ulemi Hilmi ef. Hadžiomeroviću s ovlastima vrhovnog bosanskog muftije smatra se prenošenjem stvarnog legitimiteta i ovlasti o pitanjima cjelokupne organizacije vjerskih pitanja i poslova na bosanskog reis-ul-ulemu koje je proveo šejh-ul-islam u [[Istanbul]]u kao vrhovni vjerski autoritet kojim je nastavljen duhovni kontinuitet uređivanja vjerskih poslova reis-ul-uleme i izabranih predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Menšura je ovlaštenje reis-ul-ulemi za vršenje vjerskih poslova i pravo da daje ovlaštenja drugim osobama. Do 1930. menšure su izdavane u Istanbulu, a od 1930. godine menšure, na temelju Ustava Islamske zajednice, izdaju se u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;goethe.de&quot;&gt;{{cite web|title=Islam i muslimani u Bosni i Hercegovini|url=https://www.goethe.de/ins/ba/bs/kul/mag/21403427.html|website=goethe.de/|publisher=goethe.de/|accessdate=24. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Autonomija ===
Muslimanima u Bosni i Hercegovini posebno je smetalo miješanje Austrije u njihove vjerske poslove uslijed čega je došlo do utemeljenja Pokreta za vjersku i prosvjetnu autonomiju muslimana u Bosni i Hercegovini na čelu s [[mostar]]skim muftijom Fehmi ef. Džabićem. Ovaj pokret je tražio autonomiju i samostalnost bosanskih muslimana u organiziranju svojih vjerskih poslova i u upravljanju vakufskim dobrima i islamskim obrazovanju. Pokret koji je nastao u mjesecu maju 1899. godine predstavljao je prvi organizirani pokret muslimana i borbu za svoja kulturna i politička prava i vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju koji je nakon desetogodišnje borbe okončan 15. aprila 1909. donošenjem Štatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini. Austro-Ugarskim izdavanjem ovog štatuta prihvaćena je većina zahtjeva muslimana i konačno priznata autonomija uređivanja i organizacije islamskih pitanja i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini.
[[Datoteka:Mehmed Džemaludin ef. Čaušević.jpg|200px|thumb|desno|Reis-ul-ulema [[Džemaludin Čaušević|Mehmed Džemaludin ef. Čaušević]] (1914.-1930.)]]
Po autonomnom statutu sredinom 1910. inauguriran je treći po redu, a prvi birani reis-ul-ulema [[Hafiz|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]]. No, njega je Zemaljska vlada već 1912. godine prisilila na ostavku, pa je jednoglasnom odlukom Hodžinske kurije za novog reis-ul-ulemu izabran mesnevihân [[Džemaludin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]], čiji je izbor carskim dekretom potvrđen 27. oktobra 1913. godine. On je bio i posljednji reis koji je izabran na temelju autonomnog statuta i prvi reis-ul-ulema u Kraljevini Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;goethe.de&quot;/&gt; Međutim, neće djelovati na području cijele Jugoslavije, nego samo na područjima koji su ušli raspadom austro-ugarske u novu državu. Njegov nasljednik će djelovati na području cijele države tek stvaranjem jedne jedinstvene Islamske zajednice na području Kraljevine.

Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]] muslimani su ušli s tri odvojene vjerske zajednice: u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], Hrvatskoj i Sloveniji s [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemom]] na čelu sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], u Srbiji ([[Sandžak]]u, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji) na čelu s muftijom čije je sjedište premješteno iz Niša u [[Beograd]] i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] na čelu s muftijom sa sjedištem u [[Bar]]u.

U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca]] u području vjerskog života nastavljeno je organizacijsko sređivanje i prilagođavanje novim prilikama. Postojali su brojni problemi posebno u vjerskoprosvjetnom i vakufsko-mearifetskom području. Bio je veliki broj [[medresa]] i [[mekteb]]a čiji su nastavni programi i metode predavanja bili zastarjeli. Islamska zajednica postala je jedinstvena i jedina vjerska organizacija muslimana u tadašnjoj jugoslavenskoj državi, pred kojom su bila postavljena mnoga pitanja i problemi koje je trebalo hitno riješiti. U vezi s tim vršene su mnoge reorganizacije i reforme u osnovnim i srednjim vjerskim školama i mektebima.

Da bi se otklonile razlike u pogledu državnog upravljanja i nadzora 12. septembra 1919. donesena je Privremena uredba o upravi vakufa u Kraljevini SHS, koja 28. februara 1922. zamijenjena zakonom. Muslimani u Srbiji (Sjevernoj Makedoniji, Sandžaku, Kosovu) i Crnoj Gori od tada su činili jednu vjersku zajednicu pod upravom vrhovnog muftije u Beogradu. Muslimani u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji su i dalje živjeli u Islamskoj zajednici na čelu s reis-ul-ulemom i sjedištem u Sarajevu. Prema navedenoj uredbi i zakonu o upravi vakufa nadzor nad vakufima i upravu Središnjeg vakufskog fonda za teritoriju Srbije (Sjeverne Makedonije, Sandžaka, Kosova) i Crne Gore vodilo je Ministarstvo vjera, a uprava vakufa u Bosni i Hercegovini i dalje je ostavljena u nadležnost vakufsko-mearifetskih organa koji su tamo prije postojali.&lt;ref name=&quot;Enciklopedija živih religija&quot;&gt;Islam u Jugoslaviji, Enciklopedija živih religija, Nolit, Beograd, 2004. {{ISBN|86-19-02360-8}}&lt;/ref&gt;

U posebno teškom položaju Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini našla se nakon ukidanja Štatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini. Naime, na prijedlog resornog ministra pravde i uz saglasnost Ministarskog vijeća donijelo je zakon kojim je osnivana jedinstvena Islamska zajednica u Kraljevini Jugoslaviji. Prema tom zakonu, kralj je postavljao: reis-ul-ulemu, članove [[Rijaset|Ulema-medžlisa]] i [[muftija|muftije]]. Protiv ovog ukaza ustao je tadašnji reis-ul-ulema [[Džemaludin Čaušević|Džemaludin ef. Čaušević]], koji je u znak protesta podnio ostavku na dužnost reis-ul-uleme. Svoj prosvjed je opravdao time što je kralj ukazom narušio autonomiji Islamske zajednice u Jugoslaviji. Reis-ul-ulema Čaušević se također suprostavljao i prebacivanju sjedišta Rijaseta iz [[Sarajevo|Sarajeva]] u [[Beograd]].

Za novog reis-ul-ulemu, a prvog reis-ul-ulemu jedinstvene Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji, postavljen je kraljevskim ukazom 1930. godine muftija hfz. [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]]. U vrijeme postavljanja Ibrahima ef. Maglajlića za reis-ul-ulemu bila je već ukinut ured šejh-ul-islama u Istanbulu i institucija halife, tokom reforma koje je 1924. godine proveo [[Mustafa Kemal Atatürk]] u [[Turska|Turskoj]], uslijed čega je prvi put menšuru novoizabranom reis-ul-ulemi dodijelilo posebno domaće tijelo. Menšuru su mu predali članovi Ulema-medžlisa iz Sarajeva i [[Skoplje|Skoplja]]. Sjedište Vrhovnog islamskog starješinstva i sjedište reis-ul-uleme prvi put je izmješteno iz Sarajeva i prebačeno u Beograd. Menšura je predana u [[Bajrakli džamija u Beogradu|Bajrakli džamiji]] u Beogradu uz nazočnost kralja.&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Fehim Spaho.jpg|200px|thumb|desno|Reisu-l-ulema [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]] (1938.-1942.)]]
Raspadom [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanske diktature]] [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]] na čelu s [[Mehmed Spaho|Mehmedom Spahom]] 1935. godine kao uvjet ulaska u Stojadinovićevu koalicijsku vladu tražila je reviziju zakonodavstva Islamske zajednice i vraćanje sjedišta reis-ul-uleme iz Beograda u Sarajevo. Reis-ul-ulema Maglajlić je penzionisan 1936. godine, do donošenja novog Ustava Islamske zajednice vrhovni vjerski poslovi povjereni su Naibskom vijeću s profesorom Salihom Safvetom ef. Bašićem na čelu.

Ustavom iz 1936. ukinuta su muftijstva, zatim dvojstvo u organizaciji Islamske zajednice, s dva ulema-medžlisa i dva vakufsko-mearifska vijeća i dvije vakufske direkcije. Umjesto toga, Ustav je propisao utemeljenje jednog Ulema-medžlisa neposredno uz reis-ul-ulemu i jedinstvene Direkcije vakufa za cijelu državu, te je općenito ojačao ulogu laičkog čimbenika u upravi i poslovima Islamske zajednice. Tokom 1937. održani su izbori za Vakufski sabor i članove Izbornog tijela za izbor reis-ul-uleme. Ovo se izborno tijelo sastalo 20. aprila 1937. i prema Ustavu izabralo trojicu kandidata za reis-ul-ulemu: [[Fehim Spaho|Fehima ef. Spahu]], predsjednika Vrhovnog šerijatskog suda u Sarajevu, [[Ahmed Burek|Ahmeda ef. Bureka]], muderisa Gazi Husrev-begove medrese, i Muhammeda ef. Tufu, profesora Više islamske šerijatsko-teološke škole. Na osnovi ovog prijedloga, kraljevski su namjesnici ukazom od 26. aprila 1938. imenovali Fehima ef. Spahu za reis-ul-ulemu Kraljevine Jugoslavije. Dužnost reis-ul-uleme Fehim ef. Spaho primio je 6. maja od prvog naiba Saliha Safveta ef. Bašića, a svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeni su u [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevoj džamiji]] u Sarajevu 9. juna 1938. godine. Samo četiri godine kasnije Spaho umire, a većina se u Islamskoj zajednici odlučno oduprire svakovrsnim pritiscima da se u složenim ratnim uvjetima bira novi reis-ul-ulema. U tim prilikama poslovi Islamske zajednice ponovo su povjereni Salihu Safvetu ef. Bašiću kao vršitelju dužnosti reis-ul-uleme.&lt;ref name=&quot;goethe.de&quot;/&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Islamska zajednica je bila kadrovski potpuno uništena. Njeni službenici u ratu su nastradali ili nestali, ili pak poslije rata pozatvarani ili prešli u sigurnije državne službe. Vakufska imovina beskrupulozno je nacionalizirana, mektebi i medrese zatvoreni. Ostala je raditi jedino [[Gazi Husrev-begova medresa]]. U septembru 1947. godine, nakon donošenja novog Ustava, izabran je na mjesto reis-ul-uleme [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]].&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;/&gt;

Islamsku zajednicu u SFR Jugoslaviji su sačinjavale četiri jedinice, Saborska područja. To su: područja Sabora  Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije sa sjedištem u Sarajevu, Sabor Islamske zajednice  za Srbiju sa pokrajinama: Kosovom i [[Vojvodina|Vojvodinom]], sa sjedištem u [[Priština|Prištini]], Sabor Islamske zajednice za Sjevernu Makedoniju, sa sjedištem u [[Skoplje|Skoplju]] i Sabor Islamske zajednice za Crnu Goru, sa sjedištem u  Podgorici. Ustavom Islamske zajednice u SFR Jugoslaviji, koji je usvojio Vrhovni Sabor 1990. godine u Sarajevu, pored saborsko-mešihatskih područja u Sarajevu, Prištini, Skoplju i Podgorici osnovan je novi Sabor, odnosno Mešihat u Zagrebu, za područje Hrvatske i Slovenije. Po odredbama tog Ustava, Mešihatima je vraćena data veća samostalnost, a nadležnost  izbora predsjednika Mešihata prenešena je na republičke Sabore. Ovim Ustavom su preinačeni nazivi izvršnih organa Sabora: umjesto Vrhovnog islamskog starješinstva - Rijaset, a po republikama – Mešihati Islamske zajednice.&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;/&gt;

Islamska zajednica je pored raznih pritisaka i nepovoljnih uvjeta za rad pod komunističkom vlašću uspjela konsolidirati svoje redove, osigurati nastavak svoga rada, otvoriti Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, pokrenuti više časopisa i listova, prevesti relevantnu islamsku literaturu na maternji jezik, te odškolovati kvalitetan kadar.

=== Obnova ===
[[Datoteka:Flag of the Islamska Zajednica.svg|200px|thumb|Zastava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sandžaku, Sloveniji, Srbiji i u bošnjačkoj muslimanskoj dijaspori]]
Raspadanjem [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] i [[rat u Bosni i Hercegovini|agresijom na Bosnu i Hercegovinu]] došlo je do paralizacije rada Islamske zajednice, koja je predstavljala jedinstvenu vjersku organizaciju muslimana u Jugoslaviji. Nametnulo se pitanje reorganizacije Islamske zajednice u Jugoslaviji, a uslijed proglašavanja nezavisnosti bivših jugoslavenskih republika išlo se ka osnivanju novih islamskih zajednica, čime su uslijedile veoma korjenite unutrašnje promjene u dotadašnjem ustrojstvu Islamske zajednice u Jugoslaviji koje su, uglavnom, bile nametnute agresijom na Bosnu i Hercegovini. U takvim prilikama 28. aprila 1993. godine održana je sjednica Obnoviteljskog sabora Islamske zajednice u Sarajevu na kojoj je donešena Ustavna odluka kao privremeni ustavnopravni dokument kojim se uspostavlja kontinuitet i prekinuta autonomija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i kojom se definira i uređuje njena nova organizacija i djelovanje. U skladu s Ustavnom odlukom na ovom zasjedanju izabran je za vršioca dužnosti reis-ul-uleme [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]. Ovom je odlukom izvan snage stavljen jugoslavenski zakon o Islamskoj zajednici iz 1930. i vraćena njena autonomnost koja je temeljena na Štatutu iz 1909. godine.&lt;ref name=&quot;goethe.de&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Islamic Community of Bosnia and Herzegovina|url=http://reisu-l-ulema.islamskazajednica.ba/index.php/mensura-1/mensura-reisu-l-uleme|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=17. lipnja 2016.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171216081530/http://reisu-l-ulema.islamskazajednica.ba/index.php/mensura-1/mensura-reisu-l-uleme|archivedate=16. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt;

== Organizacija ==
[[Datoteka:Rijaset u sarajevu.JPG|200px|thumb|zgrada Rijaseta u Sarajevu]]
Na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je reis-ul-ulema. Najviši organi Islamske zajednice su: Sabor, Ustavni sud, Reis-ul-ulema, Vijeće muftija i Rijaset.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najviši je izvršni organ za vjerske, obrazovne, ekonomske, finansijske, pravne, administrativne i druge poslove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Rijaset se organizira kroz uprave kao stručne, administrativno-upravne cjeline na čijem čelu se nalaze direktori uprava i druge organizacijske jedinice na čijem se čelu nalaze rukovoditelji organizacijskih jedinica. Reis-ul-ulema je predsjednik Rijaseta.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Članovi Rijaseta|url=https://www.islamskazajednica.ba/rijaset-s/clanovi-rijaseta|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=25. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najviše je predstavničko tijelo Islamske zajednice. Sabor ima 87 sabornika koji se biraju tajnim glasovanjem u 18 izbornih okruga. Najviše, 13 sabornika dolazi iz Muftijstva sarajevskog, 10 iz Tuzlanskog, po sedam iz Bihaćkog, Banjalučkog, Goraždanskog, Mostarskog, Travničkog i Zeničkog, iz [[Islamska zajednica u Srbiji|Srbije (i Sandžaka)]] i [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Hrvatske]] po pet, iz [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Slovenije]] tri, [[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Evropi|Njemačka]] i [[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjeverne Amerike]] po dva, te po jedan iz [[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australije]], Austrije, kao i jedan za Švicarsku i Francusku, zatim jedan za Švedsku, Norvešku, Dansku i Finsku te jedan za Benelux, Veliku Britaniju i Irsku. Sabornike bira posebno tijelo koje čine po dvojica delegata iz svakog džemata, najniže administrativne jedinice koju čini najmanje 200 vjernika. Delegate opet bira skupština džemata, odnosno svi njegovi vjernici. Nakon što se izaberu novi članovi Sabora, oni na konstituirajućoj sjednici biraju predsjednika, potpredsjednike i sekretara Sabora. Za same izbore osniva se i posebna Izborna komisija koja može odbiti nečiju kandidaturu. Pravo da bude izabran ima svaki član Islamske zajednice u BiH koji je navršio osamnaest godina koji je član najmanje tri godine prije izbora i koji izvršava svoje obaveze u [[džemat]]u, a ne samo [[imam]]i.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Sabor Islamske zajednice|url=https://islamskazajednica.ba/clanovi-sabora/aktuelni-saziv|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=25. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

Kada je u pitanju izbor vrhovnog poglavara Islamske zajednice - reis-ul-ulemu, izborno tijelo broji od 350 do 400 članova, a čine ga članovi Sabora, Rijaseta, glavni imami, muftije, rukovoditelji svih ustanova Islamske zajednice, osobe koje imaju legitimitet cijele zajednice iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Sandžaka, Srbije, te dijaspore (Australija, Amerika, Europa). Bira se tajnim glasanjem, a nakon izbora reis-ul-uleme Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reis-ul-ulemi. Prilikom preuzimanja menšure reis-ul-ulema polaže zakletvu u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu i službeno stupa na dužnost. Ako je za reis-ul-ulemu ponovo izabran dotadašnji reis-ul-ulema svečanost obznanjivanja njegovog novog mandata obavlja se prema propisanom protokolu bez predaje nove Menšure. Mandat reis-ul-uleme traje sedam godina i sedmogodišnje razdoblje može se produžiti za još jedan mandat.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Sabor Islamske zajednice u BiH sutra bira reisu-l-ulemu|url=https://www.faktor.ba/vijest/sabor-islamske-zajednice-u-bih-sutra-bira-reisu-l-ulemu/54734|website=faktor.ba|publisher=faktor.ba|accessdate=25. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

Vijeće muftija organ je Islamske zajednice za pitanja vjere. Vijeće muftija sastoji se od svih muftija u Islamskoj zajednici kojima je dodijeljena murasela reis-ul-uleme. Članovi Vijeća muftija su reis-ul-ulema, zamjenik reis-ul-uleme i sve muftije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, muftije [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Mešihata IZ u Sloveniji]], [[Islamska zajednica u Srbiji|Srbiji]], [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], [[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Europi|Zapadnoj Europi]], [[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjevernoj Americi]] i [[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australiji]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Poslovnik o ratu Vijeća muftija|url=https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/clanovi-vijeca-muftija|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=27. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt; Muftija postaje član Vijeća imenovanjem za muftiju, a prestaje biti član Vijeća prestankom mandata muftije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Poslovnik o ratu Vijeća muftija|url=https://www.islamskazajednica.ba/poslovnik-o-radu-vijeca-muftija|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=27. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

Ustavni sud Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najviše je tijelo za nadzor ustavnosti u radu organa i ustanova Islamske zajednice, a njegove članove imenuje Sabor Islamske zajednice na prijedlog Rijaseta. Članovi Ustavnog suda imenuju se iz reda istaknutih poznavatelja vjerskih i društveno-pravnih znanosti koji uživaju ugled u Islamskoj zajednici. Mandat članova Ustavnog suda traje šest godina i za to vrijeme oni ne mogu biti članovi predstavničkih tijela ni izvršnih organa Islamske zajednice i šestogodišnje razdoblje može se produžiti za još jedan mandat.

Islamska zajednica podijeljena je na [[muftijstvo|muftijstva]]. Svako od njih ima svoga muftiju, koji upravlja na tom području. U zemljama izvan Bosne i Hercegovine nalaze se i [[mešihat]]i koji predstavljaju vjerske i administrativno-upravne organe za područja koja pokrivaju. Muftijstva/mešihati dijele se na medžlise i džemate kao najmanje organizacijske odbore Islamske zajednice. Medžlis je osnovna organizacijska jedinica Islamske zajednice i obuhvaća pripadnike Islamske zajednice određenog područja koji čine povezanu cjelinu. O funkcionisanju medžlisa brine Izvršni odbor medžlisa na čijem su čelu predsjednik medžlisa i glavni imam. [[Džemat]] je manji skup muslimana određenog područja, okupljenih radi obavljanja molitve i vršenja vjerskih dužnosti, kao i radi neposrednog ostvarivanja prava i dužnosti. Džemat je niža organizacijska jedinica od medžlisa. U okvirima medžlisa i džemata djeluje i [[mekteb]].

== Reis-ul-uleme ==
{{glavni|Reis-ul-ulema}}
[[Datoteka:Husein Kavazović (cropped).jpg|thumb|desno|Reisu-l-ulema [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]] (2012.-)]]

{|class=&quot;wikitable&quot;
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Reis-ul-uleme'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|-- 
! #
! Ime i prezime
! Mandat započeo
! Mandat završio
! Napomena
|--
| 1. || [[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]] || 1882.|| 1893. ||  
|--
| 2.||  [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]] || 1893.|| 1909. ||
|--
| - || Ahmed Munib ef. Korkut || 1909. || 1910. || [[naibu-reis]]  
|--
| 3. || [[Hafiz|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]] || 1910. || 1912. ||  
|--
| - || [[Hafiz|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]] || 1912. || 1914.|| 
|--
| 4. ||[[Džemaludin Čaušević|Džemaludin ef. Čaušević]] || 1914. || 1930. || 
|--
| 5. || [[Hafiz|hfz.]] [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]]  || 1930. || 1936.  || 
|--
| - || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]  || 1936. || 1938.  || [[naibu-reis]] 
|--
| 6. || [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]]  || 1938. || 1942.  || 
|--
| - || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]  || 1942. || 1947.  || [[naibu-reis]] 
|--
| 7. || [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]]  || 1947. || 1957.  || 
|--
| 8. || [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]]  || 1957. || 1975.  || 
|--
| 9. || [[Naim Hadžiabdić|Naim ef. Hadžiabdić]]  || 1975. || 1987.  || 
|--
| - || Ferhat ef. Šeta  || 1987. || 1987.  || [[naibu-reis]]
|--
| 10. || [[Hafiz|hfz.]] [[Husein Mujić|Husein ef. Mujić]]  || 1987. || 1989.  ||
|--
| 11. || [[Jakub Selimoski|Jakub ef. Selimoski]]  || 1989. || 1993.  || 
|--
| 12. || [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]  || 1993. || 2012.  || 
|--
| 13. || [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]  || 2012. || ''Trenutno''  || 
|}

== Muftijstva/ Mešihati ==
[[Datoteka:Muftijstva i mešihati Islamske zajednice u BiH.png|thumb|350px|Karta muftijstava i mešihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
{|class=&quot;wikitable&quot;
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Muftijstva'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|--
! #
! Naziv
! Sjedište
! Muftija
|--
| 1. || [[Bihaćki muftiluk]] || [[Bihać]] || muftija &lt;br /&gt; Mevlud ef. Kudić  
|--
| 2.||  [[Zenički muftiluk]] || [[Zenica]] || muftija &lt;br /&gt; Mevludin ef. Dizdarević 
|--
| 3. || [[Tuzlanski muftiluk]] ||[[Tuzla]] || muftija &lt;br /&gt; Vahid ef. Fazlović   
|--
| 4. ||  [[Travnički muftiluk]] || [[Travnik]] || muftija &lt;br /&gt; Ahmed ef. Adilović    
|--
| 5. ||  [[Sarajevski muftiluk]] ||  [[Sarajevo]]|| muftija &lt;br /&gt; Nedžad ef. Grabus
|--
| 6. ||  [[Mostarski muftiluk]] || [[Mostar]] || muftija &lt;br /&gt; Salem ef. Dedović 
|--
| 7. ||  [[Goraždanski muftiluk]] || [[Goražde]] || muftija &lt;br /&gt; Remzija ef. Pitić 
|--
| 8. ||  [[Banjalučki muftiluk]] || [[Banja Luka]] || muftija &lt;br /&gt; Nusret ef. Abdibegović  
|--
| 9. || [[Vojni muftiluk u Bosni i Hercegovini|Vojni muftiluk]] || [[Sarajevo]] || muftija &lt;br /&gt;  Hadis ef. Pašalić  
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Mešihati'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|--
| 1. || [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj]] || [[Zagreb]] || muftija &lt;br /&gt; Aziz ef. Hasanović   
|--
| 2. || [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Mešihat Islamske zajednice u Republici Sloveniji]] || [[Ljubljana]] || muftija &lt;br /&gt; Nevzet ef. Porić
|-
| 3. || [[Islamska zajednica u Srbiji|Mešihat Islamske zajednice u Srbiji]] || [[Novi Pazar]] || muftija &lt;br /&gt; Mevlud ef. Dudić 
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Dijaspora'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|--
| 1. || [[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Evropi]]  || [[Wiesbaden]] ||-  
|--
| 2. || [[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji]]  || [[Sydney]] || muftija &lt;br /&gt; Jasmin ef. Bekrić    
|--
| 3. || [[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike]]  || [[Washington]] || muftija &lt;br /&gt; Sabahudin ef. Ćeman 
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Autonomna zajednica'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|--
| 1. || [[Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini]]  || [[Sarajevo]] || šejh-ul-mešaih &lt;br /&gt; Ćazim ef. Hadžimejlić 
|}

== Ustanove ==
[[Datoteka:Sarajevo gazi husrev bey Library qatar IMG 1088.JPG|thumb|Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu osnovana 1537. jedna je od najvažnijih ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
[[Slika:FIN.jpg|thumb|Fakultet islamskih nauka u Sarajevu u Sarajevu osnovan 1977., najvažnija je visokoškolska ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Ustanove koji djeluje u sklopu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini su:

===Mektebi ===
* [[Mekteb]]i djeluju na području džemata, u sklopu svakog medžlisa

=== Medrese ===
* [[Gazi Husrev-begova medresa]] u Sarajevu, osnovana 1537.
* Behram-begova medresa u Tuzli, osnovana 1626.
* Karađoz-begova medresa u Mostaru, osnovana 1557.
* Elči Ibrahim-pašina medresa, u Travniku, osnovana 1706. 
* Medresa Reis Džemaluddin ef. Čaušević u [[Cazin]]u, osnovana 1867.
* Medresa &quot;Osman ef. Redžović&quot; u Čajnom gradu, [[Visoko]], osnovana 1992. 
* Medresa Reis Ibrahim ef. Maglajlić u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], obnovljena 2020.

=== Fakulteti ===
* [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]] u Sarajevu, osnovan 1977.
* Islamski pedagoški fakultet u Zenici, osnovan 1993.
* Islamski pedagoški fakultet u Bihaću, osnovan 1995.

=== Medija centar ===
* Islamske informativne novine - Preporod, osnovane u Sarajevu 1970.
* Muslimanska informativna novinska agencija - MINA, osnovana u Sarajevu 1991.
* Radiotelevizija Bir, osnovan u Sarajevu 2008.
* Preporod info, osnovan u Sarajevu osnovan 2019.

=== Organizacije ===
* Udruženje ilmijje, osnovana 1912.

=== Druge ustanove ===
* Gazi Husrev-begova biblioteka, osnovana u Sarajevu 1537.
* Vakufska direkcija, osnovana 1883.
* Izdavačka kuća El-Kalem, osnovana u Sarajevu 1973.
* Agencija za certificiranje halal kvalitete, osnovana u Tuzli 2005.
* Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, osnovan u Sarajevu 2008.

Također, na području mešihata Islamske zajednice, nalaze se ustanove za područje tih mešihata.

== Napomene ==
{{fusg|1}} Sandžak je geografsko područje administrativno podijeljeno između Srbije i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Godine 1993. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je na tom području osnovala Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku, da bi 2007. ovaj mešihat prerastao u Mešihat Islamske zajednice u Srbiji pokrivajući na taj način područje cijele Srbije, a preko [[Sandžački muftiluk|Sandžačkog muftiluka]] ista organizacija je nastavila djelovanje i u crnogorskom dijelu Sandžaka, ostvarajući tako vezu i sa sandžačkim muslimanima u Srbiji ali i Crnoj Gori. Isto tako, paralelno sa ovim organizacijom, na području Crne Gore djeluje i [[Islamska zajednica u Crnoj Gori]], sa sjedištem u Podgorici, koja je do 2006. bila sastavni dio Mešihata Islamske zajednice u Sandžaku.&lt;br/&gt;
{{fusg|2}} Na području Srbije paralalelno sa [[Islamska zajednica u Srbiji|Islamskom zajednicom u Srbiji]] djeluje i [[Islamska zajednica Srbije]] (osnovana 2007.), sa sjedištem u Beogradu, koju Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini do danas ne priznaje.

== Reference ==
{{reference|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://issuu.com/pepe100/docs/uloga_i_zna_aj_institucije_halifata_kroz_historiju Uloge i značaj halifata kroz historiju]
{{Muftijstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Islam u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Islam u Srbiji]]
[[Kategorija:Islam u Sloveniji]]
[[Kategorija:Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>9ttsdrylwjvctse08uq6474ty0ahxnq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42477993</id>
      <parentid>42477992</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T18:08:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šemsi-begBranković</username>
        <id>185600</id>
      </contributor>
      <comment>Sve je objašnjeno detaljno i fusnotama.</comment>
      <origin>42477993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35039" sha1="1bgsev620tbtui42wp5r1uxjyu6fo25" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;font-size:90%; width:21em; text-align:left;&quot;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align:center; font-size:120%;&quot; class=&quot;fn n org&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;Islamska zajednica &lt;br/&gt; u Bosni i Hercegovini 
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;[[Datoteka:Logo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.svg.png|220px|Logo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;[[Reis-ul-ulema]]&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
|-
!
!&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Osnovana&lt;/th&gt;&lt;td&gt;1882.&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Sjedište&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Sarajevo]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Jurisdikcija&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Bosna i Hercegovina]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] [[Hrvatska]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Bosniak National Flag in Sandzak.svg|25px]]  [[Sandžak]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg |25px]] [[Slovenija]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Srbija]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Dijaspora&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Evropi|Evropa]]&lt;br/&gt;[[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australija]]&lt;br/&gt;[[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjeverna Amerika]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Autonomna zajednica&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini|Tarikatski centar]] &lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Glasilo&lt;/th&gt;&lt;td&gt;''[[Glasnik (novine)|Glasnik]]''&lt;br/&gt;''[[Preporod - islamske informativne novine|Islamske informativne novine - Preporod]]''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Televizija&lt;/th&gt;&lt;td&gt;''[[Radiotelevizija Bir]]''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Broj vjernika&lt;/th&gt;&lt;td&gt;oko 4 miliona&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; height=&quot;30&quot; style=&quot;padding-left:15px;border-top: 1px solid #B8B8B8;&quot;&gt;Službena stranica: &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;[http://www.islamskazajednica.ba/ www.islamskazajednica.ba]&lt;/td&gt;
|}

'''Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini''' (IZBiH) je krovna vjerska organizacija muslimana u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Sandžak]]u,{{fusg|1}}, [[Srbija|Srbiji]]{{fusg|2}}, te 
[[Slovenija|Sloveniji]], muslimana [[Bošnjaci|Bošnjaka]] izvan domovinskih zemalja i drugih muslimana koji je prihvaćaju kao svoju.

Duhovno vodstvo [[musliman]]a u Bosni i Hercegovini zove se [[Rijaset]], a poglavar Islamske zajednice [[reis-ul-ulema]]. Trenutni reis-ul-ulema je [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]] koji je na ovoj dužnosti od 2012. godine.

Suverenitet duhovne zajednice sa centrom u Sarajevu donekle priznaju i muslimanske zajednice u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Organizacija  muslimana [[Mađarska|Mađarske]] je, kao krovna zajednica muslimana u toj državi, u više navrata pozvala reisu-l-ulemu, da bude vjerski poglavar muslimana i u Mađarskoj, dok Islamska zajednica u Crnoj Gori posjeduje mešihat, ali ne rijaset i reisu-l-ulemu. Pored toga, ova organizacija koristi institucionalnu, kadrovsku i drugu pomoć Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/muslimani-u-madjarskoj-zele-dzamiju-i-reisa-kavazovica-za-vjerskog-poglavara/130907031|title=Muslimani u Mađarskoj žele džamiju i reisa Kavazovića za vjerskog poglavara|publisher=klix.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://stav.ba/vijest/raspisani-izbori-za-reisa-islamske-zajednice-u-crnoj-gori/5025|title=Raspisani izbori za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori|publisher=stav.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}&lt;/ref&gt;

Sjedište Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini nalazi se u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ustavna odluka Islamske zajednice Republike Bosne i Hercegovine|url=http://www.islamskazajednica.ba/images/stories/Ustavi/Ustavna_odluka_iz_1993.g.pdf|website=islamskazajednica.ba|accessdate=8. ožujka 2018.}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Gazi Husrev-beg&amp;#039;s Mosque IMG 9523 sarajevo.jpg|thumb|[[Gazi Husrev-begova džamija]] u Sarajevu, središnja džamija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Sve do dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, nije se postavljalo pitanje pravnog položaja ili organiziranja posebne ustanove koja bi se brinula o vjerskim pitanjima muslimana. Do tada se Bosna i Hercegovina nalazila u okviru [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], u kojem se organizacijsko jedinstvo muslimana ogledalo u privrženosti islamskim propisima, a to jedinstvo muslimana simbolizirano je kroz instituciju [[halif]]e kao duhovnog stožera muslimana. Vjerske poslove u ime halife obavljali su dekretirane [[muftija|muftije]], šerijatski suci, muderisi i [[imam]]i. U osmanskom periodu vjerski stalež smatran je dijelom državne administracije kojem su bili povjereni različiti poslovi u upravi, lokalnoj administraciji i vjerskim poslovima. Pravosudne poslove i suđenje obavljali su šerijatski suci koji su bile dio vladajućeg aparata i plaćala ih je država. Također, imamsko-hatibski poslovi, osobito džuma-namazi, zatim obrazovni sustav, kao što su vjerske škole (medrese), bili su dio brige državne uprave.

Dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u Bosnu i Hercegovnu stoljećima ustaljeni oblici organiziranja vjerskih poslova se raspadaju, a [[islam]] više nije državna religija koju država pomaže kao što je to bio slučaj u vrijeme osmanske uprave. Također, ulema i vjerski kadar gubi ulogu i značaj koji je nekada imao u državi i suočava se s novim do tada nepoznatim pitanjima i problemima. Austro-Ugarska sustavno nastoji potpuno odvojiti muslimane u Bosni i Hercegovini od [[Istanbul]]a kao njihove duhovne matice.&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;&gt;{{cite web|title=Pregled razvitka Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|url=https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2019/03/04/Pregled-razvitka-Islamske-zajednice-u-Bosni-i-Hercegovini|website=hanefijskimezheb.wixsite.com|publisher=hanefijskimezheb.wixsite.com|accessdate=24. listopada 2019.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191024222012/https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2019/03/04/Pregled-razvitka-Islamske-zajednice-u-Bosni-i-Hercegovini|archivedate=24. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Imenovanje reis-ul-uleme ===
[[Datoteka:Mehmed Teufik Azabagić.jpg|200px|thumb|lijevo|Reis-ul-ulema [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]] (1893.-1909.)]]
U početnom razdoblju [[šejh-ul-islam]] u Istanbulu, kao vrhovni vjerski autoritet u Osmanskom Carstvu, odbijao je dati svoju suglasnost za uspostavu samostalne Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja će na sebe preuzeti svu odgovornost za organizaciju vjerskog života, osnivanje potrebnih organa i ustanova, postavljanje i izbor čelnih ljudi, vjerskih službenika i svih ostalih poslova. Međutim, 1882. godine šejh-ul-islam imenovao je sarajevskog muftiju [[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafu Hilmi ef. Hadžiomerovića]] za bosanskog muftiju i ujedno ga je ovlastio da može imenovati niže vjerske službenike i šerijatske suce. Uslijed ovoga Austro-Ugarska je carskim dekretom od 17. oktobra 1882. godine postavila Mustafu Hilmi ef. Hadžiomerovića za bosanskog muftiju i proglasila ga prvim [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemom]] u Bosni i Hercegovini i ova godina se uzima godinom utemeljenja samostalne Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Istodobno su imenovana i četverica članova Ulema-medžlisa (današnji Rijaset), kao vrhovnog tijela za vjerska pitanja, a također je utemeljena Zemaljska vakufska komisija koja je bila zadužena za vakufske i mearifske poslove muslimana u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;/&gt;

Izdavanjem menšure reis-ul-ulemi Hilmi ef. Hadžiomeroviću s ovlastima vrhovnog bosanskog muftije smatra se prenošenjem stvarnog legitimiteta i ovlasti o pitanjima cjelokupne organizacije vjerskih pitanja i poslova na bosanskog reis-ul-ulemu koje je proveo šejh-ul-islam u [[Istanbul]]u kao vrhovni vjerski autoritet kojim je nastavljen duhovni kontinuitet uređivanja vjerskih poslova reis-ul-uleme i izabranih predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Menšura je ovlaštenje reis-ul-ulemi za vršenje vjerskih poslova i pravo da daje ovlaštenja drugim osobama. Do 1930. menšure su izdavane u Istanbulu, a od 1930. godine menšure, na temelju Ustava Islamske zajednice, izdaju se u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;goethe.de&quot;&gt;{{cite web|title=Islam i muslimani u Bosni i Hercegovini|url=https://www.goethe.de/ins/ba/bs/kul/mag/21403427.html|website=goethe.de/|publisher=goethe.de/|accessdate=24. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

=== Autonomija ===
Muslimanima u Bosni i Hercegovini posebno je smetalo miješanje Austrije u njihove vjerske poslove uslijed čega je došlo do utemeljenja Pokreta za vjersku i prosvjetnu autonomiju muslimana u Bosni i Hercegovini na čelu s [[mostar]]skim muftijom Fehmi ef. Džabićem. Ovaj pokret je tražio autonomiju i samostalnost bosanskih muslimana u organiziranju svojih vjerskih poslova i u upravljanju vakufskim dobrima i islamskim obrazovanju. Pokret koji je nastao u mjesecu maju 1899. godine predstavljao je prvi organizirani pokret muslimana i borbu za svoja kulturna i politička prava i vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju koji je nakon desetogodišnje borbe okončan 15. aprila 1909. donošenjem Štatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini. Austro-Ugarskim izdavanjem ovog štatuta prihvaćena je većina zahtjeva muslimana i konačno priznata autonomija uređivanja i organizacije islamskih pitanja i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini.
[[Datoteka:Mehmed Džemaludin ef. Čaušević.jpg|200px|thumb|desno|Reis-ul-ulema [[Džemaludin Čaušević|Mehmed Džemaludin ef. Čaušević]] (1914.-1930.)]]
Po autonomnom statutu sredinom 1910. inauguriran je treći po redu, a prvi birani reis-ul-ulema [[Hafiz|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]]. No, njega je Zemaljska vlada već 1912. godine prisilila na ostavku, pa je jednoglasnom odlukom Hodžinske kurije za novog reis-ul-ulemu izabran mesnevihân [[Džemaludin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]], čiji je izbor carskim dekretom potvrđen 27. oktobra 1913. godine. On je bio i posljednji reis koji je izabran na temelju autonomnog statuta i prvi reis-ul-ulema u Kraljevini Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;goethe.de&quot;/&gt; Međutim, neće djelovati na području cijele Jugoslavije, nego samo na područjima koji su ušli raspadom austro-ugarske u novu državu. Njegov nasljednik će djelovati na području cijele države tek stvaranjem jedne jedinstvene Islamske zajednice na području Kraljevine.

Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]] muslimani su ušli s tri odvojene vjerske zajednice: u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], Hrvatskoj i Sloveniji s [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemom]] na čelu sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], u Srbiji ([[Sandžak]]u, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji) na čelu s muftijom čije je sjedište premješteno iz Niša u [[Beograd]] i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] na čelu s muftijom sa sjedištem u [[Bar]]u.

U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca]] u području vjerskog života nastavljeno je organizacijsko sređivanje i prilagođavanje novim prilikama. Postojali su brojni problemi posebno u vjerskoprosvjetnom i vakufsko-mearifetskom području. Bio je veliki broj [[medresa]] i [[mekteb]]a čiji su nastavni programi i metode predavanja bili zastarjeli. Islamska zajednica postala je jedinstvena i jedina vjerska organizacija muslimana u tadašnjoj jugoslavenskoj državi, pred kojom su bila postavljena mnoga pitanja i problemi koje je trebalo hitno riješiti. U vezi s tim vršene su mnoge reorganizacije i reforme u osnovnim i srednjim vjerskim školama i mektebima.

Da bi se otklonile razlike u pogledu državnog upravljanja i nadzora 12. septembra 1919. donesena je Privremena uredba o upravi vakufa u Kraljevini SHS, koja 28. februara 1922. zamijenjena zakonom. Muslimani u Srbiji (Sjevernoj Makedoniji, Sandžaku, Kosovu) i Crnoj Gori od tada su činili jednu vjersku zajednicu pod upravom vrhovnog muftije u Beogradu. Muslimani u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji su i dalje živjeli u Islamskoj zajednici na čelu s reis-ul-ulemom i sjedištem u Sarajevu. Prema navedenoj uredbi i zakonu o upravi vakufa nadzor nad vakufima i upravu Središnjeg vakufskog fonda za teritoriju Srbije (Sjeverne Makedonije, Sandžaka, Kosova) i Crne Gore vodilo je Ministarstvo vjera, a uprava vakufa u Bosni i Hercegovini i dalje je ostavljena u nadležnost vakufsko-mearifetskih organa koji su tamo prije postojali.&lt;ref name=&quot;Enciklopedija živih religija&quot;&gt;Islam u Jugoslaviji, Enciklopedija živih religija, Nolit, Beograd, 2004. {{ISBN|86-19-02360-8}}&lt;/ref&gt;

U posebno teškom položaju Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini našla se nakon ukidanja Štatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini. Naime, na prijedlog resornog ministra pravde i uz saglasnost Ministarskog vijeća donijelo je zakon kojim je osnivana jedinstvena Islamska zajednica u Kraljevini Jugoslaviji. Prema tom zakonu, kralj je postavljao: reis-ul-ulemu, članove [[Rijaset|Ulema-medžlisa]] i [[muftija|muftije]]. Protiv ovog ukaza ustao je tadašnji reis-ul-ulema [[Džemaludin Čaušević|Džemaludin ef. Čaušević]], koji je u znak protesta podnio ostavku na dužnost reis-ul-uleme. Svoj prosvjed je opravdao time što je kralj ukazom narušio autonomiji Islamske zajednice u Jugoslaviji. Reis-ul-ulema Čaušević se također suprostavljao i prebacivanju sjedišta Rijaseta iz [[Sarajevo|Sarajeva]] u [[Beograd]].

Za novog reis-ul-ulemu, a prvog reis-ul-ulemu jedinstvene Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji, postavljen je kraljevskim ukazom 1930. godine muftija hfz. [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]]. U vrijeme postavljanja Ibrahima ef. Maglajlića za reis-ul-ulemu bila je već ukinut ured šejh-ul-islama u Istanbulu i institucija halife, tokom reforma koje je 1924. godine proveo [[Mustafa Kemal Atatürk]] u [[Turska|Turskoj]], uslijed čega je prvi put menšuru novoizabranom reis-ul-ulemi dodijelilo posebno domaće tijelo. Menšuru su mu predali članovi Ulema-medžlisa iz Sarajeva i [[Skoplje|Skoplja]]. Sjedište Vrhovnog islamskog starješinstva i sjedište reis-ul-uleme prvi put je izmješteno iz Sarajeva i prebačeno u Beograd. Menšura je predana u [[Bajrakli džamija u Beogradu|Bajrakli džamiji]] u Beogradu uz nazočnost kralja.&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Fehim Spaho.jpg|200px|thumb|desno|Reisu-l-ulema [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]] (1938.-1942.)]]
Raspadom [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanske diktature]] [[Jugoslavenska muslimanska organizacija]] na čelu s [[Mehmed Spaho|Mehmedom Spahom]] 1935. godine kao uvjet ulaska u Stojadinovićevu koalicijsku vladu tražila je reviziju zakonodavstva Islamske zajednice i vraćanje sjedišta reis-ul-uleme iz Beograda u Sarajevo. Reis-ul-ulema Maglajlić je penzionisan 1936. godine, do donošenja novog Ustava Islamske zajednice vrhovni vjerski poslovi povjereni su Naibskom vijeću s profesorom Salihom Safvetom ef. Bašićem na čelu.

Ustavom iz 1936. ukinuta su muftijstva, zatim dvojstvo u organizaciji Islamske zajednice, s dva ulema-medžlisa i dva vakufsko-mearifska vijeća i dvije vakufske direkcije. Umjesto toga, Ustav je propisao utemeljenje jednog Ulema-medžlisa neposredno uz reis-ul-ulemu i jedinstvene Direkcije vakufa za cijelu državu, te je općenito ojačao ulogu laičkog čimbenika u upravi i poslovima Islamske zajednice. Tokom 1937. održani su izbori za Vakufski sabor i članove Izbornog tijela za izbor reis-ul-uleme. Ovo se izborno tijelo sastalo 20. aprila 1937. i prema Ustavu izabralo trojicu kandidata za reis-ul-ulemu: [[Fehim Spaho|Fehima ef. Spahu]], predsjednika Vrhovnog šerijatskog suda u Sarajevu, [[Ahmed Burek|Ahmeda ef. Bureka]], muderisa Gazi Husrev-begove medrese, i Muhammeda ef. Tufu, profesora Više islamske šerijatsko-teološke škole. Na osnovi ovog prijedloga, kraljevski su namjesnici ukazom od 26. aprila 1938. imenovali Fehima ef. Spahu za reis-ul-ulemu Kraljevine Jugoslavije. Dužnost reis-ul-uleme Fehim ef. Spaho primio je 6. maja od prvog naiba Saliha Safveta ef. Bašića, a svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeni su u [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevoj džamiji]] u Sarajevu 9. juna 1938. godine. Samo četiri godine kasnije Spaho umire, a većina se u Islamskoj zajednici odlučno oduprire svakovrsnim pritiscima da se u složenim ratnim uvjetima bira novi reis-ul-ulema. U tim prilikama poslovi Islamske zajednice ponovo su povjereni Salihu Safvetu ef. Bašiću kao vršitelju dužnosti reis-ul-uleme.&lt;ref name=&quot;goethe.de&quot;/&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Islamska zajednica je bila kadrovski potpuno uništena. Njeni službenici u ratu su nastradali ili nestali, ili pak poslije rata pozatvarani ili prešli u sigurnije državne službe. Vakufska imovina beskrupulozno je nacionalizirana, mektebi i medrese zatvoreni. Ostala je raditi jedino [[Gazi Husrev-begova medresa]]. U septembru 1947. godine, nakon donošenja novog Ustava, izabran je na mjesto reis-ul-uleme [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]].&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;/&gt;

Islamsku zajednicu u SFR Jugoslaviji su sačinjavale četiri jedinice, Saborska područja. To su: područja Sabora  Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije sa sjedištem u Sarajevu, Sabor Islamske zajednice  za Srbiju sa pokrajinama: Kosovom i [[Vojvodina|Vojvodinom]], sa sjedištem u [[Priština|Prištini]], Sabor Islamske zajednice za Sjevernu Makedoniju, sa sjedištem u [[Skoplje|Skoplju]] i Sabor Islamske zajednice za Crnu Goru, sa sjedištem u  Podgorici. Ustavom Islamske zajednice u SFR Jugoslaviji, koji je usvojio Vrhovni Sabor 1990. godine u Sarajevu, pored saborsko-mešihatskih područja u Sarajevu, Prištini, Skoplju i Podgorici osnovan je novi Sabor, odnosno Mešihat u Zagrebu, za područje Hrvatske i Slovenije. Po odredbama tog Ustava, Mešihatima je vraćena data veća samostalnost, a nadležnost  izbora predsjednika Mešihata prenešena je na republičke Sabore. Ovim Ustavom su preinačeni nazivi izvršnih organa Sabora: umjesto Vrhovnog islamskog starješinstva - Rijaset, a po republikama – Mešihati Islamske zajednice.&lt;ref name=&quot;hanefijskimezheb.wixsite.com&quot;/&gt;

Islamska zajednica je pored raznih pritisaka i nepovoljnih uvjeta za rad pod komunističkom vlašću uspjela konsolidirati svoje redove, osigurati nastavak svoga rada, otvoriti Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, pokrenuti više časopisa i listova, prevesti relevantnu islamsku literaturu na maternji jezik, te odškolovati kvalitetan kadar.

=== Obnova ===
[[Datoteka:Flag of the Islamska Zajednica.svg|200px|thumb|Zastava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sandžaku, Sloveniji, Srbiji i u bošnjačkoj muslimanskoj dijaspori]]
Raspadanjem [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] i [[rat u Bosni i Hercegovini|agresijom na Bosnu i Hercegovinu]] došlo je do paralizacije rada Islamske zajednice, koja je predstavljala jedinstvenu vjersku organizaciju muslimana u Jugoslaviji. Nametnulo se pitanje reorganizacije Islamske zajednice u Jugoslaviji, a uslijed proglašavanja nezavisnosti bivših jugoslavenskih republika išlo se ka osnivanju novih islamskih zajednica, čime su uslijedile veoma korjenite unutrašnje promjene u dotadašnjem ustrojstvu Islamske zajednice u Jugoslaviji koje su, uglavnom, bile nametnute agresijom na Bosnu i Hercegovini. U takvim prilikama 28. aprila 1993. godine održana je sjednica Obnoviteljskog sabora Islamske zajednice u Sarajevu na kojoj je donešena Ustavna odluka kao privremeni ustavnopravni dokument kojim se uspostavlja kontinuitet i prekinuta autonomija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i kojom se definira i uređuje njena nova organizacija i djelovanje. U skladu s Ustavnom odlukom na ovom zasjedanju izabran je za vršioca dužnosti reis-ul-uleme [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]. Ovom je odlukom izvan snage stavljen jugoslavenski zakon o Islamskoj zajednici iz 1930. i vraćena njena autonomnost koja je temeljena na Štatutu iz 1909. godine.&lt;ref name=&quot;goethe.de&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Islamic Community of Bosnia and Herzegovina|url=http://reisu-l-ulema.islamskazajednica.ba/index.php/mensura-1/mensura-reisu-l-uleme|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=17. lipnja 2016.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171216081530/http://reisu-l-ulema.islamskazajednica.ba/index.php/mensura-1/mensura-reisu-l-uleme|archivedate=16. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt;

== Organizacija ==
[[Datoteka:Rijaset u sarajevu.JPG|200px|thumb|zgrada Rijaseta u Sarajevu]]
Na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je reis-ul-ulema. Najviši organi Islamske zajednice su: Sabor, Ustavni sud, Reis-ul-ulema, Vijeće muftija i Rijaset.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najviši je izvršni organ za vjerske, obrazovne, ekonomske, finansijske, pravne, administrativne i druge poslove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Rijaset se organizira kroz uprave kao stručne, administrativno-upravne cjeline na čijem čelu se nalaze direktori uprava i druge organizacijske jedinice na čijem se čelu nalaze rukovoditelji organizacijskih jedinica. Reis-ul-ulema je predsjednik Rijaseta.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Članovi Rijaseta|url=https://www.islamskazajednica.ba/rijaset-s/clanovi-rijaseta|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=25. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najviše je predstavničko tijelo Islamske zajednice. Sabor ima 87 sabornika koji se biraju tajnim glasovanjem u 18 izbornih okruga. Najviše, 13 sabornika dolazi iz Muftijstva sarajevskog, 10 iz Tuzlanskog, po sedam iz Bihaćkog, Banjalučkog, Goraždanskog, Mostarskog, Travničkog i Zeničkog, iz [[Islamska zajednica u Srbiji|Srbije (i Sandžaka)]] i [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Hrvatske]] po pet, iz [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Slovenije]] tri, [[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Evropi|Njemačka]] i [[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjeverne Amerike]] po dva, te po jedan iz [[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australije]], Austrije, kao i jedan za Švicarsku i Francusku, zatim jedan za Švedsku, Norvešku, Dansku i Finsku te jedan za Benelux, Veliku Britaniju i Irsku. Sabornike bira posebno tijelo koje čine po dvojica delegata iz svakog džemata, najniže administrativne jedinice koju čini najmanje 200 vjernika. Delegate opet bira skupština džemata, odnosno svi njegovi vjernici. Nakon što se izaberu novi članovi Sabora, oni na konstituirajućoj sjednici biraju predsjednika, potpredsjednike i sekretara Sabora. Za same izbore osniva se i posebna Izborna komisija koja može odbiti nečiju kandidaturu. Pravo da bude izabran ima svaki član Islamske zajednice u BiH koji je navršio osamnaest godina koji je član najmanje tri godine prije izbora i koji izvršava svoje obaveze u [[džemat]]u, a ne samo [[imam]]i.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Sabor Islamske zajednice|url=https://islamskazajednica.ba/clanovi-sabora/aktuelni-saziv|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=25. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

Kada je u pitanju izbor vrhovnog poglavara Islamske zajednice - reis-ul-ulemu, izborno tijelo broji od 350 do 400 članova, a čine ga članovi Sabora, Rijaseta, glavni imami, muftije, rukovoditelji svih ustanova Islamske zajednice, osobe koje imaju legitimitet cijele zajednice iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Sandžaka, Srbije, te dijaspore (Australija, Amerika, Europa). Bira se tajnim glasanjem, a nakon izbora reis-ul-uleme Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reis-ul-ulemi. Prilikom preuzimanja menšure reis-ul-ulema polaže zakletvu u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu i službeno stupa na dužnost. Ako je za reis-ul-ulemu ponovo izabran dotadašnji reis-ul-ulema svečanost obznanjivanja njegovog novog mandata obavlja se prema propisanom protokolu bez predaje nove Menšure. Mandat reis-ul-uleme traje sedam godina i sedmogodišnje razdoblje može se produžiti za još jedan mandat.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Sabor Islamske zajednice u BiH sutra bira reisu-l-ulemu|url=https://www.faktor.ba/vijest/sabor-islamske-zajednice-u-bih-sutra-bira-reisu-l-ulemu/54734|website=faktor.ba|publisher=faktor.ba|accessdate=25. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

Vijeće muftija organ je Islamske zajednice za pitanja vjere. Vijeće muftija sastoji se od svih muftija u Islamskoj zajednici kojima je dodijeljena murasela reis-ul-uleme. Članovi Vijeća muftija su reis-ul-ulema, zamjenik reis-ul-uleme i sve muftije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, muftije [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Mešihata IZ u Sloveniji]], [[Islamska zajednica u Srbiji|Srbiji]], [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], [[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Europi|Zapadnoj Europi]], [[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjevernoj Americi]] i [[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australiji]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Poslovnik o ratu Vijeća muftija|url=https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/clanovi-vijeca-muftija|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=27. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt; Muftija postaje član Vijeća imenovanjem za muftiju, a prestaje biti član Vijeća prestankom mandata muftije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Poslovnik o ratu Vijeća muftija|url=https://www.islamskazajednica.ba/poslovnik-o-radu-vijeca-muftija|website=islamskazajednica.ba|publisher=islamskazajednica.ba|accessdate=27. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt;

Ustavni sud Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najviše je tijelo za nadzor ustavnosti u radu organa i ustanova Islamske zajednice, a njegove članove imenuje Sabor Islamske zajednice na prijedlog Rijaseta. Članovi Ustavnog suda imenuju se iz reda istaknutih poznavatelja vjerskih i društveno-pravnih znanosti koji uživaju ugled u Islamskoj zajednici. Mandat članova Ustavnog suda traje šest godina i za to vrijeme oni ne mogu biti članovi predstavničkih tijela ni izvršnih organa Islamske zajednice i šestogodišnje razdoblje može se produžiti za još jedan mandat.

Islamska zajednica podijeljena je na [[muftijstvo|muftijstva]]. Svako od njih ima svoga muftiju, koji upravlja na tom području. U zemljama izvan Bosne i Hercegovine nalaze se i [[mešihat]]i koji predstavljaju vjerske i administrativno-upravne organe za područja koja pokrivaju. Muftijstva/mešihati dijele se na medžlise i džemate kao najmanje organizacijske odbore Islamske zajednice. Medžlis je osnovna organizacijska jedinica Islamske zajednice i obuhvaća pripadnike Islamske zajednice određenog područja koji čine povezanu cjelinu. O funkcionisanju medžlisa brine Izvršni odbor medžlisa na čijem su čelu predsjednik medžlisa i glavni imam. [[Džemat]] je manji skup muslimana određenog područja, okupljenih radi obavljanja molitve i vršenja vjerskih dužnosti, kao i radi neposrednog ostvarivanja prava i dužnosti. Džemat je niža organizacijska jedinica od medžlisa. U okvirima medžlisa i džemata djeluje i [[mekteb]].

== Reis-ul-uleme ==
{{glavni|Reis-ul-ulema}}
[[Datoteka:Husein Kavazović (cropped).jpg|thumb|desno|Reisu-l-ulema [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]] (2012.-)]]

{|class=&quot;wikitable&quot;
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Reis-ul-uleme'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|-- 
! #
! Ime i prezime
! Mandat započeo
! Mandat završio
! Napomena
|--
| 1. || [[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]] || 1882.|| 1893. ||  
|--
| 2.||  [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]] || 1893.|| 1909. ||
|--
| - || Ahmed Munib ef. Korkut || 1909. || 1910. || [[naibu-reis]]  
|--
| 3. || [[Hafiz|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]] || 1910. || 1912. ||  
|--
| - || [[Hafiz|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]] || 1912. || 1914.|| 
|--
| 4. ||[[Džemaludin Čaušević|Džemaludin ef. Čaušević]] || 1914. || 1930. || 
|--
| 5. || [[Hafiz|hfz.]] [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]]  || 1930. || 1936.  || 
|--
| - || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]  || 1936. || 1938.  || [[naibu-reis]] 
|--
| 6. || [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]]  || 1938. || 1942.  || 
|--
| - || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]  || 1942. || 1947.  || [[naibu-reis]] 
|--
| 7. || [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]]  || 1947. || 1957.  || 
|--
| 8. || [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]]  || 1957. || 1975.  || 
|--
| 9. || [[Naim Hadžiabdić|Naim ef. Hadžiabdić]]  || 1975. || 1987.  || 
|--
| - || Ferhat ef. Šeta  || 1987. || 1987.  || [[naibu-reis]]
|--
| 10. || [[Hafiz|hfz.]] [[Husein Mujić|Husein ef. Mujić]]  || 1987. || 1989.  ||
|--
| 11. || [[Jakub Selimoski|Jakub ef. Selimoski]]  || 1989. || 1993.  || 
|--
| 12. || [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]  || 1993. || 2012.  || 
|--
| 13. || [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]  || 2012. || ''Trenutno''  || 
|}

== Muftijstva/ Mešihati ==
[[Datoteka:Muftijstva i mešihati Islamske zajednice u BiH.png|thumb|350px|Karta muftijstava i mešihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
{|class=&quot;wikitable&quot;
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Muftijstva'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|--
! #
! Naziv
! Sjedište
! Muftija
|--
| 1. || [[Bihaćki muftiluk]] || [[Bihać]] || muftija &lt;br /&gt; Mevlud ef. Kudić  
|--
| 2.||  [[Zenički muftiluk]] || [[Zenica]] || muftija &lt;br /&gt; Mevludin ef. Dizdarević 
|--
| 3. || [[Tuzlanski muftiluk]] ||[[Tuzla]] || muftija &lt;br /&gt; Vahid ef. Fazlović   
|--
| 4. ||  [[Travnički muftiluk]] || [[Travnik]] || muftija &lt;br /&gt; Ahmed ef. Adilović    
|--
| 5. ||  [[Sarajevski muftiluk]] ||  [[Sarajevo]]|| muftija &lt;br /&gt; Nedžad ef. Grabus
|--
| 6. ||  [[Mostarski muftiluk]] || [[Mostar]] || muftija &lt;br /&gt; Salem ef. Dedović 
|--
| 7. ||  [[Goraždanski muftiluk]] || [[Goražde]] || muftija &lt;br /&gt; Remzija ef. Pitić 
|--
| 8. ||  [[Banjalučki muftiluk]] || [[Banja Luka]] || muftija &lt;br /&gt; Nusret ef. Abdibegović  
|--
| 9. || [[Vojni muftiluk u Bosni i Hercegovini|Vojni muftiluk]] || [[Sarajevo]] || muftija &lt;br /&gt;  Hadis ef. Pašalić  
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Mešihati'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|--
| 1. || [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj]] || [[Zagreb]] || muftija &lt;br /&gt; Aziz ef. Hasanović   
|--
| 2. || [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Mešihat Islamske zajednice u Republici Sloveniji]] || [[Ljubljana]] || muftija &lt;br /&gt; Nevzet ef. Porić
|-
| 3. || [[Islamska zajednica u Srbiji|Mešihat Islamske zajednice u Srbiji]] || [[Novi Pazar]] || muftija &lt;br /&gt; Mevlud ef. Dudić 
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Dijaspora'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|--
| 1. || [[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Evropi]]  || [[Wiesbaden]] ||-  
|--
| 2. || [[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji]]  || [[Sydney]] || muftija &lt;br /&gt; Jasmin ef. Bekrić    
|--
| 3. || [[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike]]  || [[Washington]] || muftija &lt;br /&gt; Sabahudin ef. Ćeman 
|--
|bgcolor=#284D93 colspan=5 | &lt;center&gt;&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;'''Autonomna zajednica'''&lt;/span&gt;&lt;/center&gt;
|--
| 1. || [[Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini]]  || [[Sarajevo]] || šejh-ul-mešaih &lt;br /&gt; Ćazim ef. Hadžimejlić 
|}

== Ustanove ==
[[Datoteka:Sarajevo gazi husrev bey Library qatar IMG 1088.JPG|thumb|Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu osnovana 1537. jedna je od najvažnijih ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
[[Slika:FIN.jpg|thumb|Fakultet islamskih nauka u Sarajevu u Sarajevu osnovan 1977., najvažnija je visokoškolska ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Ustanove koji djeluje u sklopu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini su:

===Mektebi ===
* [[Mekteb]]i djeluju na području džemata, u sklopu svakog medžlisa

=== Medrese ===
* [[Gazi Husrev-begova medresa]] u Sarajevu, osnovana 1537.
* Behram-begova medresa u Tuzli, osnovana 1626.
* Karađoz-begova medresa u Mostaru, osnovana 1557.
* Elči Ibrahim-pašina medresa, u Travniku, osnovana 1706. 
* Medresa Reis Džemaluddin ef. Čaušević u [[Cazin]]u, osnovana 1867.
* Medresa &quot;Osman ef. Redžović&quot; u Čajnom gradu, [[Visoko]], osnovana 1992. 
* Medresa Reis Ibrahim ef. Maglajlić u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], obnovljena 2020.

=== Fakulteti ===
* [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakultet islamskih nauka]] u Sarajevu, osnovan 1977.
* Islamski pedagoški fakultet u Zenici, osnovan 1993.
* Islamski pedagoški fakultet u Bihaću, osnovan 1995.

=== Medija centar ===
* Islamske informativne novine - Preporod, osnovane u Sarajevu 1970.
* Muslimanska informativna novinska agencija - MINA, osnovana u Sarajevu 1991.
* Radiotelevizija Bir, osnovan u Sarajevu 2008.
* Preporod info, osnovan u Sarajevu osnovan 2019.

=== Organizacije ===
* Udruženje ilmijje, osnovana 1912.

=== Druge ustanove ===
* Gazi Husrev-begova biblioteka, osnovana u Sarajevu 1537.
* Vakufska direkcija, osnovana 1883.
* Izdavačka kuća El-Kalem, osnovana u Sarajevu 1973.
* Agencija za certificiranje halal kvalitete, osnovana u Tuzli 2005.
* Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, osnovan u Sarajevu 2008.

Također, na području mešihata Islamske zajednice, nalaze se ustanove za područje tih mešihata.

== Napomene ==
{{fusg|1}} Sandžak je geografsko područje administrativno podijeljeno između Srbije i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Godine 1993. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je na tom području osnovala Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku, da bi 2007. ovaj mešihat prerastao u Mešihat Islamske zajednice u Srbiji pokrivajući na taj način područje cijele Srbije, a preko [[Sandžački muftiluk|Sandžačkog muftiluka]] ista organizacija je nastavila djelovanje i u crnogorskom dijelu Sandžaka, ostvarajući tako vezu i sa sandžačkim muslimanima u Srbiji ali i Crnoj Gori. Isto tako, paralelno sa ovim organizacijom, na području Crne Gore djeluje i [[Islamska zajednica u Crnoj Gori]], sa sjedištem u Podgorici, koja je do 2006. bila sastavni dio Mešihata Islamske zajednice u Sandžaku.&lt;br/&gt;
{{fusg|2}} Na području Srbije paralalelno sa [[Islamska zajednica u Srbiji|Islamskom zajednicom u Srbiji]] djeluje i [[Islamska zajednica Srbije]] (osnovana 2007.), sa sjedištem u Beogradu, koju Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini do danas ne priznaje.

== Reference ==
{{reference|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://issuu.com/pepe100/docs/uloga_i_zna_aj_institucije_halifata_kroz_historiju Uloge i značaj halifata kroz historiju]
{{Muftijstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Islam u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Islam u Srbiji]]
[[Kategorija:Islam u Sloveniji]]
[[Kategorija:Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>1bgsev620tbtui42wp5r1uxjyu6fo25</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Univerzitet u Banjoj Luci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123125</id>
    <revision>
      <id>42477976</id>
      <parentid>42472155</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T12:21:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>29167</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42472155|42472155]] korisnika [[Special:Contributions/~2025-69717|~2025-69717]] ([[User talk:~2025-69717|razgovor]])</comment>
      <origin>42477976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3599" sha1="58y0o7uuk14jksag27xy6irast86o1i" xml:space="preserve">{{Infokutija univerzitet
| naziv           = Univerzitet u Banjoj Luci
| izvorni_naziv   =
| drugi_naziv     =
| latinski        =
| logo            = Univerzitet u Banjoj Luci.jpg
| logo_širina     =
| logo_opis       =
| slika           = Prirodno-matematicki fakultet.jpg
| slika_širina    =
| slika_opis      = Prirodoslovno-matematički fakultet
| moto            =
| moto_sh         =
| osnivač         =
| osnivanje        = 1975.
| zatvaranje       =
| bivši_naziv     =
| reg_baštine     =
| vrsta           =
| krovna_instit   =
| religija        =
| akad_pripadnost =
| fakulteti       =
| visoke_škole    =
| jezik           =
| slobodna_oznaka =
| slobodan_opis   =
| izdatak         =
| budžet           =
| rukovodilac     =
| Upravnik        =
| predsedatelj     =
| kancelar        =
| vicekancelar    =
| predsednik      =
| potpredsednik   =
| rektor          = Radoslav Gajanin
| prorektor       =
| dekan           =
| prodekan        =
| direktor        =
| vođa_titula     =
| vođa            =
| akad_osoblje     =
| admin_osoblje    =
| studenti        = 17,000
| dodiplomci      =
| diplomci        =
| doktoranti      =
| ostali          =
| boje            =
| sportovi        =
| nadimak         =
| maskota         =
| udruženja        = [[ERASMUS]], [[Asocijacija univerziteta Evrope|AUE]]
| sedište            =
| sedište_grad       = [[Banja Luka]]
| sedište_pokrajina  = [[Regije Republike Srpske|Banjalučka regija]]
| sedište_sav_država = [[Republika Srpska]]
| sedište_država     = [[Bosna i Hercegovina]]
| kampus          = urbani
| lok_karta       =
| alt_karta       =
| širina-st       =
| širina-min      =
| širina-sek      =
| širina-oznaka   =
| dužina-st       =
| dužina-min      =
| dužina-sek      =
| dužina-oznaka   =
| lok_karta_opis  =
| mrežno_mesto    =
| fusnote         =
}}

'''Univerzitet u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]''' je jedan od dva javna [[univerzitet]]a u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].
Osnovan je [[7. novembra]] [[1975]]. godine. Univerzitet danas broji oko 30 000 studenata što Banju Luku čini najvećim univerzitetskim centrom u Republici Srpskoj i drugim najvećim u Bosni i Hercegovini.
Ima trinaest [[fakultet]]a na kojima radi 195 [[profesor]]a, 296 asistenata i 235 službenika.

Neki od fakulteta se nalaze u [[kampus]]u na lijevoj obali [[Vrbas (reka)|rijeke Vrbas]]. Na tom prostoru je prije osnivanja kampusa postojala kasarna Vrbas.

Univerzitetom upravlja [[rektor]] i Senat univerziteta. Najviši stručni organ univerziteta Senat.

Član je EUA ([[Evropska univerzitetska asocijacija]]) i sarađuje sa univerzitetima u [[Srbija|Srbiji]]. Univerzitet sačinjava 13 fakulteta, akademija umjetnosti, računarski centar i Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske. Takođe u Republici Srpskoj postoji fondacije koje finansiraju najbolje studente Fondacija dr.Milan Jelić i Školska Fondacija &quot;Radovan Ribić&quot; iz Edmontona u Kanadi.

== Fakulteti ==
* Elektrotehnički
* Tehnološki
* Mašinski
* [[Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci|Pravni]]
* Ekonomski
* Medicinski
* Poljoprivredni
* Šumarski
* Filozofski fakultet
* Arhitektonsko građevinski fakultet
* [[Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci|Prirodno-matematički fakultet]]
* Akademija umjetnosti

== Vanjske veze ==
{{commons category|University of Banja Luka}}
* [http://unibl.org/ Zvanična strana] {{sh icon}} {{en icon}}

== Povezano ==
* [[Lista univerziteta u Bosni i Hercegovini]]

[[Kategorija:Univerziteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope]]</text>
      <sha1>58y0o7uuk14jksag27xy6irast86o1i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đorđe Andrejević Kun</title>
    <ns>0</ns>
    <id>151717</id>
    <revision>
      <id>42478030</id>
      <parentid>42467268</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T07:29:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 1 book for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51905" sha1="tt2o8rj9tcpk0g0ydq9l7w19pictt48" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Đorđe Andrejević Kun
|slika=Đorđe Andrejević Kun u svom ratnom ateljeu, u zgradi fabrike, septembra 1943.jpg
|supruga={{marriage|Nada Andrejević Kun|1931}}
|KPJ=1939.
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]]
|služba=[[Internacionalne brigade]]&lt;br&gt;[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}{{!}} {{Orden rada1}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
|veličina_slike=225px|datum_rođenja={{birth date|1904|3|31}}|mesto_rođenja={{flagicon|Kraljevina Pruska}} [[Wrocław]], [[Kraljevina Pruska]]|datum_smrti={{death date and age|1964|1|17|1904|3|31}}|mesto_smrti={{flagicon|SFRJ}} [[Beograd]], [[SFRJ]]|profesija=[[slikar]], [[grafičar]]|deca=Mira Kun}}
'''Đorđe Andrejević Kun''' ([[Wrocław]], 31. mart 1904 – [[Beograd]] 17. januar 1964) bio je [[Srbija|srpski]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslovenski]] [[slikar]] i [[grafičar]], učesnik [[Španski borci|Španskog građanskog rata]] i [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; U umetničkom radu je poznat po svojim slikama, grafikama i [[drvorez]]ima. Dizajnirao je [[Grb Beograda|grb grada Beograda]], grb [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], kao i više jugoslovenskih ordena i medalja.
== Biografija ==

=== Rane godine ===
Kun je rođen 31. marta 1904. godine u [[Wrocław]]u, tada deo [[Kraljevina Pruska|Kraljevine Pruske]], u porodici Veljka Andrejevića Kuna i Gertrude kao četvrto od petoro dece. Otac Veljko je bio grafički majstor, a 1892. je došao u [[Njemačko Carstvo|Nemačku]] gde je izučio i graverski zanat. Postao je graver u jednom od najboljih grafičkih preduzeća u [[Berlin]]u i tako uspeo da spoji zanat i veliku naklonost prema umetnosti. Đorđe je počeo rano da ispoljava ljubav prema umetnosti i slikarski talenat. Porodica Andrejević je došla u [[Beograd]] 1914. godine, gde je Veljko otvorio štampariju u Balkanskoj ulici.{{sfn|Britannica|2005|p=50—51}}

=== Početak umetničkog rada ===
[[Datoteka:Kun na umetničkoj školi.jpg|lijevo|mini|270x270px|Kun (drugi sleva) u Umetničkoj školi u [[Beograd]]u, 1921–1925.]]

Nakon završene osnovne škole, Đorđe je završio četiri razreda niže gimnazije i uporedo, ispunjavajući očevu želju, izučio štamparski zanat. Potom je od 1921. do 1925. učio slikarstvo na [[Kraljevska umetnička škola u Beogradu|Umetničkoj školi u Beogradu]], gde su mu nastavnici bili slikari [[Petar Dobrović]], [[Ljuba Ivanović]] i [[Milan Milovanović (slikar)|Milan Milovanović]].{{sfn|Protić|1978|p=19}} Zajedno sa njim učili su tada mladi slikari – [[Stanislav Beložanski|Stanislav Staša Beložanski]], [[Anton Huter]], [[Momčilo Stevnović|Momčilo Moma Stevnović]], [[Stanka Lučev]] i drugi.{{sfn|Protić|1978|p=12}} Poseban uticaj na Kunov dalji slikarski rad ostavili su Milovanović i Ivanović, zbog čega se on kasnije u svojoj umetničkoj karijeri kolebao između forme i boje i između slikarstva i grafike, dok je Dobrović imao uticaja na njegov društveni angažman.{{sfn|Protić|1978|p=67}}

Zahvaljujući dobrotvoru, beogradskom trgovcu [[Ilija Rankić|Iliji Rankiću]], dobio je stipendiju za slikarsko usavršavanje u [[Italija|Italiji]]. Pune dve godine, između 1925. i 1927. godine, boravio je u [[Rim]]u, [[Firenca|Firenci]], [[Milano|Milanu]] i [[Venecija|Veneciji]], gde je učio, slikao, obilazio muzeje i galerije. Tokom usavršavanja u Italiji slikao je kopije velikih majstora renesanse i baroka [[Michelangelo Buonarotti|Mikelanđela]], [[Tizian|Ticijana]], [[Paolo Veronese|Veronezea]], [[Tintoretto|Tintoreta]], koje je potom slao svom dobrotvoru. Nakon Italije, treću godinu studija nastavio je u [[Pariz]]u, gde je proučavao savremene umetnike [[Paul Cézanne|Sezana]], [[Amedeo Modigliani|Modiljanija]] i bugarskog slikara Žila Paskina. Ovde je pronašao svoj stil slikanja, ali i prodao svoje prve slike, koje se i danas čuvaju u privatnim zbirkama.{{sfn|Protić|1978|p=68}}{{sfn|Britannica|2005|p=50—51}}

Odmah po povratku u Beograd, 1929. Kun je uzeo učešće na jesenjoj izložbi beogradskih umetnika. Bio je ovo jedan od njegovih prvih nastupa u javnosti. Nije ostao nezapažen, kritika je bila blagonaklona prema njegovom veštom komponovanju, ali mu je zamerala upotrebu tamnih zemljanih boja. U toku 1929. i naredne dve godine, učestvovao je na prolećnim i jesenjim izložbama u [[Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić”|Umetničkom paviljonu]] na [[Kalemegdan]]u, gde je publika mogla da vidi oko desetak njegovih kompozicija, portreta, mrtvih priroda, autoprtreta i pejzaža. Krajem februara 1931. imao je svoju prvu samostalnu izložbu u Umetničkom poviljonu, na kojoj su preovladavale dve njegove glavne teme – mrtva priroda i autoportret.{{sfn|Protić|1978|p=69}} Septembra iste godine učestvovao je na anonimnom konkursu za [[grb Beograda]], na kome je učešće uzelo 56 umetnika iz čitave [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]]. Nakon završenog konkursa, novembra iste godine njegov rad pod šifrom ''Crvena trojka'' nagrađen je prvom nagradom u vrednosti od pet hiljada dinara. Odlukom [[Uprava grada Beograda (1929–1941)|Beogradske opštine]] njegov nacrt grba postao je tada zvanični grb Beograda, koji je u upotrebi i danas.{{sfn|Protić|1978|p=21}} Iste godine, Kun se venčao sa Nadom Ratković, studentkinjom istorije umetnosti na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]], koju je upoznao još 1925. godine. Nada je tokom studija pripadala Marksisitičkom klubu, a zbog svoje [[Komunizam|komunističke]] aktivnosti, bila je hapšena i izvođena pred [[Državni sud za zaštitu države]], ali je usled nedostatka dokaza puštena.{{sfn|Protić|1978|p=20}} Đorđe i Nada su najpre stanovali na [[Čubura (Beograd)|Čuburi]], a 1935. nakon što im se rodila ćerka Mira preselili su se u Kunov atelje u potkrovlju osnovne škole „Vojislav Ilić” na [[Vračar (Beograd)|Vračaru]], gde su stanovali do 1937. godine.{{sfn|Protić|1978|p=21}}

=== Angažovana umetnost ===
[[Datoteka:Kun u ateljeu sa ćerkom, 1936.jpg|mini|263x263px|Kun sa ćerkom Mirom u ateljeu, Beograd, 1936.]]
Još kao šegrt u radionici svog oca Veljka, Đorđe je voleo da se druži sa radnicima, pa se učlanio u Udruženje grafičkih radnika.&lt;ref name=&quot;ОСИ&quot;&gt;{{Cite web|url=https://community.ossi.rs/rs/djordje-andrejevic-kun-spanija-u-srcu-232|title=Историјске везе Србије и Шпаније|website=community.ossi.rs|date=2023-26-3}}&lt;/ref&gt; Kao učenik Umetničke škole naslikao je 1923. prvomajski plakat, koji su radnici zakačili na tramvaj, koji je kružio beogradskim ulicama. Ipak njegovo veće interesovanje za [[Ljevica|levičarske ideje]] i komunizam nastalo je najverovatnije tokom njegovog boravka u Parizu, gde je od prijatelja dobijao knjige i [[Vladimir Lenjin|Lenjinu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Kako je njegova supruga Nada pripadala komunističkim grupama na Univerzitetu, preko nje je počeo da se druži sa komunistima i članovima tada ilegalne [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije (KPJ)]]. Levičarske ideje, kojima je bio naklonjen, u početku nisu uticale na njegov umetnički izraz, sve do 1934. kada je došlo do preloma u njegovom stvaralaštvu. Presudni uticaj na ovo imali su konferencija Međunarodnog udruženja revolucionarnih pisaca, održana 1930. u [[Harkov]]u i Prvi kongres sovjetskih pisaca, održan avgusta 1934. u [[Moskva|Moskvi]] na kome je definisan pojam [[Socijalistički realizam|socijalističkog realizma]], umetničkog stila sa ciljem širenja ideja komunizma i socijalizma.{{sfn|Britannica|2005|p=50—51}}{{sfn|Protić|1978|p=21}}
[[Datoteka:Vojkan Jeremić, Petar Stambolić, Milenko Kušić, Fikret, Radojica Živanović Noe i Đorđe Andrejević-Kun.jpg|lijevo|mini|271x271px|Kun (krajnje desno), [[Vojkan Jeremić]], [[Petar Stambolić]], [[Milenko Kušić]], [[Fikret]] i [[Radojica Živanović Noe]] u [[Ivanjica|Ivanjici]], 1936.]]
Od 1931. do 1934. Kun je bio član [[Umetnička grupa Oblik|umetničke grupe ''Oblik'']], koja je bila jedna od najznačajnih umetničkih grupa u Jugoslaviji u međuratnom periodu i čiji su članovi, između ostalog, bili slikari: [[Branko Popović (slikar)|Branko Popović]], [[Petar Dobrović]], [[Jovan Bijelić]], [[Sava Šumanović]], [[Veljko Stanojević]], [[Milo Milunović]] i [[Marino Tartalja]]. Zajedno sa članovima ove grupe, Kun je izlagao sve do 1934. godine, kada sa grupom istomišljenika, umetnika-levičara, osniva [[Umetnička grupa Život|umetničku grupu ''Život'']], čiji su članovi bili slikari: [[Mirko Kujačić]], [[Dragan Beraković]], [[Đurđe Teodorović]], [[Radojica Živanović Noe]], kao i vajari [[Vladeta Piperski]] i [[Stevan Bodnarov]]. Oni su se zalagali za „borbeni realizam”, a protiv „umetnosti radi umetnosti”, prihvatajući socijalistički realizam kao svoj umetnički pravac. Održavali su veze sa zagrebačkom [[Grupa Zemlja|grupom ''Zemlja'']], koju je policija zabranila 1935. godine. Grupa umetnika, koju su predvodili Bodnarov, Beraković, Kujačić i Kun podnela je ''Rezoluciju o materijalnom položaju umetnika'' tražeći određene olakšice za iznajmljivanje izložbenog prostora Umetničkog paviljona na Kalemegdanu i promenu kriterijuma selekcije dela za izložbe. Pošto su njihovi zahtevi odbijeni, odlučili su se za bojkot jesenje izložbe 1936. godine, a krajem iste godine su na [[Tehnički fakultet Univerziteta u Beogradu|Tehničkom fakultetu u Beogradu]] održali bojkotašku izložbu.{{sfn|Protić|1978|p=15—17}}

Glavna ideja ovog stila bila je da tema umetničkog dela treba da bude svakodnevica radnika, kako bi im umetnost pomogla u borbi protiv klasnog neprijatelja. Kun se tada vratio grafici, kao najpogodnijem umetničkom medijumu za ostvarenje ovih zahteva. U leto 1934, zajedno sa suprugom, otputovao je u [[Bor (grad)|Bor]] sa ciljem da napravi „zbirku mapa rudnika”. Rudnik u Boru, tada u vlasništvu francuske kompanije, ali nije bio ograđen, pa je Kun mogao nesmetano da obilazi rudarske pogone, površinski kop i topionicu, kao i druge radionice. Upoznao se i sprijateljio sa radnicima, koji su mu pomagali u radu. Tokom rada na sakupljanju materijala za umetnički rad zapao je za oči jednom rudarskom nadzorniku koji ga je prijavio policiji. Na saslušanju u policiji skrenuta mu je pažnja da ne obilazi rudnik bez dozvole i naloženo da napusti grad. Potom se nakratko sklonio u [[Zaječar]], a potom ponovo ilegalno došao u Bor. Za oko mesec dana prikupio je materijal snimljen [[foto-aparat]]om i skiciranim crtežima.{{sfn|Protić|1978|p=5—7}}

Nakon povratka u Beograd, na presi za izradu klišea, koja je izrađena prema njegovim nacrtima, napravio je mapu grafika koju je nazvao ''Krvavo zlato''. Iako je mapa bila gotova, u Beogradu nije uspeo da pronađe štampara koji bi odštamao njegov rad. Kako bi prikazao javnosti gorku istinu o životu radnika, u svom ateljeu je 1936. odštampao 10 primeraka mape ''Krvavo zlato''. Uz pomoć studenta arhitekture Voje Midića, došao je do štampara Jovana Luksa iz [[Bečej|Starog Bečeja]], koji je odlučio da u svojoj štampariji odštampa mapu.{{sfn|Protić|1978|p=9—11}} Januara 1937. odštampano je prvih 250 primeraka, a ubrzo je izašlo i drugo izdanje od 1.000 primeraka. Mapu grafika na kojima je prikazana teška rudarska svakodnevica i mukotrpan rad, ali i raskalašni život profitera, za koji je predgovor napisao književnik [[Jovan Popović]], Uprava grada Beograda zabranila je već u februaru 1937. godine.{{sfn|Britannica|2005|p=50—51}}{{sfn|Protić|1978|p=13—14}}&lt;gallery widths=&quot;120&quot; heights=&quot;140&quot; caption=&quot;''Krvavo zlato'' (1937)&quot;&gt;
Datoteka:Krvavo zlato (1).jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Krvavo_zlato_(1).jpg
Datoteka:Krvavo zlato (2).jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Krvavo_zlato_(2).jpg
Datoteka:Krvavo zlato (3).jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Krvavo_zlato_(3).jpg
Datoteka:Krvavo zlato (5).jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Krvavo_zlato_(5).jpg
Datoteka:Krvavo zlato (16).jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Krvavo_zlato_(16).jpg
Datoteka:Krvavo zlato (19).jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Krvavo_zlato_(19).jpg
Datoteka:Krvavo zlato (21).jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Krvavo_zlato_(21).jpg
Datoteka:Krvavo zlato (22).jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Krvavo_zlato_(22).jpg
Datoteka:Krvavo zlato (26).jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Krvavo_zlato_(26).jpg
Datoteka:Krvavo zlato (27).jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Krvavo_zlato_(27).jpg
&lt;/gallery&gt;

=== Boravak u Španiji ===
[[File:Kun_sa_saborcem_u_Španiji.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Kun_sa_saborcem_u_%C5%A0paniji.jpg|mini|272x272px|Kun (levo) sa saborcem u Španiji, 1937.]]
Oružana pobuna dela vojske, predvođene generalom [[Francisco Franco|Franciskom Frankom]], protiv demokratske vlade Španije, koju su vodili socijalisti, prerasla je jula 1936. [[Španski građanski rat|građanski rat u Španiji]]. Nakon što su [[fašistička Italija]] i [[Treći Reich|nacistička Nemačka]] podržale Frankove nacionalističke trupe, ovaj rat izazvao je veliko ineteresovanje evropske javnosti, pogotovo one koja je bila [[Antifašizam|antifašistički]] raspoložena. Usled teškog položaja, španska vlada je u jesen 1936. pozvala sve antifašiste da joj se pridruže u borbi protiv [[Fašizam|fašizma]], a novembra iste godine [[Savez komunista Jugoslavije|KP Jugoslavije]] je uputila poziv svim jugoslovenskim komunistima i antifašistima da se priključe borbi za odbranu Španske republike. Studenti [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] su od 25. maja do 2. juna 1937. organizovali nedelju solidarnosti sa španskim narodom, na kome je sakupljan novac u korist pomoći dobrovoljaca koji su dolazili u Španiju. Za potrebe ove manifestacije Kun je naslikao lik male Anite iz pesme ''Broj 4-21-35'' [[Dušan Matić|Dušana Matića]], koji je studentska omladina nosila na svojim reverima. U to vreme i sam Kun se odlučio da pođe u Španiju. Kako su vlasti Kraljevine Jugoslavije sprečavale odlazak jugoslovenih dobrovoljaca, Kun je najpre od policije odbijen za pasoš, ali je potom zatražio zajednički pasoš sa suprugom Nadom, radi odlaska u Pariz, gde se tada održavala [[Svjetska izložba|Svetska izložba]]. Uz pomoć jednog advokata, koji je radio u policiji, dobio je pasoš i sa suprugom jula 1937. otputovao u Pariz, gde se nalazio Komitet koji je pomagao odlazak jugoslovenskih dobrovoljaca u Španiju. U Parizu je Kun imao susrete sa svojim prijateljem [[Bora Baruh|Borom Baruhom]], koji je radio u Komitetu, kao i dobrovoljcima [[Radivoj Uvalić|Radivojem Uvalićem]], [[Rodoljub Čolaković|Rodoljubom Čolakovićem]] i dr.{{sfn|Protić|1978|p=23—24}} Boravio je u Baruhovom ateljeu, u kome je tada slikala i [[Ljubica Sokić|Ljubica Cuca Sokić]].
Nakon dva meseca čekanja, sa jednom manjom grupom, krenuo je za južnu Francusku, odakle su ilegalno prešli u Španiju. Odmah po dolasku, prošao je vojnu obuku, tokom koje je bio izabran za komandira jugoslovenskih dobrovoljaca. Posle završene obuke bili su raspoređeni u [[Bataljon Đuro Đaković|Internacionalni bataljon Đuro Đaković]] i upućeni na front u [[Albacete|Albasetu]]. Tokom boravka na prvoj liniji fronta, pored učešća u borbama, izrađivao je crteže sa motivima iz borbe. Kasnije je na insistiranje [[Božidar Maslarić|Božidara Maslarića]] i Rodoljuba Čolakovića bio prebačen u Štab bataljona, kako ni bi stradao na prvoj liniji. Ipak, Kun je smatrao da istinske skice iz borbe može napraviti samo na licu mesta. Kasnije je kao kulturni radnik prebačen u Štab 129. internacionalne brigade. U Španiji je sarađivao sa novinarom i književnikom [[August Cesarec|Augustom Cesarecem]] i napravio sedam crteža za ilustraciju njegovog rukopisa, koji je 1938. objavljen u [[Toronto|Torontu]] pod nazivom ''Španjolski susreti'' – knjiga susreta sa ljudima i gradovima. Maja 1938, po nalogu KPJ, sa fronta u [[Teruel]]u prebačen je u [[Barcelona|Barselonu]], gde mu je saopšteno da se mora vratiti u Pariz. U Barseloni je imao susret sa [[Kosta Nađ|Kostom Nađem]]. Kako nije imao nikavih dokumenata morao je ilegalno preći granicu.{{sfn|Protić|1978|p=27—28}}

U Parizu je ponovo boravio kod Baruha, gde je proveo mesec dana, a potom se polovinom 1938. vratio u Jugoslaviju. Kako je imao pasoš kojim je otputovao na Svetsku izložbu, u zemlju se vratio legalno. Sve crteže i skice, koje je napravio u Španiji, ostavio je u Parizu, odakle su potom poslate poštom. Njegovo odsustvo iz Beograda trajalo je jedanaest meseci, a policija je naslućivala da nije sve vreme boravio u Parizu. Sa porodicom je živeo u kući tasta [[Mihajlo Ratković|Mihajla Ratkovića]] na [[Neimar (Vračar)|Kotež Neimaru]] i slikao, skupljajući novac za izdavanje mape grafika o Španiji. Krajem 1938. uspeo je da pronađe štampara koji je januara 1939. odštampao mapu ''Za slobodu'', koja je sadržala 12 grafika sa tematikom iz Španskog građanskog rata. Odmah po izdavanju mape, uhapšen je zajedno sa štamparom. Mesec dana je proveo u [[Glavnjača|Glavnjači]], zatvoru Uprave grada Beograda, gde je nad njim vođena istraga. Kako policijski agenti nisu uspeli da nađu dokaz njegovog boravka u Španiji, pušten je na slobodu. Prilikom hapšenja, policija je zaplenila i potom uništila skoro celokupno izdanje mape ''Za slobodu'', a od nekoliko sačuvanih primeraka je marta 1946. povodom Kongresa španskih boraca Jugoslavije štampana kopija. Pored ove mape, Kun je na temu borbe u Španiji napravio i dve slike – ''Streljanje'' iz 1939. prikazuje grupu uhvaćenih rodoljuba, koji prkosno i smelo na stratištu stoje ispred fašističkih vojnika, dok ''No pasaran'' iz 1948. prikazuje ženu koja energično i ponosno stoji sa puškom, a iznad nje se nalazi natpis „No pasaran” (Neće proći).{{sfn|Protić|1978|p=31—32}}&lt;gallery widths=&quot;120&quot; heights=&quot;140&quot; caption=&quot;''Za slobodu'' (1938)&quot;&gt;
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Graphics from the Spanish Civil War 01.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Graphics_from_the_Spanish_Civil_War_01.jpg
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Graphics from the Spanish Civil War 02.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Graphics_from_the_Spanish_Civil_War_02.jpg
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Graphics from the Spanish Civil War 03.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Graphics_from_the_Spanish_Civil_War_03.jpg
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Graphics from the Spanish Civil War 04.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Graphics_from_the_Spanish_Civil_War_04.jpg
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Graphics from the Spanish Civil War 05.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Graphics_from_the_Spanish_Civil_War_05.jpg
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Graphics from the Spanish Civil War 06.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Graphics_from_the_Spanish_Civil_War_06.jpg
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Graphics from the Spanish Civil War 07.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Graphics_from_the_Spanish_Civil_War_07.jpg
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Graphics from the Spanish Civil War 08.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Graphics_from_the_Spanish_Civil_War_08.jpg
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Graphics from the Spanish Civil War 09.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Graphics_from_the_Spanish_Civil_War_09.jpg
&lt;/gallery&gt;

=== Revolucionarni rad ===
[[File:Žena_danas,_oktobar_1939.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C5%BDena_danas,_oktobar_1939.jpg|mini|256x256px|Kunov crtež za feministički časopis ''[[Žena danas (časopis)|Žena danas]]'', 1939.]]
Kunova politička aktivnost bila je dobro poznata policiji, koja ga je još ranije evidentirala kao komunistu. Zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], septembra 1939, kao i sve većih političkih nemira u zemlji koji su kulminirali velikim demonstracijama u Beogradu 14. decembra 1939. godine, [[Druga vlada Dragiše Cvetkovića|Vlada Cvetković—Maček]] donela je odluku o formirnju [[Koncentracijski logor|koncentracionih logora]] za političke protivnike. Na osnovu Uredbe, kojom je Namesništvo ovlastilo vladu, da može umesto raspuštene [[Narodna skupština Kraljevine Jugoslavije|Narodne skupštine]] menjati postojeće zakone i uredbe, kao i donositi nove, vlada je izmenila Zakon o zaštiti javne bezbednosti, čime su upravno-policijske snage dobile ovlašćenja da na boravak u drugo mesto upute lica koja remete rad i mir ili im odredi mesto stanovanja pod nadzorom vlasti. Ubrzo nakon donošenja ovih izmena zakona, krajem decembra 1939. i početkom januara 1940. uhapšena je u Beogradu grupa od 25 istaknutih komunista. Među uhapšenima bili su [[Moša Pijade]], [[Ivan Milutinović]], [[Ivo Lola Ribar]], [[Bora Baruh]], [[Blagoje Nešković]] i Kun.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Intervju sa Mirom Kun: Moj tata, Đorđe Andrejević Kun|url=https://www.masina.rs/intervju-sa-mirom-kun-moj-tata-dorde-andrejevic-kun/|website=Mašina|date=2023-10-18|access-date=2024-07-27|language=|first=Vida|last=Knežević}}&lt;/ref&gt; Nakon izvesnog vremena provedenog u zatvoru Uprave grada Beograda, svi uhapšeni su 18. januara 1940. sprovedeni u koncentracioni logor u [[Logor Bileća|Bileći]]. Po dolasku u logor, zatvorenici koji su uglavnom bili članovi KPJ formirali su partijski komitet na čijem su čelu bili Pijade, Milutinović i [[Todor Vujasinović]]. U toku boravka u logoru Moša Pijade je Kunu saopštio da je primljen u članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), koja je u to vreme delovala ilegalno. Iako je u KPJ primljen 1940, partijski staž mu je po rečima Moše Pijade tekao od 1939. godine.{{sfn|Protić|1978|p=33—35}} Kako bi prekratili vreme u logoru, slikari Baruh, Pijade i Kun su pravili razne crteže, koje su uglavnom crtali olovkom. Kun je radio enetrijere zatvora, a mnoge skice i sećanje poslužiće mu da iste godine naslika veliku kompoziciju ''Čekanje''.{{sfn|Protić|1978|p=36—38}}

Od formiranja logora u Bileći, KP Jugoslavije je u javnosti povela oštru kampanju za njegovo ukidanje. U borbi za ukidanje logora, pridružile su joj se i druge demokratske i opozicione grupe. Pod pritiskom javnosti, a posebno uglednih pojedinica, vlasti Kraljevine Jugoslavije su postepeno puštale zatvorenike iz logora, koji je zvanično ukinut 25. novembra 1940. godine. Nakon povratka u Beograd, Kun se sa porodicom ponovo nastanio kod tasta [[Mihajlo Ratković|Mihajla Ratkovića]], gde je u suterenu kuće napravio svoj atelje. Ovde je svakodnevno dolazio Moša Pijade, a jedno vreme su zajedno slikali u Kunovom ateljeu i zajedno izlagali na Trinaestoj jesenjoj izložbi u Umetničkom paviljonu na Kalemegdanu.{{sfn|Protić|1978|p=36—38}}

U jesen 1940. [[Svetozar Vukmanović|Svetozar Vukmanović Tempo]], koji je rukovodio tehničkom [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta KPJ]], dogovorio je sa partijskim aktivistima Brankom i Danicom Maksimović da se u kući koju su zidali na Banjičkom vencu, izgradi specijalno sklonište za potrebe rada ilegalne štamparije, koja bi štampala letke i drugi propagandni partijski materijal. U ovaj posao uključen je i Kun, koji je nakon završetka projekta, koji je izradio arhitekta [[Đorđe Stanić]], napravio određene izmene, tako da je u podrumu zgrade dobijena specijalna prostorija. Gradnja kuće počela je početkom 1941, ali su [[Operacija Odmazda|bombardovanje Beograda]] i početak [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije aprila 1941]] nakratko prekinuli radove.{{sfn|Vujošević|1977|p=}} Prvih meseci 1941. policija Uprave grada Beograda odlučila je da pod izgovorom „vojne vežbe” okupi sve istaknute beogradske komuniste i uputi ih u [[Smederevska Palanka|Smederevsku Palanku]] u vojni logor. Kako je KPJ uspela da razotkrije ovaj plan, svi komunisti sa planiranog spiska, među kojima je bio i Kun, prešli su u ilegalnost.{{sfn|Protić|1978|p=36—38}}

=== Drugi svetski rat u Jugoslaviji ===
[[File:Fotografija_za_dokumenta_iz_perioda_ilegale.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Fotografija_za_dokumenta_iz_perioda_ilegale.jpg|mini|255x255px|Fotografija iz perioda ilegale, 1940–1943.]]
Nakon [[Aprilski rat|napada Sila osovine na Kraljevinu Jugoslaviju]] i bombardovanja Beograda, 6. aprila 1941. Kun je pošao u [[Bačka Palanka|Bačku Palanku]], kako bi se javio vojnoj komandi, u koju je bio raspoređen prema ratnom rasporedu. U [[Ruma|Rumi]] je dobio vest da je njegova jedinica prebačena u [[Bosna (regija)|Bosnu]], pa je odatle preko [[Šabac|Šapca]] i [[Zvornik]]a krenuo ka [[Han Pijesak|Han Pijesku]], gde je dobio vest o kapitulaciji [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Potom je krenuo nazad u Beograd, obilazeći veća mesta, kako ne bi bio uhapšen i odveden u zarobljeništvo. Nakon dve nedelje potrage za jedinicom, vratio se kući krajem aprila. Kuća njegovog tasta, u kojoj je stanovao sa porodicom, bila je oštećena u nemačkom bombardovanju i tom prilikom je stradao veliki broj njegovih slika.{{sfn|Protić|1977|p=39}} Partijsku odluku o prelasku u ilegalnost Kunu je saopštila [[Spasenija Cana Babović]]. Kako bi što bolje zavarao eventualni policijski trag pustio je brkove, promenio frizuru, počeo da nosi naočare, a vremenom je promenio i način hodanja. Počeo je da koristi [[pseudonim]] Petar Antonijević.{{sfn|Protić|1977|p=45}} Još u predratnom periodu Kun je počeo da se za partijske potrebe bavi izradom falsifikovanih dokumenata – pasoša, ličnih isprava, pečata i raznih dokumenata. Uz pomoć svog druga iz Španije [[Milan Blagojević|Milana Blagojevića]], koji je kao ilegalac tokom 1939. stanovao u njegovoj kući, maja 1941. izradio je potrebne alate za izradu falsifikovanih dokumenata. Blagojević koji je bio metalski radnik izradio mu je u jednoj privatnoj radionici seriju štihova od čelika za gravuru, dok je potrebne pečate radio samostalno u drvorezu.{{sfn|Protić|1977|p=46}} Uz pomoć Blagojevića, tada je u zidni bunker zazidao svoju grafičku presu.{{sfn|Protić|1977|p=41}}

O preciznosti Kunove izrade falsifikovanih dokumentata pisao je i nemački policijski bilten, nakon što su Nemci uspeli da otkriju jedan falsifikovani dokument, koji je sadržao pečat iz dva dela. Analizom dokumenta, koji je bio na nemačkom jeziku, utvrđeno je da se radi o falsifikatu, koji je zbog svoje preciznosti zbunio i Nemce i [[Specijalna policija Uprave grada Beograda|Specijalnu policiju]]. Simpatizeri partizanskog pokreta, koji su radili u beogradskoj policiji, uspeli su da partijskom rukovodstvu predaju primerak nemačkog biltena u kome je pisano o „vrlo dobro izrađenom falsifikatu”. U toku leta 1941. Kun je u Beogradu imao suret sa generalnim sekretaom KPJ [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]], koga je snabdeo lažnim dokumentima, ali tada nije znao njegov pravi indentitet.{{sfn|Protić|1977|p=48}} Krajem maja 1941. nastavljena je izgradnja kuće u kojoj se nalazila specijalna prostorija za smeštaj partijske štamparije. Kako bi se zamaskirao ulaz u ovu prostoriju, Mihajlo Ratković je izradio u svojoj stolarskoj radionici plakar iz koga se ulazilo u skrovište. Kun je bio jedan u malom broju ljudi koji su znali za postojanje i rad [[Ilegalna štamparija CK KPJ na Banjičkom vencu|ilegalne štampartije CK KPJ u Beogradu]], koja je počela sa radom avgusta 1941. godine. Mnoge publikacije, koje su ovde štampane, ukrašavane su Kunovim drvorezima, a uradio je i zaglavlja za listove ''[[Glas (novine)|Glas]]'', ''[[Proleter (novine)|Proleter]]'' i ''[[Bilten Vrhovnog štaba]]''.{{sfn|Protić|1977|p=42—43}}
[[File:Đorđe_i_Nada_Kun_sa_Borom_Neškovićem,_Jajce_1943.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_i_Nada_Kun_sa_Borom_Ne%C5%A1kovi%C4%87em,_Jajce_1943.jpg|lijevo|mini|273x273px|Kun (levo) sa suprugom Nadom Andrejević Kun i Borom Neškovićem u [[Jajce|Jajcu]], 1943.]]
Od početka okupacije, Kun je živeo u stanu svoje rođake u Hadži Milentijevoj ulici, ali je zbog nezgoda koja se početkom avgusta 1941. dogodila u neposrednoj blizini morao da promeni mesto boravka. U istoj ulici na broju 68 stanovali su ilegalno španski dobrovoljac Lazar Simić i njegova supruga [[Rahela Baruh]], koji su radili na izradi ekspolizivnih naprava za izvršavanje diverzantskih akcija. Jednom prilikom došlo je do eksplozije u kojoj su teško ranjeni, nakon čega su Nemci i žandarmi detaljno pretresli ovaj kraj.{{sfn|Protić|1977|p=49}} Posle napuštanja Neimara, prešao je na [[Топчидерско брдо|Topčidersko brdo]], gde je stanovao do 1942. kada je došao u kuću na Banjičkom vencu, u kojoj se nalazila ilegalna štamparija. Potom je određeno vreme živeo u neposrednoj blizini u kući u [[Činovnička kolonija|Činovničkoj koloniji]], u čijem je suterenu, odmah po dolasku, napravio tajno sklonište. Legalni stanari u kući bile su majka i sestra španskog dobrovoljca [[Vlajko Begović|Vlajka Begovića]], dok su ilegalni stanari, pored Kuna, izvesno vreme bili Svetozar Vukmanović i Ivan Ribar. Kasnije se ponovo vratio u kuću na Banjičkom vencu, u kojoj je ostao do odlaska iz Beograda.{{sfn|Protić|1977|p=51}}

Prvobitni plan o Kunovom napuštanju Beograda i prelasku na oslobođenu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]] omeo je početak [[Operacija Užice|Prve neprijateljske ofanzive]], u jesen 1941. godine. Kako je dalji opstanak istaknutih ilegelaca u okupiranom Beogradu bio sve teži, odlučeno je da sredinom 1943. veća grupa ilegalaca pređe na slobodnu teritoriju. Ovu grupu sačinjavali su – [[Vladislav Slobodana Ribnikar|Vladislav]] i [[Jara Ribnikar]], [[Ljubica Đonović]], [[Brana Perović]], [[Lepa Žujović]], [[Slavka Morić]], [[Milada Rajter]], [[Đorđe Bošković]], [[Lepa Nešić]], Nada i Đorđe Andrejević Kun i dr. Kako ne bi bili opaženi od strane okupatora i Specijalne policije, članovi grupe su odvojeno od maja 1943. u manjim grupama napuštali grad. Nada i Đorđe su 3. juna napustili Beograd i otišli u [[Obrenovac]], gde su kod sela [[Скела (Обреновац)|Skela]], preko [[Sava|Save]] prešli u [[Srem]]. Skup beogradskih ilegalaca bio je u selu [[Sremski Mihaljevci]], kod [[Pećinci|Pećinaca]], odakle su u ranu jesen 1943. prešli u Bosnu.{{sfn|Protić|1977|p=57}}
[[File:Skice_za_partizanska_odlikovanja.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Skice_za_partizanska_odlikovanja.jpg|mini|270x270px|Kunove skice partizanskog ordenja, 1943.]]
Nakon prelaska u Bosnu, grupa beogradskih ilegalaca se preko [[Majevica|Majevice]] prebacila na Ozren, gde ih je sačekao [[Moša Pijade]], član [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba]]. Prilikom susreta sa Mošom, Kun ga je informisao o stradanju članova njegove porodice u [[Holokaust]]u. Sa Ozrena, uputili su se u oslobođeno [[Jajce]], koje je tada bilo centar partizanske slobodne teritorije.{{sfn|Protić|1977|p=59}} Ovde je Kun stanovao u krugu fabrike karbida, gde je u nekadašnjoj kancelariji direktora smestio svoj partizanski atelje. Kako je došao bez alata i materijala za slikanje, snalazio se na razne načine da nabavi neophodne stvari. Po njegovim nacrtima, radnici su mu izradili specijalnu presu za otiskivanje drvoreza i linoreza, kao i potreban alat. U jesen 1943. Jajce se pripremalo za održavanje [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasedanja AVNOJ-a]], pa je tim povodom, zajedno sa vajarom [[Antun Augustinčić|Antunom Augustinčićem]] i slikarom [[Božidar Jakac|Božidarom Jakacem]] učestvovao u dekorisanju sale obnovljenog Doma kulture, u kome je 29. i 30. novembra održano zasedanje. Kun koji je bio član Propagandnog odeljenja Vrhovnog štaba NOV i POJ naslikao je portret Josipa Broza Tita, kao i portrete lidera vodećih zemalja [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Antihitlerovske koalicije]] – [[Winston Churchill|Vinstona Čerčila]], [[Franklin Delano Roosevelt|Frenklina Ruzvelta]] i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]]. Dve velike slike, koje su ilustrovale partizansku borbu, bile su postavljene na samom ulazu u Dom kulture. Nakon zasedanja, na kome je prisustvovao kao većnik [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ)]], poveren mu je zadatak da izradi grb Nove Jugoslavije. Na predlog Vrhovnog štaba, a na osnovu odluka [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije|Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije (NKOJ)]], započeo je rad na grbu, a tokom traganja za rešenjem kako da načini središte grba, poslužio mu je predlog Moše Pijade koji mu je predložio da kao simbol uzme buktinje. Konačno rešenje grba prihvaćeno je od strane Vrhovnog štaba, a nakon rata finalnu stilizaciju grba izvršio je Antun Augustinčić, koji je potom konačno ozvaničen [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustavom FNRJ]] donetim 31. januara 1946. godine.{{sfn|Protić|1977|p=63—65}}{{sfn|Britannica|2005|p=50—51}}

Tokom boravka u Jajcu i kasnije u [[Drvar u Narodnooslobodilačkoj borbi|Drvaru]], u zimu i proleće 1944. Kun je zajedno sa Augustinčićem radio i na izradi idejnih skica za prva [[Odlikovanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|partizanska odlikovanja]] ustanovljena još maja 1943. godine. Tada je napravio idejna rešenja za [[Orden narodnog heroja]], [[Orden narodnog oslobođenja]], [[Orden bratstva i jedinstva]], [[Orden partizanske zvijezde|Orden partizanske zvezde u tri reda]], [[Orden za hrabrost]] i Medalju za hrabrost. Nakon toga Augustinčić je sa Kunovim crtežima otišao u [[Sovjetski Savez]], gde su u leto iste godine u Moskvi izrađena prva partizanska odlikovanja. Na predlog [[Ivan Milutinović|Ivana Milutinovića]], poverenika za narodnu privredu u NKOJ, aprila 1944. izradio je u Drvaru prvu partizansku poštansku marku. Prilikom nemačkog vazdušnog [[Desant na Drvar|desanta na Drvar]] 25. maja 1944. spaljena je kuća u kojoj je Kun boravio i tom prilikom su izgoreli mnogi njegovi slikarski i grafički radovi. Ipak, njegovi najznačajniji radovi, kao i blok u kome je skicirao, nalazili su se u torbi, od koje se nikad nije odvajao. Na osnovu skica nastalih u toku rata, nakon oslobođenja izradio je mapu grafika pod nazivom Partizani. Jedan od radova iz mape bila je skica Kurir Jovica, koja predstavlja dečaka-borca sa prevelikim šinjelom, čizmama i strogo-ozbiljnim izrazom lica i koja je vremenom postala grafički simbol omladine Jugoslavije u Narodnooslobodilačkom ratu. Za izradu ove skice, Kunu je poslužio petnaestogodišnji Jovan Tolomir, iz sela [[Podorugla]], kod [[Mrkonjić Grad]]a, koji je bio kurir pri Vrhovnom štabu.{{sfn|Protić|1977|p=63—65}}&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.yugopapir.com/2020/11/zivotna-prica-jovana-tolomira-kako-je.html|title=Kako je nastao Kunov „Kurir Jovica”, jedan od najpoznatijih crteža NOB|website=yugopapir.com|date=n.d.}}&lt;/ref&gt;&lt;gallery widths=&quot;130&quot; heights=&quot;125&quot; caption=&quot;''Partizani'' (1943–1945)&quot;&gt;
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Briga o partizanima.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Briga_o_partizanima.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Drvarčanke.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Drvar%C4%8Danke.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Držić Drago Čobo.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Dr%C5%BEi%C4%87_Drago_%C4%8Cobo.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Gradnja mosta.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Gradnja_mosta.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Gradnja mosta (2).jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Gradnja_mosta_(2).jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Hirurška operacija.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Hirur%C5%A1ka_operacija.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Juriš.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Juri%C5%A1.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Kolona.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Kolona.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Kurir Jovica.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Kurir_Jovica.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Na položaju.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Na_polo%C5%BEaju.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Odmor.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Odmor.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Partizani nose.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Partizani_nose.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Partizani.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Partizani.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Politički čas.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Politi%C4%8Dki_%C4%8Das.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Pored poginulog.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Pored_poginulog.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Pored vode.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Pored_vode.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Prelaz preko reke.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Prelaz_preko_reke.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Prenošenje.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Preno%C5%A1enje.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Tifusari.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_Tifusari.jpg|alt=
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - Čika Vule.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:%C4%90or%C4%91e_Andrejevi%C4%87_Kun_-_%C4%8Cika_Vule.jpg|alt=
&lt;/gallery&gt;

=== Kontroverza ===

Nakon [[Beogradska operacija|oslobođenja Beograda]], okupacioni dekan Tehničkog fakulteta [[Branko Popović (slikar)|Branko Popović]] je u novembru [[1944]]. godine osuđen i streljan kao ''narodni izdajnik'' od strane novih jugoslovenskih vlasti.&lt;ref name=&quot;Stevović&quot;&gt;[https://www.academia.edu/95673717/Branko_Popovi%C4%87_i_Istorija_umetnosti_Napis_iz_vremena_krize Ivan Stevović, Branko Popović i Istorija umetnosti. Napis iz vremena krize]&lt;/ref&gt; U zvaničnom obrazloženju presude, navodi se da je „Dr Branko Popović, profesor Univerziteta i dekan Tehničkog fakulteta” bio „najbliži saradnik [[Velibor Jonić|ministra Jonića]]”, i  kao takav „[[Božidar Bećarević|Bećareviću]] denuncirao veći broj slobodoljubivih studenata i građana”, koji su potom poslati u nemačke logore, a uz to radio i „na fašizaciji srpskog naroda preko tzv. Srpskog civilnog plana”.&lt;ref name=&quot;Stevović&quot;/&gt; Zajedno sa drugim optuženim u prvom posleratnom sudskom procesu u Beogradu, Vojni ratni sud ga je kaznio &quot;kaznom smrti, koja se ima izvršiti streljanjem, gubitkom časnih prava za svagda i konfiskacijom celokupne imovine.“&lt;ref name=&quot;Cvetković&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/399.pdf Srđan Cvetković KO SU 105 (104) STRELJANIH u Beogradu 1944.]&lt;/ref&gt;

Kasnije je njegov stan dodeljen partizanskoj porodici Andrejević-Kun, u koji su se uselili Đorđe i Nada sa kćerkom Mirom.&lt;ref name=&quot;Cvetković&quot;/&gt; Na osnovu ovoga, Popovićevi naslednici su mnogo decenija kasnije optuživali Kuna da je &quot;preuzeo imovinu svog mrtvog kolege&quot;, navodeći da je &quot;Popovićeva imovina u Knez Mihailovoj ulici bila je pravi razlog iza njegovog pogubljenja bez suđenja&quot;.&lt;ref name=&quot;novosti-2006&quot;&gt;{{cite news|last=Dimitrovska|first=Dijana|date=29 November 2006|title=Godine koje su otele očeve|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:191205-Godine-koje-su-otele-oceve|accessdate=29 December 2014|agency=[[Večernje novosti]]}}&lt;/ref&gt;

=== Posleratni period ===
[[Datoteka:Ivanjica crkva 6002 09.jpg|mini|Mozaik na [[Spomenik revoluciji u Ivanjici|Spomeniku revoluciji u Ivanjici]], 1957.|261x261px]]
Posle oslobođenja Kun je objavio mapu crteža ''Partizani'', s tematikom iz oslobodilačke borbe. Godine 1946. je nagrađena Nagradom Jugoslovenskog saveza za grafiku, a 1949. godine njegov uljani rad ''Svedoci užasa'' dobio je Nagradu jugoslovenske federacije za slikarstvo. Dizajnirao je tri [[mozaik]]a, jedan na Spomeniku revoluciji u [[Ivanjica|Ivanjici]], drugi na fasadi javne zgrade u [[Kragujevac|Kragujevcu]], a treći u Muzeju Holokausta u [[Pariz]]u. Godine 1947. stekao je zvanje majstora slikara i izlagao u [[Beograd]]u (1953. i 1959.), Kragujevcu, [[Čačak|Čačku]], [[Niš]]u, [[Skoplje|Skoplju]] i [[Sombor]]u, a 1963. u [[Berlin]]u. Na njegov rad dodatno su uticali [[George Grosz]] i [[Frans Masereel]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Impossible histories: historical avant-gardes, neo-avant-gardes and post-avant-gardes in Yugoslavia, 1918-1991|url=https://archive.org/details/impossiblehistor0000unse_v4j4|publisher=M.I.T. press|date=2003|location=Cambridge (Mass.)|isbn=978-0-262-04216-1|first=Dubravka|last=Ðurić|first2=Miško|last2=Šuvaković|pages=[https://archive.org/details/impossiblehistor0000unse_v4j4/page/n184 163]–164|language=en}}&lt;/ref&gt;

Bio je profesor [[Fakultet likovnih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu|Akademije likovnih umetnosti]] u Beogradu od 1945. do 1964. i rektor [[Univerzitet umetnosti u Beogradu|Umetničke akademije]] od 1959. do 1963, nakon što je zvanično postala deo univerziteta.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|title=Члан САНУ|url=http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=708|website=web.archive.org|date=2013-12-17|access-date=2024-07-26|archive-date=2013-12-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20131217050748/http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=708}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Слике и прилике Ђорђа Андрејевића Куна: Ратничке боје душе|url=http://www.politikin-zabavnik.rs/2009/2999/04.php|website=archive.ph|date=2012-09-07|access-date=2024-07-26|publisher=Politikin Zabavnik|archive-date=2012-09-07|archive-url=https://archive.today/20120907080006/http://www.politikin-zabavnik.rs/2009/2999/04.php}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|title=Arte - Đorđe Andrejević Kun - Biografija|url=http://www.arte.rs/sr/umetnici/djordje_andrejevic_kun-75/biografija/|website=www.arte.rs|access-date=2024-07-26}}&lt;/ref&gt; Od 1950. bio je dopisni, a od 1958. redovni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]]. Od 1957. do 1960. bio je predsednik Saveza likovnih umetnika Jugoslavije. Ilustrovao je i opremio mnogobrojna književna dela, među kojima su ''Žena u košulji'', ''Kolona'', ''Crvene ribe'', ''Riba na belom'' i druga.

Biran je za narodnog poslanika [[Skupština SR Srbije|Narodne skupštine NR Srbije]] i člana Centralnog komiteta [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]].

Kun je umro od posledica [[Srčani udar|srčanog udara]] 17. januara 1964. godine u [[Beograd]]u.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Sahranjen je 19. januara u [[Aleja narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu|Aleji narodnih heroja]] na beogradskom [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2020-01-15|title=Javno komunalno preduzeće &quot;Pogrebne usluge&quot; - Beograd - Znamenite Ličnosti|url=http://www.beogradskagroblja.rs/page/100266/cnt/znamenite-li%C4%8Dnosti.sr-Latn-CS.htm|access-date=2024-07-31|website=web.archive.org|archive-date=2020-01-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20200115122448/http://www.beogradskagroblja.rs/page/100266/cnt/znamenite-li%C4%8Dnosti.sr-Latn-CS.htm}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
[[File:Exhibition_-_Kun_-_Artist,_worker,_fighter,_SASA_Gallery,_2024.jpg|veza=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Exhibition_-_Kun_-_Artist,_worker,_fighter,_SASA_Gallery,_2024.jpg|mini|278x278px|Izložba ''Kun: umetnik - radnik - borac'', galerija [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]], 2024.]]

=== Nagrade ===
* 1931. Prva nagrada za dizajn [[grb Beograda|grba Beograda]]
* 1940. Nagrada za grafiku Državne štamparije u Beogradu
* 1947. Prva nagrada za grafiku Komiteta za kulturu i umetnost vlade FNRJ
* 1949. Prva nagrada za slikarstvo Predsedništva vlade FNRJ&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|date=2013-12-17|title=Đorđe Andrejević Kun - Član SANU|url=http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=708|access-date=2024-07-26|website=web.archive.org|archive-date=2013-12-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20131217050748/http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=708}}&lt;/ref&gt;

=== Odlikovanja ===
* [[Orden partizanske zvijezde|Orden rada prvog reda]]
* [[Orden narodnog heroja|Orden zasluga za narod prvog reda]]
* [[Orden bratstva i jedinstva|Orden bratstva i jedinstva prvog reda]]
* [[Orden za hrabrost]]
* [[Partizanska spomenica 1941.]]&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Đorđe Andrejević Kun: Akademik, revolucionar sa kičicom i tvorac grba Beograda|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-67999868|access-date=2024-07-31|work=BBC News na srpskom|language=sh}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery widths=&quot;140&quot; heights=&quot;145&quot; caption=&quot;Grbovi i nacrti&quot;&gt;
Datoteka:Small Coat of Arms Belgrade.svg|Kunov dizajn [[Grb Beograda|grba grada Beograda]], 1931.
Datoteka:Partizanska spomenica 1941, eksponat u muzeju u Beloj Crkvi.jpg|[[Partizanska spomenica 1941.|Partizanska spomenica 1941]], dizajn Đorđa Andrejevića Kuna i [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]], 1941.
Datoteka:Орден народног хероја 1.jpg|[[Orden narodnog heroja]], dizajn Đorđa Andrejevića Kuna i Antuna Augustinčića, 1942.
Datoteka:235262 1535229574-850x550 width 50.jpg|[[Orden partizanske zvijezde|Orden partizanske zvezde]], dizajn Đorđa Andrejevića Kuna i Antuna Augustinčića, 1943.
Datoteka:Skica za grb nove Jugoslavije.jpg|Skice za [[grb SFRJ]], 1943.
Datoteka:Prva novčanica Demokratske Federativne Jugoslavije.jpg|Kunov dizajn novčanice prvog [[Jugoslavenski dinar|jugoslovenskog dinara]], 1944.
Datoteka:The first postage stamp of the new Yugoslavia.jpg|Prva [[poštanska marka]] nove Jugoslavije, 1945.
&lt;/gallery&gt;&lt;gallery widths=&quot;145&quot; heights=&quot;130&quot; caption=&quot;Grafike iz zatvora&quot;&gt;
Datoteka:Ivo Lola Ribar govori zatvorenicima u logoru Bileća.jpg|''[[Ivo Lola Ribar]] govori zatvorenicima u logoru Bileća'', 1940.
Datoteka:Prva šetnja zatvorenika po logorskom dvorištu.jpg|''Prva šetnja zatvorenika po logorskom dvorištu'', 1940.
Datoteka:Soba u beogradskoj Glavnjači, 1940.jpg|''Soba u beogradskoj Glavnjači'', 1940.
Datoteka:Đorđe Andrejević Kun - logor Bileća.jpg|''Žandarmi sprovode zatvorenike u logoru u Bileći'', 1940.
Datoteka:Žandarmi tuku Mošu Pijade u logoru Bileća.jpg|''Žandarmi tuku [[Moša Pijade|Mošu Pijade]] u logoru Bileća'',1940.
&lt;/gallery&gt;&lt;gallery widths=&quot;145&quot; heights=&quot;160&quot; caption=&quot;Plakati&quot;&gt;
Datoteka:Prvi antifašistički miting žena Srbije 1945.jpg|Plakat za prvi [[Antifašistički front žena|antifašistički miting žena]] Srbije, 1945.
Datoteka:Plakat za promovisanje petogodišnjeg plana.jpg|Plakat za promovisanje petogodišnjeg plana, 1950.
Datoteka:Prvi maj, Beograd 1955.jpg|''[[Međunarodni praznik rada|Prvi maj]], Beograd'', 1955.
Datoteka:For Freedom, Peace and Socialism.jpg|''Za slobodu, mir i socijalizam'', 1959.
&lt;/gallery&gt;&lt;gallery widths=&quot;140&quot; heights=&quot;175&quot; caption=&quot;Poštanske marke sa Kunovim radom&quot;&gt;
Datoteka:Đorđe Andrejević-Kun 1975 Yugoslavia stamp.jpg|Poštanska marka iz 1975. sa Kunovom slikom ''Kujna br. 4''
Datoteka:Social graph by Đorđe Andrejević-Kun 1978 Yugoslavia stamp.jpg|Poštanska marka iz 1978. sa Kunovom grafikom iz [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]]
&lt;/gallery&gt;
== Reference ==
{{spisref}}

== Literatura ==
{{div col|colwidth=40em}}
* {{Cite book|title=[[Enciklopedija Britannica]] (A—B)|publisher=[[Narodna knjiga]], [[Politika (novine)|Politika]]|year=2005|publication-place=Beograd|ref={{harvid|Britannica|2005}}}}
* {{Cite book|title=Ko je ko u Jugoslaviji — biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima|publisher=Sedma sila|publication-date=1957|publication-place=Beograd|ref={{harvid|Ko je ko|1957}}}}
* {{Cite book|title=Tito u Beogradu 1926—1944.|first=Ubavka|last=Vujošević|publication-date=1977|publisher=Muzej grada Beograda, Jugoslovenska knjiga, Glas|publication-place=Beograd|ref=harv}}
* {{Cite book|title=[[Mala enciklopedija Prosveta]] tom -{I}-|publisher=Prosveta|publication-date=1978|publication-place=Beograd|ref={{harvid|Prosveta 1|1978}}}}
* {{Cite book|publication-date=1978|title=Svetlosti revolucije|last=Protić|first=Đorđe|publisher=Jedinstvo|publication-place=Priština|ref=harv}}
* {{Cite book|title=Beograd u ratu i revoluciji 1941—1945|publisher=[[Istorijski arhiv Beograda]]|publication-date=1984|publication-place=Beograd|ref={{harvid|Београд|1984}}}}
* {{Cite book|title=[[Leksikon Narodnooslobodilačkog rata i revolucije u Jugoslaviji 1941—1945.]] tom -{I}-|publisher=Narodna knjiga—Partizanska knjiga|publication-date=1980|publication-place=Beograd/ Ljubljana|ref={{harvid|Leksikon NOR 1|1980}}}}
* {{Cite book|title=Kun: umetnik – radnik – borac|publisher=[[SANU]], [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzej savremene umetnosti]], [[Muzej Jugoslavije]]|location=Beograd|year=2024|isbn=978-86-6184-035-7|display-authors=1|first1=Mišela|first2=Vida|first3=Biljana|first4=Ana|last1=Blanuša|last2=Knežević|last3=Crvenković|last4=Panić|ref={{harvid|SANU|2024}}}}{{div col end}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Đorđe Andrejević-Kun}}
* [https://www.sanu.ac.rs/clan/andrejevic-kun-djordje/ Đorđe Andrejević Kun - SANU]
* [http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=270&amp;yyyy=2011&amp;mm=10&amp;dd=20&amp;nav_id=550995 Bora Baruh i Kun u Servantesu]
* [http://www.politikin-zabavnik.rs/2009/2999/04.php Sonja Ćirić: Ratničke boje duše] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120907080006/http://www.politikin-zabavnik.rs/2009/2999/04.php |date=2012-09-07 }}
* [http://www.madlart.com/artists/ Predstavljamo umetnika - Đorđe Andrejević Kun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301172129/http://www.madlart.com/artists/ |date=2012-03-01 }}
* [http://belgrado.cervantes.es/FichasCultura/Ficha51435_58_34.htm Đorđe Andrejević Kun: sa Španijom u srcu]{{Lifetime|1904|1964|Andrejević, Đorđe Kun}}
{{Normativna kontrola}}

{{Umetnici u NOB}}

[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1964.]]
[[Kategorija:Srpski slikari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]
[[Kategorija:Srpski grafičari]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Akademici SANU]]
[[Kategorija:Srpski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Vijećnici AVNOJ-a]]</text>
      <sha1>tt2o8rj9tcpk0g0ydq9l7w19pictt48</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pljeskavica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>162114</id>
    <revision>
      <id>42477998</id>
      <parentid>42309743</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T18:38:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-73234</username>
        <id>263290</id>
      </contributor>
      <origin>42477998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3209" sha1="202cf1k59w3sp9guxts4f333yr8ovjl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Pleskavitsa.JPG|mini|220px|Pljeskavica sa prilozima]]
'''Pljeskavica''' je tradicionalno srpsko jelo poreklom iz Juzne Srbije, od mesanog mlevenog mesa sa zacinima pečenog na [[roštilj]]u. Vrlo je popularna u zemljama centralnog i istočnog [[Balkan]]a, prvenstveno u maticnoj [[Srbija|Srbiji]], ali i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[BiH|Bosni i Hercegovini]], [[Republika Makedonija|Makedoniji]] gdje se može naručiti skoro u svakom naseljenom mestu. Popularnost ovog srpskog jela proširila se i na druge zemlje [[Evropa|Evrope]], naročito u [[Austrija|Austriji]] i [[Nemačka|Nemačkoj]].

U [[Srbija|Srbiji]] je najpoznatija [[Leskovac|leskovačka]] pljeskavica, kao deo tradicionalnog [[leskovački roštilj|leskovačkog roštilja]]. Po običaju je ljuto začinjena a sprema se od mlevene svinjetine ili govedine (junetine). Leskovačko roštilj-meso je 2007. godine postalo zaštićeni srpski brend a sertifikat je dobilo i od Srpskog instituta za javnu diplomatiju sa sedištem u [[Brisel]]u i [[Pariz]]u.&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/drustvo.php?id=55734 Blic: Pljeskavica za Ginisa]&lt;/ref&gt;

Način pripreme je autenticna visevekovna receptura iz tradicionalnog leskovackog rostilja.

Pre pečenja, mleveno meso se često meša sa iseckanim crnim lukom, ljutim papričicama, biberom i drugim začinima. Kada je gotova, služi se uz seckani crni luk, a u novije vreme i uz pomfrit. Pljeskavica može biti poslužena u somunu ili lepinji uz raznovrsne priloge poput [[luk]]a, [[pavlaka|pavlake]], [[kupus|ajvara, kupus]]a, [[kečap]]a, [[majonez]]a, [[senf]]a kao i sa salatama od povrca poput [[krastavac|paradajza, krastavac]]a, [[cvekla|cvekle]] ili [[zelena salata|zelene salate]].

== Vrste ==

Vrste pljeskavica zavise od lokacije gde su spremane. Na osnovu toga dobijaju i svoje ime. Uprkos tome, pljeskavica ostaje zaštićeni srpski brend.

Tradicionalno i originalno, u Srbiji pljeskavica se pravi od goveđe plećke, svinjskog vrata i ovčije potrbušine. Na selima, gde se ljudi bave stočarstvom, pljeskavica se pravi prilikom proslava, gozbi ili veselja. Luk ili beli luk se ne stavljaju u tradicionalnu pljeskavicu.
Tokom '60., '70., '80. i '90. godina prošlog veka predstavljalo je glavnu vrstu ''brze hrane'' na svim većim lokacijama Srbije. Najpopularnije prodavana pljeskavica je [[Gurmanska pljeskavica]] koja sadrži kačkavalj i slaninu ili šunku zajedno s sitno iseckanim ljutim paprikama, odnosno Leskovačka pljeskavica po kojoj se pospe ljuta papričica.

U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] pljeskavica se većinom pravi isključivo od govedine, obzirom da muslimanska zajednica ne jede svinjetinu, dok u [Hrvatskoj] pljeskavica se pravi od uobičajenih sastojaka od kojih su glavni govedina, svinjetina i ovčetina.

U balkanskom regionu pljeskavica se sprema na osnovu ličnog ukusa s aditivima sopstvenog izbora. Smatra se odličnim obrokom koji zasiti čoveka i mnogim ljudima predstavlja omiljeno jelo.

== Povezano ==
* [[Ćevapi]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.svastara.com/saveti/?savet=723 Svaštara: Leskovačka pljeskavica na roštilju]

== Reference ==
{{izvori}}
{{commonscat|Pljeskavica}}

[[Kategorija:Srpska kuhinja]]
[[Kategorija:Makedonska kuhinja]]</text>
      <sha1>202cf1k59w3sp9guxts4f333yr8ovjl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veče sa Ivanom Ivanovićem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>163769</id>
    <revision>
      <id>42478055</id>
      <parentid>42471428</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-73682</username>
        <id>263469</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sezona 16 (2024–25) */</comment>
      <origin>42478055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65709" sha1="7rd235sdw56c3pmy63b7c2wjqvg6b14" xml:space="preserve">{{Infokutija02 TV
| naziv_emisije                = Veče sa Ivanom Ivanovićem
| slika              = 
| ime_2              = 
| žanr               = [[tok šou]]
| format             = 
| smislio            =
| razvio             = 
| napisao            = 
| uredio             = 
| režiser            = 
| kanal            = [[Prva srpska televizija]] (2010 - 18)&lt;br&gt;[[Nova S]] (2019 - 24)&lt;br&gt;Blic TV (2024 - )
| voditelj            = [[Ivan Ivanović (voditelj)|Ivan Ivanović]]
| žiri               = 
| gl_kompozitor      = 
| uvodna_muzika      = 
| završna_muzika     = 
| zemlja             = {{Flagicon|SRB}} [[Srbija]]
| jezik              = [[srpski jezik|srpski]]
| br_sezona             = 15
| br_epizoda        = 576
| trajanje     = približno sat vremena
| početak       = [[14. 5.|14. maj]] [[2010]]. 
| kraj   = 
| prethodna          = 
| sledeća            = 
| službena_stranica  =
|distributer=[[Advantage TV Production]] (2010 - 2014)&lt;br&gt;[[Pear Creative Production]] (2014 -)}}

'''Veče sa Ivanom Ivanovićem''' je [[Srbija|srpska]] [[tok šou]] emisija [[zabava|zabavnog]] karaktera koja se od [[2010. na televiziji|2010.]] do [[2018. na televiziji|2018.]] godine emitovala na programu [[Prva srpska televizija|Prve srpske televizije]], od [[2019. na televiziji|2019.]] do [[2024.]] na programu [[Nova S]], a od [[2024.]] na programu Blic TV. Voditelj emisije je bio [[Ivan Ivanović (voditelj)|Ivan Ivanović]]. U početku se prikazivala [[petak|petkom]] od 22.30 sati, a potom je počela da se prikazuje [[petak|petkom]] od 21.15 sati.

== Tok emisije ==

Emisija je bazirana na principu [[tok šou]]a, sa elementima [[satire|satira]], [[humor]]a i [[ironija|ironije]]. U svakoj epizodi najčešće gostuju dve ličnosti (nekada i više njih) iz javnog života [[Srbija|Srbije]] — [[muzičar]]i, [[književnost|književnici]], [[voditelj]]i, [[sportista|sportisti]], [[glumci]] i dr, ali i iz susedstva i inostranstva.

Uvod u emisiju je baziran po principu duhovitog pregleda nedelje iza nas, koju nam dočarava Ivan Ivanović. Posle toga u emisiju dolaze gosti, a u međuvremenu puštaju se komični prilozi, najčešće politički orijentisani. Za kraj emisije ostavljena je rubrika &quot;Stigla nam je pošta&quot;, koju popunjavaju gledaoci, tako što šalju komične slike ili video klipove. Muzički gosti najčešće zatvaraju emisiju izvođenjem neke svoje numere, a nekada i sami gosti zatvaraju emisiju pesmom.

Sastavni deo emisije je i bend [[Ana Štajdohar|Ane Štajdohar]] koji je zadužen za muziku.

== Gosti ==
=== Sezona 1 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|1||[[14. maj]] [[2010]].||[[:sr:Nikola Lazetić|Nikola Lazetić]] i [[:sr:Nenad Okanović|Nenad Okanović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|2||[[21. maj]] [[2010]].||Vlada Stanojević i [[Jelena Tomašević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|3||[[28. maj]] [[2010]].||[[Marija Šerifović]] i [[Jovana Janković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|4||[[4. jun]] [[2010]].||[[Seka Aleksić]] i [[Ivan Zeljković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|5||[[11. jun]] [[2010]].||[[Sloboda Mićalović]] i Voja Nedeljković
|-
|align=&quot;center&quot;|6||[[18. jun]] [[2010]].||[[:sr:Vesna Dedić|Vesna Dedić Milojević]] i Aleksandar Jovanović
|-
|align=&quot;center&quot;|7||[[25. jun]] [[2010]].||[[Aleksandra Kovač]] i [[Sergej Ćetković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|8||[[2. jul]] [[2010]].||[[:sr:Marija Kilibarda|Marija Kilibarda]] i [[:sr:Ivan Miljković|Ivan Miljković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|9||[[9. jul]] [[2010]].||[[:sr:Saša Kovačević|Saša Kovačević]] i [[:sr:Nikola Rokvić|Nikola Rokvić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|10||[[16. jul]] [[2010]].||[[Goca Tržan]] i [[Predrag Azdejković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|11||[[23. jul]] [[2010]].||[[Nikola Rađen]] i [[Mina Kostić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|12||[[30. jul]] [[2010]].||[[Nenad Zimonjić]] i Andrej Kulundžić
|}

=== Sezona 2 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|13||[[3. septembar]] [[2010]].||[[Ana Kokić]] i [[Danilo Ikodinović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|14||[[10. septembar]] [[2010]].||[[Bora Đorđević]], [[Miša Aleksić]] i [[Viktor Troicki]]
|-
|align=&quot;center&quot;|15||[[17. septembar]] [[2010]].||[[Nikola Rađen]], [[Andrija Prlainović]], [[Marko Kešelj]], [[Aleksandar Rašić]] i [[Nenad Krstić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|16||{{nowrap|[[24. septembar]] [[2010]].}}||[[Milka Forcan]] i [[Slobodan Živojinović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|17||[[1. oktobar]] [[2010]].||[[Severina Vučković]] i [[Kiki Lesendrić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|18||[[8. oktobar]] [[2010]].||[[Andrija Milošević]], [[Milan Kalinić]] i [[Milan Vasić (glumac)|Milan Vasić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|19||[[15. oktobar]] [[2010]].||[[Aki Rahimovski]] i [[Nataša Bekvalac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|20||[[22. oktobar]] [[2010]].||[[Saša Ćurčić]] i [[Milorad Mandić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|21||[[29. oktobar]] [[2010]].||[[Aleksandar Vučić]] i [[Suzana Mančić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|22||[[5. novembar]] [[2010]].||[[Emir Kusturica]] i [[Nenad Janković|Nele Karajlić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|23||[[12. novembar]] [[2010]].||[[Zvonimir Đukić|Đule Van Gog]], [[Srđan Gojković Gile]] i [[Dubravka Marković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|24||[[19. novembar]] [[2010]].||[[Ana Nikolić]], [[Milan Krkobabić]] i [[Jovan Krkobabić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|25||[[26. novembar]] [[2010]].||[[Janko Tipsarević]], [[Milorad Čavić]] i [[Suzana Perić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|26||[[3. decembar]] [[2010]].||[[Nina Badrić]], [[Haris Džinović]] i [[Melina Džinović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|27||[[10. decembar]] [[2010]].||[[Marinko Rokvić]], [[Nikola Rokvić]], [[Marko Rokvić]] i [[Boban Petrović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|28||[[17. decembar]] [[2010]].||[[Vlado Georgiev]] i [[Vladimir Grbić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|29||[[24. decembar]] [[2010]].||[[Željko Joksimović]] i [[Ivica Dačić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|30||[[31. decembar]] [[2010]].||Novogodišnji specijal - [[Marija Šerifović]], [[Van Gog (muzički sastav)|Van Gog]], [[Riblja čorba]], [[Aleksandra Kovač]], [[Aleksandra Radović]], [[Jelena Tomašević]] i [[Sergej Ćetković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|31||[[7. januar]] [[2011]].||[[Dejan Petković|Dejan Rambo Petković]], [[Petar Strugar]], [[Nina Janković]] i [[Predrag Vasić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|32||[[14. januar]] [[2011]].||[[Svetlana Ražnatović|Svetlana Ceca Ražnatović]] i [[Robert Čoban]]
|-
|align=&quot;center&quot;|33||[[21. januar]] [[2011]].||[[Svetlana Kitić]], [[Vanja Bulić]] i [[Zoran Dašić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|34||[[28. januar]] [[2011]].||[[Dragan Šutanovac]], [[Aleksandra Radović]], [[Igor Butulija]] i [[Darko Tijanić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|35||[[4. februar]] [[2011]].||[[Vlade Divac]], [[Snežana Divac]] i [[Duško Vujošević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|36||[[11. februar]] [[2011]].||[[Miroslav Ilić]], [[Jovan Radovanović|Jova Radovanović]] i [[Minja Subota]]
|-
|align=&quot;center&quot;|37||[[18. februar]] [[2011]].||[[Novak Đoković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|38||[[25. februar]] [[2011]].||[[Velimir Ilić|Velimir Velja Ilić]], [[Neda Ukraden]] i [[Tijana Ćurović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|39||[[4. mart]] [[2011]].||[[Željko Samardžić]], [[Dragan Brajović Braja]] i [[Sanja Vuksanović-Žugić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|40||[[11. mart]] [[2011]].||[[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandar Saša Đorđević]], [[Jelena Rozga]], [[Danica Radojčić|Danica Nina Radojčić]] i [[Ivana Stanković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|41||[[18. mart]] [[2011]].||[[Ljubiša Samardžić]], [[Jelisaveta Sablić|Seka Sablić]] i [[Tamara Grujić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|42||[[25. mart]] [[2011]].||[[Ljubomir Vračarević|Ljuba Vračarević]] i [[Karolina Gočeva]]
|-
|align=&quot;center&quot;|43||[[1. april]] [[2011]].||[[Lazar Ristovski]] i [[Monika Kiš]]
|-
|align=&quot;center&quot;|44||[[8. april]] [[2011]].||[[Dragan Vujić]] i [[Milan Vilotić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|45||[[15. april]] [[2011]].||[[Milutin Mrkonjić]] i [[Ljiljana Stjepanović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|46||[[22. april]] [[2011]].||[[Dragan Džajić]], [[Savo Milošević]] i [[Ljubiša Tumbaković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|47||[[29. april]] [[2011]].||[[Nenad Čanak]]
|-
|align=&quot;center&quot;|48||[[6. maj]] [[2011]].||[[Džej Ramadanovski]], [[Šaban Šaulić]], [[Usnija Redžepova]] i [[Ilda Šaulić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|49||[[13. maj]] [[2011]].||[[Dragoljub S. Ljubičić Mićko|Dragoljub Ljubičić Mićko]], [[Maja Volk]] i [[Ivana Zarić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|50||[[20. maj]] [[2011]].||Specijalna emisija - 1. rođendan i 50. epizoda
|-
|align=&quot;center&quot;|51||[[27. maj]] [[2011]].||Specijalna emisija povodom hapšenja Ratka Mladića
|-
|align=&quot;center&quot;|52||[[3. jun]] [[2011]].||[[Žarko Obradović]], [[Mića Jovanović]] i [[Milan Stanković (pevač)|Milan Stanković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|53||[[10. jun]] [[2011]].||[[Sting]] i [[Zdravko Čolić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|54||[[17. jun]] [[2011]].||[[Rade Šerbedžija]], [[Sergej Trifunović]] i [[Igor Pavličić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|55||[[24. jun]] [[2011]].||[[Dejan Stanković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|56||[[1. jul]] [[2011]].||[[Toni Cetinski]]
|-
|align=&quot;center&quot;|57||[[8. jul]] [[2011]].||[[Danica Maksimović]], [[Milan Bošković]] i [[Nebojša Višković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|58||[[15. jul]] [[2011]].||[[Lepa Brena]] i [[Antonio Raja Rojito]]
|-
|align=&quot;center&quot;|59||[[22. jul]] [[2011]].||[[Emina Jahović]] i [[Rasim Ljajić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|60||[[29. jul]] [[2011]].||[[Đorđe Đogani|Đorđe „Đole“ Đogani]] i [[Gagi Đogani]]
|}

=== Sezona 3 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|61||[[2. septembar]] [[2011]].||[[Mira Banjac]] i [[Petar Božović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|62||[[9. septembar]] [[2011]].||[[Lena Kovačević]], [[Vlado Georgiev]] i [[Saša Milošević Mare]]
|-
|align=&quot;center&quot;|63||[[16. septembar]] [[2011]].||Đaci prvaci (Filip, Dimitrije, Magdalena i Natalija) i [[Milan Kalinić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|64||[[23. septembar]] [[2011]].||[[Brajan Feri]]
|-
|align=&quot;center&quot;|65||{{nowrap|[[30. septembar]] [[2011]].}}||[[Nenad Milosavljević|Neša Galija]], [[Dado Topić]] i [[Žan Žak Roskam]]
|-
|align=&quot;center&quot;|66||[[7. oktobar]] [[2011]].||[[Jovana Brakočević]], [[Sanja Malagurski]], [[Tatjana Vojtehovski]], [[Milan Colić]], [[Miodrag Colić]] i [[Milan Todorović (Stomatolog)|Milan Todorović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|67||[[14. oktobar]] [[2011]].||[[Luis Figo]], [[Nebojša Čović]] i [[Svetislav Pešić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|68||[[21. oktobar]] [[2011]].||[[Aca Lukas]], [[Andrija Milošević]] i [[Džej Ramadanovski]]
|-
|align=&quot;center&quot;|69||[[28. oktobar]] [[2011]].||[[Srđan Dragojević]], [[Goran Jevtić]] i [[Bora Đorđević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|70||[[4. novembar]] [[2011]].||[[Dino Merlin]] i [[Vesna Zmijanac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|71||[[11. novembar]] [[2011]].||[[Novi fosili]] ([[Sanja Doležal]] i [[Rajko Dujmić]])
|-
|align=&quot;center&quot;|72||[[18. novembar]] [[2011]].||[[Zvonko Bogdan]] i [[Oliver Dulić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|73||[[25. novembar]] [[2011]].||[[Predrag Živković Tozovac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|74||[[2. decembar]] [[2011]].||[[Miroslav Ilić]], [[Dženan Lončarević]] i [[Adil]]
|-
|align=&quot;center&quot;|75||[[9. decembar]] [[2011]].||[[Svetlana Bojković]] i [[Marko Nikolić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|76||[[16. decembar]] [[2011]].||[[Haris Džinović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|77||[[23. decembar]] [[2011]].||[[Siniša Mihajlović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|78||[[30. decembar]] [[2011]].||[[Davor Jovanović]], [[Igor Terzija]] i [[Nevena Đorđević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|79||[[6. januar]] [[2012]].||[[Ivan Ivanović (voditelj)|Ivan Ivanović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|80||[[13. januar]] [[2012]].||[[Milutin Karadžić|Milutin Mima Karadžić]] i [[Goca Tržan]]
|-
|align=&quot;center&quot;|81||[[20. januar]] [[2012]].||[[Aleksandar Berček]], [[Miloš Biković]], [[Tamara Aleksić]], [[Aleksandar Radojičić]], [[Andrija Daničić]] i [[Ljubomir Bulajić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|82||[[27. januar]] [[2012]].||[[Branko Milićević|Branko Kockica]]
|-
|align=&quot;center&quot;|83||[[31. januar]] [[2012]].||Specijalna emisija - [[Rukometna reprezentacija Srbije]] ([[Veselin Vuković]], [[Momir Ilić]] i [[Darko Stanić]]) i [[Vaterpolo reprezentacija Srbije]] ([[Slobodan Soro]] i [[Aleksa Šaponjić]])
|-
|align=&quot;center&quot;|84||[[3. februar]] [[2012]].||[[Toni Cetinski]], [[Aleksandra Radović]] i [[Darinka Matić-Marović|Darinka Matić Marović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|85||[[10. februar]] [[2012]].||[[Parni valjak]]
|-
|align=&quot;center&quot;|86||[[17. februar]] [[2012]].||[[Merima Njegomir]] i [[Predrag Gojković Cune|Predrag Cune Gojković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|87||[[24. februar]] [[2012]].||[[Ljubivoje Ršumović]] i [[Raša Popov]]
|-
|align=&quot;center&quot;|88||[[2. mart]] [[2012]].||[[Božidar Đelić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|89||[[9. mart]] [[2012]].||[[Vuk Drašković]], [[Mia Begović]], [[Stanija Dobrojević]], [[Kristina Bekvalac]], [[Ognjen Kajganić]] i [[Neven Ciganović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|90||[[16. mart]] [[2012]].||[[Emir Kusturica]]
|-
|align=&quot;center&quot;|91||[[23. mart]] [[2012]].||[[Vlatko Stefanovski]], [[Tomi Emanuel]], [[Stokelo Rozenberg]], [[Gordan Kičić]] i [[Branislav Trifunović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|92||[[30. mart]] [[2012]].||[[Milutin Karadžić|Milutin Mima Karadžić]], [[Sanja Jovićević]], [[Momčilo Otašević]], [[Božo Zuber]], [[Lazar Rađenović]] i [[Kiki Lesendrić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|93||[[6. april]] [[2012]].||[[Beogradski sindikat]]
|-
|align=&quot;center&quot;|94||[[13. april]] [[2012]].||[[YU grupa]] i [[Sergej Ćetković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|95||[[20. april]] [[2012]].||[[Rudolf Đulijani]], [[Željko Vasić]] i [[Melina Džinović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|96||[[27. april]] [[2012]].||Informativno veče - [[Boris Tadić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|97||[[4. maj]] [[2012]].||[[Gabi Novak]] i [[Tereza Kesovija]]
|-
|align=&quot;center&quot;|98||[[11. maj]] [[2012]].||[[Nina Badrić]]; Informativno veče - [[Tomislav Nikolić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|99||[[18. maj]] [[2012]].||[[Robert Prosinečki]]
|-
|align=&quot;center&quot;|100||[[25. maj]] [[2012]].||Specijalna emisija - 2. rođendan i 100. epizoda - [[Bajaga i instruktori]]
|-
|align=&quot;center&quot;|101||[[1. jun]] [[2012]].||[[Zaz (pevačica)|Zaz]]
|-
|align=&quot;center&quot;|102||[[8. jun]] [[2012]].||[[Tonči Huljić]] i [[Petar Grašo]]
|-
|align=&quot;center&quot;|103||[[15. jun]] [[2012]].||[[Prljavo kazalište]] ([[Jasenko Houra]] i [[Davorin Bogović]]) i [[Vuk Jeremić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|104||[[22. jun]] [[2012]].||[[Mladen Vojičić Tifa]], [[Bojan Marović]] i [[Ana Stanić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|105||[[29. jun]] [[2012]].||[[Dragan Đilas]]
|-
|align=&quot;center&quot;|106||[[6. jul]] [[2012]].||[[Asmir Kolašinac]], [[Emir Bekrić]], [[Dragutin Topić]] i [[Biljana Topić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|107||[[13. jul]] [[2012]].||[[Jasna Šekarić]], [[Zorana Arunović]], [[Mihail Dudaš]], [[Ivan Lenđer]] i [[Marko Novaković (kajakaš)|Marko Novaković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|108||[[20. jul]] [[2012]].||[[Žan Mark Bar]], [[Mira Furlan]] i [[Zoran Simjanović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|109||[[27. jul]] [[2012]].||[[Armand Asante]]
|}

=== Sezona 4 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|110||[[7. septembar]] [[2012]].||[[Vanja Udovičić]] i đaci drugaci (Filip, Dimitrije, Magdalena i Natalija)
|-
|align=&quot;center&quot;|111||[[14. septembar]] [[2012]].||[[Tanja Dragić]], [[Vlastimir Golubović]], [[Zoran Mićović]], [[Radovan Žunić]], [[Milko Đurđević]] i [[Đorđe Stojanović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|112||[[21. septembar]] [[2012]].||[[Nik Vujičić]] i [[Dragan Marković Palma]]
|-
|align=&quot;center&quot;|113||[[28. septembar]] [[2012]].||[[Predrag Živković Tozovac]] i [[Milorad Čavić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|114||[[5. oktobar]] [[2012]].||[[Marina Abramović]], [[Bojana Ivković]], [[Goran Miletić]] i [[Boban Stojanović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|115||[[12. oktobar]] [[2012]].||[[Kemal Monteno]], [[Bojana Maljević]], [[Marija Karan]] i [[Nina Janković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|116||[[19. oktobar]] [[2012]].||[[Radoš Bajić]], [[Nedeljko Bajić (glumac)|Nedeljko Bajić]] i [[Jelena Jočić Bajić|Jelena Bajić Jočić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|117||[[26. oktobar]] [[2012]].||[[Branka Petrić]] i [[Uliks Fehmiju]]
|-
|align=&quot;center&quot;|118||[[2. novembar]] [[2012]].||[[Ivica Dačić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|119||[[9. novembar]] [[2012]].||[[Jelena Janković]], [[Nenad Okanović]] i [[Marko Vidojković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|120||[[16. novembar]] [[2012]].||[[Emir Hadžihafizbegović]], [[Zoran Cvijanović]] i [[Predrag Bjelac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|121||[[23. novembar]] [[2012]].||[[Veselin Šljivančanin]] i [[Goran Šepa Gale]]
|-
|align=&quot;center&quot;|122||[[30. novembar]] [[2012]].||[[Milorad Dodik]]
|-
|align=&quot;center&quot;|123||[[7. decembar]] [[2012]].||[[Stjepan Mesić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|124||[[14. decembar]] [[2012]].||[[Miljana Gavrilović]], [[Marko Živić]], [[Jasenko Houra]] i [[Mladen Bodalec]]
|-
|align=&quot;center&quot;|125||[[21. decembar]] [[2012]].||[[Nele Karajlić]], [[Milorad Milinković]] i [[Haris Džinović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|126||[[28. decembar]] [[2012]].||[[Deda Mraz]]
|-
|align=&quot;center&quot;|127||[[11. januar]] [[2013]].||[[Plavi orkestar]]
|-
|align=&quot;center&quot;|128||[[18. januar]] [[2013]].||[[Džon Čalis]], [[Mirna Radulović]], [[Nevena Božović]] i [[Sara Jovanović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|129||[[25. januar]] [[2013]].||[[Aleksandra Radović]], [[Vlado Georgiev]], [[Saša Milošević Mare]] i [[Mirna Radulović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|130||[[1. februar]] [[2013]].||[[Josipa Lisac]] i [[Sergej Ćetković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|131||[[8. februar]] [[2013]].||[[Branko Đurić Đuro]] i [[Bojan Zulfikarpašić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|132||[[15. februar]] [[2013]].||[[Marija Kilibarda]] i [[Andrija Milošević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|133||[[22. februar]] [[2013]].||[[Milena Dravić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|134||[[1. mart]] [[2013]].||[[Željko Samardžić]], [[Majkl Madsen]] i [[Iman Kroson]]
|-
|align=&quot;center&quot;|135||[[8. mart]] [[2013]].||[[Ivan Bosiljčić]] i [[Rade Šerbedžija]]
|-
|align=&quot;center&quot;|136||[[15. mart]] [[2013]].||[[Konča Buika]]
|-
|align=&quot;center&quot;|137||[[22. mart]] [[2013]].||[[Milojko Pantić]] - emisija uživo
|-
|align=&quot;center&quot;|138||[[29. mart]] [[2013]].||[[Dragan Đilas]] i [[Avram Izrael]]
|-
|align=&quot;center&quot;|139||[[5. april]] [[2013]].||[[Branislav Lečić]] i [[Petar Strugar]]
|-
|align=&quot;center&quot;|140||[[12. april]] [[2013]].||[[Rambo Amadeus]], [[Jovica Jovičić]] i [[Željko Vasić]] 
|-
|align=&quot;center&quot;|141||[[19. april]] [[2013]].||[[Državni posao (TV serija)|Državni posao]] ([[Dimitrije Banjac]], [[Dejan Ćirjaković]] i [[Nikola Škorić]])
|-
|align=&quot;center&quot;|142||[[26. april]] [[2013]].||[[Anica Dobra]] i [[Nikola Đuričko]]
|-
|align=&quot;center&quot;|143||[[3. maj]] [[2013]].||[[Karl Luis]] i [[Rudolf van Ven|Rudolf van Vin]]
|-
|align=&quot;center&quot;|144||[[10. maj]] [[2013]].||Specijalna emisija - Veče bez Ivana Ivanovića, voditelj [[Đorđe Balašević]], gosti [[Ivan Ivanović (voditelj)|Ivan Ivanović]] i [[Olivera Balašević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|145||[[17. maj]] [[2013]].||[[Tomislav Nikolić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|146||[[24. maj]] [[2013]].||[[Andrija Prlainović]], [[Duško Pijetlović]], [[Slobodan Soro]] i [[Stefan Mitrović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|147||[[31. maj]] [[2013]].||[[Dino Rađa]], [[Vlade Divac]] i [[Ana Divac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|148||[[7. jun]] [[2013]].||[[Bajaga i instruktori]]
|-
|align=&quot;center&quot;|149||[[9. jun]] [[2013]].||Specijalna emisija - Nedeljno popodne sa Ivanom Ivanovićem, gosti 19 glumaca predstave &quot;Revizor&quot;
|-
|align=&quot;center&quot;|150||[[14. jun]] [[2013]].||[[Oliver Mlakar]] i [[Predrag J. Marković|Predrag Marković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|151||[[21. jun]] [[2013]].||[[Marija Šerifović]], [[Aleksander Ribak|Aleksandar Ribak]] i [[Bad Copy]]
|-
|align=&quot;center&quot;|152||[[28. jun]] [[2013]].||[[Edi Grant]]
|-
|align=&quot;center&quot;|153||[[5. jul]] [[2013]].||[[Ženska košarkaška reprezentacija Srbije]]
|-
|align=&quot;center&quot;|154||[[12. jul]] [[2013]].||[[Branko Dimitrijević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|155||[[19. jul]] [[2013]].||[[Erik Bardon]]
|-
|align=&quot;center&quot;|156||[[26. jul]] [[2013]].||[[Nurgul Ješilčaj]] i [[Ahmed Bojadžioglu]]
|}

=== Sezona 5 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|157||[[13. septembar]] [[2013]].||[[Vanja Udovičić]] i đaci trećaci (Filip, Dimitrije, Magdalena i Natalija)
|-
|align=&quot;center&quot;|158||[[20. septembar]] [[2013]].||[[Ivana Španović]] i [[Emir Bekrić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|159||[[27. septembar]] [[2013]].||[[Milan Gutović|Milan „Lane“ Gutović]] i [[Bojana Maljević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|160||[[4. oktobar]] [[2013]].||[[Dragana Mirković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|161||[[11. oktobar]] [[2013]].||[[Seid Memić Vajta]]
|-
|align=&quot;center&quot;|162||[[18. oktobar]] [[2013]].||[[Dani Klajn]]
|-
|align=&quot;center&quot;|163||[[25. oktobar]] [[2013]].||[[Zorana Mihajlović]] i [[Nebojša Stefanović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|164||[[1. novembar]] [[2013]].||[[Saša Ilić]] i [[Nenad Milijaš]]
|-
|align=&quot;center&quot;|165||[[8. novembar]] [[2013]].||[[Dragan Jovanović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|166||[[15. novembar]] [[2013]].||[[Saša Popović]] i [[Toni Cetinski]]
|-
|align=&quot;center&quot;|167||[[22. novembar]] [[2013]].||[[Knez (pevač)|Nenad Knežević Knez]] i [[Željko Šašić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|168||[[29. novembar]] [[2013]].||[[Mariza]] i [[Marija Šerifović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|169||[[6. decembar]] [[2013]].||[[Dara Džokić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|170||[[13. decembar]] [[2013]].||[[Tamara Dragičević]], [[Skaj Vikler]], [[Aleksa Jelić]], [[Ana Kokić]], [[Boris Milivojević]] i [[Snežana Babić Sneki]]
|-
|align=&quot;center&quot;|171||[[20. decembar]] [[2013]].||[[Vlasta Velisavljević]] i [[Dragan Vujić|Dragan Vujić Vujke]]
|-
|align=&quot;center&quot;|172||[[23. decembar]] [[2013]].||Specijalna emisija - [[Ženska rukometna reprezentacija Srbije]]
|-
|align=&quot;center&quot;|173||[[27. decembar]] [[2013]].||[[Brankica Sebastijanović]] i [[Miloš Biković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|174||[[31. decembar]] [[2013]].||Novogodišnji specijal - [[Vlado Georgiev]]
|-
|align=&quot;center&quot;|175||[[3. januar]] [[2014]].||[[Ana Kokić]], [[Katarina Radivojević]], [[Marija Mihajlović]], [[Marija Kilibarda]] i [[Petar Strugar]]
|-
|align=&quot;center&quot;|176||[[10. januar]] [[2014]].||[[Žika Nikolić]] i [[Nada Macura]]
|-
|align=&quot;center&quot;|177||[[17. januar]] [[2014]].||[[Andrija Milošević]], [[Milan Vasić (glumac)|Milan Vasić]] i [[Milan Kalinić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|178||[[24. januar]] [[2014]].||[[Dragan Bjelogrlić]] i [[Manjifiko]]
|-
|align=&quot;center&quot;|179||[[31. januar]] [[2014]].||[[Predrag Manojlović|Predrag &quot;Miki&quot; Manojlović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|180||[[4. februar]] [[2014]].||Specijalna emisija - Nole na Prvoj, gost [[Novak Đoković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|181||[[7. februar]] [[2014]].||[[Hari Varešanović|Hari Mata Hari]]
|-
|align=&quot;center&quot;|182||[[14. februar]] [[2014]].||[[Ana Bekuta]]
|-
|align=&quot;center&quot;|183||[[21. februar]] [[2014]].||[[Parni valjak]]
|-
|align=&quot;center&quot;|184||[[28. februar]] [[2014]].||[[Zdravko Šotra]], [[Sloboda Mićalović]] i [[Vojin Ćetković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|185||[[7. mart]] [[2014]].||[[Danka Novović]], [[Ruška Jakić]] i [[Branka Vučković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|186||[[14. mart]] [[2014]].||[[Franko Nero]], [[Sofija Rajović]] i [[Milan Todorović (reditelj)|Milan Todorović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|187||[[21. mart]] [[2014]].||[[Kristina Radenković]], [[Marijana Mićić]], [[Marina Vodeničar]] i [[Nebojša Đorđević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|188||[[28. mart]] [[2014]].||[[Entoni La Palja]]
|-
|align=&quot;center&quot;|189||[[4. april]] [[2014]].||[[Nebojša Glogovac]]
|-
|align=&quot;center&quot;|190||[[11. april]] [[2014]].||[[Dvajt Jork]], [[Dragana Mirković]] i  [[Hose Felisijano]]
|-
|align=&quot;center&quot;|191||[[18. april]] [[2014]].||[[Milomir Marić]] i [[Saša Vasić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|192||[[25. april]] [[2014]].||[[Dušan Savić|Dušan „Dule“ Savić]] i [[Vlado Georgiev]]
|-
|align=&quot;center&quot;|193||[[2. maj]] [[2014]].||[[Tanja Bošković]] i [[Aleksandar Šapić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|194||[[9. maj]] [[2014]].||[[Marko Jarić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|195||[[27. maj]] [[2014]].||Specijalna emisija - šampionski tim [[FK Crvena zvezda]]
|-
|align=&quot;center&quot;|196||[[30. maj]] [[2014]].||[[Gorica Nešović]] i [[Dragan Ilić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|197||[[6. jun]] [[2014]].||[[Željko Joksimović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|198||[[13. jun]] [[2014]].||[[Konstantin Kostjukov]], [[Aleksandar Josipović]], [[Irina Vukotić]] i [[Aleksa Jelić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|199||[[20. jun]] [[2014]].||[[Ivan Mihailović]], [[Marija Martinović]], [[Marija Prelević]], [[Nikola Mandić]], [[Davor Gobac]], [[Dušan Kecman]] i [[Jan Veseli]]
|-
|align=&quot;center&quot;|200||[[27. jun]] [[2014]].||[[Bili Ajdol]]
|-
|align=&quot;center&quot;|201||[[4. jul]] [[2014]].||[[Viktor Troicki]] i [[Sara Jovanović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|202||[[10. jul]] [[2014]].||[[Glorija Gejnor]]
|}

=== Sezona 6 ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|203||[[19. septembar]] [[2014]].||[[Vanja Udovičić]] i đaci četvrtaci (Filip, Dimitrije, Magdalena i Natalija)
|-
|align=&quot;center&quot;|204||[[26. septembar]] [[2014]].||[[Dragan Kojić|Dragan Kojić Keba]] i [[Dr Alban]]
|-
|align=&quot;center&quot;|205||[[10. oktobar]] [[2014]].||[[Petar Strugar]] i [[Sergej Trifunović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|206||[[17. oktobar]] [[2014]].||[[Dejan Stanković]] i [[Mičel Salgado]]
|-
|align=&quot;center&quot;|207||[[24. oktobar]] [[2014]].||[[Nataša Tapušković]], [[Boris Milivojević]], [[Boris Novković]] i [[Bora Đorđević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|208||[[31. oktobar]] [[2014]].||[[Ana Bekuta]], [[Šaban Šaulić]] i [[Haris Džinović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|209||[[7. novembar]] [[2014]].||[[Marija Mihajlović]], [[Branko Đurić Đuro]], [[Marija Kilibarda]] i [[Bojan Ivković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|210||[[14. novembar]] [[2014]].||[[Sergej Ćetković]] i [[Vlado Georgiev]]
|-
|align=&quot;center&quot;|211||[[21. novembar]] [[2014]].||[[Aleksandar Milić Mili]]
|-
|align=&quot;center&quot;|212||[[28. novembar]] [[2014]].||[[Zdravko Čolić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|213||[[4. decembar]] [[2014]].||Specijalna emisija - 500. emisija Ivana Ivanovića na Prvoj, gost [[Zlatan Stipišić|Džiboni]]
|-
|align=&quot;center&quot;|214||[[5. decembar]] [[2014]].||[[Dragan Jovanović]], [[Branka Pujić]] i [[Zvonimir Đukić|Đule Van Gog]]
|-
|align=&quot;center&quot;|215||[[12. decembar]] [[2014]].||[[Plasido Domingo]]
|-
|align=&quot;center&quot;|216||[[19. decembar]] [[2014]].||[[Anica Dobra]] i [[Gordan Kičić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|217||[[26. decembar]] [[2014]].||Finalisti takmičenja [[Tvoje lice mi zvuči poznato]]
|-
|align=&quot;center&quot;|218||[[2. januar]] [[2015]].||Darko Martinović, Zvonko Pantović Čipi i Ivan Jevtović
|-
|align=&quot;center&quot;|219||[[9. januar]] [[2015]].||Specijalna emisija - &quot;Pet muškarca&quot;
|-
|align=&quot;center&quot;|220||[[16. januar]] [[2015]].||[[Dragan Vujić Vujke]], Nikola Bulatović, Dušica Novaković
|-
|align=&quot;center&quot;|-||[[23. januar]] [[2015]].||nije bilo emisije
|-
|align=&quot;center&quot;|221||[[30. januar]] [[2015]].||bez gostiju
|-
|align=&quot;center&quot;|222||[[6. februar]] [[2015]].||[[Bojana Lekić]] i [[Masimo Savić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|223||[[13. februar]] [[2015]].||[[Borislav Stefanović|Borko Stefanović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|224||[[20. februar]] [[2015]].||[[Ljiljana Blagojević]], Ljiljana Cincar-Danilović i &quot;Četiri i po muškarca&quot;
|-
|align=&quot;center&quot;|225||[[27. februar]] [[2015]].||[[Darko Bajić]] i [[Džon Sevidž]]
|-
|align=&quot;center&quot;|226||[[6. mart]] [[2015]].||[[Ričard Drajfus]]
|-
|align=&quot;center&quot;|227||[[13. mart]] [[2015]].||[[Dimitrije Banjac]], Nikola Škorić, Dejan Cirjaković, Elen Kuras i [[Ivana Španović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|228||[[20. mart]] [[2015]].||[[Mašan Lekić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|229||[[27. mart]] [[2015]].||[[Nataša Miljković]], [[Maja Japundža|Maja Nikolić]] i [[Slavko Beleslin]]
|-
|align=&quot;center&quot;|230||[[3. april]] [[2015]].||[[Zoran Slavnić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|231||[[10. april]] [[2015]].||[[Rada Đurić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|232||[[17. april]] [[2015]].||[[Vojin Ćetković]] i [[Dejan Lutkić]]
|-
|233
|24. april 2015.
|Gosti 4 i po Muškarca
|}

=== Sezona 9 (2017–18) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|327||[[22. septembar]] [[2017]].||[[Predrag Danilović]], Stuberi, Đaci četvrtaci (Filip, Dimitrije, Magdalena i Natalija) i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Anđelka Prpić|Anđelka]])
|-
|align=&quot;center&quot;|328||[[29. septembar]] [[2017]].||Željko Obradović i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Nikola Đuričko|Nikola]])
|-
|align=&quot;center&quot;|329||[[6. oktobar]] [[2017]].||[[Željko Samardžić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Mićko)
|-
|align=&quot;center&quot;|330||[[13. oktobar]] [[2017]].||[[Mustafa Nadarević]], [[Senad Bašić]], [[Moamer Kasumović]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Anđelka Prpić|Anđelka]])
|-
|align=&quot;center&quot;|331||[[20. oktobar]] [[2017]].||Jasmin Geljo, Željko Ninčić, [[Admir Glamočak]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Anđelka Prpić|Anđelka]])
|-
|align=&quot;center&quot;|332||[[27. oktobar]] [[2017]].||[[Anđelka Prpić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Branko Đurić Đuro|Đuro]])
|-
|align=&quot;center&quot;|333{{#tag:ref|Emitovanje 333. epizode je pomereno u 23:00 zbog razgovora [[Brankica Stanković|Brankice Stanković]] sa predsednikom [[Aleksandar Vučić|Vučićem]].|group=note}}||[[3. novembar]] [[2017]].||[[Nikola Pejaković]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Andrija Milošević|Andrija]])
|-
|align=&quot;center&quot;|334||[[10. novembar]] [[2017]].||{{TBA}}
|}

=== Sezona 10 (2018–19) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|365||[[21. septembar]] [[2018]].||Fudbaleri &quot;Crvene Zvezde&quot; (Filip Stojković, Marko Gobeljić, Milan Borjan i Vujadin Savić), đaci osmaci (Filip, Dimitrije, Magdalena i Natalija) i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|366||[[28. septembar]] [[2018]].||[[Lepa Brena]], [[Aleksandar Srećković|Aleksandar Srećković Kubura]], [[Srđan Timarov]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|367||[[5. oktobar]] [[2018]].||Mario Bjondi, [[Anđelka Prpić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|368||[[12. oktobar]] [[2018]].||[[Dubravka Mijatović]] i Komičari (Điđa, [[Marko Živić|Marko]], Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|369||[[19. oktobar]] [[2018]].||[[Aleksandra Radović]] i Komičari (Điđa, Dimitrije, Bane, Vladimir, Škoro i Ćira)
|-
|align=&quot;center&quot;|370||[[26. oktobar]] [[2018]].||Glumci filma &quot;Južni vetar&quot; ([[miloš Biković]], [[Miloš Timotijević]] i [[Srđan Todorović]]), odbojkašice (Maja Simanić, Tijana Bošković i Brankica Mihajlović) i Zoran Terzić
|-
|align=&quot;center&quot;|371||[[2. novembar]] [[2018]].||Marko Gvero, Nenad Okanović, [[Aleksandra Kovač]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|372||[[9. novembar]] [[2018]].||[[Žarko Paspalj]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|373||[[16. novembar]] [[2018]].||[[Andrija Milošević]], [[Sloboda Mićalović]], Viktor Savić i Komičari (Điđa, [[Andrija Milošević|Andrija]], Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|374||[[23. novembar]] [[2018]].||Božo Vrećo, Tara Samac i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|375||[[30. novembar]] [[2018]].||Haris Džinović, [[Željko Joksimović]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|376||[[7. decembar]] [[2018]].||Milorad Mažić i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|377||[[14. decembar]] [[2018]].||[[Marko Pantelić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|378||[[21. decembar]] [[2018]].||[[Žarko Laušević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|379||Nije emitovana {{#tag:ref|379. epizoda nije emitovana iako je najavljena za [[28. decembar]] [[2018]].|group=note}}||Novogodišnja epizoda
|-
|align=&quot;center&quot;|380||[[5. april]] [[2019]].||Olja Bećković
|-
|align=&quot;center&quot;|381||[[12. april]] [[2019]].||[[Anđelka Prpić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|382||[[19. april]] [[2019]].||[[Dejan Savićević]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Srđan Timarov|Srđan]])
|-
|align=&quot;center&quot;|383||[[26. april]] [[2019]].||[[Petar Božović]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Vladimir)
|-
|align=&quot;center&quot;|384||[[3. maj]] [[2019]].||[[Marija Šerifović]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Marko)
|-
|align=&quot;center&quot;|385||[[10. maj]] [[2019]].||[[Andrija Milošević]], [[Branko Đurić Đuro]] i Komičari (Điđa, Andrija, Bane i Đuro)
|-
|align=&quot;center&quot;|386||[[17. maj]] [[2019]].||[[Nele Karajlić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Nele Karajlić|Nele]])
|-
|align=&quot;center&quot;|387||[[24. maj]] [[2019]].||[[Nebojša Dugalić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Srđan Timarov|Srđan]])
|-
|align=&quot;center&quot;|388||[[31. maj]] [[2019]].||Savo Milošević, [[Nenad Milijaš]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Anđelka Prpić|Anđelka]])
|-
|align=&quot;center&quot;|389||[[7. jun]] [[2019]].||[[Boban Marjanović]], [[Sergej Trifunović]] i Katarina Danojlić
|-
|align=&quot;center&quot;|390||[[14. jun]] [[2019]].||[[Seka Aleksić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Nikola Silić|Nikola]])
|-
|align=&quot;center&quot;|391||[[21. jun]] [[2019]].||[[Bruno Langer]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|392||[[28. jun]] [[2019]].||Laslo Đere, Filip Krajinović, [[Dušan Lajović]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Srđan Timarov|Srđan]])
|}

=== Sezona 11 (2019–20) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|393||[[20. septembar]] [[2019]].||Maja Nikolić, Nataša Miljković i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|394||[[27. septembar]] [[2019]].||Jelisaveta Orašanin, [[Tamara Dragičević]], Petar Benčina i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Darko Mitrović|Darko]])
|-
|align=&quot;center&quot;|395||[[4. oktobar]] [[2019]].||[[Vesna Pešić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|396||[[11. oktobar]] [[2019]].||Slobodan Kovač i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Filip Ugrinović|Filip]])
|-
|align=&quot;center&quot;|397||[[18. oktobar]] [[2019]].||[[Svetlana Bojković]], [[Nikola Pejaković]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Srđan Timarov|Srđan]])
|-
|align=&quot;center&quot;|398||[[25. oktobar]] [[2019]].||[[Momčilo Bajagić Bajaga]] i Komičari (Điđa, Aleksandar i Bane)
|-
|align=&quot;center&quot;|399||[[1. novembar]] [[2019]].||[[Dragan Bjelogrlić]] i ekipa serije &quot;[[Senke nad Balkanom]]&quot; ([[Nebojša Dugalić]], [[Leona Paraminski]], Andrija Kuzmanović i Marija Bergam)
|-
|align=&quot;center&quot;|400||[[8. novembar]] [[2019]].||[[Gordan Kičić]], [[Nina Janković]], Lena Lazović i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|401||[[15. novembar]] [[2019]].||[[Zdravko Čolić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|402||[[22. novembar]] [[2019]].||Ljubiša Tumbaković i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|403||[[29. novembar]] [[2019]].||[[Matija Bećković]] i Luka Šulić
|-
|align=&quot;center&quot;|404||[[6. decembar]] [[2019]].||[[Nataša Ninković]], [[Vesna Čipčić]], [[Sergej Trifunović]], Tara Samac i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Branko Đurić Đuro|Đuro]])
|-
|align=&quot;center&quot;|405||[[13. decembar]] [[2019]].||[[Janko Tipsarević]], Boris Pingović, [[Nebojša Dugalić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|406||[[20. decembar]] [[2019]].||4 i po muškarca i Komičari (Điđa, Nikola, Bane i Darko)
|-
|align=&quot;center&quot;|407||[[27. decembar]] [[2019]].||[[Deda Mraz]]
|-
|align=&quot;center&quot;|408||[[31. januar]] [[2020]].||[[Predrag Manojlović]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|409||[[7. februar]] [[2020]].||[[Milan St. Protić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|410||[[14. februar]] [[2020]].||Srdan Golubović, [[Goran Bogdan]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|411||[[21. februar]] [[2020]].||[[Sergej Trifunović]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|412||[[28. februar]] [[2020]].||Dragoslav Medojević i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|413||[[6. mart]] [[2020]].||[[Dragan Vujić|Dragan Vujić Vujke]], [[Marko Živić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i [[Marko Živić|Marko]])
|-
|align=&quot;center&quot;|414||[[13. mart]] [[2020]].||Ekipa filma &quot;Hotel Beograd&quot; ([[Ljubomir Bandović]], Miodrag Radonjić i [[Miloš Biković]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|415||[[20. mart]] [[2020]].||Danijela Stanković-Zdravković, Jelisaveta Orašanin, [[Momčilo Bajagić Bajaga]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|416||[[27. mart]] [[2020]].||Vladika Grigorije i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|417||[[3. april]] [[2020]].||Ana Lalić, [[Andrija Milošević]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|418||[[10. april]] [[2020]].||[[Dragan Jovanović]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|419||[[17. april]] [[2020]].||[[Goran Ivanišević]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|420||[[24. april]] [[2020]].||[[Branislav Lečić]], [[Nina Badrić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|421||[[1. maj]] [[2020]].||Jovana Brakočević, [[Svetislav Pešić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|422||[[8. maj]] [[2020]].||[[Branko Đurić Đuro]], [[Vlado Georgiev]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|423||[[15. maj]] [[2020]].||[[Siniša Mihajlović]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|424||[[22. maj]] [[2020]].||[[Ljiljana Blagojević]], [[Branislav Trifunović]], Tihana Lazović i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|425||[[29. maj]] [[2020]].||[[Sloboda Mićalović]], Milan Marić, Rada Đurić i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|426||[[5. jun]] [[2020]].||Ekipa emisije &quot;PLjiŽ&quot; (Draža Petrović, Dragoljub Ljubičić Mićko i Vojislav Žanetić) i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|427||[[12. jun]] [[2020]].||[[Novak Đoković]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|428||[[19. jun]] [[2020]].||Saša Obradović i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|429||[[26. jun]] [[2020]].||Ekipa produkcije &quot;Newsmax Adria&quot; (Slobodan Georgijev, Jelena Obućina i Goran Dimitrijević), Billy Gould i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|}

=== Sezona 12 (2020–21) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|430||[[18. septembar]] [[2020]].||[[Siniša Kovačević]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|431||[[25. septembar]] [[2020]].||Žaklina Tatalović, Jelena Zorić, Tatjana Aleksić, Maja Dragić i [[Bajaga i instruktori]]
|-
|align=&quot;center&quot;|432||[[2. oktobar]] [[2020]].||Radoslav Zelenović, [[Branko Cvejić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|433||[[9. oktobar]] [[2020]].||[[Andrija Milošević]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|434||[[16. oktobar]] [[2020]].||Standup.rs (Milica Mihailović, Nikola Radojlović, Jelena Radanović i Srđan Dinčić)&lt;br&gt;i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Jelena)
|-
|align=&quot;center&quot;|435||[[23. oktobar]] [[2020]].||[[Nenad Jezdić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|436||[[30. oktobar]] [[2020]].||Slavimir Stojanović, Andrej Josifovski i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|437||[[6. novembar]] [[2020]].||[[YU grupa]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|438||[[13. novembar]] [[2020]].||[[Željko Rebrača]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|439||[[27. novembar]] [[2020]].||Ekipa serije &quot;Žigosani u reketu&quot; (Iva Ilinčić, Aleksandar Radojičić i Miona Marković i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|440||[[4. decembar]] [[2020]].||[[Anđelka Prpić]], [[Janko Popović Volarić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane, Filip i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|441||[[11. decembar]] [[2020]].||Jugoslav Ćosić i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|441||[[18. decembar]] [[2020]].||[[Dušan Kovačević]] i [[Momčilo Bajagić Bajaga]]
|-
|align=&quot;center&quot;|443||[[25. decembar]] [[2020]].||[[Deda Mraz]]
|-
|align=&quot;center&quot;|444||[[22. januar]] [[2021]].||Gorana Suša i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|445||[[29. januar]] [[2021]].||Bojana Jovanović, Stevan Dojčinović i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|446||[[5. februar]] [[2021]].||Sergej Milinković Savić i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|447||[[12. februar]] [[2021]].||[[Kerber (bend)|KERBER]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|448||[[19. februar]] [[2021]].||[[Zdravko Šotra]], [[Vuk Drašković]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|449||[[26. februar]] [[2021]].||[[Sedmorica mladih]] (Jova Radovanović, Ljubiša Milić i Nebojša Krunić) i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|450||[[5. mart]] [[2021]].||Goranka Matić i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|451||[[12. mart]] [[2021]].||Ljubomir Bulajić, Petar Strugar i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|452||[[19. mart]] [[2021]].||Željko Vasić, [[Dženan Lončarević]], Neša Bridžis, [[Branko Đurić Đuro]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|453||[[26. mart]] [[2021]].||[[Momčilo Bajagić Bajaga]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|454||[[2. april]] [[2021]].||[[Aleksandar Kolarov]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|455||[[9. april]] [[2021]].||Milena Radulović
|-
|align=&quot;center&quot;|456||[[16. april]] [[2021]].||Dejan Savić, Jugoslav Vesović i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|457||[[23. april]] [[2021]].||Olga Danilović i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|458||[[30. april]] [[2021]].||Miodrag Dragičević, [[Lena Kovačević]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|459||[[7. maj]] [[2021]].||[[Bojana Lekić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|460||[[14. maj]] [[2021]].||Jelena Obućina i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|461||[[21. maj]] [[2021]].||Goran Šušljik i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|462||[[28. maj]] [[2021]].||Dejan Cukić i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|463||[[4. jun]] [[2021]].||Vlatko Stefanovski, [[Željko Rebrača]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|464||[[11. jun]] [[2021]].||Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|465||[[18. jun]] [[2021]].||Nebojša Višković, Danilo Mašojević, bubnjari Dragoljuba Đuričića i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola)
|-
|align=&quot;center&quot;|466||[[25. jun]] [[2021]].||Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane, Filip i Nikola)
|}

=== Sezona 13 (2021–22) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|467||[[17. septembar]] [[2021]].||Anđela Jovanović, [[Katarina Radivojević]], Nela Mihailović i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|468||[[24. septembar]] [[2021]].||Dejan Savić i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|469||[[1. oktobar]] [[2021]].||Petar Benčina, [[Tamara Dragičević]], Milan Marić, Sanja Marković, Andrija Kuzmanović i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|470||[[8. oktobar]] [[2021]].||Ekipa serije &quot;Kljun&quot; (Ivana Vuković, Dragoljub Ljubičić, [[Ljiljana Blagojević]] i Jelena Gavrilović) i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Dilić))
|-
|align=&quot;center&quot;|471||[[15. oktobar]] [[2021]].||Brajan Rašić i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|472||[[22. oktobar]] [[2021]].||Senida
|-
|align=&quot;center&quot;|473||[[29. oktobar]] [[2021]].||Ekipa serije &quot;Vreme zla&quot; (Goran Šušljik, Radovan Vujović, Nada Šargin i [[Žarko Laušević]]) i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Radojlović))
|-
|align=&quot;center&quot;|474||[[5. novembar]] [[2021]].||Ekipa filma &quot;Južni vater 2&quot; ([[Miloš Biković]], Miodrag Radonjić, [[Miki Manojlović]], Jovana Stojiljković i Miloš Avramović) i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|475||[[12. novembar]] [[2021]].||Ekipa filma &quot;Nije loše biti čovek&quot; ([[Dušan Kovačević]], [[Lena Kovačević]], [[Andrija Milošević]] i [[Bajaga|Momčilo Bajagića Bajaga]]) i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Radojlović))
|-
|align=&quot;center&quot;|476||[[19. novembar]] [[2021]].||Ekipa filma &quot;Nebesa&quot; ([[Srđan Dragojević]], [[Goran Navojec]] i [[Ksenija Marinković]]) i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Radojlović))
|-
|align=&quot;center&quot;|477||[[26. novembar]] [[2021]].||[[Želimir Žilnik]] i Janko Baljak
|-
|align=&quot;center&quot;|478||[[3. decembar]] [[2021]].||[[Vlado Georgijev]], [[Nina Badrić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikol (Radojlović))
|-
|align=&quot;center&quot;|479||[[10. decembar]] [[2021]].||Rambo Amadeus i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikol (Radojlović))
|-
|align=&quot;center&quot;|480||[[17. decembar]] [[2021]].||Tanja Fajon i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikol (Radojlović))
|-
|align=&quot;center&quot;|481||[[24. decembar]] [[2021]].||[[Dragan Bjelogrlić]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikol (Radojlović))
|-
|align=&quot;center&quot;|482||[[31. decembar]] [[2021]].||[[Deda Mraz]]
|-
|align=&quot;center&quot;|483||[[4. februar]] [[2022]].||Ekipa filma &quot;Zlatni dečko&quot; (Denis Murić, Jovana Gavrilović, Ognjen Janković i Vuk Ršumović) i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|484||[[11. februar]] [[2022]].||[[Van Gogh (bend)|Van Gog]], Anđela Jovanović i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|485||[[18. februar]] [[2022]].||Ekipa filma &quot;Leto kada sam naučila da letim&quot; ([[Olga Odanović]], Klara Hrvanović i [[Radivoje Andrić]]), Jelena Pajić i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|486||[[25. februar]] [[2022]].||[[Sara Jovanović|Sara Jo]], Beti Đorđević, Neverne bebe i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|487||[[4. mart]] [[2022]].||[[Kalina Kovačević]], [[Aleksandar Srećković]], [[Branislav Tomašević]] i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Radojlović))
|-
|align=&quot;center&quot;|488||[[11. mart]] [[2022]].||[[Filip Karađorđević|Kraljević Filip]] i kraljevkinja Danica Karađorđević
|-
|align=&quot;center&quot;|489||[[18. mart]] [[2022]].||Mihail Dudaš, Petar Novićević i Komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Filip)
|-
|align=&quot;center&quot;|490||[[25. mart]] [[2022]].||Ekipa filma &quot;Bilo jednom u Srbiji&quot; (Viktor Savić, [[Sloboda Mićalović]], Radovan Vujović i Zvonimir Šimunec)
|-
|align=&quot;center&quot;|491||[[1. april]] [[2022]].||Prvoaprilska emisija. Gosti komičari (Điđa, Aleksandar, Bane, Nikola (Silić), Nikola (Radojlović) i Marija)
|-
|align=&quot;center&quot;|492||[[8. april]] [[2022]].||Zdravko Ponoš
|-
|align=&quot;center&quot;|493||[[15. april]] [[2022]].||Jelena Obućina, Tara Samac, Sem Rajder komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Radojlović))
|-
|align=&quot;center&quot;|494||[[22. april]] [[2022]].||Jagoš Marković
|-
|align=&quot;center&quot;|495||[[29. april]] [[2022]].||Andrej Maričić i komičari (Điđa, Bane, Nikola (Silić) i Nikola (Radojlović))
|-
|align=&quot;center&quot;|496||[[5. maj]] [[2022]].||Ivan Tomić, Danijel Sič i komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Radojlović))
|-
|align=&quot;center&quot;|497||[[12. maj]] [[2022]].||Savo Manojlović
|-
|align=&quot;center&quot;|498||[[19. maj]] [[2022]].||[[Dragan Velikić]] i Nikola Čuturilo
|-
|align=&quot;center&quot;|499||[[26. maj]] [[2022]].||[[Beogradski sindikat]] i komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|500||[[3. jun]] [[2022]].||Galeb Nikačević
|-
|align=&quot;center&quot;|501||[[10. jun]] [[2022]].||Finalisti i polufinalisti &quot;Survajvora&quot; (Stefan  Nevistić, Milica Dabović, Nađa Erić i Stevan Stevanović)
|-
|align=&quot;center&quot;|502||[[17. jun]] [[2022]].||[[Gorica Popović]], Anđa Brstina i komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|503||[[24. jun]] [[2022]].||&quot;Goblini&quot; i komičari (Điđa, Aleksandar, Bane i Nikola (Radojlović))
|}

=== Sezona 14 (2022–23) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|504||[[16. septembar]] [[2022]].||David Coulthard i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|505||[[23. septembar]] [[2022]].||Ekipa filma &quot;Ala je lep ovaj svet&quot; ([[Anđelka Prpić]], Andrija Kuzmanović, [[Branka Pujić]] i [[Andrej Šepetkovski]]) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|506||[[30. septembar]] [[2022]].||Ekipa filma &quot;Trag divljači&quot; (Radivoje Bukvić, [[Miloš Timotijević]], Nada Šargin i Nenad Pavlović) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|507||[[7. oktobar]] [[2022]].||Branko Rosić i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović) i Bane)
|-
|align=&quot;center&quot;|508||[[14. oktobar]] [[2022]].||Sajsi MC i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Ivan i Radomir)
|-
|align=&quot;center&quot;|509||[[21. oktobar]] [[2022]].||Tamara Krcunović, Milan Marić, [[Milena Predić]] i Hadži-Aleksandar Đurović i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|510||[[28. oktobar]] [[2022]].||Ekipa filma &quot;Komedija na tri sprata&quot; ([[Jelisaveta Seka Sablić]], Slobodan Boda Ninković i Sandra Mitrović) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|511||[[4. novembar]] [[2022]].||Aleksandar Stojanović i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|512||[[11. novembar]] [[2022]].||Sejo Sexon i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|513||[[2. decembar]] [[2022]].||Marčelo i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|514||[[9. decembar]] [[2022]].||[[Laibach]] i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|515||[[16. decembar]] [[2022]].||Vanja Milinković Savić i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|516||[[23. decembar]] [[2022]].||Miroslav Vjetrović i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|517||[[30. decembar]] [[2022]].||[[Deda Mraz]]
|-
|align=&quot;center&quot;|518||[[20. januar]] [[2023]].||[[Mimi Mercedez]], Voyage i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|519||[[27. januar]] [[2023]].||Ivana Anđušić Maksimović i Zorana Arunović
|-
|align=&quot;center&quot;|520||[[3. februar]] [[2023]].||Miodrag Krstović i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|521||[[10. februar]] [[2023]].||Vlada i Bajka i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|522||[[17. februar]] [[2023]].||Ekipa filma &quot;Usekovanje&quot; (Pavle Mensur, Milica Janevski, Siniša Cvetić i David Jakovljević) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|523||[[24. februar]] [[2023]].|| Staša Koprivica i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|524||[[3. mart]] [[2023]].|| Miroslav Berić, Vladimir Kuzmanović i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|525||[[10. mart]] [[2023]].|| Ekipa filma &quot;Indigo kristal&quot; (Miodrag Radonjić, Miloš Petrović Trojpec, Luka Mihailović i Relja Despotović) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|526||[[17. mart]] [[2023]].|| Džipsii i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|527||[[24. mart]] [[2023]].|| [[Miloš Biković]], Nikola Ljuca, Tamara Krcunović, Jelisaveta Teodosić i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|528||[[31. mart]] [[2023]].|| Ekipa predstave &quot;Bilo jednom na Brijunima&quot; (Milan Marić, [[Branislav Trifunović]], Tihana Lazović i Sanja Marković) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|529||[[7. april]] [[2023]].|| Marko Nastić i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|530||[[14. april]] [[2023]].|| Aleksandar Gajšek
|-
|align=&quot;center&quot;|531||[[21. april]] [[2023]].|| Jelena Ćuruvija i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|532||[[28. april]] [[2023]].|| [[Lepa Brena]], Senida i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|533||[[19. maj]] [[2023]].|| Marko Novičić, Željko Veljković i Đuro Svilar
|-
|align=&quot;center&quot;|534||[[26. maj]] [[2023]].|| [[Andrija Milošević]], Aleksandar Radojičić, Jovan Jovanović i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|535||[[2. jun]] [[2023]].|| Pobednica i polufinalisti &quot;[[Survivor]]a&quot; (Nataša Kondić, Anja Andrrjić, Draga Jovanović i Luka Radivojević) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|536||[[9. jun]] [[2023]].|| Vanja Ejdus i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović) i Bane)
|-
|align=&quot;center&quot;|537||[[16. jun]] [[2023]].|| RockHoir i Komičari (Điđa, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|538||[[23. jun]] [[2023]].|| Gorčin Stojanović
|-
|align=&quot;center&quot;|539||[[30. jun]] [[2023]].|| [[Aleksandra Radović]] i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|}

=== Sezona 15 (2023–24) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|540||[[22. septembar]] [[2023]].||Erin Brockovich i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Vinča)
|-
|align=&quot;center&quot;|541||[[29. septembar]] [[2023]].||[[Dritan Abazović]]
|-
|align=&quot;center&quot;|542||[[6. oktobar]] [[2023]].||Stjepan Hauzer i Relja Popović
|-
|align=&quot;center&quot;|543||[[13. oktobar]] [[2023]].||[[Gibonni]]
|-
|align=&quot;center&quot;|544||[[20. oktobar]] [[2023]].||[[Vuk Kostić]], [[Sloboda Mićalović]] i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|545||[[27. oktobar]] [[2023]].||[[Marija Šerifović]] i Komičari (Điđa, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|546||[[3. novembar]] [[2023]].||Ekipa filma &quot;Čuvari formule&quot; (Aleksis Manenti, Radivoje Bukvić, Ognjen Mićović i Jovan Jovanović) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|547||[[10. novembar]] [[2023]].||[[Svetislav Pešić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|548||[[17. novembar]] [[2023]].||Milan Mumin i Hana Adrović
|-
|align=&quot;center&quot;|549||[[24. novembar]] [[2023]].||Jovan Jovanov, Stefan Mitrović i Komičari (Điđa, Nebojša, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|550||[[1. decembar]] [[2023]].||Studenti brucoši (Natalija Varda, Magdalena Knežević i Filip Mitrović) i Ivana Milosavljević
|-
|align=&quot;center&quot;|551||[[8. decembar]] [[2023]].||[[Anita Mančić]] i Komičari (Điđa, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|552||[[15. decembar]] [[2023]].||[[Dragan Bjelogrlić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|553||[[22. decembar]] [[2023]].||Grup &quot;Fit&quot; i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|554||[[29. decembar]] [[2023]].||[[Deda Mraz]] i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|555||[[26. januar]] [[2024]].||Ekipa filma &quot;Nedelja&quot; (Husein Alijević Husa, Milica Janevski, Aleksej Bjelogrlić i Alen Selimi) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|556||[[2. februar]] [[2024]].||Pavle Živković i Srđan Erceg i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|557||[[9. februar]] [[2024]].||[[Boris Isaković]] i [[Jasna Đuričić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|558||[[16. februar]] [[2024]].||Ekipa filma &quot;Živi i zdravi&quot; (Ivan Marinović, Tihana Lazović, Goran Slavić, Dragana Dabović i Maša Dakić) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|559||[[23. februar]] [[2024]].||Dragan Todorić i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|560||[[1. mart]] [[2024]].||Ekipa serije &quot;Vreme smrti&quot; ([[Dragan Mićanović]], [[Nina Janković]], Andrej Nježić i Goran Šušljik) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|561||[[8. mart]] [[2024]].||Ekipa filma &quot;Jorgovani&quot; (Zoran Janković, [[Sloboda Mićalović]], [[Ivan Bosiljčić]] i [[Gordan Kičić]])
|-
|align=&quot;center&quot;|562||[[15. mart]] [[2024]].||[[Rod Stewart]], ekipa predstave &quot;Oliver Tvist&quot; (Katarina Gojković, Marko Gvero i Marko Janjić) i Komičari (Điđa, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|563||[[22. mart]] [[2024]].||Sabahudin Topalbećirević
|-
|align=&quot;center&quot;|564||[[29. mart]] [[2024]].||Ekipa predstave &quot;Ljuavno pismo&quot; ([[Tanja Bošković]], [[Dubravka Mijatović]] i [[Gorica Popović]]) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|565||[[5. april]] [[2024]].||[[Toni Kukoč]]
|-
|align=&quot;center&quot;|566||[[12. april]] [[2024]]. || Nikola Čuturilo, [[Zoran Predin]] i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|567||[[19. april]] [[2024]].||Ekipa filma &quot;Za danas toliko&quot; (Marko Đorđeivć, Filip Đurić, Ivana Vuković, Nikola Rakočević i Miona Pejković) i Komičari (Điđa, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|568||[[26. april]] [[2024]]. || [[Momčilo Bajagić Bajaga]] i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|569||[[10. maj]] [[2024]]. || Huan Eskobar
|-
|align=&quot;center&quot;|570||[[17. maj]] [[2024]].||Atheist rap i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|571||[[24. maj]] [[2024]].||Kokan Mladenović i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|572||[[31. maj]] [[2024]].||[[Svetozar Cvetković]] i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|573||[[7. jun]] [[2024]].||Savo Manojlović i Dragan Milić
|-
|align=&quot;center&quot;|574||[[14. jun]] [[2024]].||Luka Pavičević i Komičari (Điđa, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|575||[[21. jun]] [[2024]].||Muškarci (Điđa, Bane, Dragan i Loka)
|-
|align=&quot;center&quot;|576||[[28. jun]] [[2024]].||Olja Bećković i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|}

=== Sezona 16 (2024–25) ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|'''Br.&lt;br /&gt;epizode'''||'''Datum emitovanja'''||'''Gosti'''
|-
|align=&quot;center&quot;|577||[[14. septembar]] [[2024]].||[[Novak Đoković]]
|-
|align=&quot;center&quot;|578||[[21. septembar]] [[2024]].||Nebojša Đurić, Borislava Perić-Ranković, Nada Matić, Dragan Ristić, Zoran Mićović i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|579||[[28. septembar]] [[2024]].||Dejvid Džejms i Komičari (Điđa, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|580||[[4. oktobar]] [[2024]].||Ekipa filma &quot;Megdan: Između vode i vatre&quot; (Aleksa Balašević, Nina Seničar, [[Vojin Ćetković]] i Viktor Savić) i [[Seka Aleksić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|581||[[11. oktobar]] [[2024]].||THCF, Zejna Murkić i Komičari (Điđa, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|582||[[18. oktobar]] [[2024]].||[[Mirjana Karanović]], [[Anica Dobra]], Mina Sovtić i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović) i Bane)
|-
|align=&quot;center&quot;|583||[[25. oktobar]] [[2024]].||Ekipa serije &quot;Sablja&quot; (Goran Stanković, Vladimir Tagić, [[Ljubomir Bandović]], Milica Gojković i Lazar Tasić) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|584||[[8. novembar]] [[2024]].||[[Dragan Đilas]] i Marina Tadić
|-
|align=&quot;center&quot;|585||[[15. novembar]] [[2024]].||[[Vanna]] i [[Damir Urban]]
|-
|align=&quot;center&quot;|586||[[22. novembar]] [[2024]].||[[Sergej Ćetković]] i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|587||[[29. novembar]] [[2024]].||[[Vlado Georgiev]]
|-
|align=&quot;center&quot;|588||[[6. decembar]] [[2024]].||[[Branko Đurić Đuro]] i ekipa filma &quot;Volja sinovljeva&quot; (Marta Bjelica, Petar Benčina i Nemanja Ćipranić)
|-
|align=&quot;center&quot;|589||[[13. decembar]] [[2024]].||Ansambl &quot;[[Pozorište na Terazijama|Pozorišta na Terazijama]]&quot; (Duško Radović, Slaven Došlo, Ivana Popović, Milena Živanović, [[Mina Lazarević]] i Nikola Bulatović) i Komičari (Điđa, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|590||[[20. decembar]] [[2024]].||Studenti (Katarina Bugarin, Kristina Bugarčić, Ela Zeković, David Bugarski, Veselin Isailović i Bogdan Hristić)
|-
|align=&quot;center&quot;|591||[[27. decembar]] [[2024]].||[[Branko Ružić (političar)|Branko Ružić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|592||[[31. decembar]] [[2024]].||[[Deda Mraz]], Muškarci (Điđa, Bane, Dragan i Loka) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|593||[[3. januar]] [[2025]].||Mix
|-
|align=&quot;center&quot;|594||[[17. januar]] [[2025]].||Milan Ponjević i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|595||[[24. januar]] [[2025]].|| Ana Dimitrijević, Bojan Dimitrijević i Vladimir Prijović
|-
|align=&quot;center&quot;|596||[[31. januar]] [[2025]].|| [[Bojan Pajtić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|597||[[7. februar]] [[2025]].|| Bojan Stojanović
|-
|align=&quot;center&quot;|598||[[14. februar]] [[2025]].|| Marko Markanović i Vanja Bahilj
|-
|align=&quot;center&quot;|599||[[21. februar]] [[2025]].|| [[Siniša Kovačević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|600||[[28. februar]] [[2025]].|| Darko Perić i studenti iz [[Niš]]a (Lenka Krstić, Lana Kocić, Mina Vasić i Dimitrije Miljković)
|-
|align=&quot;center&quot;|601||[[7. mart]] [[2025]].||Harem Girls i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|602||[[14. mart]] [[2025]].||[[Nina Badrić]] i studenti iz [[Beograd]]a (Đurđina Novaković, Janko Stokić, Dunja Eskić i Jovan Vidanović)
|-
|align=&quot;center&quot;|603||[[21. mart]] [[2025]].||Studenti redari i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Vinča)
|-
|align=&quot;center&quot;|604||[[28. mart]] [[2025]].||Mića Berić i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|605||[[4. april]] [[2025]].||Nebojša Višković, Darko Plavšić, Gojko Andrijašević i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|606||[[11. april]] [[2025]].||Studenti iz [[Novi Pazar|Novog Pazara]] (Amar Ličina, Dina Mehović i Selma Kolašinac) i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović) i Bane)
|-
|align=&quot;center&quot;|607||[[18. april]] [[2025]].||[[Andrija Milošević]]
|-
|align=&quot;center&quot;|608||[[25. april]] [[2025]].||[[Katarina Žutić]] i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|609||[[2. maj]] [[2025]].||[[Marija Šerifović]], Jovana Pajić, Jovana Nikolić i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|610||[[9. maj]] [[2025]].||Miodrag Popov
|-
|align=&quot;center&quot;|611||[[16. maj]] [[2025]].||[[Tihomir Stanić]] i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|612||[[23. maj]] [[2025]].||Nikolija i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović) i Bane)
|-
|align=&quot;center&quot;|613||[[30. maj]] [[2025]].||[[Seka Aleksić]], Rasta i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|614||[[6. jun]] [[2025]].||[[Svetislav Pešić]]
|-
|align=&quot;center&quot;|615||[[13. jun]] [[2025]].||Neša Bridžis i Komičari (Điđa, Neša Bridžis, Bane i Nikola (Silić))
|-
|align=&quot;center&quot;|616||[[20. jun]] [[2025]].||Nenad Gladić - Lepi Brka i Komičari (Điđa, Nikola (Radojlović), Bane i Nikola (Silić))
|}

== Srodne emisije ==
=== Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima ===
{{glavni|Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima}}
Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima je počelo da se emituje kao posebna emisija 21. septembra 2015. godine i emitovala se ponedeljkom. Poslednja emisija je prikazana 26. juna 2017. godine.

=== Veče sa Ivanom Ivanovićem - Veče smeha ===
{{glavni|Glavni članak: Veče sa Ivanom Ivanovićem - Veče smeha}}
Veče sa Ivanom Ivanovićem - Veče smeha je počelo da se emituje 6. decembra 2016. godine i emitovalo se utorkom. Poslednja epizoda je prikazana 27. juna 2017. godine.

== Napomene ==
{{reflist|group=note}}

== Povezano ==
* [[Prva srpska televizija]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.prva.rs/sr/program/series/1/Ve%C4%8De+sa+Ivanom+Ivanovi%C4%87em.html Zvanična prezentacija na Prvoj srpskoj televiziji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130522174709/http://www.prva.rs/sr/program/series/1/Ve%C4%8De+sa+Ivanom+Ivanovi%C4%87em.html |date=2013-05-22 }}

{{TVSvijek|2010|TRAJE|Veče sa Ivanom Ivanovićem}}

[[Kategorija:Srpske TV-emisije]]</text>
      <sha1>7rd235sdw56c3pmy63b7c2wjqvg6b14</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>165610</id>
    <revision>
      <id>42477990</id>
      <parentid>42469214</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T17:14:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-54241</username>
        <id>245429</id>
      </contributor>
      <origin>42477990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91341" sha1="hirk2ecr0qfsd45zw5cyty0fblzl7t1" xml:space="preserve">[[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|mini|250px|Nemački general-major Fridrih Štal, domobranski oficir i četnički vođa [[Rade Radić]], prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali).]]

'''Suradnja četnika sa NDH''' se odvijala tokom [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Jedan od osnovnih ciljeva [[Ideologija četnika|četničke ideologije]] bilo je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], što je samo po sebi saradnju sa [[ustaša]]ma činilo gotovo nemogućom. Ipak, [[antikomunizam]] je predstavljao faktor približavanja dvije strane, pa će od sredine 1942. godine započeti pregovori, a zatim i zajednička borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] pod okriljem njemačkog i italijanskog okupatora.

[[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] su inicijalno učestvovali u [[Ustanak u NDH 1941.|ustanku u NDH]] 1941, zajedno sa partizanima, ali već tokom proleća [[1942]]. glavnina četničkih odreda u delu [[NDH]] pod nemačkom okupacijom sklopila je sporazume o primirju, saradnji i snabdevanju sa vlastima [[NDH]]. Ugovori o primirju i saradnji sadržali su klauzule o priznavanju suvereniteta [[NDH]], o zajedničkoj borbi protiv partizana, snabdevanju vojnom opremom, plaćanju oficira i boraca, zbrinjavanju ranjenika i brizi za porodice poginulih. Ovi ugovori sklopljeni su usled opasnosti koju su za obe strane predstavljali partizane, a u cilju efikasnije borbe protiv njih. Ugovori su odobreni od strane nemačkih vlasti. S obzirom da su snage [[NDH]] bile pod taktičkom komandom nemačkih štabova, ovim sporazumima četnički odredi integrisali su se u nemački okupacioni sistem.

Do kraja rata, u gotovo svim osovinskim operacijama protiv partizanskog pokreta otpora četnici i ustaše bili su na istoj strani, pod operativnom komandom okupatora. U sprovođenju sporazuma dolazilo je do zategnutosti i do incidenata, ali i primera iskrene saradnje.&lt;ref&gt;Komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti kapetan [[Dušan Đaković]]: „Mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.“ Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 9.&lt;/ref&gt;

Nakon postizanja suradnje, [[Ante Pavelić]] je naredio da treba »obiteljima onih četnika, koji su pali u borbi protiv partizana odobriti redovite potpore, onakove kakve se daju palim domobranima i ustašama.«&lt;ref&gt;NOB u Dalmaciji, 2, 1090.&lt;/ref&gt;

== Ustaška politika prema četnicima ==

U izvještaju upućenom 27. lipnja 1942. najvišim dužnosnicima [[NDH]], poput [[Ante Pavelić]]a, [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] i dr, rezon za sklapanje ugovora sa četnicima, iz perspektive [[Ustaše|ustaških vlasti]], najpreciznije je obrazložio »Veliki Župan i Stožernik« [[David Sinčić]]:

{{izdvojeni citat|Jaz između četnika i partizana je neopisiv i neizgladiv. Ovaj jaz je zapravo jaz između Srba samih, koji se u međusobnoj borbi uništavaju. Mi ovu borbu trebamo podržavati i ne dozvoliti približavanje jednih drugima, već podvojenost podržavati i četnike upotrijebiti u borbu protiv komunista, kojih osim vođa — većina je pravoslavaca. Uništiti skupa s četnicima partizane — znači uništiti pomoću istih Srba — njihovu većinu. Smatram ovo politički važnim i potrebnim osobite pažnje. Izazvati podjelu, podržavati međusobno uništavanje za nas predstavlja političku korist. Ovo trebamo uzeti opravdanim razlogom u nastojanju i radu našem oko pridobivanja četnika i sarađivanja s njima. Ovom saradnjom osim toga smanjujemo broj otvorenih neprijatelja, smanjujemo broj onih, koji, dok se bore protiv nas — onemogućuju djelo našeg unutarnjeg državnog konsolidiranja, našeg jačanja, organiziranja, naše uprave, naših oružanih snaga, koje organiziranje, jačanje su prvi preduvjet našeg obstanka i naše izgradnje. [...] Ovakovo određivanje odnosa četničke organizacije prema hrvatskoj državnoj vlasti smatram privreme­nom, jedinim izlazom u današnjoj situaciji na nekim područjima Države, osobito ako se želi smirenje, prestanak revolucije, naše unutarnje sređivanje, organiziranje uprave i vojske, te ako je potrebno iskazati dok traje rat našu savezničku lojalnost — osobito prema Italiji — u borbi protiv partizana.&lt;ref&gt;Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, strane 1060—1061.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]&lt;/ref&gt;|[[David Sinčić]], veliki župan Velike župe Bribir-Sidraga}}

== Četničko napuštanje ustanka (1941-1942) ==
{{main|Ustanak u NDH|Četnički pučevi u Bosni}}

[[Datoteka:Chetniks, Ustasa, and Domobrani.jpg|thumb|Predstavnici četnika, ustaša i domobrana na sastanku u Bosni.]]
{{izdvojeni citat|Četnici Ozrena su postali poznati po svojim borbama s ustašama. Ali onda se korupcija uvukla, dijelom kroz lijenost, a dijelom kroz utjecaj lokalnih popova (pravoslavni svećenici), dijelom zbog prevladavajućeg raspoloženja kompromisa u Srbiji; i prvo su prestali boriti, a zatim, nakon što ih je napustio Toša otišavši kod Koste, oni su se okrenuli na partizane. ...oni su se plašili Toše, i ograničili su svoje aktivnosti na špijuniranje za Nemce i ubijanje naših ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/3_1_4.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE] &quot;The chetniks of Ozren had become famous for their battles with the Ustashe. But then corruption had crept in, partly through laziness, partly through the influence of local pops (Serbian Orthodox priests), partly caught from the prevailing mood of compromise in Serbia; and first they had stopped fighting, and then, after Tosha had left them for Kosta, they had turned on the partisans. And now the few that were left (for Tosha, knowing the men and the country, had liquidated the main body of them) were a sort of home guard in the pay of the enemy. They were afraid of Tosha; and they restricted their activities to spying for the Germans and sniping at our wounded.&quot;&lt;/ref&gt;|[[Basil Davidson]]}}

{{Quote box
 | citat = »Ustaške vlasti su, pod pritiskom Nijemaca, počele da revidiraju politiku prema srpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini. Njemačkom okupatoru je bilo važno da ima mir da bi mogao eksploatisati prirodna bogatstva i koristiti ih za front. [...] Pavelićeva vlada donijela je niz mjera. Uvela je u Hrvatski državni sabor predstavnike Srba [...], osnovala Hrvatsku pravoslavnu crkvu i pozvala u domobranstvo pojedina godišta srpskih mladića, itd. [...] Ustaško rukovodstvo prihvatilo je politiku sporazumijevanja sa četnicima.«&lt;ref&gt;Sarajevo u revoluciji (ur. Albahari i dr.), str. 398-399&lt;/ref&gt;
 | izvor = Svedočenje [[Savo Pređa|Sava Pređe]] 
 | width = 40%
 | align = right}}

Na celoj teritoriji [[NDH]] na kojoj su živeli Srbi, došlo je do [[Ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[ustaše|ustaškog]] terora. Na teritoriji [[NDH]] koja je spadala u nemačku okupacionu zonu, partizanski odredi neprekidno su jačali. Ustaški masakri pokrenuli su srpske seljake na otpor. [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunistička partija]] mobilisala je skojevske i partijske grupe, koje su se integrisale sa ustaničkim grupama, dajući im organizaciju, obezbeđujući sadejstvo i ideologiju. Međutim, ustanički slojevi bili su skloni pasivnosti, nepokretnosti i angažovanju samo u odbranu vlastitih sela. Komunisti su zastupali vojničko organizovanje i stalnu ofanzivnost i van matičnih teritorija.

Pod uticajem ove unutrašnje tenzije, međuetničkog nepoverenja, [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] propagande, odjeka partizansko-četničkog sukoba u [[Srbija|Srbiji]] i delovanja [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] emisara, među ustanicima je ubrzo došlo do podele između četnika i komunista. Komunisti su imali svoje principe: beskompromisnu borbu protiv svih okupatora i pomagača i zabranu nacionalnog revanšizma. Četnici su hteli smirivanje situacije, što se ubrzo pretvorilo u borbu protiv pokreta otpora.

[[Momčilo Đujić]] i [[Pajo Popović]] su prvi od četničkih vođa bili decembra 1941. godine kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;/&gt; Zajedno s njima dvojicom, kod Sinčića je početkom decembra došao i [[Brane Bogunović]], kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju.&lt;ref&gt;Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).&lt;/ref&gt; Pregovori četnika s vlastima NDH u Kninu su nastavljeni u januaru 1942. godine, kada su velikog župana posjetili i [[Mane Rokvić]], kapetan [[Veljko Ilić]], [[Velimir Tešanović]] i [[Stevo Rađenović]].&lt;ref&gt;AVII, 261,42-1/12.&lt;/ref&gt;

Četnici su tokom prve polovine 1942. putem pučeva preuzeli od komunista rukovođenje ustaničkim odredima u centralnoj i istočnoj Bosni. U mnogim ustaničkim odredima izvedeni su pučevi, kojima bi četnički zaverenici likvidirali štab odreda, komuniste i ne-Srbe, i proglasili odred četničkim. [[20. februar]]a [[Četnički puč u Majevičkom NOP odredu gebruara 1942.|prepadom u Vukosavcima]] likvidiran je štab [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]], i preuzeta vlast nad glavninom odreda, a slično je ponovljeno tokom marta i aprila [[1942]]. u [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtom]], delovima [[Treći krajiški partizanski odred|Trećeg]] i [[Šesti krajiški odred|Šestom krajiškom odredu]], kao i u [[Romanijski NOP odred|Romanijskom NOP odredom]]. Ovi odredi sklopili su ugovore o saradnji sa vojnim vlastima NDH u narednom periodu, i tako se uključili u jedinstven nemački odbrambeni sistem.

{{izdvojeni citat|Mi se sa vojnim organima hrv. države na terenu borbe protiv komunista nalazimo ne kažemo saveznici, ali kao neki slučajni saradnici. Iz toga može za obje strane nastati dosta dobrih posljedica.&lt;ref&gt;http://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230323080618/https://znaci.org/00001/4_14_1_82.htm |date=2023-03-23 }} Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda od 10. maja 1942. komandantu 4. domobranske divizije za sastanak radi sklapanja sporazuma o saradnji u borbi protiv NOP&lt;/ref&gt;|Predlog štaba Ozrenskog četničkog odreda komandantu 4. domobranske divizije za saradnju u borbi protiv partizana (10. maja 1942.)}}

Snage [[NDH]] bile su malobrojne i većinom slabe borbene vrednosti, a Nemci nisu raspolagali snagama kojima bi im pomogli (tokom [[1941]]. u [[NDH]] je bila raspoređena samo [[718. divizija (Nemačka)|718. posadna divizija]]). Jačanje ustanka dovelo je vlasti [[NDH]] u vrlo tešku situaciju, u kojoj nisu imali efektivnu kontrolu na većem delu svoje teritorije. Iz tog razloga vlasti [[NDH]] sa zadovoljsvom su dočekale rascep u ustaničkim snagama i prihvatile primirje sa četničkim odredima.

== Sporazumi o saradnji četnika sa NDH (1942) ==
[[Datoteka:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|minijatura|[[Uroš Drenović]] nazdravlja uspešan sporazum sa snagama NDH.]]

{{izdvojeni citat|»U jučerašnjem izvještaju obavijestio sam, da je na ovom području postignuta suglasnost, sporazum i suradnja između hrvatskih državnih vlasti i predstavnika četnika s područja zapadne Bosne, Dalmacije i Južne Like. Ta suradnja utanačena je osobito sa četničkim vodama: [[Mane Rokvić|Manom Rokvićem]] (Drvar, Bos. Petrovac), [[Brane Bogunović|Branom Bogunovićem]] (Bos. Grahovo), [[Stevo Rađenović|Stevom Rađenovićem]] (Srb) i popom [[Momčilo Đujić|Momčilom Đujićem]] (Strmica). Za konačno utanačanje pojedinosti suradnje danas me je posjetio Mane Rokvić s punomoćima svih gore spomenutih, da završi pregovore četničke organizacije s hrvatskom državnom vlašću.«&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;/&gt;|Izvještaj župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] ministru policije [[Andrija Artuković|Andriji Artukoviću]] od [[18. jun]]a [[1942]].}}

=== Potpisivanje sporazuma ===
[[File:Četnički ugovori sa NDH.jpg|thumb|Fascikla četničkih ugovora (''Cetniks Verträge'') sa NDH, pohranjena u dokumentaciji 15. brdskog armijskog korpusa njemačkog Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimak 671. (15. brdski armijski korpus)]&lt;/ref&gt;]]
[[File:List of agreements signed between leaders of the Bosnian Chetniks and the NDH authorities.jpg|thumb|Lista sporazuma potpisanih između vođa bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH, od maja 1942. do januara 1943. godine (izvorni dokument Vermahta).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000709.]&lt;/ref&gt;]]
Ugovori četnika sa vlastima [[NDH]] sklapani su hronološkim redom od strane sljedećih vojvoda i zapovjednika:

* Decembra 1941. godine, [[Momčilo Đujić]], [[Brane Bogunović]] i [[Pajo Popović]] su prvi otišli na pregovore kod Velikog župana [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]]u&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;/&gt;
* 27. aprila 1942, [[Uroš Drenović]], komandant četničkog odreda »Kočić«, sklopio je sporazum sa NDH u Mrkonjić Gradu&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 74]&lt;/ref&gt;
* 15. maja 1942, [[Vukašin Marčetić]], komandant četničkog odreda »Manjača«, u Banja Luci je potpisao sporazum sa predstavnicima NDH&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ca, k. 234, reg. br. 3/2&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm&lt;/ref&gt;
* 23. maja 1942, [[Lazar Tešanović]], komandant četničkog bataljona »Obilić«, i predstavnik četničkog bataljona »Mrkonjić«, su u Banja Luci sklopili sporazum sa NDH&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm&lt;/ref&gt;
* 28. maja 1942, [[Cvijetin Todić]] i [[Savo Božić]], zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda, sklopili su sporazum sa vlastima NDH u selu Lipac&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 82]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 89]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 117]&lt;/ref&gt;
* 30. maja 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91]&lt;/ref&gt;
* 9. juna 1942, [[Rade Radić]], zapovjednik četničkog odreda »Borje«, sklopio je u [[Prnjavor]]u sporazum sa vlastima NDH&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103]&lt;/ref&gt;
* 14. juna 1942, [[Golub Mitrović]], zapovjednik [[Zenički četnički odred|Zeničkog četničkog odreda]], i njegovi pomoćnici sklopili su sporazum sa vlastima NDH u Zenici&lt;ref&gt;https://znaci.org/dogadjaj.php?br=12011&lt;/ref&gt;
* 15. juna 1942, [[Radivoje Kerović]] i predstavnici [[Majevički četnički odred|Majevičkog četničkog odreda]] u selu [[Lopare (selo)|Lopare]] sklopili su sporazum sa vlastima NDH&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm&lt;/ref&gt; (verovatno razlika u kalendarima, vidi 30. maj)
* 31. avgusta 1942. u selu Vraci potpisan je sporazum Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda sa vlastima NDH&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ca, k. 232, reg. br. 6/6&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm&lt;/ref&gt;
* 12. oktobra 1942. u selu Crnjelovo potpisan je sporazum Bijeljinskog četničkog bataljona sa vlastima NDH&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ca, k. 233, reg. br. 43/2&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm&lt;/ref&gt;
* 17. prosinca 1942, [[Slavko Bjelajac]] i [[Jovan Dabović]], četnički zapovjednici iz kotarske oblasti [[Otočac]], postigli su sporazum s ustaškim vlastima&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/2,1055-1056.&lt;/ref&gt;
* 16. januara 1943, [[Radivoje Kosorić]], četnički zapovjednik iz okoline [[Rogatica|Rogatice]], sklopio je sporazum sa predstavnicima vlasti NDH u selu [[Kovanj]]&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=729&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv SAD, mikrofilm publikacija T–316, rolna 566, snimci 725–726, 15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs–Armeekorps) (4. februar 1943. godine)]&lt;/ref&gt;
[[File:Uroš Drenović.jpg|thumb|Domobranski bojnik Emil Rataj, predstojnik kotarskog suda Konstantin Urumović, četnički vojvoda Uroš Drenović i kotarski predstojnik Marko Jungić, prilikom potpisivanja sporazuma u Mrkonjić Gradu, (27. april 1942. godine)]]

Glavni stan Poglavnika, ustanova koja je vodila pregovore s četnicima, uputio je 26. lipnja 1942. okružnicu u kojoj je [[Ante Pavelić|Pavelić]] precizirao postupak oko pregovora s četnicima. U okružnici se u prvom redu naglašava da »načelno treba svuda ponudu četnika za pregovore i predaju prihvatiti«. Pregovore je trebalo voditi po župama a i do tada je to činilo »povjerenstvo« sastavljeno od zapovjednika divizije, župana i ustaškog stožernika. Ustaški poglavnik je tom prilikom i formalno »dozvolio«, tj. prihvatio postojeću praksu, da komandanti četničkih odreda vrše vlast na područjima na kojima se nalaze njihove jedinice, »no pod kontrolom vlasti NDH«, i da »četničke postrojbe moraju surađivati sa hrvatskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizana«. Četnici su mogli »zadržati oružje pod kontrolom hrvatskih vojnih vlasti«.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Neprijateljska građa, Inv. br. 17890.&lt;/ref&gt;

Veliki župan [[David Sinčić]] u dopisu od 27. VI 1942. ističe važnost sporazuma sa četnicima, kao i poštivanja dogovorenog: 

{{citiranje|Politika smirenja urodila je plodom. Kod ove župe bili su nazad nekoliko dana primljeni vođe četnika ovih krajeva, te je postignut između hrvatskih vlasti, građanskih i vojnih s jedne strane, te s druge strane četnika podpuni sporazum za suradnju. Četnici više ne napadaju niti će napadati hrvatska sela i hrvatsko pučanstvo, već jedino će se boriti protiv zajedničkog neprijatelja, tj. proti komunista. (...) Ovaj sporazum je od ogromne koristi i važnosti za cielu Državu — pa svi Hrvati su dužni, da se ovoj suradnji odazovu.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/41_10.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, poglavlje PRVE AKCIJE OKO SPORAZUMIJEVANJA USTAŠKOG REŽIMA I ČETNIKA]&lt;/ref&gt;}}

Svojevrsnu rekapitulaciju sporazuma s bosanskim četnicima predstavlja izvještaj koji je Poglavnikov Glavni stan poslao 30. juna 1942. godine Ministarstvu udružbe (tj. Ministarstvu socijalne politike — nap.), s potpisom »vojskovođe« ([[Maršal|maršala]]) [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], u kojem se sumiraju odredbe ovih ugovora i to u dvadeset točaka koje u općim crtama odgovaraju sadržaju potpisanog. Kopije izvještaja trebalo je poslati odborima za socijalnu skrb pri općinskim sudovima koji su odlučivali o novčanoj pomoći porodicama onih domobranskih vojnika koji su na nju imali pravo, odnosno o plaćanju onih četničkih obitelji kojima je to pripadalo prema ovim ugovorima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]&lt;/ref&gt;

Krajem aprila ili početkom maja 1942, održan je sastanak između predstavnika hrvatskih kvislinških vlasti i bosanskih četnika u hotelu „Bosna“ u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Sastanak je ovjekovječen i jednom fotografijom, na kojoj se mogu prepoznati vojvode Uroš Drenović i Vukašin Marčetić. Na fotografiji se vide još dvojica četničkih komandanata; moguće da je jedan od njih vojvoda [[Lazar Tešanović]]. Iza njih stoje predstavnici ustaškog stožera, kao i Velike župe Sana–Luka, a za stolom sjede još i dvojica domobranskih oficira.&lt;ref&gt;[https://slikepartizana.wordpress.com/2016/12/06/sastanak-cetnika-i-ustasa-u-hotelu-bosna/ Damjan Pavlica: Sastanak četnika i ustaša u hotelu Bosna]&lt;/ref&gt;

Na konferenciji održanoj 1. i 2. jula 1942. godine, na kojoj su učešće uzele vodeće ličnosti četničkog pokreta u [[Bosna|Bosni]] (počev od komandanta Bosanskih četničkih odreda [[Radoslav Radić|Radoslava Radića]], zatim [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]], [[Savo Božić|popa Sava Božića]], [[Cvijetin Todić|Cvijetina Todića]], [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i dr), jednoglasno je zaključeno da se ugovori imaju poštivati, dok se četnički odredi koji ih još nijesu potpisali pozivaju da tako nešto naprave:
{{izdvojeni citat|U odnosu prema Nezavisnoj Državi Hrvatskoj jednoglasno se zaključuje, da se priznaju svi ugovori zaključeni između pojedinih četničkih odreda i N.D.H. s tim da će pojedini odredi u spornim pitanjima oko tumačenja sporazuma pitati Glavni štab i tražiti od njega merodavno mišljenje o tumačenju. [...] Kako je pod ovom tačkom dnevnog reda istaknuto pitanje odnosa prema četničkim organizacijama u Bosni koje još nisu sklopile sporazum sa N.D.H., i da li takve četničke organizacije, u slučaju da žele da potpadnu pod komandu našeg Glavnog štaba, treba da budu primljeni ili ne, odlučuje se da ih treba primiti, ali da im se preporuči od strane Glavnog štaba da sklope sporazum sa predstavnicima N.D.H.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_115.htm Zapisnik sa konferencije delegata četničkih odreda istočne i zapadne Bosne održane 1. i 2. jula 1942. o osnivanju Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda i odnosima prema NDH]&lt;/ref&gt;}}

Njemački opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] je u Banjoj Luci 15. jula 1942. predložio hrvatskom generalu Ivanu Brozoviću da se u [[Zagreb]]u osnuje centralni ured za provođenje i nadzor nad ovim ugovorima. Iako od tog prijedloga tada nije bilo ništa, kasnije će jedan centralni ured biti zadužen za te ugovore. Sve u svemu, sklopljenim ugovorima bila je obuhvaćena većina četničkih snaga u Bosni istočno od demarkacione linije. U Glaiseovom izvještaju poslatom 16. novembra 1942. komandantu oružanih snaga za jugoistočnu Evropu,&lt;ref&gt;Mikrofilm br. T-501, rola 264, snimak 583.&lt;/ref&gt; navodi se da oko 10.000 bosanskih četnika ima s vladom NDH sporazum na principu »živi i daj drugima da žive«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_50.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941—1945, poglavlje KOLABORACIJA S USTAŠKOM DRŽAVOM]&lt;/ref&gt;

Nije isključeno da je general Ivan Brozović bio zadužen za održavanje kontakta sa četnicima, s obzirom na dopis koji je vojvoda Radoslav Radić, u svojstvu komandanta Bosanskih četničkih odreda, poslao županu Velike župe Sana i Luka 27. jula 1942 (neposredno po završetku [[Bitka na Kozari|operacije »West Bosnien«]]), moleći ga za sastanak oko rješavanja sporova:
{{izdvojeni citat|Odmah po obrazovanju Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda obaveštene su o tome hrvatske vojne vlasti preko zapovjednika Banjalučkog zdruga G. Brozovića, te smatramo da je on o tome obavestio i ostale vlasti Nezavisne Države Hrvatske.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]&lt;/ref&gt;}}

Obavještavajući generala Dragoljuba Mihailovića o intenzivnoj kolaboraciji četničkih snaga u [[Hercegovina|Hercegovini]] sa italijanskim okupatorom, major [[Petar Baćović]] piše 16. jula 1942. godine da se vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] tog dana sastao sa ministrima u vladi NDH:
{{izdvojeni citat|Hrvatski ministri Artuković i Košak sastali su se danas sa Dobrosavom Jevđevićem i saopštili mu da će hrvatska vojska u jačini od 2 divizije zauzeti celu Hercegovinu po cenu sukoba sa četnicima. Traže pregovore sa pretstavnicima četničkih organizacija u Hercegovini s tim da se u svemu sporazumeju. Prema mome mišljenju hrvatskim ministrima stalo je da se hrvatska država stabilizuje i očisti od četnika. Ako Hrvati uspeju u tome da u Hercegovini uspostave svoju vlast s time bi faktički stabilizovali hrvatsku državu i očistili četnike. S obzirom na dobru organizaciju četnika u ovom kraju ne bi trebalo ni po koju cenu dozvoliti da Hrvati uspostave svoju vlast u Hercegovini, a naročito u onom delu gde žive čisto Srbi. Mislim da bi trebalo što pre u Hercegovini i Bosni organizovati napad na Hrvate s tim da taj napad bude u isto vreme u Hercegovini i Bosni.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_121.htm Izveštaj majora Petra Baćovića od 16. jula 1942. Draži Mihailoviću o vojnopolitičkoj situaciji u Hercegovini i saradnji sa italijanskim okupatorom]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju iz druge polovine novembra 1942. godine, koji potpisuje komandant njemačkih trupa u NDH general [[Rudolf Lüters]], konstatuje da su gotovo svi četnici na teritoriju NDH praktički legalizirani:

{{izdvojeni citat|U svim predjelima naseljenim Srbima u Hrvatskoj, četnici imaju sporazume sa hrvatskim vlastima, čime su im obezbjeđena široka prava. Obadvije strane se trenutno pridržavaju ugovora. Razoružanje četnika dolazi u obzir samo ako bi Hrvatska raskinula ove ugovore, za šta trenutno nema izgleda. [...] Između hrvatskih nadleštava i četnika su, kao što se vidi iz priloženog, zaključeni dalekosežni sporazumi koji se i poštuju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000357—000358: Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj — „Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji“ (18. novembar 1942.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;In fast allen serbisch besiedelten Teilen Kroatiens sind Verträge zwischen Cetnikvertretern und kroatischen Behörden abgeschlossen, die den Cetniks weitgehende Rechte zubilligen. Ein Vertrag ist als Anlage beigefügt. Die Verträge werden z.Zt. beiderseits eingehalten. Eine Entwaffnung ist daher erst nach Lösung dieser Verträge durch die kroatischen Behörden möglich. Diese ist bei der derzeitigen Lage jedoch nicht zu erwarten. &lt;/br&gt; Zwischen kroat. Dienststellen und Cetniks sind weitgehend Verträge entspr. Anlage abgeschlossen, die auch i.a. gehalten werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942).}}

=== Sadržaj sporazuma ===
{{Wikisource|Sporazum grupe četničkih predstavnika sa predstavnicima NDH od 23.5.1942.}}
[[Datoteka:Ustaša, četnik i Nemac.jpg|minijatura|Ustaški gvardijan, četnički komandant Vaso Miljuš i njemački oficir u [[Karin]]u kod Obrovca krajem 1943.]]

{{izdvojeni citat|Četničke postrojbe sudjelovat će dobrovoljno u suzbijanju i uništavanju komunističko-boljševičkih bandi zajedno sa ostalom oružanom snagom Nezavisne Države Hrvatske, pod općom zapoviedi zapovjednika ove oružane snage, pri čemu će zapovjednici četničkih postrojbi zapoviedati svojim postrojbama.

Četničke postrojbe mogu izvoditi samostalne potrebne akcije protiv partizana, no o ovome će na vrieme izvjestiti zapovjednika Hrvatske oružane snage.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm&lt;/ref&gt;|Zapisnik o sporazumu između predstavnika Ozrenskog, Trebavskog i odreda &quot;Kralj Petar II&quot; i NDH od 28. maja 1942. o saradnji u borbi protiv NOP-a u istočnoj Bosni}}

Četnici se obavezuju na:
* priznanje NDH i njenog poglavnika;
* prekid svih neprijateljstava sa civilnim i vojnim vlastima NDH;
* pružanje borbene podrške oružanim snagama NDH u borbi protiv partizana;
* pomoć organima NDH pri uspostavi reda i izgradnji državnog aparata;
* dopuštenje i pružanje pomoći civilnim i vojnim organima NDH pri vršenju istrage zločina protiv života i imovine građana bez obzira na vjersku pripadnost na četničkoj teritoriji;
* neki sporazumi su uključivali i &quot;interniranje nepoćudnih koji bi sporazum ometali&quot;.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;/&gt;

Hrvatske vlasti se obavezuju da će:
* prepustiti četnicima samoupravu na njihovoj teritoriji, uz kontrolu organa NDH;
* dozvoliti četnicima nošenje oružja radi borbe protiv partizana;
* snabdijevati četnike municijom;
* zbrinjavati četnike ranjene u borbi protiv partizana u bolnicama NDH;
* pomagati udovice i siročad četnika poginulih u borbi protiv partizana;
* dozvoliti „neometan promet robe i osoba, kao i ostalim građanima Hrvatske.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000709–000710: Lista sporazuma potpisanih između pripadnika bosanskih četnika i predstavnika vlasti NDH u periodu između 28. maja 1942. i 16. januara 1943. godine]&lt;/ref&gt;

Budući da su nemačke vojne vlasti imale taktičku komandu u ovoj oblasti, legalizovani četnici su potpisivanjem ugovora sa vlastima [[NDH]] stupile pod taktičku komandu [[Wehrmacht]]a. Pri provođenju sporazuma dolazilo je do teškoća, odugovlačenja, incidenata i sitnijih prepada i čarki. Ipak, s obzirom na stalno rastuću opasnost od [[NOVJ]] po obe strane, ugovori su redovno obnavljani.

=== Isporuka oružja, municije, hrane i novca ===

Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. maj]]a 1942. godine depešom obaveštava »vrhovničtvo« velike župe Bribir i Sidraga:

{{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu Momčilu Đujiću, Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«&lt;ref&gt;AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.&lt;/ref&gt;|Depeša ministra NDH [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] nadležnima u Kninu o isporuci oružja četnicima (26. maj 1942.)}}

Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić iz [[Knin]]a obavještava Pavelića: &quot;''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''.&quot;&lt;ref&gt;AVII, 195,12/6—1&lt;/ref&gt; Istovremeno je Sinčić »četničkim vođama izručio jednu makar skromnu količinu hrane, a naše zapovjedništvo stavilo im je na raspolaganje 20.000 metaka, 100 pušaka i 10 dobrovoljaca  puškomitraljezaca s oružjem«.&lt;ref&gt;AVII, 224,35/11-1.&lt;/ref&gt;

Veliki župan Sinčić tražio je 17. juna 1942. godine od Ministarstva unutarnjih poslova NDH dodatnu pomoć u novcu, hrani i municiji za četničke odrede:

{{izdvojeni citat|Osobito danas, kad je borba istih protiv komunista južne Like i zapadne Bosne teška i krvava, za punu suradnju, za osiguranje ovih krajeva od komunističke opasnosti, potrebno je da naše vlasti četnicima, koji s vlašću surađuju, dadu podršku u novcu, hrani i strijeljivu. Pomoć u hrani i novcu u mogućim granicama sam dao a što se tiče strijeljiva, istim ne raspolažem, premda je to pitanje najvažnije za učvršćenje suradnje i uspjeh borbe. Neophodno je potrebno, da se odmah izdadu nalozi i ovlaštenja vojničkim zapovjedničtvima u sjedištima župa, tako i ovome u Kninu, da odmah po traženju velikog župana stave na raspolaganje neophodno potrebitu količinu strijeljiva, koja je potrebna pravoslavcima za borbu protiv komunista.&lt;ref&gt;Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941–1945, Zbornik dokumenata; knjiga 2: siječanj–srpanj 1942. godine, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split, 1982, str. 1019.&lt;/ref&gt;}}

=== Reakcije i naredbe generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO ===
[[Datoteka:144 Draza Mihajlovic.jpg|185px|minijatura|[[Draža Mihailović]] je odobravao tajnu suradnju četnika i ustaša.]]

Četnički vođa [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je ove taktičke dogovore smatrao korisnim, ali je bio veoma nezadovoljan formom pismenih ugovora, jer je to bilo politički i propagandno veoma nezgodno.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/11_22.htm&lt;/ref&gt; [[1. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović je depešom javio da ima puno razumevanja za &quot;rad u Bosni&quot;:
{{izdvojeni citat|Za rad u Bosni imam puno realno razumevanje.&lt;ref name=&quot;znaci.net&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm&lt;/ref&gt;}}

[[7. jul]]a 1942. godine Draža Mihailović ponovo javlja svom čoveku pod šifrom &quot;505&quot; (riječ je o [[Lazaru Trklji]], članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]]):
{{izdvojeni citat|Izveštavaju nas da četnici u Bosni se bratime i slikaju zajedno sa Hrvatskim vojnicima. Izvestite šta je na stvari.&lt;ref name=&quot;znaci.net&quot;/&gt;}}

Par dana kasnije, Draža Mihailović je svojim ljudima objasnio da se sporazum sa vlastima NDH mora razumeti, ali je greška što je on zvaničan i javan, pa ga treba proglasiti delom neodgovornih pojedinaca:
{{izdvojeni citat|Sporazum izmedu četnika u Bosni, Hrvatskoj i Lici i Pavelićevih vlasti je svakako neželjena posledica partizanskih nasrtaja na četnike i JVO (Jugoslovenska vojska u otadžbini) — kao takav mora se razumeti. Ono što se u tom sporazumu ne može odobriti, to je što su dotični četnici dopustili da bude formalan, zvaničan, javan, iskorišćen za ustašku propagandu. Zato ga treba dezavuisati, a u svakom slučaju smatrati učinjenim od neodgovornih, lokalnih ljudi i grupica...&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/11_22.htm&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

[[16. jul]]a 1942. Draža Mihalović u depeši majoru [[Žarko Todorović|Žarku Todoroviću]] (“Valter”), pominje vezu sa poglavnikom NDH i traži &quot;podrobnije podatke o licu koje nosi Pavelićeve poruke&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt; Sir [[William Deakin]], britanski oficir za vezu kod [[NOVJ]], u svojim memoarima notira komandnu odgovornost generala Draže Mihailovića za četničku saradnju s oružanim jedinicama NDH:

{{izdvojeni citat|Bosanski četnici su, prema zaplenjenim dokumentima, sklapali sporazume sa Pavelićevim vlastima. Mihailović obično nije održavao ličnu vezu sa svojim mesnim komandantima. Dodir je uspostavljan preko štabnih oficira koji su išli u obilaske. Krajem avgusta [1943. — prim.], u vezi sa mojim porukama, primio sam na razmatranje jedan predlog iz Kaira da se preko BBC-a poimenično žigošu oni četnički komandanti za koje postoji dokaz da sarađuju sa Pavelićem i Nemcima. Odgovorio sam: “Smatram da bi napad na četnike saradnike okupatora preko BBC-a bio odlučan korak napred, ali učiniti to izostavljajući Mihailovića predstavljalo bi manevar koji ovde niti bi bio dobro primljen niti shvaćen. Zaplenjeni dokumenti odnose se na legalizovane četnike, tj. one kojima je - za razliku od ilegalnih četnika - dopušteno da sarađuju sa Osovinom. Ali i jedni i drugi su pod vrhovnom komandom Mihailovića.”&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_2.htm Vilijam Dikin, BOJOVNA PLANINA, Beograd 1973.]&lt;/ref&gt;|Sir [[William Deakin]], ''The Embattled Mountain''}}

3. avgusta 1942. godine, general Mihailović, nalazeći se u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu Lazaru Trklji (pseudonim »505«) koja je na liniji prihvatanja saradnje s oružanim snagama NDH, ali prvenstveno s pripadnicima [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstva]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatske jedinice bušiti. Od Hrv. oficira tražiti znatne usluge u obaveštajnoj službi, oružju i municiji, hrani, odeći i obući kao dokaz njihove iskrenosti. Na slučaj prelaska njihovih celih jedinica ne mešati ih sa našim i čuvati ih za specijalne zadatke dok se ne pokažu kakvi su.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

Major [[Petar Baćović]] je sporazume sa ustašama ocijenjivao kao „fatalne”, jer su obrazovani neki „hrvatski četnici” i „žigovi četničkih stožera sa hrvatskim grbom”, što je koristilo hrvatskoj državi, dok je četnike diskreditovalo u komunističkoj propagandi. Oni četnici koji su ušli u kolaboraciju s ustašama, govorili su o „nekom bosanskom pokretu” i ne spominjući generala Dražu Mihailovića.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/92_6.pdf Branko Petranović: Vojno-politička organizacija četnika i kvislinga – antikomunistička suština kolaboracije]&lt;/ref&gt;

=== Reakcije četničkih boraca ===

Sporazumi koji su sklopljeni i uspostavljena saradnja između četnika i [[NDH]] nisu bili rezultat međusobne bliskosti, nego trenutnih taktičkih potreba. Obe strane zadržale su međusobnu odbojnost. Nakon potpisivanja, Lazar Tešanović jula 1942. javlja Draži Mihailoviću da su borci protiv sporazuma:

{{izdvojeni citat|Istina je da su četnici na Ozrenu i Trebavi napravili sporazum sa Hrvatima na pitanju zajedničke borbe protiv komunista. Razlog, što su se svojim teškim položajem bojali uništenja posle slabe situacije u Istočnoj Bosni. Borci su protiv sporazuma i Botić ide tamo. [...] U srezu Rogatičkom, preko 100 četnika sa Hrvatima održavaju red.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_123.htm&lt;/ref&gt;|Depeša Lazara Tešanovića Draži Mihailoviću od 11. VII. 1942. god.}}

Sklapanje &quot;pakta&quot; sa vlastima NDH uzrokovalo je drastičan pad morala kod četničkih boraca, pa su znatno manje partizanske jedinice uspevale da razbiju znatno veće četničke:

{{izdvojeni citat|Ne ulazim u suštinu neuspeha borbi Borjanskog odreda i komande bosanskih četničkih odreda protiv partizana, ali moram da napomenem da su glavne greške ne samo u strategijskim planovima za napad, odbranu i povlačenje, nego i osmomesečna učmalost pod »Paktom« koja nije dala ništa dobro nego samo učmalost, neposlušnost, nenaoružanje i samovolju pojedinaca kao komandira, komandanata, pregovarača itd. — Jasan je dokaz što je 800 partizana razbilo odred od 1800 vojnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_2_30.htm IZVEŠTAJ ČLANA ŠTABA MOTAJIČKOG ODREDA OD 9. FEBRUARA 1943. NAČELNIKU ŠTABA KOMANDE BOSANSKIH ČETNIČKIH ODREDA O EFEKTU PAKTA IZMEĐU ČETNIČKIH ODREDA I USTAŠKO-DOMOBRANSKIH JEDINICA&lt;/ref&gt;|Izveštaj načelniku štaba bosanskih četnika od 9. februara 1943.}}

=== Novi sporazumi (1943) ===
[[Datoteka:Četnici denunciraju partizane vlastima NDH.jpg|minijatura|Četnici iz [[Teslić]]a javljaju domobranskoj 6. lovačkoj pukovniji o predstojećem partizanskom napadu na Teslić.]]

U Kninu je 26. II 1943. održana skupština četničkih »vojnih delegata i civilnih predstavnika« s područja [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Drvar]]a i [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Zaključeno je da se formira Grmečko-klekovački korpus, a za komandanta je izabran [[Đuro Plećaš]]. Zaključeno je da se »odmah povedu pregovori sa hrvatskim civilnim i vojnim vlastima za što tešnju saradnju, međusobnog pomaganja i zajedničku borbu protiv partizanskih pljačkaških hordi« a izabrani su i »opunomoćenici« za vođenje pregovora.&lt;ref&gt;Arhiv Hrvatske, Četnička arhiva, kut. 1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/41_13.htm Fikreta Jelić–Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941–1945. poglavlje POKUŠAJ PODUZIMANJA VEĆE ČETNIČKE OFENZIVE PROTIV NOP-A]&lt;/ref&gt;

U [[Gospić]]u je 6. marta 1943. potpisan sporazum između pripadnika [[Medak|Medačkog]] četničkog odreda i vojnih i političkih vlasti NDH. Sastanku su, s hrvatske strane, prisustvovali ustaški pukovnik [[Vjekoslav Servatzy]], oružnički pukovnik Dragutin Mašek te veliki župan župe Lika i Gacka Ferdo Stilinović. Na drugoj strani, bili su prisutni kapetani Jovo Dabović i [[Miodrag Kapetanović]], komandant Medačkog odreda, kao i nekoliko civilnih predstavnika. U zapisniku sporazuma, između ostalog, navedeno je sljedeće:
{{izdvojeni citat|Svrha sastanka je davanje odnosno dobivanje dozvole za obstojnost i daljni rad gore spomenute skupine oboružanog pravoslavnog pučanstva. Tim povodom daje se i prima na znanje sliedeće: &lt;br /&gt; 1.— Vođa naoružanog odreda zvanog »Medački četnički odred«, svi njegovi zapovjednici i oboružani pripadnici tog odreda u ime svoje i u ime cielokupnog pravoslavnog pučanstva, koje stanuje na području toga odreda izjavljuju, da priznaju vrhovničtvo (suverenitet) N.D.H. i Poglavnika, koji je nosioc tog vrhovničtva, za svog vladara. Priznaju također sve zakone, naredbe, odredbe i u obće zakonske propise N.D.H. i obavezuju se iste poštovati i njima se pokoravati kao i svi drugi državljani N.D.H. Nadalje izjavljuju da žele, da im se dozvoli da oružje, koje već posjeduju, mogu i nadalje zadržati u svrhu, da brane svoja sela i naselja od pljačkaških partizanskih bandi i drugih odmetnika, a izjavljuju se spremnim dobrovoljno sudjelovati sa hrvatskim i njemačkim odnosno talijanskim oružanim snagama na suzbijanju i uništavanju partizansko odmetničkih bandi i to pod vrhovnim zapovjedničtvom hrvatskih odnosno njemačkih ili talijanskih vojnih zapovjednika.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 159, registarski broj 23/3 (H-X-84).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske u Gospiću od 6. marta 1943. o saradnji u borbi protiv pripadnika NOP-a na području centralne Like]&lt;/ref&gt;}}

== Zajedničke borbe protiv partizana ==

=== Bitka na Kozari (1942) ===
{{main|Bitka na Kozari}}
[[Datoteka:Četnici i domobrani.jpg|minijatura|Četnici sa domobranima u NDH.]]

Četničke snage nijesu bile isključivo pasivne u velikoj operaciji protiv [[Ustanak u NDH|ustanka u NDH]]. Naprotiv, počev od ljeta 1942. godine, četnici uzimaju aktivnog učešća u okupatorsko-kvislinškim operacijama, o čemu svjedoče i primarni izvori njemačke provenijencije:

{{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...]
d.) Grupe za zaprečavanje: lojalni četnici pod njemačkim vođstvom napreduju iz Bronzanog Majdana prema sjeverozapadu. Neprijatelj kod Piskavice opkoljen. Na sjeveru i zapadu nikakvi posebni događaji.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0289.jpg NARA, T501, Roll 248, frame no. 000289.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Sperrgruppen: Loyale Cetniks unter deutscher Führung von Bronzani Majdan im Vorgehen nach NW. Feind bei Piskavica wird eingeschlossen. Nord und West keine besonderen Ereignisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj [[Paul Bader|Paula Badera]], glavnokomandujućeg generala u Srbiji za 13. juni 1942. godine}}

{{izdvojeni citat|Borbena grupa “Zapadna Bosna” [...] 
c.) Grupe za zaprečavanje: Hrvatske jedinice, naslonjene na grupu “Fric”, preuzele obezbjeđivanje Banje Luke sa zapada. Neprijatelj drži visove sjeverno i sjeverozapadno od Bronzanog Majdana. Napad nacionalnih četnika na ove visove u toku. Uspostavljena veza sa hrvatskim dobrovoljcima kod Sanskog Mosta i sa nacionalnim četnicima iz Bronzanog Majdana kod Debeljaka.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/images/NARA/T501_248_0298.jpg NARA, T501, Roll 248, frames no. 000298—000299.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Sperrgruppen: Kroat. Verbände haben in Anschluss an Gruppe &quot;Fritz&quot; die Sicherung W Banja Luka nach W übernommen. Höhen N und NW Bronzani Majdan feindbesetzt. Angriff nationaler Cetniks auf diese Höhen in Durchführung. Verbindung zwischen kroat. Freiwilligen bei Sanski Most und nationalen Cetniks in Bronzani Majdan bei Debeljak hergestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj generala Paula Badera (14. VI 1942)}}

Tokom [[Bitka na Kozari|bitke na Kozari]] koja se vodila u junu i julu 1942, fašističke snage su brojale 11.000 oficira, podoficira i vojnika Vermahta, 20.000 [[Ustaše|ustaša]] i [[Domobrani|domobrana]], 2000 četnika (iz odreda [[Rade Radić]]a, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]]), a Mađari su učestvovali sa 5 topovnjača rečne flotile. Četničke snage korišćene su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.&lt;ref&gt;Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/165_12.pdf Antun Miletić: NEKE MERE I DEJSTVA VERMAHTA NA KOZARI 1941-1942. GODINE] u : [https://www.znaci.org/00001/165.htm Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941-1945): radovi sa naučnog skupa održanog na Kozari (Mrakovica) 27. i 28. oktobra 1977]&lt;/ref&gt;

Njemačke snage imale su ulogu tehničke potpore postrojbama NDH, koje nisu bile u stanju same poraziti [[2. krajiški (kozarački) partizanski odred|2. krajiški NOPO]]; zbog toga Nijemci preuzimaju vođenje operacije. Jedna od specifičnosti operacije jest činjenica da su u sastavu postrojbi NDH djelovale snage četničkog puka „Manjača“ (pod komandom vojvode Marčetića). Bila je to četnička postrojba čije je vođstvo priznavalo vrhovništvo NDH i koja je imala ulogu pomoćne postrojbe oružanih snaga NDH. Operacija je bila reakcija na činjenicu da su snage 2. krajiškog NOPO-a zauzele [[Prijedor]] 16. svibnja 1942. Područje Prijedora bilo je važno za vlast NDH, kao i za njemačke gospodarske interese na tom području, u prvom redu zbog rudnika [[Ljubija (Prijedor)|Ljubija]].&lt;ref&gt;[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/813881 Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović: The Battle of Kozara - key facts and military-political context] &lt;/br&gt; ({{jez-eng|&quot;The German forces had the role of technical support to the NDH units, which were not capable of defeating the 2nd Krajina NOPO by themselves, and for this reason they took over the running of the operation. One of the specifics of that operation is the fact that the forces of the &quot;Manjača&quot; Chetnik regiment operated as part of the NDH units. This was a Chetnik unit whose leadership recognized the supremacy of the NDH and had the role of an auxiliary unit of the NDH armed forces. The operation was a reaction to the fact that the forces of the 2nd Krajina NOPO occupied Prijedor on May 16, 1942. The area of Prijedor was important to the NDH government but also for German economic interests in that area because of the Ljubija mine.&quot;}})&lt;/ref&gt;

=== Borbe za Jajce, Prozor i Livno (1942) ===
{{main|Borbe za Jajce 1942.|Borbe za Livno 1942.|Operacija Alfa|Operacija Beta}}
Nemačka komanda uspostavila je puno operativno jedinstvo, tako da su u zajedničkim operacijama protiv partizana rame uz rame učestvovale Nemačke snage, snage NDH i četnički odredi. Primer ovakvih zajedničkih operacija su [[Borbe za Jajce 1942.|operacije na planini Manjači septembra 1942]]. u kojima su učestvovale 3. bataljon 721. nemačkog pešadijskog puka, 2. čete 1. domobranskog regrutne bojne, 1. i 2. bojna Petrinjskog zdruga, vod haubica i 8 tenkova zajedno sa četnicima Manjače protiv partizanske grupacije sastavljene od [[Prva krajiška brigada NOVJ|1. krajiške]], [[Druga proleterska brigada NOVJ|2. proleterske]] i delova [[Druga krajiška brigada|2. krajiške]], [[Treća proleterska brigada NOVJ|3. sandžačke]] i [[Četvrta proleterska crnogorska NOU brigada|4. crnogorske brigade]].

U italijanskoj okupacionoj zoni, sadejstvo italijanske vojske, snaga [[NDH]] i četnika obezbeđivano je posredstvom nadređene italijanske taktičke komande, kao u [[Operacija Alfa|operacijama Alfa]] i [[Operacija Beta|Beta]] oktobra 1942. Tokom nastupanja [[četnici]] su izvršili pljačku, uništavanje sela i [[Pokolj u Prozoru 1942.|pokolj stanovništva u oblasti Prozora]]. Tokom ove osovinske operacije ubijeno je 1.019 civila od strane četnika.&lt;ref name=&quot;MOSTARSKI BATALjON 1986&quot;&gt;Enver Ćemalović, MOSTARSKI BATALjON, Mostar, 1986, strana 131.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Antun Miletić, Vladimir Dedijer, GENOCID NAD MUSLIMANIMA, Svjetlost, Sarajevo, 1990, strane 735-738. i 837-851.&lt;/ref&gt;

=== Operacija Weiss i Bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}}
[[Datoteka:BatallaDelNeretvaMapa2.png|250px|thumb|right|[[Bitka na Neretvi]] je jedan od primera borbe udruženih sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana ([[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|25x22px]] [[Njemačka]], [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg|25x22px]] [[Italija]], [[Datoteka:Flag of Croatia Ustasa.svg|25x22px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Ustaše]] i [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|25x22px]] [[Četnici]]).]]

Četničke grupe, prethodno legalizovane kod ustaških vlasti, učestvovale su u zajedničkim borbama tokom [[Operacija Weiss I|operacija Vajs I]] i Vajs II početkom 1943. godine. Njemci su u ofenzivne trupe uključivali samo one četničke jedinice koje su imale potpisane ugovore s NDH.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;/&gt; Između osovinskih generala je došlo do razmimoilaženja, jer je italijanski general tražio da se u operacije uključe i ostali &quot;italijanski&quot; četnici, poput crnogorskih, a nemački je to odbijao.

Italijanski general [[Mario Roatta]] je, poslije dogovora u Rimu i Zagrebu, [[15. 1.|15. januara]] izdao naređenje o uključivanju četnika u operaciju »Weiss« u kojem naglašava:
{{izdvojeni citat|»Ne sme (naglašavam: ne sme) se dogoditi da spomenute formacije [četnici], za vreme i posle operacije, dođu u dodir sa nemačkim i hrvatskim trupama...«&lt;ref&gt;AVII, Fond IA, k. 3D/13.&lt;/ref&gt;}}

2. januara 1943. general [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] je izdao direktivu za četničko učešće u osovinskoj operaciji Vajs, odnosno napad na [[Bihaćka Republika|Bihaćku republiku]]:

{{izdvojeni citat|Naša je namera da iz obuhvatnog položaja koga imaju naše snage izvrše koncentričan napad na komuniste na označenoj prostoriji, komunisti unište i time oslobode ovu srpsku teritoriju komunističkog terora.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_1.htm Direktiva Draže Mihailovića od 2. januara 1943. komandantima korpusa za borbu protiv jedinica NOV i POJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna], [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenataka i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd] - dokument 1&lt;/ref&gt;|Mihailovićeva direktiva komandantima korpusa za borbu protiv NOVJ na slobodnoj teritoriji zapadne Bosne, Like i Korduna od 2. januara 1943.}}

3. januara 1943. godine italijanski general [[Mario Roatta]] javlja nemačkom generalu [[Alexander Löhr|Löhru]] da za predstojeću osovinsku operaciju pod svojom komandom ima &quot;19.000 četnika grupisanih u bande&quot;.&lt;ref&gt;Zb. NOR, XIV/2, 1039.&lt;/ref&gt; 18. januara 1943. vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] obavještava [[Dragoljub Mihailović|Dražu Mihailovića]] o planu o zajedničkom nastupanju njemačkih, italijanskih, ustaško-domobranskih i četničkih formacija u predstojećoj operaciji protiv partizana:
{{izdvojeni citat|Ujedno vas izveštavam, da mi je danas saopštila vrhovna talijanska komanda, da je dovršen veliki plan o generalnom napadu na partizane u kom će da učestvuju talijanske nemačke hrvatske trupe i naše snage u saradnji sa talijanskim. Na moje pitanje potvrdili su mi, da ima izgleda da u toj operaciji uzmu učešće i crnogorske trupe. O ovom sam vas izvestio i depešom. Na osnovu ovog sve više dolazi u pitanje da se ostvari naš plan o akciji, a mi da budemo samo jedan deo trupa u opštem planu italo-nemačkom za uništenje partizana. Da se ne može ostvariti naš plan nezavisno od njihove akcije, ja sam uvek naglašavao vojvodi Birčaninu, a to sam pominjao i u mojim izveštajima vama, tim pre, što su pravci nastupanja italo-nemačkih snaga od Banja Luke i od Like podudarni sa pravcima, koje smo mi namenili našim trupama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_13.htm Izveštaj Dobroslava Jevđevića od 18. januara 1943. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u Dinarskoj četničkoj oblasti]&lt;/ref&gt;}}

Četničkim operacijama je rukovodio lično Mihailović, čije se sedište do 23. marta 1943. nalazilo u [[Kalinovik]]u.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt; Otvorena saradnja četničkih vođa sa okupatorima prilikom Četvrte ofanzive imala je negativnog uticaja na [[moral]] boraca u četničkim jedinicama.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/11_34.htm&lt;/ref&gt;

=== Šesta neprijateljska ofanziva (1943-1944) ===
{{main|Šesta neprijateljska ofanziva}}

Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine konstatuje da su svi četnici u NDH zapravo pod komandom Draže Mihailovića te da kao takvi sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama:

{{izdvojeni citat|Samostalni četnički odredi („ugovorni četnici“) više ne postoje, čak se i Drenović stavio pod komandu D.M.-a. Drenović, Tešanović i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama. Ukupno brojno stanje četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno na 22.500 ljudi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&amp;rec=313&amp;roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826: Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Selbständige Cetnik–Verbände (Vertragscetniks) gibt es nicht mehr, auch Drenovic hat sich DM unterstellt. Aeusserlich arbeiten Drenovic, Tesanovic und örtliche Führer mit deutschen oder kroatischen Truppen zusammen. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 1. septembra 1943. godine}}

[[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|Nakon kapitulacije Italije]], septembra [[1943]], a naročito tokom [[1944]], oblast [[NDH]] bila je posednuta veoma jakim nemačkim snagama (snagama [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]]). U toj fazi Nemci su se koristili četničkim jedinicama direktno, bilo za operativne, bilo za obaveštajne zadatke, i posredovanje organa i štabova [[NDH]] izgubilo je na značaju.

{{izdvojeni citat|Jedinice 373. divizije razbijene u borbi sa partizanima u pokušaju da povrate rudnik Ljubiju. Drugi dan 202. tenkovski bataljon i jedan puk divizije, ojačan sa dva ustaško-domobranska bataljona i bataljonom četnika, prodro u Ljubiju, ali ih je neprijatelj protjerao natrag u Prijedor.&lt;ref&gt;AVII, NAV-N-T-313, Roll. 484/463&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/158_6.htm&lt;/ref&gt;|Nemački izveštaj od 30. oktobra 1943. godine}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«) preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;/&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.]&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15.brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Ostale akcije ===
[[Datoteka:Četnici javljaju ustašama i Nemcima za partizane.jpg|minijatura|Četnici javljaju vlastima NDH i Nijemcima u [[Mrkonjić Grad]]u (&quot;Varcar Vakufu&quot;) da partizani održavaju zbor kod crkve u Vrbljanima (na [[Ilindan]], [[2. 9.]] [[1943]].) i traže njihovo bombardovanje.]]
Četnici i ustaše su kasnije sarađivali protiv pokreta otpora, u pojedinim slučajevima čak i bez posredstva Njemaca:

{{izdvojeni citat|Mi ćemo biti u stanju u najskorijem vremenu da ovladamo srpskim naseljima ovoga kraja. — Potrebno je da i jedinice Hrvatske vojske zauzmu što više svojih naselja. — Ne vidimo razloga zašto bi se Hrvatske jedinice dozvolile blokirati, kada im se pruža mogućnost, da se naslonom na naše jake četničke jedinice stave u pokret i počnu partizanima da nanose udar za udarom.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_1.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području Gospića od 11. septembra 1943.]&lt;/ref&gt;|Pismo komandanta 4. četničke brigade o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv partizana na području [[Gospić]]a (11. septembra 1943.)}}

Kapetan I klase [[Dušan Đaković]],  komandant 4. brigade u sastavu Ličko-kordunaške oblasti, odnosno 503. korpusa JVuO, sačinio je ovo pismo, a zatim ga poslao svom predstavniku kod lokalnih ustaško-domobranskih snagâ advokatu [[Vladimiru Vladu Tesliću]]. Uz napomenu u ''post scriptumu'' („Pozdravi svu tamošnju gospodu: oficire i ostalu iskrenu braću HRVATE”), kapetan Đaković navodi još i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Postojeći ugovor ovd. četnika sa tamošnjom Hrvatskom komandom, sa naše strane ostaje još uvijek u važnosti. — Interesuje nas kako se o tome imade mišljenje na njihovoj strani. U slučaju dolaska Nemaca (što je malo vjerovatno) potrebno je znati, kako u tome slučaju imamo (Hrvati i mi) da radimo a naročito u vezi postojećeg ugovora. [...] Nama su ovde poznate mnoge stvari na osnovu kojih nalazimo za pametno i shodno, da se postigne zajednička saradnja Hrvatskih te našijeh snaga... Pored toga, mi osećamo i jedan veliki dug pažnje, obzirom na mnoge usluge, koje su nam Hrvatske vojne vlasti učinjele tokom zadnjijeh mjeseci.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 160, reg. br. 17/2 (H-X-243).&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] za 13. novembar 1943, konstatovano je da se u „priobalnom području” NDH ustaško-četnička saradnja unutar antikomunističkog fronta odvija nesmetano:
{{izdvojeni citat|Kod [[Vrlika|Vrlike]] su se bande kretale dalje ka sjeveru i sjeveroistoku; četnici i ustaše kod Vrlike zauzeli stare položaje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=975&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T313, Roll 190, frame no. 7450754.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Küstengebiet: Banden bei Vrlika weiter nach N und NO abgesetzt; alte Stellungen bei Vrlika durch Cetniks und Ustaschen besetzt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U pismu koje su 30. maja 1944. lokalni četnici uputili njemačkoj komandi u [[Drniš]]u, tvrdi se da su partizani kontrolisali Medak od aprila do decembra 1943, a da je nakon dolaska [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, u mjestu iznova uspostavljen „ustaško-domobransko-četnički garnizon”. Medački četnici pišu: „Sve se odvijalo u duhu sporazuma i iskrene saradnje sa ustanovama NDH. Četnički odred iz Metka (Medak) učestvovao u svim akcijama njemačke vojske u aprilu 1944; od komande puka Brandenburg četnici dobili nagradu za hrabro držanje u tim borbama.”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=299&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000294: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

U izvještaju poslatom 18. maja 1944. iz ustaškog 3. gorskog zdruga komandi njemačkog 69. rezervnog korpusa, navode se podaci o borbenoj saradnji sa četnicima [[Vasa Mijatovića]], koji se nalazi pod komandom vojvode Uroša Drenovića:
{{izdvojeni citat|Četnici Vase Mijatovića su opet dokazali vjernost NDH, naročito prilikom napada na Prijedor i u toku akcije čišćenja od strane 69. ResKor.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=412&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000405.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Četniks unter der Führung von Vasa Mijatović haben erneut ihre Treue zum Unabh.Kroat. Staat unter Beweis gestellt, besonders anlässlich des Angriffes auf Priedor und bei den vom LXIX A.K. vorgenommen Säuberungsunternehmen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon povlačenja četnika iz Srbije u Bosnu, u izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine, navodi se da Draža Mihajlović želi da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer im je zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;

== Teror nad pristalicama partizana ==
{{main|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
[[File:Chetniks as allies of the Wehrmacht 1943.png|thumb|Pripadnici Vermahta (verovatno [[369. legionarska divizija|369. vražja]] ili [[373. legionarska divizija|373. hrvatska divizija]]) u razgovoru sa četnicima u NDH.&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/09/bk0066.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0066 | Photo | Unidentified]&lt;/ref&gt;]]

Nasuprot odnosu saradnje sa [[ustaša]]ma, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta u [[NDH]]. U proglasu štaba [[bilećki vojnočetnički odred|bilećkog vojnočetničkog odreda]] o merama protiv partizana stoji sledeće:
{{izdvojeni citat|
1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati.
 
2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano.

3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan.

4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen.

5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano.

6. Svako ono lice, koje primi partizane, agitatore i uopšte sumnjive ljude, dužno je odmah stvar prijaviti najbližoj četničkoj vlasti.

7. Svaka četnička jedinica, svaka strana, svaka patrola i svaki četnik dužni su odmah stupiti u borbu protiv partizana čim ih primijete. Odmah obaveštavaju susedne četničke čete, straže i posade, a ove su dužne priteći odmah i najhitnije u pomoć.

Ko postupi protivno biće kažnjen smrću. Prednje odredbe stupaju odmah na snagu.&lt;ref&gt;[https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81_%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B1%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%BE_%D0%BC%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D0%BF%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D0%B0 Проглас штаба билећког војночетничког одреда о мерама против партизана]&lt;/ref&gt;|Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a}}

== Ukidanje naziva četnik ==
[[File:Transportovanje četničkih snaga u Doboju domobranskim kamionima 4. pješačke regimente.jpg|thumb|Transportovanje četničkih snaga u Doboju kamionima 4. domobranske pješačke regimente.]]

Tokom 1944. godine, vojni i politički vrh ustaške države je strijepio da bi nakon kapitulacije Italije moglo doći do zbližavanja njemačkih okupacionih vlasti sa četničkim snagama na teritoriji NDH, kao što je to prethodno bio slučaj s italijanskim okupatorom. Januara te godine, i najviše vojne instance u Berlinu su registrovale zazor koji su ustaše ispoljavale od bilo kakvog jačanja četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj:
{{izdvojeni citat|Prilikom putovanja po Balkanu, od 16. do 22. januara 1944, zamenika glavnog štaba generala Varlimonta, koji se jedan dan zadržao i u Zagrebu i tu imao razgovore sa najvišim hrvatskim vrhom: poglavnikom, ministrom spoljnih poslova Lorkovićem, te hrvatskim ministrom odbrane Navratilom, Hrvati su pokazali naročitu uznemirenost: Nemačka je, navodno, promenila svoj stav prema Srbima, deo Srba sada čak, smatra za svoje saveznike. Kao primer, hrvatski sagovornici su govorili o tome, i protestovali, jer su nemačke više vojne vlasti formirale četničke jedinice na dalmatinskom obalnom području i, navodno, njihova ukupna snaga iznosi do 35.000 ljudi. Nemačka strana je odgovorila da su hrvatski podaci o broju četnika, koje Nemci podržavaju, veoma preterani.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Nemci komanduju)}}

Iz povjerljive depeše koju je Komandant Jugoistoka feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] uputio 24. januara 1944. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaiseu von Horstenauu]], njemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, može se zaključiti da najviši njemački dužnosnici ipak smatraju da od svojih ustaških saveznika treba skrivati preciznu cifru pripadnika četničkih odreda u službi [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]], navodno iz straha da ovi podaci ne dođu do [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:

{{izdvojeni citat|''Sadržaj'': Saopštenje general-lajtnantu Varlimontu o tobožnjih 35.000 četnika koji se nalaze u nemačkoj službi.

1)   U [[Dalmacija|Dalmaciji]] četnici su angažovani na:

a)   Prostorno i vremenski ograničeno izviđanje i osiguranje puteva snabdevanja na pravcu Bihać — Knin — Šibenik, i to [[Momčilo Đujić]] sa 1700 četnika i vojvoda [[Mane Rokvić]] sa 1900 četnika.

b)  U Hercegovini pod vođstvom pukovnika [[Petar Baćović|Baćovića]] nešto oko 1000 četnika.

Ukupno, dakle, u Dalmaciji nije angažovano, osloncem na naše jedinice, za izviđanje i osiguranje ni punih 5000 četnika. Srpski oficiri (bivši ratni zarobljenici), ili nove četničke vođe, nisu bili angažovani ni u kom slučaju od strane nemačkih jedinica. Svuda su bili zaključivani sporazumi ili ugovori s vremena na vreme, sa mesnim četničkim vođama, pod određenim uslovima.

2)   Nužno je hrvatsku vladu jasno obavestiti o nepouzdanosti njihovih obaveštajnih izvora. Ipak nije celishodno da se oni detaljno obaveste o jačini četnika koji se nalaze u Dalmaciji, i njihovoj organizaciji, jer se mora sa sigurnošću uzeti da bi podaci neminovno došli do znanja vođa crvenih bandi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_268.htm Obaveštenje komandanta Jugoistoka od 24. januara 1944. nemačkom opunomoćenom generalu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj o angažovanju četnika u Dalmaciji i Hercegovini zajedno sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=191&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000179.]&lt;/ref&gt;}}

Ustaška vlada je raspolagala približno tačnim podacima o broju četnika angažovanih na strani Nijemaca u NDH. U to vrijeme je samo u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo oko 28.000 naoružanih četnika, dok ih je pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom bilo oko 6.000. Podaci su uzeti iz bilježnica Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 5, reg. br. 46/4.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dušan Stupar, ''Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945.'' Vukotić media/NIP „Zrenjanin“, Beograd, 2015, str. 230, fus. 389.&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički vođa Vukašin Marčetić sa ustaškom policijom u Banja Luci, 1944.jpg|thumb|Četnički vojvoda [[Vukašin Marčetić]] sa ustaškom policijom u [[Banjaluka|Banjaluci]], 1944.]]

Za četničke formacije sa područja NDH koje su bile lojalne okupacionim vlastima, njemački organi su od maja 1944. počeli upotrebljavati službeni naziv “Hrvatska borbena zajednica” ({{jez-nem|Kroatische Kampfgemeinschaft — KKG}}). Naglašavalo se da oni moraju „odbaciti naziv četnik i velikosrpske težnje”:
{{izdvojeni citat|Tema sastanka: formiranje /Hrvatskih borbenih grupa/; Četnici imaju priznati NDH, odbaciti naziv /četnik/ i [[Velika Srbija|velikosrpske]] težnje i podrediti se [[Wehrmacht]]u; u zamjenu im se garantuje bolnička skrb za ranjene u njemačkim bolnicama, snabdijevanje pojedinih dijelova civilnog stanovništva, te zaštitu od nasilja /počinjenog od treće strane/.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=314&amp;roll=566 National Archive Washington, T314, Roll 566, frame 000047.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 392. pješadijske divizije o sastanku sa četničkim komandantima kod Otočca 7. juna 1944. godine (10. juni 1944.).}}

Svojevrsni šablon za rukovođenje novoformiranim ''Hrvatskih borbenim skupinama'' dat je u izvještaju od 13. maja 1944. poslatog štabu [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] iz [[69. rezervnog korpusa]] njemačkog Wehrmachta:
{{izdvojeni citat|Četničke jedinice dobijaju nove oznake, npr. KKG odred tog-i-tog; upotreba – manje grupe pridodati njemačkim snagama radi izviđanja, osiguranja, ili drugih zadataka; nadzor i pitanja snabdijevanja rješavaju se preko njem. ljudstva pridodatog KKG-u; obezbijeđena i medicinska njega četnika ranjenih u borbi; predviđa se i formalno uključenje ovih grupa u NDH snage u povoljnom momentu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=400&amp;rec=314&amp;roll=1546 NARA, T314, Roll 1546, frames no. 000394—000395.]&lt;/ref&gt;|Smjernice za ustroj i upotrebu KKG-a (13.5.44)}}

Oficiri 69. korpusa ističu i da je „uključenje Romanijskog KKG-a u 1. ustaški zdrug u zoni odgovornosti 5. SS GebKor-a pohvalan primjer u tom pogledu”, pritom dodajući: „Dokle god se tuku protiv partizana, protiv KKG ne upotrebljavati silu; ukoliko se pokažu nepouzdani, smjesta razoružati; spajanje sa srbijanskim četnicima zabranjeno; ukoliko se nađe Srbijanaca, iste poslati natrag u Srbiju; Srbijance–oficire izručiti NDH vlastima.” 

U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta za proljeće 1944, konstatuje je se da je došlo do rasformiranja do tada lojalnih četničkih jedinica, kao svojevrsna usluga vlastima NDH. Kao »konačno rešenje« je predložena integracija u [[Hrvatsko domobranstvo|Domobranstvo]]:
{{izdvojeni citat|Jedan od malobrojnih ustupaka hrvatskim zahtevima bio je u pogledu četničkog pitanja: rešeno je da se rasformiraju četnički odredi koji su bili pod nemačkom komandom. Oni pravoslavni, koji nisu iz Hrvatske, da se proteraju, a pravoslavni iz Hrvatske da se priključe nemačkim vojnim snagama kao pomoćno osoblje. 25. aprila 1944. komanda Vermahta javlja da četnika rođenih van Hrvatske i nema, pa se prema tome ne mogu ni proterati. Kao konačno rešenje predlaže se da sve lojalne četnike treba integrisati u hrvatsku vojsku.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Žalbe Nemcima)}}

Pod nazivom “Hrvatska borbena zajednica”, četničke su formacije iz [[Bosanska krajina|Bosanske]] i [[Kninska krajina|Kninske krajine]],  zajedno sa [[Sile Osovine|osovinsko]]-[[Kvisling|kvislinškim]] trupama, učestvovale u [[Desant na Drvar|operaciji »Konjićev skok«]], što se vidi iz izvještaja obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] Wehrmachta iz sredine juna 1944. godine:
{{izdvojeni citat|B. Hrvatske borbene grupe. Bosanski korpus, grupa Marić i Kosovski korpus sa uspjehom su korišteni u operaciji Rösselsprung... Drenović je poginuo u engleskom vazdušnom napadu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=994&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000989.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;B. Kroatische Kampfgemeinschaften. Das bosn. Korps, die gruppe Maric und das Kosovo-Korps sind mit Erfolg bei der Unternehmen Rösselsprung eingesetzt werden. Drenovic ist durch englischen Tieffliegerangriff gefallen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju 15. brdskog korpusa od 11. juna 1944. izražava se zadovoljstvo procesom izgradnje Hrvatskih borbenih grupa, ali je istovremeno notirana i opstrukcija koju tom prilikom čine ustaške vlasti:
{{izdvojeni citat|U rejonu 392. pješadijske divizije postoje preduslovi za lojalnu saradnju sa četnicima u okviru novoformiranih Hrvatskih borbenih grupa. Komplikacije se mogu očekivati sa ustaške strane. U rejonu 373. pješadijske divizije je svrstavanje četnika u Hrvatske borbene grupe u skladu sa uputstvima odavno završeno. Oni su raspoređeni u uporišta duž glavne ceste za snabdijevanje i usko se naslanjaju na njemačke posade. Borbene grupe su se od svog formiranja dokazale u bezbroj borbi, rame uz rame sa legionarima. Do problema je dolazilo samo kad bi vlastima NDH ili ustašama zasmetalo prisustvo ovih malih ali u borbi prokušanih jedinica.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1205&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frames no. 001200—001201.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj 15. brdskog korpusa o rezultatima i poteškoćama u stvaranju /Hrvatskih borbenih grupa/ (11. juni 1944.).}}

U izvještaju obavještajnog odjeljenja 15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta od 30. juna 1944. godine dati su još podrobniji podaci o »dosadašnjem toku potčinjavanja četnika njemačkim jedinicama«:
{{izdvojeni citat|Kod 392. pješadijske divizije, nakon sporazuma sa majorom Eremićem, formirana dva slaba odreda; radi izbjegavanja sudara, jasno razgraničeni sa ustašama; ustaše su se, nakon početne sumnje, složile sa formiranjem ovih grupa. Kod 264. i 373. pješadijske divizije su nove smjernice već bile sprovedene u praksi; one četničke jedinice koje još nisu ušle u sastav /Hrvatskih borbenih grupa/ su ionako pod direktnom kontrolom njemačkih štabova; u rejonu 373. pješadijske divizije su ove grupe nanovo raspoređene i razvučene da bi se obezbijedila zavisnost od njemačkih jedinica. Iskustva vezana za borbeni angažman /Hrvatskih borbenih grupa/: u zoni 392. pješadijske divizije bez problema; kod 264. i 373. pješadijske divizije: municija se izdaje uz kontrolu potrošnje; četnicima je rečeno da prodaju zaplijenjenu stoku njemačkim ustanovama; izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno; vođstvo im je dobro, a ljudstvo naviklo na fizičke napore; neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa; iako su se tokom operacije /Rösselsprung/ Đujićevi odredi dobro pokazali, na njih se nikada ne može potpuno osloniti — izbjegavaju otvorenu borbu sa neprijateljem pravdajući se nedostatkom teškog oružja i municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=60&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314 Roll 566, frames no. 000056—000057.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja /Hrvatskih borbenih grupa/ (30. juni 1944).}}

Nakon sastanka održanog 25. jula 1944, u jednom dokumentu iz Komande Jugoistoka se konstatuje fiktivni status ''Hrvatske borbene zajednice'', dok se četnici u [[NDH]] nazivaju savezničkom formacijom:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. Samo se oni bore! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

== Sporadični incidenti ==
{{main|Operacija Teufel}}
Međutim, saradnja nije tekla glatko. Dogovoreno je da četnici ne napadaju hrvatska sela i da ne dolaze oružani u Knin, što se često nije poštovalo.&lt;ref&gt;U istrazi poslije rata Sinčić je izjavio: »Sporazumjeli smo se da četnici neće napadati hrvatska sela ni domobrane, ni oružnike, da neće oružani u Knin dolaziti«. »Međutim, Đujić je nastavio s napadima svojih četnika na pojedina katolička sela u župi s izlikom da su u njima partizani«. AVII, 261,42-1/14.&lt;/ref&gt; Na dogovoru su, pak, inzistirale sile Osovine; stoga će ugovori o suradnji početkom [[1943]]. biti obnovljeni.

Najteži incident dogodio se [[6. april]]a [[1943]], kad je jedna grupa pripadnika Ozrenskog četničkog odreda na svom kontrolnom punktu zaustavila patrolu iz sastava 369. legionarske divizije, i ubila 6 vojnika. Kao meru odmade, jedan puk 369. divizije sredinom aprila prokrstario je Ozrenom. Tom prilikom došlo je do višesatne borbe sa Ozrenskim odredom. Odred je izbegao opkoljavanje i uništenje, a početkom maja [[1943]], posredstvom advokata Branka Stakića i Đokana Šarčevića su, &quot;uz određene uslove, u Zavidovićima, utanačili sa Nemcima primirje&quot; i sklopili novi sporazum.&lt;ref&gt;Milenko Maksimović: Besmrtnici Ozrena, Trebave i Posavine, Doboj, Novinsko - izdavačka kuća Štampa, 2002, strana 179&lt;/ref&gt;

I nadalje, između ustaša i četnika je dolazilo do sukoba. Tako sredinom maja 1944. ustaše spaljuju srpsko selo, dok četnici zahtijevaju od Wehrmachta “da sve svoje snage usmjerimo na borbu protiv komunizma, a ne da gubimo vrijeme i dragocjene četničke živote na osvetu ustašama”.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=300&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 000295: Prijepis pisma upućenog od strane četnika njemačkoj komandi u Drnišu, u kojem se traži zaštita od ustaša (30. maj 1944.).]&lt;/ref&gt; U narednim mjesecima saradnja četnika i ustaša je išla teško i usiljeno, uz brojne incidente i čestu intervenciju Nijemaca. U tom smislu kao paradigmatično za poziciju njemačkih okupacionih vlasti prema četnicima, s jedne, i vlastima NDH, s druge strane, može se uzeti pismo načelnika štaba [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog korpusa]] poslato 4. januara 1944. godine njemačkom opunomoćenom generalu u Zagrebu [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaiseu von Horstenauu]], povodom incidenata čiji su vinovnici ustaše:
{{izdvojeni citat|„Bezobzirno i neodgovorno“ ponašanje ustaša i vlasti NDH prema četnicima koji stoje u službi Wehrmachta može imati teške posljedice po ratnu privredu. Zbog ovoga se ima „najoštrije protestvovati“ kod vlasti u Zagrebu. Ukoliko se ponašanje vlasti NDH „u najkraćem roku“ ne promijeni, njemačke trupe će biti prisiljene da djeluju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=245&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000241.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Anlage werden Berichts übersandt, aus denen hervorgeht, dass durch rücksichtslosses, unantwortliches Verhälten der Ustaschen un kroatischen Dienststellen gegen in deutschen Diensten stehende Cetniks und Pravoslaven, kriegswichtige Arbeiten der deutschen Wirtschaft entscheidend geführdet werden. &lt;/br&gt; Bei der kroat. Regierung ist bezüglich des Verhaltens der Ustaschen und kroatischen Dienststellen wegen der bewiesenen Gewaltmassnahmen schärfster Protest einzulegen. &lt;/br&gt; Sollte sich das Verhalten der besagten kroatischen Verbände nicht in kürzester Frist ändern, so werden seitens der Truppe Zwangsmassnahmen ergriffen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Unatoč svih razlikâ koje su generisale česte incidente, saradnja četnika s trupama NDH u borbi protiv partizana će se nastaviti i 1944. godine. U zabilješkama s putovanja po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] glavnokomandujućeg Jugoistoka iz avgusta 1944. navedena je opaska o promjenljivim odnosima unutar antikomunističkog tabora:
{{izdvojeni citat|Saradnja 369, 264. i 373. pješadijske divizije sa četnicima dobra; saradnja 2. lovačkog zdruga sa četnicima nailazi na teškoće, vjerovatno namjerno izazvane iz Zagreba. Problemi u odnosima sa vojnim i civilnim vlastima NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=681&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000672—000674.]&lt;/ref&gt;}}

Uvijek stavljajući ostvarenje vlastitih vojnih i političkih ciljeva u prvi plan, Nijemci su pokušavali vlastima NDH predočiti sve pogodnosti saradnje sa četnicima u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, uz što manje međusobnih razračunavanja u završnici rata:
{{izdvojeni citat|Sukobe između ustaša i četnika treba sprječavati; vlastitu saradnju sa četnicima ne iznositi previše u javnost, da se ne bi izazivale bespotrebne polemike; NDH se ne treba nametati savezništvo sa četnicima, ali oni treba da shvate da vremenski i prostorno ograničena saradnja sa četnicima i njima koristi, imajući u vidu trenutni odnos snaga na terenu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1143&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 001136—001137.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist alles vorzukehren, um Gegensätze zwischen Cetniks und Ustascha zu vermeiden bezw. zu überbrücken. Die taktisch notwendige Zusammenarbeit mit den Cetniks mäglichst nicht zu betonen, damit überflüssige Diskussionen vermieden werden. Den Kroaten ist keinerlei Cetnik–Bündnis aufzunötigen, sie müssen aber unsere örtlich und taktisch beschränkte Zusammenarbeit mit einzelnen Cetnikgruppen im Hinblick auf den derzeitigen Kräftestand und auf die Tatsache begreifen, dass ihnen jede Entlastung durch Einsatz von Cetniks im Kampf gegen Partisanen unmittelbar selbst zugute kommt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa razgovora glavnkomandujućeg Jugoistoka [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i specijalnog izaslanika [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]] od 26. novembra 1944. godine}}

== Sudbine četnika sa teritorije NDH ==
[[File:Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u borbi za Knin, 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci, četnici i ustaše u [[Kninska operacija|borbi za Knin]], 1944.]]
Ovo su sudbine nekih vodečih četnika iz NDH:

* [[Momčilo Đujić]] (komandant Dinarske divizije). Pred kraj rata [[Ante Pavelić]] mu dao slobodan prolaz preko NDH na zapad. Tako je izbjegao presude za ratne zločine koje su mu izrekli jugoslovenski sudovi u odsustvu. Osamdesetih Đujić je postavio Šešelja za četničkog vojvodu. Godine 1988. jugoslovenske vlasti pokrenule postupak za Đujićevo izručenje od SAD, ali je umro 1999. u San Diegu, Kalifornija, u 92. godini života.
* [[Brana Bogunović]] (predvodio četničke pokolje u Bosanskom Grahovu i drugdje, onda komandant četničkog korpusa „Gavrilo Princip“, Dinarske divizije) –  ranjen prilikom bitke s partizanima u Pađenima, 4. decembra 1944. godine. Ubrzo potom, 1945. godine partizani ga zarobili i ubili.
* Pajica Omcikuš (jedan od vodja, s četničke strane, ustanka u Srbu, poslije komandant korpusa “Kralja Petra II. Dinarske divizije) – partizani ga uhvatili marta 1942. te streljali.
* Pajo Popović (komandant korpusa “Onisin Popović”, Dinarske divizije) – ubijen od partizana 19.6.1942.
* [[Rade Radić]] (komandant četničkog odreda &quot;Borja&quot;). Jugoslavenske vlasti ga uhvatile nakon rata, sudili mu i streljali ga, 1946.
* [[Lazar Tešanović]] (komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«). Ubijen 1946. u poteri od Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ).
* Miloš Torbica (jedan od vodja ustanka u Srbu, s četničke strane). Partizani ga uhvatili i streljali, marta 1942.
* [[Cvijetin Todić]] (komandant Ozrenskog četničkog odreda), upao u zamku [[UDB]]-e jula 1947. i ubijen.
* [[Savo Božić]] (komandant Ozrenskog četničkog bataljona). Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) kod Teslića 1. maja 1945. godine.
* [[Uroš Drenović]] (komandant četničkog odreda »Kočić«). Poginuo u savezničkom bombardiranju 1944.
* [[Jakša Račić]] – Povjerenik Draže Mihajlovića za Dalmaciju. Ubijen od partizana u Splitu, nakon talijanske kapitulacije.

== Literatura ==
* [https://www.znaci.org/00001/41.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986]
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu, 1941-1945, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979]
* [https://www.znaci.org/00001/4_14_1.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_74.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« I NDH OD 27. APRILA 1942. O PRIZNAVANjU VLASTI NDH I SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 74]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_82.htm PREDLOG ŠTABA OZRENSKOG ČETNIČKOG ODREDA OD 10. MAJA 1942. KOMANDANTU 4. DOMOBRANSKE DIVIZIJE ZA SASTANAK RADI SKLAPANjA SPORAZUMA O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP, - dokument broj 82]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_89.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA OZRENSKOG, TREBAVSKOG I ODREDA »KRALj PETAR II« I NDH OD 28. MAJA 1942. O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a U ISTOČNOJ BOSNI, - dokument broj 89]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, - dokument broj 91]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_96.htm MOLBA ŠTABA ČETNIČKOG ODREDA »KOČIĆ« OD 5. JUNA 1942. DOMOBRANSKOM GARNIZONU MRKONjIĆ-GRAD ZA REDOVNO SNABDEVANjE HRANOM RANjENIH I BOLESNIH ČETNIKA, - dokument broj 96]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, - dokument broj 103]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_108.htm Zapisnik sa sastanka između predstavnika četničkog odreda &quot;Borje&quot; i NDH od 14. juna 1942. o dopuni sporazuma o saradnji od 9. juna 1942. godine, - dokument broj 108] 
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_117.htm DODATAK ZAPISNIKU O SPORAZUMU IZMEĐU OZRENSKOG I TREBAVSKOG ČETNIČKOG ODREDA I PREDSTAVNIKA NDH OD 28. MAJA 1942. SAČINjEN 9. JULA 1942. GODINE, - dokument broj 117]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_125.htm Obaveštenje Štaba Majevičke četničke grupe od 18. jula 1942. potčinjenim jedinicama o pregovorima sa nemačkom komandom u Tuzli - dokument broj 125]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku - dokument broj 128]
* [https://www.znaci.org/00001/4_14_2.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2 (januar - septembar 1943), Vojnoizdavački zavod, Beograd]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_2_76.htm Zapisnik o sporazumu Medačkog četničkog odreda i predstavnika vojnih vlasti Nezavisne Države Hrvatske sklopljenom u Gospiću 6. marta 1943, dokument 76]
* [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3 (septembar 1943 - avgust 1944), Vojnoizdavački zavod, Beograd]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_.htm Pismo komandanta 4. četničke brigade od 11. septembra 1943. četničkom predstavniku kod ustaško-domobranskih jedinica o saradnji ustaša, domobrana i četnika u borbi protiv NOVJ na području Gospića - dokument 1]{{Dead link|date=September 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Bitka na Kozari]]
* [[Napadi na garnizone NDH]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]

[[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH| ]]</text>
      <sha1>hirk2ecr0qfsd45zw5cyty0fblzl7t1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>166592</id>
    <revision>
      <id>42477983</id>
      <parentid>42473779</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T16:38:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-54241</username>
        <id>245429</id>
      </contributor>
      <origin>42477983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52401" sha1="92292hvlup3gc39wfn981r0jjxn8tyj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]
'''Ugovori o saradnji [[četnik]]a i [[Vermaht]]a''' u Srbiji sklopljeni su novembra [[1943]]. godine. Njihova saradnja je bila uperena protiv [[NOVJ|jugoslovenskih partizana]] i uključivala je stavljanje četničkih snaga pod komandu [[Vermaht]]a.

Nemci su već imali saradnju sa četnicima na području [[NDH]] i Crne Gore, a nakon ovih ugovora uspostavljena je direktna saradnja četnika i Nemaca u Srbiji.

Sporazumi su usledili nakon dolaska specijalnog nemačkog izaslanika za Balkan [[Herman Nojbaher|Hermana Nojbahera]], koji je imao zadatak da uspostavi saradnju sa četnicima Draže Mihailovića. Sam [[Draža Mihailović]] je insistirao da ostane u senci.

== Pozadina ==
{{izdvojeni citat|Nojbaher vodio razgovor sa Ministarstvom spoljnih poslova. Nojbaher je primio sledeće smernice: u okviru svog zadatka na Balkanu, da sa političkim vođama vodi akciju protiv komunista. U tu svrhu on treba da ujedini nacionalne, antikomunističke snage na jugoistoku Evrope. Nojbaher je dobio posebnu punomoć, da, recimo, sme da vodi pregovore sa nacionalnim banditima, ako se za to pruži mogućnost, a to se pre svega odnosi na bande Draže Mihailovića, koje je Tito potisnuo u Srbiju.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 30. oktobra 1943.}}

Nakon reorganizacije nemačkog vojnog i političkog prisustva na [[Balkan]]u u avgustu 1943, za najvišeg civilnog činovnika postavljen je [[Hermann Neubacher|Herman Nojbaher]] kao izaslanik Ministranstva inostranih poslova Nemačke za Balkan. On je vodio vrlo pragmatičnu politiku, i smatrao je da nemačka vojska na Jugoistoku može izvući značajne koristi iz saradnje sa [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićem]] na bazi zajedničkog neprijateljstva prema [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom pokretu]].

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala.

U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili. Nemačka je, istovremeno, bila zainteresovana da ujedini sve antikomunističke snage Balkana, a Hitlerov diplomata za Balkan, Nojbaher, dobio je zadatak, ako je moguće, da vodi pregovore sa pojedinim Mihailovićevim vođama i da, po mogućnosti, sa njima sklopi primirje.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2023-05-17 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}}

[[Adolf Hitler|Hitler]]ove zapovijedi Neubacheru sadržane su u njegovoj direktivi od 29. oktobra 1943. pod naslovom »Jedinstveno vođenje borbe protiv komunizma na Jugoistoku.« U direktivi, ključne su bile ove odredbe:
* Komunistička opasnost na Jugoistoku zahtijeva jedinstvenu protuakciju;
* Političko vođenje protuakcije zadatak je poslanika Neubachera, specijalnog opunomoćenika ministarstva vanjskih poslova, koji svoje smjernice dobiva od ministra vanjskih poslova Reicha. Specijalni opunomoćenik sprovodi ovu akciju u najužoj suradnji s Glavnim komandantom jugoistočne Evrope i Vojnim zapovjednikom jugoistočne Evrope;
* Zadatak je specijalnog opunomoćenika da politički organizira nacionalne antikomunističke snage u raznim zemljama Jugoistoka i da usmjeri njihove napore u borbi protiv komunističkih bandi. Jedino je on ovlašten da vodi, odobri ili odbije pregovore s vođama bandi;
* Ekonomsku politiku na Jugoistoku, osobito s obzirom na snabdijevanje stanovništva, treba organizirati tako da doprinosi ujedinjenoj antikomunističkoj akciji. Specijalni opunomoćenik ima punu ovlast da ustanovi i sprovodi principe ekonomske politike na Jugoistoku.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_61.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje PROMJENA NJEMAČKOG STAVA PREMA ČETNICIMA]&lt;/ref&gt;

Još s jeseni 1941. godine, pokušao je [[Draža Mihailović]] ostvariti tajnu suradnju sa Nijemcima (vidi: [[Sastanak u Divcima]]), ali biva odbijen. 1942. godine je prešao u italijansku okupacionu zonu i stavio svoje snage u službu [[Fašistička Italija|fašističke Italije]], za borbu protiv [[Ustanak u okupiranoj Jugoslaviji|partizanskog ustanka]]. Nakon [[Kapitulacija Italije|sloma Italije]] 1943, general Mihailović je šestonedeljnom [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1943.|ofanzivom u istočnoj Bosni]]&lt;ref&gt;William Bailey: Britanska politika prema Draži Mihailoviću, u [https://www.znaci.org/00001/171.htm Elisabeth BARKER: BRITANSKA POLITIKA NA BALKANU U DRUGOM SVJETSKOM RATU], strana 340.&lt;/ref&gt; pokušao da vrati naklonost saveznika, ali bez uspeha. Potisnut od partizana u Srbiju, ponovo se obratio Nemcima.

U procjeni vojnopolitičke situacije na okupiranim područjima Jugoslavije (1. novembar 1943), Komandant Jugoistoka, general Maksimilijan von Vajhs, konstatuje da se u Srbiji „bande DM retko pojavljuju” i pored jačanja organizacione strukture:
{{izdvojeni citat|Nasuprot tome, komunizam u Srbiji ima sve veći uticaj... U ovom trenutku glavna opasnost preti iz Hrvatske [teritorija NDH, uključujući [[Bosna i Hercegovina|BiH]] — nap.]. Crvene snage nameravaju da prodru u Srbiju preko Drine. Mihailović vrši pripreme da ih odbije. On verovatno precenjuje borbenu sposobnost i gotovost svoje trupe isto onako kao i životnu snagu konzervativne ideje nasuprot revolucionarnim elementima. Zbog toga Mihailović već traži vezu sa nemačkim komandama, da ne bi potpao pod komunističku vlast.&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 118.&lt;/ref&gt;|Izveštaj komandanta Jugoistoka feldmaršala fon Vajhsa o stanju na Balkanu 1.11.1943.}}

Ipak, von Weichs upozorava: „Cilj uspostavljanja veze sa D.M. mora u prvom redu da bude u tome da se on u svojoj daljoj borbi odvrati od borbi protiv nemačkih trupa. Borba D.M. na nemačkoj strani protiv Tita krije u sebi veliku opasnost od metoda ucenjivanja, kakve su primenjivane prema Italijanima. Sem toga, pod velikim znakom pitanja je pouzdanost njegovih starešina i boraca u antikomunističkom smislu. Komunizam u velikoj meri unosi rastrojstvo u njegove redove. Pripadnici D.M. i pojedini dobrovoljci možda bi se mogli korisno upotrebiti za mesnu odbranu”.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na Balkanu], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, dok. 156, str. 619—630.&lt;/ref&gt;

Zajednički interes i obostrani pragmatizam doveli su do potpisivanja niza ugovora o saradnji između Nemaca i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] tokom jeseni [[1943]]. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] nije potpisivao ove ugovore, nego su to činili ovlašćeni komandanti ili ljudi iz vojnog rukovodstva.

Iz večernjeg izvještaja za 14. novembar 1943. godine, koji su sastavili obavještajni oficiri [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] Wehrmachta, postaje bjelodano da je inicijativa za pregovore došla u prvoj polovini novembra 1943, i to sa četničke strane, tj. iz štaba majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]]. Prijedlog za prekid neprijateljstava između dvije strane trebalo je da obuhvati velike dijelove [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i čitavo područje [[Sandžak]]a:

{{izdvojeni citat|13.11. specijalni izaslanik D.M. ? oblasnog komandanta majora Lukačevića pristupio je Wehrmachtu sa predlogom sklapanja primirja u oblasti Bajina Bašta, Drinom do Foče, na jug do Nikšića, pravom linijom do Boke Kotorske, pa do stare albanske granice kod Skadra, pravom linijom do Peći, Kos. Mitrovice, dolinom Ibra do Kraljeva, duž Zapadne Morave preko Čačka ? Požege ? Užica do Bajine Bašte. Predloženo vreme: 16.11. u 8:00. Razlog: vođenje zajedničke borbe protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=485&amp;broj=158 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000155.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Abendmeldung v. 14.11.1943: 13.11. Sondernbeauftragter des D.M. ? Gebietskommandanten major Lukacevic an Wehrmacht herangetreten mit dem Vorschlag, Waffenruhe in dem Raum Bajina Basta, die Drina Entlang bis Foca nach S bis Niksic, in gerade Linie bis Boka Kotorska, alte Alban. Grenze nach Skutari, in gerader Linie nach Pec, Kos. Mitrovica, Ibar-Tal bis Kraljevo, Westl. Morava Entlang über Cacak ? Pozega ? Uzice nach Bajina Basta eintreten zu lassen. Als Zeitpunkt wird 16.11. ab 0800 Uhr vorgeschlagen. Begründung: gemeinsam zu führender Kampf gegen Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izveštaj iz 2. oklopne armije od 14. XI 1943.}}

Dok su izvjesno vođeni preliminarni pregovori koji su prethodili potpisanim sporazumima, u izvještaju Komande Jugoistoka od 14. novembra 1943. godine konstatovana je tendencija četničkog približavanja okupatoru, tj. želja za nastavkom borbe protiv zajedničkog neprijatelja — jugoslovenskih partizana:

{{izdvojeni citat|Srbija: Pojačana komunistička aktivnost. Povećana spremnost mjesnih četničkih grupa da nastave borbu na njemačkoj strani. Nije otkrivena jedinstvena linija unutar pokreta Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=485&amp;broj=47 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000044.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung O.B.Südost v. 14.11.43. — Serbien: Erhöhte komm. Aktivität. Zunehmende Bereitschaft örtl. DM—Gruppen, Kampf auf deutscher Seite gegen Komm. fortzuführen. Einheitliche Linie innerhalb DM—Bewegung noch nicht erkannt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj komande Jugoistoka (Arm.gr. F) 14.11.43.}}

U večernjem izvještaju iz 2. oklopne armije od 15. novembra 1943, navodi se i da je major [[Dragoslav Račić]], jedan od najznačajnijih četničkih zapovjednika u Srbiji, naredio svojim podređenim oficirima da se povežu s njemačkim okupacionim komandama:

{{izdvojeni citat|12.11. (Ispostava [[Abwehr]]a) Račić naredio komandantima brigada da traže vezu sa Nemcima radi zajedničke borbe protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=152&amp;rec=313&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frames no. 000149—000150.] ({{jez-njem|&quot;Abendmeldung v. 15.11.43: 12.11. (AST) Racic Brigadeführern Auftrag erteilt, mit Deutschen Verbindung zum gemeinsamen Kampf gegen Kommunisten zu suchen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj od 15.11.43.}}

Paralelno sa vođenjem pregovora koji su konačno formalizovani potpisivanjem ugovora, odvijala se saradnja dvije strane u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Tako će 18. novembra 1943. obavještajno odjeljenje 2. oklopne armije javiti nadređenima o borbi pripadnika Javorskog korpusa JVuO, pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], na strani njemačkog Wehrmachta. Inače, četnički Javorski korpus je operisao u zoni odgovornosti majora Vojislava Lukačevića:
{{izdvojeni citat|Delovi četničke brigade Cvetić navodno prebegli partizanima. Ostatak pod komandom Cvetića i dalje nemilosrdno protiv komunista. U [[Brvenica (Raška)|Brvenici]] (8 s. od [[Opština Raška|Raške]]) od strane D.M. ljudstva spaljeno 7 kuća četnika koji su prešli partizanima. Saradnja četnika sa nemačkim trupama od stanovništva pozdravljena i podržana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=485&amp;broj=127 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000124.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Zu Allgemein: Lage Südwestraum: Kremna feindbesetzt. Dorfkampf zwischen Bulgaren und Kommunisten im Gange. Teile der Cetnik–Brig. Cvetic im Golija–Gebirge angeblich zu Tito übergegangen, Rest unter Kommando Cvetic weiterhin rücksichtslos gegen Kommunisten. Im Brvenica (8/N Raska) 7 Cetnik–Häuser, deren Besitzer zu Partisanen übergelaufen sind, von D.M.–Leuten niedergebrannt. Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Truppen von Bevölkerung begrüßt und unterstützt. (v–Mann–Meldung.)&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajni večerni izvještaj 2. oklopne armije (18. novembar 1943. godine)}}

General Mihailović će tokom novembra i decembra 1943, ali i u januaru naredne godine, slati četničkim oficirima u Srbiji kontradiktorna naređenja, iz kojih se ne može nedvosmisleno zaključiti da li komandant JVuO odobrava pregovore i sklapanje sporazuma s okupatorom, ili ih zabranjuje. Tako u raspisu svima, poslatom 28. novembra 1943, on navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|[[Nemci]], [[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]] i kompanija pokušavaju da stupe u vezu sa svima našim komandantima. Pri tome proturaju laži kako su im neki naši komandanti prišli. Osetio sam težnju kod mnogih naših komandanata da vode nekakve pregovore nemajući nikakvo ovlašćenje od mene, a ovo može da hudi naš ugled kako na strani, tako i u narodu, bez obzira na štete koje mogu nastati. Naređujem: &lt;/br&gt; 1) Nemci su se do sada služili prevarama i na taj način pohapsili i streljali mnoge naše ljude. [[Jezdimir Dangić|Dangić]] u [[Bosna (oblast)|Bosni]] i [[Pavle Đurišić]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] žrtve su nemačke prevare. Nemcima nikada ne treba verovati. &lt;/br&gt; 2) Svaki pojedinačni slučaj traženja veze sa našima dostavljajte Vrhovnoj komandi. Bez ovlašćenja Vrhovne komande ne smeju se voditi nikakvi pregovori sa neprijateljem.&lt;ref&gt;AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

U duhu ove cirkularne depeše, poručnik Milorad Vasić (pseudonim »Tan-Tan«), komandant Prve žičke brigade JVuO, izvještava 30. novembra 1943.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt; generala Mihailovića o zajedničkoj borbi četnika i Nijemaca protiv jedinica NOVJ, moleći da mu ovaj odobri vezu sa okupatorom, u cilju nabavke municije. Pritom, Vasić garantuje potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.}}

== Potpisivanje ugovora ==

Prvi ugovor sa komandom Jugoistoka potpisao je [[19. 11.|19. novembra]] [[1943]]. sa strane JVuO major [[Vojislav Lukačević]] kao komandant &quot;Gorskog štaba 148&quot; (Mileševskog korpusa), koji je ovlašćen da obezbedi saradnju u celokupnoj oblasti zapadno od [[Ibar|Ibra]] i južno od [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] i planine Tare.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm Sporazum između komandanta Jugoistoka i majora Vojislava Lukačevića od 19. novembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, dokument 260&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strane 270-271&lt;/ref&gt; Izveštaj o potpisivanju ovog ugovora presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, i prema nekim svedočanstvima, potpisivanje ovog ugovora imalo je značajnu ulogu u konačnom opredeljivanju Čerčila za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Yugoslavia_and_the_Allies#cite_ref-2 Yugoslavia and the Allies]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Fürst Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]] i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')]]
Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maximilian von Weichs|Maksimilijan fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o uspostavljanju saradnje sa sa četnicima.&lt;ref&gt;*[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; U skladu sa ovim uputstvom, ugovori bili su tipski i sadržavali su sledeće stavke:
* Primirje između nemačkih vojnih i okupacionih vlasti i kvislinga s jedne, i JVuO s druge strane
* Obavezivanje na zajedničku borbu i propagandu protiv komunista
* Saglasnost snaga JVuO da prihvate nemačko komandovanje tokom većih operacija
* Obavezivanje nemačkih vlasti da će snabdevati snage JVuO municijom i zbrinjavati njihove ranjenike.

Ugovor sa [[Vojislav Lukačević|Lukačevićem]] sadržavao je i pismenu obavezu koju je [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] prihvatio &quot;da ne preduzima ništa protiv Muslimana&quot;.

Tokom sledećih nedelja potpisana su još četiri ugovora, i važili su na najvećem delu teritorije [[Srbija|Srbije]], sa izuzetkom [[Južna Srbija|južne Srbije]]. Tom prilikom su ugovore potpisali pukovnik [[Jevrem Simić]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strane 269-270.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, dokument 262&lt;/ref&gt; generalni inspektor četničkih trupa, kao i kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpus gorske garde JVuO|Korpusa gorske garde]] JVuO.
[[File:Komandant Gorске garde kapetan Nikola Kalabić potpisuje ugovor o saradnji s nemačkim okupatorom 1943.jpg|thumb|Kapetan Nikola Kalabić, komandant Korpusa Gorske garde JVuO, potpisuje ugovor o saradnji s njemačkim okupatorom (27. novembar 1943. godine)]]

Već dva dana nakon sklopljenog ugovora s kapetanom Nikolom Kalabićem, u Komandi Jugoistoka je iskazano zadovoljstvo potpisanim:
{{izdvojeni citat|Srbija: Nakon pomenutog ugovora sa Lukačevićem, četnički vođa Kalabić sa D.M. jedinicama u centralnoj Srbiji (Beograd — Obrenovac — Lazarevac — planina Rudnik — severno od Kraljeva — Svilajnac) obustavio borbu protiv nemačkog Vermahta radi neometane borbe protiv komunističkih bandi u ovoj oblasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=485&amp;broj=631 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000628.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: &lt;/br&gt; OERT. ZUSAMMENSTOESSE MIT KOMM. BANDEN. NACH ABSCHLUSS EINES DEM LUKACEVIC–ABKOMMEN ENTSPRECHENDEN VERTRAGES MIT CETNIK–FUEHRER KALABIC (ZUNAECHST BEFRISTET BIS 31.12.) HABEN AUCH DIE D[E]M– VERBAENDE MITTELSERBIENS (RAUM BELGRAD – OBRENOVAC – LAZAREVAC – RUDNIK-GEBIRGE – N KRALJEVO – SVILAJNAC) KAMPF GEGEN DEUTSCHE WEHRMACHT EINGESTELLT UND ZUSICHERUNG FUER UNGESTOERTE KAMPFFUEHRUNG GEGEN KOMM. IN DIESEM RAUM ERHALTEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izveštaj komande Jugoistoka (Arm.gr. F) od 29. XI 1943.}}

U dnevnom izvještaju za 5. decembar 1943. poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta iz Komande Jugoistoka, konstatuje se da je u raznim krajevima okupirane Srbije došlo do intenzivne aktivnosti na planu postizanja dogovora između dvije strane:
{{izdvojeni citat|Srbija: D.M. komandanti u okolini Kraljeva izrazili spremnost za pregovore.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;roll=331&amp;broj=72 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287976.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Verhandlungsbereitschaft von DM–Führern im Raum Kraljevo.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 5. decembra 1943 (6. decembar 1943.).}}

Oficiri iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] Wehrmachta su 9. decembra 1943. presreli depešu pukovnika [[Dragoslava Pavlovića]] poslatu Mihailoviću, iz koje se može izvesti zaključak da navodno ravnogorski komandanti svojevoljno stupaju u kontakt sa njemačkim okupacionim vlastima, a bez eksplicitnog odobrenja Vrhovne komande JVuO:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Pavlović za DM (9.12.43): Nijemci pokušavaju pregovarati s pojedinim komandantima DM na terenu. Do sada se pokazalo da su DM–komandanti skloni voditi politiku na svoju ruku. Puk. Pavlović će znati da to spriječi u svojoj zoni odgovornosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=135&amp;rec=313&amp;roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456863.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Oberst Pavlovic an DM : Die Deutschen versuchen, mit den einzelnen DM–Führern im Gelände Verhandlungen zu führen. Es zeigte sich bisher, dass die DM–Führer bestrebt sind Politik auf eigene Faust zu machen. Oberst Pavlovic wird dies für sein Gebiet verhindern wissen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 10. decembar 1943.}}

25. decembra 1943. godine komandant Timočkog korpusa, potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubomir Jovanović]] i komandant Ravničke brigade JVuO u istočnoj [[Srbija|Srbiji]], kapetan [[Mihailo Čačić]], takođe su potpisali sporazume sa nemačkim okupatorima.&lt;ref&gt;Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, dokument 264.&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NAW, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.)}}

Krajem 1943. i početkom 1944. u Srbiji je vladao mir između četnika i Nijemaca. [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund Glajze fon Horstenau]] (Edmund Glaise von Horstenau), njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], nakon boravka na teritoriji Srbije, januara 1944, zabilježio je u dnevniku:
{{izdvojeni citat|Čini se da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, netko je rekao čak i u Europi. Hrvatska se doista ne može uporediti s njom... Koristeći opću situaciju u kojoj se nalazi Draža Mihailović, sklopljeni su lokalni sporazumi s raznim četničkim grupama.&lt;ref&gt;Edmund Glaise von Horstenau, Zapisi iz NDH, Zagreb, 2013, str. 347.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 119.&lt;/ref&gt;}}

Odmah nakon potpisivanja ugovora, Njemci su počeli isporučivati municiju četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod kontrolom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u. U izvještaju od 6. decembra 1943, Jevrem Simić navodi da je u [[Topola|Topoli]] od Njemaca primljena municija za jedinice Gorske garde JVuO. Pukovnik Simić dodaje da će municiju „nabavljati i od crnog đavola, samo da ne dozvoli[m] da crveni ovladaju od [[Beograd]]a i [[Kragujevac|Kragujevca]]“.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, k. 276, d. 12058.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 345.&lt;/ref&gt;

S druge strane, [[Gestapo]] i [[Abwehr]] su često imali različite stavove o javnom angažiranju četnika u zajedničkim operacijama sa njemačkim i bugarskim trupama protiv NOVJ, kao i o načinu i obimu saradnje s njima. U tom smislu je zanimljiv izvještaj koji je major [[Pavle Grujić]], delegat Draže Mihailovića za [[Vojvodina|Vojvodinu]], 15. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini:
{{izdvojeni citat|Pod pretsedništvom vojnog zapovednika za jugoistok, održana konferencija feld komandanata, pretstavnika vojno upravnog štaba i šefova Gestapoa za jugoistok, raspravljano o merama u cilju konačne likvidacije partizana i iznalaženja najpogodnijeg načina saradnje sa oružanim odredima J. V. O. Feldkomandanti su istakli bezuslovnu potrebu takve saradnje. Šefovi Gestapoa zauzeli su vrlo rezervisan stav. Feld-komandanti ostali kod svog stanovišta. Zapovednik je dostavio stvar Nemačkoj V.K. na odluku. Odluka po ovome sa potpisom Hitlera glasi: Da Gestapo ima da zauzme umeren stav, a Vermaht da postupi po slobodnoj oceni stanja stvari na način kako to vojni položaj i opšta situacija bude zahtevala.&lt;ref&gt;Branko Latas, n. č., str. 346, fus. 30.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Njemački veleposlanik Nojbaher u svojoj knjizi „Specijalni zadatak Balkan“ spominje ove ugovore:
{{izdvojeni citat|Četnici su i ranije sarađivali sa okupatorima protiv zajedničkog neprijatelja, protiv komunista, ali samo u pojedinim slučajevima i uvek u ograničenom, lokalnom okviru. Ovakvim političkim razvojem, kada su Englezi napustili četnike i potpuno prešli na stranu Tita, četnici su u još većoj meri bili gurnuti u naručje Nemaca, od kojih su još jedino mogli da se nadaju da će dobiti oružje i opremu. Uskoro posle otvorenog sukoba sa Englezima, nekoliko četničkih vojvoda obratilo se molbom nemačkom vojnom zapovedniku, s ciljem da zaključe pakt o nenapadanju. Samo se po sebi razume da sam ja dao pristanak, jer je to odgovaralo nemačkim interesima. Na taj način smo izbegli da se borimo na dva fronta, dakle, protiv četnika i partizana. U novembru 1943. zaključen je pakt Nemaca sa četničkim vojvodama: Kalabićem, Keserovićem, Lukačevićem i drugima. U ugovoru je stajalo, da će potpisnici pakta poštovati primirje, da se neće napadati, a od slučaja do slučaja će sarađivati u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, protiv Titovih partizana. U tim razgovorima zahtevao sam od četnika da se obavežu da neće dirati Nedićeve ljude i njegove državne institucije. Sada su i četnici imali interes da, blagodareći ovom paktu, ne moraju da se bore na dva fronta, dakle, protiv Nemaca i partizana. Postojala je čak i mogućnost, da od Vermahta dobiju pomoć u borbi sa glavnim neprijateljem, sa partizanima. A iznad svega, četnici su se nadali da će uz pomoć ovog pakta doći u posed naoružanja, koje im je bilo potrebno kada dođe do konačnog obračuna sa Titom.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su sklopljeni sa rokom važenja od šest nedelja, sa mogućnošću produženja. Tako je ugovor za centralnu [[Srbija|Srbiju]] produžen [[17. 1.|17. januara]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, dokument 267&lt;/ref&gt;

== Mihailovićeva uloga ==

Nemački zapovednik okupiranog Balkana feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] je u izjavi američkim sudskim istražiteljima avgusta 1945. godine govorio o saradnji Wehrmachta sa četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00002/318_4.htm ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders.''&lt;/ref&gt;}}

Ocjena Maximiliana von Weichsa je kompatibilna s navodima iz ratnih memoara [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]]:
{{izdvojeni citat|Sam Draža Mihailović, međutim, uzdržavao se od svih takvih pregovora sa Nemcima i ostao je protivnik okupatoru i veran Saveznicima. U svojim šifrovanim porukama on je osuđivao svoje podređene komandante zbog takvog ponašanja i nazivao ih je „izdajicama”. S druge strane, ja ne sumnjam u to da se on nadao da će od ovih „izdajica”, koji su sarađivali sa nemačkim Vermahtom, moći da dobije što je moguće više oružja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

== Posljedice ==
{{main|Četnički teror u Srbiji 1943-1944}}
Ugovori o saradnji četnika i Nemaca imali su veliki uticaj na britansku odluku o napuštanju Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Više izveštaja je dobijeno o četničkoj kolaboraciji, od kojih je najznačajniji bio pun tekst sporazuma potpisanog od jednog od Mihailovićevih glavnih komandanata, Lukačevića i nemačkog komandanta Jugoistoka. Lukačević je dogovorio obustavu neprijateljstava u njegovom području Južne Srbije i zajedničke akcije protiv partizana. Čerčilu je poslata kopija celog ugovora.&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{Cite book|last= Cripps|first= John|authorlink= |coauthors= |title= Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose|year= 2001|url= https://www.znaci.org/00001/293.htm|publisher= |location= | isbn = 0593 049101}}&lt;/ref&gt;}}

U jednom njemačkom izvoru s početka  decembra 1943, postignuti sporazumi su pozitivno ocijenjeni, nakon što je u drugoj polovini novembra došlo do „suštinske promjene situacije kod neprijatelja“:
{{izdvojeni citat|Na osnovu spoznaje o komunističkoj opasnosti, razni komandanti Draže Mihailovića su stupili u dodir s nemačkim Vermahtom i sklopili ugovore. Čitava centralna i jugoistočna Srbija je na taj način postala slobodna od bandi. Još samo u severozapadnoj i istočnoj Srbiji ima četnika vernih Draži Mihailoviću. ‛Ugovorni četnici’ sarađuju s nemačkim vojnim vlastima protiv Titovih bandi koje ugrožavaju Srbiju.&lt;ref&gt;Vojni arhiv, Beograd, NAV-N-T-311, 285/692-700.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 271, fus. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=748&amp;rec=311&amp;roll=285 NARA, T311, Roll 285, frame no. 000692.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;In der zweiten Hälfte der Berichtszeit hat sich in Serbien eine grundlegende Veränderung in der Feindlage vollzogen. Auf Grund der Erkenntnis der kommunistischen Gefahr haben verschiedene DM – Unterführer Fühlung mit der deutschen Wehrmacht aufgenommen und mit ihr Verträge abgeschlossen. Ganz Mittel – und Südostserbien ist auf diese Weise bandenfrei geworden. Nur noch in Nordwest – und Ostserbien befinden sich DM – treue Cetniks. Die &quot;Vertrags–Cetniks&quot; arbeiten mit den deutschen Wehrmachtsdienststellen gegen die Serbien bedrohenden Tito – Banden zusammen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju Feldkomandanture 599 (područje [[Beograd]]a i [[Požarevac|Požarevca]]) za razdoblje od 15. decembra 1943. do 15. januara 1944. godine, konstatuje se korist koju je okupator polučio iz potpisanih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Na području Feldkomandanture Beograd i Krajskomandanture Požarevac mir i red nisu poremećeni... Sporazum sa pojedinim četničkim komandantima doneo je dalje političko smirivanje stanovništva, iako veliki deo stanovništva veruje u pobedu Sovjeta... I u jugozapadnom području Feldkomandanture potiskivanjem komunista od četnika nastalo je više sigurnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_16.htm Izveštaj Feldkomandanture 599 od 18. januara 1944. vojnoupravnom komandantu Jugoistoka o situaciji i stanju partizanskih odreda u Srbiji od 15. decembra 1943. do 15. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 119-120.&lt;/ref&gt;}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, u svojim memoarima svjedoči da je, i pored potpisanih ugovorâ, političko i vojno rukovodstvo [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i dalje zadržalo stanovitu rezerviranost prema Mihailoviću i četnicima, odobravajući taktičku saradnju s njima, kao i isporuku ograničene količine municije i oružja:
{{izdvojeni citat|Mi smo, prirodno, morali da računamo i sa tim da će četnici oružje koje prime od nas, u kasnijem razvoju događaja upotrebiti i protiv nas. Zbog toga je nemačka strana bila veoma oprezna u pružanju pomoći četnicima u oružju (u pitanju su uglavnom bili municija i sanitetski materijal). Četnici su dobili oružje samo u obimu koji je zahtevala neka zajednička, lokalna akcija. Nemački glavni štab, a posebno Hitler i njegova Vrhovna komanda Vermahta (OKW), gledali su na saradnju sa četnicima sa nelagodnošću i nepoverenjem.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160.&lt;/ref&gt;}}

Ubrzo su uslijedile negativne reakcije na ugovore sa Nijemcima, kao i upozorenja na dalekosežne posljedice po organizaciju JVuO. Tako je kapetan Milijan Jovanović, zastupnik komandanta Rudničkog korpusa kapetana Dragomira Topalovića, u izvještaju generalu Mihailoviću od 22. XII 1943. naglašavao:
{{izdvojeni citat|Zadnjih dana nastala je prava uzbuna u narodu povodom verzije da su se Simić i Kalabić sastajali sa Nemcima usred Topole i da su se dogovorili o saradnji i nenapadanju. Povodom ovoga, izdata su i službena naređenja zvaničnim vlastima. Ovo nije imalo baš nikakve potrebe jer mi smo sami proterali komuniste i nije nam bila potrebna ničija saradnja, niti tolerisanje.&lt;ref&gt;AVII, ČA, 74-4-34.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 17.&lt;/ref&gt;}}

Kapetan [[Živan Lazović]] (pseudonim »Dob«), komandant Smederevskog korpusa JVuO, izvještava 28. decembra 1943. generala Mihailovića kako izvjesna četnička jedinica vrši, u neposrednoj blizini [[Beograd]]a, [[Policija|policijsku]] službu za račun okupatora:
{{izdvojeni citat|Nalazim se u selu [[Vrčin]]u. Komandant vračarske brigade, kome je dodeljeno ovo selo, video sam, sa sobom vodi 20 vojnika, većinom policisko odelo sa policiskim pločicama na grudima. Iz razgovora vidi se, da stalno boravi u jednom kraju, većinom blizu železničke stanice na kojoj ima 50 Nemaca, te je na ovaj način obezbeđen da ga komunisti ne napadaju. Vezu sa Nemcima održava preko tumača, a jednom se sastao sa nemačkim podoficirom, a bez ikakve potrebe i koristi. Idući kroz Vrčin naišao sam na izslužene kadrovce koji ne znaju da postoji komandant brigade u selu Vrčin. Iz Vrčina nigde ne izlazi i narod videći njih u policijskom odelu sa pločicama nije ubeđen da je ovo naša organizacija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Prema odredbama i u duhu potpisanih ugovora, četnici su bili dužni da podatke o radu pripadnika i simpatizera NOP-a dostavljaju Nijemcima. U depeši poslatoj 6. januara 1944. Draži Mihailoviću od strane kapetana [[Miloša Vignjevića]] (pseudonim »Azed«), načelnika štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, stoji:
{{izdvojeni citat|Danas sam primio od Diše Jovanovića jedan spisak komunista iz Požege, koji mi je dostavljen po Vašem naređenju. Odmah sam ga na pogodan način dostavio kome treba.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 9. januara, kapetan Vignjević ilustruje kako je situacija po četničku organizaciju u njegovoj zoni odgovornosti osjetno poboljšana nakon sklopljenih sporazumâ:
{{izdvojeni citat|U Užicu je lepo proslavljen Badnji dan. Našim organima izdao sam instrukcije da na pogodan način demonstriraju. Pevane su naše pesme, Nemci nisu reagovali.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 240.&lt;/ref&gt;}}

Budući da potpisivanje četničko-njemačkih ugovora nije bilo moguće zadržati u tajnosti, Draža Mihailović odmah uočava njihovu kontraproduktivnost. Stoga, on se odlučio na strategiju negiranja faktičkog stanja, tj. činjenice da su sporazumi potpisani. U tom smislu izdavao je i naređenja svojim komandantima. U depeši od 19. januara 1944. godine poslatoj majoru [[Dragutin Keserović|Dragutinu Keseroviću]], general Mihailović urgira:
{{izdvojeni citat|Nedić i Nemci izvode razne prevare u pogledu Lukačevića i Kalabića i [[Vuk Kalaitović|Kalaitovića]]. Ne verujte Nediću i Nemcima ništa i pobijajte sve te glasove.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 278, reg. br. 18/1.&lt;/ref&gt;}}

Tri dana ranije, major Keserović je izvijestio generala Dražu Mihailovića o demoralizaciji i konfuziji koje je među pripadnicima jedinice kojom je komandovao izazvalo potpisivanje sporazuma sa Nijemcima:
{{izdvojeni citat|Nedić je raspisao naređenje kojim se stavlja na znanje Nemcima i [[Srpska državna straža|Poljskoj straži]] da je postignut sporazum o nenapadanju između Lukačevića i Kalabića sa jedne strane i Nemaca i Nedićevih odreda sa druge strane. Zona obuhvatila skoro celu Srbiju... Oseća se veliko neraspoloženje kod naših ljudi zbog veze sa Nedićem i Nemcima, zbog čega mi beže vojnici kod Nedića.&lt;ref&gt;AVII, ČA, K–278, reg. br. 19/1.&lt;/ref&gt;}}

Uprkos potpisanim ugovorima, dolazilo je do incidenata sa četničke strane. Na primer, grupe iz [[Avalski korpus JVuO|Avalskog korpusa JVuO]] dva puta su razoružali stražare i opljačkali skladište u [[Stepojevac|Stepojevcu]]. Bilo je sličnih slučajeva i na području kolubarske brigade. Tako [[27. januar]]a 1944. godine [[Jevrem Simić]] traži od Draže Mihailovića smenu neposlušnih elementata:
{{izdvojeni citat|Poručnik Vasiljević, komandant kolubarske brigade pod uticajem Ninkovića nijednog mog naređenja nije se do danas pridržavao ni izvršavao... Ti naredi njegovu smenu definitivno i rasporedi ga negde dalje. Njegovi postupci navući će potere i neću moći na miru od Nemaca da očistim komuniste i organizujem avalski korpus... Zabranio sam napad i razoružanje Nemaca a ovaj 25 o.m. to za inat učinio.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;|Depeša Jevrema Simića Draži Mihailoviću od 27. januara 1944.}}

Naročito su bila česta razoružavanja [[Milan Nedić|Nedićevih]] vojnika. Iz ovog razloga Nemci su odlučili da raskinu ugovore, i da kazne i disciplinuju četnike. Tokom januara izveli su dva munjevita prepada, jednom [[Srpski dobrovoljački SS korpus|SDK]], a jednom nemačke policijske snage, protiv grupa [[Avalski korpus JVuO|Avalskog korpusa]]. [[17. 2.|17. februara]] [[1944]]. mešovita nemačko-dobrovoljačka kaznena formacija iznenada je napala grupaciju [[Smederevski korpus JVUO|Smederevskog korpusa]] u [[Selevac|Selevcu]], nanevši im gubitke od oko 100 mrtvih i zarobljenih.

Ipak, kako je opasnost od [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] rasla, već u martu [[1944]], usled [[Prodor 2. i 5. divizije NOVJ u Srbiju 1944|prodora 2. i 5. divizije NOVJ u Srbiju]], pregovori su obnovljeni&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, dokument 269&lt;/ref&gt; i ponovo je uspostavljena operativna saradnja između nemačkih snaga i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]]. Uz povremene incidente, saradnja četnika i Nemaca nastavljena je do kraja rata.

Ubrzo nakon održavanja [[Svetosavski kongres|Svetosavskog kongresa]] u selu [[Ba]] krajem januara 1944, Glavni komandant jugoistočne Evrope [[Maximilian von Weichs]] i poslanik [[Hermann Neubacher]], na sastanku održanom 1. februara 1944, zaključuju da većina četničkih vođa ne sprovodi u život odredbe sporazuma potpisanih novembra i decembra 1943. General [[Hans Felber]] je u svojoj okružnici od 2. februara, kao i u pismu Višem SS i policijskom vođi u okupiranoj Srbiji generalu [[Augustu von Meyszneru]], od 11. februara 1944, iskreno priznao kako sporazumi o primirju nisu ispunili svoju svrhu da osiguraju kolaboraciju četnika protiv partizana. On je zapovijedio njemačkim jedinicama i srpskim kvislinškim trupama da odlučno postupe protiv četnika kad god ovi budu djelovali protiv Nijemaca ili kvislinških vlasti. Konačno, u naredbi od 23. februara 1944. Glavnog komandanta jugoistočne Evrope navodi se da jedino još ugovor sa majorom Vojislavom Lukačevićem ostaje na snazi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;
Na sastanku glavnog komandanta jugoistočne Evrope sa Neubacherovim zamjenikom, održanom 28. III 1944, feldmaršal von Weichs je izjavio sljedeće:
{{izdvojeni citat|Opšte smjernice za držanje prema DM: Trebalo bi nastaviti igru s njim, ali ne smijete davati obećanja. Njegove zahtjeve prema nama treba proglasiti nezanimljivim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000360.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Allgemeine Ricthlinien für Verhalten gegenüber DM. Es soll mit ihm weiter gespielt werden, aber keine Zusagen macht werden. Seine Anträge an uns sollen als uninteressant erklärt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Razgovor Felber-Junker (28.3.44)}}

U telegramu koji je ministar vanjskih poslova [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop]] uputio 29. januara [[1944]]. godine specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu Hermannu Neubacheru, u potpunosti je ocrtano nepovjerenje [[Nacizam|nacističkih]] vlasti prema pokretu generala Draže Mihailovića. Ipak, Ribbentrop drži da bi iz taktičkih razloga trebalo podržati četnike u tom trenutku: 
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema D. Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo [[Velika Srbija|velikosrpski]] duh.&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;}}

Prilično realističnu ocjenu funkcije i dometa ovih ugovora, ali i motiva obje strane da do potpisivanja dođe, iz ugla okupatora je dao jedan njemački oficir iz Komande Jugoistoka na [[Nirnberški proces|Nirnberškom procesu]]:
{{izdvojeni citat|Želja četničkih vođa da stupe u pregovore sa nemačkim komandantima nije počivala na nekoj osobitoj ljubavi, nego ih je na to prisiljavala situacija jer su se istovremeno nalazili u borbi protiv komunista i da se ne bi morali boriti na dve strane, često su pokušavali da sa nemačkom vojskom dođu bar u položaj ‛puška k nozi’. Da se takvoj spremnosti za pregovore nije moglo pokloniti veliko poverenje, to stoji, jer se moralo očekivati da će u momentu kada treći neprijatelj ode na neko drugo područje, četnici odmah koristiti priliku da iz zasede udare nemačkog vojnika u leđa. Drugi otežavajući momenat tih četničkih pregovora ležao je u tome što pojedine starešine bandi nisu bile opunomoćene bar od Mihailovića da stupe u pregovore sa nemačkom vojskom. Mihailović je izdavao svojim nižim starešinama veoma dvosmislene direktive, što se moglo videti iz njegovih radiograma koje je hvatala nemačka obaveštajana služba. Teško je dati sud o tome da li je Mihailović stvarno ozbiljno mislio kada je u pojedinim slučajevima dao odobrenje za pregovore. Kao opšti utisak može se reći da svi ti pregovori sa četnicima nikako nisu bili garancija za nemačku vojsku, jer se današnji pregovarački partner već posle nekoliko nedelja ponovo pojavljivao kao ogorčeni neprijatelj.&lt;ref&gt;AVII, Nemačka arhiva, 41F-1-21.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 17, fus. 27.&lt;/ref&gt;}}

Marta 1944. godine potpukovnik [[Miodrag Palošević]], jedan od pionira četničkog pokreta i istaknutijih komandanata, saznavši za Simićev sporazum sa Nemcima, uputio je Mihailoviću sledeći zahtev:
{{izdvojeni citat|Molim g. Ministra da me odmah razreši svakog službenog odnosa sa pukovnikom Simićem iz razloga što je pukovnik Simić zaključio pismeni sporazum sa Nemcima... Smatram da je to, u svakom slučaju, protivno mome ličnom ubeđenju i mojoj oficirskoj časti. Da sam drugačije mislio, ja bih se još 1941. godine javio Nediću.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/11_48.htm&lt;/ref&gt;|[[Miodrag Palošević]]}}

[[Borivoje Karapandžić]], predratni član [[ZBOR]]-a [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], koji je tokom rata obavljao funkciju referenta Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski,&lt;ref&gt;Milan Radanović, n. d., str. 249, fus. 653.&lt;/ref&gt; u knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na sljedeći način interpretira značaj ugovorâ potpisanih 1943/44:
{{izdvojeni citat|Sve je ovo, nesumnjivo, mnogo štetilo ugledu i prestižu [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske Vlade]] u [[London]]u, čiji je aktivni Ministar bio i sam đeneral Dragoljub Mihailović, ali je fakat na samom terenu u Srbiji bio taj da su, bez malo, svi Dražini komandanti sarađivali sa okupatorom. Većina ih je sarađivala na reč, usmenim dogovorima, a manji deo pismenim sporazumima, koji su imali snagu ratifikovanih ugovora.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 218.&lt;/ref&gt;}}

== Povezano ==
* [[Saradnja četnika i Nemaca]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
* [https://www.znaci.org/00001/4_12_3.htm Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti)], knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd
** [https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]
* [https://www.znaci.org/00001/4_14_3.htm Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti)], knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd 1981.
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm Sporazum između komandanta Jugoistoka i majora Vojislava Lukačevića od 19. novembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]
** [https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomašević: Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941-1945], Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979.

[[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Međunarodni ugovori‎]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Wehrmacht]]</text>
      <sha1>92292hvlup3gc39wfn981r0jjxn8tyj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narvska eparhija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172144</id>
    <revision>
      <id>42477996</id>
      <parentid>42431767</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T18:31:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amherst99</username>
        <id>14664</id>
      </contributor>
      <origin>42477996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3608" sha1="1t5p3futu9qtzkbp3dsd1lppi082vuy" xml:space="preserve">{{Eparhija
 | Eparhija = Narvska eparhija
 | Pomjesna crkva = [[Estonska pravoslavna crkva]] &lt;br /&gt; [[Ruska pravoslavna crkva]]
 | Slika = 
 | Opis = 
 | Država = [[Estonija]]
 | Površina = 
 | Stanovništvo = 
 | Arhiepiskopija = 
 | Mitropolija = 
 | Sjedište = [[Narva]]
 | Osnovana = [[1887]]. &lt;br /&gt; [[2011]].
 | Ukinuta = 
 | Broj namjesništava = 
 | Broj crkvenih opština =
 | Broj parohija = 9
 | Broj manastira = 
 | Broj hramova = 
 | Broj sveštenika = 12 sveštenika, 3 đakona
 | Broj monaha = 2
 | Broj vjernika = 
 | Zvanična stranica = [http://www.narvaeparhia.ee/ www.narvaeparhia.ee]
 | Eparhijski arhijerej = [[Lazar Gurkin|Lazar]]
 | Čin arhijereja = [[Episkopos|Episkop]]
 | Titula arhijereja = ''Episkop narvski i pričudski''
 | Arhiepiskop =
 | Mitropolit =
 | Vikarni arhijerej = 
 | Titula vikarnog arhijereja = 
 | Karta = 
}}
'''Narvska eparhija''' ({{jez-et|Narva ja Peipsiveere piiskopkond}}, {{jez-ru|Нарвская епархия}}) je eparhija [[Estonska pravoslavna crkva|Estonske pravoslavne crkve]] pod jurisdikcijom [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]].

Nadležni arhijerej je gospodin [[Lazar Gurkin|Lazar]], a sjedište eparhije se nalazi u [[Narva|Narvi]].

== Historija ==

Narvska vikarna katedra bila je ustanovljena odlukom [[Sveti praviteljstvujušči sinod|Svetog praviteljstvujuščeg sinoda]] od [[24. 4.|24. aprila]] [[1887]]. godine kao vikarijatstvo [[Sanktpeterburška mitropolija|Sanktpeterburške mitropolije]]. Ovo [[vikarijatstvo]] je postojalo sve do [[1926]]. godine. Nakon prelaska [[Estonska pravoslavna crkva|Estonske pravoslavne crkve]] pod jurisdikciju [[Vaseljenska patrijaršija|Carigradske patrijaršije]] ([[1923]]), u njenom sastavu su bile osnovane tri eparhije: Talinska, Narvska i Pečerska.

Godine [[1941]]. Estonska pravoslavna crkva se vratila pod jurisdikciju [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]]. Iako je ona za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila ponovno potčinjena [[Vaseljenska patrijaršija|Carigradskoj patrijaršiji]], episkop narvski Pavle (Dmitrovski) je sačuvao jedinstvo sa [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskom pravoslavnom crkvom]]. Nakon [[1945]]. godine eparhija je ostala udova.

Dana [[27. 5.|27. maja]] [[2009]], odlukom [[Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve|Svetog sinoda Ruske pravoslavne crkve]], ustanovljena je dužnost vikarnog episkopa pri mitropolitu talinskom i sve Estonije. Na tu dužnost bio je naznačen arhimandrit [[Lazar Gurkin|Lazar (Gurkin)]].

Narvska eparhija je osnovana odlukom [[Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve|Svetog sinoda]] od [[30. 5.|30. maja]] [[2011]]. godine. Sinod je odredio da će nadležni [[arhijerej]] imati titulu ''„episkop narvski i pričudski“''. Za episkopa postavljen je dotadašnji vikarni episkop [[Talinska eparhija|Talinske eparhije]] g. [[Lazar Gurkin|Lazar (Gurkin)]].

U sastav eparhije ulazi grad [[Narva]], seoske opštine Vajvara, Iluka, Alaji, Ijzaku, Tudulina, Lohusuu (srez Ida-Virumaa), seoske opštine Torma, Kasepjaja, Pala (srez Jigevamaa), seoska opština Alatskivi (srez Tartumaa).

Danas, Narvska eparhija ima 9 parohija sa 12 sveštenika i 3 đakona. Ima dva pripadnika monaškog reda, po jedan [[jeromonah]] i [[jerođakon]].

== Povezano ==

* [[Talinska eparhija]]
* [[Estonska pravoslavna crkva]]

== Izvori ==

* [http://www.patriarchia.ru/db/text/1499820.html Нарвская епархия] {{ru}}

== Vanjske veze ==

* [http://www.narvaeparhia.ee/ Zvanična stranica Narvske eparhije] {{ru}}

[[Kategorija:Estonska pravoslavna crkva]]
[[Kategorija:Ruska pravoslavna crkva]]</text>
      <sha1>1t5p3futu9qtzkbp3dsd1lppi082vuy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Proboj Nijemaca i četnika iz Srbije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174638</id>
    <revision>
      <id>42477987</id>
      <parentid>42470759</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T17:08:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-54241</username>
        <id>245429</id>
      </contributor>
      <origin>42477987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37497" sha1="ihxxm5suxxyxgyww52071w3pcvoj5ez" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
|sukob        = Proboj Nemaca i četnika iz Srbije&lt;br&gt;(Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak)
|deo          = [[Proboj Armijske grupe E iz Grčke|Proboja Armijske grupe E iz Grčke]]
|slika        = Proboj Nemaca i četnika iz Srbije za istočnu Bosnu, decembra 1944.jpg
|opis_slike   = Proboj Nemaca i četnika iz Srbije, preko Sandžaka, za istočnu Bosnu, decembra 1944.
|datum        = [[22. 10.|22. oktobar]]-[[1. 12.|1. decembar]] [[1944]].
|mesto        = [[Sandžak]] - [[Istočna Bosna]]
|uzrok        = 
|teritorija   = 
|rezultat     = Pobeda [[Wehrmacht|Vermahta]] 
* uspešan proboj Nemaca i četnika u Bosnu
* uspostavljanje [[Drinski front|Drinskog fronta]]
|strana1      = {{flagicon|Treći Reich}} [[Wehrmacht|Vermaht]] &lt;br /&gt; {{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Četnici u drugom svjetskom ratu|Četnici]]
|strana2      = {{flagicon|DFJ}} [[NOVJ]] &lt;br /&gt; {{flagicon|UK}} [[Balkansko ratno vazduhoplovstvo|Savezničko vazduhoplovstvo]]
|jedinice1    = {{flagicon|Treći Reich}} Prethodnica Scheuerlen&lt;br /&gt;{{flagicon|Treći Reich}} [[22. korpus (Nemačka)|22. nemački korpus]]&lt;br /&gt;{{flagicon|Treći Reich}} [[91. korpus za specijalnu upotrebu (Nemačka)|91. nemački korpus za specijalnu upotrebu]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} glavnina [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] iz [[Srbija|Srbije]] (14.000&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt; - 18.000&lt;ref name=&quot;Četničke depeše od 10.9.1944. do 12.1.1945.&quot;&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_137.htm Izvod iz knjige primljenih depeša Istaknutog dela štaba Četničke vrhovne komande od 10. septembra 1944. do 12. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;)
|jedinice2    = {{flagicon|DFJ}} [[37. sandžačka divizija]]&lt;br /&gt;{{flagicon|DFJ}} [[7. crnogorska omladinska brigada]]&lt;br /&gt;{{flagicon|UK}} [[Balkansko ratno vazduhoplovstvo]]
|komandant1   = {{flagicon|Treći Reich}} [[Alexander Löhr]], komandant [[Armijska grupa E|Armije E]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Miroslav Trifunović]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Dragoslav Račić]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Dragutin Keserović]]
|komandant2   = {{flagicon|DFJ}} [[Radovan Vukanović]], komandant [[Drugi udarni korpus NOVJ|2. korpusa]]
|snaga1       = 105.000
|snaga2       = 4.000
|gubici1      = 
|gubici2      = 
|gubici3      = 
}}

'''Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak''' (kodno ime '''operacija Zeleni put'''&lt;ref&gt;https://znaci.org/zb/4_12_4_219.htm&lt;/ref&gt;, poznato kao '''povlačenje Nemaca i četnika iz Srbije''', '''proboj Nijemaca i četnika iz Srbije''' i slično) je bila operacija proboja nemačke [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] kroz [[Sandžak]], kroz neprijateljsku partizansku teritoriju, u kojoj su kao pomoćne trupe koristili četnike pod njihovom komandom.

Usled [[Bitka za Srbiju 1944.|poraza četničkih i nemačkih snaga prikupljenih u Srbiji]] tokom septembra i oktobra [[1944]], za Armijsku grupe E je zatvoren pravac manevra prema Beogradu, pa je ona bila prisiljena da izbori za sebe alternativni pravac preko Sandžaka i istočne Bosne. Zeleni put ({{jez-nem|Strasse Grün}}) je predstavljao liniju [[Proboj Armijske grupe E iz Grčke|izvlačenja nemačke vojske iz Grčke]] na pravcu: [[Kosovska Mitrovica]] – [[Novi Pazar]] – [[Prijepolje]] – [[Priboj]] – [[Višegrad]].&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt; U ovom proboju kroz [[NOVJ|partizansku]] teritoriju, Vermahtu su se pridružili i [[četnici]].

Nakon [[bitka za Srbiju 1944.|oslobođenja Srbije]], nemačka [[Armijska grupa E]] bila je prinuđena na proboj preko [[Sandžak]]a prema [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Komande Armijske grupe E], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2&lt;/ref&gt; Jedini raspoloživ put vodio je preko [[Sjenica|Sjenice]] i [[Prijepolje|Prijepolja]]. Na isti pravac bila je orijentisana i glavnina snaga [[JVuO]] koje su se povlačile iz centralne Srbije, izbegavajući sukob sa neprijateljski nastrojenom sovjetskom [[Crvena armija|Crvenom armijom]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_87.htm Direktiva Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 21. oktobra 1944. komandantima jurišnih grupa za prodor u Sandžak], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 87&lt;/ref&gt; Na tom području bile su prisutne slabije snage NOVJ (oko 4.000 boraca). Stoga je Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] postigla sporazum sa ovom grupom JVuO o sadejstvu u borbi protiv NOVJ.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_171.htm Izveštaj Komande Armijske grupe E komandantu Jugoistoka o postignutom sporazumu sa četnicima], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 171&lt;/ref&gt;

Koncentrični napad nemačke grupe Šojerlen, [[Srpska državna straža|Srpskog udarnog korpusa]] i ojačane [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]] na izlazni pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] počeo je [[22. 10.|22. oktobra]] [[1944]]. Borbena grupa Šojerlen je, koristeći ojačanja, nakon oštrih borbi uspela da ovlada Sjenicom [[24. 10.|24. oktobra]], Prijepoljem [[1. 11.|1. novembra]] i [[Višegrad]]om [[11. 11.|11. novembra]]. Radi razvijanja u širinu i smanjivanja marševske gustine, snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] su, nakon savladavanja deonice [[Sjenica]] - [[Prijepolje]], usmerene preko [[Pljevlja|Pljevalja]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_95.htm Zapovest Dragutina Keserovića od 3. novembra 1944. komandantima potčinjenih jedinica za grupisanje snaga i dejstva u dolini Lima], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 95&lt;/ref&gt;

Ovim marševskim putem izvuklo se u istočnu [[Bosna|Bosnu]] oko 85.000 Nemaca&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Izveštaj Komande Armijske grupe E o brojnom stanju], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 174&lt;/ref&gt; i oko 20.000 četnika. Umešnim korišćenjem terena i znatnim borbenim angažovanjem, [[37. sandžačka divizija NOVJ|37.]] i zatim [[27. istočnobosanska divizija NOVJ|27. divizija NOVJ]] (tokom [[operacija Zeleni put II|proboja od Višegrada do Sarajeva]]) uspele su da zadrže ovu grupaciju preko mesec dana. Tokom tog proboja i marša Nemci i njihovi saputnici bili su izloženi frontalnim i bočnim napadima, kao i intenzivnim savezničkim vazdušnim dejstvima, od čega su pretrpeli ozbiljne gubitke u ljudstvu i tehnici.

== Pozadina ==

=== Oslobođenje Srbije ===
{{main|Bitka za Srbiju 1944.}}

Tokom jula i avgusta [[1944]]. [[Sandžak]] je bio žarište najintenzivnijih operacija i najveće koncentracije njemačkih trupa i [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] ([[operacija Rübezahl|operacija Ribecal]], [[operacija Draufgänger|operacija Draufgenger]]). [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] je vršila koncentraciju za prodor u [[Srbija|Srbiju]], a nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] preduzela je niz krupnih operacija da to spreči.

Kako su te operacije okončane nemačkim neuspehom i snage [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] prodrle u [[Srbija|Srbiju]], a tokom septembra došlo do pojave Crvene armije na istočnoj granici, došlo je do nagle dekoncentracije snaga iz [[Sandžak]]a. Kad je početkom septembra 2. puk [[Divizija Brandenburg|Brandenburg]], koji je bio osovina okupacionih snaga, premešten na sever, lokalne snage [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] su u kratkom roku izbacile preostale slabije snage, četnike i muslimansku miliciju iz svih gradova u [[Sandžak]]u, velikog dela istočne [[Bosna|Bosne]] i [[Srbija|Srbije]], sve do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Vrlo skromne snage NOVJ ([[37. sandžačka divizija NOVJ|37. divizija]], [[Sedma crnogorska omladinska brigada NOVJ|7. crnogorska (omladinska) brigada]] i nekoliko teritorijalnih odreda, oko 4.000 ljudi) držale su pod svojom kontrolom prostor od linije [[Goražde]] - [[Višegrad]] - [[Užice]] - [[Požega]] na severu, do [[tara (rijeka)|reke Tare]] na jugu.

Ove snage oslobodile su [[Bijelo Polje]] [[9. 9.|9. septembra]], [[Mojkovac]] [[13. 9.|13. septembra]], [[Berane]] [[15. 9.|15. septembra]], [[Prijepolje]] [[29. 9.|29. septembra]], [[Pljevlja]] [[1. 10.|1. oktobra]], [[Goražde]] [[7. 10.|7. oktobra]], [[Višegrad]] [[9. 10.|9. oktobra]], [[Ivanjica|Ivanjicu]] i [[Arilje]] početkom oktobra, [[Sjenica|Sjenicu]] [[15. 10.|15. oktobra]].

{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma... Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedince kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

=== Dolazak Nemaca iz Grčke ===
{{main|Proboj Armijske grupe E iz Grčke}}
[[Datoteka:Proboj 21 AK okt dec 1944.png|mini|[[Proboj Armijske grupe E iz Grčke|Proboj Armije E iz Grčke]], kojoj su se usput pridruživale nemačke i četničke snage.]]

Međutim, razvoj ratnih operacija učinio je u drugoj polovini oktobra [[1944]]. ovo područje još jednom pozornicom odlučujućih zbivanja. Naime, [[Armijska grupa E]] iz [[Grčka|Grčke]], budući da joj je presečen moravski pravac, bila je prinuđena da orijentiše svoj proboj na pravac od [[Novi Pazar|Novog Pazara]] preko [[Sandžak]]a prema [[Sarajevo|Sarajevu]].

{{izdvojeni citat|18. 10. 1944
Naša namera je da, dovlačenjem preostalih snaga, osposobimo Milera da u rejonu sev. i ist. od Kraljeva bezuslovno spreči prodor protivnika iz Kraljeva. Sa drugim snagama [treba] otvoriti put preko Novog Pazara ka Višegradu. Na teritoriji k-ta oruž. snaga u Makedoniji situacija se danas stabilizovala. Lanc će tamo sutra preuzeti komandu.

Cilj ove naše operacije je od sada da se celokupne snage Jugoistoka prikupe na teritoriji zapadne Hrvatske, da bi se odavde mogla povesti odbrana jug. ist. granice Rajha i to po mogućstvu ofanzivno.

Za ovo, Grupa armija »E« mora za sebe da oslobodi borbom i drži otvorenim sledeće pravce puteva koji vode na prostoriju Mostar — Sarajevo:
*Put A:
Uroševac — Prizren — Kukes — Skadar — Podgorica — Nikšić — Trebinje — Mostar.
*Put B:
Raška, odnosno Mitrovica — Novi Pazar — Sjenica — Prijepolje — Višegrad, odnosno Prijepolje — Pljevlja — Goražde — Rogatica — Sarajevo:
*Put C:
Kraljevo — Čačak — Užice a odavde, kao C1, dalje vodi preko Višegrada — Rogatice za Sarajevo. Kao C2 dalje vodi preko Zvornik — Tuzla za Doboj.

Dok će se za putne pravce A i C izboriti k-de 21. korpusa, odnosno Korpusa »Miler«, uz raspored sopstvenih snaga po dubini, dotle će se za otvaranje putnog pravca B upotrebiti Specijalni štab »Šojerlen«. Posle dostizanja rejona Višegrad, Specijalni štab »Šojerlen« ima za zadatak da, u povezanosti sa snagama K-de 2. okl. arm., izgradi novu pozadinsku bazu Grupe armija »E« uz držanje otvorenim puteva koji vode prema Višegradu.&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt;}}

=== Sabiranje četnika i Nemaca u Kraljevu ===
{{main|Borbe za Kraljevački mostobran}}
[[File:Četnički predstavnici kod Armijske grupe E stižu u Kraljevo, septembra 1944.jpg|thumb|Četnički predstavnici kod Armije E stižu u Kraljevo, septembra 1944.]]
[[File:Kraljevo, ispraćaj regruta, septembra 1944.jpg|thumb|Žene ispraćaju regrute u JVuO na centralnom gradskom trgu u Kraljevu.]]

{{izdvojeni citat|Držanje četnika u celoj Srbiji sve više neprijateljsko, sa učestalim prepadima na nem. jedinice i naseljena mesta; izuzetak je južna [sic] Srbija gde se Račić, pod njemačkom komandom, tuče protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=193&amp;broj=433 National Archive Washington, arhivska oznaka T311, Roll 193, frame no. 000430.]&lt;/ref&gt;|Savetovanje kod načelnika štaba Armijske grupe F (11.9.44).}}

I pored mestimičnih akata neprijateljstva raznih četničkih grupa prema Nemcima, glavne snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] tokom septembra i prvih dana oktobra borile su se protiv NOVJ u saradnji sa Nemcima i pod nemačkim rukovodstvom. Glavna mobilna formacija bila je [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]].

{{izdvojeni citat|Uprkos svojoj slabosti, Račićeve jedinice nastavljaju borbu protiv partizana. Usled jakog partizanskog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz Istočne Srbije, su izrazile spremnost za daljnu borbu protiv komunizma u saradnji sa Wehrmachtom... Akcije četnika u Istočnoj Bosni i Hercegovini su, izgleda, izvedene bez saglasnosti Vrhovne komande.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=194&amp;broj=101 National Archive Washington, arhivska oznaka T311, Roll 194, frame no. 000095.]&lt;/ref&gt;|Dodatak za savetovanje kod načelnika štaba Armijske grupe F (2.10.44).}}

Četvrta grupa jurišnih korpusa sa pridruženim jedinicama bila je, nakon [[Bitka na Jelovoj gori|poraza kod Jelove gore]], [[Oslobođenje Valjeva septembra 1944.|gubitka Valjeva]] i [[Oslobođenje Aranđelovca septembra 1944.|Aranđelovca]], a zatim i poraza u okolini Krupnja, potisnuta prema Šapcu i Beogradu. Odatle su je Nemci transportovali u okolinu Kraljeva počev od 3. oktobra.

Najviše nemačko vojno, političko, policijsko i SS rukovodstvo na Balkanu održalo je 8. oktobra savetovanje na kojem su doneli odluku da glavninu JVuO upotrebe u prethodnici i kao bočnu zaštitnicu prilikom proboja Armijske grupe E prema Bosni (tj. na teritoriju NDH).

{{izdvojeni citat|
(prim: [[Hermann Neubacher|Neubacher]]ovo izlaganje) c) Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju delomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedince kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmeštanja nemačkih trupa iz Srbije...

Na kraju je (prim: Viši SS i policijski vođa za Srbiju Behrends) skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspeo ubaciti dovoljno jake grupe [[Sicherheitsdienst|Službe bezbednosti]], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući ([[Maximilian von Weichs|von Weichs]]) primetio da je već i to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo poveriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=51&amp;roll=194 Memorandum sa savetovanja visokih nemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, održanog 8. oktobra 1944, National Archive Washington, T311, Roll 194, frames no. 000045-00047.]&lt;/ref&gt;}}

Na taj način, snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] koncentrisane su sredinom oktobra u oblasti [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]], usmerene na isti pravac proboja.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

Ključna deonica koju je trebalo savladati bio je put [[Sjenica]] - [[Prijepolje]].

== Naređenja za operaciju ==
[[File:Četnički predstavnik i avijatičar Luftwaffe-a u Kraljevu, septembra 1944.jpg|thumb|Četnički predstavnik (moguće [[Dragoslav Račić]]) i neimenovani podoficir njemačkog [[Luftwaffe]]a u [[Kraljevo|Kraljevu]], nakon [[Operacija Nedelja pacova|operacije Ratweek]], septembar 1944. godine.]]

Početak nemačkog proboja planiran je za [[22. 10.|22. oktobar]] [[1944]]. Tog dana je general Šojerlen pokrenuo svoju borbenu grupu iz [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. U dnevniku Komande armijske grupe za dan 21. 10. 1944. postoji zabeleška o tome:

{{izdvojeni citat|
Spec. štab »Šojerlen« dobija sledeći zadatak:
a) raščišćavanje i obezbeđenje puta Novi Pazar — Sjenica — Prijepolje — Višegrad. Po uspostavljanju veze sa snagama koje Komanda 2. okl. armije upućuje iz Sarajeva, sa delom snaga što pre očistiti i obezbediti i put Višegrad — Užice — Kraljevo, da bi se ovde pomoglo rasterećenju Milerovog korpusa...&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt;}}

Na osnovu ovoga je pukovnik Dragutin Redić izdao zapovest [[Srpski udarni korpus|Srpskom udarnom korpusu]], nekadašnjoj Nedićevoj jedinici stavljenoj pod komandu JVuO: 
{{izdvojeni citat|Na osnovu naknadno prikupljenih podataka u toku vođenih borbi 21 i 22. oktobra između Duge Poljane i Sjenice i južno od iste nalaze se jače komunističke snage jačine oko 1000— 1500 ljudi. Ove komunističke snage raspolažu sa šest bacača i dosta automatskog oružja.
U cilju izvršenja dobivenog zadatka Srpski udarni korpus mora da ovlada Sjenicom. Ovaj zadatak korpus će izvršiti u sadejstvu sa nemačkim jedinicama koje nastupaju istim pravcem kao i Srpski Udarni korpus.
Zbog toga što jedinice SUK ne raspolažu sa potrebnim teškim pešadiskim i artileriskim naoružanjem, to će nemačke jedinice svojim artiljerijskim naoružanjem, bacačima i artiljerijom, uništavati komunističke centre otpora na pravcu nadiranja jedinica SUK.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/zb/4.php?broj=356&amp;vol=14&amp;bk=4 Zapovest Štaba 2. divizije Srpskog udarnog korpusa od 24. oktobra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na jedinice NOVJ u rejonu Sjenice], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91&lt;/ref&gt;}}

Potpukovnik [[Dragoslav Račić]] izdao je direktivu i zapovest svojoj grupi korpusa:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM:
1. — Prva jurišna grupa polazi u napad 23. oktobra u 7 časova sa koncentraciske prostorije opštim pravcem drum za Sjenicu...}}

== Tok operacije ==
=== Borbe za Sjenicu ===
[[File:Zarobljeni Nemci u Sjenici 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci u Sjenici od boraca 8. srpske brigade, 1944. godine.]]

23. oktobra 1944. godine dokumenti Armijske grupe F beleže zajedničku borbu Nemaca i četnika protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=194&amp;broj=656 Ic Abendmeldung, 23.10.44, National Archive Washington, arhivska oznaka T311 roll 194, frame 650]&lt;/ref&gt;

[[25. 10.|25. oktobra]] prethodnica nemačke grupe Šojerlen uspela je da odbaci delove [[Sedma crnogorska omladinska brigada NOVJ|7. crnogorske]] i [[Četvrta sandžačka brigada NOVJ|4. sandžačke brigade NOVJ]], te su njeni oklopno-motorizovani delovi pred veče ušli u [[Sjenica|Sjenicu]]. [[Sjenica]] je postala centar koncentracije snaga [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] koje su pristizale preko [[Novi Pazar|Novog Pazara]], i glavnine snaga [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], koje su pristizale preko [[Ivanjica|Ivanjice]]. Iz tog razloga [[Sjenica]] je bila česta meta savezničkog bombardovanja od kojih su Nemci i četnici imali znatne gubitke, ali su i civili teško stradali.&lt;ref&gt;Radomir Milošević - Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd 1996 - strane 81-83&lt;/ref&gt;

Pošto su se neprijateljske namere jasno iskazale, došlo je i do koncentrisanja snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Sve raspoložive snage obe strane angažovane su na malom prostoru od [[Sjenica|Sjenice]] do [[Prijepolje|Prijepolja]]. Prethodnica Šojerlen odmah je nastavila nastupanje prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[27. 10.|27. oktobra]] rano ujutro. Na ovaj pravac štab Drugog korpusa usmerio je [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|3. proletersku brigadu]], dok je [[Sedma crnogorska omladinska brigada NOVJ|7. crnogorska]] ostala na prostoru između [[Novi Pazar|Novog Pazara]] i [[Sjenica|Sjenice]], sa zadatkom da napada nemačke transporte iz zaseda i onemogući saobraćaj.

Kombinovane nemačke snage uspele su da ovladaju putem od [[Sjenica|Sjenice]] do [[Prijepolje|Prijepolja]] energičnim napadom i da [[29. 10.|29. oktobra]] uđu u [[Prijepolje]], uspevši da stvore i manji mostobran na levoj obali [[Lim (rijeka)|Lima]].

{{izdvojeni citat|18000 srpskih boraca na maršu za Čajniče. Prvi ešalon danas ulazi u Prijepolje. Prvog novembra verovatno ćemo stići u Čajniče. Tamo treba da se sastanemo. Treba prikupiti sve što se može od hrane. Nemci idu istim putem, armija maršala Lera.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/zb/4.php?broj=586&amp;bk=4&amp;vol=14 Depeša Dragoslava Račića Zahariju Ostojiću od 29. X. 1944, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, strana 583]&lt;/ref&gt;|Depeša Dragoslava Račića Zahariju Ostojiću od 29. X. 1944}}

Međutim, tokom noći [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|3. sandžačka brigada]] odbacila ih je kontranapadom, i borbe za grad su se nastavile. U međuvremenu je [[Peta sandžačka brigada NOVJ|5. sandžačka brigada]] izvela energičan napad sa pravca severa, od Bistrice, na put [[Sjenica]]-[[Prijepolje]]. U oštrim borbama obe strane imale su znatne gubitke. Među poginulima bio je i [[Živko Džuver]], politički komesar [[Peta sandžačka brigada NOVJ|5. sandžačke brigade]], [[narodni heroj]].

=== Borbe za Prijepolje ===
[[File:Proboj Armijske grupe E iz Srbije za istočnu Bosnu, decembra 1944.jpg|thumb|Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak, decembra 1944.]]

Nemci su uspeli da obnove mostobran na levoj obali [[Lim (rijeka)|Lima]] tokom noći [[30. 10.|30. oktobra]]/[[1. 11.|1. novembra]]. Uprkos gubicima i borbama duž celog puta od Novog Pazara, njima su stalno pristizala jaka pojačanja. Štab [[Drugi udarni korpus NOVJ|2. korpusa NOVJ]] je uskoro rokirao [[Sedma crnogorska omladinska brigada NOVJ|7. crnogorsku]] prema jugu, pogrešno procenivši da Nemci pripremaju napad u pravcu [[Berane|Berana]]. Tako je prema [[Prijepolje|Prijepolju]] kao čvornoj tački nemačkog napada ostala orijentisana samo [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. divizija]]. Snažan otpor partizana zabeležen je i u ratnom dnevniku komande [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] od 31. 10. 1944. godine:

{{izdvojeni citat|
Jače nepr. jedinice, dobro naoružane, na izgrađenim položajima zap. od Prijepolja i na visovima s obe strane doline Lima. Prema verodostojnim izveštajima četnika, u rejonu Nove Varoši nalaze se najmanje 2 brigade 37. divizije, pojačane delovima koji su otišli iz Prijepolja, sa neprekidnim priticanjem iz sev. dela Priboja i tesnaca puta u Bijelom Brdu.

U rejonu Sjenice prikupljanje oko 14.000 četnika, koji će krenuti preko Pljevalja i Sarajeva prema zapadu.&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt;}}

Potpukovnik [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Živojin«) poslao je Istaknutom delu štaba četničke Vrhovne komande 4. novembra depešu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|U Prijepolju mi i broj 11 [šifra za Nijemce — prim.]. Između Prijepolja i Plevlja jedna crvena brigada. Prebacili smo na levu obalu Lima 1.000 naših ljudi. Sutra prelazimo ja i [[Dragutin Keserović|Keser]] još sa 3.000 i preduzimamo pokret ka Pljevlju. Oko Bijelog Polja slabe snage crvenih. Nemci još drže Kraljevo, Čačak i Užice. Žurite da se tamo pre sastanemo. Pošalji mi hitno ka Pljevlju Rajlića i Ružića. Tvoje depeše br. 570, 571 nisam primio. Račić.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_137.htm Izvod iz Knjige primljenih depeša Istaknutog dela štaba četničke Vrhovne komande od 10. septembra 1944. do 12. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Nemci su se uz pomoć pristižućih ešelona 22. korpusa tokom [[2. 11.|2. novembra]] učvrstili u okolini [[Prijepolje|Prijepolja]] i stvorili osnovicu za dalje nastupanje.

=== Proboj ka Višegradu ===
[[File:Povlačenje nemačkih jedinica kroz Sandžak i Bosnu 1944.jpg|thumb|Povlačenje nemačkih jedinica kroz Sandžak i Bosnu 1944.]]
[[Datoteka:Żołnierze niemieccy pchają samochody w trudnym terenie na froncie bałkańskim (2-571).jpg|mini|Njemački vojnici guraju kamione duž nasipa od drvenih blokova postavljenih na glibavoj cesti, u blizini Višegrada, decembra 1944.]]

Glavni pravac napredovanja bio je niz [[Lim (rijeka)|Lim]] prema [[Priboj]]u i [[Višegrad]]u, a sporedni od [[Prijepolje|Prijepolja]] prema [[Pljevlja|Pljevljima]]. Na pravcu prema [[Višegrad]]u u odbrani po dubini raspoređene su [[4. sandžačka brigada NOVJ|4.]] i [[5. sandžačka brigada NOVJ|5. sandžačka brigada]], a na pljevaljskom pravcu [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|Treća]]. Nemački večernji izveštaj od 3.11.1944. javlja o upotrebi četnika u proboju dolinom Lima:

{{izdvojeni citat|Crna Gora: na mostobranu na zapadnoj obali Lima, 1000 četnika upotrebljeno u borbi protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=194&amp;broj=811 Ic Abendmeldung, 23.10.44, National Archive Washington, arhivska oznaka T311 roll 194, frame 805] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Montenegro: &lt;/br&gt; Im Brückenkopf W – Ufer Lim 1.000 Cetnikszum Kampf gegen Kommunisten eingesetzt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Prethodnica Šojerlen dosegla je [[Višegrad]] nakon iscrpljujućih i krvavih borbi [[11. 11.|11. novembra]]. Međutim, naišla je na znatne probleme i u svom daljem nastupanju prema [[Sarajevo|Sarajevu]]. U ovom periodu komunikaciju [[Višegrad]]-[[Sarajevo]] držala je [[27. istočnobosanska divizija NOVJ|27. divizija NOVJ]], dok je [[37. sandžačka divizija NOVJ|37.]] ostala u zahvatu [[Prijepolje|Prijepolja]] vršeći snažan pritisak na komunikacije u ovoj čvornoj tački.

U tom trenutku se [[Armijska grupa E]] našla u neugodnom položaju. Njenih 85.000 ljudi koji su predstavljali središnji ešelon, a pored njih i oko 20.000 glavnine [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], našlo se na malom prostoru na maršu između doline Ibra i Višegrada, izloženo intenzivnim napadima iz vazduha, pritisku [[13. korpus NOVJ|13. korpusa NOVJ]] i Bugara sa istoka i efikasnom otporu na zapadu.
{{izdvojeni citat|5. 11. 1944. 
Grupa armija »E« nastaviće povlačenje prema severu i severozapadu sa najvećim mogućim ubrzanjem, uz jako obezbeđivanje svog istočnog i sev. boka, starajući se o bezuslovnom osiguranju planskog odvijanja kretanja, da bi se po prelasku Drine i uspostavljanju naslona na snage K-de 2. oklopne armije u Hercegovim i u donjem toku Save, mogla grupisati za izvršenje novih zadataka. Za povlačenje stoje na raspolaganju putevi:
*plavi: Bitolj — Elbasan — Skadar — Podgorica — Trebinje — Mostar,
*ljubičasti: Štimlje — Prizren — Kukes — Skadar,
*crveni: Prizren — Peć — Andrijevica — Berane — Pljevlja — Uvac,
*zeleni: Mitrovica — Novi Pazar — Prijepolje — Priboj — Višegrad,
*smeđi: Uroševac — Raška — Kraljevo,
*crni: Kraljevo — Čačak — Užice — Višegrad — Rogatica — Sarajevo.&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt;}}

=== Borbe za Pljevlja ===
[[File:Sahrana poginulih tokom proboja Armijske grupe E kroz Sandžak, decembra 1944.jpg|thumb|Sahrana poginulih Nemaca tokom proboja kroz Sandžak, decembra 1944.]]

Stoga je formirana jača oklopno-motorizovana kolona koja je [[8. 11.|8. novembra]] prodrla u [[Pljevlja]], otvorivši tako alternativni pravac, koji snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] i [[SUK]] nisu bile u stanju da otvore samostalno.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; Na ovaj pravac odmah su usmerene sve snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]]. Time ih je nemačka komanda iskoristila kao levu pobočnicu, raširila zahvat nastupanja smanjivši koncentraciju neprijateljskog pritiska, i ujedno rasteretila pretrpane marševske komunikacije izložene zastojima i napadima iz vazduha.

Nemci su bili svesni da, i pored zajedničke borbe i zajedničkih taktičkih ciljeva, uvek mogu očekivati četničke prepade na svoja manja izložena odeljenja, kako to oslikava sledeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 10.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Wehrmacht|Vermaht]], naročito na odvojene grupe.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184.&lt;/ref&gt;|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11. novembra 1944.}}

Nemci su Pljevlja prepustili četnicima, usmerivši ih prema Čajniču i Goraždu. Međutim, već narednog dana, [[18. 11.|18]]/[[19. 11.|19. novembra]] [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|3. sandžačka brigada]] je energičnim naletom razbila četnike i oslobodila [[Pljevlja]]. Tom prilikom poginuo je komandant Moravičkog korpusa JVuO Gordić. Glavnina [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] prešla je preko Boljanića u istočnu [[Bosna|Bosnu]].

Suštinu njemačko-četničke taktičke saradnje precizno je u svojim kasnijim sjećanjima opisao Milenko Solarić, tada oficir SUK-a:
{{izdvojeni citat|Nemci, pak, imaju koristi od naših obezbeđenja, jer mi, obezbeđujući sebe, štitimo i njih. Zapravo, omogućujemo im da se sigurnije kreću... Zanimljivo je da Nemci nisu pošli istim pravcem kojim i mi, već za Rudo. A most su za nas gradili – rezonovao sam – zato što im je trebalo levo bočno obezbeđenje.&lt;ref&gt;Milenko Solarić: Naličje &quot;Bosanske golgote&quot; ili kako sam postao pripadnik SDK, Zapisi iz dobrovoljačke borbe, I, Minhen, 1955, str. 26&lt;/ref&gt;}}

== Posledice ==
{{main|Operacija Zeleni put II|Drinski front}}
[[File:Evakuacija Armijske grupe E iz Srbije, decembra 1944.jpg|thumb|Deo mehanizacije Armijske grupe E evakuisane vozovima, decembra 1944.]]

{{izdvojeni citat|Upotreba četnika u različitim područjima je je dala dobre rezultate. Pogotovo je njihovo poznavanje terena i izviđačka aktivnost protiv Titovih bandi od koristi Wehrmachtu. Naslanjanje četnika na Wehrmacht je ipak samo posljedica njihove slabosti u odnosu na Titove snage. Oružana intervencija Anglo-amerikanaca bi sigurno izazvala njihov trenutačni prelazak u neprijateljski tabor.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 1630, 000770: Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“. (decembar 1944)&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“. (decembar 1944)}}

Nakon konačnog oslobođenja [[Pljevlja|Pljevalja]], i [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|3. sandžačka brigada]] usmerila je pritisak na komunikaciju [[Prijepolje]] - [[Priboj]] i okolne zaštitnice. Ovim putem prošla je tokom tri nedelje u gustom marševskom poretku glavnina nemačkog 22. i 91. korpusa, što je predstavljalo priliku za postavljanje uspešnih zaseda i nanošenje teških gubitaka.

{{izdvojeni citat|Kao odmazdu za napad kod sela Halinovići i Karaula od 29. novembra 1944, naređeno paljenje sela Donji Goračići, Miševići i Muškovina, konfiskacija stoke i namirnica, te hapšenje muških stanovnika. Sela Halinovići i Karaula, koja jako simpatišu sa gerilcima, će biti kažnjena sa konfiskacijom trećine tamošnjeg stočnog fonda.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 1630, 000293-4: Izvod iz ratnog dnevnika operativnog odjeljenja 91. armijskog korpusa za 30. novembar 1944.&lt;/ref&gt;|Iz ratnog dnevnika 91. nemačkog armijskog korpusa za 30. novembar 1944.}}

Novi Pazar oslobođen je [[30. 11.|30. novembra]] kad su u grad sa istoka ušle 22. srpska i 9. bugarska divizija, potiskujući nemačke zaštitnice. [[Prijepolje]] će međutim biti poprište još jedne dramatične epizode - [[Proboj nemačkog 21. korpusa 1944/45|proboja nemačkog 21. korpusa]] iz okruženja, tako da je [[Prijepolje]] konačno oslobođeno tek [[10. 1.|10. januara]] [[1945]].

Taktički, ova operacija može se smatrati pobedom osovinskih snaga. Međutim, nemačke i [[četnici|četničke]] snage pretrpele su prilikom proboja znatne gubitke. Verovatno najvažniji taktički rezultat predstavlja tronedeljno zadržavanje ove jake gorbene grupacije u periodu krize nemačke odbrane severno od Save i Drave i onemogućavanje njenog uticaja (više informacija u člancima [[Ofanziva Trećeg ukrajinskog fronta u južnoj Mađarskoj]] i [[Sremski front]]).

== Suđenje Mihailoviću ==
{{main|Beogradski proces}}
[[Datoteka:Beogradski proces.jpg|thumb|Optuženi na beogradskom procesu.]]
Na [[Beogradski proces|posleratnom suđenju]] u [[Beograd]]u [[1946]]. godine suđeno je generalu Mihailoviću i ostalim kolaboracionistima zbog saradnje sa okupatorom tokom rata. Tokom suđenja je bilo reči i o zajedničkom maršu četnika sa Vermahtom:
:Pretsednik: Jeste li u to vreme povlačeći se susreli nemačke jedinice pošto su se i one povlačile?
:Svedok Marković: Jesmo, na istom drumu su maršovale.
:Pretsednik: Kako, maršovali zajedno sa vama?
:Svedok Marković: Nemci su maršovali drumom, a mi smo bili levo.
:Pretsednik: Jeste li zajedno sa Nemcima išli?
:Svedok Marković: Tako je vodio general [[Miroslav Trifunović|Trifunović]].
:Pretsednik: Je li izdao vama naređenje da se povlačite zajedno sa Nemcima?
:Svedok Marković: Izdao je da se povlačimo.
:Pretsednik: A šta je kazao za Nemce?
:Svedok Marković: Da se Nemci ne diraju, a Nemci neće dirati nas.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]&lt;/ref&gt;

Četnički vođa Dragoljub Mihailović u Jugoslaviji je osuđen na smrt streljanjem zbog saradnje sa okupatorom i ratnih zločina. Nakon 2000-ih je u Srbiji rehabilitovan.

== Literatura ==
* [https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen (Gebundene Ausgabe - 1970). {{de}}
* [https://www.znaci.org/00001/289.htm Erich Schmidt-Richberg: DER ENDKAMPF AUF DEM BALKAN], Vowinckel (Gebundene Ausgabe - 1955). {{de}}
* [https://www.znaci.org/00001/228.htm Vojni istorijski institut: ZAVRŠNE OPERACIJE ZA OSLOBOĐENjE JUGOSLAVIJE 1944-45], Beograd 1957.
* [https://www.znaci.org/00001/153.htm OSLOBODILAČKI RAT NARODA JUGOSLAVIJE - knjiga 2], prepravljeno i dopunjeno izdanje, Vojnoistorijski institut, Beograd 1963.
* [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm Ratni dnevnik komande Grupe armija »F« za period od 1. jula do 31. decembra 1944. godine] - Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Prilog 1, Vojnoistorijski institut, Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine] - Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Prilog 2, Vojnoistorijski institut, Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/4_14_4.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, četnički dokumenti], Vojnoistorijski institut Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/4_1_14.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom I (borbe u Srbiji), knjiga 14 - 15-31. oktobar 1944.], Vojnoistorijski institut Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/4_1_16.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom I (borbe u Srbiji), knjiga 16 - borbe u Sandžaku 1942 - 1944.], Vojnoistorijski institut Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/272.htm Čedo Drulović: 37. SANDžAČKA DIVIZIJA], Vojnoistorijski institut, Beograd 1983.
* [https://www.znaci.org/00001/235.htm Živojin Nikolić Brka: 22. DIVIZIJA], Narodna knjiga, Beograd 1972.
* [https://www.znaci.org/00001/237.htm Petar Višnjić; Bitka za Srbiju 2], Beogradska knjiga, Beograd 1984.
* [https://www.znaci.org/00001/64.htm Mitar Đurišić: SEDMA OMLADINSKA], Vojnoizdavački zavod, Beograd 1973.

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Operacija Zeleni put II]]
* [[Proboj Nijemaca i četnika iz Crne Gore]]
* [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)]]
* [[Proboj Armijske grupe E iz Grčke]]

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Proboj Armijske grupe E iz Grčke]]
[[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba]]
[[Kategorija:NOB u 1944.]]
[[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata]]
[[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
[[Kategorija:Osovinske operacije u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Borbe između NOVJ i Nemaca]]
[[Kategorija:Zajedničke borbe JVUO i Nemaca]]
[[Kategorija:Saradnja NOVJ i Saveznika]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>ihxxm5suxxyxgyww52071w3pcvoj5ez</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42477988</id>
      <parentid>42477987</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T17:09:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-54241</username>
        <id>245429</id>
      </contributor>
      <origin>42477988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37491" sha1="twdxhobre2c9tkyyjm65xr6iejmczfo" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
|sukob        = Proboj Nemaca i četnika iz Srbije&lt;br&gt;(Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak)
|deo          = [[Proboj Armijske grupe E iz Grčke|Proboja Armijske grupe E iz Grčke]]
|slika        = Proboj Nemaca i četnika iz Srbije za istočnu Bosnu, decembra 1944.jpg
|opis_slike   = Proboj Nemaca i četnika iz Srbije, preko Sandžaka, za istočnu Bosnu, decembra 1944.
|datum        = [[22. 10.|22. oktobar]]-[[1. 12.|1. decembar]] [[1944]].
|mesto        = [[Sandžak]] - [[Istočna Bosna]]
|uzrok        = 
|teritorija   = 
|rezultat     = Pobeda [[Wehrmacht|Vermahta]] 
* uspešan proboj Nemaca i četnika u Bosnu
* uspostavljanje [[Drinski front|Drinskog fronta]]
|strana1      = {{flagicon|Treći Reich}} [[Wehrmacht|Vermaht]] &lt;br /&gt; {{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Četnici u drugom svjetskom ratu|Četnici]]
|strana2      = {{flagicon|DFJ}} [[NOVJ]] &lt;br /&gt; {{flagicon|UK}} [[Balkansko ratno vazduhoplovstvo|Savezničko vazduhoplovstvo]]
|jedinice1    = {{flagicon|Treći Reich}} Prethodnica Scheuerlen&lt;br /&gt;{{flagicon|Treći Reich}} [[22. korpus (Nemačka)|22. nemački korpus]]&lt;br /&gt;{{flagicon|Treći Reich}} [[91. korpus za specijalnu upotrebu (Nemačka)|91. nemački korpus za specijalnu upotrebu]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} glavnina [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] iz [[Srbija|Srbije]] (14.000&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt; - 18.000&lt;ref name=&quot;Četničke depeše od 10.9.1944. do 12.1.1945.&quot;&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_137.htm Izvod iz knjige primljenih depeša Istaknutog dela štaba Četničke vrhovne komande od 10. septembra 1944. do 12. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;)
|jedinice2    = {{flagicon|DFJ}} [[37. sandžačka divizija]]&lt;br /&gt;{{flagicon|DFJ}} [[7. crnogorska omladinska brigada]]&lt;br /&gt;{{flagicon|UK}} [[Balkansko ratno vazduhoplovstvo]]
|komandant1   = {{flagicon|Treći Reich}} [[Alexander Löhr]], komandant [[Armijska grupa E|Armije E]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Miroslav Trifunović]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Dragoslav Račić]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Dragutin Keserović]]
|komandant2   = {{flagicon|DFJ}} [[Radovan Vukanović]], komandant [[Drugi udarni korpus NOVJ|2. korpusa]]
|snaga1       = 105.000
|snaga2       = 4.000
|gubici1      = 
|gubici2      = 
|gubici3      = 
}}

'''Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak''' (kodno ime '''operacija Zeleni put'''&lt;ref&gt;https://znaci.org/zb/4_12_4_219.htm&lt;/ref&gt;, poznato kao '''povlačenje Nemaca i četnika iz Srbije''', '''proboj Nijemaca i četnika iz Srbije''' i slično) je bila operacija proboja nemačke [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] kroz [[Sandžak]], kroz neprijateljsku partizansku teritoriju, u kojoj su kao pomoćne trupe koristili četnike pod njihovom komandom.

Usled [[Bitka za Srbiju 1944.|poraza četničkih i nemačkih snaga prikupljenih u Srbiji]] tokom septembra i oktobra [[1944]], za Armijsku grupe E je zatvoren pravac manevra prema Beogradu, pa je ona bila prisiljena da izbori za sebe alternativni pravac preko Sandžaka i istočne Bosne. Zeleni put ({{jez-nem|Strasse Grün}}) je predstavljao liniju [[Proboj Armijske grupe E iz Grčke|izvlačenja nemačke vojske iz Grčke]] na pravcu: [[Kosovska Mitrovica]] – [[Novi Pazar]] – [[Prijepolje]] – [[Priboj]] – [[Višegrad]].&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt; U ovom proboju kroz [[NOVJ|partizansku]] teritoriju, Vermahtu su se pridružili i [[četnici]].

Nakon [[bitka za Srbiju 1944.|oslobođenja Srbije]], nemačka [[Armijska grupa E]] bila je prinuđena na proboj preko [[Sandžak]]a prema [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Komande Armijske grupe E], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2&lt;/ref&gt; Jedini raspoloživ put vodio je preko [[Sjenica|Sjenice]] i [[Prijepolje|Prijepolja]]. Na isti pravac bila je orijentisana i glavnina snaga [[JVuO]] koje su se povlačile iz centralne Srbije, izbegavajući sukob sa neprijateljski nastrojenom sovjetskom [[Crvena armija|Crvenom armijom]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_87.htm Direktiva Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 21. oktobra 1944. komandantima jurišnih grupa za prodor u Sandžak], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 87&lt;/ref&gt; Na tom području bile su prisutne slabije snage NOVJ (oko 4.000 boraca). Stoga je Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] postigla sporazum sa ovom grupom JVuO o sadejstvu u borbi protiv NOVJ.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_171.htm Izveštaj Komande Armijske grupe E komandantu Jugoistoka o postignutom sporazumu sa četnicima], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 171&lt;/ref&gt;

Koncentrični napad nemačke grupe Šojerlen, [[Srpska državna straža|Srpskog udarnog korpusa]] i ojačane [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]] na izlazni pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] počeo je [[22. 10.|22. oktobra]] [[1944]]. Borbena grupa Šojerlen je, koristeći ojačanja, nakon oštrih borbi uspela da ovlada Sjenicom [[24. 10.|24. oktobra]], Prijepoljem [[1. 11.|1. novembra]] i [[Višegrad]]om [[11. 11.|11. novembra]]. Radi razvijanja u širinu i smanjivanja marševske gustine, snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] su, nakon savladavanja deonice [[Sjenica]] - [[Prijepolje]], usmerene preko [[Pljevlja|Pljevalja]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_95.htm Zapovest Dragutina Keserovića od 3. novembra 1944. komandantima potčinjenih jedinica za grupisanje snaga i dejstva u dolini Lima], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 95&lt;/ref&gt;

Ovim marševskim putem izvuklo se u istočnu [[Bosna|Bosnu]] oko 85.000 Nemaca&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Izveštaj Komande Armijske grupe E o brojnom stanju], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 174&lt;/ref&gt; i oko 20.000 četnika. Umešnim korišćenjem terena i znatnim borbenim angažovanjem, [[37. sandžačka divizija NOVJ|37.]] i zatim [[27. istočnobosanska divizija NOVJ|27. divizija NOVJ]] (tokom [[operacija Zeleni put II|proboja od Višegrada do Sarajeva]]) uspele su da zadrže ovu grupaciju preko mesec dana. Tokom tog proboja i marša Nemci i njihovi saputnici bili su izloženi frontalnim i bočnim napadima, kao i intenzivnim savezničkim vazdušnim dejstvima, od čega su pretrpeli ozbiljne gubitke u ljudstvu i tehnici.

== Pozadina ==

=== Oslobođenje Srbije ===
{{main|Bitka za Srbiju 1944.}}

Tokom jula i avgusta [[1944]]. [[Sandžak]] je bio žarište najintenzivnijih operacija i najveće koncentracije njemačkih trupa i [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] ([[operacija Rübezahl|operacija Ribecal]], [[operacija Draufgänger|operacija Draufgenger]]). [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] je vršila koncentraciju za prodor u [[Srbija|Srbiju]], a nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] preduzela je niz krupnih operacija da to spreči.

Kako su te operacije okončane nemačkim neuspehom i snage [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] prodrle u [[Srbija|Srbiju]], a tokom septembra došlo do pojave Crvene armije na istočnoj granici, došlo je do nagle dekoncentracije snaga iz [[Sandžak]]a. Kad je početkom septembra 2. puk [[Divizija Brandenburg|Brandenburg]], koji je bio osovina okupacionih snaga, premešten na sever, lokalne snage [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] su u kratkom roku izbacile preostale slabije snage, četnike i muslimansku miliciju iz svih gradova u [[Sandžak]]u, velikog dela istočne [[Bosna|Bosne]] i [[Srbija|Srbije]], sve do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Vrlo skromne snage NOVJ ([[37. sandžačka divizija NOVJ|37. divizija]], [[Sedma crnogorska omladinska brigada NOVJ|7. crnogorska (omladinska) brigada]] i nekoliko teritorijalnih odreda, oko 4.000 ljudi) držale su pod svojom kontrolom prostor od linije [[Goražde]] - [[Višegrad]] - [[Užice]] - [[Požega]] na severu, do [[tara (rijeka)|reke Tare]] na jugu.

Ove snage oslobodile su [[Bijelo Polje]] [[9. 9.|9. septembra]], [[Mojkovac]] [[13. 9.|13. septembra]], [[Berane]] [[15. 9.|15. septembra]], [[Prijepolje]] [[29. 9.|29. septembra]], [[Pljevlja]] [[1. 10.|1. oktobra]], [[Goražde]] [[7. 10.|7. oktobra]], [[Višegrad]] [[9. 10.|9. oktobra]], [[Ivanjica|Ivanjicu]] i [[Arilje]] početkom oktobra, [[Sjenica|Sjenicu]] [[15. 10.|15. oktobra]].

{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma... Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedince kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

=== Dolazak Nemaca iz Grčke ===
{{main|Proboj Armijske grupe E iz Grčke}}
[[Datoteka:Proboj 21 AK okt dec 1944.png|mini|[[Proboj Armijske grupe E iz Grčke|Proboj Armije E iz Grčke]], kojoj su se usput pridruživale nemačke i četničke snage.]]

Međutim, razvoj ratnih operacija učinio je u drugoj polovini oktobra [[1944]]. ovo područje još jednom pozornicom odlučujućih zbivanja. Naime, [[Armijska grupa E]] iz [[Grčka|Grčke]], budući da joj je presečen moravski pravac, bila je prinuđena da orijentiše svoj proboj na pravac od [[Novi Pazar|Novog Pazara]] preko [[Sandžak]]a prema [[Sarajevo|Sarajevu]].

{{izdvojeni citat|18. 10. 1944
Naša namera je da, dovlačenjem preostalih snaga, osposobimo Milera da u rejonu sev. i ist. od Kraljeva bezuslovno spreči prodor protivnika iz Kraljeva. Sa drugim snagama [treba] otvoriti put preko Novog Pazara ka Višegradu. Na teritoriji k-ta oruž. snaga u Makedoniji situacija se danas stabilizovala. Lanc će tamo sutra preuzeti komandu.

Cilj ove naše operacije je od sada da se celokupne snage Jugoistoka prikupe na teritoriji zapadne Hrvatske, da bi se odavde mogla povesti odbrana jug. ist. granice Rajha i to po mogućstvu ofanzivno.

Za ovo, Grupa armija »E« mora za sebe da oslobodi borbom i drži otvorenim sledeće pravce puteva koji vode na prostoriju Mostar — Sarajevo:
*Put A:
Uroševac — Prizren — Kukes — Skadar — Podgorica — Nikšić — Trebinje — Mostar.
*Put B:
Raška, odnosno Mitrovica — Novi Pazar — Sjenica — Prijepolje — Višegrad, odnosno Prijepolje — Pljevlja — Goražde — Rogatica — Sarajevo:
*Put C:
Kraljevo — Čačak — Užice a odavde, kao C1, dalje vodi preko Višegrada — Rogatice za Sarajevo. Kao C2 dalje vodi preko Zvornik — Tuzla za Doboj.

Dok će se za putne pravce A i C izboriti k-de 21. korpusa, odnosno Korpusa »Miler«, uz raspored sopstvenih snaga po dubini, dotle će se za otvaranje putnog pravca B upotrebiti Specijalni štab »Šojerlen«. Posle dostizanja rejona Višegrad, Specijalni štab »Šojerlen« ima za zadatak da, u povezanosti sa snagama K-de 2. okl. arm., izgradi novu pozadinsku bazu Grupe armija »E« uz držanje otvorenim puteva koji vode prema Višegradu.&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt;}}

=== Sabiranje četnika i Nemaca u Kraljevu ===
{{main|Borbe za Kraljevački mostobran}}
[[File:Četnički predstavnici kod Armijske grupe E stižu u Kraljevo, septembra 1944.jpg|thumb|Četnički predstavnici kod Armije E stižu u Kraljevo, septembra 1944.]]
[[File:Kraljevo, ispraćaj regruta, septembra 1944.jpg|thumb|Žene ispraćaju regrute u JVuO na centralnom gradskom trgu u Kraljevu.]]

{{izdvojeni citat|Držanje četnika u celoj Srbiji sve više neprijateljsko, sa učestalim prepadima na nem. jedinice i naseljena mesta; izuzetak je južna [sic] Srbija gde se Račić, pod njemačkom komandom, tuče protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=193&amp;broj=433 National Archive Washington, arhivska oznaka T311, Roll 193, frame no. 000430.]&lt;/ref&gt;|Savetovanje kod načelnika štaba Armijske grupe F (11.9.44).}}

I pored mestimičnih akata neprijateljstva raznih četničkih grupa prema Nemcima, glavne snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] tokom septembra i prvih dana oktobra borile su se protiv NOVJ u saradnji sa Nemcima i pod nemačkim rukovodstvom. Glavna mobilna formacija bila je [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]].

{{izdvojeni citat|Uprkos svojoj slabosti, Račićeve jedinice nastavljaju borbu protiv partizana. Usled jakog partizanskog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz Istočne Srbije, su izrazile spremnost za daljnu borbu protiv komunizma u saradnji sa Wehrmachtom... Akcije četnika u Istočnoj Bosni i Hercegovini su, izgleda, izvedene bez saglasnosti Vrhovne komande.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=194&amp;broj=101 National Archive Washington, arhivska oznaka T311, Roll 194, frame no. 000095.]&lt;/ref&gt;|Dodatak za savetovanje kod načelnika štaba Armijske grupe F (2.10.44).}}

Četvrta grupa jurišnih korpusa sa pridruženim jedinicama bila je, nakon [[Bitka na Jelovoj gori|poraza kod Jelove gore]], [[Oslobođenje Valjeva septembra 1944.|gubitka Valjeva]] i [[Oslobođenje Aranđelovca septembra 1944.|Aranđelovca]], a zatim i poraza u okolini Krupnja, potisnuta prema Šapcu i Beogradu. Odatle su je Nemci transportovali u okolinu Kraljeva počev od 3. oktobra.

Najviše nemačko vojno, političko, policijsko i SS rukovodstvo na Balkanu održalo je 8. oktobra savetovanje na kojem su doneli odluku da glavninu JVuO upotrebe u prethodnici i kao bočnu zaštitnicu prilikom proboja Armijske grupe E prema Bosni (tj. na teritoriju NDH).

{{izdvojeni citat|
(prim: [[Hermann Neubacher|Neubacher]]ovo izlaganje) c) Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju delomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedince kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmeštanja nemačkih trupa iz Srbije...

Na kraju je (prim: Viši SS i policijski vođa za Srbiju Behrends) skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspeo ubaciti dovoljno jake grupe [[Sicherheitsdienst|Službe bezbednosti]], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući ([[Maximilian von Weichs|von Weichs]]) primetio da je već i to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo poveriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=51&amp;roll=194 Memorandum sa savetovanja visokih nemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, održanog 8. oktobra 1944, National Archive Washington, T311, Roll 194, frames no. 000045-00047.]&lt;/ref&gt;}}

Na taj način, snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] koncentrisane su sredinom oktobra u oblasti [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]], usmerene na isti pravac proboja.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

Ključna deonica koju je trebalo savladati bio je put [[Sjenica]] - [[Prijepolje]].

== Naređenja za operaciju ==
[[File:Četnički predstavnik i avijatičar Luftwaffe-a u Kraljevu, septembra 1944.jpg|thumb|Četnički predstavnik (moguće [[Dragoslav Račić]]) i neimenovani podoficir njemačkog [[Luftwaffe]]a u [[Kraljevo|Kraljevu]], nakon [[Operacija Nedelja pacova|operacije Ratweek]], septembar 1944. godine.]]

Početak nemačkog proboja planiran je za [[22. 10.|22. oktobar]] [[1944]]. Tog dana je general Šojerlen pokrenuo svoju borbenu grupu iz [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. U dnevniku Komande armijske grupe za dan 21. 10. 1944. postoji zabeleška o tome:

{{izdvojeni citat|
Spec. štab »Šojerlen« dobija sledeći zadatak:
a) raščišćavanje i obezbeđenje puta Novi Pazar — Sjenica — Prijepolje — Višegrad. Po uspostavljanju veze sa snagama koje Komanda 2. okl. armije upućuje iz Sarajeva, sa delom snaga što pre očistiti i obezbediti i put Višegrad — Užice — Kraljevo, da bi se ovde pomoglo rasterećenju Milerovog korpusa...&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt;}}

Na osnovu ovoga je pukovnik Dragutin Redić izdao zapovest [[Srpski udarni korpus|Srpskom udarnom korpusu]], nekadašnjoj Nedićevoj jedinici stavljenoj pod komandu JVuO: 
{{izdvojeni citat|Na osnovu naknadno prikupljenih podataka u toku vođenih borbi 21 i 22. oktobra između Duge Poljane i Sjenice i južno od iste nalaze se jače komunističke snage jačine oko 1000— 1500 ljudi. Ove komunističke snage raspolažu sa šest bacača i dosta automatskog oružja.
U cilju izvršenja dobivenog zadatka Srpski udarni korpus mora da ovlada Sjenicom. Ovaj zadatak korpus će izvršiti u sadejstvu sa nemačkim jedinicama koje nastupaju istim pravcem kao i Srpski Udarni korpus.
Zbog toga što jedinice SUK ne raspolažu sa potrebnim teškim pešadiskim i artileriskim naoružanjem, to će nemačke jedinice svojim artiljerijskim naoružanjem, bacačima i artiljerijom, uništavati komunističke centre otpora na pravcu nadiranja jedinica SUK.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/zb/4.php?broj=356&amp;vol=14&amp;bk=4 Zapovest Štaba 2. divizije Srpskog udarnog korpusa od 24. oktobra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na jedinice NOVJ u rejonu Sjenice], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91&lt;/ref&gt;}}

Potpukovnik [[Dragoslav Račić]] izdao je direktivu i zapovest svojoj grupi korpusa:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM:
1. — Prva jurišna grupa polazi u napad 23. oktobra u 7 časova sa koncentraciske prostorije opštim pravcem drum za Sjenicu...}}

== Tok operacije ==
=== Borbe za Sjenicu ===
[[File:Zarobljeni Nemci u Sjenici 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci u Sjenici od boraca 8. srpske brigade, 1944. godine.]]

23. oktobra 1944. godine dokumenti Armijske grupe F beleže zajedničku borbu Nemaca i četnika protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=194&amp;broj=656 Ic Abendmeldung, 23.10.44, National Archive Washington, arhivska oznaka T311 roll 194, frame 650]&lt;/ref&gt;

[[25. 10.|25. oktobra]] prethodnica nemačke grupe Šojerlen uspela je da odbaci delove [[Sedma crnogorska omladinska brigada NOVJ|7. crnogorske]] i [[Četvrta sandžačka brigada NOVJ|4. sandžačke brigade NOVJ]], te su njeni oklopno-motorizovani delovi pred veče ušli u [[Sjenica|Sjenicu]]. [[Sjenica]] je postala centar koncentracije snaga [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] koje su pristizale preko [[Novi Pazar|Novog Pazara]], i glavnine snaga [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], koje su pristizale preko [[Ivanjica|Ivanjice]]. Iz tog razloga [[Sjenica]] je bila česta meta savezničkog bombardovanja od kojih su Nemci i četnici imali znatne gubitke, ali su i civili teško stradali.&lt;ref&gt;Radomir Milošević - Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd 1996 - strane 81-83&lt;/ref&gt;

Pošto su se neprijateljske namere jasno iskazale, došlo je i do koncentrisanja snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Sve raspoložive snage obe strane angažovane su na malom prostoru od [[Sjenica|Sjenice]] do [[Prijepolje|Prijepolja]]. Prethodnica Šojerlen odmah je nastavila nastupanje prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[27. 10.|27. oktobra]] rano ujutro. Na ovaj pravac štab Drugog korpusa usmerio je [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|3. proletersku brigadu]], dok je [[Sedma crnogorska omladinska brigada NOVJ|7. crnogorska]] ostala na prostoru između [[Novi Pazar|Novog Pazara]] i [[Sjenica|Sjenice]], sa zadatkom da napada nemačke transporte iz zaseda i onemogući saobraćaj.

Kombinovane nemačke snage uspele su da ovladaju putem od [[Sjenica|Sjenice]] do [[Prijepolje|Prijepolja]] energičnim napadom i da [[29. 10.|29. oktobra]] uđu u [[Prijepolje]], uspevši da stvore i manji mostobran na levoj obali [[Lim (rijeka)|Lima]].

{{izdvojeni citat|18000 srpskih boraca na maršu za Čajniče. Prvi ešalon danas ulazi u Prijepolje. Prvog novembra verovatno ćemo stići u Čajniče. Tamo treba da se sastanemo. Treba prikupiti sve što se može od hrane. Nemci idu istim putem, armija maršala Lera.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/zb/4.php?broj=586&amp;bk=4&amp;vol=14 Depeša Dragoslava Račića Zahariju Ostojiću od 29. X. 1944, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, strana 583]&lt;/ref&gt;|Depeša Dragoslava Račića Zahariju Ostojiću od 29. X. 1944}}

Međutim, tokom noći [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|3. sandžačka brigada]] odbacila ih je kontranapadom, i borbe za grad su se nastavile. U međuvremenu je [[Peta sandžačka brigada NOVJ|5. sandžačka brigada]] izvela energičan napad sa pravca severa, od Bistrice, na put [[Sjenica]]-[[Prijepolje]]. U oštrim borbama obe strane imale su znatne gubitke. Među poginulima bio je i [[Živko Džuver]], politički komesar [[Peta sandžačka brigada NOVJ|5. sandžačke brigade]], [[narodni heroj]].

=== Borbe za Prijepolje ===
[[File:Proboj Armijske grupe E iz Srbije za istočnu Bosnu, decembra 1944.jpg|thumb|Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak, decembra 1944.]]

Nemci su uspeli da obnove mostobran na levoj obali [[Lim (rijeka)|Lima]] tokom noći [[30. 10.|30. oktobra]]/[[1. 11.|1. novembra]]. Uprkos gubicima i borbama duž celog puta od Novog Pazara, njima su stalno pristizala jaka pojačanja. Štab [[Drugi udarni korpus NOVJ|2. korpusa NOVJ]] je uskoro rokirao [[Sedma crnogorska omladinska brigada NOVJ|7. crnogorsku]] prema jugu, pogrešno procenivši da Nemci pripremaju napad u pravcu [[Berane|Berana]]. Tako je prema [[Prijepolje|Prijepolju]] kao čvornoj tački nemačkog napada ostala orijentisana samo [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. divizija]]. Snažan otpor partizana zabeležen je i u ratnom dnevniku komande [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] od 31. 10. 1944. godine:

{{izdvojeni citat|
Jače nepr. jedinice, dobro naoružane, na izgrađenim položajima zap. od Prijepolja i na visovima s obe strane doline Lima. Prema verodostojnim izveštajima četnika, u rejonu Nove Varoši nalaze se najmanje 2 brigade 37. divizije, pojačane delovima koji su otišli iz Prijepolja, sa neprekidnim priticanjem iz sev. dela Priboja i tesnaca puta u Bijelom Brdu.

U rejonu Sjenice prikupljanje oko 14.000 četnika, koji će krenuti preko Pljevalja i Sarajeva prema zapadu.&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt;}}

Potpukovnik [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Živojin«) poslao je Istaknutom delu štaba četničke Vrhovne komande 4. novembra depešu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|U Prijepolju mi i broj 11 [šifra za Nijemce — prim.]. Između Prijepolja i Plevlja jedna crvena brigada. Prebacili smo na levu obalu Lima 1.000 naših ljudi. Sutra prelazimo ja i [[Dragutin Keserović|Keser]] još sa 3.000 i preduzimamo pokret ka Pljevlju. Oko Bijelog Polja slabe snage crvenih. Nemci još drže Kraljevo, Čačak i Užice. Žurite da se tamo pre sastanemo. Pošalji mi hitno ka Pljevlju Rajlića i Ružića. Tvoje depeše br. 570, 571 nisam primio. Račić.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_137.htm Izvod iz Knjige primljenih depeša Istaknutog dela štaba četničke Vrhovne komande od 10. septembra 1944. do 12. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Nemci su se uz pomoć pristižućih ešelona 22. korpusa tokom [[2. 11.|2. novembra]] učvrstili u okolini [[Prijepolje|Prijepolja]] i stvorili osnovicu za dalje nastupanje.

=== Proboj ka Višegradu ===
[[File:Povlačenje nemačkih jedinica kroz Sandžak i Bosnu 1944.jpg|thumb|Povlačenje nemačkih jedinica kroz Sandžak i Bosnu 1944.]]
[[Datoteka:Żołnierze niemieccy pchają samochody w trudnym terenie na froncie bałkańskim (2-571).jpg|mini|Njemački vojnici guraju kamione duž nasipa od drvenih blokova postavljenih na glibavoj cesti, u blizini Višegrada, decembra 1944.]]

Glavni pravac napredovanja bio je niz [[Lim (rijeka)|Lim]] prema [[Priboj]]u i [[Višegrad]]u, a sporedni od [[Prijepolje|Prijepolja]] prema [[Pljevlja|Pljevljima]]. Na pravcu prema [[Višegrad]]u u odbrani po dubini raspoređene su [[4. sandžačka brigada NOVJ|4.]] i [[5. sandžačka brigada NOVJ|5. sandžačka brigada]], a na pljevaljskom pravcu [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|Treća]]. Nemački večernji izveštaj od 3.11.1944. javlja o upotrebi četnika u proboju dolinom Lima:

{{izdvojeni citat|Crna Gora: na mostobranu na zapadnoj obali Lima, 1000 četnika upotrebljeno u borbi protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=194&amp;broj=811 Ic Abendmeldung, 23.10.44, National Archive Washington, arhivska oznaka T311 roll 194, frame 805] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Montenegro: Im Brückenkopf W – Ufer Lim 1.000 Cetnikszum Kampf gegen Kommunisten eingesetzt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Prethodnica Šojerlen dosegla je [[Višegrad]] nakon iscrpljujućih i krvavih borbi [[11. 11.|11. novembra]]. Međutim, naišla je na znatne probleme i u svom daljem nastupanju prema [[Sarajevo|Sarajevu]]. U ovom periodu komunikaciju [[Višegrad]]-[[Sarajevo]] držala je [[27. istočnobosanska divizija NOVJ|27. divizija NOVJ]], dok je [[37. sandžačka divizija NOVJ|37.]] ostala u zahvatu [[Prijepolje|Prijepolja]] vršeći snažan pritisak na komunikacije u ovoj čvornoj tački.

U tom trenutku se [[Armijska grupa E]] našla u neugodnom položaju. Njenih 85.000 ljudi koji su predstavljali središnji ešelon, a pored njih i oko 20.000 glavnine [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], našlo se na malom prostoru na maršu između doline Ibra i Višegrada, izloženo intenzivnim napadima iz vazduha, pritisku [[13. korpus NOVJ|13. korpusa NOVJ]] i Bugara sa istoka i efikasnom otporu na zapadu.
{{izdvojeni citat|5. 11. 1944. 
Grupa armija »E« nastaviće povlačenje prema severu i severozapadu sa najvećim mogućim ubrzanjem, uz jako obezbeđivanje svog istočnog i sev. boka, starajući se o bezuslovnom osiguranju planskog odvijanja kretanja, da bi se po prelasku Drine i uspostavljanju naslona na snage K-de 2. oklopne armije u Hercegovim i u donjem toku Save, mogla grupisati za izvršenje novih zadataka. Za povlačenje stoje na raspolaganju putevi:
*plavi: Bitolj — Elbasan — Skadar — Podgorica — Trebinje — Mostar,
*ljubičasti: Štimlje — Prizren — Kukes — Skadar,
*crveni: Prizren — Peć — Andrijevica — Berane — Pljevlja — Uvac,
*zeleni: Mitrovica — Novi Pazar — Prijepolje — Priboj — Višegrad,
*smeđi: Uroševac — Raška — Kraljevo,
*crni: Kraljevo — Čačak — Užice — Višegrad — Rogatica — Sarajevo.&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt;}}

=== Borbe za Pljevlja ===
[[File:Sahrana poginulih tokom proboja Armijske grupe E kroz Sandžak, decembra 1944.jpg|thumb|Sahrana poginulih Nemaca tokom proboja kroz Sandžak, decembra 1944.]]

Stoga je formirana jača oklopno-motorizovana kolona koja je [[8. 11.|8. novembra]] prodrla u [[Pljevlja]], otvorivši tako alternativni pravac, koji snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] i [[SUK]] nisu bile u stanju da otvore samostalno.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; Na ovaj pravac odmah su usmerene sve snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]]. Time ih je nemačka komanda iskoristila kao levu pobočnicu, raširila zahvat nastupanja smanjivši koncentraciju neprijateljskog pritiska, i ujedno rasteretila pretrpane marševske komunikacije izložene zastojima i napadima iz vazduha.

Nemci su bili svesni da, i pored zajedničke borbe i zajedničkih taktičkih ciljeva, uvek mogu očekivati četničke prepade na svoja manja izložena odeljenja, kako to oslikava sledeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 10.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Wehrmacht|Vermaht]], naročito na odvojene grupe.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184.&lt;/ref&gt;|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11. novembra 1944.}}

Nemci su Pljevlja prepustili četnicima, usmerivši ih prema Čajniču i Goraždu. Međutim, već narednog dana, [[18. 11.|18]]/[[19. 11.|19. novembra]] [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|3. sandžačka brigada]] je energičnim naletom razbila četnike i oslobodila [[Pljevlja]]. Tom prilikom poginuo je komandant Moravičkog korpusa JVuO Gordić. Glavnina [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] prešla je preko Boljanića u istočnu [[Bosna|Bosnu]].

Suštinu njemačko-četničke taktičke saradnje precizno je u svojim kasnijim sjećanjima opisao Milenko Solarić, tada oficir SUK-a:
{{izdvojeni citat|Nemci, pak, imaju koristi od naših obezbeđenja, jer mi, obezbeđujući sebe, štitimo i njih. Zapravo, omogućujemo im da se sigurnije kreću... Zanimljivo je da Nemci nisu pošli istim pravcem kojim i mi, već za Rudo. A most su za nas gradili – rezonovao sam – zato što im je trebalo levo bočno obezbeđenje.&lt;ref&gt;Milenko Solarić: Naličje &quot;Bosanske golgote&quot; ili kako sam postao pripadnik SDK, Zapisi iz dobrovoljačke borbe, I, Minhen, 1955, str. 26&lt;/ref&gt;}}

== Posledice ==
{{main|Operacija Zeleni put II|Drinski front}}
[[File:Evakuacija Armijske grupe E iz Srbije, decembra 1944.jpg|thumb|Deo mehanizacije Armijske grupe E evakuisane vozovima, decembra 1944.]]

{{izdvojeni citat|Upotreba četnika u različitim područjima je je dala dobre rezultate. Pogotovo je njihovo poznavanje terena i izviđačka aktivnost protiv Titovih bandi od koristi Wehrmachtu. Naslanjanje četnika na Wehrmacht je ipak samo posljedica njihove slabosti u odnosu na Titove snage. Oružana intervencija Anglo-amerikanaca bi sigurno izazvala njihov trenutačni prelazak u neprijateljski tabor.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 1630, 000770: Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“. (decembar 1944)&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“. (decembar 1944)}}

Nakon konačnog oslobođenja [[Pljevlja|Pljevalja]], i [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|3. sandžačka brigada]] usmerila je pritisak na komunikaciju [[Prijepolje]] - [[Priboj]] i okolne zaštitnice. Ovim putem prošla je tokom tri nedelje u gustom marševskom poretku glavnina nemačkog 22. i 91. korpusa, što je predstavljalo priliku za postavljanje uspešnih zaseda i nanošenje teških gubitaka.

{{izdvojeni citat|Kao odmazdu za napad kod sela Halinovići i Karaula od 29. novembra 1944, naređeno paljenje sela Donji Goračići, Miševići i Muškovina, konfiskacija stoke i namirnica, te hapšenje muških stanovnika. Sela Halinovići i Karaula, koja jako simpatišu sa gerilcima, će biti kažnjena sa konfiskacijom trećine tamošnjeg stočnog fonda.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 1630, 000293-4: Izvod iz ratnog dnevnika operativnog odjeljenja 91. armijskog korpusa za 30. novembar 1944.&lt;/ref&gt;|Iz ratnog dnevnika 91. nemačkog armijskog korpusa za 30. novembar 1944.}}

Novi Pazar oslobođen je [[30. 11.|30. novembra]] kad su u grad sa istoka ušle 22. srpska i 9. bugarska divizija, potiskujući nemačke zaštitnice. [[Prijepolje]] će međutim biti poprište još jedne dramatične epizode - [[Proboj nemačkog 21. korpusa 1944/45|proboja nemačkog 21. korpusa]] iz okruženja, tako da je [[Prijepolje]] konačno oslobođeno tek [[10. 1.|10. januara]] [[1945]].

Taktički, ova operacija može se smatrati pobedom osovinskih snaga. Međutim, nemačke i [[četnici|četničke]] snage pretrpele su prilikom proboja znatne gubitke. Verovatno najvažniji taktički rezultat predstavlja tronedeljno zadržavanje ove jake gorbene grupacije u periodu krize nemačke odbrane severno od Save i Drave i onemogućavanje njenog uticaja (više informacija u člancima [[Ofanziva Trećeg ukrajinskog fronta u južnoj Mađarskoj]] i [[Sremski front]]).

== Suđenje Mihailoviću ==
{{main|Beogradski proces}}
[[Datoteka:Beogradski proces.jpg|thumb|Optuženi na beogradskom procesu.]]
Na [[Beogradski proces|posleratnom suđenju]] u [[Beograd]]u [[1946]]. godine suđeno je generalu Mihailoviću i ostalim kolaboracionistima zbog saradnje sa okupatorom tokom rata. Tokom suđenja je bilo reči i o zajedničkom maršu četnika sa Vermahtom:
:Pretsednik: Jeste li u to vreme povlačeći se susreli nemačke jedinice pošto su se i one povlačile?
:Svedok Marković: Jesmo, na istom drumu su maršovale.
:Pretsednik: Kako, maršovali zajedno sa vama?
:Svedok Marković: Nemci su maršovali drumom, a mi smo bili levo.
:Pretsednik: Jeste li zajedno sa Nemcima išli?
:Svedok Marković: Tako je vodio general [[Miroslav Trifunović|Trifunović]].
:Pretsednik: Je li izdao vama naređenje da se povlačite zajedno sa Nemcima?
:Svedok Marković: Izdao je da se povlačimo.
:Pretsednik: A šta je kazao za Nemce?
:Svedok Marković: Da se Nemci ne diraju, a Nemci neće dirati nas.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]&lt;/ref&gt;

Četnički vođa Dragoljub Mihailović u Jugoslaviji je osuđen na smrt streljanjem zbog saradnje sa okupatorom i ratnih zločina. Nakon 2000-ih je u Srbiji rehabilitovan.

== Literatura ==
* [https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen (Gebundene Ausgabe - 1970). {{de}}
* [https://www.znaci.org/00001/289.htm Erich Schmidt-Richberg: DER ENDKAMPF AUF DEM BALKAN], Vowinckel (Gebundene Ausgabe - 1955). {{de}}
* [https://www.znaci.org/00001/228.htm Vojni istorijski institut: ZAVRŠNE OPERACIJE ZA OSLOBOĐENjE JUGOSLAVIJE 1944-45], Beograd 1957.
* [https://www.znaci.org/00001/153.htm OSLOBODILAČKI RAT NARODA JUGOSLAVIJE - knjiga 2], prepravljeno i dopunjeno izdanje, Vojnoistorijski institut, Beograd 1963.
* [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm Ratni dnevnik komande Grupe armija »F« za period od 1. jula do 31. decembra 1944. godine] - Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Prilog 1, Vojnoistorijski institut, Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine] - Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Prilog 2, Vojnoistorijski institut, Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/4_14_4.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, četnički dokumenti], Vojnoistorijski institut Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/4_1_14.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom I (borbe u Srbiji), knjiga 14 - 15-31. oktobar 1944.], Vojnoistorijski institut Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/4_1_16.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom I (borbe u Srbiji), knjiga 16 - borbe u Sandžaku 1942 - 1944.], Vojnoistorijski institut Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/272.htm Čedo Drulović: 37. SANDžAČKA DIVIZIJA], Vojnoistorijski institut, Beograd 1983.
* [https://www.znaci.org/00001/235.htm Živojin Nikolić Brka: 22. DIVIZIJA], Narodna knjiga, Beograd 1972.
* [https://www.znaci.org/00001/237.htm Petar Višnjić; Bitka za Srbiju 2], Beogradska knjiga, Beograd 1984.
* [https://www.znaci.org/00001/64.htm Mitar Đurišić: SEDMA OMLADINSKA], Vojnoizdavački zavod, Beograd 1973.

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Operacija Zeleni put II]]
* [[Proboj Nijemaca i četnika iz Crne Gore]]
* [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)]]
* [[Proboj Armijske grupe E iz Grčke]]

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Proboj Armijske grupe E iz Grčke]]
[[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba]]
[[Kategorija:NOB u 1944.]]
[[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata]]
[[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
[[Kategorija:Osovinske operacije u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Borbe između NOVJ i Nemaca]]
[[Kategorija:Zajedničke borbe JVUO i Nemaca]]
[[Kategorija:Saradnja NOVJ i Saveznika]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>twdxhobre2c9tkyyjm65xr6iejmczfo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42477989</id>
      <parentid>42477988</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T17:09:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-54241</username>
        <id>245429</id>
      </contributor>
      <origin>42477989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37492" sha1="pzgptvocxirihj5924okyq99dqk21j7" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
|sukob        = Proboj Nemaca i četnika iz Srbije&lt;br&gt;(Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak)
|deo          = [[Proboj Armijske grupe E iz Grčke|Proboja Armijske grupe E iz Grčke]]
|slika        = Proboj Nemaca i četnika iz Srbije za istočnu Bosnu, decembra 1944.jpg
|opis_slike   = Proboj Nemaca i četnika iz Srbije, preko Sandžaka, za istočnu Bosnu, decembra 1944.
|datum        = [[22. 10.|22. oktobar]]-[[1. 12.|1. decembar]] [[1944]].
|mesto        = [[Sandžak]] - [[Istočna Bosna]]
|uzrok        = 
|teritorija   = 
|rezultat     = Pobeda [[Wehrmacht|Vermahta]] 
* uspešan proboj Nemaca i četnika u Bosnu
* uspostavljanje [[Drinski front|Drinskog fronta]]
|strana1      = {{flagicon|Treći Reich}} [[Wehrmacht|Vermaht]] &lt;br /&gt; {{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Četnici u drugom svjetskom ratu|Četnici]]
|strana2      = {{flagicon|DFJ}} [[NOVJ]] &lt;br /&gt; {{flagicon|UK}} [[Balkansko ratno vazduhoplovstvo|Savezničko vazduhoplovstvo]]
|jedinice1    = {{flagicon|Treći Reich}} Prethodnica Scheuerlen&lt;br /&gt;{{flagicon|Treći Reich}} [[22. korpus (Nemačka)|22. nemački korpus]]&lt;br /&gt;{{flagicon|Treći Reich}} [[91. korpus za specijalnu upotrebu (Nemačka)|91. nemački korpus za specijalnu upotrebu]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} glavnina [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] iz [[Srbija|Srbije]] (14.000&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt; - 18.000&lt;ref name=&quot;Četničke depeše od 10.9.1944. do 12.1.1945.&quot;&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_137.htm Izvod iz knjige primljenih depeša Istaknutog dela štaba Četničke vrhovne komande od 10. septembra 1944. do 12. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;)
|jedinice2    = {{flagicon|DFJ}} [[37. sandžačka divizija]]&lt;br /&gt;{{flagicon|DFJ}} [[7. crnogorska omladinska brigada]]&lt;br /&gt;{{flagicon|UK}} [[Balkansko ratno vazduhoplovstvo]]
|komandant1   = {{flagicon|Treći Reich}} [[Alexander Löhr]], komandant [[Armijska grupa E|Armije E]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Miroslav Trifunović]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Dragoslav Račić]]&lt;br /&gt;{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Dragutin Keserović]]
|komandant2   = {{flagicon|DFJ}} [[Radovan Vukanović]], komandant [[Drugi udarni korpus NOVJ|2. korpusa]]
|snaga1       = 105.000
|snaga2       = 4.000
|gubici1      = 
|gubici2      = 
|gubici3      = 
}}

'''Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak''' (kodno ime '''operacija Zeleni put'''&lt;ref&gt;https://znaci.org/zb/4_12_4_219.htm&lt;/ref&gt;, poznato kao '''povlačenje Nemaca i četnika iz Srbije''', '''proboj Nijemaca i četnika iz Srbije''' i slično) je bila operacija proboja nemačke [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] kroz [[Sandžak]], kroz neprijateljsku partizansku teritoriju, u kojoj su kao pomoćne trupe koristili četnike pod njihovom komandom.

Usled [[Bitka za Srbiju 1944.|poraza četničkih i nemačkih snaga prikupljenih u Srbiji]] tokom septembra i oktobra [[1944]], za Armijsku grupe E je zatvoren pravac manevra prema Beogradu, pa je ona bila prisiljena da izbori za sebe alternativni pravac preko Sandžaka i istočne Bosne. Zeleni put ({{jez-nem|Strasse Grün}}) je predstavljao liniju [[Proboj Armijske grupe E iz Grčke|izvlačenja nemačke vojske iz Grčke]] na pravcu: [[Kosovska Mitrovica]] – [[Novi Pazar]] – [[Prijepolje]] – [[Priboj]] – [[Višegrad]].&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt; U ovom proboju kroz [[NOVJ|partizansku]] teritoriju, Vermahtu su se pridružili i [[četnici]].

Nakon [[bitka za Srbiju 1944.|oslobođenja Srbije]], nemačka [[Armijska grupa E]] bila je prinuđena na proboj preko [[Sandžak]]a prema [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Komande Armijske grupe E], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2&lt;/ref&gt; Jedini raspoloživ put vodio je preko [[Sjenica|Sjenice]] i [[Prijepolje|Prijepolja]]. Na isti pravac bila je orijentisana i glavnina snaga [[JVuO]] koje su se povlačile iz centralne Srbije, izbegavajući sukob sa neprijateljski nastrojenom sovjetskom [[Crvena armija|Crvenom armijom]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_87.htm Direktiva Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 21. oktobra 1944. komandantima jurišnih grupa za prodor u Sandžak], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 87&lt;/ref&gt; Na tom području bile su prisutne slabije snage NOVJ (oko 4.000 boraca). Stoga je Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] postigla sporazum sa ovom grupom JVuO o sadejstvu u borbi protiv NOVJ.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_171.htm Izveštaj Komande Armijske grupe E komandantu Jugoistoka o postignutom sporazumu sa četnicima], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 171&lt;/ref&gt;

Koncentrični napad nemačke grupe Šojerlen, [[Srpska državna straža|Srpskog udarnog korpusa]] i ojačane [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]] na izlazni pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] počeo je [[22. 10.|22. oktobra]] [[1944]]. Borbena grupa Šojerlen je, koristeći ojačanja, nakon oštrih borbi uspela da ovlada Sjenicom [[24. 10.|24. oktobra]], Prijepoljem [[1. 11.|1. novembra]] i [[Višegrad]]om [[11. 11.|11. novembra]]. Radi razvijanja u širinu i smanjivanja marševske gustine, snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] su, nakon savladavanja deonice [[Sjenica]] - [[Prijepolje]], usmerene preko [[Pljevlja|Pljevalja]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_95.htm Zapovest Dragutina Keserovića od 3. novembra 1944. komandantima potčinjenih jedinica za grupisanje snaga i dejstva u dolini Lima], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 95&lt;/ref&gt;

Ovim marševskim putem izvuklo se u istočnu [[Bosna|Bosnu]] oko 85.000 Nemaca&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Izveštaj Komande Armijske grupe E o brojnom stanju], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 174&lt;/ref&gt; i oko 20.000 četnika. Umešnim korišćenjem terena i znatnim borbenim angažovanjem, [[37. sandžačka divizija NOVJ|37.]] i zatim [[27. istočnobosanska divizija NOVJ|27. divizija NOVJ]] (tokom [[operacija Zeleni put II|proboja od Višegrada do Sarajeva]]) uspele su da zadrže ovu grupaciju preko mesec dana. Tokom tog proboja i marša Nemci i njihovi saputnici bili su izloženi frontalnim i bočnim napadima, kao i intenzivnim savezničkim vazdušnim dejstvima, od čega su pretrpeli ozbiljne gubitke u ljudstvu i tehnici.

== Pozadina ==

=== Oslobođenje Srbije ===
{{main|Bitka za Srbiju 1944.}}

Tokom jula i avgusta [[1944]]. [[Sandžak]] je bio žarište najintenzivnijih operacija i najveće koncentracije njemačkih trupa i [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] ([[operacija Rübezahl|operacija Ribecal]], [[operacija Draufgänger|operacija Draufgenger]]). [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] je vršila koncentraciju za prodor u [[Srbija|Srbiju]], a nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] preduzela je niz krupnih operacija da to spreči.

Kako su te operacije okončane nemačkim neuspehom i snage [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] prodrle u [[Srbija|Srbiju]], a tokom septembra došlo do pojave Crvene armije na istočnoj granici, došlo je do nagle dekoncentracije snaga iz [[Sandžak]]a. Kad je početkom septembra 2. puk [[Divizija Brandenburg|Brandenburg]], koji je bio osovina okupacionih snaga, premešten na sever, lokalne snage [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] su u kratkom roku izbacile preostale slabije snage, četnike i muslimansku miliciju iz svih gradova u [[Sandžak]]u, velikog dela istočne [[Bosna|Bosne]] i [[Srbija|Srbije]], sve do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Vrlo skromne snage NOVJ ([[37. sandžačka divizija NOVJ|37. divizija]], [[Sedma crnogorska omladinska brigada NOVJ|7. crnogorska (omladinska) brigada]] i nekoliko teritorijalnih odreda, oko 4.000 ljudi) držale su pod svojom kontrolom prostor od linije [[Goražde]] - [[Višegrad]] - [[Užice]] - [[Požega]] na severu, do [[tara (rijeka)|reke Tare]] na jugu.

Ove snage oslobodile su [[Bijelo Polje]] [[9. 9.|9. septembra]], [[Mojkovac]] [[13. 9.|13. septembra]], [[Berane]] [[15. 9.|15. septembra]], [[Prijepolje]] [[29. 9.|29. septembra]], [[Pljevlja]] [[1. 10.|1. oktobra]], [[Goražde]] [[7. 10.|7. oktobra]], [[Višegrad]] [[9. 10.|9. oktobra]], [[Ivanjica|Ivanjicu]] i [[Arilje]] početkom oktobra, [[Sjenica|Sjenicu]] [[15. 10.|15. oktobra]].

{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma... Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedince kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

=== Dolazak Nemaca iz Grčke ===
{{main|Proboj Armijske grupe E iz Grčke}}
[[Datoteka:Proboj 21 AK okt dec 1944.png|mini|[[Proboj Armijske grupe E iz Grčke|Proboj Armije E iz Grčke]], kojoj su se usput pridruživale nemačke i četničke snage.]]

Međutim, razvoj ratnih operacija učinio je u drugoj polovini oktobra [[1944]]. ovo područje još jednom pozornicom odlučujućih zbivanja. Naime, [[Armijska grupa E]] iz [[Grčka|Grčke]], budući da joj je presečen moravski pravac, bila je prinuđena da orijentiše svoj proboj na pravac od [[Novi Pazar|Novog Pazara]] preko [[Sandžak]]a prema [[Sarajevo|Sarajevu]].

{{izdvojeni citat|18. 10. 1944
Naša namera je da, dovlačenjem preostalih snaga, osposobimo Milera da u rejonu sev. i ist. od Kraljeva bezuslovno spreči prodor protivnika iz Kraljeva. Sa drugim snagama [treba] otvoriti put preko Novog Pazara ka Višegradu. Na teritoriji k-ta oruž. snaga u Makedoniji situacija se danas stabilizovala. Lanc će tamo sutra preuzeti komandu.

Cilj ove naše operacije je od sada da se celokupne snage Jugoistoka prikupe na teritoriji zapadne Hrvatske, da bi se odavde mogla povesti odbrana jug. ist. granice Rajha i to po mogućstvu ofanzivno.

Za ovo, Grupa armija »E« mora za sebe da oslobodi borbom i drži otvorenim sledeće pravce puteva koji vode na prostoriju Mostar — Sarajevo:
*Put A:
Uroševac — Prizren — Kukes — Skadar — Podgorica — Nikšić — Trebinje — Mostar.
*Put B:
Raška, odnosno Mitrovica — Novi Pazar — Sjenica — Prijepolje — Višegrad, odnosno Prijepolje — Pljevlja — Goražde — Rogatica — Sarajevo:
*Put C:
Kraljevo — Čačak — Užice a odavde, kao C1, dalje vodi preko Višegrada — Rogatice za Sarajevo. Kao C2 dalje vodi preko Zvornik — Tuzla za Doboj.

Dok će se za putne pravce A i C izboriti k-de 21. korpusa, odnosno Korpusa »Miler«, uz raspored sopstvenih snaga po dubini, dotle će se za otvaranje putnog pravca B upotrebiti Specijalni štab »Šojerlen«. Posle dostizanja rejona Višegrad, Specijalni štab »Šojerlen« ima za zadatak da, u povezanosti sa snagama K-de 2. okl. arm., izgradi novu pozadinsku bazu Grupe armija »E« uz držanje otvorenim puteva koji vode prema Višegradu.&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt;}}

=== Sabiranje četnika i Nemaca u Kraljevu ===
{{main|Borbe za Kraljevački mostobran}}
[[File:Četnički predstavnici kod Armijske grupe E stižu u Kraljevo, septembra 1944.jpg|thumb|Četnički predstavnici kod Armije E stižu u Kraljevo, septembra 1944.]]
[[File:Kraljevo, ispraćaj regruta, septembra 1944.jpg|thumb|Žene ispraćaju regrute u JVuO na centralnom gradskom trgu u Kraljevu.]]

{{izdvojeni citat|Držanje četnika u celoj Srbiji sve više neprijateljsko, sa učestalim prepadima na nem. jedinice i naseljena mesta; izuzetak je južna [sic] Srbija gde se Račić, pod njemačkom komandom, tuče protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=193&amp;broj=433 National Archive Washington, arhivska oznaka T311, Roll 193, frame no. 000430.]&lt;/ref&gt;|Savetovanje kod načelnika štaba Armijske grupe F (11.9.44).}}

I pored mestimičnih akata neprijateljstva raznih četničkih grupa prema Nemcima, glavne snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] tokom septembra i prvih dana oktobra borile su se protiv NOVJ u saradnji sa Nemcima i pod nemačkim rukovodstvom. Glavna mobilna formacija bila je [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]].

{{izdvojeni citat|Uprkos svojoj slabosti, Račićeve jedinice nastavljaju borbu protiv partizana. Usled jakog partizanskog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz Istočne Srbije, su izrazile spremnost za daljnu borbu protiv komunizma u saradnji sa Wehrmachtom... Akcije četnika u Istočnoj Bosni i Hercegovini su, izgleda, izvedene bez saglasnosti Vrhovne komande.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=194&amp;broj=101 National Archive Washington, arhivska oznaka T311, Roll 194, frame no. 000095.]&lt;/ref&gt;|Dodatak za savetovanje kod načelnika štaba Armijske grupe F (2.10.44).}}

Četvrta grupa jurišnih korpusa sa pridruženim jedinicama bila je, nakon [[Bitka na Jelovoj gori|poraza kod Jelove gore]], [[Oslobođenje Valjeva septembra 1944.|gubitka Valjeva]] i [[Oslobođenje Aranđelovca septembra 1944.|Aranđelovca]], a zatim i poraza u okolini Krupnja, potisnuta prema Šapcu i Beogradu. Odatle su je Nemci transportovali u okolinu Kraljeva počev od 3. oktobra.

Najviše nemačko vojno, političko, policijsko i SS rukovodstvo na Balkanu održalo je 8. oktobra savetovanje na kojem su doneli odluku da glavninu JVuO upotrebe u prethodnici i kao bočnu zaštitnicu prilikom proboja Armijske grupe E prema Bosni (tj. na teritoriju NDH).

{{izdvojeni citat|
(prim: [[Hermann Neubacher|Neubacher]]ovo izlaganje) c) Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju delomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedince kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmeštanja nemačkih trupa iz Srbije...

Na kraju je (prim: Viši SS i policijski vođa za Srbiju Behrends) skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspeo ubaciti dovoljno jake grupe [[Sicherheitsdienst|Službe bezbednosti]], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući ([[Maximilian von Weichs|von Weichs]]) primetio da je već i to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo poveriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=51&amp;roll=194 Memorandum sa savetovanja visokih nemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, održanog 8. oktobra 1944, National Archive Washington, T311, Roll 194, frames no. 000045-00047.]&lt;/ref&gt;}}

Na taj način, snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] koncentrisane su sredinom oktobra u oblasti [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]], usmerene na isti pravac proboja.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

Ključna deonica koju je trebalo savladati bio je put [[Sjenica]] - [[Prijepolje]].

== Naređenja za operaciju ==
[[File:Četnički predstavnik i avijatičar Luftwaffe-a u Kraljevu, septembra 1944.jpg|thumb|Četnički predstavnik (moguće [[Dragoslav Račić]]) i neimenovani podoficir njemačkog [[Luftwaffe]]a u [[Kraljevo|Kraljevu]], nakon [[Operacija Nedelja pacova|operacije Ratweek]], septembar 1944. godine.]]

Početak nemačkog proboja planiran je za [[22. 10.|22. oktobar]] [[1944]]. Tog dana je general Šojerlen pokrenuo svoju borbenu grupu iz [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. U dnevniku Komande armijske grupe za dan 21. 10. 1944. postoji zabeleška o tome:

{{izdvojeni citat|
Spec. štab »Šojerlen« dobija sledeći zadatak:
a) raščišćavanje i obezbeđenje puta Novi Pazar — Sjenica — Prijepolje — Višegrad. Po uspostavljanju veze sa snagama koje Komanda 2. okl. armije upućuje iz Sarajeva, sa delom snaga što pre očistiti i obezbediti i put Višegrad — Užice — Kraljevo, da bi se ovde pomoglo rasterećenju Milerovog korpusa...&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt;}}

Na osnovu ovoga je pukovnik Dragutin Redić izdao zapovest [[Srpski udarni korpus|Srpskom udarnom korpusu]], nekadašnjoj Nedićevoj jedinici stavljenoj pod komandu JVuO: 
{{izdvojeni citat|Na osnovu naknadno prikupljenih podataka u toku vođenih borbi 21 i 22. oktobra između Duge Poljane i Sjenice i južno od iste nalaze se jače komunističke snage jačine oko 1000— 1500 ljudi. Ove komunističke snage raspolažu sa šest bacača i dosta automatskog oružja.
U cilju izvršenja dobivenog zadatka Srpski udarni korpus mora da ovlada Sjenicom. Ovaj zadatak korpus će izvršiti u sadejstvu sa nemačkim jedinicama koje nastupaju istim pravcem kao i Srpski Udarni korpus.
Zbog toga što jedinice SUK ne raspolažu sa potrebnim teškim pešadiskim i artileriskim naoružanjem, to će nemačke jedinice svojim artiljerijskim naoružanjem, bacačima i artiljerijom, uništavati komunističke centre otpora na pravcu nadiranja jedinica SUK.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/zb/4.php?broj=356&amp;vol=14&amp;bk=4 Zapovest Štaba 2. divizije Srpskog udarnog korpusa od 24. oktobra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na jedinice NOVJ u rejonu Sjenice], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91&lt;/ref&gt;}}

Potpukovnik [[Dragoslav Račić]] izdao je direktivu i zapovest svojoj grupi korpusa:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM:
1. — Prva jurišna grupa polazi u napad 23. oktobra u 7 časova sa koncentraciske prostorije opštim pravcem drum za Sjenicu...}}

== Tok operacije ==
=== Borbe za Sjenicu ===
[[File:Zarobljeni Nemci u Sjenici 1944.jpg|thumb|Zarobljeni Nemci u Sjenici od boraca 8. srpske brigade, 1944. godine.]]

23. oktobra 1944. godine dokumenti Armijske grupe F beleže zajedničku borbu Nemaca i četnika protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=194&amp;broj=656 Ic Abendmeldung, 23.10.44, National Archive Washington, arhivska oznaka T311 roll 194, frame 650]&lt;/ref&gt;

[[25. 10.|25. oktobra]] prethodnica nemačke grupe Šojerlen uspela je da odbaci delove [[Sedma crnogorska omladinska brigada NOVJ|7. crnogorske]] i [[Četvrta sandžačka brigada NOVJ|4. sandžačke brigade NOVJ]], te su njeni oklopno-motorizovani delovi pred veče ušli u [[Sjenica|Sjenicu]]. [[Sjenica]] je postala centar koncentracije snaga [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] koje su pristizale preko [[Novi Pazar|Novog Pazara]], i glavnine snaga [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], koje su pristizale preko [[Ivanjica|Ivanjice]]. Iz tog razloga [[Sjenica]] je bila česta meta savezničkog bombardovanja od kojih su Nemci i četnici imali znatne gubitke, ali su i civili teško stradali.&lt;ref&gt;Radomir Milošević - Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd 1996 - strane 81-83&lt;/ref&gt;

Pošto su se neprijateljske namere jasno iskazale, došlo je i do koncentrisanja snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Sve raspoložive snage obe strane angažovane su na malom prostoru od [[Sjenica|Sjenice]] do [[Prijepolje|Prijepolja]]. Prethodnica Šojerlen odmah je nastavila nastupanje prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[27. 10.|27. oktobra]] rano ujutro. Na ovaj pravac štab Drugog korpusa usmerio je [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|3. proletersku brigadu]], dok je [[Sedma crnogorska omladinska brigada NOVJ|7. crnogorska]] ostala na prostoru između [[Novi Pazar|Novog Pazara]] i [[Sjenica|Sjenice]], sa zadatkom da napada nemačke transporte iz zaseda i onemogući saobraćaj.

Kombinovane nemačke snage uspele su da ovladaju putem od [[Sjenica|Sjenice]] do [[Prijepolje|Prijepolja]] energičnim napadom i da [[29. 10.|29. oktobra]] uđu u [[Prijepolje]], uspevši da stvore i manji mostobran na levoj obali [[Lim (rijeka)|Lima]].

{{izdvojeni citat|18000 srpskih boraca na maršu za Čajniče. Prvi ešalon danas ulazi u Prijepolje. Prvog novembra verovatno ćemo stići u Čajniče. Tamo treba da se sastanemo. Treba prikupiti sve što se može od hrane. Nemci idu istim putem, armija maršala Lera.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/zb/4.php?broj=586&amp;bk=4&amp;vol=14 Depeša Dragoslava Račića Zahariju Ostojiću od 29. X. 1944, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, strana 583]&lt;/ref&gt;|Depeša Dragoslava Račića Zahariju Ostojiću od 29. X. 1944}}

Međutim, tokom noći [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|3. sandžačka brigada]] odbacila ih je kontranapadom, i borbe za grad su se nastavile. U međuvremenu je [[Peta sandžačka brigada NOVJ|5. sandžačka brigada]] izvela energičan napad sa pravca severa, od Bistrice, na put [[Sjenica]]-[[Prijepolje]]. U oštrim borbama obe strane imale su znatne gubitke. Među poginulima bio je i [[Živko Džuver]], politički komesar [[Peta sandžačka brigada NOVJ|5. sandžačke brigade]], [[narodni heroj]].

=== Borbe za Prijepolje ===
[[File:Proboj Armijske grupe E iz Srbije za istočnu Bosnu, decembra 1944.jpg|thumb|Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak, decembra 1944.]]

Nemci su uspeli da obnove mostobran na levoj obali [[Lim (rijeka)|Lima]] tokom noći [[30. 10.|30. oktobra]]/[[1. 11.|1. novembra]]. Uprkos gubicima i borbama duž celog puta od Novog Pazara, njima su stalno pristizala jaka pojačanja. Štab [[Drugi udarni korpus NOVJ|2. korpusa NOVJ]] je uskoro rokirao [[Sedma crnogorska omladinska brigada NOVJ|7. crnogorsku]] prema jugu, pogrešno procenivši da Nemci pripremaju napad u pravcu [[Berane|Berana]]. Tako je prema [[Prijepolje|Prijepolju]] kao čvornoj tački nemačkog napada ostala orijentisana samo [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. divizija]]. Snažan otpor partizana zabeležen je i u ratnom dnevniku komande [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] od 31. 10. 1944. godine:

{{izdvojeni citat|
Jače nepr. jedinice, dobro naoružane, na izgrađenim položajima zap. od Prijepolja i na visovima s obe strane doline Lima. Prema verodostojnim izveštajima četnika, u rejonu Nove Varoši nalaze se najmanje 2 brigade 37. divizije, pojačane delovima koji su otišli iz Prijepolja, sa neprekidnim priticanjem iz sev. dela Priboja i tesnaca puta u Bijelom Brdu.

U rejonu Sjenice prikupljanje oko 14.000 četnika, koji će krenuti preko Pljevalja i Sarajeva prema zapadu.&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt;}}

Potpukovnik [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Živojin«) poslao je Istaknutom delu štaba četničke Vrhovne komande 4. novembra depešu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|U Prijepolju mi i broj 11 [šifra za Nijemce — prim.]. Između Prijepolja i Plevlja jedna crvena brigada. Prebacili smo na levu obalu Lima 1.000 naših ljudi. Sutra prelazimo ja i [[Dragutin Keserović|Keser]] još sa 3.000 i preduzimamo pokret ka Pljevlju. Oko Bijelog Polja slabe snage crvenih. Nemci još drže Kraljevo, Čačak i Užice. Žurite da se tamo pre sastanemo. Pošalji mi hitno ka Pljevlju Rajlića i Ružića. Tvoje depeše br. 570, 571 nisam primio. Račić.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_137.htm Izvod iz Knjige primljenih depeša Istaknutog dela štaba četničke Vrhovne komande od 10. septembra 1944. do 12. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Nemci su se uz pomoć pristižućih ešelona 22. korpusa tokom [[2. 11.|2. novembra]] učvrstili u okolini [[Prijepolje|Prijepolja]] i stvorili osnovicu za dalje nastupanje.

=== Proboj ka Višegradu ===
[[File:Povlačenje nemačkih jedinica kroz Sandžak i Bosnu 1944.jpg|thumb|Povlačenje nemačkih jedinica kroz Sandžak i Bosnu 1944.]]
[[Datoteka:Żołnierze niemieccy pchają samochody w trudnym terenie na froncie bałkańskim (2-571).jpg|mini|Njemački vojnici guraju kamione duž nasipa od drvenih blokova postavljenih na glibavoj cesti, u blizini Višegrada, decembra 1944.]]

Glavni pravac napredovanja bio je niz [[Lim (rijeka)|Lim]] prema [[Priboj]]u i [[Višegrad]]u, a sporedni od [[Prijepolje|Prijepolja]] prema [[Pljevlja|Pljevljima]]. Na pravcu prema [[Višegrad]]u u odbrani po dubini raspoređene su [[4. sandžačka brigada NOVJ|4.]] i [[5. sandžačka brigada NOVJ|5. sandžačka brigada]], a na pljevaljskom pravcu [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|Treća]]. Nemački večernji izveštaj od 3.11.1944. javlja o upotrebi četnika u proboju dolinom Lima:

{{izdvojeni citat|Crna Gora: na mostobranu na zapadnoj obali Lima, 1000 četnika upotrebljeno u borbi protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=194&amp;broj=811 Ic Abendmeldung, 23.10.44, National Archive Washington, arhivska oznaka T311 roll 194, frame 805] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Montenegro: Im Brückenkopf W – Ufer Lim 1.000 Cetniks zum Kampf gegen Kommunisten eingesetzt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Prethodnica Šojerlen dosegla je [[Višegrad]] nakon iscrpljujućih i krvavih borbi [[11. 11.|11. novembra]]. Međutim, naišla je na znatne probleme i u svom daljem nastupanju prema [[Sarajevo|Sarajevu]]. U ovom periodu komunikaciju [[Višegrad]]-[[Sarajevo]] držala je [[27. istočnobosanska divizija NOVJ|27. divizija NOVJ]], dok je [[37. sandžačka divizija NOVJ|37.]] ostala u zahvatu [[Prijepolje|Prijepolja]] vršeći snažan pritisak na komunikacije u ovoj čvornoj tački.

U tom trenutku se [[Armijska grupa E]] našla u neugodnom položaju. Njenih 85.000 ljudi koji su predstavljali središnji ešelon, a pored njih i oko 20.000 glavnine [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], našlo se na malom prostoru na maršu između doline Ibra i Višegrada, izloženo intenzivnim napadima iz vazduha, pritisku [[13. korpus NOVJ|13. korpusa NOVJ]] i Bugara sa istoka i efikasnom otporu na zapadu.
{{izdvojeni citat|5. 11. 1944. 
Grupa armija »E« nastaviće povlačenje prema severu i severozapadu sa najvećim mogućim ubrzanjem, uz jako obezbeđivanje svog istočnog i sev. boka, starajući se o bezuslovnom osiguranju planskog odvijanja kretanja, da bi se po prelasku Drine i uspostavljanju naslona na snage K-de 2. oklopne armije u Hercegovim i u donjem toku Save, mogla grupisati za izvršenje novih zadataka. Za povlačenje stoje na raspolaganju putevi:
*plavi: Bitolj — Elbasan — Skadar — Podgorica — Trebinje — Mostar,
*ljubičasti: Štimlje — Prizren — Kukes — Skadar,
*crveni: Prizren — Peć — Andrijevica — Berane — Pljevlja — Uvac,
*zeleni: Mitrovica — Novi Pazar — Prijepolje — Priboj — Višegrad,
*smeđi: Uroševac — Raška — Kraljevo,
*crni: Kraljevo — Čačak — Užice — Višegrad — Rogatica — Sarajevo.&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Armijske grupe E&quot;/&gt;}}

=== Borbe za Pljevlja ===
[[File:Sahrana poginulih tokom proboja Armijske grupe E kroz Sandžak, decembra 1944.jpg|thumb|Sahrana poginulih Nemaca tokom proboja kroz Sandžak, decembra 1944.]]

Stoga je formirana jača oklopno-motorizovana kolona koja je [[8. 11.|8. novembra]] prodrla u [[Pljevlja]], otvorivši tako alternativni pravac, koji snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] i [[SUK]] nisu bile u stanju da otvore samostalno.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; Na ovaj pravac odmah su usmerene sve snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]]. Time ih je nemačka komanda iskoristila kao levu pobočnicu, raširila zahvat nastupanja smanjivši koncentraciju neprijateljskog pritiska, i ujedno rasteretila pretrpane marševske komunikacije izložene zastojima i napadima iz vazduha.

Nemci su bili svesni da, i pored zajedničke borbe i zajedničkih taktičkih ciljeva, uvek mogu očekivati četničke prepade na svoja manja izložena odeljenja, kako to oslikava sledeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 10.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Wehrmacht|Vermaht]], naročito na odvojene grupe.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184.&lt;/ref&gt;|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11. novembra 1944.}}

Nemci su Pljevlja prepustili četnicima, usmerivši ih prema Čajniču i Goraždu. Međutim, već narednog dana, [[18. 11.|18]]/[[19. 11.|19. novembra]] [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|3. sandžačka brigada]] je energičnim naletom razbila četnike i oslobodila [[Pljevlja]]. Tom prilikom poginuo je komandant Moravičkog korpusa JVuO Gordić. Glavnina [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] prešla je preko Boljanića u istočnu [[Bosna|Bosnu]].

Suštinu njemačko-četničke taktičke saradnje precizno je u svojim kasnijim sjećanjima opisao Milenko Solarić, tada oficir SUK-a:
{{izdvojeni citat|Nemci, pak, imaju koristi od naših obezbeđenja, jer mi, obezbeđujući sebe, štitimo i njih. Zapravo, omogućujemo im da se sigurnije kreću... Zanimljivo je da Nemci nisu pošli istim pravcem kojim i mi, već za Rudo. A most su za nas gradili – rezonovao sam – zato što im je trebalo levo bočno obezbeđenje.&lt;ref&gt;Milenko Solarić: Naličje &quot;Bosanske golgote&quot; ili kako sam postao pripadnik SDK, Zapisi iz dobrovoljačke borbe, I, Minhen, 1955, str. 26&lt;/ref&gt;}}

== Posledice ==
{{main|Operacija Zeleni put II|Drinski front}}
[[File:Evakuacija Armijske grupe E iz Srbije, decembra 1944.jpg|thumb|Deo mehanizacije Armijske grupe E evakuisane vozovima, decembra 1944.]]

{{izdvojeni citat|Upotreba četnika u različitim područjima je je dala dobre rezultate. Pogotovo je njihovo poznavanje terena i izviđačka aktivnost protiv Titovih bandi od koristi Wehrmachtu. Naslanjanje četnika na Wehrmacht je ipak samo posljedica njihove slabosti u odnosu na Titove snage. Oružana intervencija Anglo-amerikanaca bi sigurno izazvala njihov trenutačni prelazak u neprijateljski tabor.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 1630, 000770: Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“. (decembar 1944)&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“. (decembar 1944)}}

Nakon konačnog oslobođenja [[Pljevlja|Pljevalja]], i [[Treća proleterska sandžačka udarna brigada|3. sandžačka brigada]] usmerila je pritisak na komunikaciju [[Prijepolje]] - [[Priboj]] i okolne zaštitnice. Ovim putem prošla je tokom tri nedelje u gustom marševskom poretku glavnina nemačkog 22. i 91. korpusa, što je predstavljalo priliku za postavljanje uspešnih zaseda i nanošenje teških gubitaka.

{{izdvojeni citat|Kao odmazdu za napad kod sela Halinovići i Karaula od 29. novembra 1944, naređeno paljenje sela Donji Goračići, Miševići i Muškovina, konfiskacija stoke i namirnica, te hapšenje muških stanovnika. Sela Halinovići i Karaula, koja jako simpatišu sa gerilcima, će biti kažnjena sa konfiskacijom trećine tamošnjeg stočnog fonda.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 1630, 000293-4: Izvod iz ratnog dnevnika operativnog odjeljenja 91. armijskog korpusa za 30. novembar 1944.&lt;/ref&gt;|Iz ratnog dnevnika 91. nemačkog armijskog korpusa za 30. novembar 1944.}}

Novi Pazar oslobođen je [[30. 11.|30. novembra]] kad su u grad sa istoka ušle 22. srpska i 9. bugarska divizija, potiskujući nemačke zaštitnice. [[Prijepolje]] će međutim biti poprište još jedne dramatične epizode - [[Proboj nemačkog 21. korpusa 1944/45|proboja nemačkog 21. korpusa]] iz okruženja, tako da je [[Prijepolje]] konačno oslobođeno tek [[10. 1.|10. januara]] [[1945]].

Taktički, ova operacija može se smatrati pobedom osovinskih snaga. Međutim, nemačke i [[četnici|četničke]] snage pretrpele su prilikom proboja znatne gubitke. Verovatno najvažniji taktički rezultat predstavlja tronedeljno zadržavanje ove jake gorbene grupacije u periodu krize nemačke odbrane severno od Save i Drave i onemogućavanje njenog uticaja (više informacija u člancima [[Ofanziva Trećeg ukrajinskog fronta u južnoj Mađarskoj]] i [[Sremski front]]).

== Suđenje Mihailoviću ==
{{main|Beogradski proces}}
[[Datoteka:Beogradski proces.jpg|thumb|Optuženi na beogradskom procesu.]]
Na [[Beogradski proces|posleratnom suđenju]] u [[Beograd]]u [[1946]]. godine suđeno je generalu Mihailoviću i ostalim kolaboracionistima zbog saradnje sa okupatorom tokom rata. Tokom suđenja je bilo reči i o zajedničkom maršu četnika sa Vermahtom:
:Pretsednik: Jeste li u to vreme povlačeći se susreli nemačke jedinice pošto su se i one povlačile?
:Svedok Marković: Jesmo, na istom drumu su maršovale.
:Pretsednik: Kako, maršovali zajedno sa vama?
:Svedok Marković: Nemci su maršovali drumom, a mi smo bili levo.
:Pretsednik: Jeste li zajedno sa Nemcima išli?
:Svedok Marković: Tako je vodio general [[Miroslav Trifunović|Trifunović]].
:Pretsednik: Je li izdao vama naređenje da se povlačite zajedno sa Nemcima?
:Svedok Marković: Izdao je da se povlačimo.
:Pretsednik: A šta je kazao za Nemce?
:Svedok Marković: Da se Nemci ne diraju, a Nemci neće dirati nas.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]&lt;/ref&gt;

Četnički vođa Dragoljub Mihailović u Jugoslaviji je osuđen na smrt streljanjem zbog saradnje sa okupatorom i ratnih zločina. Nakon 2000-ih je u Srbiji rehabilitovan.

== Literatura ==
* [https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen (Gebundene Ausgabe - 1970). {{de}}
* [https://www.znaci.org/00001/289.htm Erich Schmidt-Richberg: DER ENDKAMPF AUF DEM BALKAN], Vowinckel (Gebundene Ausgabe - 1955). {{de}}
* [https://www.znaci.org/00001/228.htm Vojni istorijski institut: ZAVRŠNE OPERACIJE ZA OSLOBOĐENjE JUGOSLAVIJE 1944-45], Beograd 1957.
* [https://www.znaci.org/00001/153.htm OSLOBODILAČKI RAT NARODA JUGOSLAVIJE - knjiga 2], prepravljeno i dopunjeno izdanje, Vojnoistorijski institut, Beograd 1963.
* [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm Ratni dnevnik komande Grupe armija »F« za period od 1. jula do 31. decembra 1944. godine] - Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Prilog 1, Vojnoistorijski institut, Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine] - Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Prilog 2, Vojnoistorijski institut, Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/4_14_4.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, četnički dokumenti], Vojnoistorijski institut Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/4_1_14.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom I (borbe u Srbiji), knjiga 14 - 15-31. oktobar 1944.], Vojnoistorijski institut Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/4_1_16.htm Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom I (borbe u Srbiji), knjiga 16 - borbe u Sandžaku 1942 - 1944.], Vojnoistorijski institut Beograd
* [https://www.znaci.org/00001/272.htm Čedo Drulović: 37. SANDžAČKA DIVIZIJA], Vojnoistorijski institut, Beograd 1983.
* [https://www.znaci.org/00001/235.htm Živojin Nikolić Brka: 22. DIVIZIJA], Narodna knjiga, Beograd 1972.
* [https://www.znaci.org/00001/237.htm Petar Višnjić; Bitka za Srbiju 2], Beogradska knjiga, Beograd 1984.
* [https://www.znaci.org/00001/64.htm Mitar Đurišić: SEDMA OMLADINSKA], Vojnoizdavački zavod, Beograd 1973.

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Operacija Zeleni put II]]
* [[Proboj Nijemaca i četnika iz Crne Gore]]
* [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)]]
* [[Proboj Armijske grupe E iz Grčke]]

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Proboj Armijske grupe E iz Grčke]]
[[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba]]
[[Kategorija:NOB u 1944.]]
[[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata]]
[[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
[[Kategorija:Osovinske operacije u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Borbe između NOVJ i Nemaca]]
[[Kategorija:Zajedničke borbe JVUO i Nemaca]]
[[Kategorija:Saradnja NOVJ i Saveznika]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>pzgptvocxirihj5924okyq99dqk21j7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autonomna pokrajina Zapadna Bosna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>187983</id>
    <revision>
      <id>42478124</id>
      <parentid>42444752</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T10:05:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Nastanci 1993.|Nastanci 1993.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8890" sha1="ly01a6xy6tlgkbc80iv4lsi1zb255dk" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime            = Republika Zapadna Bosna
|hr_ime         = Republika Zapadna Bosna
|izvorno_ime    =
|genitiv        = Republike Zapadne Bosne
|kontinent      = Europa
|regija         = Balkan
|status         = Muslimanski entitet u [[Cazinska krajina|Cazinskoj krajini]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]].
|era            = [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u BiH]]
|godina_start   = 1993.
|godina_kraj    = 1995.
|datum_start    = 27. 9. 1993.
|datum_kraj     = 7. 8. 1995.
|događaj_start  = proglašenje autonomije
|događaj_kraj   = ukinuće
|p1             = Bosna i Hercegovina
|flag_p1        = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg
|s1             = Federacija Bosne i Hercegovine
|flag_s1        = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
|zastava        = Flag of the Autonomous Province of Western Bosnia.svg
|zastava_i      = 
|grb            = Emblem of the Autonomous Province of Western Bosnia.svg
|grb_i          = 
|mapa           = Western Bosnia 1994.png
|mapa_opis      = 
|jezik          = 
|glavni_grad    = [[Velika Kladuša]]
|vlada_tip      = republika
|titula_vođa    = predsjednik
|vođa1          = [[Fikret Abdić]]
|godina_vođa1   = 1993. - 1995.
|vođa2          = 
|godina_vođa2   = 
|događaj1       = zauzimanje Armije RBiH
|datum_događaj1 = 21. 8. 1994.
|događaj2       = oslobođenje
|datum_događaj2 = nov-dec. 1994.
|događaj3       = proglašenje republike
|datum_događaj3 = 26. 7. 1995.
|događaj4       = 
|datum_događaj4 = 
|vremenska_zona = +1
|valuta         = [[bosanski dinar]]
}}
'''Autonomna pokrajina zapadna Bosna''' je bila samoproglašena i nepriznata [[država]] na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] koja je postojala tokom završnih godina [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Zauzimala je dijelove [[Cazinska Krajina|Cazinske Krajine]] (dijelovi općina [[Velika Kladuša]] i [[Cazin]]). Prvobitno je proglašena kao autonomna pokrajina, da bi kasnije proglasila nezavisnost od Bosne i Hercegovine kao ''Republika zapadna Bosna''. Osnovana je na područjima naseljenima [[Bošnjaci]]ma u bihaćkom džepu, koje su tada bile pod [[Opsada Bihaća|opsadom srpskih snaga]]; njeni osnivači su se zalagali za politiku kolaboracije sa srpskim državnopravnim entitetima - [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] i [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] - a zbog čega su došli u sukob sa Bošnjacima koji su ostali vjerni [[Republika Bosna i Hercegovina (1992 -1996)|vladi u Sarajevu]]. Iako je pretendirala na teritoriju koji uglavnom odgovara današnjem [[Unsko-Sanski kanton|Unsko-Sanskom kantonu]], Zapadna Bosna nikada nije zaživjela, jer je njene osnivače najveći dio Bošnjaka smatrao izdajnicima. Njenu teritoriju je ljeti 1994. zauzeo [[V korpus ARBiH]] tokom  [[Operacija Tigar (1994)|operacije Tigar]], ali je obnovjena nakon srpske kontraofenzive u [[Operacija Pauk|operaciji Pauk]] krajem godine. Konačno je prestala postojati u [[Operacija Oluja|operaciji Oluja]].

== Uspostava autonomije ==
Dana [[29. 9.|29. septembra]] [[1993]], Fikret Abdić Babo preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši (sa namjerom da isto učini i u Bihaću), i uspostavio &quot;Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu&quot; po ugledu na Srpske autonomne oblasti (SAO) iz 1991. To je uradio u dogovoru sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] i [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], kojima je u tom trenutku veoma odgovarao unutarbošnjački sukob. Čin proglašenja pokrajine je bio neustavni i protivzakonit čin, koji se suprotstavljao Ustavu Republike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

S druge strane, Abdićev ratni privredni model bio je vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je njemačku marku. Sklopio je sporazume s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Mate Boban|Matom Bobanom]], kao dio prethodnog dogovora sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom. U Zagrebu je 21. oktobra 1993. godine, u prisustvu Franje Tuđmana, Fikret Abdić potpisao sa Matom Bobanom &quot;Zajedničku izjavu&quot;. Tim dokumentom oni su dijelili BiH po osobnim nahođenjima. Mate Boban je poslije izjavio da su se jedinice HVO-a bihaćkog okruga pridružile snagama Narodne odbrane tj. vojsci Fikreta Abdića. Dan kasnije, dana 22. oktobra 1993, poslije potpisivanja sporazuma sa Bobanom, Fikret Abdić je otputovao u Beograd i sa Radovanom Karadžićem, u prisustvu Slobodana Miloševića, potpisao Deklaraciju koja obje strane obavezuje na mir.

Kao potvrda ovih dogovora i nastavak uspješne saradnje, uslijedio je 7. novembra 1993. godine sastanak predsjednika vlada triju paradržava u Velikoj Kladuši: [[Jadranko Prlić]], [[Vladimir Lukić]] i [[Zlatko Jušić]].

Od hrvatskih vlasti dobio je status povlaštenog partnera i pravo na upotrebu bescarinske zone u [[Rijeka|Rijeci]]. Robni promet s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i inostranstvom obavljao je po odobrenju hrvatskih vlasti preko zagrebačke tvrtke &quot;Voće&quot;. Iza rata se izjašnjavao kao [[Hrvati|Hrvat]], nakon čega je dobio državljanstvo [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i zaštitu [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine za njegovim izručenjem.

=== Ratni zločini ===
U ovo vrijeme Abdić otvara logore za Bošnjake protivnike autonomije, lojalne regularnoj vladi u Sarajevu. Vojsku Fikreta Abdića organizuju tajne službe i državna bezbjednost Srbije. Na suđenju Slobodanu Miloševiću, nakon objavljivanja snimka na kojem &quot;Škorpioni&quot; ubijaju svezane dječake i mladiće, objavljen je i snimak na kojem se jasno vidi umiješanost Srbije u komandovanje Fikretovom vojskom, koju predvode najozloglašeniji srpski zločinci.

Fikretova vojska pod mentorstvom [[Srbija|Srbije]] u vidu zloglasne jedinice &quot;[[Škorpioni (paravojna jedinica)|Škorpioni]]&quot; je počinila zločine nad Bošnjacima koji su bili vjerni Bosni i Hercegovini. Zbog tih zločina Fikret Abdić je proglašen krivim i dobija najveću moguću zatvorsku kaznu u Hrvatskoj pred sudom u [[Karlovac|Karlovcu]], koja je potvrđena i pred Vrhovnim sudom Hrvatske, te nakon žalbe ponovo potvrđena s jedinstvenom i konačnom kaznom od 15 godina zatvora.

==== Operacija &quot;Pauk&quot; ====
Vojska Fikreta Abdića učestvuje u saradnji sa srpskim specijalnim jedinicama pod komandom DB-a u operaciji koja je imala kodno ime &quot;Pauk&quot;, i bila je vezana za područje Cazinske krajine. Za borbu protiv Atifa Dudakovića, komandanta Armije BiH u Bihaću, Abdiću je sa svih okupiranih srpskih teritorija stizala značajna pomoć u oružju, municiji, nafti i ostalim strateškim sirovinama, ali i u ljudstvu.

Koliko je za Srbiju bilo značajno uspostavljanje Abdićeve državice vidi se po tome što je na području RSK, uz samu granicu sa APZB (preko rijeke Une), u selu Šamarice bio oformljen poseban štab za podršku Abdiću. Načelnik tog štaba bio je [[Jovica Stanišić]], čiji zamjenik je bio [[Franko Simatović]] poznatiji kao Frenki, a sa njima je u štabu bio i general [[Srpska vojska Krajine|SVK]] [[Mile Novaković]]. Pomoć Fikretu Abdiću su obezbjeđivali Simatović i Stanišić dovlačeći potrebnu robu za rat, od Arkanovih &quot;Tigrova&quot;, preko &quot;Pantera&quot; Ljubiše Savića Mauzera, do &quot;Škorpiona&quot;. U ovim operacijama je učestvovao i [[Milorad Ulemek Legija]], potonji organizator [[Atentat na Zorana Đinđića|atentata na Zorana Đinđića]].

==== Logori ====
Po nalogu Fikreta Abdića otvaraju se logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH. U [[Logor Drmeljevo|Drmeljevu]] je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara [[1995]], piše da je u &quot;vojnom zatvoru [[Logor Miljkovići|Miljkovići]] 1.567 zatvorenika&quot;. Logore u Kladuši je obišao i [[Tadeusz Mazowiecki]], specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu Abdiću upozoravajući ga da se ljudi drže bespravno, da su uslovi loši, da su im ugrožena sva prava (premlaćivanje i zlostavljanje itd.), na što Fikret Abdić nije reagovao.

== Slom autonomije ==
Sporazum o Federaciji BiH i savezništvu [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]] doveli su Abdićevu ideju o stvaranju SAP Zapadne Bosne u krizu. Kada su jedinice Petog korpusa Armije BiH, pod komandom generala [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]], sredinom augusta [[1994]]. umarširale u Veliku Kladušu Fikret Abdić prelazi u Hrvatsku. Ipak Abdić se nakratko vratio i uz pomoć Martićevih srpskih pobunjenika preuzeo Veliku Kladušu, nakon čega je proglasio Republiku Zapadnu Bosnu. Nakon akcije &quot;Oluja&quot; hrvatske vojske [[1995]], kada se ruši srpska paradržava u Hrvatskoj, Armija BiH istovremeno potiskuje Abdića iz Cazinske krajine.

{{Commonscat|Republic of Western Bosnia}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Nastanci 1993.]]</text>
      <sha1>ly01a6xy6tlgkbc80iv4lsi1zb255dk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478125</id>
      <parentid>42478124</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T10:06:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Nastanci 1993.|Nastanci 1993.]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1993.|Države i teritorije uspostavljene 1993.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8916" sha1="agf2kdjxrgnoh5zwmi21vj8r9x2igfj" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime            = Republika Zapadna Bosna
|hr_ime         = Republika Zapadna Bosna
|izvorno_ime    =
|genitiv        = Republike Zapadne Bosne
|kontinent      = Europa
|regija         = Balkan
|status         = Muslimanski entitet u [[Cazinska krajina|Cazinskoj krajini]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]].
|era            = [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u BiH]]
|godina_start   = 1993.
|godina_kraj    = 1995.
|datum_start    = 27. 9. 1993.
|datum_kraj     = 7. 8. 1995.
|događaj_start  = proglašenje autonomije
|događaj_kraj   = ukinuće
|p1             = Bosna i Hercegovina
|flag_p1        = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg
|s1             = Federacija Bosne i Hercegovine
|flag_s1        = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
|zastava        = Flag of the Autonomous Province of Western Bosnia.svg
|zastava_i      = 
|grb            = Emblem of the Autonomous Province of Western Bosnia.svg
|grb_i          = 
|mapa           = Western Bosnia 1994.png
|mapa_opis      = 
|jezik          = 
|glavni_grad    = [[Velika Kladuša]]
|vlada_tip      = republika
|titula_vođa    = predsjednik
|vođa1          = [[Fikret Abdić]]
|godina_vođa1   = 1993. - 1995.
|vođa2          = 
|godina_vođa2   = 
|događaj1       = zauzimanje Armije RBiH
|datum_događaj1 = 21. 8. 1994.
|događaj2       = oslobođenje
|datum_događaj2 = nov-dec. 1994.
|događaj3       = proglašenje republike
|datum_događaj3 = 26. 7. 1995.
|događaj4       = 
|datum_događaj4 = 
|vremenska_zona = +1
|valuta         = [[bosanski dinar]]
}}
'''Autonomna pokrajina zapadna Bosna''' je bila samoproglašena i nepriznata [[država]] na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] koja je postojala tokom završnih godina [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Zauzimala je dijelove [[Cazinska Krajina|Cazinske Krajine]] (dijelovi općina [[Velika Kladuša]] i [[Cazin]]). Prvobitno je proglašena kao autonomna pokrajina, da bi kasnije proglasila nezavisnost od Bosne i Hercegovine kao ''Republika zapadna Bosna''. Osnovana je na područjima naseljenima [[Bošnjaci]]ma u bihaćkom džepu, koje su tada bile pod [[Opsada Bihaća|opsadom srpskih snaga]]; njeni osnivači su se zalagali za politiku kolaboracije sa srpskim državnopravnim entitetima - [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] i [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] - a zbog čega su došli u sukob sa Bošnjacima koji su ostali vjerni [[Republika Bosna i Hercegovina (1992 -1996)|vladi u Sarajevu]]. Iako je pretendirala na teritoriju koji uglavnom odgovara današnjem [[Unsko-Sanski kanton|Unsko-Sanskom kantonu]], Zapadna Bosna nikada nije zaživjela, jer je njene osnivače najveći dio Bošnjaka smatrao izdajnicima. Njenu teritoriju je ljeti 1994. zauzeo [[V korpus ARBiH]] tokom  [[Operacija Tigar (1994)|operacije Tigar]], ali je obnovjena nakon srpske kontraofenzive u [[Operacija Pauk|operaciji Pauk]] krajem godine. Konačno je prestala postojati u [[Operacija Oluja|operaciji Oluja]].

== Uspostava autonomije ==
Dana [[29. 9.|29. septembra]] [[1993]], Fikret Abdić Babo preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši (sa namjerom da isto učini i u Bihaću), i uspostavio &quot;Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu&quot; po ugledu na Srpske autonomne oblasti (SAO) iz 1991. To je uradio u dogovoru sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] i [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], kojima je u tom trenutku veoma odgovarao unutarbošnjački sukob. Čin proglašenja pokrajine je bio neustavni i protivzakonit čin, koji se suprotstavljao Ustavu Republike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

S druge strane, Abdićev ratni privredni model bio je vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je njemačku marku. Sklopio je sporazume s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Mate Boban|Matom Bobanom]], kao dio prethodnog dogovora sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom. U Zagrebu je 21. oktobra 1993. godine, u prisustvu Franje Tuđmana, Fikret Abdić potpisao sa Matom Bobanom &quot;Zajedničku izjavu&quot;. Tim dokumentom oni su dijelili BiH po osobnim nahođenjima. Mate Boban je poslije izjavio da su se jedinice HVO-a bihaćkog okruga pridružile snagama Narodne odbrane tj. vojsci Fikreta Abdića. Dan kasnije, dana 22. oktobra 1993, poslije potpisivanja sporazuma sa Bobanom, Fikret Abdić je otputovao u Beograd i sa Radovanom Karadžićem, u prisustvu Slobodana Miloševića, potpisao Deklaraciju koja obje strane obavezuje na mir.

Kao potvrda ovih dogovora i nastavak uspješne saradnje, uslijedio je 7. novembra 1993. godine sastanak predsjednika vlada triju paradržava u Velikoj Kladuši: [[Jadranko Prlić]], [[Vladimir Lukić]] i [[Zlatko Jušić]].

Od hrvatskih vlasti dobio je status povlaštenog partnera i pravo na upotrebu bescarinske zone u [[Rijeka|Rijeci]]. Robni promet s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i inostranstvom obavljao je po odobrenju hrvatskih vlasti preko zagrebačke tvrtke &quot;Voće&quot;. Iza rata se izjašnjavao kao [[Hrvati|Hrvat]], nakon čega je dobio državljanstvo [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i zaštitu [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine za njegovim izručenjem.

=== Ratni zločini ===
U ovo vrijeme Abdić otvara logore za Bošnjake protivnike autonomije, lojalne regularnoj vladi u Sarajevu. Vojsku Fikreta Abdića organizuju tajne službe i državna bezbjednost Srbije. Na suđenju Slobodanu Miloševiću, nakon objavljivanja snimka na kojem &quot;Škorpioni&quot; ubijaju svezane dječake i mladiće, objavljen je i snimak na kojem se jasno vidi umiješanost Srbije u komandovanje Fikretovom vojskom, koju predvode najozloglašeniji srpski zločinci.

Fikretova vojska pod mentorstvom [[Srbija|Srbije]] u vidu zloglasne jedinice &quot;[[Škorpioni (paravojna jedinica)|Škorpioni]]&quot; je počinila zločine nad Bošnjacima koji su bili vjerni Bosni i Hercegovini. Zbog tih zločina Fikret Abdić je proglašen krivim i dobija najveću moguću zatvorsku kaznu u Hrvatskoj pred sudom u [[Karlovac|Karlovcu]], koja je potvrđena i pred Vrhovnim sudom Hrvatske, te nakon žalbe ponovo potvrđena s jedinstvenom i konačnom kaznom od 15 godina zatvora.

==== Operacija &quot;Pauk&quot; ====
Vojska Fikreta Abdića učestvuje u saradnji sa srpskim specijalnim jedinicama pod komandom DB-a u operaciji koja je imala kodno ime &quot;Pauk&quot;, i bila je vezana za područje Cazinske krajine. Za borbu protiv Atifa Dudakovića, komandanta Armije BiH u Bihaću, Abdiću je sa svih okupiranih srpskih teritorija stizala značajna pomoć u oružju, municiji, nafti i ostalim strateškim sirovinama, ali i u ljudstvu.

Koliko je za Srbiju bilo značajno uspostavljanje Abdićeve državice vidi se po tome što je na području RSK, uz samu granicu sa APZB (preko rijeke Une), u selu Šamarice bio oformljen poseban štab za podršku Abdiću. Načelnik tog štaba bio je [[Jovica Stanišić]], čiji zamjenik je bio [[Franko Simatović]] poznatiji kao Frenki, a sa njima je u štabu bio i general [[Srpska vojska Krajine|SVK]] [[Mile Novaković]]. Pomoć Fikretu Abdiću su obezbjeđivali Simatović i Stanišić dovlačeći potrebnu robu za rat, od Arkanovih &quot;Tigrova&quot;, preko &quot;Pantera&quot; Ljubiše Savića Mauzera, do &quot;Škorpiona&quot;. U ovim operacijama je učestvovao i [[Milorad Ulemek Legija]], potonji organizator [[Atentat na Zorana Đinđića|atentata na Zorana Đinđića]].

==== Logori ====
Po nalogu Fikreta Abdića otvaraju se logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH. U [[Logor Drmeljevo|Drmeljevu]] je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara [[1995]], piše da je u &quot;vojnom zatvoru [[Logor Miljkovići|Miljkovići]] 1.567 zatvorenika&quot;. Logore u Kladuši je obišao i [[Tadeusz Mazowiecki]], specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu Abdiću upozoravajući ga da se ljudi drže bespravno, da su uslovi loši, da su im ugrožena sva prava (premlaćivanje i zlostavljanje itd.), na što Fikret Abdić nije reagovao.

== Slom autonomije ==
Sporazum o Federaciji BiH i savezništvu [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]] doveli su Abdićevu ideju o stvaranju SAP Zapadne Bosne u krizu. Kada su jedinice Petog korpusa Armije BiH, pod komandom generala [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]], sredinom augusta [[1994]]. umarširale u Veliku Kladušu Fikret Abdić prelazi u Hrvatsku. Ipak Abdić se nakratko vratio i uz pomoć Martićevih srpskih pobunjenika preuzeo Veliku Kladušu, nakon čega je proglasio Republiku Zapadnu Bosnu. Nakon akcije &quot;Oluja&quot; hrvatske vojske [[1995]], kada se ruši srpska paradržava u Hrvatskoj, Armija BiH istovremeno potiskuje Abdića iz Cazinske krajine.

{{Commonscat|Republic of Western Bosnia}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1993.]]</text>
      <sha1>agf2kdjxrgnoh5zwmi21vj8r9x2igfj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Palata Federacije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>208374</id>
    <revision>
      <id>42478052</id>
      <parentid>42299627</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:57:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42478052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7915" sha1="2wj5pej2560azs1sdfhtludq537myqf" xml:space="preserve">{{coord|44.8202777778|N|20.4277777778|E|source:dewiki_region:RS-00_type:landmark|format=dms|display=title}}
[[Datoteka:Novi Beograd - The SIV building.jpg|thumb|right|300px|Palata federacije (Palata Srbija), Novi Beograd]]
'''Palata Federacije''', poznata po  nazivima ''Palata Srbije'' i ''Zgrada Saveznog izvršnog veća'' (''SIV'' i ''SIV 1'') je administrativna zgrada na [[Novi Beograd|Novom Beogradu]]. Nalazi se u [[Blok 13|Bloku 13]] između [[Bulevar Mihajla Pupina|Bulevara Mihajla Pupina]] i [[Bulevar Nikole Tesle|Bulevara Nikole Tesle]].

== Izgradnja ==
Izgradnja Palate je počela juna [[1947]]. godine, među prvim objektima na Novom Beogradu. Na konkursu je pobedio četvoročlani tim zagrebačkih arhitekata na čelu sa [[Vladimir Potočnjak|Vladimirom Potočnjakom]] ([[Anton Ulrich]], [[Zlatko Nojman]], [[Dragica Perak]]). Počela je da se gradi kao zgrada Predsedništva vlade [[FNRJ]] i Centralnog Komiteta [[SKJ|KPJ]], ali je zbog promene organizacionog sistema vlasti dovršena kao zgrada SIV-a.

Generalnim planom iz 1950. godine u Bloku 13 bilo je predviđeno i da budu podignuta još dva objekta javne namene - zgrada Muzeja revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije i nova zgrada Radio-televizije Beograd. Međutim, kasnije se odustalo od ove ideje&lt;ref name=&quot;danas&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.danas.rs/vesti/srbija/beograd/kako_je_siv_1_postao_palata_srbije.39.html?news_id=160918|title= Kako je SIV 1 postao Palata Srbije|accessdate= 17.02.2013.|last= Cvejić|first= B.|coauthors= |date= 11.05.2009|work= |publisher= Danas|archive-date= 2009-05-14|archive-url= https://web.archive.org/web/20090514095229/http://www.danas.rs/vesti/srbija/beograd/kako_je_siv_1_postao_palata_srbije.39.html?news_id=160918}}&lt;/ref&gt;.

Zgradu su, na nasutom i peskovitom tlu, gradile [[Radna brigada|omladinske radne brigade]] iz čitave [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Po Potočnjakovoj smrti 1952. gradnja je obustavljena, da bi je 1956. nastavio arhitekta [[Mihailo Janković]], značajno izmenivši prvobitan plan dodavanjem novih elemenata pa je novi Jankovićev projekat bio u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|moderne arhitekture]].

Projektovana je u obliku slova &quot;H&quot; i obuhvata površinu od 5.500 kvadrata. Od 65.000 kvadrata za kancelarijski prostor upotrebljiva samo četvrtina, a ostalo otpada na ogromne hodnike, salone i centralni protokolarni deo za prijeme&lt;ref name=&quot;blic&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/92879/Palata-federacije-da-se-preuredi-ili-izda|title=Palata federacije da se preuredi ili izda|accessdate= 17.02.2013.|last= Đurović |first= P. |coauthors= |date= 17.05.2009 |work= |publisher= Blic}}&lt;/ref&gt;. Ispred srednjeg krila, nalazi se niži deo pokriven staklenom kupolom u kome je svečana dvorana (''Sala Jugoslavija'') koja može da primi 2.000 zvanica. Objekat sadrži 744 kancelarije (svaka zauzima oko 30 kvadrata), 13 sala za konferencije, šest salona, tri dvorane i dve garaže&lt;ref name=&quot;direkcija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&amp;mm=02&amp;dd=05&amp;nav_category=11&amp;nav_id=343407|title=Direkcija: U Palati nema mesta|accessdate= 10.08.2009.|last= Đurović |first= P. |coauthors= |date= 05.02.2009 |work= |publisher= B92}}&lt;/ref&gt;. Saloni koji su nekada nosili imena republika - slovenački, bosanski, makedonski i hrvatski - još sredinom devedesetih, preimenovani su u crveni, braon, plavi... Samo dva su zadržala ime - srpski i crnogorski&lt;ref name=&quot;NOV&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:183784-Palata-federacije-spomenik-separacije|title=Palata federacije, spomenik separacije|accessdate= 17.02.2013.|last= Markotić |first= Tanja |coauthors= |date= 23.05.2006 |work= |publisher= Večernje Novosti}}&lt;/ref&gt;.

U ukrašavanju enterijera učestvovali su najpoznatiji umetnici, kao što su [[Petar Lubarda]], [[Milo Milunović]], [[Đorđe Andrejević Kun]] i drugi. Ističu se dve mermerne skulpture vajara [[Sava Sandić|Save Sandića]], fontana izvedena u tehnici mozaika vajara [[Ratomir Gligorijević|Ratomira Gligorijevića]], kao i mozaik „Sutjeska“ slovenačkog umetnika [[Mario Pregelj|Maria Pregelja]]. U unutrašnjosti se izdvajaju i pojedinačne celine, koje predstavljaju neku vrstu mikromuzeja naroda i narodnosti Jugoslavije&lt;ref name=&quot;danas&quot; /&gt;. 
Građena je po sistemu armirano-betonske skeletne konstrukcije, sa ispunom od pune opeke. fasada objekta je obložena belim bračkim mermerom, dok su otvori napravljeni od belog metala. Palata federacije izražava vreme u kome je nastala. Svojom velelepnošću, ona predstavlja metaforu moći i stabilnosti tadašnjeg društva&lt;ref name=&quot;blic&quot; /&gt;.

== Korišćenje ==
Palata je izgrađena [[1959]]. godine za potrebe tadašnjeg [[Savezno izvršno veće|Saveznog izvršnog veća]]. Počev od [[1961]]. godine, kada je održana Prva konferencija [[Pokret nesvrstanih|Nesvrstanih zemalja]], Palata federacije primila je mnoge strane državnike i delegacije. U periodu od [[1992]]. do [[2003]]. je bila sedište Vlade [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], a od [[2003]]. do [[2006]]. sedište [[Savet ministara Srbije i Crne Gore|Saveta ministara Državne zajedice Srbije i Crne Gore]]. Posle raspada [[SCG]], maja [[2006]]. godine, zgrada je prešla u nadležnost [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]]&lt;ref name=&quot;sablasno&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2003&amp;mm=02&amp;dd=20&amp;nav_id=101585|title=Sablasno prazna Palata sa 744 sobe|accessdate=10.08.2009|last=  |first=  |coauthors= |date= 20.02.2003 |work= |publisher= B92}}&lt;/ref&gt;.

[[Josip Broz Tito]] nije često dolazio u svoj radni kabinet. Prvi predsednik [[SRJ]] [[Dobrica Ćosić]] nije koristio Titov kabinet, nego u kojem je nekada bio [[Aleksandar Ranković]]. Drugi predsednik [[SRJ]] [[Zoran Lilić]] samo je nakratko boravio u Titovom kabinetu a, posle kratkog vremena, preselio se u Rankovićev. Treći predsednik [[SRJ]] [[Slobodan Milošević]] nikada nije ni uselio u Palatu federacije, dok je poslednji predsednik [[SRJ]] [[Vojislav Koštunica]], takođe, bio skloniji nekadašnjoj Rankovićevoj nego Titovoj kancelariji. Isto kao i jedini predsednik [[SCG]] [[Svetozar Marović]]&lt;ref name=&quot;NOV&quot; /&gt;.

U bivšoj Palati federacije se trenutno (2013) nalaze sledeća ministarstva Republike Srbije:

* Ministarstvo unutrašnjih poslova
* Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija
* Ministarstvo omladine i sporta

== Naziv ==
Zgrada je po izgradnji dobila ime ''Palata Federacije'', ali je kolokvijalno, čak povremeno i u zvaničnoj upotrebi, nazivana ''SIV'' i, posle izgradnje zgrada SIV 2 i SIV 3, ''SIV 1''. Posle raspada SFRJ, korišćen je samo naziv ''Palata Federacije'', a po otcepljenju Crne Gore 2006, zgrada je dobila nezvaničan naziv ''Palata Srbije''/''Palata Srbija'', ali zvanično nikada nije preimenovana.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Literatura ==
* {{cite book
 | last        = Mitrović
 | first       = Mihajlo
 | coauthors   = 
 | title       = Modern Belgrade Architecture
 | date        = 1975
 | publisher   = Izdavački zavod Jugoslavija
 | location    = Beograd
 | language    = {{sr}}
 | id          = 
 | pages       = 
 | chapter     = Federal Executive Council Palace (1974)
}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Palace of Serbia}}
* {{Cite web |url= http://www.youtube.com/watch?v=3uOECuvXhns|title=Palata federacije - Izložba Nedovršene modernizacije - 2012|accessdate= 17.02.2013.|last=  |first=  |coauthors= |date= 04.12.2012 |work= |publisher=}}
* {{Cite web |url= http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/t9383.lt.html|title=Raskoš bivše SFRJ|accessdate= 17.02.2013.|last= Lazić |first= Jelena |coauthors= Bojana Šoškić |date= 15.10.2006 |work= |publisher= [[Politika (novine)|Politika]]}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Palate u Beogradu|Federacija]]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]]
[[Kategorija:Opština Novi Beograd]]</text>
      <sha1>2wj5pej2560azs1sdfhtludq537myqf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Moskvu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>211538</id>
    <revision>
      <id>42478000</id>
      <parentid>42454326</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T19:13:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 1 book for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43205" sha1="2hl49ih5kbs0cje55ti5uohtxp5rjdy" xml:space="preserve">{{Infokutija oružani sukob
|sukob=Bitka za Moskvu
|dio=[[Istočni front (Drugi svetski rat)|Istočni front]]
|slika=Bundesarchiv Bild 183-B17220, Sowjetunion, Panzerangriff bei Istra.jpg
|opis_slike=Tenkovi [[Sile Osovine|sila Osovine]] napadaju jedno selo na putu prema Moskvi
|datum=[[2. 10.]] 1941. - [[7. 1.]] 1942.
|mjesto=[[Moskva]], [[Moskovska oblast]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruska SFSR]], [[Sovjetski Savez|SSSR]]
|povod=
|teritorij=
|rezultat=sovjetska pobjeda 
|strana1={{flagicon|NJE|Nazi}} [[Treći rajh|Treći Reich]]
|strana2={{flagicon|SSSR}} [[Sovjetski Savez]]
|sukobljeni3=
|komandant1={{flagicon|NJE|Nazi}} [[Adolf Hitler]]&lt;br /&gt;
{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Fedor von Bock]]&lt;br /&gt;
{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Heinz Guderian]]&lt;br /&gt;
{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Albert Kesselring]]
|komandant2={{flagicon|SSSR}} [[Josif Staljin]] &lt;br /&gt; 
{{flagicon|SSSR}} [[Georgij Žukov]] &lt;br /&gt; 
{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Aleksandar Vasilijevski]] }}
|zapovjednik3=
|snaga1=1,929.406 vojnika,&lt;br /&gt;1.700 tenkova,&lt;ref&gt;Glantz (1995), str. 78&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;549 borbenih zrakoplova na početku,&lt;ref name=&quot;Bergström&quot;&gt;Bergström (2007), str. 90&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Williamson (1983), str. 132.&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;599 na kraju ofenzive&lt;ref name=&quot;Bergström_2&quot;&gt;Bergström (2007), str. 111&lt;/ref&gt;
|snaga2=1,250.000 vojnika,&lt;br /&gt;3.232 tenka,&lt;br /&gt;936 borbenih zrakoplova
|jačina3=
|gubici1=280.000-750.000 ubijenih, ranjenih ili nestalih
|gubici2=500.000-1.280.000 ubijenih, ranjenih ili nestalih
|posljedice3=
|bilješke=
}}

'''Bitka za Moskvu''' ({{lang-ru|битва за Москву}}, ''bitva za Moskvu'', {{lang-de|Schlacht um Moskau}}) je opće prihvaćeni naziv za dva razdoblja strateški važnih borbi na 600&amp;nbsp;km dugom [[Istočni front (Drugi svetski rat)|Istočnom frontu]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Bitka se odigrala između listopada 1941. i siječnja 1942. Sovjetski obrambeni napori su poremetili [[Adolf Hitler|Hitlerove]] planove o napadu na [[Moskva|Moskvu]], glavni i najveći grad [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Moskva je bila jedna od glavnih strateških i političkih ciljeva [[Sile Osovine|sila Osovine]] tijekom njihove [[operacija Barbarossa|invazije Sovjetskog Saveza]].

Strateška ofenziva [[Treći rajh|Trećeg Reicha]], nazvana '''Operacija Tajfun''', je planirala uklještenje Moskve sa sjevernog [[Kalinjin]]skog fronta, istodobnim presijecanjem željezničke veze između Moskve i [[Sankt Peterburg|Lenjingrada]], te sa juga [[Moskovska oblast|Moskovske oblasti]], južno od [[Tula|Tule]], dok je jedna IV. armija jurila ravno prema gradu sa zapada. Odvojeni plan, ''[[Operacija Wotan]]'', je uključen u zadnjoj fazi ofenzive.

Isprva, sovjetske snage su pokrenule stratešku obranu Moskovske oblasti stvaranjem tri obrambena pojasa, slanjem novih vojnih rezervi te mobiliziranjem trupa iz [[Sibir]]a i Dalekog istoka. Naknadno, ofenziva sila Osovina je zaustavljena dok su sovjetske snage započele stratešku protuofenzivu te manje ofenzivne operacije kako bi ih prisilili da se udalje do gradova [[Orel]], [[Vjazma]] i [[Vitebsk]], čime su gotovo sile Osovine postale opkoljene. Procjenjuje se da je u bitci poginulo najmanje 700.000 ljudi.

== Uvod ==
{{glavni|Operacija Barbarossa}}
[[File:Eastern Front 1941-06 to 1941-12.png|thumb|upright=1.35|Istočni front tijekom bitke za Moskvu: 
{{legend|#fff8d5|Početno napredovanje Wehrmachta — do 9. srpnja 1941.}}
{{legend|#ffd2b9|Kasnija osvajanja — do 1. rujna 1941.}}
{{legend|#ebd7ff|Okruženje i bitka za Kijev do 9. rujna 1941.}}
{{legend|#ccffcd|Posljednji juriš Wehrmachta — do 5. prosinca 1941}}]]

Prvotni plan Trećeg Reicha bio je osvajanje Moskve četiri mjeseca nakon početka invazije.

22. 6. 1941., vojne snage Trećeg Reicha, Rumunjske i Slovačke su napale SSSR, a kasnije im se pridružila i Mađarska čime je započela operacija ''Barbarossa''. Uništenjem većine sovjetskih [[borbeni zrakoplovi|borbenih zrakoplova]] na tlu, sile Osovine su brzo prodirale u sovjetski teritorij uz pomoć ''[[blitzkrieg]]'' taktika. Oklopne jedinice su stvarale uklještenje sovjetskim snagama. Dok je [[Grupa armija Sjever]] jurila prema Lenjingradu, [[Grupa armija Jug]] je trebala zauzeti [[Ukrajina|Ukrajinu]], a [[Grupa armija Centar]] je išla prema Moskvi. Sovjetske obrambene snage su bile preplavljene a žrtve [[Crvena armija|Crvene armije]] su bile ogromne.

Zbog toga što Sovjeti nisu mogli odmah popuniti svoje vojne snage jer nisu imali rezerve a organizirani otpor na zapadu je slomljen, ''[[Wehrmacht]]'' je prešla rijeku [[Dnjepar]] čime je otvoren put za Moskvu.&lt;ref&gt;Heinz Guderian, ''Erinnerungen eines Soldaten (Memoirs of a soldier)'', Smolensk, Rusich, (1999), str. 229&lt;/ref&gt;

U kolovozu 1941., sile Osovina su zauzele [[Smolensk]], važnu lokaciju za put prema Moskvi. Smolensk je udaljen 369&amp;nbsp;km od Moskve. Sovjetska obrana u Smolensku je trajala dva mjeseca, od srpnja do rujna 1941.&lt;ref name=&quot;GSOSmolensk&quot;&gt;Great Soviet Encyclopedia, Moscow, 1973–1978, entry &quot;Battle of Smolensk&quot;&lt;/ref&gt; Time je napredak sila Osovina privremeno usporen do sredine rujna.&lt;ref name=&quot;GSOSmolensk&quot;/&gt; U ovoj fazi, Moskva je bila ranjiva, ali Hitler je naredio da se napad zaokrene prema sjeveru i jugu, kako bi se eliminirale sovjetske snage u Lenjingradu i Kijevu.&lt;ref name=&quot;Wilt&quot;&gt;Alan F. Wilt. Hitler's Late Summer Pause in 1941. ''Military Affairs'', Vol. 45, No. 4 (1981), str. 187-191&lt;/ref&gt; Skretanje čak tri od četiri oklopnih armija, zajedno sa 2., 4. i 9. pješačkom armijom, značajno je odgodila napad na Moskvu i uzrokovala pomutnju i krizu u njemačkom vojnom vodstvu.&lt;ref name=&quot;Wilt&quot;/&gt; Do vremena kad je napad sila Osovina nastavio prema Moskvi 2. listopada, trupe su bile znatno oslabljene što je utjecalo na ishod operacije ''Tajfun''.&lt;ref name=&quot;Wilt&quot;/&gt;

''Wehrmacht'' se suočio sa dilemom; Grupa armija Centar je još uvijek bila dovoljno jaka za dolazak do Moskve, ali bi ofenziva rastegnula njihove borbene jedinice, koje bi bile ranjive za napade Crvene armije s boka. Također, prema Hitleru, Treći Reich je trebao hranu i mineralne resurse iz Ukrajine.&lt;ref name=&quot;Guderian272&quot;&gt;Guderian (1951), str. 272.&lt;/ref&gt; Stoga, ''Wehrmacht'' je isprva dobio zapovijed osigurati regiju [[Donbas]] te tek nakon toga napasti Moskvu.&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 267–9.&lt;/ref&gt; Oklopne jedinice kojima je zapovijedao [[Heinz Guderian]], su krenule prema jugu kako bi dale potporu [[Gerd von Rundstedt|Gerdu von Rundstedtu]] koji je napadao Kijev,&lt;ref name=&quot;Guderian272&quot;/&gt; čime je dan težak udarac Crvenoj armiji. 19. rujna, sovjetske snage su morale napustiti Kijev nakon što je Staljin stalno odbijao povući snage iz vakuuma oko Kijeva, što su zabilježili Vasiljevski i [[Georgij Žukov]] u svojim memoarima.&lt;ref&gt;A.M. Vasilevsky, ''The matter of my whole life'', Moscow, Poitizdat, (1978), str. 134.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Žukov, ''Memoirs'', Moscow, Olma-Press, (2002), str. 352.&lt;/ref&gt; To odbijanje je Žukova koštalo poziciju načelnika generalštaba,&lt;ref&gt;Žukov (1971), str. 353.&lt;/ref&gt; ali njegovo predviđanje opkoljenja od sila Osovina je bilo točno. Nekoliko sovjetskih armija je opkoljeno i uništeno od ''Wehrmachta'' u dvostrukom uklještenju, čime je otvoren put prema jugu.&lt;ref&gt;Vasiljevski (1981), str. 135.&lt;/ref&gt;

Iako je [[Bitka za Kijev (1941)|bitka za Kijev]] bila pobjeda sila Osovine, samo je još više odgodila početak napada na Moskvu. Guderian je zapisao: &quot;Kijev je sigurno bila briljantna taktička pobjeda, ali je i dalje otvoreno pitanje da li je imala značajnu stratešku vrijednost. Svatko je sada ovisio o sposobnosti [sila Osovine] da osigura očekivane rezultate prije zime i čak prije prvih jesenjih kiša. &quot;&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 305.&lt;/ref&gt; Hitler je i dalje vjerovao da ''Wehrmacht'' ima priliku završiti rat prije zime zauzimanjem Moskve. 2. listopada, Grupa armija Centar, koju je vodio [[Fedor von Bock]], pokrenula je konačnu ofenzivu prema Moskvi, pod nazivom operacija ''Tajfun''.&lt;ref&gt;Hitler u ''&quot;Völkischer Beobachter&quot;'', 10. listopada 1941.&lt;/ref&gt;

== Prvi prodori sila Osovine (30. rujna – 10. listopada) ==
=== Planovi ===
Za Hitlera, Moskva je bila najvažnija vojna i politička meta, jer je očekivao da će predaja grada dovesti do kolapsa Sovjetskog Saveza. General [[Franz Halder]] je 1940. zapisao: &quot;Najbolje rješenje bi bila direktna ofenziva na Moskvu.&quot;&lt;ref name=&quot;MosEnc&quot;&gt;''Moscow Encyclopedia'', ed. Great Russian Encyclopedia, Moscow, 1997, entry &quot;Battle of Moscow&quot;&lt;/ref&gt; U napadu je sudjelovalo pješaštvo, oklopne divizije i [[Luftwaffe]]. Sveukupno, preko milijun vojnika je poslano sa zapada prema Moskvi, sa 1.700 tenkova. Ipak, od 22. lipnja, ''Luftwaffe'' je izgubio 1.603 borbena zrakoplova, a 1.028 je oštećeno. ''Luftflotte'' je stoga imao samo 549 spremnih zrakoplova.&lt;ref&gt;Bergstöm (2007), str. 90.&lt;/ref&gt; Napad se oslanjao na standardne ''[[blitzkrieg]]'' taktike, u kojima su ''Panzer'' postrojbe jurile duboko u sovjetske formacije i izvele dvostruko uklještenje, stavile Crvenu armiju u džep te ih uništile.&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 307–9.&lt;/ref&gt;

''Wehrmacht'' je planirao napasti Moskvu sa sjevera i juga, ali je već tada osjećao logističke poteškoće. Guderian je primjerice zapisao kako neki njegovi uništeni tenkovi nisu bili zamijenjeni, te da njegove postrojbe nisu imale dovoljno goriva za početak operacije.&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 307&lt;/ref&gt;

Sovjetske snage su imale oko 1.250.000 vojnika, 1.000 tenkova, 7.600 topova. Sovjetske zračne snage su u ratu već tada izgubile između 7.500&lt;ref name=Hardesty61&gt;Hardesty (1991), str. 61.&lt;/ref&gt; ili 21.200&lt;ref&gt;Bergström (2007), str. 118.&lt;/ref&gt; borbenih zrakoplova. Industrija je stoga prenamijenjena u ratne svrhe kako bi se nadoknadili gubici, te su sovjetske zračne snage na početku bitke imale 936 borbenih zrakoplova, od kojih su 578 trebali osigurati obranu grada.&lt;ref&gt;Bergström (2007), str. 90-91.&lt;/ref&gt; Čak i uz pojačanje, zračne snage su imale tek ¼ svojih predratnih kapaciteta.&lt;ref name=Hardesty61/&gt; Trupe i oružje, usprkos velikim brojevima, su bili slabo raspoređeni, a većina postrojbi je smješteno u samo jednu liniju, te nisu imali rezervi iza sebe.&lt;ref name=&quot;MosEnc&quot;/&gt; U svojim memoarima, Vasiljevski piše da, usprkos tome što je Crvena armija bila jako dobro opremljena, greške u raspoređivanju postrojbi su dovele do prvotnih uspjeha ''Wehrmachta''.&lt;ref name=&quot;Vasilevsky139&quot;/&gt; Također, razni sovjetski branitelji nisu imali vojnog iskustva niti dovoljno opreme (kao što je oružje protiv tenkova), dok su njihovi tenkovi bili zastarjeli.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;&gt;Glantz (1995), chapter 6, sub-ch. &quot;Viaz'ma and Briansk&quot;, str. 74 ff.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Battle of Moscow.jpg|right|thumb|225px|Pošto su svi muškarci išli na front, žene u Moskvi su same morale kopati rovove koji bi zaustavili tenkove.]]

Sovjetski zapovjednici su naredili postavljanje opsežnih linija obrane oko Moskve. Prva linija obrane je išla trasom [[Ržev]]–[[Vjazma]]–[[Brjansk]]. Druga, Možajska linija, je bila dvostruka obrana koja je išla između [[Tver]]s i [[Kaluga|Kaluge]]. Trostruki prsten obrane je išao oko samog grada, tvoreći obrambenu zonu Moskve.&lt;ref name=&quot;MosEnc&quot;/&gt; Plana napada sila Osovine je otkriven vrlo kasno, pa su sovjetske trupe dobile naredbu zauzeti potpuni obrambeni položaj tek 27. rujna 1941.&lt;ref name=&quot;MosEnc&quot;/&gt; Ipak, nove sovjetske divizije su se stvarale na Volgi, u Aziji i na [[Ural]]u, iako bi trebalo par mjeseci dok bi se te trupe mogle iskoristiti na bojištu,&lt;ref&gt;Vasiljevski (1981), str. 138.&lt;/ref&gt; zbog čega je bitka bila utrka sa vremenom.

=== Džepovi Vjazma i Brjansk ===
Kraj Vjazma, sovjetske snage su brzo poražene od vrlo mobilnih snaga 3. i 4. oklopne armije koje su iskoristile slaba područja u obrani te bi potom brzo otišle iza linija Crvene armije. Defenzivna skupina, koja je još bila u izgradnji, je brzo pregažena kada su se njemačke oklopne jedinice sastale u Vjazmi 10. listopada.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot; /&gt; Četiri sovjetske armije (19., 20., 24. i 32.) su ostale zarobljene u velikom džepu zapadno od grada.&lt;ref name=&quot;Vasilevsky139&quot;&gt;Vasiljevski (1981), str. 139.&lt;/ref&gt;

Suprotno od njemačkih očekivanja, okružene sovjetske snage se nisu tako lako predale. Umjesto toga, borbe su bile mukotrpne i očajne, te je ''Wehrmacht'' morao uključiti 28 divizija kako bi eliminirale opkoljene sovjetske vojske, čime su trošile kapacitete kojima su htjeli napasti Moskvu. Ostaci sovjetskih snaga su se uspjeli povući i konsolidirati nove obrambene linije oko Možajska.&lt;ref name=&quot;Vasilevsky139&quot;/&gt; Sovjetski otpor kraj Vjazme je također stvorio dodatnog vremena za sovjetski generalštab da opskrbi pojačanjem četiri armije koje brane predgrađe Moskve (5., 16., 43. i 49.), te da preveze dvije oklopne divizije sa Dalekog istoka.&lt;ref name=&quot;Vasilevsky139&quot;/&gt;
[[Datoteka:Map Operation Typhoon.jpg|300px|thumb|Wehrmachtovo napredovanje u operaciji Tajfun]]

Na jugu kraj Brjanska, sovjetske snage su bile jedva donekle učinkovitije od one u Vjazmu. 2. oklopna armija je osvojila Orel 3. listopada i Brjansk 6. listopada. ''Luftflotte 2'' je izvela 984 borbenih misija i uništila 679 vozila 3. listopada. Idućeg dana, uništili su željezničke veze te usporile sovjetsko pokretanje u području Sumi-Lgov-Kursk, te odsjekla komunikaciju između Brjanska i jugo-zapadnih fronti.&lt;ref name=&quot;Bergström_3&quot;&gt;Bergström (2007), str. 91.&lt;/ref&gt; Sovjetske 3. i 13. armije su okružene, ali se također nisu predale dok su male skupine uspjele pobjeći do drugih obližnjih obrambenih položaja.&lt;ref name=&quot;MosEnc&quot;/&gt;

Do 7. listopada, ofenziva ''Wehrmachta'' je usporena. Pao je prvi snijeg te se brzo otopio, zbog čega se ceste bile pune blata. Teški tenkovi i borbena vozila nisu se mogli lako kontrolirati u takvim uvjetima.&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 316.&lt;/ref&gt; 4. oklopna armija je pala u zasjedu Dmitrija Leliušenka kraj grada [[Mtsensk]]a. Novi sovjetski tenkovi su skriveni u šumama dok su njemačka oklopna vozila prošla kraj njih, te ih napala sa obje strane. Za ''Wehrmacht'', šok takvog poraza i uništenja tenkova je bio tako velik da je izdana naredba o posebnoj istrazi.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;/&gt; Guderian i njegove postrojbe su saznale da su novi sovjetski tenkovi, tipa [[T-34]], bili gotovo neprobojni za njemačke tenkovske topove. Guderian je zapisao da su &quot;Rusi napokon naučili nekoliko stvari.&quot;&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 318.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Glantz (1995), str. 80, 81&lt;/ref&gt; ''Luftflotte'' 2 je izveo 1.400 napada protiv sovjetskih pozicija kako bi podupro njemačku 4. oklopnu diviziju, čime je uništio 20 tenkova i 650 raznih borbenih vozila.&lt;ref name=&quot;Bergström_3&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Plocher (1968), str. 231.&lt;/ref&gt;

I drugdje su masovni sovjetski protunapadi usporili ofenzivu ''Whermachta''. Na fronti kraj Brjanska, naišli su na jak sovjetski protunapad. ''Luftwaffe'' je opet izveo nekoliko misija i uništio 22 tenkova i preko 450 vozila, čime je sovjetski napad zaustavljen.&lt;ref name=&quot;Bergström_3&quot;/&gt;

Dimenzije sovjetskog poraza bile su velike. Prema njemačkim procjenama, 673.000 vojnika je zarobljeno od ''Wehrmachta'' u oba džepa,&lt;ref&gt;Jukes (2002), str. 29.&lt;/ref&gt; iako novija istraživanja navode da je bilo ipak manje zarobljenika, oko 514.000, čime se sovjetska snaga smanjila za čak 41%.&lt;ref&gt;Jukes (2002), str. 31.&lt;/ref&gt; 9. listopada, [[Otto Dietrich]] iz Ministarstva propagande, je na konferenciji za novinare najavio skoro uništenje armija koje brane Moskvu. Pošto Hitler nikada nije morao lagati o provjerljivim vojnim činjenicama, Dietrich je uvjerio strane dopisnike da je raspad sovjetskog otpora postalo samo pitanje vremena. Njemački moral - nizak od početka Barbarosse — se značajno poboljšao, sa glasinama o povratku vojnika na Božić i velikom bogatstvu navodnog budućeg [[Lebensraum]]a na istoku.&lt;ref name=&quot;smith1942&quot;&gt;Smith (1942), str. 83-91&lt;/ref&gt;

Ipak, otpor Crvene armije je uveliko usporio ''Wehrmacht''. Kada su 10. listopada snage sila Osovine stigle do linije Možajska, pronašli su dobro pripremljene, svježe sovjetske snage. Istog dana, Žukov je pozvan iz Lenjingrada kako bi rukovodio obranom Moskve.&lt;ref name=&quot;MosEnc&quot;/&gt; Odmah je naredio koncentraciju svih raspoloživih obrana na jačanje Možajska, što je podupro i Vasiljevski.&lt;ref&gt;Žukov (1971), tome 2, p. 10.&lt;/ref&gt; Ipak, ''Luftwaffe'' je i dalje dominirao nebom te je u novom napadu uništio 440 vozila te 150 topova.&lt;ref&gt;Plocher (1968), str. 231&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bergström (2007), str. 93&lt;/ref&gt;

15. listopada, Staljin je naredio evakuaciju [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]], generalštaba te raznih civilnih ureda iz Moskve u [[Samara|Samaru]], kraj kazahstanske granice, te je ostavio samo ograničen broj službenika. Evakuacija je izazvala paniku među Moskovljanima. Idućih dana, dobar dio civilne populacije je pokušao pobjeći, masovno se ukrcavajući u vlakove te blokirajući ceste koje vode iz grada. Usprkos tome, Staljin je ostao u Moskvi kako bi umanjio strah.&lt;ref name=&quot;GlantzVAB&quot;/&gt;

== Linija obrane kraj Možajska (13. – 30. listopada) ==
Usprkos svježim pojačanjima, linija obrane kraj Možajska sastavljena od 5., 16., 43. i 49. sovjetske armije imala je sveukupno jedva 90.000 vojnika.&lt;ref&gt;Žukov (1981), str. 17.&lt;/ref&gt; Zbog toga, Žukov je odlučio koncentrirati svoje snage na četiri kritične točke: [[Volokolamsk]], [[Možajsk]], [[Malojaroslavets]] i [[Kaluga]]. Cijeli sovjetski zapadni front, gotovo potpuno uništen u Vjazmi, je morao biti sastavljen ispočetka.&lt;ref&gt;Žukov (1981), str. 18.&lt;/ref&gt;

Moskva je pretvorena u utvrdu. Prema Žukovu, 250.000 žena i tinejdžera je pravilo protutenkovske rovove oko grada te pomaklo skoro tri milijuna kubičnih metara zemlje bez mehaničke pomoći. Moskovske tvornice su transformirane u vojne komplekse: tvornica automobila je pretvorena tvornicu pušaka, tvornica satova u tvornicu pješačkih mina a tvornica čokolade je stvarala hranu za bojišnicu, dok su automehaničari popravljali oštećene tenkove i vozila.&lt;ref&gt;Žukov (1981), str. 22.&lt;/ref&gt; Ipak, situacija je bila opasna jer je sovjetski glavni grad bio na dometu njemačkih tenkova. Moskva je postala i meta masivnih zračnih napada, iako su iste imale ograničen učinak zbog dobro postavljene protuzračne obrane i vatrogasnih službi.&lt;ref&gt;Braithwaite (2006), str. 184–210.&lt;/ref&gt;

Između 13. i 15. listopada, ''Wehrmacht'' je nastavio sa ofenzivom. Isprva je bio nevoljan izravno napasti sovjetske obrambene linije te ih pokušao izbjeći nastavljanjem puta prema sjeveru prema slabo zaštićenom gradu Kaljininu, te na jugu prema Kaluzi i Tuli, osvojivši sve izuzev Tule. Ohrabren prvotnim uspjehom, ''Wehrmacht'' je pokrenuo izravan napad protiv ukopanih linija obrane, čime su počeli padati razni ruski gradovi: prvi je pao Možajsk, pa zatim Malojaroslavec 18. listopada, Naro-Fominsk 21. listopada, i Volokolamsk 27. listopada, nakon žestokih bitaka.&lt;ref name=&quot;MosEnc&quot;/&gt; Žukov je bio prisiljen povući vojsku preko [[rijeka Nara|rijeke Nare]].&lt;ref&gt;Žukov (1981), str. 24.&lt;/ref&gt;

Na jugu, 2. oklopna armija je išla prema Tuli relativno lagano, zbog toga jer nije bilo većih koncentracija sovjetskih trupa. Ipak, loše vrijeme, problemi sa gorivom i oštećene ceste su uveliko usporili ofenzivu; Guderian je stigao do predgrađa Tule tek 26. listopada.&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 329–30.&lt;/ref&gt; Zbog velikog otpora u Tuli, Guderianova vojska je morala stati nadomak grada tri dana kasnije.&lt;ref&gt;Žukov (1981), str. 23–5.&lt;/ref&gt; Par dana kasnije, naređen je prekid ofenzive do rješavanja logističkih poteškoća i blata na cestama.

== ''Wehrmacht'' pred vratima (1. studenog – 5. prosinca) ==
=== Prestanak prodiranja ===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-B15500, Russland, Dorf vor Moskau.jpg|right|thumb|225px|Blato kraj Moskve, jesen 1941.]]

[[David Glantz]] je u svojoj knjizi ''When Titans Clashed [Kada su se sukobili titani]'' zapisao da bi se do jeseni 1941. ''Wehrmacht'' i Crvena armija mogli usporediti sa &quot;ošamućenim boksačima, koji ostaju oprezno na nogama ali velikom brzinom gube moć da naude jedno drugome.&quot; ''Wehrmachtove'' jedinice su postajale izmorene, a samo ⅓ njihovih motornih vozila je funkcioniralo, pješaštvo je bilo na ⅓ do ½ prijašnjih kapaciteta, a ozbiljni logistički problemi su sprječavali dobavljanje zimske obuće na bojištu. Čak je i Hitler počeo odbacivati ideju o dugoj borbi, jer je ideja o slanju tenkova u tako velik grad bez pješaštva bio odveć riskantan potez nakon problematičnog [[opsada Varšave (1939)|osvajanje Varšave]] 1939.&lt;ref name=&quot;GlantzTTG&quot;&gt;Glantz (1995), str. 80ff.&lt;/ref&gt;

[[Adam Tooze]] analizira kako je sam opstanak Crvene armije bio znak da je ''Wehrmacht'' počeo gubiti u Rusiji, te stoga i rat, jer bi odlazak istočnije od Smolenska značilo rastegnuti linije opskrbe preko njihove učinkovite granice. Primjećuje kako je ogroman gubitak resursa – bez dobivanja odlučujuće pobjede – polako iscrpljivao ekonomiju Trećeg reicha do smrti.&lt;ref name=&quot;Tooze&quot;&gt;Tooze (2006), poglavlje 15, str. 486ff.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:RIAN archive 283 Military exercises in Moscow.jpg|right|thumb|225px|Vojne vježbe u Moskvi.]]

Kako bi ožilavio i motivirao Crvenu armiju te pojačao moral civila, Staljin je naredio da se 7. studenog na [[Crveni trg|Crvenom trgu]] održi tradicionalna vojna parada povodom obljetnice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Sovjetske snage su prošle kraj [[Moskovski Kremlj|Kremlja]] i onda otišle izravno na bojište. Parada je imala veliku simboličnu vrijednost za puk. Ipak, Crvena armija je bila u vrlo krhkom stanju. Iako je ojačana sa dodatnih 100.000 vojnika kod Klina i Tule, sovjetske obrane su bile tanke. Ipak, Staljin je htio pokrenuti nekoliko protuofenziva protiv njemačkih snaga, usprkos protivljenu Žukova zbog potpunog nedostatka rezervi.&lt;ref&gt;Žukov (1981), str. 27.&lt;/ref&gt; ''Wehrmacht'' je bio u stanju odbiti većinu tih protuofenziva, iscrpljujući time Crvenu armiju od vozila i ljudi koji bi se mogli iskoristiti za obranu Moskve. Ofenziva je bila uspješna jedino kraj Aleksina, gdje su sovjetski tenkovi nanijeli teške gubitke 4. armiji.&lt;ref name=&quot;GlantzTTG&quot;/&gt;

Od 31. listopada do 15. studenog, zapovjednici ''Wehrmachta'' su pripremili drugu ofenzivu prema Moskvi, usprkos manjku vojnika i opreme. Usprkos sovjetskim pojačanjima sa istoka, ''Wehrmacht'' nije očekivao da će Sovjeti ostvariti učinkovitu obranu zbog velikih gubitaka.&lt;ref&gt;Klink, str. 574; 590–592&lt;/ref&gt; Sovjetske snage su smanjene na oko 500.000 vojnika i 890 tenkova kraj Moskve.&lt;ref name=&quot;MosEnc&quot;/&gt; Ipak, divizije su zauzele bolje položaje, trostruki obrambeni prsten oko grada te neke ostatke sa linije obrane u Možajsku. Većina sovjetskih armija sada je imala višeslojnu obranu sa barem dvije divizije sa puškama. Također, zbog iskustva su postali spremniji na bitku.&lt;ref name=&quot;GlantzTTG&quot;/&gt;

Do 15. studenog, tlo se napokon smrzlo čime se riješio problem blata. Oklopna vozila ''Wehrmachta'' su poslana u boj, sa ciljem okruživanja Moskve i spajanjem sa [[Noginsk]]om, istočno od grada. Kako bi to ostvarili, odlučili su krenuti u okruženje sa sjevera i juga.&lt;ref name=&quot;MosEnc&quot;/&gt;

=== Završni okršaj ===
15. studenog, ''Wehrmachtove'' tenkovske armije su počele ofenzivu prema Klinu, gdje nije bilo raspoloživih sovjetskih rezervi zbog Staljinove želje da se pokuša protuofenziva kod [[Volokolamsk]]a, koja je prisilila prerazmještanje svih raspoloživih rezervnih snaga prema jugu. Prvotni njemački napadi su razdvojili frontu na dva dijela, te razdvojili 16. i 30. armiju.&lt;ref name=&quot;GlantzTTG&quot;/&gt; Žukov je zapisao u memoarima: &quot;Neprijatelj, ignorirajući žrtve, je vršio frontalne napade, kako bi stigao do Moskve pod bilo koju cijenu.&quot;&lt;ref name=&quot;Zhukov28&quot;&gt;Žukov (1981), str. 28.&lt;/ref&gt; Ipak, višeslojne obrane su smanjile sovjetske žrtve dok se 16. armija polako povlačila i stalno napadala njemačke divizije koje pokušavaju proboj kroz utvrde.

Klin je najzad pao nakon teške borbe 24. studenog, a idući dan i Solnečnogorsk. Sovjetski otpor je i dalje bio jak, te je ishod bitke bio nepredvidiv. Staljin je pitao Žukova da li se Moskva može uspješno obraniti te mu naredio da &quot;govori iskreno, kao komunist&quot;. Žukov je odgovorio da je to moguće, ali da hitno treba novo pojačanje.&lt;ref name=&quot;Zhukov28&quot;/&gt; Do 28. studenog, ''Wehrmacht'' je osvojio most kraj kanala Moskva-Volga, zadnju veliku prepreku prije Moskve, te je time bio manje od 35&amp;nbsp;km udaljen od Kremlja;&lt;ref name=&quot;GlantzTTG&quot;/&gt; ipak, snažan protunapad Crvene armije uspio ih je odgurnuti iza kanala.&lt;ref name=&quot;Zhukov30&quot;&gt;Žukov (1981), str. 30.&lt;/ref&gt; Sjeverozapadno, ''Wehrmacht'' je stigao do mjesta [[Krasnaja Poljana]], jedva nešto više od 20&amp;nbsp;km od Moskve;&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 345.&lt;/ref&gt; Njemački časnici su mogli uočiti neke velike građevine tog glavnog grada uz pomoć dalekozora. Ipak, u to vrijeme i njemačke i sovjetske jedinice su već bila na izmaku snaga.&lt;ref name=&quot;GlantzTTG&quot;/&gt;

Na jugu, nastavljena je bitka kraj Tule.&lt;ref name=&quot;GlantzTTG&quot;/&gt; Guderian je zauzeo Staljinogorsk 22. studenog, te opkolio sovjetsku diviziju tamo. 26. studenog, njemački tenkovi su se približili Kaširi, gradu koji kontrolira veliku autocestu prema Moskvi. Kao odgovor, pokrenut je žestok sovjetski protunapad idućeg dana koji je vodio general Belov,&lt;ref&gt;Erickson (1994), 'The Road to Stalingrad,' str. 260&lt;/ref&gt; te zaustavio daljnji prodor prema Kaširi.&lt;ref&gt;Belov (1963), str. 97.&lt;/ref&gt; ''Wehrmacht'' je odbačen u prosincu, čime je osiguran južni prilaz gradu.&lt;ref&gt;Belov (1963), str. 106.&lt;/ref&gt; Tula je izdržao napad.

[[Datoteka:Soldiers on guard in December 1941 to the west of Moscow.jpg|left|thumb|225px|Vojnici ''Wehrmachta'' u snijegu, zapadno od Moskve]]
Zbog žilavog otpora na sjeveru i jugu, ''Wehrmacht'' je 1. prosinca pokušao izravan napad sa zapada, ali je ofenziva imala ograničenu potporu tenkova, te su sovjetske snage uspijele u protuofenzivi odbaciti ih podalje od grada.&lt;ref name=&quot;GlantzTTG&quot;/&gt; 2. prosinca, bataljun sila Osovine je stigao do grada [[Himki]] - udaljenog oko 8&amp;nbsp;km od Moskve - što je najdalji prodor ''Wehrmachta'' do Moskve.&lt;ref name=comm&gt;Commager (2004), str. 144&lt;/ref&gt;

Temperature su se spuštale. 30. studenog, von Bock je javio Berlinu da je temperatura bila –45&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;Chew (1981), str. 34.&lt;/ref&gt; General [[Erhard Raus]] je bilježio temperature u svojem dnevniku. Ukazuje na iznenada puno hladnije razdoblje od 4.-7. prosinca, od –36 do –38&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;Raus (2009), str. 89.&lt;/ref&gt; Izvještaji o temperaturi su se razlikovali.&lt;ref name=&quot;GlantzDecCounter&quot;&gt;Glantz (1995), poglavlje 6, str. 86ff.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Moss&gt;Moss (2005), str. 298.&lt;/ref&gt; Žukov navodi da je u studenom temperatura ostajala između –7 do –10&amp;nbsp;°C&lt;ref name=Chew33&gt;Chew (1981), str. 33.&lt;/ref&gt; Vojnicima sila Osovine to nije bilo bitno jer su se ionako smrzavali pošto nisu imali valjanu zimsku opremu. Zabilježeno je 130.000 slučajeva smrzavanja u ''Wehrmachtu''.&lt;ref name=&quot;Jukes32&quot;&gt;Jukes (2002), str. 32.&lt;/ref&gt; Smrznuta mast se morala otkloniti od svake čahure za top&lt;ref name=&quot;Jukes32&quot;/&gt; a vozila su se morala zagrijati satima prije upotrebe. I Sovjeti su bili pogođeni vremenom, ali su bili bolje opremljeni.&lt;ref name=Moss/&gt;

Ofenziva sila Osovine je zaustavljena. [[Heinz Guderian]] je napisao u dnevniku sljedeće: &quot;Ofenziva na Moskvu nije uspjela... Podcijenili smo neprijateljske snage, kao i njegovu veličinu i klimu. Na sreću, zaustavio sam svoju vojsku 5. prosinca, inače bi katastrofa bila neizbježna.&quot;&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 354–5.&lt;/ref&gt;

== Sovjetski protunapad ==

''Wehrmacht'' je procijenio da Sovjeti više nisu imali rezervi te stoga nisu bili sposobni izvesti protunapad. To se pokazalo netočnim jer je Staljin doveo 18 divizija, 1.700 tenkova i preko 1.500 borbenih zrakoplova iz Sibira i Dalekog istoka,&lt;ref&gt;Goldman (2012), str. 177&lt;/ref&gt; oslanjajući se na procjenu špijuna, [[Richard Sorge|Richarda Sorega]], da [[Japan]] neće napasti Sovjetski Savez. Crvena armija je akumulirala rezervu od 58 divizija do kraja godine,&lt;ref name=&quot;Jukes32&quot;/&gt; kada je ofenziva koju su preporučili Žukov i Vasiljevski napokon odobrena od Staljina.&lt;ref&gt;Žukov (1981), str 37.&lt;/ref&gt; Ipak, i sa novim pojačanjima, sovjetske snage su imale tek 1.100.000 ljudi,&lt;ref name=&quot;GlantzDecCounter&quot;/&gt; tek malo više od ''Wehrmachta''. Ipak, uz pažljivo razmještanje snaga, na kritičnim točkama je dosegnut razmjer snaga dva naprema jedan.&lt;ref name=&quot;Jukes32&quot;/&gt; 5. prosinca, započet je protunapad na Kaljininskom frontu. Nakon dva dana malog napretka, Sovjeti su zauzeli Krasnaja Poljana i nekoliko drugih gradova u okolici Moskve.&lt;ref name=&quot;MosEnc&quot;/&gt;

[[Datoteka:Souvenir sheet of Russia stamp no. 716 - 60th anniversary of the Battle of Moscow.jpg|thumb|225px|Ruska poštanska marka koja obilježava 60. obljetnicu bitke za Moskvu]]

Istog dana, Hitler je potpisao direktivu br. 39, čime se izdaje naredba da ''Wehrmacht'' zauzme obrambeni stav na cijelom bojištu. Ipak, njemačke snage nisu mogle organizirati solidnu obranu te su bili prisiljeni povući se kako bi konsolidirali svoje pozicije. Guderian je zapisao da je u razgovoru sa drugim zapovjednicima spomenuto kako se trenutna fronta ne može održati.&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 353–5.&lt;/ref&gt; 14. prosinca, [[Franz Halder]] i [[Günther von Kluge]] su napokon dali dopuštenje za povlačenje do zapada [[rijeka Oka|rijeke Oka]], bez odobrenja Hitlera.&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 354.&lt;/ref&gt; 20. prosinca, na sastanku sa najvišim službenicima, Hitler je povukao naredbu o povlačenju i naredio vojnicima da brane svaki pedalj zemlje.&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 360–1.&lt;/ref&gt; Guderian je prosvjedovao, primjetivši da su gubici od hladnoće zapravo veće od gubitaka na bojištu, te da dostava zimske opreme kasni iz Poljske.&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 363–4.&lt;/ref&gt; Guderian je stoga smijenjen za Božić, zajedno sa generalima Hoepnerom i Straussom, zapovjednicima 4. i 9. oklopne armije. Fedor von Bock je također smijenjen, službeno zbog &quot;zdravstvenih razloga.&quot;&lt;ref name=&quot;GSEMoscow&quot;&gt;Great Soviet Encyclopedia, Moscow, (1973–78), poglavlje &quot;Bitka za Moskvu 1941–42&quot;&lt;/ref&gt; [[Walther von Brauchitsch]], načelnik generalštaba, je smijenjen 19. prosinca.&lt;ref name=&quot;Guderian 359&quot;&gt;Guderian (1951), str. 359.&lt;/ref&gt;

U međuvremenu, sovjetske snage su nastavile djelovanje na sjeveru. Oslobodili su Kalinjin, Klin te zauzeli stožer njemačkog 46. oklopnog korpusa izvan grada. Time je nastala izbočina oko Klina. Sovjetski zapovjednik, general [[Konjev]], pokušao je okružiti preostale njemačke postrojbe. Žukov je usmjerio snage na jugu izbočine, kako bi pomogao Konjevu. Okruženje nije uspjelo, ali su se snage sila Osovine ipak smanjile. Drugi pokušaj usmjeren je protiv 2. oklopne armije, ali su naišli na jak otpor kraj Rževa pa su morali stati. Time se stvorila izbočina koja je trajala do 1943. Na jugu, ofenziva je oslobodila grad Tulu 16. prosinca. Velik uspjeh bilo je okruženje i uništenje njemačkog XXXIX. korpusa.&lt;ref&gt;Glantz &amp; House (1995), str. 88–90.&lt;/ref&gt;

''Luftwaffe'' je bio paraliziran od sredine prosinca. Temperature su znale pasti i do −42.&lt;ref name=&quot;Bergstrom 2003, p. 297&quot;&gt;Bergstrom (2003), str. 297.&lt;/ref&gt; Logističke poteškoće i val hladnoće otežali su uvjete ratovanja do siječnja 1942. U međuvremenu, ''Luftwaffe'' je skoro nestao iznad neba Moskve, dok su sovjetske zračne snage jačale.&lt;ref name=&quot;Bergstrom 2003, p. 297&quot;/&gt; 4. siječnja, nebo se razvedrilo te je ''Luftwaffe'' brzo ponovno opremljen i pojačan iz vojnih baza u Trećem Reichu. Bio je to pokušaj spašavanje situacije u zadnji tren, ali je uspio. ''Luftwaffe'' je spriječio potpuni kolaps Grupe armije Centar. Između 17. i 22. prosinca, ''Luftwaffe'' je uništio 299 motoriziranih vozila i 23 tenkova oko Tule, čime je zadat udarac Crvenoj armiji koja je htjela potpuno odgurnuti ''Wehrmacht'' prema zapadu.&lt;ref&gt;Bergström (2007), str. 112-113.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bergström (2003), str. 299.&lt;/ref&gt;

Ipak, Sovjeti su uspjeli vratiti gradove Naro-Fominsk, Kalugu i Malojaroslavec do 2. siječnja, nakon 10 dana žilave borbe.&lt;ref name=&quot;MosEnc&quot;/&gt; Sovjetske rezerve su bile niske pa je protunapad zaustavljen 7. siječnja 1942., ali su ipak uspjeli odgurnuti snage sila Osovine 100&amp;nbsp;km dalje od Moskve. Staljin je naredio daljnje napade, ali zbog iscrpljenosti Crvene armije, oni nisu uspjeli.&lt;ref&gt;Glantz &amp; House (1995), str. 91–97.&lt;/ref&gt; Ipak, Moskva je obranjena čime je moral Sovjeta značajno poboljšan, dok je ''Wehrmacht'' pretrpio prvi poraz. Iduće godine, borbe na istočnom frontu će se nastaviti te će dovesti do neminovnog &quot;rata iscrpljivanja&quot;.

Naknadno, Moskva će, kao i [[Volgograd|Staljingrad]], postati simbol otpora protiv snaga sila Osovine, početna strateška pobjeda te 1965. postati jedan od &quot;gradova junaka&quot;.
== Odjek ==
Wehrmacht se morao povući prema zapadu, ali je Moskva ipak ostala ranjiva sve do listopada 1943., kada je Crvena armija odlučnim jurišem prešla most na [[Smolensk]]u i rijeku [[Dnjepar]] na kraju [[Bitka za Smolensk (1943)|druge bitke za Smolensk]].

Ljutit što njegova vojska nije osvojila Moskvu, Hitler je otpustio načelnika generalštaba, [[Walther von Brauchitsch|Walthera von Brauchitscha]], 19. prosinca 1941., te osobno preuzeo komandu nad ''Wehrmachtom'',&lt;ref name=&quot;Guderian 359&quot;/&gt; preuzimajući ju od iskusnih i stručnih njemačkih vojnih službenika. Hitler se time okružio činovnicima koji su mu bili poslušni i vjerni, ali imali malo ratnog iskustva. Guderian je kasnije zapisao u memoarima: &quot;Ovo je stvorilo zahlađenje u našim odnosima koje nakon toga više nikad nije popravljeno.&quot;&lt;ref&gt;Guderian (1951), str. 365.&lt;/ref&gt; To je pak povećalo nepovjerenje Hitlera prema zapovjednicima te smanjilo vještinu njemačke vojske. Neminovno, time je izbio [[rat iscrpljivanja]].

Pobjeda je pak dovelo do povećanja Staljinova samopouzdanja koji je smatrao da ''Wehrmacht'' ima najviše vojnika oko Moskve, te je stoga naredio napad na jug gdje je smatrao da će biti manji otpor, usprkos protivljenju Žukova, što će dovesti do neuspjeha prilikom [[Druga bitka za Harkov|druge bitke za Harkov]] i okruženja [[Andrej Vlasov|Vlasovoe]] vojske oko [[Lenjingrad]]a u neuspjelom pokušaju zaustavljanja [[opsada Lenjingrada|opsade grada]].

1.028.600 osoba je dodijeljena posebna medalja zbog zasluga obrane Moskve od 1944. Pedeset godina kasnije, 1995., otvoren je Muzej obrane Moskve u kojem su izloženi predmeti, fotografije i zapisi bitke.&lt;ref&gt;Rodric Braithwaite, &quot;Moscow 1941: A City and Its People at War&quot;, str. 345.&lt;/ref&gt;

== Žrtve ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-2008-0317, Russland, Bergung eines Verwundeten.jpg|right|thumb|225px|Spašavanje ranjenika na ratnom frontu]]
Procjenjuje se da je najmanje 700.000 ljudi umrlo na obje strane u bitci.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://necrometrics.com/battles.htm#Mosc41| title=Moscow, World War II (Sept. 1941-Jan. 1942): 719 000| publisher=necrometrics.com| accessdate=14. ožujka 2013}}&lt;/ref&gt;

John Erickson navodi brojku od 653.924 žrtava na sovjetskoj strani od listopada 1941. do siječnja 1942.&lt;ref name=&quot;Erickson&quot;&gt;Erickson (1994), tablica 12.4&lt;/ref&gt; Glantz navodi brojku od 658.279 samo za fazu obrane, plus dodatnih 370.955 za protunapad tijekom zime do 7. siječnja 1942.&lt;ref name=&quot;GlantzB&quot;&gt;Glantz (1995), tablica B&lt;/ref&gt; ''Velika sovjetska enciklopedija'', objavljena 1973.–1978., procjenjuje 400.000 njemačkih žrtava do siječnja 1942.&lt;ref name=&quot;GSEMoscow&quot;/&gt;

''Moskovska enciklopedija'', objavljena 1997., navodi brojku od 145.000 njemačkih i 900.000 sovjetskih žrtava za fazu obrane, te 103.000 njemačkih i 380.000 sovjetskih žrtava za protunapad do siječnja 1942. Ipak, među žrtvama na sovjetskoj strani su ubrojani i zarobljenici.&lt;ref name=&quot;MosEnc&quot;/&gt; ''Wehrmachtov'' izvještaj pak navodi 35.757 ubijenih, 128.716 ranjenih i 9.721 nestalih od listopada 1941. do siječnja 1941.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Heeresarzt 10-Day Casualty Reports per Army/Army Group, 1941|url=http://ww2stats.com/cas_ger_okh_dec41.html|accessdate=14. ožujka 2013|publisher=ww2stats.com|archive-date=2013-05-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20130531115804/http://ww2stats.com/cas_ger_okh_dec41.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Stoga, ukupne žrtve se procjenjuju na 174.000 do 400.000 za ''Wehrmacht'' te 650.000 do 1.280.000 za Crvenu armiju.

Usprkos neslaganjima oko točne brojke, bitka za Moskvu je jedna od najsmrtonosnijih bitaka u ljudskoj povijesti.

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
&lt;div class=&quot;references-small&quot;&gt;
{{col-begin}}
{{col-2}}
* Braithwaite, Rodric. ''Moscow 1941: A City and Its People at War''. London: Profile Books Ltd, 2006 (hardcover, {{ISBN|978-1-86197-759-5}}).
* ''Collection of legislative acts related to State Awards of the USSR'' (1984), Moscow, ed. Izvestia.
* Moscow Encyclopedia, ed. Great Russian Encyclopedia, Moscow, 1997, entry &quot;Battle of Moscow&quot;
* {{Cite book |last=Belov |first=Pavel Alekseevich |authorlink= |coauthors= |title=Za nami Moskva | year=1963 |publisher=Voenizdat |location=Moscow |id= }}
* {{Cite book |last=Bergström|first=Christer|title=Barbarossa – The Air Battle: July–December 1941|publisher=Chervron/Ian Allen|place=London|year=2007|isbn= 978-1-85780-270-2}}
* {{Cite book |last1=Boog|first1=Horst|last2=Jürgen|first2=Förster|last3=Joachim|first3=Hoffmann|last4=Ernst|first4=Klink|last5=Rolf-Dieter|first5=Müller|last6=Gerd r.|first6=Ueberschär|title=Das Deutsche Reich und der Zweite Weltkrieg: Der Angriff auf die Sowjetunion|url=https://archive.org/details/derangriffaufdie0004unse|publisher=Militärgeschichtliches Forschungsamt|place=Stuttgart|year=1983|isbn=978-3-421-06098-3}}
* {{Cite journal |last=Chew|first=Allen F.|title=Fighting the Russians in Winter: Three Case Studies|url=https://archive.org/details/FightingTheRussiansInWinter|journal=Leavenworth Papers|issn=0195-3451|publisher=US Army Command and General Staff College|place=Fort Leavenworth, Kansas|month=December|year=1981|number=5}}
* {{cite book| first=Henry Steele |last=Commager |title=The Story of the Second World War|year=2004| publisher=Potomac Books| isbn=9781574887419}}
* {{Cite book |last=Erickson |first=John |authorlink= |coauthors=Dilks, David |title=Barbarossa: The Axis and the Allies |url=https://archive.org/details/barbarossaaxisal0000unse |year=1994 |publisher=Edinburgh University Press |location=Edinburgh |isbn=978-0-7486-0504-0 }}
* {{Cite book |last=Glantz |first=David M. |authorlink= |coauthors=House, Jonathan M. |title=When Titans clashed: how the Red Army stopped Hitler |year=1995 |publisher=University Press of Kansas | location=Lawrence |isbn=0-7006-0717-X }}
* {{cite book |last=Goldman | first=Stuart D.| title=Nomonhan, 1939; The Red Army's Victory That Shaped World War II|url=https://archive.org/details/nomonhan1939reda0000gold | year=2012| publisher=Naval Institute Press| isbn=978-1-61251-098-9}}
* {{Cite book |last=Guderian |first=Heinz |authorlink= |coauthors= |title=Erinnerungen eines Soldaten |year=1951 |publisher=Vowinckel |location=Heidelberg |id= }}
* Hardesty, Von. ''Red Phoenix''. Washington, D.C.: Smithsonian Institution Press, 1991. {{ISBN|978-1-56098-071-1}}
{{col-2}}
* {{Cite book |last=Jukes |first=Geoffrey |authorlink= |coauthors= |title=The Second World War: The Eastern Front 1941–1945 |year=2002 |publisher=Osprey |location=Oxford |isbn=1-84176-391-8 }}
* {{Cite book|last=Moss|first=Walter|title=A History of Russia: Since 1855, Volume 2|url=https://archive.org/details/historyofrussiav0000walt|year=2005|publisher=Anthem Press|edition=2|isbn=1-84331-034-1|series=Anthem Russian and Slavonic studies}}
* {{Cite book|last=Nagorski|first=Andrew|title=The Greatest Battle: Stalin, Hitler, and the Desperate Struggle for Moscow That Changed the Course of World War II|url=https://archive.org/details/greatestbattlest0000nago_h2m3|year=2007|publisher=Simon &amp; Schuster|location=New York|isbn=0-7432-8110-1}}
* {{Cite book |last=Plocher |first=Hermann|title=Luftwaffe versus Russia, 1941 |year=1968 |publisher =USAF: Historical Division, Arno Press |location=New York |id= }}
* {{Cite book |last=Prokhorov |first=A. M. (ed.) |title=Great Soviet Encyclopedia |url=https://archive.org/details/greatsovietencyc0013unse |year=1973–1978 |publisher=Macmillan |location=New York |id= }}
* {{Cite book |last1=Raus |first1=Erhard |authorlink1=Erhard Raus |last2=Newton |first2=Steven H. |title=Panzer Operations: The Eastern Front Memoir of General Raus, 1941–1945 |year=2009 |publisher=Da Capo Press |isbn=0786739703}}
* Reinhardt, Klaus. ''Moscow: The Turning Point? The Failure of Hitler's Strategy in the Winter of 1941–42''. Oxford: Berg Publishers, 1992 (hardback, {{ISBN|978-0-85496-695-0}}).
* {{cite book | title=Last Train from Berlin | url=https://archive.org/details/lasttrainfromber0000smit_p0b1 | publisher=Knopf | author=Smith, Howard K. | authorlink=Howard K. Smith | year=1942 | pages=[https://archive.org/details/lasttrainfromber0000smit_p0b1/page/n98 83]–91}}
* {{Cite book |last=Sokolovskii |first=Vasilii Danilovich |authorlink= |coauthors= |title=Razgrom Nemetsko-Fashistskikh Voisk pod Moskvoi (with map album) |year=1964 |publisher=VoenIzdat |location =Moskva |id=LCCN: 65-54443 }}
* {{Cite book |last=Tooze | first=Adam |title=The Wages of Destruction: The making and breaking of the Nazi economy |url=https://archive.org/details/wagesofdestructi0000tooz_k9m3 |year=2006 |publisher=Penguin Books |location=London |isbn=978-0-14-100348-1 }}
* {{Cite book |last=Vasiljevski |first=A. M. |authorlink= |coauthors= |title=Lifelong cause |year=1981 |publisher=Progress |location=Moskva |isbn=0-7147-1830-0 }}
* {{Cite book |last1=Williamson|first1=Murray|title=Strategy for Defeat: The Luftwaffe 1933–1945| publisher=Air University Press |location=Maxwell AFB |year=1983 | isbn=978-1-58566-010-0}}
* {{Cite book |last=Žukov |first=G. K. |authorlink= |coauthors= |title=The memoirs of Marshal Zhukov |year=1971 |publisher=Cape |location=London |isbn=0-224-61924-1 }}
{{col-end}}
&lt;/div&gt;
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Battle of Moscow}}
* [http://www.serpukhov.su/dima/war/eng/eindex.htm serpukhov.ru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070405122650/http://www.serpukhov.su/dima/war/eng/eindex.htm |date=2007-04-05 }} — Bitka za Moskvu
* [http://LCoat.tripod.com/moscatt.htm Moskva pod napadom] 
* [http://ww2db.com/battle_spec.php?battle_id=37 WW2DB: Bitka za Moskvu]
* [http://rkkaww2.armchairgeneral.com/maps/maps1941W.htm#Moscow41 Karte bitke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090217092617/http://rkkaww2.armchairgeneral.com/maps/maps1941W.htm#Moscow41 |date=2009-02-17 }}

{{Drugi svetski rat}}
{{Izabran}}
{{Normativna kontrola}}
{{Coord|55|45|N|37|38|E|type:event|display=title}}

[[Kategorija:Sovjetske bitke|Moskva]]
[[Kategorija:Njemačke bitke|Moskva]]
[[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata|Moskva]]
[[Kategorija:Istočni front (Drugi svjetski rat)]]
[[Kategorija:Sovjetski Savez u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Historija Moskve]]
[[Kategorija:1941.]]
[[Kategorija:1942.]]</text>
      <sha1>2hl49ih5kbs0cje55ti5uohtxp5rjdy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1250.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223654</id>
    <revision>
      <id>42478012</id>
      <parentid>42476663</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T21:20:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42478012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5413" sha1="gvhj9sq6prlwei2vkm8k0dy0ug0grb2" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1250}}
{{commonscat|1250}}

== Događaji ==
* [[5. 1.]] - Na putu iz današnje Turske u Egipat, [[Al-Muazzam Turanshah]] je stigao u Damask, gde je formalno proglašen za sultana.

* [[2. 2.]] - [[Datoteka:Blason Birger jarl.svg|30px|Grb dinastije Bjelbo]] Umro je kralj [[Erik XI od Švedske]], što je i kraj [[Erik (dinastija)|Erikove loze]]. Za novog kralja je izabran 11-godišnji [[Valdemar od Švedske|Valdemar]], zet pokojnog Erika i sin [[Birger Jarl|Birgera Jarla]], koji je regent i stvarna vlast do svoje smrti 1267 (Valdemar je aktuelan do 1275). To je početak [[Bjelbo (dinastija)|dinastije Bjelbo]].
* 8 - 11. 2. - [[Sedmi križarski rat]], Bitka kod Mansure: križari su namamljeni u grad, gdje su napadnuti sa svih strana. Poginuli su [[Robert I., grof Artoisa|Robert]], brat kralja Luja IX, engleski vitez William Longespée mlađi i većina templara. Preživeli su se u neredu povukli u logor kod Mansure. 
** Komandu u ovoj bici su imali mameluci, budući sultani [[Qutuz]] i [[Baybars]], kao i [[Faris al-Din Aktay]]; poginuo je stari komandant [[Fakhr al-Din ibn al-Shaykh]].
* [[23. 2.]] - Al-Muazzam Turanshah je stigao u [[Mansura|Mansuru]]. Muazzam zapostavlja bahrijske mameluke na račun svojih snaga, postavlja crne robove i eunuhe na visoke položaje.

* [[6. 4.]] - Bitka kod Fariskura: pošto su napustili logor kod Mansure, križari su užurbano krenuli prema [[Damietta|Damijeti]], ali Egipćani su ih potukli. Zarobljeni su francuski kralj Louis IX sa braćom [[Karlo I Anžujski|Karlom]] i [[Alphonse de Poitiers|Alphonsom]].

* [[2. 5.]] - Baybars je sa grupom mamelučkih vojnika ubio sultana Turanshaha - poslednjeg ajubidskog egipatskog sultana. Mameluci i emiri zatim odlučuju postaviti [[Shajar al-Durr]], udovicu [[As-Salih Ayyub]]a, za sultanu. 
* [[8. 5.]] - Posle plaćenog otkupa i predate Damijete, Luj IX odlazi u Akru sa oko 12.000 oslobođenih zarobljenika (ali mnogi su i pogubljeni). Luj će ostati u Svetoj zemlji do 1254.

* [[9. 7.]] - Sirijski emiri, iz kurdskog plemena Qaymariyya, predaju Damask ajubidskom emiru Alepa [[An-Nasir Yusuf]]u. 
** Ni bagdadski kalif Al-Musta'sim ne priznaje ženu vladara (&quot;Ako nemate ljudi tamo, recite da vam pošaljemo ljudi&quot;).
* [[21. 7.]] - Zbog otpora prema ženi vladaru, Shajar al-Durr se udaje za emira [[Aybak]]a i abdicira u njegovu korist. I on formalno abdicira posle pet dana da bi bio postavljen jedan član ajubidske porodice, šestogodišnji Al-Ashraf Musa, koji služi kao figura do 1254 (Aybak stvarno vlada do 1257). '''[[Mamelučki Sultanat (Kairo)|Mamelučki Sultanat]] u Egiptu je počeo''' (do 1517).

* oktobar - Sirijske snage su poslate u Gazu protiv novih vlasti u Egiptu, ali su poražene.

* [[1. 12.]] - Ispisana je [[Povaljska listina]], najstariji hrvatski ćirilični dokument, namjenjena benediktinskom samostanu u [[Povlja|Povlji]] na Braču (→ [[bosančica]]).
* [[13. 12.]] - Umro je [[Friedrich II, car Svetog Rimskog Carstva]], u Castel Fiorentino, dijelu [[Torremaggiore, Foggia|Torremaggiore]] u Apuliji.
** Testamentom ostavlja carsku i sicilijansku titulu sinu [[Konrad IV., rimsko-njemački kralj|Konradu IV]] (umro 1254); kneževinu Taranto i sicilijansko namesništvo [[Manfred, kralj Sicilije|Manfredu]] (kralj 1258-66).
** Veliki interregnum Svetog rimskog carstva: početak može biti Fridrihova ekskomunikacija 1245. ili smrt, ili smrt Konrada IV, a kraj izbor Rudolfa I 1273. ili krunisanje Henrika VII 1312.

=== Kroz godinu ===
* Prvi put se spominje [[Bibinje]] (''Bibanum'').
* Bitka kod Cingolija je ubjedljiva pobeda carskih snaga nad papinim snaga u Markama.
* Sa [[Nuredin-beg]]om (Nure Sofi), počinje [[Karamanidi|Karamanidski]] begluk u Anadoliji.
* {{circa}} [[Domentijan]]ovo Žitije Svetog Save.
* {{circa}} Nakon [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]], bosanski ban je [[Prijezda I]] (do 1287).
* Moguće vreme smrti humskog kneza [[Andrija Miroslavljević|Andrije Miroslavljevića]] (naslednik [[Radoslav Andrijić]] se pominje 1254).
* Moguće približno vreme braka kralja [[Stefan Uroš I|Stefana Uroša I]] i [[Jelena Anžujska|Jelene Anžujske]].&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 348&lt;/ref&gt;
* {{circa}} Zagrebački biskup Filip je sagradio [[Medvedgrad]].
* Daniel Šubić Bribirski je šibenski knez 1250-51.
* Ugarska vojska provaljuje u [[Austrijsko Vojvodstvo|Austriju]].&lt;ref&gt;Klaić, 239&lt;/ref&gt;
* {{circa}} Nakon tristotinak godina se okončava [[Srednjovekovni topli period]]. Za početak [[Malo ledeno doba|Malog ledenog doba]] se predlažu razne pojave od sada do polovine 16. stoleća.
* [[Albert Veliki]] je izolirao [[arsenik]].
* {{circa}} (ili 1255) U Veneciji je izgrađen drveni ''[[Ponte di Rialto]]'' umesto pontonskog (kameni od 1591).
* [[Batu-kan]] je sazvao [[kurultaj]] na svojoj teritoriji, na koji nije došla [[Ogataj-kan|Ogatajeva]] ni [[Čagataj]]eva grana porodice. Podržao je [[Möngke Khan|Möngkea]] iz [[Toluj]]eve loze, koji je izabran sledeće godine na formalnom kurultaju u Mongoliji (vlada 1251-59).

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1250.}}
* [[25. 12.]] - [[Janis IV Laskaris]], poslednji nikejski car († ca. 1305)

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1250.}}
* [[27. 5.]] - [[Raniero Capocci]], kardinal i vojni zapovjednik (* ca. 1180)
* {{circa}} [[Andrija Miroslavljević]], humski knez (* 1187)

[[Kategorija:1250.| ]]
[[Kategorija:1250-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>gvhj9sq6prlwei2vkm8k0dy0ug0grb2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1991.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>231735</id>
    <revision>
      <id>42478044</id>
      <parentid>42377176</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:42:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:1991.|1991.]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Nastanci 1991.|Nastanci 1991.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="90" sha1="rtal3m1y2tfhv47xs0f4f4d69jn8nla" xml:space="preserve">[[Kategorija:Države i teritorije po godini uspostave|1991]]
[[Kategorija:Nastanci 1991.]]</text>
      <sha1>rtal3m1y2tfhv47xs0f4f4d69jn8nla</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1993.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>231737</id>
    <revision>
      <id>42478126</id>
      <parentid>42377178</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T10:06:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:1993.|1993.]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Nastanci 1993.|Nastanci 1993.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="90" sha1="oegsbj607qk1yxnreg0z90gjxqgqzlp" xml:space="preserve">[[Kategorija:Države i teritorije po godini uspostave|1993]]
[[Kategorija:Nastanci 1993.]]</text>
      <sha1>oegsbj607qk1yxnreg0z90gjxqgqzlp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božidar Ćosović-Javorski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>250863</id>
    <revision>
      <id>42477972</id>
      <parentid>42477971</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T12:06:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-54241|~2025-54241]] ([[User talk:~2025-54241|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Mladifilozof|Mladifilozof]]</comment>
      <origin>42215553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3645" sha1="i0mjyzsxot650fdibeuogvbzroegnzw" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| slika =
| opis_slike = 
| datum_rođenja = {{datum rođenja|1910}}
| mesto_rođenja = [[Brezova (Ivanjica)|Brezova]], kod [[Ivanjica|Ivanjice]]
| država_rođenja = [[Kraljevina Srbija]]
| datum_smrti = {{datum smrti|1943|0|0|1910|0|0}}
| mesto_smrti = [[Golija (Srbija)|Golija]]
| država_smrti = [[Kraljevina Jugoslavija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;([[Srbija pod nemačkom okupacijom|pod okupacijom]])&lt;/small&gt;
}}
'''Božidar Ćosović''' (poznat kao '''Boža Javorski''' ili '''Boža Javorac''') je bio samoproglašeni [[četnički]] [[vojvoda]] u drugom svetskom ratu.

Prema tome kako mu je odgovaralo, iskazivao se kao vojvoda Koste Pećanca i kao vojvoda Draže Mihailovića, a najviše je dejstvovao u sopstveno ime, samostalno. Ubijen je jula 1943. od četnika Draže Mihailovića.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Rođen je u selu Brezova kod [[Ivanjica|Ivanjice]]. Pre rata je bio seoski [[trgovac]].{{fact}}
[[File:Vojvoda Božidar Ćosović-Javorski sa svojim četnicima odlazi u akciju protiv partizana (proleće 1942).jpg|thumb|Vojvoda Božidar Ćosović-Javorski sa svojim četnicima odlazi u akciju protiv partizana (proleće 1942)]]

Posle [[Aprilski slom|aprilskog sloma]], Boža Javorski formira svoju grupu, a sebe proglašava za Vojvodu Javorskog. Grupa je vršila otimačine i pljačkanje sela u moravičkom srezu.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;/&gt; U leto [[1941]]. Boža Javorski pristupa organizaciji [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Ravnogorski četnici nastojali su da pridobiju Božu Javorskog i sa njim je dogovoreno da prizna vlast pukovnika Dragoljuba Mihailovića. Kako bi regulisali pitanje savozvanog vojvode Javorskog, [[1. 11.|1. novembra]] [[1941]]. sporazumom lokalnih partizana i četnika garantovano je da će Boža Javorski biti potčinjen četničkim odredima Jugoslovenske vojske koji stoje pod komandom Draže Mihailovića:

{{izdvojeni citat| &quot;Obzirom na odnose između odreda Božidara Ćosovića 'Javorskog' i partizana, saglasili smo se da se od strane partizanskih odreda prekine oružana akcija protiv 'Javorskog', u roku od 24 sata, a za daljih tri dana, zaključno sa 4. novembrom 1941. godine, likvidiraće se pitanje 'Javorskog', pošto je izjavio da želi da pristupi četničkim odredima Jugoslovenske vojske koji stoje pod komandom Draže Mihailovića. (...)

Za slučaj da odred Bože 'Javorskog' ne bude primljen u četnički odred Jugoslovenske vojske i da se ne stavi pod četničku komandu u Srezu moravičkom ili da pojedini ili ceo njegov odred izvrše neki napad na partizane, Moravički četnički odred će se odmah staviti u kontakt sa partizanskim odredima i komandom radi zajedničke akcije protiv 'Javorskog' i njegovih ljudi.&quot;&lt;ref&gt;Живота Марковић, н.д, стр. 356-357.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je sporazum potpisan o potčinjavanju Javorskog potpisan, četnici Draže Mihailovića i Bože Javorskog su napali partizane u Ivanjici. Ovaj napad je bio deo opšteg [[Napad četnika na Užičku republiku|četničkog napadu na Užičku republiku]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/196_3.pdf Никола Љубичић, Ужички НОП одред &quot;Димитрије Туцовић&quot;, Београд, 1981.], стр. 206-210.&lt;/ref&gt;

Kao Pećančev čovek i nepouzdan elemenat za organizaciju JVuO, prekio sud JVuO ga je tajno osudio na smrt.{{fact}} [[Crne trojke|Crna trojka]] ga je pronašla jula [[1943]]. na [[Golija|Goliji]] i na spavanju ubila.{{fact}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Lifetime|NEPOZNATO|1943|Ćosović-Javorski, Božidar}}

[[Kategorija:Biografije, Ivanjica]]
[[Kategorija:Četničke vojvode]]</text>
      <sha1>i0mjyzsxot650fdibeuogvbzroegnzw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradišćanskohrvatski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257720</id>
    <redirect title="Gradišćanskohrvatski jezik" />
    <revision>
      <id>42478065</id>
      <parentid>1764788</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:25:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gradišćanskohrvatski jezik]]</comment>
      <origin>42478065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="3o1scztgb3a6jv66tlcchnanty2p2yc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gradišćanskohrvatski jezik]]</text>
      <sha1>3o1scztgb3a6jv66tlcchnanty2p2yc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šandor Aleksander</title>
    <ns>0</ns>
    <id>274013</id>
    <revision>
      <id>42478129</id>
      <parentid>42365297</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T11:18:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 1 book for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12205" sha1="rrxu3cazsr6pp0pdmmygpys41lagj30" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
|ime          = Šandor Aleksander pl. Sesvetski
|slika         = Šandor Aleksander pl Sesvetski.JPG
|širina_slike    = 150px
|alt           = 
|opis       = 
|ime_po_rođenju    = Samuel David Alexander
|datum_rođenja    = {{birth date|1866|4|5|df=y}}
|mjesto_rođenja   = [[Zagreb]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarska Monarhija]]
|datum_smrti    = {{death date and age|1929|12|17|1862|7|13|df=y}}
|mjesto_smrti   = [[Beograd]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
|tijelo_otkriveno = 
|uzrok_smrti   = 
|počivalište = [[Mirogoj]], Zagreb&lt;ref name=&quot;mirogoj&quot;&gt;Gradska groblja Zagreb: Šandor Aleksandar, Mirogoj mjesto ukopa Ž-924-ARKP-17/2&lt;/ref&gt;
|počivalište_koordinate = &lt;!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --&gt;
|rezidencija     = Zagreb, Kraljevina Jugoslavija
|nacionalnost   = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]]
|etnicitet     = [[Židovi u Hrvatskoj|Židov]]
|državljanstvo   = Kraljevina Jugoslavija
|ostala_imena   = 
|poznat_po     = 
|obrazovanje     = 
|alma_mater    = 
|poslodavac      = 
|zanimanje    = [[industrija]]lac
|godine_aktivnosti  = 
|mjesto_porijekla     = 
|plata        = 
|neto_vrijednost      = 
|visina        = 
|težina        = 
|titula         = 
|mandat          = 
|prethodnik   = 
|nasljednik     = 
|partija         = 
|suparnici     = 
|odbori        = 
|religija      = 
|supružnik        = Karolina Dragojla (Ebenspanger) Aleksander 
|partner       = 
|djeca      = Zora Aleksander&lt;small&gt; (r. 1925)&lt;/small&gt;
|roditelji       = Jonas Aleksander&lt;br /&gt;Roza (Stern) Aleksander 
|rodbina     = [[Oskar Aleksander]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(bratić)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Samuel David Aleksander]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(brat)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Viktor Aleksander]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(bratić)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Oton Vinski]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(šogor)&lt;/small&gt;
|pozivni_znak      = 
|nagrade        = 
|potpis     = 
|website       = 
|fusnote     = 
|širina_kutije     = 
}}

'''Šandor Aleksander pl. Sesvetski''' ([[Zagreb]], [[5. 4.]] [[1866]] - [[Beograd]], [[17. 12.]] [[1929]]) [[Hrvatska|hrvatski]] plemić, industrijalac, političar, filantrop, mlađi brat [[Samuel David Aleksander|Samuela Davida Aleksandera]] i član ugledne zagrebačke obitelji [[Porodica Aleksander|Aleksander]].

== Obitelj ==
Šandor Aleksander, znan kao &quot;Der Berühmte&quot; (''Plemeniti''), je rođen u Zagrebu 1866 godine u uglednoj [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] obitelji Aleksander.&lt;ref name=&quot;žz&quot;&gt;Snješka Knežević, 2011, str. 48&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ognjen Kraus, 1998, str. 134&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;&gt;Jasminka Domaš Nalbantić, 1996, str. 37, 41, 42, 43, 44&lt;/ref&gt; Aleksanderov otac, Jonas Alexander, je bio trgovac koji je preselio u Zagreb iz [[Novi Grad (Gradišće, Austrija)|Gradišća]] u [[Austrija|Austriji]]. Majka Roza Stern Aleksander je bila iz ugledne i utjecajne zagrebačke židovske obitelji Stern. Aleksanderov otac je bio gradski zastupnik u Zagrebu, član ravnateljstva &quot;Hrvatske trgovačke i obrtničke komore&quot; u Zagrebu i podpredsjednik &quot;Zagrebačke štedionice&quot; (danas ''Zagrebačka banka''). Aleksander je odrastao uz starijeg brata [[Samuel David Aleksander|Samuela Davida]] i dvije sestre: Gizela i Ilka.&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Gavro Schwarz , 1939, str.&lt;/ref&gt; U Zagrebu je pohađao osnovnu i srednju školu. Bio je oženjen sa Karolinom Dragojlom Ebenspanger iz [[Varaždin]]a. Zajedno su imali kći jedinicu Zoru, rođenu u Zagrebu [[18. 9.]] [[1925]] Zora je bila udana za židovskog industrijalca [[Artur Marić|Artura Marića]]. [[1944]] godine Zora Aleksander je ubijena u [[Auschwitz (koncentracioni logor)|Koncentracijskom logoru Auschwitz]], a supruga Artura je ubio njegov vozač, agent [[Gestapo]]a.&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Dundović J. Adresar 1909: 274.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Frank|first=Robert|coauthors=|title=Ivanović: Hrvatska nije vlasnik 44 posto Ine|pages=|publisher=limun.hr|date=10. 05. 2011.|url=http://limun.hr/main.aspx?id=748326|accessdate=24. 07. 2012.|quote=''Uz IPOIL obitelji Ivanović, vlasništvo Ine nakon Drugog svjetskog rata postala i imovina obitelji Marić. Artura Marića, jednog od velikih vlasnika hrvatskog naftnog biznisa prije rata, već na samom njegovom početku ubio je njegov vozač, agent Gestapoa. Supruga mu je ubijena u Auschwitzu 1944. godine, a država je imovinu konfiscirala sa zadnjim ispaljenim metkom.''|archive-date=2013-12-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20131230232249/http://limun.hr/main.aspx?id=748326}}&lt;/ref&gt;

== Poslovna i politička karijera ==
Nakon školovanja, Aleksander je tri godine radio u [[Zagrebački Paromlin|zagrebačkom Paromlinu]]. Poslovno iskustvo je stekao kao partner svojeg oca, u obiteljskoj tvrtki za trgovinu žitom.&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Obrtovno kazalo, Odluka sudbenog stola od 14.02.1893, br.1 5617.&lt;/ref&gt; Bio je znan kao osobiti ekonomski ekspert koji je 1924 objavio članak u časopisu &quot;Bankarstvo&quot;. Od [[1905]] do [[1910]] godine, Aleksander je bio zastupnik u [[Gradska skupština Grada Zagreba|gradskoj skupštini Grada Zagreba]].&lt;ref&gt;Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije, 1908: 40, 143; Dundović J. Adresar 1908: 18.&lt;/ref&gt; [[1909]] godine imenovan je osobnim savjetnikom cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]].&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Imenik 1918: 10.&lt;/ref&gt; Aleksander je radio i bio član u više od 60 društava. Bio je član vijeća, podpredsjednik i doživotni počasni predsjednik &quot;Hrvatske trgovačke i obrtničke komore&quot;.&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nqy&quot;&gt;Ivo Banac, 1988, str. 409&lt;/ref&gt; Radio je kao blagajnik, kasnije i kao podpredsjednik &quot;Trgovačkog doma&quot; u Gajevoj 1. Isto tako je služio kao počasni podpredsjednik &quot;Saveza trgovaca za Slavoniju i Hrvatsku&quot;.&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nqy&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Dundović J. Adresar 1908: 44; Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije, 1908: 130; 1911: 124.&lt;/ref&gt; Radio je u mnogim bankama i tvornicama, pa je tako primjerice bio odbornik, član ravnateljstva i podpredsjednik &quot;Banke za trgovinu, obrt i industriju d.d.&quot; u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Dundović J. Adresar 1908: 224; Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije, 1908: 145; 1911: 145; 1912: 141; 1913: 146.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije, 1908: 226.&lt;/ref&gt; Član je nadzornog odbora u &quot;Hrvatskoj vjeresijskoj banci d.d.&quot; i &quot;Hrvatskoj trgovačkoj banci d.d.&quot;. U &quot;Hrvatskom trgovačkom društvu Merkur&quot; od [[1885]] je podpredsjednik, [[1892]] predsjednik, te od 1910 počasni predsjednik.&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije, 1908: 169.&lt;/ref&gt; U &quot;Merkuru&quot; se zalagao za razvitak strukovnog školstva. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] osnovao je i bio predsjednik &quot;Ratne štedovne-predujmovne zadruge Merkur&quot;. Aleksander je bio većinski dioničar &quot;Prve hrvatske tvornice strojeva&quot; i ljevaonice željeza u Zagrebu. Djelujući u &quot;Društvu za promet stranaca&quot; poticao je razvitak hrvatskog turizma. Isto tako je posjedovao većinski paket dionica &quot;Hotela Schlesinger Palace&quot; (danas ''Hotel Palace'') u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;

== Čovjekoljublje ==
Šandor Aleksander je bio veliki dobročinitelj i [[čovjekoljublje|filantrop]], kao i brat mu, koji je darovao veći dio svoje zarade.&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nqy&quot;/&gt; 1908 osnovao je &quot;Društvo za prehranu siromašne školske mladeži pučkih škola grada Zagreba&quot; u Draškovićevoj 7, a u kojem je ujedno bio i blagajnik.&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hswc&quot;&gt;Sandra Prlenda; The History of Social Work in Croatia, 1900- 1960; stranica 14,&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dundović J. Adresar 1908: 67.&lt;/ref&gt; Brinuo se i za &quot;Hrvatsko akademsko društvo&quot; tj. podupira i pomagao siromašne sveučilišne građane. Svako društvo koje je imalo tu sreću da im Šandor Aleksander bude blagajnik, nikada nije imalo financijskih problema. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, Aleksander je organizirao i velikim dijelom snosio troškove &quot;Odbora za potpomaganje nezaposlenih i invalidnih namještenika trgovačko-industrijalnih struka i novčanih zavoda&quot;, a u kojem je služio kao predsjednik.&lt;ref&gt;Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije, 1918: 169.&lt;/ref&gt; Najveća mu je zasluga bila, kada je ujesen [[1914]] u okviru svog dobrotvornog društva &quot;Prehrana&quot; osnovao javnu kuhinju za siromašne građane i obitelji čiji su muškarci bili pozvani na bojište tokom Prvog svjetskog rata.&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nqy&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hswc&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=|first=|coauthors=|title=Zaklada predsjednika i osnivača &quot;Prehrane&quot; Šandora A. Alexandera|pages=|publisher=Državni arhiv u Zagrebu|date=|url=http://www.daz.hr/vodic/f-zdravstvo-i-socijalne-ustanove/f4-socijalne-ustanove/356-hr-dazg-782-zaklada-predsjednika-i-osnivaa-qprehraneq-andora-a-aleksandera|access-date=2014-02-16|archivedate=2013-09-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130901040230/http://www.daz.hr/vodic/f-zdravstvo-i-socijalne-ustanove/f4-socijalne-ustanove/356-hr-dazg-782-zaklada-predsjednika-i-osnivaa-qprehraneq-andora-a-aleksandera|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; &quot;Prehrana&quot;, koja je 1925 procjenjena na veliku svotu od 25 milijuna [[Jugoslavenski dinar|dinara]], je podijelila na milijune obroka, prema nekim izvorima preko 15 milijuna obroka. Početkom rata Aleksander je donirao 1 milijun zlatnih austrijskih kruna kao nepovratni zajam državi, a za što mu je kralj [[Karlo I. Austrijski]] dodijelio plemstvo s predikatom &quot;Sesvetski&quot;.&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Viktor Anton Duišin; Heraldički zbornik, Zbornik plemstva u Hrvatskoj; Slavoniji, Dalmaciji, Bosni-Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini; 1938 Zagreb; 12.&lt;/ref&gt;

== Smrt i pokop ==
[[17. 12.]] 1929 godine, Šandoru Aleksanderu je naglo pozlilo na balu [[Aleksandar I Karađorđević|kraljevske]] garde [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I]] u [[Beograd]]u. Umro je u noći sa 17 na [[18. 12.]] 1929 godine. Tijelo Šandora Aleksandera je prebačeno u njegov rodni grad, gdje je uz velik ispraćaj pokopan na [[Mirogoj]]u. Sve su tadašnje novine vrlo opširno pisale, s iskrenom tugom, o njegovoj smrti i sprovodu.&lt;ref name=&quot;mirogoj&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;obitelj&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Mogenblatt 44/1929, 347, zweite Ausgabe, 19.XII, str.2-3; Mogenblatt 44/1929, 349, zweite Ausgabe, 19.XII, str.1-2; Josip Kraus, Šandor Alexander wie er wirklich war, Mogenblatt 44/1929, 352, str.9-10; Novosti, 23/1929, 352, 19.XII., str.9; Hrvatski radiša, 1930, 1: 11-12; Jugoslavenski Lloyd, 1929, 292:1; Jutarnji list, 18/1929, 6422, 19.II., str.8-9; Trgovačke novine, 6/1929, 31:2; Privreda, 5/1930, 1:1-2; Privredna revija 6/1930, 1:5., itd.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book|last=Snješka Knežević|first=Aleksander Laslo|title=Židovski Zagreb|year=2011|publisher=AGM, Židovska općina Zagreb|location=Zagreb|isbn=978-953-174-393-8|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Kraus|first=Ognjen|title=Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj|year=1998|publisher=Židovska općina Zagreb|location=Zagreb|isbn=953-96836-2-9|ref=harv}}
* {{Cite book||last=Schwarz|first=Gavro|title=Povijest Zagrebačke židovske općine od osnutka do 50-tih godina 19. vijeka|year=1939|publisher=Gaj|location=Zagreb|isbn=|ref=harv}}
* {{cite book|last=Banac|first=Ivo|title=The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics|url=https://archive.org/details/nationalquestion0000bana_o5r7|year=1988|publisher=Cornell University Press|location=Ithaca, New York|isbn=978-080-149-493-2|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Domaš Nalbantić|first=Jasminka|title=Obitelj|year=1996|publisher=Kulturno društvo «Miroslav Šalom Freiberger» - Novi Liber|location=Zagreb|isbn=953-6045-11-7|ref=harv}}

{{Lifetime|1866|1929|Aleksander, Šandor}}

[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Jugoslavenski Jevreji]]
[[Kategorija:Austrougarski Jevreji]]
[[Kategorija:Jugoslavenski poslovni ljudi]]
[[Kategorija:Austrougarski poslovni ljudi]]
[[Kategorija:Jevreji filantropi]]
[[Kategorija:Jevreji anticionisti]]
[[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]]
[[Kategorija:Porodica Aleksander]]</text>
      <sha1>rrxu3cazsr6pp0pdmmygpys41lagj30</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ijekavica</title>
    <ns>1</ns>
    <id>517115</id>
    <revision>
      <id>42478021</id>
      <parentid>42327138</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T00:10:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Ijekavski govor]] na [[Razgovor:Ijekavica]]: +</comment>
      <origin>15762198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republika Krim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>982938</id>
    <revision>
      <id>42478040</id>
      <parentid>42351844</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:38:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Nastanci 2014.]]; ±[[Kategorija:Sporna područja]]→[[Kategorija:Bivše nepriznate države]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13086" sha1="r3j8zpnkv0wcplpkcdk8wnbqlyyqb3r" xml:space="preserve">{{Dablink|Ovaj članak je o administrativnoj jedinici Rusije. Za administrativnu jedinicu Ukrajine, pogledajte [[Autonomna Republika Krim]].}}
{{Administrativna jedinica
|ime                 = Republika Krim|
|ime_genitiv         = Krima|
|lokalno_ime         = Республика Крым&lt;br /&gt;Республіка Крим&lt;br /&gt;Qırım Cumhuriyeti&lt;br /&gt;Къырым Джумхуриети|
|zastava             = Flag of Crimea.svg|
|grb                 = Emblem of Crimea.svg|
|položaj             = Crimea in Russia.svg
|država              = {{zastava|Rusija}}|
|federalni_okrug     =  |
|površina            =  26.081|
|stanovništvo        =  1.967.119|
|godina_stanovništvo = 2013|
|glavni_grad         =  [[Simferopolj]]|
|službeni_jezik      =  [[Ruski jezik|ruski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]| 
|himna         =  Nivы i gorы tvoi volšebnы, Rodina (Нивы и горы твои волшебны, Родина)|
|premijer         =   [[Sergej Aksjonov]]&lt;ref&gt;Premijer od početka 2014.&lt;/ref&gt;|
|gustina             =  75| 
|valuta         =  [[ruska rublja]], [[ukrajinska hrivnja]]|
|vremenska_zona      = ({{UTC}})|
|nagrade             = 
}}
[[Datoteka:Putin with Vladimir Konstantinov, Sergey Aksyonov and Alexey Chaly 4.jpeg|mini|desno|300p|Ruski predsednik Vladimir Putin i krimski lideri potpisuju sporazum o ulasku Krima u sastav Rusije.]]
'''Republika Krim''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Республика Крым'' [''Respublika Krym'']; [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Республіка Крим'' [''Respublika Krym'']; [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]: ''Qırım Cumhuriyeti'', ''Къырым Джумхуриети'') je republika u sastavu [[Rusija|Ruske Federacije]], koja se nalazi na poluostrvu [[Krim]]. Do februara-marta 2014. godine, područje Krima je [[de facto]] i [[de jure]] bilo u sastavu [[Ukrajina|Ukrajine]], a od tada je [[de facto]] pod kontrolom Rusije, dok je [[de jure]] status ove regije sporan. Prema ruskom gledištu, na poluostrvu Krim postoje Republika Krim i grad sa federalnim statusom [[Sevastopolj]]. [[Ukrajina]] ne priznaje ulazak Krima u sastav Rusije i smatra ga delom svoje teritorije, a prema ukrajinskom gledištu, teritorija Krima je politički podeljena na '''[[Autonomna Republika Krim|Autonomnu Republiku Krim]]''' i grad [[Sevastopolj]].

17. marta 2014. godine, Vrhovni sovjet Krima usvojio je rezoluciju o nezavisnosti od [[Ukrajina|Ukrajine]] i obratio se Rusiji za prijem Republike Krim u sastav Ruske Federacije,&lt;ref&gt;[http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Krim-proglasio-nezavisnost/149309.html]&lt;/ref&gt; da bi 18. marta 2014. Republika Krim ušla u sastav Ruske Federacije, na osnovu sporazuma koji su potpisali ruski predsednik [[Vladimir Putin]] i krimski lideri.&lt;ref name=&quot;politika.rs&quot;&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Putin-potpisao-nacrt-zakona-o-pripajanju-Krima.sr.html]&lt;/ref&gt; Grad [[Sevastopolj]] je istog dana takođe postao deo Ruske Federacije, kao [[grad federalnog značaja|grad sa federalnim statusom]].&lt;ref name=&quot;politika.rs&quot;/&gt; Administrativni centar Republike Krim je grad [[Simferopolj]].

Površina Republike Krim je 26.081&amp;nbsp;km². Prema podacima iz [[2013]], na teritoriji Republike Krim živi 1.967.119 stanovnika, većinom [[Rusi|Rusa]].

Krim je bio u sastavu [[Rusija|Rusije]], dok ga [[Nikita Hruščov]] nije [[19. februar]]a [[1954]]. odvojio od [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]] i dao [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SSR]].

== Geografija ==
{{main|Krim}}
=== Položaj ===
Krim se nalazi na severnoj obali [[Crno more|Crnog mora]], uz zapadnu obalu [[Azovsko more|Azovskog mora]]. Iako je smešten na jugozapadnoj strani poluostrva Krim, grad [[Sevastopolj]], koji ima poseban značaj, nije deo Republike Krim, već je definisan kao [[grad federalnog značaja|grad sa federalnim statusom]] u sastavu Ruske Federacije. Površina celog poluostrva je 27.000&amp;nbsp;km ², dok površina same Republike Krim (bez područja grada Sevastopolja) iznosi 26.081&amp;nbsp;km ². Obala ovog poluostrva je isprekidana sa nekoliko većih uvala i pomorskih luka. Pomorske luke se nalaze u uvali Karkinit na zapadu, a na jugozapadu u otvorenoj Kalamitskoj uvali. U Kalamitskoj uvali se nalaze luke grada [[Jevpatorija|Jevpatorije]] i Sevastopolja. Sa severne strane se nalazi Arabatska uvala, dok je sa istočne strane takozvana Kerčanska uvala. Na jugu Krima se, takođe, nalazi poznata luka [[Feodosija]], u istoimenoj uvali.

=== Klima ===
Veći deo teritorije poluostrva Krim ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], izuzev krajnjeg juga gde pod uticajem Crnog Mora preovlađuje subtropska klima. Leta su poprilično topla sa temperaturom do 30&amp;nbsp;°C. Zime su umereno hladne sa temperaturama koje ne padaju ispod -4&amp;nbsp;°C. Količina padavina na Krimu u proseku doseže 400&amp;nbsp;mm godišnje, ali na jugu je taj broj udvostručen, posebno na području grada [[Jalta|Jalte]] gde ima oko 1.050&amp;nbsp;mm padavina godišnje. Krim je oduvijek bio atraktivna turistička lokacija Ukrajinaca i Rusa iz nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

== Historija ==
{{main|Krim}}
{{Istorija Krima}}
[[Datoteka:Crimea republic map1.png|mini|levo|300p|Politička podela Krima u okviru Rusije - Republika Krim i grad sa federalnim statusom Sevastopolj.]]
[[Republika Krim (1992-1995)|Republika Krim]] je prvi put proglašena 1992. godine i do 1995. godine je funkcionisala kao samoproglašena polunezavisna republika, koja se protivila centralnim vlastima Ukrajine.&lt;ref&gt;[http://books.google.rs/books?id=TF5JDsGeJuUC&amp;pg=PA142&amp;lpg=PA142&amp;dq=%22Republic+of+Crimea%22+1992&amp;source=bl&amp;ots=8g5foycvGs&amp;sig=7P2ZkEvLk-HN92rjnmTIcY9GPvg&amp;hl=sr&amp;sa=X&amp;ei=8njZUdqbFoaH4ASy1IHwBg&amp;ved=0CFkQ6AEwBg#v=onepage&amp;q=%22The%20problem%20of%20defining%20the%20legal%20status%20of%20Crimea%20after%20the%20restoration%20of%20autonomy%20%281992-1995%29%22&amp;f=false Local Self-government, Territorial Integrity, and Protection of Minorities ... - Google Knjige]&lt;/ref&gt; Nakon toga, vlasti Krima su primorane da prihvate status [[Autonomna Republika Krim|autonomne republike]] u Ukrajini.

Usled nemira u Ukrajini početkom 2014. godine i svrgavanja proruskih ukrajinskih vlasti, krimski parlament je za 16. mart raspisao referendum o budućem statusu Krima. Poslanici su izglasali da se raspusti tadašnja regionalna vlada, koja je podržala nove privremene vlasti u [[Kijev]]u, i da se na referendumu odlučuje o tome da li da Krim postane deo [[Rusija|Ruske Federacije]] ili da se na snagu vrati ustav [[Republika Krim (1992-1995)|Republike Krim]] iz 1992. godine.&lt;ref&gt;[http://rt.com/news/crimea-referendum-status-ukraine-154/]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=16:34 |url=http://ria.ru/world/20140301/997663501.html#13936694594753&amp;message=resize&amp;relto=register&amp;action=addClass&amp;value=registration |title=Referendum o statuse Krыma proйdet 30 marta &amp;#124; RIA Novosti |publisher=Ria.ru |date= |accessdate = 2. 3. 2014.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;{{cite news |author=10:38] |url=http://www.pressonline.rs/svet/globus/302054/krim-izabrao-premijera-i-raspisao-referendum-.html |title=Press Online :: Globus :: Krim izabrao premijera i raspisao referendum! |publisher=Pressonline.rs |date= |accessdate=2. 3. 2014. |archive-date=2014-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306122908/http://www.pressonline.rs/svet/globus/302054/krim-izabrao-premijera-i-raspisao-referendum-.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

11. marta 2014. godine Krimski parlament je usvojio deklaraciju o nezavisnosti Republike Krim,&lt;ref&gt;http://rt.com/news/crimea-parliament-independence-ukraine-086/[]&lt;/ref&gt; dok su na referendumu koji je održan 16. marta 2014, stanovnici Krima glasali za pripajanje Krima Rusiji. 17. marta 2014. godine, Vrhovni sovjet Krima usvojio je rezoluciju o nezavisnosti od Ukrajine i obratio se Rusiji za prijem Republike Krim u sastav Ruske Federacije, da bi 18. marta 2014. Republika Krim ušla u sastav Ruske Federacije, na osnovu sporazuma koji su potpisali ruski predsednik Vladimir Putin i krimski lideri. Grad Sevastopolj je istog dana takođe postao deo Ruske federacije, kao grad sa federalnim statusom.

== Stanovništvo ==
Prema zvaničnom popisu stanovništva iz 2001. godine, na teritoriji današnje Republike Krim odnosno Autonomne Republike Krim je živelo 2.024.056 stanovnika. Posljednje nezvanične procene iz 2013. godine ukazuju da na ovom području danas živi 1.967.119 stanovnika. Većinu stanovništva ovog područja od 58,5% čine etnički [[Rusi]], a potom slede [[Ukrajinci]] sa 24,3%, [[Krimski Tatari]] sa 12,1%, Belorusi sa 1,4% i Jermeni sa 1,1%.

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;&quot;
|-
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | [[Demografija Krima|'''Nacionalnost''']]&lt;ref&gt;[http://2001.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/ National composition of population], ''State Statistics Committee of Ukraine''&lt;/ref&gt;
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 1989. u Ukrajini|'''1989.''']] &lt;br /&gt;(Krim. obl.)
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2001. u Ukrajini|'''2001.''']] &lt;br /&gt;(AR Krim)
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Maternji jezik'''&lt;ref&gt;[http://2001.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/language/ Linguistic composition of the population], ''State Statistics Committee of Ukraine''&lt;/ref&gt;
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2001. u Ukrajini|'''2001.''']] &lt;br /&gt;(AR Krim)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Rusi]]
| align=&quot;right&quot; | 65,6 %
| align=&quot;right&quot; | 58,5 %
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Ruski jezik]]
| align=&quot;right&quot; | 77,0 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Ukrajinci]]
| align=&quot;right&quot; | 26,7 %
| align=&quot;right&quot; | 24,4 %
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Krimskotatarski jezik]]
| align=&quot;right&quot; | 11,4 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Krimski Tatari]]
| align=&quot;right&quot; | 1,9 %
| align=&quot;right&quot; | 12,1 %
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Ukrajinski jezik]]
| align=&quot;right&quot; | 10,1 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Belorusi]]
| align=&quot;right&quot; | 2,1 %
| align=&quot;right&quot; | 1,5 %
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali jezici
| align=&quot;right&quot; | 1,5 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Tatari]]
| align=&quot;right&quot; | 0,5 %
| align=&quot;right&quot; | 0,5 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jermeni]]
| align=&quot;right&quot; | 0,1 %
| align=&quot;right&quot; | 0,4 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jevreji]]
| align=&quot;right&quot; | 0,7 %
| align=&quot;right&quot; | 0,2 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Poljaci]]
| align=&quot;right&quot; | 0,3 %
| align=&quot;right&quot; | 0,2 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Moldavci]]
| align=&quot;right&quot; | 0,3 %
| align=&quot;right&quot; | 0,2 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Azeri]]
| align=&quot;right&quot; | 0,1 %
| align=&quot;right&quot; | 0,2 %
|}

[[Datoteka:Этнокарта Крыма.png|thumb|300px|Udeo Rusa u rejonima i gradovima Krima po popisu iz 2014.]]

== Gradovi ==
Veći gradovi na području Republike Krim (procena broja stanovnika iz 2013):&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/php/ukraine-krym.php]&lt;/ref&gt;
* [[Simferopolj]] (337.285)
* [[Kerč]] (145.265)
* [[Jevpatorija]] (106.877)
* [[Jalta]] (78.115)
* [[Feodosija]] (69.461)
* [[Džankoj]] (36.086)
* [[Krasnoperekopsk]] (29.815)
* [[Alušta]] (28.418)
* [[Bahčisaraj]] (26.482)
* [[Saki]] (23.655)
* [[Armjansk]] (22.337)

Najveći grad poluostrva Krim, [[Sevastopolj]] (342.580 stanovnika)&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/php/ukraine-msevastopol.php]&lt;/ref&gt; nije u sastavu Republike Krim, već je definisan kao grad sa federalnim statusom u okviru Ruske Federacije.

== Međunarodne reakcije ==
Međunarodne reakcije na ulazak Republike Krim u sastav Rusije su podeljene. Sjedinjene Američke Države, Evropska Unija, Kanada i Japan smatraju referendum o priključenju Krima Rusiji nelegalnim, dok su reakcije drugih značajnih država poput Kine i Indije bile uzdržane.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|title=Local Self-government, Territorial Integrity, and Protection of Minorities: Proceedings of the UniDem Seminar Organised in Lausanne on 25-27 April 1996, in Co-operation with the Swiss Institute of Comparative Law|url=http://books.google.com/books?id=TF5JDsGeJuUC&amp;pg=PA142|year=1996|publisher=Council of Europe|isbn=978-92-871-3173-7}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Crimea}}
* [http://rt.com/news/crimea-parliament-independence-ukraine-086/ Crimea parliament declares independence from Ukraine]
* [http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Putin-potpisao-nacrt-zakona-o-pripajanju-Krima.sr.html Putin potpisao nacrt zakona o pripajanju Krima]
* [http://www.telegraf.rs/vesti/992780-putin-potpisao-krim-deo-rusije Putin potpisao - Krim deo Rusije]

{{Rusija}}
{{Slavenske države}}
{{Turkijske države i regije}}

[[Kategorija:Krim]]
[[Kategorija:Republike Rusije|Krim]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]</text>
      <sha1>r3j8zpnkv0wcplpkcdk8wnbqlyyqb3r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478050</id>
      <parentid>42478040</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:50:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Ruski iredentizam|Ruski iredentizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13119" sha1="1le8jn97js31ix72ksp08x3s8rwiig7" xml:space="preserve">{{Dablink|Ovaj članak je o administrativnoj jedinici Rusije. Za administrativnu jedinicu Ukrajine, pogledajte [[Autonomna Republika Krim]].}}
{{Administrativna jedinica
|ime                 = Republika Krim|
|ime_genitiv         = Krima|
|lokalno_ime         = Республика Крым&lt;br /&gt;Республіка Крим&lt;br /&gt;Qırım Cumhuriyeti&lt;br /&gt;Къырым Джумхуриети|
|zastava             = Flag of Crimea.svg|
|grb                 = Emblem of Crimea.svg|
|položaj             = Crimea in Russia.svg
|država              = {{zastava|Rusija}}|
|federalni_okrug     =  |
|površina            =  26.081|
|stanovništvo        =  1.967.119|
|godina_stanovništvo = 2013|
|glavni_grad         =  [[Simferopolj]]|
|službeni_jezik      =  [[Ruski jezik|ruski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]| 
|himna         =  Nivы i gorы tvoi volšebnы, Rodina (Нивы и горы твои волшебны, Родина)|
|premijer         =   [[Sergej Aksjonov]]&lt;ref&gt;Premijer od početka 2014.&lt;/ref&gt;|
|gustina             =  75| 
|valuta         =  [[ruska rublja]], [[ukrajinska hrivnja]]|
|vremenska_zona      = ({{UTC}})|
|nagrade             = 
}}
[[Datoteka:Putin with Vladimir Konstantinov, Sergey Aksyonov and Alexey Chaly 4.jpeg|mini|desno|300p|Ruski predsednik Vladimir Putin i krimski lideri potpisuju sporazum o ulasku Krima u sastav Rusije.]]
'''Republika Krim''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Республика Крым'' [''Respublika Krym'']; [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Республіка Крим'' [''Respublika Krym'']; [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]: ''Qırım Cumhuriyeti'', ''Къырым Джумхуриети'') je republika u sastavu [[Rusija|Ruske Federacije]], koja se nalazi na poluostrvu [[Krim]]. Do februara-marta 2014. godine, područje Krima je [[de facto]] i [[de jure]] bilo u sastavu [[Ukrajina|Ukrajine]], a od tada je [[de facto]] pod kontrolom Rusije, dok je [[de jure]] status ove regije sporan. Prema ruskom gledištu, na poluostrvu Krim postoje Republika Krim i grad sa federalnim statusom [[Sevastopolj]]. [[Ukrajina]] ne priznaje ulazak Krima u sastav Rusije i smatra ga delom svoje teritorije, a prema ukrajinskom gledištu, teritorija Krima je politički podeljena na '''[[Autonomna Republika Krim|Autonomnu Republiku Krim]]''' i grad [[Sevastopolj]].

17. marta 2014. godine, Vrhovni sovjet Krima usvojio je rezoluciju o nezavisnosti od [[Ukrajina|Ukrajine]] i obratio se Rusiji za prijem Republike Krim u sastav Ruske Federacije,&lt;ref&gt;[http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Krim-proglasio-nezavisnost/149309.html]&lt;/ref&gt; da bi 18. marta 2014. Republika Krim ušla u sastav Ruske Federacije, na osnovu sporazuma koji su potpisali ruski predsednik [[Vladimir Putin]] i krimski lideri.&lt;ref name=&quot;politika.rs&quot;&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Putin-potpisao-nacrt-zakona-o-pripajanju-Krima.sr.html]&lt;/ref&gt; Grad [[Sevastopolj]] je istog dana takođe postao deo Ruske Federacije, kao [[grad federalnog značaja|grad sa federalnim statusom]].&lt;ref name=&quot;politika.rs&quot;/&gt; Administrativni centar Republike Krim je grad [[Simferopolj]].

Površina Republike Krim je 26.081&amp;nbsp;km². Prema podacima iz [[2013]], na teritoriji Republike Krim živi 1.967.119 stanovnika, većinom [[Rusi|Rusa]].

Krim je bio u sastavu [[Rusija|Rusije]], dok ga [[Nikita Hruščov]] nije [[19. februar]]a [[1954]]. odvojio od [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]] i dao [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SSR]].

== Geografija ==
{{main|Krim}}
=== Položaj ===
Krim se nalazi na severnoj obali [[Crno more|Crnog mora]], uz zapadnu obalu [[Azovsko more|Azovskog mora]]. Iako je smešten na jugozapadnoj strani poluostrva Krim, grad [[Sevastopolj]], koji ima poseban značaj, nije deo Republike Krim, već je definisan kao [[grad federalnog značaja|grad sa federalnim statusom]] u sastavu Ruske Federacije. Površina celog poluostrva je 27.000&amp;nbsp;km ², dok površina same Republike Krim (bez područja grada Sevastopolja) iznosi 26.081&amp;nbsp;km ². Obala ovog poluostrva je isprekidana sa nekoliko većih uvala i pomorskih luka. Pomorske luke se nalaze u uvali Karkinit na zapadu, a na jugozapadu u otvorenoj Kalamitskoj uvali. U Kalamitskoj uvali se nalaze luke grada [[Jevpatorija|Jevpatorije]] i Sevastopolja. Sa severne strane se nalazi Arabatska uvala, dok je sa istočne strane takozvana Kerčanska uvala. Na jugu Krima se, takođe, nalazi poznata luka [[Feodosija]], u istoimenoj uvali.

=== Klima ===
Veći deo teritorije poluostrva Krim ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], izuzev krajnjeg juga gde pod uticajem Crnog Mora preovlađuje subtropska klima. Leta su poprilično topla sa temperaturom do 30&amp;nbsp;°C. Zime su umereno hladne sa temperaturama koje ne padaju ispod -4&amp;nbsp;°C. Količina padavina na Krimu u proseku doseže 400&amp;nbsp;mm godišnje, ali na jugu je taj broj udvostručen, posebno na području grada [[Jalta|Jalte]] gde ima oko 1.050&amp;nbsp;mm padavina godišnje. Krim je oduvijek bio atraktivna turistička lokacija Ukrajinaca i Rusa iz nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

== Historija ==
{{main|Krim}}
{{Istorija Krima}}
[[Datoteka:Crimea republic map1.png|mini|levo|300p|Politička podela Krima u okviru Rusije - Republika Krim i grad sa federalnim statusom Sevastopolj.]]
[[Republika Krim (1992-1995)|Republika Krim]] je prvi put proglašena 1992. godine i do 1995. godine je funkcionisala kao samoproglašena polunezavisna republika, koja se protivila centralnim vlastima Ukrajine.&lt;ref&gt;[http://books.google.rs/books?id=TF5JDsGeJuUC&amp;pg=PA142&amp;lpg=PA142&amp;dq=%22Republic+of+Crimea%22+1992&amp;source=bl&amp;ots=8g5foycvGs&amp;sig=7P2ZkEvLk-HN92rjnmTIcY9GPvg&amp;hl=sr&amp;sa=X&amp;ei=8njZUdqbFoaH4ASy1IHwBg&amp;ved=0CFkQ6AEwBg#v=onepage&amp;q=%22The%20problem%20of%20defining%20the%20legal%20status%20of%20Crimea%20after%20the%20restoration%20of%20autonomy%20%281992-1995%29%22&amp;f=false Local Self-government, Territorial Integrity, and Protection of Minorities ... - Google Knjige]&lt;/ref&gt; Nakon toga, vlasti Krima su primorane da prihvate status [[Autonomna Republika Krim|autonomne republike]] u Ukrajini.

Usled nemira u Ukrajini početkom 2014. godine i svrgavanja proruskih ukrajinskih vlasti, krimski parlament je za 16. mart raspisao referendum o budućem statusu Krima. Poslanici su izglasali da se raspusti tadašnja regionalna vlada, koja je podržala nove privremene vlasti u [[Kijev]]u, i da se na referendumu odlučuje o tome da li da Krim postane deo [[Rusija|Ruske Federacije]] ili da se na snagu vrati ustav [[Republika Krim (1992-1995)|Republike Krim]] iz 1992. godine.&lt;ref&gt;[http://rt.com/news/crimea-referendum-status-ukraine-154/]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=16:34 |url=http://ria.ru/world/20140301/997663501.html#13936694594753&amp;message=resize&amp;relto=register&amp;action=addClass&amp;value=registration |title=Referendum o statuse Krыma proйdet 30 marta &amp;#124; RIA Novosti |publisher=Ria.ru |date= |accessdate = 2. 3. 2014.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;{{cite news |author=10:38] |url=http://www.pressonline.rs/svet/globus/302054/krim-izabrao-premijera-i-raspisao-referendum-.html |title=Press Online :: Globus :: Krim izabrao premijera i raspisao referendum! |publisher=Pressonline.rs |date= |accessdate=2. 3. 2014. |archive-date=2014-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306122908/http://www.pressonline.rs/svet/globus/302054/krim-izabrao-premijera-i-raspisao-referendum-.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

11. marta 2014. godine Krimski parlament je usvojio deklaraciju o nezavisnosti Republike Krim,&lt;ref&gt;http://rt.com/news/crimea-parliament-independence-ukraine-086/[]&lt;/ref&gt; dok su na referendumu koji je održan 16. marta 2014, stanovnici Krima glasali za pripajanje Krima Rusiji. 17. marta 2014. godine, Vrhovni sovjet Krima usvojio je rezoluciju o nezavisnosti od Ukrajine i obratio se Rusiji za prijem Republike Krim u sastav Ruske Federacije, da bi 18. marta 2014. Republika Krim ušla u sastav Ruske Federacije, na osnovu sporazuma koji su potpisali ruski predsednik Vladimir Putin i krimski lideri. Grad Sevastopolj je istog dana takođe postao deo Ruske federacije, kao grad sa federalnim statusom.

== Stanovništvo ==
Prema zvaničnom popisu stanovništva iz 2001. godine, na teritoriji današnje Republike Krim odnosno Autonomne Republike Krim je živelo 2.024.056 stanovnika. Posljednje nezvanične procene iz 2013. godine ukazuju da na ovom području danas živi 1.967.119 stanovnika. Većinu stanovništva ovog područja od 58,5% čine etnički [[Rusi]], a potom slede [[Ukrajinci]] sa 24,3%, [[Krimski Tatari]] sa 12,1%, Belorusi sa 1,4% i Jermeni sa 1,1%.

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;&quot;
|-
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | [[Demografija Krima|'''Nacionalnost''']]&lt;ref&gt;[http://2001.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/ National composition of population], ''State Statistics Committee of Ukraine''&lt;/ref&gt;
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 1989. u Ukrajini|'''1989.''']] &lt;br /&gt;(Krim. obl.)
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2001. u Ukrajini|'''2001.''']] &lt;br /&gt;(AR Krim)
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Maternji jezik'''&lt;ref&gt;[http://2001.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/language/ Linguistic composition of the population], ''State Statistics Committee of Ukraine''&lt;/ref&gt;
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2001. u Ukrajini|'''2001.''']] &lt;br /&gt;(AR Krim)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Rusi]]
| align=&quot;right&quot; | 65,6 %
| align=&quot;right&quot; | 58,5 %
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Ruski jezik]]
| align=&quot;right&quot; | 77,0 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Ukrajinci]]
| align=&quot;right&quot; | 26,7 %
| align=&quot;right&quot; | 24,4 %
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Krimskotatarski jezik]]
| align=&quot;right&quot; | 11,4 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Krimski Tatari]]
| align=&quot;right&quot; | 1,9 %
| align=&quot;right&quot; | 12,1 %
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Ukrajinski jezik]]
| align=&quot;right&quot; | 10,1 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Belorusi]]
| align=&quot;right&quot; | 2,1 %
| align=&quot;right&quot; | 1,5 %
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali jezici
| align=&quot;right&quot; | 1,5 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Tatari]]
| align=&quot;right&quot; | 0,5 %
| align=&quot;right&quot; | 0,5 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jermeni]]
| align=&quot;right&quot; | 0,1 %
| align=&quot;right&quot; | 0,4 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jevreji]]
| align=&quot;right&quot; | 0,7 %
| align=&quot;right&quot; | 0,2 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Poljaci]]
| align=&quot;right&quot; | 0,3 %
| align=&quot;right&quot; | 0,2 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Moldavci]]
| align=&quot;right&quot; | 0,3 %
| align=&quot;right&quot; | 0,2 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Azeri]]
| align=&quot;right&quot; | 0,1 %
| align=&quot;right&quot; | 0,2 %
|}

[[Datoteka:Этнокарта Крыма.png|thumb|300px|Udeo Rusa u rejonima i gradovima Krima po popisu iz 2014.]]

== Gradovi ==
Veći gradovi na području Republike Krim (procena broja stanovnika iz 2013):&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/php/ukraine-krym.php]&lt;/ref&gt;
* [[Simferopolj]] (337.285)
* [[Kerč]] (145.265)
* [[Jevpatorija]] (106.877)
* [[Jalta]] (78.115)
* [[Feodosija]] (69.461)
* [[Džankoj]] (36.086)
* [[Krasnoperekopsk]] (29.815)
* [[Alušta]] (28.418)
* [[Bahčisaraj]] (26.482)
* [[Saki]] (23.655)
* [[Armjansk]] (22.337)

Najveći grad poluostrva Krim, [[Sevastopolj]] (342.580 stanovnika)&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/php/ukraine-msevastopol.php]&lt;/ref&gt; nije u sastavu Republike Krim, već je definisan kao grad sa federalnim statusom u okviru Ruske Federacije.

== Međunarodne reakcije ==
Međunarodne reakcije na ulazak Republike Krim u sastav Rusije su podeljene. Sjedinjene Američke Države, Evropska Unija, Kanada i Japan smatraju referendum o priključenju Krima Rusiji nelegalnim, dok su reakcije drugih značajnih država poput Kine i Indije bile uzdržane.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|title=Local Self-government, Territorial Integrity, and Protection of Minorities: Proceedings of the UniDem Seminar Organised in Lausanne on 25-27 April 1996, in Co-operation with the Swiss Institute of Comparative Law|url=http://books.google.com/books?id=TF5JDsGeJuUC&amp;pg=PA142|year=1996|publisher=Council of Europe|isbn=978-92-871-3173-7}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Crimea}}
* [http://rt.com/news/crimea-parliament-independence-ukraine-086/ Crimea parliament declares independence from Ukraine]
* [http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Putin-potpisao-nacrt-zakona-o-pripajanju-Krima.sr.html Putin potpisao nacrt zakona o pripajanju Krima]
* [http://www.telegraf.rs/vesti/992780-putin-potpisao-krim-deo-rusije Putin potpisao - Krim deo Rusije]

{{Rusija}}
{{Slavenske države}}
{{Turkijske države i regije}}

[[Kategorija:Krim]]
[[Kategorija:Republike Rusije|Krim]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]</text>
      <sha1>1le8jn97js31ix72ksp08x3s8rwiig7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478123</id>
      <parentid>42478050</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:40:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Evropi|Bivše države u Evropi]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13158" sha1="cftzkxl6za7ozh660zxcl3aivxlj67w" xml:space="preserve">{{Dablink|Ovaj članak je o administrativnoj jedinici Rusije. Za administrativnu jedinicu Ukrajine, pogledajte [[Autonomna Republika Krim]].}}
{{Administrativna jedinica
|ime                 = Republika Krim|
|ime_genitiv         = Krima|
|lokalno_ime         = Республика Крым&lt;br /&gt;Республіка Крим&lt;br /&gt;Qırım Cumhuriyeti&lt;br /&gt;Къырым Джумхуриети|
|zastava             = Flag of Crimea.svg|
|grb                 = Emblem of Crimea.svg|
|položaj             = Crimea in Russia.svg
|država              = {{zastava|Rusija}}|
|federalni_okrug     =  |
|površina            =  26.081|
|stanovništvo        =  1.967.119|
|godina_stanovništvo = 2013|
|glavni_grad         =  [[Simferopolj]]|
|službeni_jezik      =  [[Ruski jezik|ruski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]| 
|himna         =  Nivы i gorы tvoi volšebnы, Rodina (Нивы и горы твои волшебны, Родина)|
|premijer         =   [[Sergej Aksjonov]]&lt;ref&gt;Premijer od početka 2014.&lt;/ref&gt;|
|gustina             =  75| 
|valuta         =  [[ruska rublja]], [[ukrajinska hrivnja]]|
|vremenska_zona      = ({{UTC}})|
|nagrade             = 
}}
[[Datoteka:Putin with Vladimir Konstantinov, Sergey Aksyonov and Alexey Chaly 4.jpeg|mini|desno|300p|Ruski predsednik Vladimir Putin i krimski lideri potpisuju sporazum o ulasku Krima u sastav Rusije.]]
'''Republika Krim''' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Республика Крым'' [''Respublika Krym'']; [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Республіка Крим'' [''Respublika Krym'']; [[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]: ''Qırım Cumhuriyeti'', ''Къырым Джумхуриети'') je republika u sastavu [[Rusija|Ruske Federacije]], koja se nalazi na poluostrvu [[Krim]]. Do februara-marta 2014. godine, područje Krima je [[de facto]] i [[de jure]] bilo u sastavu [[Ukrajina|Ukrajine]], a od tada je [[de facto]] pod kontrolom Rusije, dok je [[de jure]] status ove regije sporan. Prema ruskom gledištu, na poluostrvu Krim postoje Republika Krim i grad sa federalnim statusom [[Sevastopolj]]. [[Ukrajina]] ne priznaje ulazak Krima u sastav Rusije i smatra ga delom svoje teritorije, a prema ukrajinskom gledištu, teritorija Krima je politički podeljena na '''[[Autonomna Republika Krim|Autonomnu Republiku Krim]]''' i grad [[Sevastopolj]].

17. marta 2014. godine, Vrhovni sovjet Krima usvojio je rezoluciju o nezavisnosti od [[Ukrajina|Ukrajine]] i obratio se Rusiji za prijem Republike Krim u sastav Ruske Federacije,&lt;ref&gt;[http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Krim-proglasio-nezavisnost/149309.html]&lt;/ref&gt; da bi 18. marta 2014. Republika Krim ušla u sastav Ruske Federacije, na osnovu sporazuma koji su potpisali ruski predsednik [[Vladimir Putin]] i krimski lideri.&lt;ref name=&quot;politika.rs&quot;&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Putin-potpisao-nacrt-zakona-o-pripajanju-Krima.sr.html]&lt;/ref&gt; Grad [[Sevastopolj]] je istog dana takođe postao deo Ruske Federacije, kao [[grad federalnog značaja|grad sa federalnim statusom]].&lt;ref name=&quot;politika.rs&quot;/&gt; Administrativni centar Republike Krim je grad [[Simferopolj]].

Površina Republike Krim je 26.081&amp;nbsp;km². Prema podacima iz [[2013]], na teritoriji Republike Krim živi 1.967.119 stanovnika, većinom [[Rusi|Rusa]].

Krim je bio u sastavu [[Rusija|Rusije]], dok ga [[Nikita Hruščov]] nije [[19. februar]]a [[1954]]. odvojio od [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]] i dao [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SSR]].

== Geografija ==
{{main|Krim}}
=== Položaj ===
Krim se nalazi na severnoj obali [[Crno more|Crnog mora]], uz zapadnu obalu [[Azovsko more|Azovskog mora]]. Iako je smešten na jugozapadnoj strani poluostrva Krim, grad [[Sevastopolj]], koji ima poseban značaj, nije deo Republike Krim, već je definisan kao [[grad federalnog značaja|grad sa federalnim statusom]] u sastavu Ruske Federacije. Površina celog poluostrva je 27.000&amp;nbsp;km ², dok površina same Republike Krim (bez područja grada Sevastopolja) iznosi 26.081&amp;nbsp;km ². Obala ovog poluostrva je isprekidana sa nekoliko većih uvala i pomorskih luka. Pomorske luke se nalaze u uvali Karkinit na zapadu, a na jugozapadu u otvorenoj Kalamitskoj uvali. U Kalamitskoj uvali se nalaze luke grada [[Jevpatorija|Jevpatorije]] i Sevastopolja. Sa severne strane se nalazi Arabatska uvala, dok je sa istočne strane takozvana Kerčanska uvala. Na jugu Krima se, takođe, nalazi poznata luka [[Feodosija]], u istoimenoj uvali.

=== Klima ===
Veći deo teritorije poluostrva Krim ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], izuzev krajnjeg juga gde pod uticajem Crnog Mora preovlađuje subtropska klima. Leta su poprilično topla sa temperaturom do 30&amp;nbsp;°C. Zime su umereno hladne sa temperaturama koje ne padaju ispod -4&amp;nbsp;°C. Količina padavina na Krimu u proseku doseže 400&amp;nbsp;mm godišnje, ali na jugu je taj broj udvostručen, posebno na području grada [[Jalta|Jalte]] gde ima oko 1.050&amp;nbsp;mm padavina godišnje. Krim je oduvijek bio atraktivna turistička lokacija Ukrajinaca i Rusa iz nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

== Historija ==
{{main|Krim}}
{{Istorija Krima}}
[[Datoteka:Crimea republic map1.png|mini|levo|300p|Politička podela Krima u okviru Rusije - Republika Krim i grad sa federalnim statusom Sevastopolj.]]
[[Republika Krim (1992-1995)|Republika Krim]] je prvi put proglašena 1992. godine i do 1995. godine je funkcionisala kao samoproglašena polunezavisna republika, koja se protivila centralnim vlastima Ukrajine.&lt;ref&gt;[http://books.google.rs/books?id=TF5JDsGeJuUC&amp;pg=PA142&amp;lpg=PA142&amp;dq=%22Republic+of+Crimea%22+1992&amp;source=bl&amp;ots=8g5foycvGs&amp;sig=7P2ZkEvLk-HN92rjnmTIcY9GPvg&amp;hl=sr&amp;sa=X&amp;ei=8njZUdqbFoaH4ASy1IHwBg&amp;ved=0CFkQ6AEwBg#v=onepage&amp;q=%22The%20problem%20of%20defining%20the%20legal%20status%20of%20Crimea%20after%20the%20restoration%20of%20autonomy%20%281992-1995%29%22&amp;f=false Local Self-government, Territorial Integrity, and Protection of Minorities ... - Google Knjige]&lt;/ref&gt; Nakon toga, vlasti Krima su primorane da prihvate status [[Autonomna Republika Krim|autonomne republike]] u Ukrajini.

Usled nemira u Ukrajini početkom 2014. godine i svrgavanja proruskih ukrajinskih vlasti, krimski parlament je za 16. mart raspisao referendum o budućem statusu Krima. Poslanici su izglasali da se raspusti tadašnja regionalna vlada, koja je podržala nove privremene vlasti u [[Kijev]]u, i da se na referendumu odlučuje o tome da li da Krim postane deo [[Rusija|Ruske Federacije]] ili da se na snagu vrati ustav [[Republika Krim (1992-1995)|Republike Krim]] iz 1992. godine.&lt;ref&gt;[http://rt.com/news/crimea-referendum-status-ukraine-154/]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|author=16:34 |url=http://ria.ru/world/20140301/997663501.html#13936694594753&amp;message=resize&amp;relto=register&amp;action=addClass&amp;value=registration |title=Referendum o statuse Krыma proйdet 30 marta &amp;#124; RIA Novosti |publisher=Ria.ru |date= |accessdate = 2. 3. 2014.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;{{cite news |author=10:38] |url=http://www.pressonline.rs/svet/globus/302054/krim-izabrao-premijera-i-raspisao-referendum-.html |title=Press Online :: Globus :: Krim izabrao premijera i raspisao referendum! |publisher=Pressonline.rs |date= |accessdate=2. 3. 2014. |archive-date=2014-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140306122908/http://www.pressonline.rs/svet/globus/302054/krim-izabrao-premijera-i-raspisao-referendum-.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

11. marta 2014. godine Krimski parlament je usvojio deklaraciju o nezavisnosti Republike Krim,&lt;ref&gt;http://rt.com/news/crimea-parliament-independence-ukraine-086/[]&lt;/ref&gt; dok su na referendumu koji je održan 16. marta 2014, stanovnici Krima glasali za pripajanje Krima Rusiji. 17. marta 2014. godine, Vrhovni sovjet Krima usvojio je rezoluciju o nezavisnosti od Ukrajine i obratio se Rusiji za prijem Republike Krim u sastav Ruske Federacije, da bi 18. marta 2014. Republika Krim ušla u sastav Ruske Federacije, na osnovu sporazuma koji su potpisali ruski predsednik Vladimir Putin i krimski lideri. Grad Sevastopolj je istog dana takođe postao deo Ruske federacije, kao grad sa federalnim statusom.

== Stanovništvo ==
Prema zvaničnom popisu stanovništva iz 2001. godine, na teritoriji današnje Republike Krim odnosno Autonomne Republike Krim je živelo 2.024.056 stanovnika. Posljednje nezvanične procene iz 2013. godine ukazuju da na ovom području danas živi 1.967.119 stanovnika. Većinu stanovništva ovog područja od 58,5% čine etnički [[Rusi]], a potom slede [[Ukrajinci]] sa 24,3%, [[Krimski Tatari]] sa 12,1%, Belorusi sa 1,4% i Jermeni sa 1,1%.

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;&quot;
|-
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | [[Demografija Krima|'''Nacionalnost''']]&lt;ref&gt;[http://2001.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/ National composition of population], ''State Statistics Committee of Ukraine''&lt;/ref&gt;
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 1989. u Ukrajini|'''1989.''']] &lt;br /&gt;(Krim. obl.)
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2001. u Ukrajini|'''2001.''']] &lt;br /&gt;(AR Krim)
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Maternji jezik'''&lt;ref&gt;[http://2001.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/language/ Linguistic composition of the population], ''State Statistics Committee of Ukraine''&lt;/ref&gt;
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2001. u Ukrajini|'''2001.''']] &lt;br /&gt;(AR Krim)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Rusi]]
| align=&quot;right&quot; | 65,6 %
| align=&quot;right&quot; | 58,5 %
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Ruski jezik]]
| align=&quot;right&quot; | 77,0 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Ukrajinci]]
| align=&quot;right&quot; | 26,7 %
| align=&quot;right&quot; | 24,4 %
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Krimskotatarski jezik]]
| align=&quot;right&quot; | 11,4 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Krimski Tatari]]
| align=&quot;right&quot; | 1,9 %
| align=&quot;right&quot; | 12,1 %
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Ukrajinski jezik]]
| align=&quot;right&quot; | 10,1 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Belorusi]]
| align=&quot;right&quot; | 2,1 %
| align=&quot;right&quot; | 1,5 %
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali jezici
| align=&quot;right&quot; | 1,5 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Tatari]]
| align=&quot;right&quot; | 0,5 %
| align=&quot;right&quot; | 0,5 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jermeni]]
| align=&quot;right&quot; | 0,1 %
| align=&quot;right&quot; | 0,4 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jevreji]]
| align=&quot;right&quot; | 0,7 %
| align=&quot;right&quot; | 0,2 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Poljaci]]
| align=&quot;right&quot; | 0,3 %
| align=&quot;right&quot; | 0,2 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Moldavci]]
| align=&quot;right&quot; | 0,3 %
| align=&quot;right&quot; | 0,2 %
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Azeri]]
| align=&quot;right&quot; | 0,1 %
| align=&quot;right&quot; | 0,2 %
|}

[[Datoteka:Этнокарта Крыма.png|thumb|300px|Udeo Rusa u rejonima i gradovima Krima po popisu iz 2014.]]

== Gradovi ==
Veći gradovi na području Republike Krim (procena broja stanovnika iz 2013):&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/php/ukraine-krym.php]&lt;/ref&gt;
* [[Simferopolj]] (337.285)
* [[Kerč]] (145.265)
* [[Jevpatorija]] (106.877)
* [[Jalta]] (78.115)
* [[Feodosija]] (69.461)
* [[Džankoj]] (36.086)
* [[Krasnoperekopsk]] (29.815)
* [[Alušta]] (28.418)
* [[Bahčisaraj]] (26.482)
* [[Saki]] (23.655)
* [[Armjansk]] (22.337)

Najveći grad poluostrva Krim, [[Sevastopolj]] (342.580 stanovnika)&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/php/ukraine-msevastopol.php]&lt;/ref&gt; nije u sastavu Republike Krim, već je definisan kao grad sa federalnim statusom u okviru Ruske Federacije.

== Međunarodne reakcije ==
Međunarodne reakcije na ulazak Republike Krim u sastav Rusije su podeljene. Sjedinjene Američke Države, Evropska Unija, Kanada i Japan smatraju referendum o priključenju Krima Rusiji nelegalnim, dok su reakcije drugih značajnih država poput Kine i Indije bile uzdržane.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|title=Local Self-government, Territorial Integrity, and Protection of Minorities: Proceedings of the UniDem Seminar Organised in Lausanne on 25-27 April 1996, in Co-operation with the Swiss Institute of Comparative Law|url=http://books.google.com/books?id=TF5JDsGeJuUC&amp;pg=PA142|year=1996|publisher=Council of Europe|isbn=978-92-871-3173-7}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Crimea}}
* [http://rt.com/news/crimea-parliament-independence-ukraine-086/ Crimea parliament declares independence from Ukraine]
* [http://www.politika.rs/rubrike/Svet/Putin-potpisao-nacrt-zakona-o-pripajanju-Krima.sr.html Putin potpisao nacrt zakona o pripajanju Krima]
* [http://www.telegraf.rs/vesti/992780-putin-potpisao-krim-deo-rusije Putin potpisao - Krim deo Rusije]

{{Rusija}}
{{Slavenske države}}
{{Turkijske države i regije}}

[[Kategorija:Krim]]
[[Kategorija:Republike Rusije|Krim]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]</text>
      <sha1>cftzkxl6za7ozh660zxcl3aivxlj67w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Humani razvoj (biologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1226958</id>
    <revision>
      <id>42478006</id>
      <parentid>42450041</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T19:49:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-71825</username>
        <id>263299</id>
      </contributor>
      <comment>/* Faktori rasta */</comment>
      <origin>42478006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72490" sha1="bgwdm85u18csb2ijgawr3soolb9a3ks" xml:space="preserve">{{Humani rast i razvoj}}

==  Ontogenetski  stepeni ==
Svaka [[čovjek|ljudska]] [[jedinka]]  tokom [[Ontogeneza|ontogeneze]] (približno) prođe kroz sljedeće razvojne stepene:
* Prenatalni period: Oplodnja  – rođenje;
*[[Embriogeneza]]:  Nidacija – 8  sedmica nakon oplodnje.
**[[Zigot]]: jedinstvena ćelija nakon oplodnje
***[[Blastocist]]: stupanj prije nidacije (implantacije u zid [[maternica|maternice]])
***Post-implantacijski embrio:  1 – 8 [[sedmica]]  nakon oplodnje (3. – 10. sedmica trudnoće) 
**[[Fetus]]:   10. sedmica trudnoće – rođenje 
*[[Djetinjstvo]]:  0 – 19 godina
**Novorođenče: 0 – 30 dana
**Dojenče: 0  –  12 mjeseci
**Prohodavanje/Prohodanče: 1 – 3 godine
**Uzrast igre: 4–5 godina
**Srednje djetinjstvo  ('''prepubescencija''):  4 – 11  godina
***Osnovnoškolac:  6 – 11 godina
***[[Predadolescencija]]:  Dijete osnovnoškolac  uzrasta 10 – 11 godina
**[[Adolescencija]] i  [[pubertet]]:  12 – 18 godina
***Peripubertet: 8 – 10 pa i 15 godina&lt;ref&gt;http://www.informahealthcare.com/doi/abs/10.1081/JAS-120019038 Growth of Asthmatic Children Before Long-Term Treatment with Inhaled Corticosteroids&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jaffe&gt;[http://www.jbjs.org/article.aspx?articleid=25374 Jaffe-Campanacci Syndrome. A Case Report and Review of the Literature.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130219115112/http://www.jbjs.org/article.aspx?articleid=25374 |date=19 Februar 2013 }}Anwar Hau M. A. MBBS, MMed (Ortho), Edward J. Fox M. D. Justin M., Cates M. D., Brian E.,  Brigman M. D., Henry J.,  Mankin M. D. (2002): The Journal of Bone and Joint Surgery (American) 84:634-638&lt;/ref&gt;
*Adult: 18+ godina
**Maloljetni adult – Mladi odrastao [[čovjek]]: 18 – 39 godina
**[[Zrelost]]:  40 – 59 godina
**[[Starost]]: 60+ godina
*[[Smrt]]: Dolazi  u različitim dobima (individualno)
** Dekompozicija: Postmortalna razgradnja tijela 
Ponekad se također  upotrebljavaju i termini kao:
* Mlađe dijete (0-9)
* Dječak (10-12)
* Mladić (13-19)
* Dvadesetogodišnjak (20-29)
* Tridesetogodišnjak (30-39)
* Četrdesetogodišnjak (40-49) 
* Pedesetogodišnjak  (50-59)
* Šezdesetogodišnjak  (60-69)
* Sedamdesetogodišnjak (70-79)
* Osamdesetogodišnjak (80-89)
* Devedesetogodišnjak (90-99)
* Stogodišnjak (100-109)
* Superstogodišnjak (110+)
[[Datoteka:Prenatal development table.svg|center|mini|750px|Stadiji prenatalnog razvoja]]
[[Datoteka:Child development stages.svg|thumb|center|750px|Približni slijed razvojnih perioda djeteta]]

== Rast i ostali elementi razvoja ==
Jedna od rijetkih apsolutnih istina o svakom ljudskom biću jeste da njegov [[biologija|biološki]] vijek počinje [[začeće]]m, a završava [[smrt|smrću]]. Između tih presudnih vremenskih odrednica svake jedinke teče proces [[ontogeneza|ontogeneze]] – razvoja, u kojem se progresivno i jedinstveno odvijaju i nagomilavaju njene biološke, mentalne, [[etologija|etološke]] i [[sociologija|socijalne]] promjene. [[Ontogeneza|Ontogenezu]] treba razlikovati od životnog ciklusa, koji traje od začeća (nastanka [[zigot]]a) do sazrijevanja prvih oplodno sposobnih [[gamet]]a ([[jajna ćelija]], [[spermatozoid]]) nove [[jedinka|jedinke]]. ''Generaciono vrijeme'' predstavlja prosječni temporalni raspon između nastanka zigota roditeljskog i potomačkog pokoljenja. Činom rođenja, sva tri ova procesa su u isti mah podijeljena na ''prenatalni'' i ''postnatalni'' period.&lt;ref name=&quot;William J. L. 2001&quot;&gt;William J. L. (2001). Human embryology.  Churchill Livingstone,  Edinburgh,  {{ISBN|0-443-06583-7}}.&lt;/ref&gt; 
&lt;ref name=&quot;Scott F. G. 2000&quot;&gt;Scott F. G.  (2000). Developmental biology. Sinauer Associates Sunderland, Mass, {{ISBN|0-87893-243-7}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;&gt;http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2651570/&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Gould S. J.  Ontogeny and Phylogeny. Belknap Press, Cambridge, Mass, {{ISBN|0-674-63941-3}}.&lt;/ref&gt;

Ontogenetsko razviće obuhvata jedinstven niz postepenih kvalitativnih i kvantitativnih promjena organizma, označenih kao rast, diferencijacija (“stvaranje razlika”) i morfogeneza (“oblikovanje”). Tokom individualnog razvoja, genotip određuje okvire reakcione norme organizma na složeni skup sredinskih uticaja različite [[priroda|prirode]]. Zato je svaki ukupni [[fenotip]] u svakom trenutku ontogeneze određen normom reakcije na preživljeni niz sredina prethodnog [[život]]a.

*'''Rast''', u uobičajenom značenju, predstavlja povećanje određene tjelesne mjere. Suštinski (prema smislu promjena), svaki rast može biti pozitivan i negativan. Prema tome, rast je proces mijenjanja proučavane tjelesne [[mjera|mjere]] i izraz je količinskih razlika između pozitivnog i negativnog prirasta. Posmatrajmo, npr. dobro poznatu tjelesnu mjeru – ukupnu visinu. Uzmimo da smo jednog dječaka mjerili (u isto doba dana) od 5. do 10. rođendana. Prirast njegove visine možemo odrediti za različita razdoblja: za jednu, dvije, tri, četiri godine ili za ukupni petogodišnji period. Opći zaključak je da je za pet godina dječak porastao 336&amp;nbsp;mm. To je ukupni  “neto” prirast, iako je bilo i faza bržeg rasta i njegovih povremenih zastoja. Jutarnje i večernje mjere se npr. mogu međusobno razlikovati i preko 20&amp;nbsp;mm.
*'''Rast ukupne tjelesne visine jednog dječaka od  5. do 10. godine života'''
&lt;br&gt;
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Uzrast'''&lt;br&gt;(god.)
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''Tjelesna visina'''&lt;br&gt;(mm)'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''Prirast u posmatranom periodu'''&lt;br&gt;(mm)
|-
|style=&quot;background:#f3fff3;&quot;|'''5'''
|1.106
| – 
|-
| style=&quot;background:#ddffdd;|'''6 '''
|1.160
|'''5''' - '''6''': 54

|-
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; |'''7'''
| 1.254
|'''6''' - '''7''': 94
|-
|style=&quot;background:#f3fff3;&quot; |'''8'''
|1.342
|'''7''' - '''8''': 48
|-
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; |'''9'''
|1.385
|'''8''' - '''9''': 43
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | '''10'''
|1.442
|'''9''' - '''10''': 57
|- 
|}
Rast je samo jedna od složenih kvantitativnih pojava tokom razvojnog ciklusa, odnosno [[individua]]lnog razvića. Pojedine razvojne faze nisu obavezno praćene i rastom organizma i obrnuto. Početkom [[embrion]]skog razvoja, zametak ne raste (iako mu se broj ćelija višestruko uveċava), dok se u određenim poremećenim slučajevima, i pored intenzivnog rasta, ne doživljava puna dobna i [[spol]]na zrelost.

Rast se ostvaruje i mjeri promjenama:

*broja ćelija i
*količine međućelijske mase.

Prvi od ova dva izvora počiva na povećavanju veličine postojećih [[Ćelija (biologija)|ćelija]] i porastu broja ćelija. Kvantitativne promjene u ćelijskoj i međućelijskoj masi određenog [[Tkivo|tkiva]] i [[organ]]a, u krajnjoj liniji, zavise od odnosa među brzinama njihovog rasta i propadanja. Suština procesa rasta je u duplikaciji genetičkog materijala ([[DNK]]) i unutarćelijskom prometu materije i energije (metabolizmu). Rast se javlja kao proizvod djelovanja sveukupnih činilaca sinteze (izgradnje) i razgradnje u ćeliji i organizmu. Rast organizma i njegovih pojedinih dijelova i komponenti nije jednosmjeran i jednostavan - ne ostvaruje se prostim zbrajanjem i oduzimanjem učinaka ćelijskog [[Metabolizam|metabolizma]], već je usmjeren, objedinjen i kontroliran složenim procesima individualne samoregulacije.

'''''Diferencijacija''''' je proces povećavanja složenosti i raznolikosti (“postajanja sve različitijim”), praćen progresivnim organizacionim usložnjavanjem organizma u pravcu nastanka osobene građe i funkcije odrasle jedinke. Diferencijacija i morfogeneza obuhvataju niz veoma složenih, ali usmjerenih oblika sopstvene i međusobnog određivanja [[indukcija|indukcije]], [[interakcija|interakcije]], [[regulacija|regulacije]], organizacije, aktiviranja i kontrole u prostoru i vremenu. I površno gledan, kompleks međuodnosa rasta, određivanja i morfogeneze može u sebi nositi određene neusaglašenosti. Također nije teško zapaziti da u najznačajnijim etapama razvoja ovi procesi teku gotovo istovremeno, pa se samo po sebi, nameće pitanje njihovog međuodnosa. Drugim riječima, već posmatranjem sopstvenog postojanja, možemo se zapitati kojim se to putevima ostvaruje nepobitna činjenica da smo od jedne jedine [[zigot]]ne ćelije, ništa veće od tačke na kraju ove rečenice, možda dospjeli do ekstremne tjelesne visine ili mase, sazdane doslovno od milijardi [[ćelije (biologija)|ćelija]], složeno organiziranih u specijalizirana tkiva, [[organ]]e i [[sistem organa|organskih sistema]].

'''''Morfogeneza''''' u tom procesu obuhvata razvoj individualnog oblikovanja (karakterističnog za ljudsku [[vrsta|vrstu]]) u koji su uključeni i nastanak pojedinih [[organ]]a ([[organogeneza]]) i tjelesnih područja ([[regionalizacija]]). 
Diferencijacija i morfogeneza se odvijaju u izuzetno složenim procesima sopstvene i međusobne ''determinacije'' (određivanja), ''indukcije'' (usmjeravanja), ''interakcije'' (međudjelovanja), regulacije (podešavanja), organizacije (objedinjavanja u uređen sistem), aktiviranja i kontrole u vremenu i [[prostor]]u. Organizaciono i funkcionalno usložnjavanje i oblikovanje su u bliskoj vezi, ali njihova potpuna vremenska podudarnost nije ograničavajući preduslov za nesmetano održavanje organizma. U najznačajnijim etapama ontogenetske promjenljivosti, ovi procesi teku gotovo istovremeno i usaglašeno, ostvarujući nepobitnu činjenicu da smo od jedne jedine zigotne ćelije (ništa veće od tačke na kraju ove rečenice) dorasli, možda do “košarkaški” visoke osobe, sazdane od milijardi ćelija, složeno organiziranih u specijalizovana tkiva, [[organ]]e i organske sisteme.
*'''[[Razvoj]]''' – u općebiološkom smislu – je proces sveukupnog somatskog ([[anatomija|anatomsko]]–[[morfologija|morfološkog]]), funkcionalnog i [[reprodukcija|reproduktivnog]] nastanka svake osobe – od njenog začeća do pune [[spol]]ne zrelosti. Međutim, [[bioantropologija|bioantropološki]] – holistički gledano, razvoj somatske, mentalne, etološke i sociokulturne ličnosti se proteže čak do &quot;[[pubertet]]a odraslog&quot;, odnosno zrelog doba odrasle [[jedinka|osobe]] (oko 40. godine [[život]]a). [[Rast]] je samo jedna od složenih kvantitativnih pojava tokom razvoja, odnosno ostvarivanja punog [[život]]nog ciklusa i ontogeneze. Pojedine razvojne etape nisu obavezno praćene i rastom organzma i obrnuto. Početkom prenatalnog života, npr. kad zametak ne raste, dok se u određenim nenormalnim slučajevima i pored intenzivnog rasta, ne doživljava puni razvojni ciklus ljudske vrste, tj. potpuna spolna, psihofizička i funkcionalna zrelost.

== Oblici rasta ==
Pojedina tkiva, [[organ]]i i tjelesni regioni imaju diferencirane – posebne oblike rasta koji se najčešće kategoriziraju prema dinamici,
*(dis)kontinuitetu, 
*proporcionalnosti i &lt;br&gt;*relativnoj brzini.
Prema osobenostima rasta funkcionalnih sistema, općeprihvaćena je klasifikacija na:

*generalni, 
*neuralni, 
*limfoidni i 
*genitalni (reproduktivni). 
&lt;br&gt;'''Generalna''' (opća) '''vrsta rasta''' ima organizam u cjelini, izuzimajući [[vrat]] i glavu. Ispoljava se kao nagli rast u dojenačkom razdoblju, usporen u djetinjstvu, ubrzan na početku i tokom adolescencije, a ponovno usporen do konačnog prestanka.  
&lt;br&gt;'''Neuralna vrsta rasta''' je uobičajen za [[centralni nervni sistem]] (osobito [[mozak]]). Vrlo je intenzivan u prvim godinama života; polovinu svoje definitivne mase mozak doseže do kraja druge godine života, a do kraja šeste – čak 90%. 
&lt;br&gt;'''Limfoidna vrsta rasta''' obilježena je intenzivnim rastom [[Limfni sistem|limfnog]] tkiva tokom cijelog djetinjstva, sa maksimumom u 12. godini, kada ima dvostruko veću masu nego kod odraslih. 
&lt;br&gt;'''Genitalna''' (reproduktivna) '''vrsta rasta''' je osobena za [[Spolni organi|spolne organe]]: najmanji porast je u djetinjstvu, intenzivno se ubrzava od 12. godine, a maksimum dostiže u 20. 
&lt;br&gt;Sveukupna individualna promjenljivost tokom ontogeneze počiva na različitim oblicima rasta ćelija, tkiva, organa i organizma u cjelini. Odvija li se neprekidno ili sa povremenim zastojima, rast može biti stalni ili povremeni, a na osnovu relativne brzine prirasta razlikujemo: 
*eksponencijalni i 
*linearni rast.

== Dis/kontinuiteti i brzina rasta ==
=== Kontinuirani rast ===
'''Kontinuirani rast''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''continuare'' = nanizati, priključiti), u pozitivnom smjeru, posebno je karakterističan za prenatalni i postnatalni period i postnatalni razvoj do kraja adolescencije. Oko četvrte decenije života rast visine izvjesno vrijeme stagnira, a nakon toga ide u negativnom pravcu. Neprekidni (postojani) rast organizma počiva na diskontinuiranim (isprekidanim) procesima autoreprodukcije [[DNK]] i ćelijskih dioba.

=== Intermitentni rast ===
'''Intermitentni rast''' (lat. ''intermittere'' = prekinuti na izvjesno vrijeme) je poseban oblik diskontinuiranog rasta. To je rast &quot;na mahove&quot;, sa dužim ili kraćim razdobljima usporenja ili stagnacije. Intermitenciju ispoljavaju i već pomenuti procesi umnožavanja broja ćelija i rasta njihovih dimenzija kao osnovni izvori rasta, posebno kada je riječ o samom početku germinalnog stepena prenatalnog razvoja.

=== Eksponencijalni rast ===
'''Eksponencijalni rast''' (lat. ''exponere'' = izlagati, prikazivati) je takav oblik mijenjanja određene tjelesne mjere u kojem je svaka naredna veličina u nizu istovjetnih vremenskih intervala jednaka umnošku prethodnog iznosa i odgovarajućeg stalnog faktora (brojnog izraza). Tako, npr., broj germinalnih ćelija eksponencijalno raste [[Geometrijska progresija|geometrijskom progresijom]]: 1, 2, 4, 8, 16 ... (2&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;, 2&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, 2&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, 2&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; ...).
&lt;br&gt;Grafički prikaz promjena bilo koje tjelesne mjere (ordinata) u određenim vremenskim razmacima (apscisa) u koordinatnom sistemu poznat je kao kriva (krivulja) rasta. Jedan od najbolje proučenih oblika eksponencijalnog rasta približava se sigmoidnoj krivoj (u obliku razvučenog S). Najznačajnije spoljne manifestacije takvog rasta su njegova brzina i trajanje pojedinih karakterističnih faza. Relativna brzina rasta opisuje tok promjena posmatrane tjelesne mjere u jedinici vremena. Njen osnovni pokazatelj je posebna stopa (&quot;rata&quot;) rasta (k). Procjenjuje se tako da se [[logaritam]]ska vrijednost ukupnog prirasta (''dWt'') u posmatranom periodu (''t'') podijeli sa dužinom tog perioda (prirastom vremena: ''dt''): 
&lt;br&gt;''k = d log Wt/dt''.
Rast bioloških sistema (kultura ćelija, organizama, populacija, životnih zajednica itd.) koji se izražava sigmoidnom krivom obuhvata 
*početnu (&quot;lag&quot;) fazu, 
*eksponencijalnu (logaritamsku) fazu, 
*fazu negativne akceleracije i 
*stacionarnu fazu. 
&lt;br&gt;Početnu fazu [[osobina|karakterizira]] usporeni rast (uslijed prilagođavanja novim uvjetima životne sredine), nakon čega on poprima [[geometrija|geometrijsku]] (eksponencijalnu) progresiju. Različiti ograničavajući faktori životne sredine postepeno usporavaju rast, uzrokujući smanjeno – &quot;negativno ubrzanje&quot; (usporen rast) i uvode ga u fazu mirovanja, tj. održavanja veličine na stabilnom nivou.
Iako idealna podudarnost stvarne i teorijske sigmoidne krive ne postoji ni u stabilnim eksperimentalnim uslovima, a kamoli u toliko složenom živom sistemu kao što je čovjek, dosadašnja istraživanja su pokazala da eksponencijalni rast sigmoidnog oblika približno ispoljavaju ćelije [[bubreg]]a i [[jetra|jetre]], [[mozak|mozga]], embriona itd.

=== Linearni rast ===
'''Linearni rast''' (lat. ''linea'' = crta, u obliku pravca) odlikuje se stalnnim dodavanjem jednakog prirasta proučavanih mjera po jedinici vremena u posmatranom periodu. Zato u grafičkom prikazu on ima oblik pravolinijskog uzlaznog (pozitivni) ili silaznog (negativni) rasta. U određenim fazama stalnog ili intermitentnog rasta linearno se mijenjaju različite mjere dužine i mase. 
[[Datoteka:Human development neoteny body and head proportions pedomorphy maturation aging growth.png|thumb|350px|Proporcije ljudskog tijela tokom ontogeneze (obratiti pažnju na odnose veličina glave, trupa i nogu).]]
&lt;br&gt;'''Alometrijski rast''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''allos'' = drugi; ''metron'' = mjera) je pojam koji opisuje pojave i oblike prostorno i vremenski nejednakog rasta pojedinih tjelesnih mjera, organa i dijelova tijela. Naime, ni u jednom trenutku fizičkog rasta i razvoja ljudski organizam nije minijaturna verzija proporcija odraslog čovjeka. Rast različitih [[tkivo|tkiva]], [[organ]]a i dijelova tijela ne počinje i ne završava u isto vrijeme, a u različitim fazama razvoja mogu ispoljavati različite brzine i oblike rasta. U proučavanju nejednakosti rasta, kao osnovica za poređenje obično se uzima trenutni odnos neke mjere sa ukupnom visinom ili masom ili pak, njen relativni iznos u poređenju sa sopstvenom – stvarnom ili očekivanom – konačnom veličinom (kod odraslog organizma). Pozitivni ili negativni prirast u odnosu na aktuelnu ukupnu mjeru organizma može se javljati u 
*linearnoj i 
*proporcionalnoj veličini.

U tom pogledu, noge, ruke i vilice, npr., imaju linearno dodavanje jednakog prirasta u jedinici vremena, dok [[glava]] i mozak (iako rastu) tokom ontogeneze postaju proporcionalno sve manji što je [[organizam]] veći. [[Mozak]] novorođenčeta dostiže oko 25% zapremine odrasle osobe, kod šestomjesečne bebe – 50%, petogodišnjeg djeteta – 90%, a u desetoj godini [[život]]a doseže čak 95% veličine mozga odraslog čovjeka. Međutim, u drugom mjesecu prenatalnog razvoja glava čini čak 1/2 ukupne dužine ploda, pri porodu samo 1/4, a kod odrasle osobe njena visina iznosi tek 1/8 ukupnog stasa.

=== Ubrzanje rasta i razvoja ===
{{Glavni|Akceleracija (čovjek)}}

'''Ubrzanje (akceleracija) razvoja i rasta''' zabilježena je u mnogim dugoročnim analizama brzine ontogeneze i predstavlja posebnu zanimljivost. Tokom proteklog stoljeća, gotovo u svim dijelovima svjetskog stanovništva, uočeno je postepeno ubrzavanje prirasta raznih mjera. Tako su, npr., [[Evropa|Evropljanke]], sredinom 19. vijeka, prvu [[Menstruacija|menstruaciju]] dobijale sa oko 16,5 godina, a stotinu godina kasnije njihova prosječna starost pri menarhi iznosila je ispod 13 godina. Tokom protekle 2–3 decenije [[BiH|bosanskohercegovački]] osamnaestogodišnjaci su svake godine u prosjeku viši za oko 0,2&amp;nbsp;mm, a &quot;teži&quot; i do 0,3&amp;nbsp;kg.

Ubrzanje rasta i razvoja je određena složenim promjenama njihovih unutrašnjih i vanjskih činilaca. Kao pokušaji objašnjenja ovog fenomena formulirane su veoma heterogene – najčešće kontradiktorne – teorije, koje njegovu ekspresiju pripisuju uticajima različitih faktora: 
*heliogena (povećanje ekspozicije insolaciji), 
*alimentarna (poboljšanje režima ishrane), odnosno &quot;nutrigena&quot; (porast konzumiranja [[vitamin]]a i mineralnih soli), 
*neuralna (porast urbanog traumatiziranja), 
*rasna (genetičke osobenosti) i [[radiotalas]]na (uticaj razvoja radiofonije) 
*i tome slično.
Međutim, najuvjerljiviji su argumenti [[Hipoteza|hipoteze]] da su među najznačajnijim faktorima ove pojave poboljšavanje općih uslova [[život]]a i povećavanje mogućnosti novog kombinovanja [[gen]]a (heterozisa) usljed pojačanih seoba stanovništva.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 2005&quot;&gt;Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.&lt;/ref&gt;

== Faktori rasta ==
[[Ontogeneza|Ontogenetska]] promjenljivost i rast, kao jedno od njenih najuočljivijih kvantitativnih [[osobina|obilježja]], predstavljaju svojevrsni proizvod trajnog, složenog i dinamičkog međudjelovanja unutrašnjih (endogenih) i vanjskih (egzogenih) činilaca. U raščlanjivanju uticaja i djelotvornosti ovih kompleksnih skupova faktora rasta i razvitka obično se ograničavamo na posmatranje dva osnovna nivoa njihovog djelovanja:

*ćelijski i 
*individualni.
=== Faktori ćelijskog (tkivnog) rasta === 
Ovi činioci određuju prirast organskih tvari, posebno [[DNK]] i gradivnih [[bjelančevina]], od kojih primarno zavisi količinsko mijenjanje ukupne [[ćelije (biologija)|ćelijske]] i međućelijske mase. Zato proučavanje rasta na nivou ćelija možemo svesti na posmatranje temeljnih jedinica autoreprodukcije ([[DNK]]) i svojstava unutrašnje mikrosredine u kojoj se odvijaju dioba i repliciranje molekula DNK. Poznato je da je u genetičkoj poruci, pored “instrukcija” za sintezu [[enzim]]skih i gradivnih (strukturnih) [[bjelančevina]], sadržana i informacija za sopstvenu reprodukciju, uključujući i njenu dinamiku tokom ontogeneze. Tako u ljudskom organizmu susrećemo ćelijske diobe koje se u cjelosti završavaju za nekoliko sati, ali i takve koje traju i po nekoliko decenija. Prve ćelije zametka, npr., dijele se, u prosjeku, svakih dvanaest sati, dok (recimo) u ženskom spolu mejoza počinje još tokom prenatalnog perioda, a posljednje jajne ćelije dozrijevaju tek u pretklimaksu (nakon i preko 50 godina).
Prema tome, osnovni unutrašnji faktor rasta je diobena stopa [[DNK]], odnosno relativna brzina umnožavanja njenih [[molekula]] u jedinici vremena. Ona je određena kompleksom djelovanja unutrašnjih i vanjskih činilaca na [[ćelije (biologija)|ćelijskom]] nivou, tj. nasljednom prirodom i uvjetima ćelijske mikrosredine.&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 2005&quot;/&gt;

== Endogeni faktori individualnog razvoja ==
Endogeni (unutrašnji) faktori čine cjelovit sistem međusobno povezanih, uvjetovanih i isprepletenih uticaja i puteva kontrole, podešavanja i usaglašavanja harmoničnog rasta. Oni potiču iz tri osnovne skupine:
*[[genetika|genetički]] (nasljedni), 
*[[hormon]]ski (endokrini) i 
*[[nerv]]ni.
'''Genetički faktori''' omogućuju da pri istim uslovima sredine svaka [[vrsta]] [[život|živih]] bića ima karakterističnu brzinu i krajnji ishod umnožavanja [[ćelije (biologija)|ćelijske]] i međućelijske mase. Mnoge tjelesne mjere odrasle osobe uveliko zavise od njenog [[genotip]]a. Budući da je i [[spol]]na pripadnost isključivo genetički određena (parom spolnih hromosoma), ona se javlja kao jedan od glavnih faktora posebnog spolnog razvoja i rasta uopće.

Ukupna tjelesna visina, kao i niz drugih kvantitativnih osobina organizma, spada u kategoriju individualnih svojstava sa relativno visokim stepenom [[heritabilnost]]i. Nasljedno kontrolirani dio ukupnog individualnug biodiverziteta po pojedinim mjernim osobinama veoma je različit, ali uvijek složeno određen – međudejstvom većeg broja [[gen]]a (poligena).
Genetička konstitucija svakog pojedinca odražava genetički sastav lokalne populacije iz koje potiče. U tom smislu, savremena antropologija objašnjava i &quot;[[Rasa|rasni]] faktor rasta&quot; polazeći od činjenice da se &quot;rase&quot; u osnovi razlikuju po karakterističnoj učestalosti kvalitetno jednakih [[gen]]a. Tako u poligenskoj seriji koja kontrolira tjelesnu visinu u jednoj populaciji mogu biti učestaliji &quot;produktivniji&quot; geni, a u drugoj manje produktivni. Posljedica te pojave je manja, odnosno veća prosječna visina pripadnika ovih populacija.

[[Genetika|Genetička]] kontrola rasta je prisutna tokom cijelog razvoja, ali je uključivanje i ispoljavanje pojedinih gena i njihovih funkcionalnih cjelina starosno programirano i ograničeno. Pri tome posebnu ulogu ima povratna sprega njihovog djelovanja sa [[hormon]]skom regulacijom [[ontogeneza|ontogeneze]].

'''Hormonski faktori''' imaju izuzetno značajnu biološku ulogu kako u rastu i razvoju tako i u samopodešavanju i samoodržavanju [[organizam|organizma]] u cjelini. Sinteza i lučenje [[hormon]]a su važan put ostvarivanja nasljednih uputstava i bitan činilac prilagođavanja njihovog ostvarivanja u različitim uslovima životne sredine. Istovremeno, hormonski uticaji su i najznačajniji regulatori uključivanja i isključivanja pojedinih razvojno bitnih gena i njihovih skupina.

[[Čovjek|Ljudski]] organizam ima šezdesetak [[žlijezda]] sa unutrašnjim lučenjem (endokrine žlijezde), a hormoni (izlučevine) nekih od njih, neposredno ili u vezi sa drugima, manje ili više značajno, utiču na rast organizma u cjelini ili na njegova pojedina tkiva, [[organ]]e i regije. U tom pogledu posebno je značajno djelovanje [[Hipofiza|hipofize]], nadbubrežne i štitne žlijezde. Redoslijed uključivanja i dužina djelovanja endokrinih žlijezda također imaju ogroman značaj u regulaciji rasta i razvoja.
Lučenje nekih hormona počinje još tokom [[embrio]]skog razvoja. Tako zametak [[testis]]a luči sekret sličan muškom spolnom hormonu ([[testosteron]]) odrasle [[jedinka|osobe]], koji kontrolira razviće spoljnih genitalija. Hormoni štitne žlijezde se luče već u fetalnoj fazi, kada posebno pospješuju rast i razvoj mozga. Aktiviranje i uloga ostalih endokrinih žlijezda u prenatalnom periodu su relativno slabo proučeni i dosta neizvjesni.

Poslije rođenja snažno djeluje jedan od najznačajnijih regulatora rasta uopće – [[hormon rasta]] ([[somatotropin]]). Taj hormon prednjeg režnja hipofize u značajnijoj mjeri se ne javlja prije rođenja, ali se intenzivno luči u organizmu novorođenčeta. Nakon druge postnatalne godine, njegovo lučenje se smanjuje da bi tokom [[Adolescencija|adolescencije]] ponovo ispoljilo upadljiv porast. Ovaj hormon posebno poapješuje rast mišića, kostiju i nekih drugih tkiva, osim masnog. Njegova djelotvornost u podešavanju rasta počiva na kontroli sinteze i prometa [[bjelančevina]], smanjivanju upotrebljivosti ugljenih hidrata te uključivanju potrošnje [[mast]]i u energetske svrhe. Stimulacijom [[ćelije (biologija)|ćelijskih]] dioba i porasta ćelijske zapremine neposredno doprinosi intenziviranju rasta.

[[Štitna žlijezda]] (''tireoidea'') je također značajna u regulaciji postnatalnog razvoja i rasta. Pošto njeni [[hormon]]i (tiroksin i trijodtironin) utiču na intenzitet ćelijskog metabolizma, oslabljena uloga ove žlijezde (hipotireoza) usporava rast i razvoj uopće, a posebno mozga, skeleta, zubi itd. Aktivnost štitne žlijezde poslije rođenja postepeno opada, a u mladalaštvu naglo raste (ili stagnira).

Osobenosti [[Adolescencija|adolescentnog]] rasta prvenstveno su određene djelovanjem hormona nadbubrežnih i [[spol]]nih [[žlijezda]]. Od rođenja, nadbubrežne žlijezde luče, na približno stalnom nivou, dvije grupe hormona: kortizol i aldosteron. Treću skupinu - androgene (muške) hormone u značajnijoj količini počinju lučiti tek kasnije, početkom mladalaštva. Na osnovu toga i činjenice da adolescentni skok rasta kod djevojčica počinje i prije početka djelovanja ženskih spolnih hormona ([[estrogen]]a), može se zaključiti da ga gotovo u cjelosti pospješuju androgeni [[hormon]]i nadbubrežnih [[žlijezda]]. Ta pojava je u bliskoj vezi sa početkom lučenja ženskih polnih hormona, koji malo utiču na brzinu rasta (u prevelikim količinama – čak ga i koče!), ali kontroliraju razvoj glavnih i sporednih [[spol]]nih oznaka. U proučavanju adolescentnog rasta dječaka teško se mogu zaključiti doprinosi nadbubrežnih androgena i muškog hormona iz [[testis]]a (testosteron). Nedvojbeno je da je [[testosteron]] jedan od glavnih kontrolora u razvoju muških glavnih i sporednih spolnih [[osobina|obiiježja]], posebno kada je riječ o snažnijem razvoju skeleta i muskulature te većoj brojnosti [[eritrocit]]a nego kod [[žena]].

'''Nervni faktori''' rasta svoje uticaje ostvaruju u cjelovitom i usaglašenom sudjelovanju sa genetičkim i hormonskim činiocima. Imaju izuzetno značajnu ulogu u koordinaciji, samoodržavanju i samopodešavanju funkcija organizma na različitim nivoima razvoja i rasta. Glavni centri regulacije ostalih unutrašnjih činilaca rasta nalaze se u [[hipotalamus]]u i u području hipofize. Složenost nervne kontrole tog međudejstva ilustrira uprošćeni prikaz složenog djelovanja te endokrine žlijezde.

== Egzogeni faktori individualnog rasta ==
Vanjski (okolinski) činioci obuhvataju veoma složenu skupinu raznorodnih, ali često međusobno povezanih i uslovljenih uticaja tokom [[ontogeneza|ontogeneze]]. Najčešće se svrstavaju u:
*klimatske 
*nutricione, 
*zdravstveno–higijenske, 
*psihološke i 
*socio–ekonomske činioce.

'''Klimatski faktori''' mogu uticati na rast u svim fazama razvoja, ali u savremenim uslovima daleko manje nego što se ranije vjerovalo. Dokazano je da mnoge pojave po kojima se nekada zaključivalo o izuzetno velikom značaju ovih činilaca za rast [[organizam|organizma]] – u suštini imaju neke druge uzroke ([[genetika|genetičko]]–&quot;[[rasa|rasne]]&quot;, prehrambene, zdravstveno–higijenske i dr.). Utvrđeno je da pojedini pokazatelji rasta mogu biti veoma slični u [[populacija|stanovništvu]] drastično različitih [[klima]]tskih uslova, a da se u istom klimatskom području mogu javiti značajnije međupopulacijske razlike. Tako npr., približno jednako dobro hranjene i njegovane [[Nigerija|Nigerijke]] i [[Eskim]]ke imaju gotovo jednaku dužinu razvoja do menarhe (oko 14,5 godina) kao i [[Burma]]nke i [[Evropa|Evropljanke]] (oko 13 godina). Međutim, postoje pouzdani podaci o uticaju godišnje ritmike sezonskih promjena u klimatskim uslovima na brzinu rasta. Tako je u [[Evropa|evropskim]] prilikama veći prosječni porast visine zabilježen u proljeće, a ukupne tjelesne mase u jesen. Smatra se da je to posljedica uticaja klimatskih faktora na dinamiku aktivnosti [[žlijezda]] sa unutrašnjim lučenjem.

'''Prehrambeni faktori''' [[Ishrana]]) su jedan od najznačajnijih vanjskih činilaca rasta [[organizam|organizma]]. Uz kvalitet i količinu, posebno je važna i opća [[kultura]] prehrane. Uticaj ovih faktora je najizraženiji u izuzetno teškim i dugim periodima i uslovima oskudice ili poremećaja normalnog režima ishrane. [[Statistika|Statistički]] podaci o kretanju tjelesne mase i visine kod djece i omladine nekih [[Zapadna Evropa|zapadnoevropskih]] zemalja (od početka ovog stoljeća naovamo) pokazuju uočljive padove rasta za vrijeme svjetskih ratova. Prva zapažanja kretanja ovih mjera u odgovarajućem dijelu našeg stanovništva tokom [[Agresija na Bosnu i Hercegovinu|agresije na BiH]]]] (posebno u gradovima pod opsadom) nagovještavaju još teže posljedice u rastu i razvoju. Zapaženo je da zdrav dječiji [[organizam]] ima izuzetno razvijenu sposobnost &quot;premošćavanja&quot; kraćih kriza u ishrani, pa ispoljeno zaostajanje u rastu u povoljnim uslovima relativno brzo nadoknađuje, do [[genetika|genetički]] određenih mogućnosti. To gotovo jednako vrijedi i za visinu i za masu, pri čemu su sposobnosti nadoknade kod djevojčica izraženije nego kod dječaka.

'''Zdravstveno–higijenski''' uslovi rasta zavise od niza [[klima[[tsko-[[ekologija|ekoloških]], prehrambenih, socijalnih, ekonomskih, stambenih i drugih činilaca, a posebno od mjera opće i specijalne zdravstvene zaštite i njege [[organizam|organizma]] u razvoju. U ovu kategoriju faktora rasta može se uvrstiti i fizička aktivnost [[jedinka|osobe]], što posebno može uticati na rast tjelesne mase, snage, širinskih mjera i obima pojedinih dijelova tijela.

'''Mentalno–higijenski''' (psihološki) faktori rasta i razvoja svoj uticaj u uočljivijoj mjeri ispoljavaju gotovo samo u [[psihologija|psihološki]] poremećenim stanjima [[mentalna retardacija|mentalne retardacije]]. Također postoje nagovještaji da intenzivni i česti psihički [[stres]]ovi kao i dugoročna psihička opterećenost, u određenoj mjeri mogu usporiti rast djece [[škola|školskog]] uzrasta.

'''Društveno–ekonomski'' faktori rasta teško se mogu izdvojiti iz zajedničke cjeline sa uslovima ishrane, zdravstveno–higijenske zaštite i mentalnog razvoja [[jedinka|osobe]]. U proučavanju [[Sociologija|socio]]–[[ekonomija|ekonomskih]] uticaja na rast obično se posmatraju njegove veze sa školskom naobrazbom roditelja, ekonomskim statusom, veličinom porodice i sl. Međutim, pokazuje se da u našim uslovima opće prilike &quot;kućnog&quot; života više zavise od ličnih svojstava, sklonosti, vrijednosnih nazora, kulture i tradicije, nego od pripadnosti različitim društveno–ekonomskim slojevima. Uobičajene dječije bolesti, npr., bez obzira na društveno–ekonomski status, ne izazivaju ni velike ni trajne zastoje u rastu, ali pojedinačni slučajevi nebrige o mladom [[organizam|organizmu]] u tom pogledu mogu imati ozbiljne posljedice.

== Prenatalni period ==
'''Prenatalni''' ili unutarmaterični '''razvoj''' prosječno traje oko deset lunarnih perioda (&quot;pravih&quot; mjeseci), tj. 280 dana (= 40 sedmica). Praćenje vremenskog slijeda događaja tokom tog perioda obično polazi od podataka o &quot;postmenstrualnoj starosti&quot;, koja se računa od prvog dana nakon posljednje menstruacije pred oplodnju. Ovo razdoblje ontogeneze prolazi kroz germinalnu, embrionalnu i fetalnu fazu.

=== Germinalna faza ===
'''Germinalnu fazu''' (zametka) karakteriše ubrzani rast broja [[ćelije (biologija)|ćelija]] i neprimjetan porast ukupne mase.

==== Začeće ====
[[Datoteka:Sperm-egg.jpg|200px|desno|thumb|Oplodnja jajne ćelije (spajanje sa [[spermatozoid]]om).]]
Začeće predstavlja spajanje [[Spermij|spermatozoida]] i [[jajna ćelija|jajne ćelije]]. Svaki od ovih [[gamet]]a unosi po jedan komplet [[haploid]]ne hromosomske garniture (''n''), tj. zametak dobija po 23 [[hromosom]]a oca i majke. Tako, normalna [[hromosomska garnitura]] sadrži [[diploid]]ni komplement od ''2n''=46.&lt;ref name=&quot;William J. L. 2001&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Scott F. G. 2000&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ncbi.nlm.nih.gov&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Schacter D. (2009). &quot;11-Development&quot;. Psychology, Second Edition. Worth Publishers, {{ISBN|978-1-4292-3719-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Daftary S., Chakravarti S. (2011). Manual of Obstetrics, 3rd Edition. Elsevier, {{ISBN|9788131225561}}.&lt;/ref&gt;

[[Zigot]] je muški ako je [[jaje]] oplođeno [[spermatozoid]]om koji nosi [[Y hromosom]], a ženski ako je oplođeno spermom sa [[X hromosom]]om .&lt;ref name = Schacter11&gt;{{cite book|last=Schacter|first=Daniel|title=Psychology Second Edition|year=2009|publisher=Worth Publishers|location=United States of America|isbn=978-1-4292-3719-2|chapter=11-Development|url=https://archive.org/details/psychology0000scha}}&lt;/ref&gt; Y hromosom sadrži ''[[SRY]]'' gen koji u kasnijim stadijima uključuje proizvodnju [[androgen]]a i usmjerava razvoj tijela [[muško]]g tipa. [[Mitohondrija|Mitohondrije]], naprotiv, dobijaju [[Mitohondrialna DNK|genetičku informaciju]] majke putem [[jajna ćelija|jajne ćelije]]. 
[[Datoteka:HumanEmbryogenesis.svg|thumb|500px|Inicijalni stadiji germinalne faze.]]
Tokom prvih sati nakon oplodnje završi se prva dioba zigota na dvije (gotovo) identične ćelije, a njihovo spontano ili provocirano razdvajanje dovodi do razvoja jednojajnih [[blizanac]]a. Slijedeća (druga) ćelijska dioba završava se tek krajem drugog dana, a četvrtog dana nakon oplodnje novi [[organizam]] ima ukupno oko 60 do 70 ćelija. Ćelijske diobe i dalje teku ne &quot;čekajući&quot; jedna drugu. Do kraja prve sedmice završava se grupisanje zametnih ćelija po budućim funkcionalnim cjelinama i plod (na stepenu [[blasula|blastule]]) se ugnježđuje u zid materice ([[nidacija]]). Narednih sedam nedjelja obuhvata embrionalnu fazu razvoja i rasta, koja traje do pojave uočljivih znakova regionalizacije i organogeneze, tj. do onog stepena kada proces diferencijacije i morfogeneze dospije do jasne prepoznatljivosti glavnih tjelesnih područja i organa. Ova razvojna faza obično završava krajem osme postmenstrualne sedmice. Zato se početak trećeg mjeseca trudnoće u praksi uzima i kao početak fetalne faze prenatalnog [[život]]a koja traje od rođenja.

U proučavanju rasta, oplodnju ([[fertilizacija|fertilizaciju]]) ne možemo posmatrati kao jednostavno fizičko spajanje (koncepciju) jajne ćelije i [[spermatozoid]]a, već kao posljedicu i početak složenog [[biohemija|biohemijsko]]–[[fiziologija|fiziološkog]] međudjelovanja spojenih spolnih ćelija. Spajanjem njihovih [[genetika|genetičkih]] i [[metabolizam|metaboličkih]] potencijala u citoplazmi jajne stanice nastaje pro[[nukleus]] [[zigot]]a, što označava nastanak novog života i početni čin razvoja jedinke. Ubrzo nakon oplodnje počinje intenzivno umnožavanje (replikacija, tj. autoreprodukcija) molekula [[DNK]] i biosinteza gradivnih bjelančevina, a zatim i ubrzano uvišestručavanje broja ćelija i intenzivni prenatalni rast. Ovaj period ontogeneze ispoljava sve bitne crte stalnog eksponencijalnog rasta (D): 
*D =107,3 / Σ (208,2 / t); t = dani ◦ P = 0.2808 D x 2,278 ◦ M = 0,26 D x 3,108 + 4,6

=== Embrionalna i fetalna faza ===
[[Datoteka:Tubal Pregnancy with embryo.jpg|desno|thumb|200px|Embrij u 7. sedmici trudnoće.]]
[[Datoteka:Lifesize8weekfetus.JPG|desno|200px|thumb|Model: Ljudski plod u 8. sedmici trudnoće.]]
[[Datoteka:Human Embryo.JPG|200px|thumb|desno|Ljudski plod u 8. sedmici trudnoće.]]
Brzina dužinskog povećavanja [[embrio]]na je relativno mala, a zatim slijedi faza ubrzanog rasta [[fetus]]a sa kulminacijom relativne brzine oko četvrtog mjeseca. Nakon toga, prosječni mjesečni prirast dužine ploda dosta brzo opada, što se nastavlja i u postnatalnom životu – do adolescencije. Brzina rasta mase (&quot;težine&quot;) embriona i fetusa u osnovi slijedi tempo rasta njihove dužine, izuzimajući period od 36 do 40. sedmice tokom kojeg postepeno opada. Pošto je to u prvom redu posljedica ograničenja fizičkih mogućnosti maternice, taj pad relativnog prirasta mase kod blizanaca se javlja nešto ranije; orijentaciono – onda kada njihova zbirna masa dostigne odgovarajuću normalnu vrijednost jednog 36–sedmičnog fetusa. Ovaj oblik ograničavanja brzine rasta omogućuje da konstitucijski relativno &quot;malena&quot; majka može nesmetano donijeti krupnije potomke.
Intenzitet ćelijskih dioba postepeno opada tokom prenatalnog razvitka, tako da se rast nekih tkiva u završnom dijelu fetalnog života ostvaruje uglavnom porastom obima postojećih ćelija i međućelijske mase. U nervima i mišićima, npr., već nakon šestog mjeseca prenatalnog perioda gotovo da i nema ćelija u [[mitoza|mitozi]].

Zametak narednih nekoliko dana putuje kroz [[jajovod]], a počinje kao jedna [[ćelije (biologija)|ćelija]] ([[zigot]]). Zatim se dijeli nekoliko puta i stvara lopticu ćelija koja se zove [[morula]]. Dalje ćelijske diobe su praćene nastankom male šupljine između njih. Ova faza se naziva [[blastocist]]. Do tada nema rasta u ukupnoj veličini ploda, jer je ograničen na glikoproteinsku, [[zona pelucida|zonu pelucidu]]. Umjesto toga, svaka naredna ćelijska dioba serijski proizvodi sve manje ćelije.&lt;ref&gt;Goodenough  J., Wallace R. A.,  McGuire B.  (1998):  Human biology – Personal, environmental, and social concerns. Saunders College Publishing – Harcourt Brace College Publishing, Orlando, {{ISBN|0-03-001281-3}}, Library of Congress Catalog Card Number: 97-72125.&lt;/ref&gt;

Blastocist dolazi u [[maternica|maternicu]] otprilike petog dana nakon oplodnje, gdje se razgrađuje zona pellucida. To omogućuje ''trofektodermskim'' ćelijama blastociste da dođu u kontakt sa endometrijem i pridruže se ćelijama maternice. Trofektoderm će na kraju dovesti do dodatnih embrionalnih struktura kao što su [[placenta]] i [[membrana|membrane]]. Embrion se ugrađuje u endometrij u procesu koji se zove usađivanje ljudskog embrija (implantacija). U većini uspješnih trudnoća, embrion se usađuje 8 do 10 dana nakon ovulacije.&lt;ref&gt;Wilcox A. J.,  Baird D. D., Weinberg C. R. (1999.):Time of implantation of the conceptus and loss of pregnancy. N. Engl. J. Med. 340 (23): 1796–9. doi:10.1056/NEJM199906103402304. {{PMID|10362823}}&lt;/ref&gt;

Nakon toga počinje ubrzani rast, čije je glavno obilježje oblikovanje embriona. Ovaj proces se naziva [[ćelijska diferencijacija]], koja proizvodi razne vrste ćelija, kao što su: [[eritrocit|krvna zrnca]], [[bubreg|bubrežne]] i [[nerv]]ne. Spontani pobačaj ili [[pobačaj]] u prvom trimestru trudnoće obično su uzrokovani disciplinom i higijenom trudnoće.&lt;ref&gt;Moore L. K. (2008): Before we are born: Essentials of embryology and birth defects .Saunders/Elsevier , Philadelphia, ISBN=978-1-4160-3705-7 }}&lt;/ref&gt; Tokom ovog trimestra plod je posebno podložan genetičkim abnormalnostima pod uticajem raznih spoljnjih mutagenih i teratogenih faktora, kao što su: [[nikotin]], [[alkohol]], [[Psihologija|psihoaktivni]] [[lijek]]ovi, infekcije, [[radijacija]], nedovoljna ishrana.

Početne faze individualnog razvoja čovjeka potvrđuju [[evolucija|evolucijsko]] pravilo [[Zakon biogeneze|biogeneze]], po kojem je [[ontogeneza]] kratka rekapitulacija [[filogeneza|filogeneze]], pri čemu se smjena pojedinih faza dešava brže nego kod ostalih [[sisari|sisara]], a svi prolaze kroz faze [[riba|ribe]], [[vodozemac]]a i [[gmizavac]]a.&lt;ref&gt;Gould S. J., |title=Ontogeny and Phylogeny | url= http://www.sjgarchive.org/library/ontogeny.html|publisher=Belknap{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Press |location=Cambridge, Mass |ISBN=0-674-63941-3 |}}&lt;/ref&gt;

Čas rođenja razgraničava prenatalni i postnatalni period u [[život]]u svakog organizma. Tada je ljudska beba prosječno &quot;teška&quot; oko 3.500 g i duga oko 50&amp;nbsp;cm, ostvarivši tako u prenatalnom razvoju prosječni dnevni porast od oko 12, 5 g, odnosno 0,18&amp;nbsp;cm. Prosječno ukupno povećanje začetne dužine (1/93&amp;nbsp;cm) iznosi oko 5.000 puta, a početna zigotna masa (1/1.700.000 g) poraste čak oko 6.000.000 puta; dnevni prirast ovih mjera je oko 0,18&amp;nbsp;cm, odnosno 12,5 g.

=== Dinamika promjena ===
==== Embrionalna faza ====
'''Prvi mjesec''': Novonastali [[zigot]] (u jajovodu) se već prvog dana dijeli na više [[ćelije (biologija)|ćelija]]. Već 3.- 4. dana [[zametak]] putuje [[jajovod]]om do maternice, gdje se ugnijezdi u njenom unutrašem sloju, a od 7. do 10. dana nakon začeća počinje se hraniti. Njegovi izlučeni [[hormon]]i nakon toga spriječavaju [[menstruacija|menstruaciju]] [[trudnica|trudnice]]. Nervni sistem, uključujući [[mozak]] i [[kičmena moždina|kičmenu moždinu]] oblikuju se oko 20. dana. Dan kasnije i [[srce]] počinje kucati. Nakon četiri sedmice vidljivi su prvi rezultati organogeneze; raspoznaju se [[noge]], [[ruke]], [[oko|oči]] i [[uho|uši]]. Već su oblikovani i mišići i [[kičma]]. Nakon mjesec dana srce upumpava sve veće količine krvi u krvotok, koji se odvaja od majčinskog (u [[posteljica|posteljici]]). Embrij je tada 10.000 puta veći od prve ćelije ([[zigot]]a), a i dalje ubrzano raste.
'''Drugi mjesec''': [[Datoteka:9-Week Human Embryo from Ectopic Pregnancy.jpg|150px|desno|thumb|[[Ljudski plod]] u 9. sedmici trudnoće.]]
Proizvodnja [[pigment]]a u [[oko|očima]] počinje 35. dana, kada se na ruci uočavaju i svi [[prst]]i. Oko 40. dana pojavlju se [[mozak|moždane]] brazde. Tokom 6. sedmice mozak kontrolira funkcije vitalnih [[organ]]a i [[mišić]]a, a [[jetra]] proizvodi krvne ćelije.&lt;ref&gt;First 9 Months, Family Focus, Vancouver BC 1999.&lt;/ref&gt; Veličina [[Embrij]]a je 10–12&amp;nbsp;mm. Pupčanom vrpcom dobija  [[krv]] s kisikom i hranjivim tvarima, a krvotokom odlazi reducirana krv. Srce bije oko 140-150 otkucaja u minuti. U 7. Sedmici zatvaraju se [[oko|očni]] kapci, koji će se otvoriti će  tek u 7. mjesecu trudnoće. Oblikuju se [[zubi]]ni zameci. U 8. sedmici embrij je postao [[ljudski plod|plod]] (lat. [[fetus]]), kada počinje ''fetalna faza'' prenatalnog perioda rasta i razvoja. Poinju da djeluju [[bubreg|bubrezi]] i [[želudac]], a usklađuje se rad nervnog i mišićnog sistema. Plod je tada dug oko 3&amp;nbsp;cm i lebdi u plodnoj vodi u kojoj je zaštićen od udara, pritisaka i potresa.

'''Treći mjesec''': [[Datoteka:Human fetus 10 weeks - therapeutic abortion.jpg|thumb|desno|200px|Ljudski plod u 10. sedmici trudnoće (slika nakon terapeutskog [[pobačaj]]a).]]
[[Datoteka:20 weeks pregnant.png|thumb|200px|desno|Ljudski plod u 5. mjesecu trudnoće.]]
U 9. sedmici trudnoće pojavljuju se jedinstveni otisci prstiju, koji ostaju nepromijenjeni do smrti. Mišići ploda počinju djelovati i mogu pomicati [[glava|glavu]]. Može sisati [[prst]], otvarati i zatvarati [[usta]], a razvija se [[sistem organa]] za disanje. Naizmjenično spava i budi se. U narednoj sedmici može se čak mrštiti, gutati i micati očnim kapcima. U 11. sedmici počinje uriniranje ([[mokrenje]]).

'''Četvrti mjesec''': Na majčinom [[habitus]]u raspoznaje se [[trudnoća]]. Plod može čuti majčin [[glas]], zvukove i otkucaje njenog srca. [[Kosti]] su mehke i savitljive. Putem pupčane vrpce kruži tekućina (dnevno oko 280 litara). Dužina ploda je oko 25&amp;nbsp;cm. Međusobni omjer tjelesnih proporcija sličan je kao kod odraslih, ali je glava neproporcionalno veća. Majka počinje osjećati pokrete ploda (vijest: &quot;dijete je oživjelo&quot;).

'''Peti mjesec''': Fetus osjeća zvukove izvana i na njih reagira.

'''Šesti mjesec''': Koža je zaštićena osobitom masnoćom. Proradile su lojne i [[znoj]]ne [[žlijezda|žlijezde]].

'''Sedmi mjesec''': Djeluju sva četiri osnovna  [[čulo|čula]]: [[sluh]], [[vid]], [[opip]] i [[okus]]. Fetus prepoznaje [[glas]] majke.

''' Osmi mjesec''': Beba može štucati. [[Koža]] je sve deblja, a stvaraju se sopstvena [[antitijelo|antitijela]] .

'''Deveti mjesec''': Svi [[tijelo|tjelesni]] [[orga]]ni se i dalje razvijaju i &quot;dozrijevaju&quot;, pa je beba je spremna za rođenje. Mogla je preživjeti i nakon prijevremenog [[porod]]a, ali sada je najspremnija. U prosjeku, beba se rađa između 266. i 294. dana od začeća.&lt;ref&gt;Definitions and Indicators in Family Planning. Maternal &amp; Child Health and Reproductive Health. By European Regional Office, World Health Organization. Revised March 1999 &amp; January 2001. In turn citing: WHO Geneva, WHA20.19, WHA43.27, Article 23&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Moore L. K. (2008): Before We Are Born: Essentials of Embryology and Birth Defects. Saunders/Elsevier, Philadelphia, {{ISBN|978-1-4160-3705-7}}.&lt;/ref&gt;

== Postnatalni period ==
'''Postnatalni period''' [[ontogeneza|ontogeneze]] ispoljava niz osobenosti rasta, koje su karakteristične za većinu [[primat]]a, a posebno za čovjeka i čovjekolike majmune. Nakon dugog perioda, od najmanje desetak godina dosta ujednačenog prirasta ukupne tjelesne visine i mase, slijedi nagli mladalački (adolescentni) zamah rasta gotovo svih mjera organizma, poslije kojeg pozitivni rast praktično prestaje. Taj &quot;skok&quot; je toliko karakterističan za normalan individualni razvoj, tako da se na osnovu njega postnatalni život dijeli na tri razdoblja: predadolescentno, adolescentno i postadolescentno.

=== Predadolescencija ===
'''Predadolescentni rast i razvoj''' u svom trajanju ispoljava relativno velike međuindividualne razlike, a uobičajeno je da se u njegovom proučavanju obuhvata period od rođenja do kraja desete godine postnatalnog života. U tom periodu nižu se uzrasne kategorije: 
&lt;br&gt;[[novorođenče]], &lt;br&gt;
[[dojenče]] i 
&lt;br&gt;[[dijete]].

Odmah nakon rođenja, rast ukupne tjelesne dužine (visine) i mase nešto je usporen u odnosu na prenatalni i nastavak doadolescentnog perioda. Ustvari, taj proces usporavanja počinje već krajem prenatalnog razvoja, a pod uticajem fizičkih i drugih ograničavajućih faktora [[maternica|maternice]]. U ranom postnatalnom [[život]]u ta odstupanja uzrokuje i prilagođavanje novorođenčeta na uslove nove životne sredine. Međutim, ubrzo nakon toga stvarni prirast se približava teorijski očekivanim vrijednostima. Zatim, sve do [[pubertet]]a, ukupna tjelesna visina i masa rastu približno konstantno eksponencijalno.

=== Adolescencija - mladalaštvo === 
Mladalačko doba počinje pojavom prvih naznaka sazrijevanja [[spol]]nih organa i pojavom sekundarnih spolnih obilježja, a završava dostizanjem pune spolne zrelosti i prestankom rasta, odnosno dostizanjem stepena odrasle osobe [[ontogeneza|ontogeneze]]. Kod [[Evropa|evropskog]] stanovništva, kod [[žena]] traje između 11.–12. i 18.–21. godine, a kod [[muškarac]]a od 12.–14. do oko 20.–24. Taj prijelaz od djetinjstva ka potpunoj [[Somatologija|somatičko]]–[[biologija|biološkoj]], [[Fiziologija|funkcionalnoj]], [[Psihologija|mentalnoj]] i [[Sociologija|socijalnoj]] zrelosti obilježen je nizom stupnjevitih, neravnomjernih i često nesinhronizovanih [[metamorfoza|preobrazbi]] psihofizičke [[jedinka|individualnosti]] svakog [[čovjek]]a. Na osnovu osobenosti pojedinih razvojnih faza, posebno onih koje su u vezi sa procesom [[spol]]nog sazrijevanja, tokom adolescencije mogu se uslovno razlikovati:
*''pretpubertet'',
*''pubertet'' i
*''postpubertet''.
*'''Pretpubertet - prepubescencija''' obično traje oko godinu dana, a po mnogim bitnim obilježjima predstavlja &quot;uvod&quot; u pubertet; to je početna faza intenzivnog adolescentnog razvoja i rasta.
*'''Pubertet - pubescencija''' obuhvata najznačajniji skok razvoja, odnosno pravi biološki preobražaj, u kome se dešavaju najkrupnije visinsko–&quot;težinske&quot;, skeletne, zubne i [[Fiziologija|funkcionalne]] promjene [[organizam|organizma]]. Te somatske promjene su praćene sazrijevanjem [[spol]]nih žlijezda i nastankom sekundarnih [[spol]]nih [[osobina|oznaka]], uz povećanje interesa za suprotni [[spol]]. Obično se dijeli na potfaze ranog i kasnog puberteta, čiji je razgraničavajući kriterij pojava prvih plodnih gameta (od 12. do 15. godine).
*'''Postpubertet - postpubescencija''' se odlikuje neznatnim rastom tjelesnih dimenzija, ali intenzivnim procesima općeg dozrijevanja i oblikovanja [[Morfologija|morfološko]]–[[Anatomija|anatomskih]], [[spol|seksualnih]], [[Fiziologija|funkcionalnih]], [[Psihologija|psihičkih]], [[Etologija|etoloških]] i [[Sociologija|socijalnih]] svojstava buduće odrasle [[jedinka|osobe]].

==== Adolescentni zamah ====
'''Adolestcentni zamah rasta i razvoja''' predstavlja redovnu pojavu u određenom periodu normalnog postnatalnog [[život]]a svih primata. Ispoljava relativno široku pojedinačnu varijaciju kako po početnom uzrastu tako i po intenzitetu, obilježjima razvojnih faza i dužini trajanja. Godišnji prirast ukupne tjelesne visine tokom mladalačkog doba je veoma složeno određen, a u [[teorija|teorijsko]]–[[matematika|matematičkom]] obliku najpribližnije ga predočava &quot;Gompertzova kriva&quot;. Ona počiva na pretpostavci da u ovom periodu [[organizam]] u jednakim vremenskim intervalima gubi istovjetne proporcije preostalih moguċnosti rasta. I ova teorijska krivulja i stvarni rezultati masovnih mjerenja ukazuju na postepeno ubrzavanje rasta početkom adolescencije. Ono zatim poprima karakter pravog zamaha (skoka), nakon čega slijedi postepeno opadanje brzine rasta svih značajnijih mjera [[organizam|organizma]].

Najveċa brzina rasta ukupne tjelesne visine kod djevojčica u [[Evropa|Evropi]] najčešće se javlja između 12. i 13, a kod dječaka – između 14. i 15. godine. U tom periodu, prosječni godišnji prirast visine dječaka iznosi oko 10&amp;nbsp;cm, a kod djevojčica nešto manje. Glava, trup i udovi nejednako doprinose porastu ove tjelesne mjere: veći dio &quot;skoka&quot; u prirastu visine ostvaruje se ubrzanjem dužinskog rasta trupa. Najveċa brzina rasta tjelesne mase, u odnosu na najveċu brzinu &quot;visinskog&quot; rasta, kasni oko pola godine, a mišićne mase – oko tri mjeseca. Zbog naglog rasta &quot;dugih&quot; [[kosti]]ju, izdužuju se i mišićna vlakna i [[mišić]]i u cjelini. To utiče na slabljenje muskulature (posebno kod [[djevojčica]]), nepravilno držanje tijela i prepoznatljivo nespretni pokreti adolescenata. Razlika u visini između odraslih žena i muškaraca najvećim dijelom potiče iz adolescentnog perioda. Prije mladalačkog doba, dječaci su prosječno za svega 2% viši od djevojčica, a nakon tog perioda – za oko 8%.

Adolescentni skok rasta se u nešto blažem obliku odražava i na određenim mjerama lica, i to kod [[dječak]]a u višem stepenu nego kod [[djevojčica]]. U ovom [[period]]u postepeno nastaje fizionomija budućeg odraslog [[čovjek]]a, pa se u tom pogledu povećava i međuindividualna raznolikost. Vilice postaju duže u odnosu na prednji dio lica, tj. [[profil]] je ravniji, a [[čeljust]]i isturenije. [[Nos]], također, postaje istaknutiji i dobija konačne konture, mijenjaju se odnosi veličine organa u vratu i grkljanu, zatim &quot;[[boja]]&quot;, &quot;dubina&quot; i druga prepoznatljiva svojstva glasa itd.

Rast i razvoj reproduktivnih organa ([[primarne spolne oznake|primarnih spolnih oznaka]]) tokom adolescencije moguće je pratiti samo indirektno, posmatranjem promjena u [[sekundarne spolne oznake|sekundarnim (vanjskim) spolnim oznakama]]. Prema dogovorenim kriterijima, dostignuti stepen razvoja seksualnosti procjenjuje se na osnovu serije usvojenih standardiziranih modela, koji odgovaraju karakterističnim prosječnim stanjima dobijenim na osnovu masovnih posmatranja i mjerenja. Kod muškaraca se najčešće posmatraju razvoj [[testis]]a, [[penis]]a i pigmentacije [[skrotum]]a, pubične (stidne) i pazušne dlakavosti te pojava prvog i plodnog [[ejakulat]]a, modifikacija glasa itd. Kod žena se u tom smislu prati razvoj grudi, stidne i pazušne dlakavosti, pojava kisele (umjesto bazne) reakcije sekreta [[rodnica|rodnice]] i prve [[menstruacija|menstruacije]] (''menarha'').

Razvoj spolno–specifičnog fenotipa zahvata i lokalnu i opću tjelesnu dlakavost. Novonastali &quot;ženski tip&quot; pubične dlakavosti odlikuje se blago konkavnom gornjom granicom, koja se nalazi nešto iznad [[simfiza|simfize]], a prema dolje ne doseže do [[anus]]a. Kod odraslih muškaraca se medijalno i obostrano, ukoso uspinje prema pupku; straga se prostire do perianalne regije, a bočno prema unutrašnjoj strani bedara (&quot;muški tip&quot;). Pored toga, uz brkove i bradu, za muškarce je karakteristična i dlakavost [[bedro|bedara]], prsa, a ponekad i [[leđa]].

==== Adolescencija dječaka ====
[[Adolescencija]] dječaka se na svom početku, pouzdano uočava na osnovu pretpubertetskog intenziviranja rasta testisa i skrotuma te pojave prvih pubičnih dlaka. Značajniji porast veličine penisa slijedi tek nakon godinu dana; najuočljiviji je između 17. i 18. godine, a završava se do 24. Prve pazušne dlake i primjetan rast [[brk]]ova i brade obično se javljaju godinu nakon početka ubrzanijeg rasta [[spol]]nih organa, odnosno dvije godine iza pojave prvih pravih pubičnih dlaka. Dlakavost ovih i ostalih dijelova tijela povećava se još dugo nakon puberteta i [[Adolescencija|adolescencije]], a njen intenzitet, kvalitet i raspored u značajnoj mjeri su nasljedno određeni. Prve [[ejakulacija|ejakulacije]] su sinhronizirane sa pojavom pubične dlakavosti, kovrdžanjem stidnih dlaka, koja se obično javlja istovremeno kada i prvi spermatozoidi u ejakulatu (nakon 15. godine), a potpuno razvojno sazrijevanje testisa teče sve do kraja adolescencije. Kod muških adolescenata se progresivno odvija i proces opće tjelesne maskulinizacije, tj. nastanka osobenih crta muške konstitucije (građe) i habitusa (spoljnjeg izgleda). Odrasli muškarci su u prosjeku za 10&amp;nbsp;cm viši od žena, a trup i grudi su relativno duži i veći (u odnosu na ukupnu visinu). Kostur i muskulatura su masivniji i snažniji, a ramenski pojas širi od karličnog. U općem [[habitus]]u preovladavaju uglastiji oblici, a potkožno masno tkivo se obično nakuplja u gornjoj polovini tijela. Razvija se &quot;muški tip&quot; pubične i ostale tjelesne dlakavosti. I ostali prateċi [[spol]]ni organi muškarca (epididimis, sjemene vrećice, [[prostata]]) kao ni glavni ([[testis]]i), ne pokazuju značajniji rast sve do 11. godine, a njihov konačni oblik i dimenzije se dostižu tek između 16. i 20. Dok se [[pubertet]] (u užem smislu) kod djevojčica pouzdano registruje pojavom menarhe, kod dječaka njegova temporalna definicija nije ni lahka ni pouzdana, jer se prvi [[spermatozoid]]i u ejakulatu javljaju tek nekoliko mjeseci (pa i godina) nakon prvih [[polucija]], a obično između 16. i 18. godine. Tako se cjelokupni [[spol]]ni razvoj muškarca najčešće odvija tokom približno dvije godine, a adolescencija okončava dovršavanjem razvoja glavnih i pomoćnih spolnih organa i uspostavljanjem pune seksualne sposobnosti.

==== Adolescencija djevojčica ====
[[Adolescencija]] djevojčica se na početku uočava po prvim znacima povećavanja grudnih bradavica ili mamila (u vidu pupoljka), iako tome ponekad prethodi i pojava prvih stidnih [[dlaka]]. Glavni i prateċi ženski [[spol]]ni [[organ]]i (ovarij, [[jajovod]], [[uterus]], [[rodnica]] i [[vagina]]) počinju se intenzivnije razvijati oko 10. godine, a puni oblik i dimenzije dostižu tek oko 18. do 20. godine života. Ubrzani rast najprije zahvata [[jajnik]]e, a zatim i dojke; između 10. i 12. godine najprije se povećavaju mamile a, nakon toga raste i volumen [[žlijezda|žljezdanog]] i masnog tkiva; [[bradavica]] se izboči, pa [[dojka]] dobije sferičan oblik, pri čemu nisu rijetki ni asimetričan i intermitentni rast. Adolescentne dojke u početku sadrže samo mliječne kanaliće, a žljezdani miješkovi se stvaraju tek pod uticajem [[hormon]]a &quot;žutog tijela&quot; (žute serofibrozne mase koja popunjava šupljinu &quot;De Grafovog miješka&quot; nakon oslobađanja zrelog jajeta), a prve menstruacije označavaju tek srednju fazu mladalaštva. Jajnici rastu postupno i u 20. godini njihova prosječna [[masa]] iznosi od oko 6,3 g (dimenzije oko 4 x 2 x 1&amp;nbsp;cm), što je gotovo šest puta više u odnosu na (oko 1,1 g) u 10.; u zreloj dobi masa ovarija varira u širokom rasponu od 7. do 20. godine. [[Maternica]] se intenzivno povećava, a mijenja i oblik i položaj. Zbog relativno snažnijeg rasta zadnjeg zida, postaje pljosnata i (unaprijed) svinuta. Sinhrono se mijenja i njena građa a muskulatura jača. Uporedo sa razvojem unutrašnjih, razvijaju se i vanjski spolni organi žene. Velike stidne usne postaju deblje i sočnije, [[klitoris]] erektibilan, a razvijaju se i &quot;Bartholinove žlijezde&quot; (vulvo–[[Vagina|vaginske]]) [[žlijezda|žlijezde]] koje vlaže vaginu i imaju značajnu ulogu u [[Fiziologija|fiziologiji]] spolnog akta). Povećane male usne nadrastaju i prekrivaju otvor vulve, koji mijenja položaj i usmjerava se prema dolje. Rodnica se izdužuje, a sluznica joj se nabire i mijenja izgled. Njeni gornji slojevi orožnjavaju, a pretpubertetska alkalna reakcija [[sekret]]a u pubertetu postaje kisela. Prva [[menstruacija]] (menarha) se najčešće javlja dvije godine nakon prvih pretpubertetskih znakova, a prvi ciklusi obično nisu praćeni nastankom plodnih jajnih ćelija. Kod [[Evropa|Evropljanki]] menarha se javlja između 11. i 15. godine, a najčešće u 12. i 13. godini; individualna hronološka starost pri njenoj pojavi široko varira – između 10. i 22. godine. Prvo [[začeće]] je moguće tek oko  2–4 (pa i 6) [[godina]] nakon prve menstruacije, a smatra se da je (prosječno) najranije moguće u 14. godini. Sposobnost začeća označava suštinski kraj adolescencije. Dotle se završi i proces feminizacije – oblikovanja [[osobina|karakterističnih]] spoljnih [[osobina|oznaka]] ženskog [[spol]]a, kao što su: relativno proširenje kukova (karlice) u odnosu na ramenski pojas, distribucija masnog tkiva po odgovarajućim regionima i njihovo zaobljavanje, anatomsko–morfološki razvijanje grudi, razvoj &quot;ženskog tipa&quot; dlakavosti itd.

=== Postadolescentni rast ===
Postadolescentni rast počinje na isteku [[Adolescencija|mladalačkog]] razvojnog perioda i odvija se u toku ontogenetskih perioda koji se označavaju kao 
* mladost, 
* zrelost i 
*starost
odrasle osobe. Prestanak rasta određenih tjelesnih mjera ne poklapa se sa krajem adolescencije. To se posebno odnosi na rast [[kičma|kičmenog]] stuba i nekih mjera glave.

&quot;Duge kosti&quot; kod [[čovjek]]a obično ne rastu nakon [[Adolescencija|mladalaštva]] pa se izvjesno povećanje tjelesne visine u periodu između 20. i 30. godine ostvaruje blagim rastom visine [[trup]]a. Nakon toga, do 45. (pa i 50.) ova mjera stagnira, a zatim počinje opadati. Osnovni faktor pomenutog porasta je &quot;slaganje&quot; [[hrskavica|hrskavičavog]] i koštanog tkiva na dnu i vrhu kičmenih pršljenova. Ukupno povećanje tjelesne visine u tom periodu iznosi prosječno oko 3–5&amp;nbsp;mm i redovno se javlja. Međutim, općeprihvaćen je dogovor (konvencija) da se kao kraj perioda rasta u praksi uzima onaj trenutak kada posmatrana mjera [[organizam|organizma]] dostigne (oko) 98% svoje maksimalne veličine kod odrasle osobe. Po tom kriteriju, kod evropskog stanovništva rast kod žena prestaje praktično početkom 17. a kod muškaraca krajem 18. godine; to, međutim, [[Jedinka|individualno]] varira za oko ± 2 godine.
Većina mjera glave (posebno lica) polagano raste sve do oko 60. godine [[život]]a. Taj porast u prosjeku, ukupno iznosi oko 2–4% odgovarajuće mjere prosječnog dvadesetogodišnjaka.

=== Faze sveukupnog odrastanja ===
Opisane uzrasne odrednice uglavnom se odnose na procese [[biologija|biološkog]] sazrijevanja [organizam|[organizma]], dok se u toku postnatalnog razvoja sveukupnog psihofizičkog, [[Etologija|etološkog]] i [[Sociologija|društvenog]] razvoja svake [[jedinka|individualne]] posebnosti redovno javljaju tri karakeristična doba dorastanja (dozrijevanja, puberteta).

'''Pubertet djeteta''' odnosi se na prvi skok individualnog razvoja, koji obično traje od 4. do 6. godine. Tada se [[dijete]] najprije deblja, a zatim intenzivnije raste u visinu, dok su u [[Psihologija|psihičkom]] [[život]]u [[osobina|karakteristični]] prkos i prvi znaci interesovanja za spolne oznake i suprotni spol.

'''Mladalački pubertet''' (&quot;pubertet omladinca&quot;) obuhvata drugi i najznačajniji skok razvoja, odnosno pravi biološki pubertet, u kojem se dešavaju najkrupnije promjene u staturno–ponderalnoj, [[skelet]]noj, [[Stomatologija|dentalnoj]] i [[Fiziologija|funkcionalnoj]] promjeni, praćenoj sazrijevanjem [[spol]]nih [[žlijezda]] i razvijanjem sekundarnih spolnih znaka.

'''Pubertet odraslog''' (&quot;kulturni pubertet&quot;) obilježen je dozrijevanjem pune psihofizičke individualnosti, a obično se dešava u prvim godinama treće decenije života. U tom periodu se okončava biološko, a naročito psihološko oblikovanje najbitnijih elemenata strukture ličnosti. Za razliku od biološkog, koji se (prema psihološkim parametrima) označava i kao &quot;pubertet negacije&quot;, ovo stanje i razvojna faza odraslih osoba predstavlja &quot;pubertet afirmacije&quot; njihove ličnosti i samoostvarivanja u datom društveno–kulturnom okruženju.

== Životne dobi ==
Rast ljudskog organizma traje od prve diobe zigota do svog završetka i okoštavanja spojne hrskavice ključne kosti. Obično okončava između 20. i 25. godine postnatalnog života (nešto kasnije kod muškaraca nego kod žena). Nakon prenatalnog (fetalnog) rasta i razvoja, uzrasne faze najintenzivnijeg postnatalnog razvoja se označavaju kao stepeni [[dojenče]]ta, [[dijete|djetinjstva]], dječaštva, [[pubertet]]a i [[Adolescencija|mladalaštva]]. Osnovni pokazatelji individualnog rasta su porast tjelesne visine (dužine) i mase (tj. staturno–ponderalni rast), povećanje volumena unutrašnjih [[organ]]a, [[Fiziologija|fiziološko]] sazrijevanje [[mozak|mozga]] i mentalnih sposobnosti te pojava novih (reproduktivnih) uloga i njihovih pratećih obilježja. Normalan individualni rast nije ujednačen i jednolik proces, nego teče u karakterističnim zamasima (intermitentno), sa intervalima većeg ili manjeg intenziteta ili stagniranja, a staturno–ponderalni, dentalni, skeletni, visceralni i psihički razvoj i sazrijevanje odvijaju se alometrijski – uporedo, ali ne i sinhronizirano. Stoga je i stvarni ukupni uzrast organizma u svakoj fazi ontogeneze proizvod međudejstva funkcija svih ovih (i ostalih) dijelova individualnosti. Prema tome, [[život]]na doba (dobi, uzrasti, stepeni &quot;zrelosti&quot;) svake posmatrane osobe se razlikuju na osnovu posebnih [[Morfologija|morfološko]]-[[Anatomija|anatomskih]] i [[Fiziologija|funkcionalnih]] pokazatelja stepena razvijenosti u svakom ovom kompleksu. Ona predstavljaju prepoznatljive kvalitativno-kvantitativne stepene i razdoblja [[Ontogeneza|ontogeneze]]. Poremećaji uravnoteženog razvoja pojaljuju se kao njegova zakašnjelost, prekomjernost ili disharmoničnost.

Hronologija [[život]]nih doba osobena je za svaku od pomenutih komponenti, pa se međusobno ne mogu poistovjećivati konvencionalni stepeni [[fizika|fizičkog]], [[anatomija|anatomskog]], [[Stomatologija|dentalnog]], [[Razmnožavanje|reproduktivnog]] ili [[Psihologija|psihičkog]] razvoja, bez obzira na povremeni temporalni paralelizam. Doba zrelosti se, naprimjer, javlja u širokom rasponu variranja postnatalne hronološke starosti, a prestanak staturno–ponderalnog rasta rijetko označava početak odrasle životne dobi kako u somatskom tako i u psihičkom smislu. Prema standardizovanim parametrima, razlikuje se nekoliko nezavisnih sistema procjene uzrasnog stanja (životne dobi, razvojne &quot;zrelosti&quot;) ispitanika; pojedinim stepenima i fazama u svakom od njih odgovara određena hronološka starost. Prihvaćeni kriteriji se zasnivaju na empirijskoj statistici, a u punoj mjeri su primjenjivi samo za posmatranje domaċeg stanovništva. Naredni prikaz slijeda i dinamike razvoja najbitnijih značajki pojedinih životnih doba odnose se na (zapadno) evropsko stanovništvo.

'''Hronološka dob''' se mjeri vremenskim jedinicama trajanja postnatalnog života. Pošto se računa od rođenja, sa stvarnim životnim dobom ona se poklapa samo kod osoba koje su rođene &quot;na vrijeme&quot; (nakon oko deset lunarnih ciklusa prenatalnog života).&lt;br&gt;
'''Fetalna dob''' (zrelost, &quot;starost&quot; ploda) se procjenjuje na osnovu hipotetičnog datuma začeća, pa normalno novorođenče prosječno ima 270 dana intrauterinskog života.&lt;br&gt;
'''Staturno–ponderalana dob''' se određuje različito po spolovima, a na osnovu brojnog odnosa tjelesne mase i dužine (visine). Početna masa novorođenih udvostručava se u 5. mjesecu, a dužina u 4. godini postnatalnog života.&lt;br&gt;
'''Dentalna dob''' (zrelost) se procjenjuje prema hronologiji prve i druge denticije. Nicanje mliječnih zuba (prva denticija) počinje pojavom prvog donjeg sjekutića (od 5. do 7. mjeseca života), a završava se u hronološkoj starosti od 2 do 2,5 godine. Početak ispadanja mliječnjaka i druge denticije javlja se oko 6.–7. godine života, a normalno se završava oko 18.–22.&lt;br&gt;
'''Skeletna dob''' (zrelost) se registruje na osnovu dinamike okoštavanja. Većina [[kost]]iju novorođenčeta sastoji se samo od [[dijafiza]] (osnovnog tijela), a tokom djetinjstva se javljaju epifizne tačke (krajnjih dijelova &quot;dugih kostiju&quot;) ili posebna središta okoštavanja, koji su sa dijafizom spojeni hrskavicama. Na kraju procesa osifikacije nestaju spojne hrskavice i dijafiza se sliva sa [[epifiza]]ma. Pojava središta okoštavanja i dinamika nestajanja tih [[hrskavica]] predstavljaju osnovne pokazatelje skeletne dobi. Tako se epifiza ramenjače javlja poslije prve godine postnatalnog života, tačka okoštavanja patele u 4. ili 5., spajanje olekranijona (koštanog nastavka proksimalnog okrajka ulne) u 13., a spojne hrskavice na distalnim okrajcima (obje) podlaktične kosti iščezavaju u 18. godini.&lt;br&gt;
'''Pubertetska dob''' (zrelost) se određuje za period pojave spolno prepoznatljivih [[morfologija|morfoloških]] razlika kao što su odnosi u širini karličnog i ramenskog pojasa i pojava drugih sekundarnih spolnih oznaka (rast dojki, mutiranje glasa, aksilarna i pubična dlakavost i sl.). Najbitnije promjene u ovim kompleksima obično teku ravnomjerno sa rastom i razvojem glavnih [[spol]]nih obilježja ([[testis]]i, [[sjemenovod]], [[penis]], odnosno [[jajnik]], [[jajovod]], [[maternica]], [[rodnica]], [[vagina]] i drugi – pomoćni rasplodni organi oba [[spol]]a). Pubertetska dob (&quot;starost&quot;) se u velikoj mjeri hronološki poklapa sa skeletnom, a određuje se i brojčanom analizom spolnih [[hormon]]a u [[krv]]i i [[mokraća|mokraći]].&lt;br&gt;
'''Dob tjelesnog oblika''' procjenjuje se na osnovu odrabranih antropometrijskih svojstava ispitanika. Na uočljivu subjektivnost ove metode naročito utiče činjenica da je veoma teško odrediti antropometrijske pokazatelje koji su u pouzdanoj povezanosti sa određenim razvojnim stepenima i njihovom dinamikom tokom ontogeneze. To je uglavnom posljedica razlika u brzini i oblicima razvoja te alometrijskog rasta različitih tjelesnih sklopova, [[organ]]a i [[tkivo|tkiva]]. U pokušajima standardizacije konvencionalnih kriterija u ovoj oblasti, međunarodna udruženja za prehrambenu [[antropologija|antropologiju]] i [[bioantropologija|bioantropološki]] programi sačinili su listu preporučljivih antropometrijskih pokazatelja za što pouzdaniju procjenu zrelosti oblika tijela – primjenjivih i u odgovarajućim međupopulacijskim uporedbama.&lt;br&gt;
'''Mentalna dob''' (afektivno–intelektualna zrelost) ispoljava najširi raspon variranja i odstupanja kako od hronološke tako i od staturno–ponderalne, dentalne, skeletne i [[pubertet]]ske starosti. prepoznatljive osobine u siijedu mentalnog razvoja prikazane su u narednoj tabeli.
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''[[Specifične manifestacije afektivno-intelektualnih doba]]'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Dob]]'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Prepoznatljive manifestacije]]''' 
|-
|→12 mjeseci	
|
• Otkrivanje vlastitog tijela&lt;br&gt; 
• Otkrivanje neposredne okoline&lt;br&gt; 
• Početak rukovanja predmetima&lt;br&gt; 
• Sisanje i griženje&lt;br&gt; 
• Potpuna zavisnost od majke (&quot;oralni stadij&quot;)
|-
|12–18 mjeseci
|
• Početak hodanja&lt;br&gt; 
• Upoznavanje bliže okoline&lt;br&gt; 
• Prepoznavanje sopstvenog lika u ogledalu&lt;br&gt; 
• Prihvatanje uloge simbola (osnova za govor i igru)&lt;br&gt; 
• Upotreba ograničenog rječnika                 
|-
|1,5–2,5 godine
|
• Prihvatanje i navikavanje na kontrolirano obavljanje nužde (&quot;analni stadij&quot;)&lt;br&gt;
• Uspostavljanje bližih odnosa sa okolinom, uz primjenu govornog komuniciranja&lt;br&gt;
• Blisko povezivanje inteligencije i afektivnosti&lt;br&gt;
• Ispoljavanje sebičnosti i (ponekad žestokog) otpora okolini
|-
|2,5–4,5 godine
|
• Otkriće sopstvene individualnosti (upotreba &quot;ja&quot; u govoru)&lt;br&gt;
• Porast interesa za druge osobe&lt;br&gt;
• Otkriće razlika među spolovima&lt;br&gt;
• Vezanost (do zaljubljenosti) za roditelja suprotnog spola i suparništvo sa istospolnim roditeljem (doba &quot;Edipovog kompleksa&quot;)&lt;br&gt;
• Porast interesa za okolinu i postavljanje pitanja u vezi s tim                      
|-
|4,5–10 godina	
|
• Smanjenje uzburkanosti afektivnog života (&quot;latentni period&quot;)&lt;br&gt;
• Prilagođavanje svoga &quot;ja&quot; realnim životnim okolnostima društvene sredine&lt;br&gt;
• Rasuđivanje na osnovu konkretnih informacija (&quot;stanje konkretnih operacija&quot;)&lt;br&gt;
|-
|10–14 godina	
|
• Ispoljavanje pretpubertetskih i burnih pubertetskih oblika ponašanja&lt;br&gt;
• Shvatanje apstraktnih pojmova, omogućeno dostignutim stepenom razvoja inteligencije (&quot;stadij formalnih operacija&quot;)&lt;br&gt;
• Reaktiviranje infantilnih nagona ranog djetinjstva (zbog unutrašnjih strepnji&lt;br&gt;
• Agresivno ponašanje prema porodičnoj sredini&lt;br&gt;
|-
|14–18 godina	
|
• Stvaranje sopstvenog sistema vrijednosti (&quot;doba dječaštva&quot;)&lt;br&gt;
• Shvatanje sopstvene autohtonosti i individualiteteta – do opijenosti tom spoznajom (&quot;kriza juvenilnih originalnosti&quot;)&lt;br&gt;
• Kritičnost odnosa prema društvenoj sredini&lt;br&gt;
• Uspostavljanje prvih ljubavnih veza i buran razvoj seksualnog instinkta&lt;br&gt;
• Početak profesionalnog usmjeravanja&lt;br&gt;
• Učvršćivanje zasebnih sklonosti i mišljenja&lt;br&gt;
• Naglašenost težnje za slobodom, nezavisnošću i dokazivanjem
|-
|}

== Povezano ==
*[[Ontogeneza]]
*[[Ontogenija]]
*[[Embriogeneza]]
*[[Embriologija]]

== Reference ==
{{reference}}
{{Rast i razvoj ljudskog organizma}}

[[Kategorija:Biologija]]
[[Kategorija:Embriologija]]
[[Kategorija:Antropologija]]
[[Kategorija:Medicina]]</text>
      <sha1>bgwdm85u18csb2ijgawr3soolb9a3ks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donjecka Narodna Republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1283658</id>
    <revision>
      <id>42478039</id>
      <parentid>42450432</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:35:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>−[[Kategorija:Nepriznate države]]; +[[Kategorija:Nastanci 2014.]]; ±[[Kategorija:Sporna područja]]→[[Kategorija:Bivše nepriznate države]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2539" sha1="hmwmegz7a8hbi1bss3wel0p4q93p9k2" xml:space="preserve">[[Datoteka:Flag of Donetsk People's Republic.svg|right|thumb|Zastava]]
[[Datoteka:Location of Donetsk People's Republic.png|right|thumb|225px|Karta Donjecke narodne republike u Ukrajini]]
'''Donjecka Narodna Republika''' ({{jez-ru|Донецкая Народная Республика}}) je samoproglašena država koju su na proljeće 2014. godine, nakon [[euromajdan]]skog prevrata osnovali radikalni [[Rusi|ruski]] separatisti na području [[Donjecka oblast|Donjecke]] oblasti na istoku [[Ukrajina|Ukrajine]].

Proglašena [[7. aprila]] 2014.&lt;ref&gt;http://rt.com/news/donetsk-republic-protestukraine-841 [[Russia Today|RТ]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.serbiancafe.com/lat/vesti/14/125940/proglasena-nezavisna-republika-donjeck.html&lt;/ref&gt; od strane aktivista koji su zauzeli zgradu regionalne administracije u Donjecku, a nakon čega su zauzimanja javnih zgrada zabilježena i u drugim područjima oblasti. Nastojanje ukrajinskih vlade da ponovno uspostavi vlast kroz &quot;antiterorističku operaciju&quot; je odmah potom eskaliralo u [[Rat u istočnoj Ukrajini|oružani sukob]] koji i danas traje. 11. maja su separatisti u Donjeckoj i susjednoj [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] proveli [[Referendumi o statusu Donbasa|referendume]] koji su, prema njihovim tvrdnjama, potvrdili želju lokalnog stanovništva za stvaranjem DNR i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (LNR). 24. maja su predstavnici dvije samoproglašene države sklopile sporazum o udruživanju u [[konfederacija|konfederaciju]] pod imenom [[Federativna Država Novorusija]].

Do polovice augusta su ukrajinske vojne i paravojne formacije uspjele značajno potisnuti separatiste prije nego što su do početka septembra odbačene u separatističkoj kontraofenzivi; nakon što je uspostavljeno primirje [[Minski sporazum|Minskim sporazumom]], snage DNR kontroliraju oko 50 % teritorija Donjecke oblasti. Sa druge strane, pod njihovom vlašću se trenutno nalazi najveći dio predratnog stanovništva, s obzirom da to uključuje vodeća urbana središta uključujući Donjeck.

Tokom primirja su 2. novembra 2014. na područjima pod kontrolom separtista održani [[Opći izbori u Donbasu 2014|izbori]] za predsjednika, koje je dobio [[Aleksandar Zaharčenko]], odnosno skupštinu DNR, na kojima je većinu zastupnika dobila stranka [[Donjecka republika (organizacija)|Donjecka republika]].

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]</text>
      <sha1>hmwmegz7a8hbi1bss3wel0p4q93p9k2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478047</id>
      <parentid>42478039</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:47:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{zastario}}</comment>
      <origin>42478047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2552" sha1="046cokw68ifo8h8ptsgzed67hyd1is8" xml:space="preserve">{{zastario}}
[[Datoteka:Flag of Donetsk People's Republic.svg|right|thumb|Zastava]]
[[Datoteka:Location of Donetsk People's Republic.png|right|thumb|225px|Karta Donjecke narodne republike u Ukrajini]]
'''Donjecka Narodna Republika''' ({{jez-ru|Донецкая Народная Республика}}) je samoproglašena država koju su na proljeće 2014. godine, nakon [[euromajdan]]skog prevrata osnovali radikalni [[Rusi|ruski]] separatisti na području [[Donjecka oblast|Donjecke]] oblasti na istoku [[Ukrajina|Ukrajine]].

Proglašena [[7. aprila]] 2014.&lt;ref&gt;http://rt.com/news/donetsk-republic-protestukraine-841 [[Russia Today|RТ]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.serbiancafe.com/lat/vesti/14/125940/proglasena-nezavisna-republika-donjeck.html&lt;/ref&gt; od strane aktivista koji su zauzeli zgradu regionalne administracije u Donjecku, a nakon čega su zauzimanja javnih zgrada zabilježena i u drugim područjima oblasti. Nastojanje ukrajinskih vlade da ponovno uspostavi vlast kroz &quot;antiterorističku operaciju&quot; je odmah potom eskaliralo u [[Rat u istočnoj Ukrajini|oružani sukob]] koji i danas traje. 11. maja su separatisti u Donjeckoj i susjednoj [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] proveli [[Referendumi o statusu Donbasa|referendume]] koji su, prema njihovim tvrdnjama, potvrdili želju lokalnog stanovništva za stvaranjem DNR i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (LNR). 24. maja su predstavnici dvije samoproglašene države sklopile sporazum o udruživanju u [[konfederacija|konfederaciju]] pod imenom [[Federativna Država Novorusija]].

Do polovice augusta su ukrajinske vojne i paravojne formacije uspjele značajno potisnuti separatiste prije nego što su do početka septembra odbačene u separatističkoj kontraofenzivi; nakon što je uspostavljeno primirje [[Minski sporazum|Minskim sporazumom]], snage DNR kontroliraju oko 50 % teritorija Donjecke oblasti. Sa druge strane, pod njihovom vlašću se trenutno nalazi najveći dio predratnog stanovništva, s obzirom da to uključuje vodeća urbana središta uključujući Donjeck.

Tokom primirja su 2. novembra 2014. na područjima pod kontrolom separtista održani [[Opći izbori u Donbasu 2014|izbori]] za predsjednika, koje je dobio [[Aleksandar Zaharčenko]], odnosno skupštinu DNR, na kojima je većinu zastupnika dobila stranka [[Donjecka republika (organizacija)|Donjecka republika]].

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]</text>
      <sha1>046cokw68ifo8h8ptsgzed67hyd1is8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478054</id>
      <parentid>42478047</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:03:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>jedan mali update</comment>
      <origin>42478054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4288" sha1="mpqo0ry3wb4j3dks7zbdbo8r4nmjltd" xml:space="preserve">{{zastario}}
[[Datoteka:Flag of Donetsk People's Republic.svg|right|thumb|Zastava]]
[[Datoteka:Location of Donetsk People's Republic.png|right|thumb|225px|Karta Donjecke narodne republike u Ukrajini]]
'''Donjecka Narodna Republika''' ({{jez-ru|Донецкая Народная Республика}}) je samoproglašena država koju su na proljeće 2014. godine, nakon [[euromajdan]]skog prevrata osnovali radikalni [[Rusi|ruski]] separatisti na području [[Donjecka oblast|Donjecke]] oblasti na istoku [[Ukrajina|Ukrajine]].

Proglašena [[7. aprila]] 2014.&lt;ref&gt;http://rt.com/news/donetsk-republic-protestukraine-841 [[Russia Today|RТ]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.serbiancafe.com/lat/vesti/14/125940/proglasena-nezavisna-republika-donjeck.html&lt;/ref&gt; od strane aktivista koji su zauzeli zgradu regionalne administracije u Donjecku, a nakon čega su zauzimanja javnih zgrada zabilježena i u drugim područjima oblasti. Nastojanje ukrajinskih vlade da ponovno uspostavi vlast kroz &quot;antiterorističku operaciju&quot; je odmah potom eskaliralo u [[Rat u istočnoj Ukrajini|oružani sukob]] koji i danas traje. 11. maja su separatisti u Donjeckoj i susjednoj [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] proveli [[Referendumi o statusu Donbasa|referendume]] koji su, prema njihovim tvrdnjama, potvrdili želju lokalnog stanovništva za stvaranjem DNR i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (LNR). 24. maja su predstavnici dvije samoproglašene države sklopile sporazum o udruživanju u [[konfederacija|konfederaciju]] pod imenom [[Federativna Država Novorusija]].

Do polovice augusta su ukrajinske vojne i paravojne formacije uspjele značajno potisnuti separatiste prije nego što su do početka septembra odbačene u separatističkoj kontraofenzivi; nakon što je uspostavljeno primirje [[Minski sporazum|Minskim sporazumom]], snage DNR kontroliraju oko 50 % teritorija Donjecke oblasti. Sa druge strane, pod njihovom vlašću se trenutno nalazi najveći dio predratnog stanovništva, s obzirom da to uključuje vodeća urbana središta uključujući Donjeck.

Tokom primirja su 2. novembra 2014. na područjima pod kontrolom separtista održani [[Opći izbori u Donbasu 2014|izbori]] za predsjednika, koje je dobio [[Aleksandar Zaharčenko]], odnosno skupštinu DNR, na kojima je većinu zastupnika dobila stranka [[Donjecka republika (organizacija)|Donjecka republika]].

Proglasila je nezavisnost 11. maja 2014. godine, a priznale su je Rusija,&lt;ref&gt;{{Cite news|last1=Troianovski|first1=Anton|last2=Hopkins|first2=Valerie|date=21. 2. 2022|title=Russia will recognize two regions in Ukraine, a possible prelude to invasion.|language=en-US|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/21/world/ukraine-russia-putin-biden|access-date=21. 2. 2022|issn=0362-4331|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221172643/https://www.nytimes.com/live/2022/02/21/world/ukraine-russia-putin-biden|archive-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Sirija]],&lt;ref&gt;{{Cite news |date=29. 6. 2022 |title=Syria recognizes independence, sovereignty of Donetsk, Luhansk -state news agency |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-recognizes-independence-sovereignty-donetsk-luhansk-state-news-agency-2022-06-29/ |access-date=29. 6. 2022 |archive-date=3. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703150251/https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-recognizes-independence-sovereignty-donetsk-luhansk-state-news-agency-2022-06-29/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; [[Sjeverna Koreja]],&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. 7. 2022 |title=Ukraine cuts N Korea ties over recognition of separatist regions |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/7/13/n-korea-recognises-breakaway-of-russias-proxies-in-east-ukraine |access-date=13. 7. 2022 |archive-date=14. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230114173932/https://www.aljazeera.com/news/2022/7/13/n-korea-recognises-breakaway-of-russias-proxies-in-east-ukraine |url-status=live }}&lt;/ref&gt; međunarodno nepriznate države [[Južna Osetija]], [[Abhazija]] i [[Luganska Narodna Republika]].

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]</text>
      <sha1>mpqo0ry3wb4j3dks7zbdbo8r4nmjltd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478121</id>
      <parentid>42478054</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:40:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Evropi|Bivše države u Evropi]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4327" sha1="dpitu2scwgcrll0xs5czaw8rmtbc1i3" xml:space="preserve">{{zastario}}
[[Datoteka:Flag of Donetsk People's Republic.svg|right|thumb|Zastava]]
[[Datoteka:Location of Donetsk People's Republic.png|right|thumb|225px|Karta Donjecke narodne republike u Ukrajini]]
'''Donjecka Narodna Republika''' ({{jez-ru|Донецкая Народная Республика}}) je samoproglašena država koju su na proljeće 2014. godine, nakon [[euromajdan]]skog prevrata osnovali radikalni [[Rusi|ruski]] separatisti na području [[Donjecka oblast|Donjecke]] oblasti na istoku [[Ukrajina|Ukrajine]].

Proglašena [[7. aprila]] 2014.&lt;ref&gt;http://rt.com/news/donetsk-republic-protestukraine-841 [[Russia Today|RТ]]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.serbiancafe.com/lat/vesti/14/125940/proglasena-nezavisna-republika-donjeck.html&lt;/ref&gt; od strane aktivista koji su zauzeli zgradu regionalne administracije u Donjecku, a nakon čega su zauzimanja javnih zgrada zabilježena i u drugim područjima oblasti. Nastojanje ukrajinskih vlade da ponovno uspostavi vlast kroz &quot;antiterorističku operaciju&quot; je odmah potom eskaliralo u [[Rat u istočnoj Ukrajini|oružani sukob]] koji i danas traje. 11. maja su separatisti u Donjeckoj i susjednoj [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] proveli [[Referendumi o statusu Donbasa|referendume]] koji su, prema njihovim tvrdnjama, potvrdili želju lokalnog stanovništva za stvaranjem DNR i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (LNR). 24. maja su predstavnici dvije samoproglašene države sklopile sporazum o udruživanju u [[konfederacija|konfederaciju]] pod imenom [[Federativna Država Novorusija]].

Do polovice augusta su ukrajinske vojne i paravojne formacije uspjele značajno potisnuti separatiste prije nego što su do početka septembra odbačene u separatističkoj kontraofenzivi; nakon što je uspostavljeno primirje [[Minski sporazum|Minskim sporazumom]], snage DNR kontroliraju oko 50 % teritorija Donjecke oblasti. Sa druge strane, pod njihovom vlašću se trenutno nalazi najveći dio predratnog stanovništva, s obzirom da to uključuje vodeća urbana središta uključujući Donjeck.

Tokom primirja su 2. novembra 2014. na područjima pod kontrolom separtista održani [[Opći izbori u Donbasu 2014|izbori]] za predsjednika, koje je dobio [[Aleksandar Zaharčenko]], odnosno skupštinu DNR, na kojima je većinu zastupnika dobila stranka [[Donjecka republika (organizacija)|Donjecka republika]].

Proglasila je nezavisnost 11. maja 2014. godine, a priznale su je Rusija,&lt;ref&gt;{{Cite news|last1=Troianovski|first1=Anton|last2=Hopkins|first2=Valerie|date=21. 2. 2022|title=Russia will recognize two regions in Ukraine, a possible prelude to invasion.|language=en-US|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/21/world/ukraine-russia-putin-biden|access-date=21. 2. 2022|issn=0362-4331|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221172643/https://www.nytimes.com/live/2022/02/21/world/ukraine-russia-putin-biden|archive-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Sirija]],&lt;ref&gt;{{Cite news |date=29. 6. 2022 |title=Syria recognizes independence, sovereignty of Donetsk, Luhansk -state news agency |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-recognizes-independence-sovereignty-donetsk-luhansk-state-news-agency-2022-06-29/ |access-date=29. 6. 2022 |archive-date=3. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703150251/https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-recognizes-independence-sovereignty-donetsk-luhansk-state-news-agency-2022-06-29/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; [[Sjeverna Koreja]],&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. 7. 2022 |title=Ukraine cuts N Korea ties over recognition of separatist regions |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/7/13/n-korea-recognises-breakaway-of-russias-proxies-in-east-ukraine |access-date=13. 7. 2022 |archive-date=14. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230114173932/https://www.aljazeera.com/news/2022/7/13/n-korea-recognises-breakaway-of-russias-proxies-in-east-ukraine |url-status=live }}&lt;/ref&gt; međunarodno nepriznate države [[Južna Osetija]], [[Abhazija]] i [[Luganska Narodna Republika]].

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]</text>
      <sha1>dpitu2scwgcrll0xs5czaw8rmtbc1i3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čakavica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1358020</id>
    <redirect title="Čakavsko narječje" />
    <revision>
      <id>42478098</id>
      <parentid>42375518</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:30:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Čakavsko narječje]]</comment>
      <origin>42478098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Čakavsko narječje]]</text>
      <sha1>qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ingolstadt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1362204</id>
    <revision>
      <id>42477979</id>
      <parentid>42122522</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T14:35:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>-wuppertaler</username>
        <id>176393</id>
      </contributor>
      <comment>changed one image (more recent, no shadows, better contrast)</comment>
      <origin>42477979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5116" sha1="tn6x519a1dja5k2wwg8gc90c27cfax4" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Ingolštat
 | izvorni_naziv       = ''Ingolstadt''
 | slika               = GER Ingolstadt Theresienstraße 017.jpg
 | opis_slike          = Ingolštat
 | gradska_zastava     = Flagge Ingolstadt.svg
 | grb                 = DEU Ingolstadt COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 123.925&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 929
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 133,4
 | gšir                = 48.76361
 | gduž                = 11.42611
 | nadmorska_visina    = 362 - 410
 | registarska_oznaka  = IN
 | pozivni_broj        = 08459
 | poštanski_kod       = 85049
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.ingolstadt.de/ www.ingolstadt.de]
 | gradonačelnik       = ''[[Alfred Lehmann]]''
 | stranka             = [[Christlich-Soziale Union|CSU]]
 | ije                 = da
 }}

'''Ingolštat''' ({{jez-nem|Ingolstadt}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Prostire se duž obala [[Dunav]]a u centralnom delu Bavarske (Bajerna). Po podacima sa početka [[2006]]. ima 121.801 stanovnika, što ga čini šestim gradom po veličini u Bavarskoj.

Uprava nemačke [[automobili|automobilske]] industrije [[Audi]] je locirana u Ingolštatu, takođe se nalazi elektronski pogoni ''MediaMarkt'' i ''Saturn''.

== Istorija i kultura ==
Ingolštat je prvi put pomenut [[806]]. Godine ''Ingoldes stat'' (Ingoldovo mesto). Oko [[1250]]. Ingolštat je dobio status grada.

Ingolštat je bio glavni grad vojvodstva [[Bavarska]]-Ingolštat između [[1392]]. i [[1447]]. godine. [[Luj IX, Vojvoda od Bavarske]] osniva [[1472]]. [[Univerzitet Ludwig Maximilian u Münchenu|Univerzitet u Ingolštatu]], koji se danas nalazi u [[Minhen]]u. Glavni vojskovođa carskih snaga u [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]] [[Johan Cerklas Tili]] umro je u Ingolštatu [[1632]]. za vreme švedske opsade grada.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Bavaria IN.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu]]
Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 362 - 410 metara. Površina opštine iznosi 133,4&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 123.925 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 929 stanovnika/km². Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9161000, ''[[NUTS]]'' (DE211) i ''[[UN/LOCODE|LOCODE]]'' (DE ING) kod.

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Karara]]|[[Italija]]|partnerstvo|[[1962]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Kerkodi]]|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|partnerstvo|[[1962]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Grasse]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1963]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Bergamo]]|[[Italija]]|kontakt|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Opole]]|[[Poljska]]|partnerstvo|[[2005]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Kragujevac]]|[[Srbija]]|partnerstvo|[[2003]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Sent Klaud (Minesota)|Sent Klaud]]|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|kontakt|[[1976]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Manisa]]|[[Turska]]|partnerstvo|[[1998]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Murska Sobota]]|[[Slovenija]]|partnerstvo|[[1979]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Moskva]]|[[Rusija]]|partnerstvo|[[1995]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Biršeba]]|[[Izrael]]|kontakt|[[1990]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Ingolstadt&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Ingolstadt}}

* [http://www.ingolstadt.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Bavarska}}
{{Gradovi na Dunavu}}

[[Kategorija:Opštine u Bavarskoj]]</text>
      <sha1>tn6x519a1dja5k2wwg8gc90c27cfax4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42477980</id>
      <parentid>42477979</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T14:36:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>-wuppertaler</username>
        <id>176393</id>
      </contributor>
      <comment>Update</comment>
      <origin>42477980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5114" sha1="3najuqnepheybpga7gg6z1ry796ph06" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Ingolštat
 | izvorni_naziv       = ''Ingolstadt''
 | slika               = GER Ingolstadt Theresienstraße 017.jpg
 | opis_slike          = Ingolštat
 | gradska_zastava     = Flagge Ingolstadt.svg
 | grb                 = DEU Ingolstadt COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 123.925&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 929
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 133,4
 | gšir                = 48.76361
 | gduž                = 11.42611
 | nadmorska_visina    = 362 - 410
 | registarska_oznaka  = IN
 | pozivni_broj        = 08459
 | poštanski_kod       = 85049
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.ingolstadt.de/ www.ingolstadt.de]
 | gradonačelnik       = ''[[Michael Kern]]''
 | stranka             = [[Christlich-Soziale Union|CSU]]
 | ije                 = da
 }}

'''Ingolštat''' ({{jez-nem|Ingolstadt}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Prostire se duž obala [[Dunav]]a u centralnom delu Bavarske (Bajerna). Po podacima sa početka [[2006]]. ima 121.801 stanovnika, što ga čini šestim gradom po veličini u Bavarskoj.

Uprava nemačke [[automobili|automobilske]] industrije [[Audi]] je locirana u Ingolštatu, takođe se nalazi elektronski pogoni ''MediaMarkt'' i ''Saturn''.

== Istorija i kultura ==
Ingolštat je prvi put pomenut [[806]]. Godine ''Ingoldes stat'' (Ingoldovo mesto). Oko [[1250]]. Ingolštat je dobio status grada.

Ingolštat je bio glavni grad vojvodstva [[Bavarska]]-Ingolštat između [[1392]]. i [[1447]]. godine. [[Luj IX, Vojvoda od Bavarske]] osniva [[1472]]. [[Univerzitet Ludwig Maximilian u Münchenu|Univerzitet u Ingolštatu]], koji se danas nalazi u [[Minhen]]u. Glavni vojskovođa carskih snaga u [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]] [[Johan Cerklas Tili]] umro je u Ingolštatu [[1632]]. za vreme švedske opsade grada.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Bavaria IN.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu]]
Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 362 - 410 metara. Površina opštine iznosi 133,4&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 123.925 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 929 stanovnika/km². Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9161000, ''[[NUTS]]'' (DE211) i ''[[UN/LOCODE|LOCODE]]'' (DE ING) kod.

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Karara]]|[[Italija]]|partnerstvo|[[1962]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Kerkodi]]|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|partnerstvo|[[1962]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Grasse]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1963]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Bergamo]]|[[Italija]]|kontakt|[[2000]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Opole]]|[[Poljska]]|partnerstvo|[[2005]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Kragujevac]]|[[Srbija]]|partnerstvo|[[2003]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Sent Klaud (Minesota)|Sent Klaud]]|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|kontakt|[[1976]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Manisa]]|[[Turska]]|partnerstvo|[[1998]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Murska Sobota]]|[[Slovenija]]|partnerstvo|[[1979]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Moskva]]|[[Rusija]]|partnerstvo|[[1995]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Biršeba]]|[[Izrael]]|kontakt|[[1990]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Ingolstadt&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Ingolstadt}}

* [http://www.ingolstadt.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Bavarska}}
{{Gradovi na Dunavu}}

[[Kategorija:Opštine u Bavarskoj]]</text>
      <sha1>3najuqnepheybpga7gg6z1ry796ph06</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orašac (Dubrovnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1407534</id>
    <revision>
      <id>42477981</id>
      <parentid>42416848</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T15:06:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gospodarstvo */</comment>
      <origin>42477981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5303" sha1="8gtpf8weq4x1sdho8l9naecytnsgu67" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime         = Orašac
|karta       = Hrvatska
|naziv karte = Republike Hrvatske
|županija    = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
|općina      = [[Dubrovnik]]
|najgrad     = [[Dubrovnik]]
|površina    = 
|nadvisina   = 130
|z. širina   = 42.702
|z. dužina   = 18.007
|brojstan    = 546
|gustoća     = 
|domaćinstva = 
|brojstan2011 = 631
|gustoća2011 = 
|domaćinstva2011 = 
|pošta       = 20234 [[Orašac]]
|pozbroj     = 020
|autooznaka  = DU
|karta2      = Dubrovačko-neretvanska županija
|naziv karte2= Dubrovačko-neretvanske županije
|slika       = Vrh orasac0001.jpg|mini|300px
|slika_opis  = Orašac
}}
'''Orašac''' je naselje u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u sastavu grada [[Dubrovnik]]a.

== Geografija ==
Orašac se nalazi 15&amp;nbsp;km sjeverozapadno od [[Dubrovnik]]a, uz [[Jadranska magistrala|Jadransku magistralu]], između [[Zaton, Dubrovnik|Zatona]] i [[Trsteno]]g. Orašac se veċim dijelom proteže po brdu iznad magistrale, a manjim ispod nje.
Nizbrdicom, ispod magistrale, kroz maslinjake, [[Borovi|borove]], [[čempres]]e i [[makija|makiju]] vodi šetnica do uvale u kojoj su vezovi za barke, plaža, taverna i [[mol|mul]] (pristanište za plovila) okrenuti prema otoku Kalamoti ([[Koločep]]u).

== Naziv ==
Legenda kaže da Orašac nosi ime po [[orah|orasima]]. Naime, Orašani su gajili orahe sve do pada [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], tj. do gradnje 15 dubrovačkih brodova u [[Gruž]]u kad se najveći dio oraha posjekao.

== Historija ==
Kao i danas, Orašac se i u povijesti dijelio na dva dijela: Poljice i Orašac. Dio Poljice je do pada Republike bio izgrađen do područja zvanog Krst na koje je postavljen kameni [[križ]]. Prvo spominjanje imena dogodilo se [[1040]]. Kuće u naselju su tada građene jedna uz drugu radi što lakše obrane od [[Neretvanski gusari|Neretvanskih gusara]]. Orašac se u to vrijeme nazivao pod [[Zahumlje]]m, a ime mu se izriče tek [[1333]]. godine. Danas Orašani obično govore da Poljice od Orašca dijeli voda koja protječe ispod mosta. Godine [[1399.]], na Mitrovdan, Orašac ulazi u sastav Dubrovačke Republike. 
Tijekom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] Orašac je bio pod okupacijom [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] koji su popljačkali i popalili gotovo sve kuće i ostalu infrastrukturu.

== Običaji i kulturna dobra ==
U Orašcu se tradicionalno naveliko slavi blagdan Gospe od Orašca ([[2. srpnja]]) kako se zove i Župna crkva u naselju. U crkvi se nalaze slike [[sv. Marija|Sv. Marije od Žalosti]] i [[sv. Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]] koje su registrirane na listi zaštiċenih dobara [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture]] [[RH]]-a.

== Gospodarstvo ==
Stanovnici Orašca se uglavnom bave [[turizam|turizmom]], [[poljodjelstvo]]m i [[ribarstvo]]m.

U Orašcu je krajem 80.-tih godina izgrađen [[hotel]]ski kompleks ''Dubrovački vrtovi sunca'', zvanično otvoren 21. juna 1987,&lt;ref&gt;&quot;Procvetali 'Vrtovi Sunca'&quot;, Borba, 22. jun 1987&lt;/ref&gt; koji je za vrijeme rata u potpunosti razoren, ali je njegova obnova u tijeku. Obnovljeni hotel s pet zvjezdica u lancu je svjetski poznatih hotela [[Radisson SAS]], a ime hotela je Radisson BLU Resort &amp; Spa Dubrovnik Riviera. U sklopu kompleksa djeluje veliki [[auto kamp]] sa svim potrebnim sadržajima. U istom sklopu se nalazi i [[ljetnikovac]] Soderini sa [[restoran]]om.

Izgradnjom [[Most Dubrovnik|dubrovačkog mosta]] Orašac se približio [[Dubrovnik]]u na 15&amp;nbsp;km, a Orašani svakodnevno idu u Grad na svoja radna mjesta.

== Stanovništvo ==
Orašac u velikoj većini nastanjuju [[Hrvati]] [[katolik|katoličke]] vjeroispovjesti, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine u mjestu živi 631 stanovnik.

{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&amp;ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&amp;path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&amp;lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]&lt;/ref&gt;
 |dimx    = 550
 |dimy    = 
 |stanmax = 900
 |crta1   = 100
 |crta2   = 50
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |p1      = 888
 |p2      = 849
 |p3      = 846
 |p4      = 794
 |p5      = 701
 |p6      = 697
 |p7      = 596
 |p8      = 506
 |p9      = 463
 |p10     = 464
 |p11     = 461
 |p12     = 458
 |p13     = 456
 |p14     = 515
 |p15     = 546
 |p16     = 631
 |izvor   = Državni zavod za statistiku
 }}

'''Napomena''': Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivše naselje Poljice koje je 1900., 1910. i 1948. iskazivano kao naselje.

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://spaces.msn.com/members/orasac Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051213084436/http://spaces.msn.com/members/orasac/ |date=2005-12-13 }}

{{Dubrovnik}}

[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]</text>
      <sha1>8gtpf8weq4x1sdho8l9naecytnsgu67</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Српска ћирилица</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1507376</id>
    <redirect title="Srpska ćirilica" />
    <revision>
      <id>42478118</id>
      <parentid>41344595</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:33:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Srpska ćirilica]]</comment>
      <origin>42478118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Srpska ćirilica]]</text>
      <sha1>dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Novorusija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1643953</id>
    <revision>
      <id>42478082</id>
      <parentid>41804436</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:27:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Iredentizam|Iredentizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7267" sha1="3o6ar62kbpcou0rvfe32y3m3y0pcswq" xml:space="preserve">{{Other uses}}
{{Redirect|Nova Rusija}}
[[Datoteka:New_Russia_on_territory_of_Ukraine.png|right|thumb|250px|Karta Nove Rusije, 1897.]]
'''Novorusija''' ({{jez-rus|Новороссия}}, {{jez-ukr|Новоросія}}) ili '''Nova Rusija''' ({{jez-rus|Новая Россия}}, {{jez-ukr|Нова Росія}}), povijesni je termin jugozapadnog područja [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] od 1764. do 1873., koje se prostiralo na kopnenom predjelu sjeverno od [[Crno more|Crnog mora]], koje se danas nalazi na jugu [[Ukrajina|Ukrajine]] i dijelom jugozapadne [[Rusija|Rusije]].

Područje je osvojilo Rusko Carstvo potkraj 18. stoljeće od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] te je ostalo pod njenom upravom do [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] i raspada carstva 1917. U 18. stoljeću, usljedila je ruska kolonizacija područja pod knezom [[Grigorij Aleksandrovič Potemkin|Grigorijem Potemkinom]], te su tada nastali razni novi gradovi: [[Odesa]], [[Nikolajev]], [[Sevastopolj]], [[Dnjepar (grad)|Jekaterinoslav]] i drugi. Tijekom [[SSSR]]-a, to područje je administrativno pripalo većim dijelom [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SFSR]] i manjim dijelom [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]], te je tako i ostalo nakon [[Raspad SSSR-a|raspada SSSR-a]] 1991.

Ugrubo obuhvaća južne oblasti u Ukrajini - [[Donečka oblast]], [[Luganska oblast]], [[Dnjipropetrovska oblast]], [[Zaporiška oblast]], [[Mikolajivska oblast]], [[Hersonska oblast]] i [[Odeška oblast]] - te jugozapadne oblasti u Rusiji - [[Krasnodarski kraj]], [[Stavropoljski kraj]] i [[Rostovska oblast]], kao i republiku [[Adigeja|Adigeju]].

==Događaji 2014. godine==
{{glavni|Rat u istočnoj Ukrajini}}
[[Datoteka:Federal_States_of_New_Russia_in_Ukraine_(Envisaged).PNG|desno|mini|250px|Karta Nove Rusije na istoku Ukrajine (tamno zelena boja) i najveći predviđeni raspon njenog teritorija (svijetlo zelena boja)]]
Termin &quot;Nova Rusija&quot; poprimio je novo značenje kada se 2014. pojavila [[Separatizam|separatistička]] ruska država na istoku Ukrajine. U intervjuu 1994., vođa separatističke države [[Pridnjestrovlje]] u [[Moldavija|Moldaviji]] je izjavio da je ta država &quot;neodvojiv dio južnih regija Ruske države&quot;, od kojih su dio i Odesa, Krim i druge južne ukrajinske oblasti, koje su povijesno bilo dio regije Nova Rusija.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Brzezinski|first1=Zbigniew|authorlink1=Zbigniew Brzezinski|last2=Sullivan|first2=Paige|authorlink3=Center for Strategic and International Studies|title=Russia and the Commonwealth of Independent States: Documents, Data, and Analysis|date=1997|publisher=M.E. Sharpe|isbn=1563246376|page=639|url=http://books.google.com/books?id=Vt5OLD3vp4UC}}&lt;/ref&gt; Dimitrij Trenin sa moskovskog centra u Carnegieu je 2003. zapisao da su neki ruski akademičari razmatrali ideju o proruskoj državi, Novoj Rusiji, koja će se stvoriti iz južne Ukrajine kao odgovor ako Ukrajina odluči pristupiti u [[NATO]] savez.&lt;ref name=NewRepublic&gt;{{cite news|last=Kinstler|first=Linda|title=Protesters in Eastern Ukraine Are Chanting &quot;New Russia,&quot; an Old Term That's Back in Vogue|url=http://www.newrepublic.com/article/117284/federalized-ukraine-could-mean-return-novorossiya|accessdate=26 May 2014|newspaper=[[The New Republic]]|date=7.4. 2014}}&lt;/ref&gt;

17.4. 2014., ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] je upotrijebio ovaj termin tijekom svojeg govora te naveo da je Nova Rusija postojala tijekom Ruskog Carstva te da je pripala Ukrajinskog SFSR 1920. iako nikada prije nije bila dio te države.&lt;ref name=&quot;en.itar-tass.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://en.itar-tass.com/russia/728447|title=Putin knows he may be the main target of Western sanctions|date=17.4. 2014|publisher=ITAR-TASS|access-date=2014-08-17|archive-date=2014-04-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20140421024826/http://en.itar-tass.com/russia/728447|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2014/apr/17/vladimir-putin-denies-russian-forces-eastern-ukraine-kiev|publisher=Guardian|title=Putin asserts right to use force in east Ukraine|author=Amelia Gentlemen|date=17.4. 2014}}&lt;/ref&gt; Poljski ministar obrane [[Tomasz Siemoniak]] upozorio je da Putin možda namjerava obnoviti SSSR pod novim temrinom &quot;Nova Rusija&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.defenseone.com/threats/2014/04/poland-fears-putins-new-russia-doctrine/82750/ Poland Fears Putin’s ‘New Russia’ Doctrine]&lt;/ref&gt;

===Teritorijalni raspon===
Do danas, jedino su međunarodno nepriznata [[Separatizam|separatistička]] [[Donjecka narodna republika]] i [[Luganska narodna republika]] ušle u proces ujedinjenja i stvaranja Nove Rusije. Vođa Donjecke narodne republike,  [[Pavel Gubarev]], pak navodi da je predviđeni konačni teritorijalni raspon ove para-države ne samo [[Donjeck]] i [[Luhansk]], nego i druge južne ukrajinske oblasti, [[Harkivska oblast]], [[Zaporiška oblast]], [[Mikolajivska oblast]], [[Hersonska oblast]] i [[Odeška oblast]], kao i moldovska separatistička država [[Pridnjestrovlje]]&lt;ref&gt;{{cite news|date=24 May 2014|title=Брифинг Павла Губарева на съезде народных представителей регионов|trans_title=Briefing of Pavel Gubarev at the Congress of People's Representatives of the Regions|url=http://novorossia.su/node/1794|language=ru|publisher=Novorossiya|accessdate=26.5. 2014|archivedate=2014-05-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140527213152/http://novorossia.su/node/1794|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Prema &quot;Manifestu Nacionalne fronte za Oslobođenje Ukrajine, Nove Rusije i Karpatske Rusije&quot;, ova pobuna ima cilj cijelu Ukrajinu. Manifest čak navodi da je Ukrajina zapravo &quot;separatistička&quot; jer se odvojila od &quot;Velike Rusije&quot;.&lt;ref name=&quot;manifesto&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.echo.msk.ru/doc/1357330-echo.html | title=МАНИФЕСТ &quot;НАРОДНОГО ФРОНТА ОСВОБОЖДЕНИЯ УКРАИНЫ, НОВОРОССИИ И ПРИКАРПАТСКОЙ РУСИ&quot; | publisher=Ekho Moskvy | date=2014-07-10 | accessdate=2014-07-21 |language=Russian |trans_title=Manifesto of National Front of Liberation of Ukraine, Novorossiya and Carpathian Russia}}&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Granice Ruskog svijeta sežu značajno dalje od granice Ruske Federacije. Ja ispunjavam povijesnu zadaću u ime ruske nacije, super-etnosa, ujedinjenog u pravoslavlju. Kao i na Kavkazu, borim se u Ukrajini protiv separatizma; ovog puta ne protiv čečenskog, već protiv ukrajinskog. Zato jer je tu Rusija, Velika Rusija, Rusko Carstvo. A sada se ukrajinski separatisti bore protiv Ruskog Carstva. |[[Aleksander Borodaj]]|&lt;ref name=&quot;skobov&quot;&gt;{{cite web | url=http://grani.ru/opinion/skobov/m.231294.html | title=Реконструкция ада | publisher=Grani.ru | date=2014-07-21 | accessdate=2014-07-21 | author=Александр Скобов}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wsj&quot;&gt;{{cite web | url=http://online.wsj.com/articles/russians-imperial-dream-faces-showdown-in-donetsk-1405296159 | title=Russian's 'Imperial Dream' Faces Last Stand in Donetsk | publisher=WSJ | date=2014-07-13 | accessdate=2014-07-21 | author=Philip Shishikin}}&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Historija Ukrajine]]
[[Kategorija:Historija Rusije]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]</text>
      <sha1>3o6ar62kbpcou0rvfe32y3m3y0pcswq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Federativna Država Novorusija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1907618</id>
    <revision>
      <id>42478079</id>
      <parentid>41467547</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:27:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Ruski iredentizam|Ruski iredentizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5672" sha1="d30vb1dwzvaui5x8noj4aym2blcmdtg" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Novorusija}}
{{For|istoimenu guberniju nekadašnje Ruske Imperije|Novorosijska gubernija}}
{{Kutijica za nepriznate države
| ime države = Savez Narodnih Republika Novorusija
| izgovor izvornog imena države = &lt;small&gt;Союз Народных Республик Новороссия&lt;/small&gt;
| položaj = Карта Федеративной республики Новороссии.png
| ime genitiv = Novorusije
| zastava = War_Flag_of_Novorussia.svg
| grb = Coat of Arms of Novorussia.svg
| moto = Volja i trud!
| službeni jezik = [[Ruski jezik|ruski]]
| u službenoj upotrebi =  [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]
| glavni grad = [[Donjeck]]
|latd= |latm= |latNS= |longd= |longm= |longEW=
| tip vladavine = 
| titula vladara = 
| titula vladara1 = 
| titula vladara2 = 
| ime vladara = 
| ime vladara1 = 
| ime vladara2 = 
| površina poredak = 125
| površina = 53.201
| vode = 
| stanovništvo poredak = 103
| stanovništvo = 6.578.759
| godina popisa = 2014
| gustina stanovništva = 123,65
| nezavisnost tip = 
| pristupnica događaj1 =
| pristupnica datum1 = 
| valuta = nije određena
| stoti deo valute = 
| vremenska zona = +2; leti +3 ([[Istočnoevropsko vreme|EET]])
| himna = 
| HDI = 
| HDI godina = 
| IHR kategorija = 
| IHR poredak = 
| pozivni broj = 380 62, +380 64
| komentar = 
}}

[[Datoteka:Map of the war in Donbass.svg|mini|290px|desno|Teritorija koju kontrolišu ustanici]]

'''Federativna Država Novorusija''' ({{jez-ru|Федеративное государство Новороссия}}, {{jez-uk|Федеративна держава Новоросія}}), također poznata i kao '''Savez Narodnih Republika''' ({{jez-ru|Союз Народных Республик}}, {{jez-uk|Союз Народних Республік}}), također poznata i pod neformalnim nazivom '''Lugandonija''' (od riječi [[Lugansk]] i [[Donjeck]]) je [[konfederacija|državni savez]] (konfederacija) koju čine [[Spisak nepriznatih država|nepriznate države]] [[Donjecka Narodna Republika]] (DNR) i [[Luganska Narodna Republika]] (LNR) u istočnom dijelu [[Ukrajina|Ukrajine]]. Proglašena je [[22. maj]]a [[2014]], a ozvaničena [[24. maj]]a iste godine, kada su lideri DNR i LNR potpisali sporazum o ujedinjenju. 24. juna su vođe obje države objavile kako će imati zajednički [[ustav]] i [[parlament]], a dva dana kasnije je za njegovog predsjednika proglašen [[Oleg Carjov]]. Novorusija trenutno nema fiksirane granice, ali je [[de facto]] omeđena međunarodnim granicama Ukrajine sa [[Rusija|Rusijom]], odnosno linijama fronte uspostavljenim za vrijeme [[Rat u istočnoj Ukrajini|rata u istočnoj Ukrajini]].

==Pozadina==
{{main|Nova Rusija}}

Nova Rusija je ime dobila po području koje je bivše [[Rusko Carstvo]] godine 1774. dobila [[Kučukkainadžirijski mir|Kučukkainairdžijskim mirom]], odnosno aneksijom [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]], i na koje se ubrzano doselilo [[Rusi|rusko]] stanovništvo, osnovavši gradove kao što su [[Odesa]]. Posle propasti Ruskog Carstva i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]], godine 1922. su ta područja [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskoj SSR]], koja je postala dio [[SSSR]]-a. Nakon [[Raspad SSSR|raspada SSSR]]-a 1991. godine, ta su područja postala dio nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. 

Na tim se područjima poslije [[euromajdan]]skih protesta i nasilnog svrgavanja pro-ruskog predsednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] razvio [[separatizam|separatistički]] pokret koji je tražio ujedinjenje sa Rusijom, a kome je značajan poticaj dala [[ruska aneksija Krima]]. Nastojanja novih ukrajinskih vlasti da ga uguše silom su dovele do niza oružanih incidenata koji su prerasli u sukob, tokom koga su formirane DNR i LNR, a potom i Novorusija.

==Teritorija== 

Novorusija faktički kontroliše delove [[Donjecka oblast|Donjecke]] i [[Luganska oblast|Luganske]] oblasti u Ukrajini. Međutim, teritorijalne aspiracije Novorusije uključuju još šest ukrajinskih oblasti: [[Harkovska oblast|Harkovsku]], [[Dnjepropetrovska oblast|Dnjepropetrovsku]], [[Zaporoška oblast|Zaporošku]], [[Hersonska oblast|Hersonsku]], [[Mikolajivska oblast|Mikolajivsku]] i [[Odeška oblast|Odešku]].

[[Datoteka:Claimed New Russia2.svg|mini|250px|levo|Regije pod kontrolom Novorusije (tamno crveno) i regije prema kojima Novorusija ima teritorijalne aspiracije (svetlo crveno)]]

== Državno uređenje ==

Novorusija je [[konfederacija]], koju trenutno čine [[Donjecka narodna republika|Donjecka]] i [[Luganska narodna republika]]. Članstvo je otvoreno i za druge potencijalne članice.

Najviša zakonodavna vlast Novorusije je [[Državni savet Novorusije]], a izvršnu vlast čini Savet Novorusije koga trenutno čine po tri predstavnika iz LNR i DNR.

== Jezik i religija ==
Zvanični jezik Novorusije je [[ruski jezik|ruski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]].

== Oružane snage ==
Oružane snage Novorusije čine niz [[milicija]] i [[paravojna formacija|paravojnih formacija]], prvo objedinjene u [[Narodna milicija Donbasa|Narodna miliciju Donbasa]] (DNR) i [[Armija Jugoistoka|Armiju Jugoistoka]] (LNR) koje su se naknadno objedinile u Združene oružane snage Novorusije.

==Međunarodno priznanje==

Novorusija kao celina nije međunarodno priznata ni od jedne druge države. DNR i LNR su se, pak, međusobno priznale kao suverene države, a nezavisnost im je 27. i 18. juna 2014. priznala jedino [[Južna Osetija]], čiju nezavisnost trenutno priznaje samo 4 države-članice UN. 

== Reference ==
{{reflist}}

{{Evropa}}
{{Faktički nezavisne države i teritorije}}

[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Nepriznate države]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]</text>
      <sha1>d30vb1dwzvaui5x8noj4aym2blcmdtg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478100</id>
      <parentid>42478079</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:30:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Nastanci 2014.|Nastanci 2014.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5702" sha1="r99iye17mcyhas1q83d3w6ashzz2hwr" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Novorusija}}
{{For|istoimenu guberniju nekadašnje Ruske Imperije|Novorosijska gubernija}}
{{Kutijica za nepriznate države
| ime države = Savez Narodnih Republika Novorusija
| izgovor izvornog imena države = &lt;small&gt;Союз Народных Республик Новороссия&lt;/small&gt;
| položaj = Карта Федеративной республики Новороссии.png
| ime genitiv = Novorusije
| zastava = War_Flag_of_Novorussia.svg
| grb = Coat of Arms of Novorussia.svg
| moto = Volja i trud!
| službeni jezik = [[Ruski jezik|ruski]]
| u službenoj upotrebi =  [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]
| glavni grad = [[Donjeck]]
|latd= |latm= |latNS= |longd= |longm= |longEW=
| tip vladavine = 
| titula vladara = 
| titula vladara1 = 
| titula vladara2 = 
| ime vladara = 
| ime vladara1 = 
| ime vladara2 = 
| površina poredak = 125
| površina = 53.201
| vode = 
| stanovništvo poredak = 103
| stanovništvo = 6.578.759
| godina popisa = 2014
| gustina stanovništva = 123,65
| nezavisnost tip = 
| pristupnica događaj1 =
| pristupnica datum1 = 
| valuta = nije određena
| stoti deo valute = 
| vremenska zona = +2; leti +3 ([[Istočnoevropsko vreme|EET]])
| himna = 
| HDI = 
| HDI godina = 
| IHR kategorija = 
| IHR poredak = 
| pozivni broj = 380 62, +380 64
| komentar = 
}}

[[Datoteka:Map of the war in Donbass.svg|mini|290px|desno|Teritorija koju kontrolišu ustanici]]

'''Federativna Država Novorusija''' ({{jez-ru|Федеративное государство Новороссия}}, {{jez-uk|Федеративна держава Новоросія}}), također poznata i kao '''Savez Narodnih Republika''' ({{jez-ru|Союз Народных Республик}}, {{jez-uk|Союз Народних Республік}}), također poznata i pod neformalnim nazivom '''Lugandonija''' (od riječi [[Lugansk]] i [[Donjeck]]) je [[konfederacija|državni savez]] (konfederacija) koju čine [[Spisak nepriznatih država|nepriznate države]] [[Donjecka Narodna Republika]] (DNR) i [[Luganska Narodna Republika]] (LNR) u istočnom dijelu [[Ukrajina|Ukrajine]]. Proglašena je [[22. maj]]a [[2014]], a ozvaničena [[24. maj]]a iste godine, kada su lideri DNR i LNR potpisali sporazum o ujedinjenju. 24. juna su vođe obje države objavile kako će imati zajednički [[ustav]] i [[parlament]], a dva dana kasnije je za njegovog predsjednika proglašen [[Oleg Carjov]]. Novorusija trenutno nema fiksirane granice, ali je [[de facto]] omeđena međunarodnim granicama Ukrajine sa [[Rusija|Rusijom]], odnosno linijama fronte uspostavljenim za vrijeme [[Rat u istočnoj Ukrajini|rata u istočnoj Ukrajini]].

==Pozadina==
{{main|Nova Rusija}}

Nova Rusija je ime dobila po području koje je bivše [[Rusko Carstvo]] godine 1774. dobila [[Kučukkainadžirijski mir|Kučukkainairdžijskim mirom]], odnosno aneksijom [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]], i na koje se ubrzano doselilo [[Rusi|rusko]] stanovništvo, osnovavši gradove kao što su [[Odesa]]. Posle propasti Ruskog Carstva i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]], godine 1922. su ta područja [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskoj SSR]], koja je postala dio [[SSSR]]-a. Nakon [[Raspad SSSR|raspada SSSR]]-a 1991. godine, ta su područja postala dio nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. 

Na tim se područjima poslije [[euromajdan]]skih protesta i nasilnog svrgavanja pro-ruskog predsednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] razvio [[separatizam|separatistički]] pokret koji je tražio ujedinjenje sa Rusijom, a kome je značajan poticaj dala [[ruska aneksija Krima]]. Nastojanja novih ukrajinskih vlasti da ga uguše silom su dovele do niza oružanih incidenata koji su prerasli u sukob, tokom koga su formirane DNR i LNR, a potom i Novorusija.

==Teritorija== 

Novorusija faktički kontroliše delove [[Donjecka oblast|Donjecke]] i [[Luganska oblast|Luganske]] oblasti u Ukrajini. Međutim, teritorijalne aspiracije Novorusije uključuju još šest ukrajinskih oblasti: [[Harkovska oblast|Harkovsku]], [[Dnjepropetrovska oblast|Dnjepropetrovsku]], [[Zaporoška oblast|Zaporošku]], [[Hersonska oblast|Hersonsku]], [[Mikolajivska oblast|Mikolajivsku]] i [[Odeška oblast|Odešku]].

[[Datoteka:Claimed New Russia2.svg|mini|250px|levo|Regije pod kontrolom Novorusije (tamno crveno) i regije prema kojima Novorusija ima teritorijalne aspiracije (svetlo crveno)]]

== Državno uređenje ==

Novorusija je [[konfederacija]], koju trenutno čine [[Donjecka narodna republika|Donjecka]] i [[Luganska narodna republika]]. Članstvo je otvoreno i za druge potencijalne članice.

Najviša zakonodavna vlast Novorusije je [[Državni savet Novorusije]], a izvršnu vlast čini Savet Novorusije koga trenutno čine po tri predstavnika iz LNR i DNR.

== Jezik i religija ==
Zvanični jezik Novorusije je [[ruski jezik|ruski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]].

== Oružane snage ==
Oružane snage Novorusije čine niz [[milicija]] i [[paravojna formacija|paravojnih formacija]], prvo objedinjene u [[Narodna milicija Donbasa|Narodna miliciju Donbasa]] (DNR) i [[Armija Jugoistoka|Armiju Jugoistoka]] (LNR) koje su se naknadno objedinile u Združene oružane snage Novorusije.

==Međunarodno priznanje==

Novorusija kao celina nije međunarodno priznata ni od jedne druge države. DNR i LNR su se, pak, međusobno priznale kao suverene države, a nezavisnost im je 27. i 18. juna 2014. priznala jedino [[Južna Osetija]], čiju nezavisnost trenutno priznaje samo 4 države-članice UN. 

== Reference ==
{{reflist}}

{{Evropa}}
{{Faktički nezavisne države i teritorije}}

[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Nepriznate države]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]</text>
      <sha1>r99iye17mcyhas1q83d3w6ashzz2hwr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478105</id>
      <parentid>42478100</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:31:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{zastario}}</comment>
      <origin>42478105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5715" sha1="g1c1yv0ahqix7uar2kwo65aqfwb6xdq" xml:space="preserve">{{zastario}}
{{Drugo značenje3|Novorusija}}
{{For|istoimenu guberniju nekadašnje Ruske Imperije|Novorosijska gubernija}}
{{Kutijica za nepriznate države
| ime države = Savez Narodnih Republika Novorusija
| izgovor izvornog imena države = &lt;small&gt;Союз Народных Республик Новороссия&lt;/small&gt;
| položaj = Карта Федеративной республики Новороссии.png
| ime genitiv = Novorusije
| zastava = War_Flag_of_Novorussia.svg
| grb = Coat of Arms of Novorussia.svg
| moto = Volja i trud!
| službeni jezik = [[Ruski jezik|ruski]]
| u službenoj upotrebi =  [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]
| glavni grad = [[Donjeck]]
|latd= |latm= |latNS= |longd= |longm= |longEW=
| tip vladavine = 
| titula vladara = 
| titula vladara1 = 
| titula vladara2 = 
| ime vladara = 
| ime vladara1 = 
| ime vladara2 = 
| površina poredak = 125
| površina = 53.201
| vode = 
| stanovništvo poredak = 103
| stanovništvo = 6.578.759
| godina popisa = 2014
| gustina stanovništva = 123,65
| nezavisnost tip = 
| pristupnica događaj1 =
| pristupnica datum1 = 
| valuta = nije određena
| stoti deo valute = 
| vremenska zona = +2; leti +3 ([[Istočnoevropsko vreme|EET]])
| himna = 
| HDI = 
| HDI godina = 
| IHR kategorija = 
| IHR poredak = 
| pozivni broj = 380 62, +380 64
| komentar = 
}}

[[Datoteka:Map of the war in Donbass.svg|mini|290px|desno|Teritorija koju kontrolišu ustanici]]

'''Federativna Država Novorusija''' ({{jez-ru|Федеративное государство Новороссия}}, {{jez-uk|Федеративна держава Новоросія}}), također poznata i kao '''Savez Narodnih Republika''' ({{jez-ru|Союз Народных Республик}}, {{jez-uk|Союз Народних Республік}}), također poznata i pod neformalnim nazivom '''Lugandonija''' (od riječi [[Lugansk]] i [[Donjeck]]) je [[konfederacija|državni savez]] (konfederacija) koju čine [[Spisak nepriznatih država|nepriznate države]] [[Donjecka Narodna Republika]] (DNR) i [[Luganska Narodna Republika]] (LNR) u istočnom dijelu [[Ukrajina|Ukrajine]]. Proglašena je [[22. maj]]a [[2014]], a ozvaničena [[24. maj]]a iste godine, kada su lideri DNR i LNR potpisali sporazum o ujedinjenju. 24. juna su vođe obje države objavile kako će imati zajednički [[ustav]] i [[parlament]], a dva dana kasnije je za njegovog predsjednika proglašen [[Oleg Carjov]]. Novorusija trenutno nema fiksirane granice, ali je [[de facto]] omeđena međunarodnim granicama Ukrajine sa [[Rusija|Rusijom]], odnosno linijama fronte uspostavljenim za vrijeme [[Rat u istočnoj Ukrajini|rata u istočnoj Ukrajini]].

==Pozadina==
{{main|Nova Rusija}}

Nova Rusija je ime dobila po području koje je bivše [[Rusko Carstvo]] godine 1774. dobila [[Kučukkainadžirijski mir|Kučukkainairdžijskim mirom]], odnosno aneksijom [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]], i na koje se ubrzano doselilo [[Rusi|rusko]] stanovništvo, osnovavši gradove kao što su [[Odesa]]. Posle propasti Ruskog Carstva i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]], godine 1922. su ta područja [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskoj SSR]], koja je postala dio [[SSSR]]-a. Nakon [[Raspad SSSR|raspada SSSR]]-a 1991. godine, ta su područja postala dio nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. 

Na tim se područjima poslije [[euromajdan]]skih protesta i nasilnog svrgavanja pro-ruskog predsednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] razvio [[separatizam|separatistički]] pokret koji je tražio ujedinjenje sa Rusijom, a kome je značajan poticaj dala [[ruska aneksija Krima]]. Nastojanja novih ukrajinskih vlasti da ga uguše silom su dovele do niza oružanih incidenata koji su prerasli u sukob, tokom koga su formirane DNR i LNR, a potom i Novorusija.

==Teritorija== 

Novorusija faktički kontroliše delove [[Donjecka oblast|Donjecke]] i [[Luganska oblast|Luganske]] oblasti u Ukrajini. Međutim, teritorijalne aspiracije Novorusije uključuju još šest ukrajinskih oblasti: [[Harkovska oblast|Harkovsku]], [[Dnjepropetrovska oblast|Dnjepropetrovsku]], [[Zaporoška oblast|Zaporošku]], [[Hersonska oblast|Hersonsku]], [[Mikolajivska oblast|Mikolajivsku]] i [[Odeška oblast|Odešku]].

[[Datoteka:Claimed New Russia2.svg|mini|250px|levo|Regije pod kontrolom Novorusije (tamno crveno) i regije prema kojima Novorusija ima teritorijalne aspiracije (svetlo crveno)]]

== Državno uređenje ==

Novorusija je [[konfederacija]], koju trenutno čine [[Donjecka narodna republika|Donjecka]] i [[Luganska narodna republika]]. Članstvo je otvoreno i za druge potencijalne članice.

Najviša zakonodavna vlast Novorusije je [[Državni savet Novorusije]], a izvršnu vlast čini Savet Novorusije koga trenutno čine po tri predstavnika iz LNR i DNR.

== Jezik i religija ==
Zvanični jezik Novorusije je [[ruski jezik|ruski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]].

== Oružane snage ==
Oružane snage Novorusije čine niz [[milicija]] i [[paravojna formacija|paravojnih formacija]], prvo objedinjene u [[Narodna milicija Donbasa|Narodna miliciju Donbasa]] (DNR) i [[Armija Jugoistoka|Armiju Jugoistoka]] (LNR) koje su se naknadno objedinile u Združene oružane snage Novorusije.

==Međunarodno priznanje==

Novorusija kao celina nije međunarodno priznata ni od jedne druge države. DNR i LNR su se, pak, međusobno priznale kao suverene države, a nezavisnost im je 27. i 18. juna 2014. priznala jedino [[Južna Osetija]], čiju nezavisnost trenutno priznaje samo 4 države-članice UN. 

== Reference ==
{{reflist}}

{{Evropa}}
{{Faktički nezavisne države i teritorije}}

[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Nepriznate države]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]</text>
      <sha1>g1c1yv0ahqix7uar2kwo65aqfwb6xdq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478119</id>
      <parentid>42478105</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:35:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Nepriznate države|Nepriznate države]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše nepriznate države|Bivše nepriznate države]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5722" sha1="rfv972qm929y2hgsng4v4ksb7k3noe5" xml:space="preserve">{{zastario}}
{{Drugo značenje3|Novorusija}}
{{For|istoimenu guberniju nekadašnje Ruske Imperije|Novorosijska gubernija}}
{{Kutijica za nepriznate države
| ime države = Savez Narodnih Republika Novorusija
| izgovor izvornog imena države = &lt;small&gt;Союз Народных Республик Новороссия&lt;/small&gt;
| položaj = Карта Федеративной республики Новороссии.png
| ime genitiv = Novorusije
| zastava = War_Flag_of_Novorussia.svg
| grb = Coat of Arms of Novorussia.svg
| moto = Volja i trud!
| službeni jezik = [[Ruski jezik|ruski]]
| u službenoj upotrebi =  [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]
| glavni grad = [[Donjeck]]
|latd= |latm= |latNS= |longd= |longm= |longEW=
| tip vladavine = 
| titula vladara = 
| titula vladara1 = 
| titula vladara2 = 
| ime vladara = 
| ime vladara1 = 
| ime vladara2 = 
| površina poredak = 125
| površina = 53.201
| vode = 
| stanovništvo poredak = 103
| stanovništvo = 6.578.759
| godina popisa = 2014
| gustina stanovništva = 123,65
| nezavisnost tip = 
| pristupnica događaj1 =
| pristupnica datum1 = 
| valuta = nije određena
| stoti deo valute = 
| vremenska zona = +2; leti +3 ([[Istočnoevropsko vreme|EET]])
| himna = 
| HDI = 
| HDI godina = 
| IHR kategorija = 
| IHR poredak = 
| pozivni broj = 380 62, +380 64
| komentar = 
}}

[[Datoteka:Map of the war in Donbass.svg|mini|290px|desno|Teritorija koju kontrolišu ustanici]]

'''Federativna Država Novorusija''' ({{jez-ru|Федеративное государство Новороссия}}, {{jez-uk|Федеративна держава Новоросія}}), također poznata i kao '''Savez Narodnih Republika''' ({{jez-ru|Союз Народных Республик}}, {{jez-uk|Союз Народних Республік}}), također poznata i pod neformalnim nazivom '''Lugandonija''' (od riječi [[Lugansk]] i [[Donjeck]]) je [[konfederacija|državni savez]] (konfederacija) koju čine [[Spisak nepriznatih država|nepriznate države]] [[Donjecka Narodna Republika]] (DNR) i [[Luganska Narodna Republika]] (LNR) u istočnom dijelu [[Ukrajina|Ukrajine]]. Proglašena je [[22. maj]]a [[2014]], a ozvaničena [[24. maj]]a iste godine, kada su lideri DNR i LNR potpisali sporazum o ujedinjenju. 24. juna su vođe obje države objavile kako će imati zajednički [[ustav]] i [[parlament]], a dva dana kasnije je za njegovog predsjednika proglašen [[Oleg Carjov]]. Novorusija trenutno nema fiksirane granice, ali je [[de facto]] omeđena međunarodnim granicama Ukrajine sa [[Rusija|Rusijom]], odnosno linijama fronte uspostavljenim za vrijeme [[Rat u istočnoj Ukrajini|rata u istočnoj Ukrajini]].

==Pozadina==
{{main|Nova Rusija}}

Nova Rusija je ime dobila po području koje je bivše [[Rusko Carstvo]] godine 1774. dobila [[Kučukkainadžirijski mir|Kučukkainairdžijskim mirom]], odnosno aneksijom [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]], i na koje se ubrzano doselilo [[Rusi|rusko]] stanovništvo, osnovavši gradove kao što su [[Odesa]]. Posle propasti Ruskog Carstva i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]], godine 1922. su ta područja [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskoj SSR]], koja je postala dio [[SSSR]]-a. Nakon [[Raspad SSSR|raspada SSSR]]-a 1991. godine, ta su područja postala dio nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. 

Na tim se područjima poslije [[euromajdan]]skih protesta i nasilnog svrgavanja pro-ruskog predsednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] razvio [[separatizam|separatistički]] pokret koji je tražio ujedinjenje sa Rusijom, a kome je značajan poticaj dala [[ruska aneksija Krima]]. Nastojanja novih ukrajinskih vlasti da ga uguše silom su dovele do niza oružanih incidenata koji su prerasli u sukob, tokom koga su formirane DNR i LNR, a potom i Novorusija.

==Teritorija== 

Novorusija faktički kontroliše delove [[Donjecka oblast|Donjecke]] i [[Luganska oblast|Luganske]] oblasti u Ukrajini. Međutim, teritorijalne aspiracije Novorusije uključuju još šest ukrajinskih oblasti: [[Harkovska oblast|Harkovsku]], [[Dnjepropetrovska oblast|Dnjepropetrovsku]], [[Zaporoška oblast|Zaporošku]], [[Hersonska oblast|Hersonsku]], [[Mikolajivska oblast|Mikolajivsku]] i [[Odeška oblast|Odešku]].

[[Datoteka:Claimed New Russia2.svg|mini|250px|levo|Regije pod kontrolom Novorusije (tamno crveno) i regije prema kojima Novorusija ima teritorijalne aspiracije (svetlo crveno)]]

== Državno uređenje ==

Novorusija je [[konfederacija]], koju trenutno čine [[Donjecka narodna republika|Donjecka]] i [[Luganska narodna republika]]. Članstvo je otvoreno i za druge potencijalne članice.

Najviša zakonodavna vlast Novorusije je [[Državni savet Novorusije]], a izvršnu vlast čini Savet Novorusije koga trenutno čine po tri predstavnika iz LNR i DNR.

== Jezik i religija ==
Zvanični jezik Novorusije je [[ruski jezik|ruski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]].

== Oružane snage ==
Oružane snage Novorusije čine niz [[milicija]] i [[paravojna formacija|paravojnih formacija]], prvo objedinjene u [[Narodna milicija Donbasa|Narodna miliciju Donbasa]] (DNR) i [[Armija Jugoistoka|Armiju Jugoistoka]] (LNR) koje su se naknadno objedinile u Združene oružane snage Novorusije.

==Međunarodno priznanje==

Novorusija kao celina nije međunarodno priznata ni od jedne druge države. DNR i LNR su se, pak, međusobno priznale kao suverene države, a nezavisnost im je 27. i 18. juna 2014. priznala jedino [[Južna Osetija]], čiju nezavisnost trenutno priznaje samo 4 države-članice UN. 

== Reference ==
{{reflist}}

{{Evropa}}
{{Faktički nezavisne države i teritorije}}

[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]</text>
      <sha1>rfv972qm929y2hgsng4v4ksb7k3noe5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478120</id>
      <parentid>42478119</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:40:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Evropi|Bivše države u Evropi]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5761" sha1="qqn7hmytyvain2pkkdc5fd7cpoih56h" xml:space="preserve">{{zastario}}
{{Drugo značenje3|Novorusija}}
{{For|istoimenu guberniju nekadašnje Ruske Imperije|Novorosijska gubernija}}
{{Kutijica za nepriznate države
| ime države = Savez Narodnih Republika Novorusija
| izgovor izvornog imena države = &lt;small&gt;Союз Народных Республик Новороссия&lt;/small&gt;
| položaj = Карта Федеративной республики Новороссии.png
| ime genitiv = Novorusije
| zastava = War_Flag_of_Novorussia.svg
| grb = Coat of Arms of Novorussia.svg
| moto = Volja i trud!
| službeni jezik = [[Ruski jezik|ruski]]
| u službenoj upotrebi =  [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]
| glavni grad = [[Donjeck]]
|latd= |latm= |latNS= |longd= |longm= |longEW=
| tip vladavine = 
| titula vladara = 
| titula vladara1 = 
| titula vladara2 = 
| ime vladara = 
| ime vladara1 = 
| ime vladara2 = 
| površina poredak = 125
| površina = 53.201
| vode = 
| stanovništvo poredak = 103
| stanovništvo = 6.578.759
| godina popisa = 2014
| gustina stanovništva = 123,65
| nezavisnost tip = 
| pristupnica događaj1 =
| pristupnica datum1 = 
| valuta = nije određena
| stoti deo valute = 
| vremenska zona = +2; leti +3 ([[Istočnoevropsko vreme|EET]])
| himna = 
| HDI = 
| HDI godina = 
| IHR kategorija = 
| IHR poredak = 
| pozivni broj = 380 62, +380 64
| komentar = 
}}

[[Datoteka:Map of the war in Donbass.svg|mini|290px|desno|Teritorija koju kontrolišu ustanici]]

'''Federativna Država Novorusija''' ({{jez-ru|Федеративное государство Новороссия}}, {{jez-uk|Федеративна держава Новоросія}}), također poznata i kao '''Savez Narodnih Republika''' ({{jez-ru|Союз Народных Республик}}, {{jez-uk|Союз Народних Республік}}), također poznata i pod neformalnim nazivom '''Lugandonija''' (od riječi [[Lugansk]] i [[Donjeck]]) je [[konfederacija|državni savez]] (konfederacija) koju čine [[Spisak nepriznatih država|nepriznate države]] [[Donjecka Narodna Republika]] (DNR) i [[Luganska Narodna Republika]] (LNR) u istočnom dijelu [[Ukrajina|Ukrajine]]. Proglašena je [[22. maj]]a [[2014]], a ozvaničena [[24. maj]]a iste godine, kada su lideri DNR i LNR potpisali sporazum o ujedinjenju. 24. juna su vođe obje države objavile kako će imati zajednički [[ustav]] i [[parlament]], a dva dana kasnije je za njegovog predsjednika proglašen [[Oleg Carjov]]. Novorusija trenutno nema fiksirane granice, ali je [[de facto]] omeđena međunarodnim granicama Ukrajine sa [[Rusija|Rusijom]], odnosno linijama fronte uspostavljenim za vrijeme [[Rat u istočnoj Ukrajini|rata u istočnoj Ukrajini]].

==Pozadina==
{{main|Nova Rusija}}

Nova Rusija je ime dobila po području koje je bivše [[Rusko Carstvo]] godine 1774. dobila [[Kučukkainadžirijski mir|Kučukkainairdžijskim mirom]], odnosno aneksijom [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]], i na koje se ubrzano doselilo [[Rusi|rusko]] stanovništvo, osnovavši gradove kao što su [[Odesa]]. Posle propasti Ruskog Carstva i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]], godine 1922. su ta područja [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskoj SSR]], koja je postala dio [[SSSR]]-a. Nakon [[Raspad SSSR|raspada SSSR]]-a 1991. godine, ta su područja postala dio nezavisne [[Ukrajina|Ukrajine]]. 

Na tim se područjima poslije [[euromajdan]]skih protesta i nasilnog svrgavanja pro-ruskog predsednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] razvio [[separatizam|separatistički]] pokret koji je tražio ujedinjenje sa Rusijom, a kome je značajan poticaj dala [[ruska aneksija Krima]]. Nastojanja novih ukrajinskih vlasti da ga uguše silom su dovele do niza oružanih incidenata koji su prerasli u sukob, tokom koga su formirane DNR i LNR, a potom i Novorusija.

==Teritorija== 

Novorusija faktički kontroliše delove [[Donjecka oblast|Donjecke]] i [[Luganska oblast|Luganske]] oblasti u Ukrajini. Međutim, teritorijalne aspiracije Novorusije uključuju još šest ukrajinskih oblasti: [[Harkovska oblast|Harkovsku]], [[Dnjepropetrovska oblast|Dnjepropetrovsku]], [[Zaporoška oblast|Zaporošku]], [[Hersonska oblast|Hersonsku]], [[Mikolajivska oblast|Mikolajivsku]] i [[Odeška oblast|Odešku]].

[[Datoteka:Claimed New Russia2.svg|mini|250px|levo|Regije pod kontrolom Novorusije (tamno crveno) i regije prema kojima Novorusija ima teritorijalne aspiracije (svetlo crveno)]]

== Državno uređenje ==

Novorusija je [[konfederacija]], koju trenutno čine [[Donjecka narodna republika|Donjecka]] i [[Luganska narodna republika]]. Članstvo je otvoreno i za druge potencijalne članice.

Najviša zakonodavna vlast Novorusije je [[Državni savet Novorusije]], a izvršnu vlast čini Savet Novorusije koga trenutno čine po tri predstavnika iz LNR i DNR.

== Jezik i religija ==
Zvanični jezik Novorusije je [[ruski jezik|ruski]] i [[ukrajinski jezik|ukrajinski]].

== Oružane snage ==
Oružane snage Novorusije čine niz [[milicija]] i [[paravojna formacija|paravojnih formacija]], prvo objedinjene u [[Narodna milicija Donbasa|Narodna miliciju Donbasa]] (DNR) i [[Armija Jugoistoka|Armiju Jugoistoka]] (LNR) koje su se naknadno objedinile u Združene oružane snage Novorusije.

==Međunarodno priznanje==

Novorusija kao celina nije međunarodno priznata ni od jedne druge države. DNR i LNR su se, pak, međusobno priznale kao suverene države, a nezavisnost im je 27. i 18. juna 2014. priznala jedino [[Južna Osetija]], čiju nezavisnost trenutno priznaje samo 4 države-članice UN. 

== Reference ==
{{reflist}}

{{Evropa}}
{{Faktički nezavisne države i teritorije}}

[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]</text>
      <sha1>qqn7hmytyvain2pkkdc5fd7cpoih56h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sant'Albino, Siena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2314037</id>
    <revision>
      <id>42477997</id>
      <parentid>42084757</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T18:31:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LigaDue</username>
        <id>34119</id>
      </contributor>
      <comment>commonscatfix, slika</comment>
      <origin>42477997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2539" sha1="itymf9zgkpau3073z0gugce41ptipvc" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Sant'Albino
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Toscana]]
| okrug               = [[Siena (provincija)|Siena]]
| slika               = SantAlbinoMontepulciano1.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 1227
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 43.07098
| gduž                = 11.80684
| nadmorska_visina    = 485
| geonameid           = 8949267
}}

'''Sant'Albino''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Siena (provincija)|Siena]], u regiji [[Toscana]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 1227 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 485 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Sant'Albino (Montepulciano)}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Siena}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Siena]]</text>
      <sha1>itymf9zgkpau3073z0gugce41ptipvc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Setri, Perugia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2318210</id>
    <revision>
      <id>42478009</id>
      <parentid>42087131</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T20:05:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LigaDue</username>
        <id>34119</id>
      </contributor>
      <comment>commonscatfix, slika</comment>
      <origin>42478009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2532" sha1="129uh4f84t7vryxmf40dbgw0mct9qho" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Setri
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Umbria]]
| okrug               = [[Perugia (provincija)|Perugia]]
| slika               = SetriSellano1.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 19
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 42.90703
| gduž                = 12.94808
| nadmorska_visina    = 783
| geonameid           = 3166592
}}

'''Setri''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Perugia (provincija)|Perugia]], u regiji [[Perugia (provincija)|Perugia]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 19 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 783 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Setri (Sellano)}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Perugia}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Perugia]]</text>
      <sha1>129uh4f84t7vryxmf40dbgw0mct9qho</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cornedo All'Isarco, Bolzano</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2339385</id>
    <revision>
      <id>42477999</id>
      <parentid>42058535</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T18:47:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MrKeefeJohn</username>
        <id>122587</id>
      </contributor>
      <origin>42477999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2601" sha1="mnf9uyeme4b244w8e0dqgiom49dgd1y" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Cornedo All'Isarco
| izvorni_naziv       = 
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Trentino-Alto Adige]]
| okrug               = [[Bolzano (provincija)|Bolzano]]
| slika               = Karneid von der Rittner Straße,Südtirol.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 23
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| веб-страна         = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 46.4899
| gduž                = 11.40647
| nadmorska_visina    = 500
| geonameid           = 6534778
}}

'''Cornedo All'Isarco''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Bolzano (provincija)|Bolzano]], u regiji [[Trentino-Alto Adige]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 23 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 500 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cornedo All'Isarco}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Bolzano}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Bolzano]]</text>
      <sha1>mnf9uyeme4b244w8e0dqgiom49dgd1y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stava, Bolzano</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2341324</id>
    <revision>
      <id>42478007</id>
      <parentid>42088134</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T19:51:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MrKeefeJohn</username>
        <id>122587</id>
      </contributor>
      <comment>Blick auf Stabe, Südtirol.jpg</comment>
      <origin>42478007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2541" sha1="h03t8k05g98jgzllfnctcnwhqs0ghm1" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Stava
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Trentino-Alto Adige]]
| okrug               = [[Bolzano (provincija)|Bolzano]]
| slika               = Blick auf Stabe, Südtirol.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 256
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 46.64517
| gduž                = 10.96692
| nadmorska_visina    = 553
| geonameid           = 8952118
}}

'''Stava''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Bolzano (provincija)|Bolzano]], u regiji [[Trentino-Alto Adige]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 256 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 553 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Stava}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Bolzano}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Bolzano]]</text>
      <sha1>h03t8k05g98jgzllfnctcnwhqs0ghm1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Talaccio, Bolzano</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2341376</id>
    <revision>
      <id>42478010</id>
      <parentid>42088749</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T20:43:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MrKeefeJohn</username>
        <id>122587</id>
      </contributor>
      <comment>Talatsch 2023a.jpg</comment>
      <origin>42478010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2538" sha1="q3qw284mlvgpd8z5qeydwzlyg1jf1x5" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Talaccio
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Trentino-Alto Adige]]
| okrug               = [[Bolzano (provincija)|Bolzano]]
| slika               = Talatsch 2023a.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 19
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 46.64628
| gduž                = 10.77141
| nadmorska_visina    = 1458
| geonameid           = 8976645
}}

'''Talaccio''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Bolzano (provincija)|Bolzano]], u regiji [[Trentino-Alto Adige]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 19 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1458 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Talaccio}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Bolzano}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Bolzano]]</text>
      <sha1>q3qw284mlvgpd8z5qeydwzlyg1jf1x5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čečenska Republika Ičkerija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2607206</id>
    <revision>
      <id>42478041</id>
      <parentid>42353076</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:40:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Nastanci 1991.|Nastanci 1991.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4537" sha1="offcty5fqkuigzvvm5q86oi8g7gjofx" xml:space="preserve">{{Kutijica za bivše države sr
| Izvorno_ime                   = 
| Konvencionalni_pun_naziv      = Čečenska Republika Ičkerija&lt;br /&gt;Nohčiйn Pačhьalkh Nohčiйčoь
| Uobičajen_naziv               = 
| Slika_zastava                 = Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg
| Slika_grb                     = Coat of Arms of the Chechen Republic of Ichkeria.svg
| Ime_genitiv                   = 
| Slika_karta                   = Europe Location Chechen Republic of Ichkeria.svg
| Tekst_karta                   = 
| Tekst_ispod_karte             = 
| Kontinent                     = [[Evropa]]
| Regija                        = [[Kavkaz (region)|Kavkaz]]
| Zemlja                         = [[Rusija]]
| Himna                         = Smrt ili sloboda
| Površina                      = 15.300
| Stanovništvo                  = 1.103.000
| Prestonica                    = [[Grozni]]
| Zvanični_jezici               = [[Čečenski jezik|čečenski]], [[Ruski jezik|ruski]]
| Religija                      = [[Islam]]
| Valuta                        =       
| Zakonodavna_vlast             = 
| Tip_vladavine                 = [[Republika]]
| Titula_vladara                = Predsednik
| Vladajuća_partija             = 
| Vladar1                       = [[Džohar Dudajev]] 
| Vladar2                       = [[Zelimhan Jandarbijev]] 
| Vladar3                       = [[Aslan Mashadov]] 
| Predsednik                    = 
| Premijer                      = 
| Era                           = Savremeno doba
| Godina_početak                = [[1991]].
| Godina_kraj                   = [[1999]].
| Status                        =       
| Događaj1                      = 
| Datum_događaj1                = 
| Zastava_Prethodnik1           =Flag of the Chechen-Ingush ASSR (1957-1978).svg
| Prethodnik1                   = [[Čečeno-Ingušetija]]
| Zastava_Sledbenik1            = Flag of the Chechen Republic.svg
| Sledbenik1                    = [[Čečenija]]
| Zastava_Prethodnik2           =
| Prethodnik2                   = 
| Zastava_Sledbenik2            = 
| Sledbenik2                    = 
| Portal                        = Istorija
}}
'''Čečenska Republika Ičkerija''' je bila faktički nezavisna država na severnom [[Kavkaz (region)|Kavkazu]] između 1991. i 1999. godine. Nastala je u vreme [[raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] na jednom delu nekadašnje autonomne republike [[Čečeno-Ingušetija|Čečeno-Ingušetije]] (dela [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]]), a vojno je poražena od strane ruske armije 1999. i uključena u [[Rusija|Rusku federaciju]] kao [[Čečenija|Republika Čečenija]]. Nezavisnost Ičkerije nije bila međunarodno priznata. Priznali su je privremeno samo [[Gruzija]] i [[avganistan]]ski [[talibani]].

== Ime ==
„Ičkerija“ je istorijsko turkijsko ime za centralni deo [[Čečenija|Čečenije]]. Prema legendi, sva „čista“ čečenska plemena imaju tamo svoje korene. Kad su čečenski separatisti proglasili nezavisnost Čečenije od [[Rusija|Rusije]], koristili su ime „Čečenska Republika Ičkerija“ (ČRI) za nezavisnu Čečeniju. U mnogim stranim izvorima se, međutim, nezavisna Ičkerija pominje kao Čečenija.

== Historija ==
Godine [[1991]]., dok se raspadao [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]], čečenski lider [[Džohar Dudajev]] je proglasio nezavisnost Čečenije (Ičkerije). Ruski predsednik [[Boris Jeljcin]] je odbijao da prizna čečensku nezavisnost, kao i druge države sveta. Država Ičkerija je od tada faktički bila nezavisna, do [[Prvi čečenski rat|Prvog čečenskog rata]] [[1994]]. godine, kada Čečenija biva zauzeta od strane ruske vojske (do [[1996]].), a Dudajev ubijen. Od 1996. godine (kada se ruska vojska povlači), pa do [[1999]]. godine Čečeni i dalje uživaju tehničku nezavisnost, sve do napada čečenskih snaga pod vođstvom [[Šamil Basajev|Šamila Basajeva]] na susednu rusku republiku [[Dagestan]]. Tada Rusija odgovara vojnom silom i započinje [[Drugi čečenski rat]], čime uspostavlja kontrolu nad teritorijom Čečenije. Čečenski predsednik [[Aslan Mashadov]] i njegovi separatisti beže u planine i započinju gerilski rat koji traje do danas.

== Povezano ==
* [[Spisak nepriznatih država]]
* [[Prvi čečenski rat]]
* [[Drugi čečenski rat]]

{{Faktički nezavisne države i teritorije}}

[[Kategorija:Čečenija]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Nastanci 1991.]]</text>
      <sha1>offcty5fqkuigzvvm5q86oi8g7gjofx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478043</id>
      <parentid>42478041</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:42:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Nastanci 1991.|Nastanci 1991.]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1991.|Države i teritorije uspostavljene 1991.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4563" sha1="0ljxhx172388b0vrmc31l9iylqki9al" xml:space="preserve">{{Kutijica za bivše države sr
| Izvorno_ime                   = 
| Konvencionalni_pun_naziv      = Čečenska Republika Ičkerija&lt;br /&gt;Nohčiйn Pačhьalkh Nohčiйčoь
| Uobičajen_naziv               = 
| Slika_zastava                 = Flag of Chechen Republic of Ichkeria.svg
| Slika_grb                     = Coat of Arms of the Chechen Republic of Ichkeria.svg
| Ime_genitiv                   = 
| Slika_karta                   = Europe Location Chechen Republic of Ichkeria.svg
| Tekst_karta                   = 
| Tekst_ispod_karte             = 
| Kontinent                     = [[Evropa]]
| Regija                        = [[Kavkaz (region)|Kavkaz]]
| Zemlja                         = [[Rusija]]
| Himna                         = Smrt ili sloboda
| Površina                      = 15.300
| Stanovništvo                  = 1.103.000
| Prestonica                    = [[Grozni]]
| Zvanični_jezici               = [[Čečenski jezik|čečenski]], [[Ruski jezik|ruski]]
| Religija                      = [[Islam]]
| Valuta                        =       
| Zakonodavna_vlast             = 
| Tip_vladavine                 = [[Republika]]
| Titula_vladara                = Predsednik
| Vladajuća_partija             = 
| Vladar1                       = [[Džohar Dudajev]] 
| Vladar2                       = [[Zelimhan Jandarbijev]] 
| Vladar3                       = [[Aslan Mashadov]] 
| Predsednik                    = 
| Premijer                      = 
| Era                           = Savremeno doba
| Godina_početak                = [[1991]].
| Godina_kraj                   = [[1999]].
| Status                        =       
| Događaj1                      = 
| Datum_događaj1                = 
| Zastava_Prethodnik1           =Flag of the Chechen-Ingush ASSR (1957-1978).svg
| Prethodnik1                   = [[Čečeno-Ingušetija]]
| Zastava_Sledbenik1            = Flag of the Chechen Republic.svg
| Sledbenik1                    = [[Čečenija]]
| Zastava_Prethodnik2           =
| Prethodnik2                   = 
| Zastava_Sledbenik2            = 
| Sledbenik2                    = 
| Portal                        = Istorija
}}
'''Čečenska Republika Ičkerija''' je bila faktički nezavisna država na severnom [[Kavkaz (region)|Kavkazu]] između 1991. i 1999. godine. Nastala je u vreme [[raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] na jednom delu nekadašnje autonomne republike [[Čečeno-Ingušetija|Čečeno-Ingušetije]] (dela [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]]), a vojno je poražena od strane ruske armije 1999. i uključena u [[Rusija|Rusku federaciju]] kao [[Čečenija|Republika Čečenija]]. Nezavisnost Ičkerije nije bila međunarodno priznata. Priznali su je privremeno samo [[Gruzija]] i [[avganistan]]ski [[talibani]].

== Ime ==
„Ičkerija“ je istorijsko turkijsko ime za centralni deo [[Čečenija|Čečenije]]. Prema legendi, sva „čista“ čečenska plemena imaju tamo svoje korene. Kad su čečenski separatisti proglasili nezavisnost Čečenije od [[Rusija|Rusije]], koristili su ime „Čečenska Republika Ičkerija“ (ČRI) za nezavisnu Čečeniju. U mnogim stranim izvorima se, međutim, nezavisna Ičkerija pominje kao Čečenija.

== Historija ==
Godine [[1991]]., dok se raspadao [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]], čečenski lider [[Džohar Dudajev]] je proglasio nezavisnost Čečenije (Ičkerije). Ruski predsednik [[Boris Jeljcin]] je odbijao da prizna čečensku nezavisnost, kao i druge države sveta. Država Ičkerija je od tada faktički bila nezavisna, do [[Prvi čečenski rat|Prvog čečenskog rata]] [[1994]]. godine, kada Čečenija biva zauzeta od strane ruske vojske (do [[1996]].), a Dudajev ubijen. Od 1996. godine (kada se ruska vojska povlači), pa do [[1999]]. godine Čečeni i dalje uživaju tehničku nezavisnost, sve do napada čečenskih snaga pod vođstvom [[Šamil Basajev|Šamila Basajeva]] na susednu rusku republiku [[Dagestan]]. Tada Rusija odgovara vojnom silom i započinje [[Drugi čečenski rat]], čime uspostavlja kontrolu nad teritorijom Čečenije. Čečenski predsednik [[Aslan Mashadov]] i njegovi separatisti beže u planine i započinju gerilski rat koji traje do danas.

== Povezano ==
* [[Spisak nepriznatih država]]
* [[Prvi čečenski rat]]
* [[Drugi čečenski rat]]

{{Faktički nezavisne države i teritorije}}

[[Kategorija:Čečenija]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1991.]]</text>
      <sha1>0ljxhx172388b0vrmc31l9iylqki9al</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sredstva ili o prihodima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2890123</id>
    <revision>
      <id>42478131</id>
      <parentid>7840804</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T11:38:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 1 book for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2498" sha1="46wu2is61voy9c41pdb3vdk1w470rv1" xml:space="preserve">{{italic title}}
'''''Sredstva ili o prihodima''''' ({{lang-grc|Πόροι ἢ περὶ Προσόδων}}, ''Poroi e peri Prosodon'') naslov je [[Grčka književnost|starogrčkog spisa]] iz 354. pne., za koji se veruje da je poslednje delo koje je napisao [[Ksenofont]].{{sfn|Higgins|1977|loc=str. 138}} Pola stoleća nakon [[Atina (polis)|atinskog]] poraza u [[Peloponeski rat|peloponeskom ratu]], Atina se suočavala s finansijskim kolapsom.{{sfn|Austin|Vidal-Noquet|1980|loc=str. 123}}

U ovom spisu Ksenofont savetuje Atinjanima kako bi mogli unaprediti privredu i popraviti državne finansije, jer im je nakon završetka [[Saveznički rat (357 - 355. pne.)|savezničkog rata 355. pne.]], koji je znatno umanjio državne prihode, pretilo rasulo.{{sfn|Đurić|1990|loc=str. 446}}

Delo se sastoji od pet poglavlja. U prvom Ksenofont navodi prednosti koje Atina poseduje za sticanje velikih prihoda, npr. umerena klima u Atici, produktivnost njenom kopna i obližnjeg mora te udaljenost od [[Barbari|barbarskih]] zemalja. U drugom poglavlju Ksenofont predlaže da Atina uveća populaciju [[Meteci|meteka]] (stalno nastanjenih stranaca) kao jedan od načina uvećanja prihoda. Ksenofont daje i neke kreativne predloge, kao što su investiranje u smeštaj koji bi se iznajmljivao posetiocima i u robove koji bi se iznajmljivali upravnicima [[Laurion|laurijskih]] rudnika srebra (od ove transakcije pisac očekuje povraćaj u iznosu od 33 posto od potrošenog kapitala).{{sfn|Howatson|1997|loc=s.v. Revenues}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{cite book|last1= Austin |first1= M. M. |last2= Vidal-Naquet |first2= P. |year=1980 |title= Economic and Social History of Ancient Greece |volume=  |location= | publisher= University of California Press |ref = harv}}
* {{cite book|last=Đurić |first=Miloš N. |authorlink= Miloš Đurić |year=1990 |title= Istorija helenske književnosti |location= Beograd| publisher= Zavod za udžbenike i nastavna sredstva |ref = harv}}
* {{cite book|last=Higgins |first=William Edward |authorlink= |year=1977 |title= Xenophon the Athenian: The Problem of the Individual and the Society of Polis |url=https://archive.org/details/xenophonathenian0000higg_h3i1 |location= New York| publisher= State University of New York Press |ref = harv}}
* {{cite book|last=Howatson |first=M. C. |year=1997 |title= The Oxford Companion to Classical Literature |location= Oxford. New York | publisher= Oxford University Press |ref = harv}}

[[Kategorija:Ksenofont]]</text>
      <sha1>46wu2is61voy9c41pdb3vdk1w470rv1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Luganska Narodna Republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3556125</id>
    <revision>
      <id>42478037</id>
      <parentid>42450433</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:34:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Sporna područja|Sporna područja]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše nepriznate države|Bivše nepriznate države]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5524" sha1="59z67nuckoltfqnwmgdq9hg2zrl41kh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Location_of_Lugansk_People%27s_Republic.png|right|thumb|250px|Lokacija Luganske narodne republike u Ukrajini (tamno zelena boja)]]
[[Datoteka:Flag of the Luhansk People's Republic.svg|right|thumb|Zastava]]
'''Luganska Narodna Republika''' ({{jez-ru|Луганская Народная Республика}}) je samoproglašena i nepriznata [[paradržava]] u [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]], istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], koja graniči sa [[Rusija|Rusijom]] na istoku, (također samoproglašenoj) [[Donjecka narodna republika|Donjeckom narodnom republikom]] na sjeveru i Ukrajinom na zapadu. Proglašena je 12.5. 2014., a priznaje ju jedino [[Južna Osetija]], koja je i sama priznata od samo nekolicine država. [[Rusi]] su činili 47% stanovništva, dok je 85% stanovništva govorilo [[ruski jezik]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Resident's in Ukraine's Luhansk want to join Russia|url=http://www.breitbart.com/Big-Peace/2014/03/17/Residents-in-Ukraine-s-Luhansk-Want-to-Join-Russia|author=Mary Chastain|date=17.3. 2014|publisher=breitbart.com}}&lt;/ref&gt; Njen predsjednik je [[Igor Polotnjicki]].

==Uvod==

Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] 21.2. 2014., nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države. Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u [[Donjeck]]u i [[Lugansk]]u, naoružane skupine, koje su se isprva zvale &quot;jedinice za samoobranu&quot;, su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;&gt;{{citation|publisher=Human Rights Watch|title=Eastern Ukraine: Questions and Answers about the Laws of War|date=1.7. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war|access-date=2014-07-18|archive-date=2014-07-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714114221/http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane [[federacija]], drugi da se te regije pripoje Rusiji,&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; po uzoru na [[Ruska aneksija Krima|rusku aneksiju Krima]]. 7.4., naoružane proruske jedinice zauzele su mjesnu upravnu zgradu u Donjecku te proglasili &quot;[[Donjecka narodna republika|Donjecku narodnu republiku]]&quot;. 12.4., maskirani ljudi sa uniformama bez obilježja, naoružani [[kalašnjikov]]ima, zauzeli su mjesnu policijsku i upravnu zgradu u [[Slavljensk]]u te proglasili da je grad pod kontrolom &quot;Donjecke narodne republike&quot;.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt;

==Izbijanje oružanog sukoba==
{{glavni|Rat u Istočnoj Ukrajini}}
27.4., naoružane jedinice u Lugansku proglasile su &quot;Lugansku narodnu republiku&quot;. Između travnja i lipnja, [[paravojska|paravojne jedinice]] su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz Slavljenska te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Zauzeli su i kontrolu nad cestama koje vode do sela Semjonovka i Seležnjovka. Pobunjenici su potom uspostavili na tucet kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine, kao što su [[Mariupol]], [[Kramatorsk]], [[Jampol]] i [[Kirovsk]].

Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena sve do predsjedničkih izbora 25.5., je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala &quot;antiterorističkom operacijom&quot;.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odbjeglih gradova, kao što su Mariupol, Kirovsk i Jampol.

11.5. proruske skupine organizirale su referendum o otcijepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili nezavisnost nakon što je prema navodima preko 90% glasača glasovalo &quot;za&quot;. [[EU]] je referendum proglasio &quot;nezakonitim&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Xinhua|title=''EU calls referendum in eastern Ukraine &quot;illegitimate&quot;''|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328798.htm}}&lt;/ref&gt; Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlasti u [[Kijev]]u, ali su proruski pobunjenici to odbili.&lt;ref&gt;{{cite web|title=''Voters in Ukraine's Lugansk back region's independence: organizer''|publisher=Xinhua|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328773.htm}}&lt;/ref&gt; Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih Donjeckih i Luganskih narodnih republika izdali su odredbe kojima &quot;zabranjuju glasovanje&quot; u tim područjima te su prijetili &quot;smaknuti&quot; svakoga tko je sudjelovao u tim izborima.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt;

24.5., dvije odcijepljene ukrajinske regije Donjeck i Luhansk proglasile su u ujedinjenje i nastanak nove države, [[Federativna Država Novorusija|Novorusije]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Novi list]]|date=24.5. 2014|title=''Donjeck i Luhansk ujedinili se u Novu Rusiju''|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|author=HINA|access-date=2014-07-18|archivedate=2014-05-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140528091521/http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Iredentizam]]
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]</text>
      <sha1>59z67nuckoltfqnwmgdq9hg2zrl41kh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478038</id>
      <parentid>42478037</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:35:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Nastanci 2014.|Nastanci 2014.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5554" sha1="220iklxt86zfyagyowl8ohpi37ez4rr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Location_of_Lugansk_People%27s_Republic.png|right|thumb|250px|Lokacija Luganske narodne republike u Ukrajini (tamno zelena boja)]]
[[Datoteka:Flag of the Luhansk People's Republic.svg|right|thumb|Zastava]]
'''Luganska Narodna Republika''' ({{jez-ru|Луганская Народная Республика}}) je samoproglašena i nepriznata [[paradržava]] u [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]], istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], koja graniči sa [[Rusija|Rusijom]] na istoku, (također samoproglašenoj) [[Donjecka narodna republika|Donjeckom narodnom republikom]] na sjeveru i Ukrajinom na zapadu. Proglašena je 12.5. 2014., a priznaje ju jedino [[Južna Osetija]], koja je i sama priznata od samo nekolicine država. [[Rusi]] su činili 47% stanovništva, dok je 85% stanovništva govorilo [[ruski jezik]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Resident's in Ukraine's Luhansk want to join Russia|url=http://www.breitbart.com/Big-Peace/2014/03/17/Residents-in-Ukraine-s-Luhansk-Want-to-Join-Russia|author=Mary Chastain|date=17.3. 2014|publisher=breitbart.com}}&lt;/ref&gt; Njen predsjednik je [[Igor Polotnjicki]].

==Uvod==

Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] 21.2. 2014., nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države. Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u [[Donjeck]]u i [[Lugansk]]u, naoružane skupine, koje su se isprva zvale &quot;jedinice za samoobranu&quot;, su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;&gt;{{citation|publisher=Human Rights Watch|title=Eastern Ukraine: Questions and Answers about the Laws of War|date=1.7. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war|access-date=2014-07-18|archive-date=2014-07-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714114221/http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane [[federacija]], drugi da se te regije pripoje Rusiji,&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; po uzoru na [[Ruska aneksija Krima|rusku aneksiju Krima]]. 7.4., naoružane proruske jedinice zauzele su mjesnu upravnu zgradu u Donjecku te proglasili &quot;[[Donjecka narodna republika|Donjecku narodnu republiku]]&quot;. 12.4., maskirani ljudi sa uniformama bez obilježja, naoružani [[kalašnjikov]]ima, zauzeli su mjesnu policijsku i upravnu zgradu u [[Slavljensk]]u te proglasili da je grad pod kontrolom &quot;Donjecke narodne republike&quot;.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt;

==Izbijanje oružanog sukoba==
{{glavni|Rat u Istočnoj Ukrajini}}
27.4., naoružane jedinice u Lugansku proglasile su &quot;Lugansku narodnu republiku&quot;. Između travnja i lipnja, [[paravojska|paravojne jedinice]] su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz Slavljenska te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Zauzeli su i kontrolu nad cestama koje vode do sela Semjonovka i Seležnjovka. Pobunjenici su potom uspostavili na tucet kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine, kao što su [[Mariupol]], [[Kramatorsk]], [[Jampol]] i [[Kirovsk]].

Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena sve do predsjedničkih izbora 25.5., je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala &quot;antiterorističkom operacijom&quot;.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odbjeglih gradova, kao što su Mariupol, Kirovsk i Jampol.

11.5. proruske skupine organizirale su referendum o otcijepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili nezavisnost nakon što je prema navodima preko 90% glasača glasovalo &quot;za&quot;. [[EU]] je referendum proglasio &quot;nezakonitim&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Xinhua|title=''EU calls referendum in eastern Ukraine &quot;illegitimate&quot;''|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328798.htm}}&lt;/ref&gt; Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlasti u [[Kijev]]u, ali su proruski pobunjenici to odbili.&lt;ref&gt;{{cite web|title=''Voters in Ukraine's Lugansk back region's independence: organizer''|publisher=Xinhua|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328773.htm}}&lt;/ref&gt; Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih Donjeckih i Luganskih narodnih republika izdali su odredbe kojima &quot;zabranjuju glasovanje&quot; u tim područjima te su prijetili &quot;smaknuti&quot; svakoga tko je sudjelovao u tim izborima.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt;

24.5., dvije odcijepljene ukrajinske regije Donjeck i Luhansk proglasile su u ujedinjenje i nastanak nove države, [[Federativna Država Novorusija|Novorusije]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Novi list]]|date=24.5. 2014|title=''Donjeck i Luhansk ujedinili se u Novu Rusiju''|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|author=HINA|access-date=2014-07-18|archivedate=2014-05-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140528091521/http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Iredentizam]]
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]</text>
      <sha1>220iklxt86zfyagyowl8ohpi37ez4rr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478046</id>
      <parentid>42478038</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:47:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{zastario}}</comment>
      <origin>42478046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5567" sha1="odgl8has1pkhye7ypf833nq9gl5aced" xml:space="preserve">{{zastario}}
[[Datoteka:Location_of_Lugansk_People%27s_Republic.png|right|thumb|250px|Lokacija Luganske narodne republike u Ukrajini (tamno zelena boja)]]
[[Datoteka:Flag of the Luhansk People's Republic.svg|right|thumb|Zastava]]
'''Luganska Narodna Republika''' ({{jez-ru|Луганская Народная Республика}}) je samoproglašena i nepriznata [[paradržava]] u [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]], istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], koja graniči sa [[Rusija|Rusijom]] na istoku, (također samoproglašenoj) [[Donjecka narodna republika|Donjeckom narodnom republikom]] na sjeveru i Ukrajinom na zapadu. Proglašena je 12.5. 2014., a priznaje ju jedino [[Južna Osetija]], koja je i sama priznata od samo nekolicine država. [[Rusi]] su činili 47% stanovništva, dok je 85% stanovništva govorilo [[ruski jezik]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Resident's in Ukraine's Luhansk want to join Russia|url=http://www.breitbart.com/Big-Peace/2014/03/17/Residents-in-Ukraine-s-Luhansk-Want-to-Join-Russia|author=Mary Chastain|date=17.3. 2014|publisher=breitbart.com}}&lt;/ref&gt; Njen predsjednik je [[Igor Polotnjicki]].

==Uvod==

Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] 21.2. 2014., nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države. Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u [[Donjeck]]u i [[Lugansk]]u, naoružane skupine, koje su se isprva zvale &quot;jedinice za samoobranu&quot;, su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;&gt;{{citation|publisher=Human Rights Watch|title=Eastern Ukraine: Questions and Answers about the Laws of War|date=1.7. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war|access-date=2014-07-18|archive-date=2014-07-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714114221/http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane [[federacija]], drugi da se te regije pripoje Rusiji,&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; po uzoru na [[Ruska aneksija Krima|rusku aneksiju Krima]]. 7.4., naoružane proruske jedinice zauzele su mjesnu upravnu zgradu u Donjecku te proglasili &quot;[[Donjecka narodna republika|Donjecku narodnu republiku]]&quot;. 12.4., maskirani ljudi sa uniformama bez obilježja, naoružani [[kalašnjikov]]ima, zauzeli su mjesnu policijsku i upravnu zgradu u [[Slavljensk]]u te proglasili da je grad pod kontrolom &quot;Donjecke narodne republike&quot;.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt;

==Izbijanje oružanog sukoba==
{{glavni|Rat u Istočnoj Ukrajini}}
27.4., naoružane jedinice u Lugansku proglasile su &quot;Lugansku narodnu republiku&quot;. Između travnja i lipnja, [[paravojska|paravojne jedinice]] su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz Slavljenska te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Zauzeli su i kontrolu nad cestama koje vode do sela Semjonovka i Seležnjovka. Pobunjenici su potom uspostavili na tucet kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine, kao što su [[Mariupol]], [[Kramatorsk]], [[Jampol]] i [[Kirovsk]].

Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena sve do predsjedničkih izbora 25.5., je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala &quot;antiterorističkom operacijom&quot;.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odbjeglih gradova, kao što su Mariupol, Kirovsk i Jampol.

11.5. proruske skupine organizirale su referendum o otcijepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili nezavisnost nakon što je prema navodima preko 90% glasača glasovalo &quot;za&quot;. [[EU]] je referendum proglasio &quot;nezakonitim&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Xinhua|title=''EU calls referendum in eastern Ukraine &quot;illegitimate&quot;''|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328798.htm}}&lt;/ref&gt; Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlasti u [[Kijev]]u, ali su proruski pobunjenici to odbili.&lt;ref&gt;{{cite web|title=''Voters in Ukraine's Lugansk back region's independence: organizer''|publisher=Xinhua|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328773.htm}}&lt;/ref&gt; Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih Donjeckih i Luganskih narodnih republika izdali su odredbe kojima &quot;zabranjuju glasovanje&quot; u tim područjima te su prijetili &quot;smaknuti&quot; svakoga tko je sudjelovao u tim izborima.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt;

24.5., dvije odcijepljene ukrajinske regije Donjeck i Luhansk proglasile su u ujedinjenje i nastanak nove države, [[Federativna Država Novorusija|Novorusije]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Novi list]]|date=24.5. 2014|title=''Donjeck i Luhansk ujedinili se u Novu Rusiju''|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|author=HINA|access-date=2014-07-18|archivedate=2014-05-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140528091521/http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Iredentizam]]
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]</text>
      <sha1>odgl8has1pkhye7ypf833nq9gl5aced</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478048</id>
      <parentid>42478046</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:47:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Iredentizam|Iredentizam]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Ruski iredentizam|Ruski iredentizam]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5573" sha1="2u2x4ukko357b1q0jzdd72cq78tts08" xml:space="preserve">{{zastario}}
[[Datoteka:Location_of_Lugansk_People%27s_Republic.png|right|thumb|250px|Lokacija Luganske narodne republike u Ukrajini (tamno zelena boja)]]
[[Datoteka:Flag of the Luhansk People's Republic.svg|right|thumb|Zastava]]
'''Luganska Narodna Republika''' ({{jez-ru|Луганская Народная Республика}}) je samoproglašena i nepriznata [[paradržava]] u [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]], istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], koja graniči sa [[Rusija|Rusijom]] na istoku, (također samoproglašenoj) [[Donjecka narodna republika|Donjeckom narodnom republikom]] na sjeveru i Ukrajinom na zapadu. Proglašena je 12.5. 2014., a priznaje ju jedino [[Južna Osetija]], koja je i sama priznata od samo nekolicine država. [[Rusi]] su činili 47% stanovništva, dok je 85% stanovništva govorilo [[ruski jezik]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Resident's in Ukraine's Luhansk want to join Russia|url=http://www.breitbart.com/Big-Peace/2014/03/17/Residents-in-Ukraine-s-Luhansk-Want-to-Join-Russia|author=Mary Chastain|date=17.3. 2014|publisher=breitbart.com}}&lt;/ref&gt; Njen predsjednik je [[Igor Polotnjicki]].

==Uvod==

Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] 21.2. 2014., nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države. Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u [[Donjeck]]u i [[Lugansk]]u, naoružane skupine, koje su se isprva zvale &quot;jedinice za samoobranu&quot;, su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;&gt;{{citation|publisher=Human Rights Watch|title=Eastern Ukraine: Questions and Answers about the Laws of War|date=1.7. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war|access-date=2014-07-18|archive-date=2014-07-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714114221/http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane [[federacija]], drugi da se te regije pripoje Rusiji,&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; po uzoru na [[Ruska aneksija Krima|rusku aneksiju Krima]]. 7.4., naoružane proruske jedinice zauzele su mjesnu upravnu zgradu u Donjecku te proglasili &quot;[[Donjecka narodna republika|Donjecku narodnu republiku]]&quot;. 12.4., maskirani ljudi sa uniformama bez obilježja, naoružani [[kalašnjikov]]ima, zauzeli su mjesnu policijsku i upravnu zgradu u [[Slavljensk]]u te proglasili da je grad pod kontrolom &quot;Donjecke narodne republike&quot;.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt;

==Izbijanje oružanog sukoba==
{{glavni|Rat u Istočnoj Ukrajini}}
27.4., naoružane jedinice u Lugansku proglasile su &quot;Lugansku narodnu republiku&quot;. Između travnja i lipnja, [[paravojska|paravojne jedinice]] su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz Slavljenska te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Zauzeli su i kontrolu nad cestama koje vode do sela Semjonovka i Seležnjovka. Pobunjenici su potom uspostavili na tucet kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine, kao što su [[Mariupol]], [[Kramatorsk]], [[Jampol]] i [[Kirovsk]].

Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena sve do predsjedničkih izbora 25.5., je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala &quot;antiterorističkom operacijom&quot;.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odbjeglih gradova, kao što su Mariupol, Kirovsk i Jampol.

11.5. proruske skupine organizirale su referendum o otcijepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili nezavisnost nakon što je prema navodima preko 90% glasača glasovalo &quot;za&quot;. [[EU]] je referendum proglasio &quot;nezakonitim&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Xinhua|title=''EU calls referendum in eastern Ukraine &quot;illegitimate&quot;''|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328798.htm}}&lt;/ref&gt; Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlasti u [[Kijev]]u, ali su proruski pobunjenici to odbili.&lt;ref&gt;{{cite web|title=''Voters in Ukraine's Lugansk back region's independence: organizer''|publisher=Xinhua|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328773.htm}}&lt;/ref&gt; Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih Donjeckih i Luganskih narodnih republika izdali su odredbe kojima &quot;zabranjuju glasovanje&quot; u tim područjima te su prijetili &quot;smaknuti&quot; svakoga tko je sudjelovao u tim izborima.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt;

24.5., dvije odcijepljene ukrajinske regije Donjeck i Luhansk proglasile su u ujedinjenje i nastanak nove države, [[Federativna Država Novorusija|Novorusije]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Novi list]]|date=24.5. 2014|title=''Donjeck i Luhansk ujedinili se u Novu Rusiju''|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|author=HINA|access-date=2014-07-18|archivedate=2014-05-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140528091521/http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]</text>
      <sha1>2u2x4ukko357b1q0jzdd72cq78tts08</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478053</id>
      <parentid>42478048</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:58:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>jedan mali update</comment>
      <origin>42478053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7312" sha1="9s7igsqqbbawukoj7oyizgmiaowg31z" xml:space="preserve">{{zastario}}
[[Datoteka:Location_of_Lugansk_People%27s_Republic.png|right|thumb|250px|Lokacija Luganske narodne republike u Ukrajini (tamno zelena boja)]]
[[Datoteka:Flag of the Luhansk People's Republic.svg|right|thumb|Zastava]]
'''Luganska Narodna Republika''' ({{jez-ru|Луганская Народная Республика}}) je samoproglašena i nepriznata [[paradržava]] u [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]], istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], koja graniči sa [[Rusija|Rusijom]] na istoku, (također samoproglašenoj) [[Donjecka narodna republika|Donjeckom narodnom republikom]] na sjeveru i Ukrajinom na zapadu. Proglašena je 12.5. 2014., a priznaje ju jedino [[Južna Osetija]], koja je i sama priznata od samo nekolicine država. [[Rusi]] su činili 47% stanovništva, dok je 85% stanovništva govorilo [[ruski jezik]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Resident's in Ukraine's Luhansk want to join Russia|url=http://www.breitbart.com/Big-Peace/2014/03/17/Residents-in-Ukraine-s-Luhansk-Want-to-Join-Russia|author=Mary Chastain|date=17.3. 2014|publisher=breitbart.com}}&lt;/ref&gt; Njen predsjednik je [[Igor Polotnjicki]].

Proglasila je nezavisnost 11. maja 2014. godine, a priznale su je Rusija,&lt;ref&gt;{{Cite news|last1=Troianovski|first1=Anton|last2=Hopkins|first2=Valerie|date=21. 2. 2022|title=Russia will recognize two regions in Ukraine, a possible prelude to invasion.|language=en-US|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/21/world/ukraine-russia-putin-biden|access-date=21. 2. 2022|issn=0362-4331|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221172643/https://www.nytimes.com/live/2022/02/21/world/ukraine-russia-putin-biden|archive-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Sirija]],&lt;ref&gt;{{Cite news |date=29. 6. 2022 |title=Syria recognizes independence, sovereignty of Donetsk, Luhansk -state news agency |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-recognizes-independence-sovereignty-donetsk-luhansk-state-news-agency-2022-06-29/ |access-date=29. 6. 2022 |archive-date=3. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703150251/https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-recognizes-independence-sovereignty-donetsk-luhansk-state-news-agency-2022-06-29/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; [[Sjeverna Koreja]],&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. 7. 2022 |title=Ukraine cuts N Korea ties over recognition of separatist regions |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/7/13/n-korea-recognises-breakaway-of-russias-proxies-in-east-ukraine |access-date=13. 7. 2022 |archive-date=14. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230114173932/https://www.aljazeera.com/news/2022/7/13/n-korea-recognises-breakaway-of-russias-proxies-in-east-ukraine |url-status=live }}&lt;/ref&gt; međunarodno nepriznate države [[Južna Osetija]], [[Abhazija]] i [[Donjecka Narodna Republika]].

== Uvod ==
Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] 21.2. 2014., nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države. Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u [[Donjeck]]u i [[Lugansk]]u, naoružane skupine, koje su se isprva zvale &quot;jedinice za samoobranu&quot;, su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;&gt;{{citation|publisher=Human Rights Watch|title=Eastern Ukraine: Questions and Answers about the Laws of War|date=1.7. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war|access-date=2014-07-18|archive-date=2014-07-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714114221/http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane [[federacija]], drugi da se te regije pripoje Rusiji,&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; po uzoru na [[Ruska aneksija Krima|rusku aneksiju Krima]]. 7.4., naoružane proruske jedinice zauzele su mjesnu upravnu zgradu u Donjecku te proglasili &quot;[[Donjecka narodna republika|Donjecku narodnu republiku]]&quot;. 12.4., maskirani ljudi sa uniformama bez obilježja, naoružani [[kalašnjikov]]ima, zauzeli su mjesnu policijsku i upravnu zgradu u [[Slavljensk]]u te proglasili da je grad pod kontrolom &quot;Donjecke narodne republike&quot;.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt;

== Izbijanje oružanog sukoba ==
{{glavni|Rat u Istočnoj Ukrajini}}
27.4., naoružane jedinice u Lugansku proglasile su &quot;Lugansku narodnu republiku&quot;. Između travnja i lipnja, [[paravojska|paravojne jedinice]] su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz Slavljenska te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Zauzeli su i kontrolu nad cestama koje vode do sela Semjonovka i Seležnjovka. Pobunjenici su potom uspostavili na tucet kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine, kao što su [[Mariupol]], [[Kramatorsk]], [[Jampol]] i [[Kirovsk]].

Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena sve do predsjedničkih izbora 25.5., je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala &quot;antiterorističkom operacijom&quot;.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odbjeglih gradova, kao što su Mariupol, Kirovsk i Jampol.

11.5. proruske skupine organizirale su referendum o otcijepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili nezavisnost nakon što je prema navodima preko 90% glasača glasovalo &quot;za&quot;. [[EU]] je referendum proglasio &quot;nezakonitim&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Xinhua|title=''EU calls referendum in eastern Ukraine &quot;illegitimate&quot;''|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328798.htm}}&lt;/ref&gt; Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlasti u [[Kijev]]u, ali su proruski pobunjenici to odbili.&lt;ref&gt;{{cite web|title=''Voters in Ukraine's Lugansk back region's independence: organizer''|publisher=Xinhua|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328773.htm}}&lt;/ref&gt; Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih Donjeckih i Luganskih narodnih republika izdali su odredbe kojima &quot;zabranjuju glasovanje&quot; u tim područjima te su prijetili &quot;smaknuti&quot; svakoga tko je sudjelovao u tim izborima.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt;

24.5., dvije odcijepljene ukrajinske regije Donjeck i Luhansk proglasile su u ujedinjenje i nastanak nove države, [[Federativna Država Novorusija|Novorusije]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Novi list]]|date=24.5. 2014|title=''Donjeck i Luhansk ujedinili se u Novu Rusiju''|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|author=HINA|access-date=2014-07-18|archivedate=2014-05-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140528091521/http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]</text>
      <sha1>9s7igsqqbbawukoj7oyizgmiaowg31z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478122</id>
      <parentid>42478053</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:40:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Evropi|Bivše države u Evropi]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42478122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7351" sha1="aen13vrp2oqu3dk5sljerck9e6qp8kn" xml:space="preserve">{{zastario}}
[[Datoteka:Location_of_Lugansk_People%27s_Republic.png|right|thumb|250px|Lokacija Luganske narodne republike u Ukrajini (tamno zelena boja)]]
[[Datoteka:Flag of the Luhansk People's Republic.svg|right|thumb|Zastava]]
'''Luganska Narodna Republika''' ({{jez-ru|Луганская Народная Республика}}) je samoproglašena i nepriznata [[paradržava]] u [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]], istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], koja graniči sa [[Rusija|Rusijom]] na istoku, (također samoproglašenoj) [[Donjecka narodna republika|Donjeckom narodnom republikom]] na sjeveru i Ukrajinom na zapadu. Proglašena je 12.5. 2014., a priznaje ju jedino [[Južna Osetija]], koja je i sama priznata od samo nekolicine država. [[Rusi]] su činili 47% stanovništva, dok je 85% stanovništva govorilo [[ruski jezik]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Resident's in Ukraine's Luhansk want to join Russia|url=http://www.breitbart.com/Big-Peace/2014/03/17/Residents-in-Ukraine-s-Luhansk-Want-to-Join-Russia|author=Mary Chastain|date=17.3. 2014|publisher=breitbart.com}}&lt;/ref&gt; Njen predsjednik je [[Igor Polotnjicki]].

Proglasila je nezavisnost 11. maja 2014. godine, a priznale su je Rusija,&lt;ref&gt;{{Cite news|last1=Troianovski|first1=Anton|last2=Hopkins|first2=Valerie|date=21. 2. 2022|title=Russia will recognize two regions in Ukraine, a possible prelude to invasion.|language=en-US|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/21/world/ukraine-russia-putin-biden|access-date=21. 2. 2022|issn=0362-4331|archive-url=https://web.archive.org/web/20220221172643/https://www.nytimes.com/live/2022/02/21/world/ukraine-russia-putin-biden|archive-date=21. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Sirija]],&lt;ref&gt;{{Cite news |date=29. 6. 2022 |title=Syria recognizes independence, sovereignty of Donetsk, Luhansk -state news agency |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-recognizes-independence-sovereignty-donetsk-luhansk-state-news-agency-2022-06-29/ |access-date=29. 6. 2022 |archive-date=3. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220703150251/https://www.reuters.com/world/middle-east/syria-recognizes-independence-sovereignty-donetsk-luhansk-state-news-agency-2022-06-29/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; [[Sjeverna Koreja]],&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. 7. 2022 |title=Ukraine cuts N Korea ties over recognition of separatist regions |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/7/13/n-korea-recognises-breakaway-of-russias-proxies-in-east-ukraine |access-date=13. 7. 2022 |archive-date=14. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230114173932/https://www.aljazeera.com/news/2022/7/13/n-korea-recognises-breakaway-of-russias-proxies-in-east-ukraine |url-status=live }}&lt;/ref&gt; međunarodno nepriznate države [[Južna Osetija]], [[Abhazija]] i [[Donjecka Narodna Republika]].

== Uvod ==
Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] 21.2. 2014., nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države. Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u [[Donjeck]]u i [[Lugansk]]u, naoružane skupine, koje su se isprva zvale &quot;jedinice za samoobranu&quot;, su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;&gt;{{citation|publisher=Human Rights Watch|title=Eastern Ukraine: Questions and Answers about the Laws of War|date=1.7. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war|access-date=2014-07-18|archive-date=2014-07-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714114221/http://www.hrw.org/news/2014/06/30/eastern-ukraine-questions-and-answers-about-laws-war|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane [[federacija]], drugi da se te regije pripoje Rusiji,&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; po uzoru na [[Ruska aneksija Krima|rusku aneksiju Krima]]. 7.4., naoružane proruske jedinice zauzele su mjesnu upravnu zgradu u Donjecku te proglasili &quot;[[Donjecka narodna republika|Donjecku narodnu republiku]]&quot;. 12.4., maskirani ljudi sa uniformama bez obilježja, naoružani [[kalašnjikov]]ima, zauzeli su mjesnu policijsku i upravnu zgradu u [[Slavljensk]]u te proglasili da je grad pod kontrolom &quot;Donjecke narodne republike&quot;.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt;

== Izbijanje oružanog sukoba ==
{{glavni|Rat u Istočnoj Ukrajini}}
27.4., naoružane jedinice u Lugansku proglasile su &quot;Lugansku narodnu republiku&quot;. Između travnja i lipnja, [[paravojska|paravojne jedinice]] su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz Slavljenska te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Zauzeli su i kontrolu nad cestama koje vode do sela Semjonovka i Seležnjovka. Pobunjenici su potom uspostavili na tucet kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine, kao što su [[Mariupol]], [[Kramatorsk]], [[Jampol]] i [[Kirovsk]].

Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena sve do predsjedničkih izbora 25.5., je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala &quot;antiterorističkom operacijom&quot;.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odbjeglih gradova, kao što su Mariupol, Kirovsk i Jampol.

11.5. proruske skupine organizirale su referendum o otcijepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili nezavisnost nakon što je prema navodima preko 90% glasača glasovalo &quot;za&quot;. [[EU]] je referendum proglasio &quot;nezakonitim&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Xinhua|title=''EU calls referendum in eastern Ukraine &quot;illegitimate&quot;''|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328798.htm}}&lt;/ref&gt; Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlasti u [[Kijev]]u, ali su proruski pobunjenici to odbili.&lt;ref&gt;{{cite web|title=''Voters in Ukraine's Lugansk back region's independence: organizer''|publisher=Xinhua|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328773.htm}}&lt;/ref&gt; Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih Donjeckih i Luganskih narodnih republika izdali su odredbe kojima &quot;zabranjuju glasovanje&quot; u tim područjima te su prijetili &quot;smaknuti&quot; svakoga tko je sudjelovao u tim izborima.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt; Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.&lt;ref name=&quot;hrw questions&quot;/&gt;

24.5., dvije odcijepljene ukrajinske regije Donjeck i Luhansk proglasile su u ujedinjenje i nastanak nove države, [[Federativna Država Novorusija|Novorusije]].&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=[[Novi list]]|date=24.5. 2014|title=''Donjeck i Luhansk ujedinili se u Novu Rusiju''|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|author=HINA|access-date=2014-07-18|archivedate=2014-05-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140528091521/http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Ruski iredentizam]]
[[Kategorija:Rat u istočnoj Ukrajini]]
[[Kategorija:Nastanci 2014.]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]</text>
      <sha1>aen13vrp2oqu3dk5sljerck9e6qp8kn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bunjevački govor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4027594</id>
    <redirect title="Bunjevački dijalekt" />
    <revision>
      <id>42478057</id>
      <parentid>40785563</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:23:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bunjevački dijalekt]]</comment>
      <origin>42478057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="e0mgon4u8x2ih6bagsq6rwt3amz8m3b" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Bunjevački dijalekt]]</text>
      <sha1>e0mgon4u8x2ih6bagsq6rwt3amz8m3b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ikavica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4477774</id>
    <revision>
      <id>42478023</id>
      <parentid>42327144</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T00:11:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Ikavski govor]] na [[Ikavica]]</comment>
      <origin>42170954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1381" sha1="jeawyx5zd1paugjkecx46pq2l9b5qu9" xml:space="preserve">[[File:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|258px|Rasprostranjenost ikavskog izgovora (crveno).]]

{{shhsjezici}}

'''Ikavski izgovor''' (također '''ikavica, ikavština'''), jedan je od triju izgovora [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] u kojem je [[praslavenski]] samoglasnik ''[[jat]]'' (''ě'') zamijenjen sa ''i'' (''čòvik'', ''dȉca'', ''vrȋme'', ''lȋp''). Za razliku od [[ijekavski izgovor|ijekavskog]] i [[ekavski izgovor|ekavskog izgovora]], koji su u srpskohrvatskom jeziku [[standardni jezik|standardni]], ikavski nije standardan u bilo kojem od četiri [[varijetet (lingvistika)|varijeteta]] srpskohrvatskog jezika. Ikavski izgovor značajka je dijela [[čakavsko narječje|čakavskih]] i [[štokavsko narječje|štokavskih dijalekata]]. Od čakavskih dijalekata ikavski su [[južnočakavski]] i [[jugozapadni istarski dijalekt]], a u većini slučajeva i [[srednjočakavski dijalekt]]. Od štokavskih dijalekata ikavski su [[zapadni dijalekt]]i (zapadna Bosna i Hercegovina, dijelovi Like i Dalmacije), posavski govori [[slavonski dijalekt|slavonskoga dijalekta]] (dijelom samo u dugim slogovima) i [[vlahijska oaza]] u dvanaest sela južnog [[Gradišće|Gradišća]].

== Povezano ==

* [[ekavski izgovor]]
* [[ijekavski izgovor]]
* [[ikavizam]]
* [[jat (slovo)]]
* [[srpskohrvatski jezik]]

[[Kategorija:Lingvistika]]
[[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]</text>
      <sha1>jeawyx5zd1paugjkecx46pq2l9b5qu9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Univerzitet u Banjoj Luci.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>4537075</id>
    <revision>
      <id>42477974</id>
      <parentid>42472157</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T12:21:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>29167</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42472156|42472156]] korisnika [[Special:Contributions/~2025-69717|~2025-69717]] ([[User talk:~2025-69717|razgovor]])</comment>
      <origin>42477974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="343" sha1="8wn56smcsmhryoytb5c1ajn7vku6k58" xml:space="preserve">== Sažetak - Сажетак ==
{{Infoslika
|Opis=Logo Univerziteta u Banjoj Luci.
|Izvor=http://www.fontysvenlo.nl/media/Partnerhochschulen/logo%20banja%20luka.JPG
|Datum=17. jul 2015.
|Autor=
|Objašnjenje=ova datoteka namijenjena je isključivo korištenju u članku  [[Универзитет у Бањој Луци]].
}}
== Licenciranje ==</text>
      <sha1>8wn56smcsmhryoytb5c1ajn7vku6k58</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42477975</id>
      <parentid>42477974</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T12:21:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>29167</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42472157|42472157]] korisnika [[Special:Contributions/~2025-69156|~2025-69156]] ([[User talk:~2025-69156|razgovor]])</comment>
      <origin>42477975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="352" sha1="fxwmjnj0st687yuwgw3dye679d5g3ay" xml:space="preserve">== Sažetak - Сажетак ==
{{Infoslika
|Opis=Logo Univerziteta u Banjoj Luci.
|Izvor=http://www.fontysvenlo.nl/media/Partnerhochschulen/logo%20banja%20luka.JPG
|Datum=17. jul 2015.
|Autor=
|Objašnjenje=ova datoteka namijenjena je isključivo korištenju u članku  [[Универзитет у Бањој Луци]].
}}
== Licenciranje ==
{{Logo}}</text>
      <sha1>fxwmjnj0st687yuwgw3dye679d5g3ay</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zemlja Franje Josifa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4537373</id>
    <revision>
      <id>42478051</id>
      <parentid>42340625</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:51:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 1 book for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12014" sha1="rg4czush0lng79c3u932fma82tbfau4" xml:space="preserve">[[Datoteka:Zemlja Franje Josipa.png|mini|300px|Položaj Zemlje Franje Josipa u odnosu na Rusiju]]

'''Zemlja Franje Josipa''' ([[ruski jezik|ruski]]: Земля Франца Иосифа, ''Zemlja Franca Iosifa'') je [[Rusija|ruska]] otočna skupina smještena u [[Arktički ocean|Arktičkom oceanu]] sjeverno od [[Novaja Zemlja|Novaje Zemlje]] i istočno od [[Svalbard]]a, a po upravnoj podjeli pripada [[Arhangelska oblast|Arhangelskoj oblasti]]. Otočje se sastoji od 191 ledom prekrivenog otoka koji imaju ukupnu površinu od 16.134&amp;nbsp;km², a većim dijelom je nenaseljeno.

Otoci Zemlje Franje Josipa smješteni su između 80.0° i 81.9° sjeverne zemljopisne širine, čime je ovo otočje najsjevernija kopnena točka povezana s [[Euroazija|Euroazijom]]. Krajnja najsjevernija točka je rt Fligely &lt;!--[[:de:August von Fligely]]~~~~--&gt; na Rudolfovom otoku, a otočje je od [[Sjeverni pol|Sjevernog pola]] udaljeno svega 900 do 1110 kilometara. Pristup brodom moguć je samo tijekom nekoliko ljetnih tjedana i zahtijeva posebnu dozvolu.

== Historija ==

Otočje su [[30. kolovoza]] [[1873]]. otkrili [[Austro-Ugarska|austrougarski]] istraživači [[Karl Weyprecht]] i [[Julius von Payer]] nakon što im se brod zaglavio u ledu dok su pokušavali pronaći ''sjeveroistočni prolaz''. Nakon otkrića južnih otoka otočju je ime dodijeljeno u čast [[Austrija|austrijskog]] cara [[Franjo Josip Austrijski|Franje Josipa Austrijskog]]. [[Norveška|Norvežani]] [[Fridtjof Nansen]] i [[Hjalmar Johansen]] prošli su kroz otočje [[1895]]. i [[1896]]. nakon prekinutog pokušaja da stignu do Sjevernog pola. Čistom slučajnošću na otoku Nortbruku 1896. su upoznali [[Velika Britanija|britanskog]] istraživača [[Frederick George Jackson|Fredericka Georgea Jacksona]]. Norveška je neko vrijeme otočje smatrala svojim teritorijem i nazivala ga Zemljom Fridtjofa Nansena, što se može vidjeti na mnogim starim kartama. [[Sovjetski Savez]] je kontrolu nad Zemljom Franje Josipa preuzeo [[1926]]. i tada je u istraživačke i vojne svrhe na otočje stigla nekolicina ljudi.

[[1931]]. [[Njemačka|njemački]] je [[cepelin]] [[LZ 127 Graf Zeppelin]] stigao do otoka Gukera, čime je označena prekretnica u istraživanju ruskih polarnih krajeva. Cepelin se susreo i s ledolomcem Maljgin, a nakon što je putovao uzduž 81. paralele do [[Severnaja Zemlja|Severnaje Zemlje]], vratio se do otoka Gukera i započeo jedno od prvih razgledavanja otočja iz zraka.

Tijekom godina [[Hladni rat|Hladnog rata]] Sovjetski Savez je polarna područja koristio kao zonu za postavljanje zaštite od [[SAD|SAD-a]] i mnogi dijelovi [[Arktik]]a postali su ključne strateške lokacije, pa je tako Zemlja Franje Josipa bila proglašena jednom od mnogih zona nacionalne sigurnosti od [[1930-ih|tridesetih]] pa sve do [[1991]]. godine. Na otoku Greemu Bellu sagrađeno je uzletište koje je služilo kao baza za ruske zrakoplove bombardere, a misije okarakterizirane kao treninzi bile su prilično česte na relaciji između Zemlje Franje Josipa i kopnene Rusije te Novaje Zemlje. Iako su otoci bili vojno područje kojem nitko drugi nije imao pristup, [[1971]]. ih je posjetio brod za krstarenje.

== Karakteristike ==

Zemlja Franje Josipa je vulkansko otočje sačinjeno od [[bazalt]]a iz [[tercijar]]a i [[jura (period)|jure]]. Iako je otočje većinom prekriveno ledom, na kamenju se pojavljuju biljke poput mahovina i lišajeva. Sjeveroistočni dio otočja cijele je godine okružen plutajućim ledom, iako se pored južnih otoka u kasno ljeto led povremeno povlači. Najsjevernija točka otočja i cijele [[Azija|Azije]] je rt Fligeli na Rudolfovom otoku, a seže do 81°52' sjeverno. Najveći otok je Zemlja Georga čiji su suprotni krajevi međusobno udaljeni 110 kilometara, a najviša točka otočja nalazi se na visini od 620 metara na otoku Zemlja Viner Nejštadt.

Otočje ima vrlo hladnu polarnu klimu. Uobičajene siječanjske dnevne temperature kreću se između -15&amp;nbsp;°C i -10.5&amp;nbsp;°C dok se uobičajena srpanjska dnevna temperatura kreće od 0&amp;nbsp;°C do 2.2&amp;nbsp;°C, a prosječna godišnja temperatura iznosi -12.8&amp;nbsp;°C. U 30-godišnjem periodu najviša izmjerena temperatura iznosila je 13&amp;nbsp;°C dok je najniža bila -54&amp;nbsp;°C. Padaline su česte tijekom cijele godine, a naročito krajem proljeća i jeseni dok je krajem ljeta magla vrlo česta.

Životinje koje se najčešće susreću na otočju su morževi, arktičke lisice i polarni medvjedi, a od ptica prevladavaju različite vrste galebova dok se u okolnim vodama često se susreću kitovi.

== Mjesta od značaja ==
[[Datoteka:Northbrookisland fj.jpg|mini|300px|Krajolik otoka Nortbruka]]
* '''Aldžer'''{{pojasniti|vidjeti prema kojoj je osobi nazvano}} je mjesto gdje je [[1901]]. prezimila američka ekspedicija [[Evelyn Baldwin|Evelyna Baldwina]] nakon neuspješnog pokušaja osvajanja [[Sjeverni pol|Sjevernog pola]].
* '''Ciglerov otok'''{{pojasniti|vidjeti prema kojoj je osobi nazvano}} je mjesto na kojem se na prijelazu iz [[19. stoljeće|19.]] u [[20. stoljeće]] nalazila austrougarska promatračnica Payer-Weyprecht.
* '''Jacksonov otok''' (rus. ostrov Džeksona) je mjesto gdje su prezimili [[Fridtjof Nansen]] i [[Frederick George Jackson]] nakon propalog pokušaja da dođu do Sjevernog pola.
* '''Gallja''' je 1873. bio prvi otkriveni otok Zemlje Franje Josipa, a kod rta Tegetkhof je [[1898]]. i [[1899]]. ekspedicija [[Walter Wellman|Waltera Wellmana]] sagradila mali [[kamp]] koji danas ima oznaku u čast otkriću otočja.
* '''Gofmanov otok''' je mjesto gdje se nalazi [[staza]] za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova.
* '''Graham Bell''' (rus. ostrov Greem Bell) je mjesto gdje se tijekom Hladnog rata nalazila predstraža, a na otoku je smješteno i najveće uzletište otočja sa stazom dužine 2100 metara. Ovdje od [[1950-ih|pedesetih]] godina 20. stoljeća redovito slijeću ruski teretni i borbeni [[zrakoplov]]i.
* '''Gukerov otok''' je mjesto gdje je zaljev Tikhaja bio značajna baza polarnih ekspedicija, a od [[1929]]. do [[1963]]. tamo se nalazila i meteorološka postaja. Otok je [[1931]]. posjetio njemački cepelin tijekom prvog razgledavanja otočja iz zraka. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na otoku je ostavljeno osoblje, a na njemu se nalazi i groblje te dvije moderne građevine. Velika kolonija morskih ptica postoji na stijeni Skala Rubini u blizini zaljeva Tikhaja.
* '''Kejsov otok'''{{pojasniti|vidjeti prema kojoj je osobi nazvano}} je mjesto na kojem se nalazi [[meteorološka postaja]] Krenkel.
* '''Nortbruk'''{{pojasniti|vidjeti prema kojoj je osobi nazvano}} je jedan od najjužnijih otoka otočja, a ujedno i njegov najpristupačniji otok te je činio glavnu bazu polarnih ekspedicija krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Kamp na rtu Flora ima povijesni značaj, budući da se 1896. na njemu dogodio slučajni susret istraživača Fridtjofa Nansena i Fredericka Georgea Jacksona.
* '''Rudolfov''' je najsjeverniji otok. Zaljev Teplic je krajem 19. i početkom 20. stoljeća bio mjesto na kojem su se zadržavale brojne polarne ekspedicije. Zbog strmog terena jedini pristup iz [[zrak]]a moguć je na 300 metara dugu stazu smještenu na ledenjaku.
* '''Stolički''' je otočić na kojem se razmnožava velik broj morževa.
* '''Zemlja Aleksandri''' je mjesto gdje se nalazila meteorološka postaja Nagurskoje koja je bila jedna od najvažnijih takvih postaja na otočju. Tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] u sklopu postaje Nagurskoje se vjerojatno nalazio i obrambeni [[radar]], a u njezinoj blizini je smještena i 1,5 kilometar duga staza za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova. [[23. prosinca]] [[1996]]. na tom se mjestu dogodila zrakoplovna nesreća u kojoj je sudjelovao teretni zrakoplov tipa [[Antonov An-72]].
* '''Georgova zemlja''' je najveći otok Zemlje Franje Josipa, a na njemu se nalazi i poluotok [[Armitidž]].
* '''Vilčekova zemlja''' je 1899. bila mjesto prezimljavanja dvojice članova ekspedicije Welle koji su čekali da se ostatak ekipe vrati sa Sjevernog pola.
* '''Zemlja Bečkog Novog Mjesta''' (Zemlja Viner Nejštadt) je otok na kojem je smješten najviši vrh otočja.

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Julius Payer: ''New Lands within the Arctic Circle. Narrative of the Discoveries of the Austrian Ship ''Tegetthoff'' in the Years 1872-74'' (D. Appleton, New York 1877)
* Fridtjof Nansen: ''Farthest North. Being the Record of a Voyage of Exploration of the Ship FRAM 1893-96''. (Archilbald Constable and Co, Westminster 1897)
* Frederick G. Jackson: ''A Thousand Days in the Arctic'' (Harper &amp; Brothers Publishers, New York and London 1899)
* Luigi Amedeo of Savoy: ''On the Polar Star in the Arctic Sea'' (Dodd, Mead &amp; Co., New York 1903 and Hutchinson &amp; Co., London 1903)
* Anthony Fiala: ''Fighting the Polar Ice'' (Doubleday, Page &amp; Company, New York 1906)
* Gunnar Horn: ''Franz Josef Land. Natural History, Discovery, Exploration and Hunting'' (Skrifter om Svalbard og Ishavet No. 29. Oslo 1930)
* {{cite book |last=Barr |first=Susan |title=Franz Josef Land |url=https://archive.org/details/franzjosefland0000unse |publisher= Norwegian Polar Institute |location=Oslo |year=1995 |isbn=82-7666-095-9|ref=harv}}
* {{cite book |last=Lück |first=Michael |title=The Encyclopedia of Tourism and Recreation in Marine Environments |url=http://books.google.com/books?id=Yuc2Aro6ukkC&amp;pg=PA182 |year=2008 |publisher=CABI |isbn=978-1-84593-350-0}}
* Julius Payer: ''Die österreichisch-ungarische Nordpol-Expedition in den Jahren 1872–1874, nebst einer Skizze der zweiten deutschen Nordpol-Expedition 1869–1870 und der Polar-Expedition von 1871''. Hölder, Wien 1876.
* Andreas Umbreit: ''Spitzbergen mit Franz-Joseph-Land und Jan Mayen''. 7. Auflage. Conrad Stein, Welver 2004, {{ISBN|3-89392-282-2}}.
* Andreas Pöschek: [http://www.poeschek.at/files/publications/expedition.pdf ''Geheimnis Nordpol. Die Österreichisch-Ungarische Nordpolexpedition 1872–1874''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060721050614/http://www.poeschek.at/files/publications/expedition.pdf |date=2006-07-21 }} (PDF; 1,3&amp;nbsp;MB) Wien 1999.
* H. Straub: ''Die Entdeckung des Franz-Joseph-Landes.'' Styria, Graz 1990, {{ISBN|3-222-11943-0}}.
* Valerian I. Albanow: ''Im Reich des weißen Todes. Die Aufzeichnungen des Mannes, der 1914 den Marsch durch das Eis der Arktis überlebte.'' 2. Auflage. Berliner Taschenbuch, Berlin 2002, {{ISBN|3-442-76020-8}} (Bericht über einen Aufenthalt von September 1913 bis August 1914 im Gebiet des Franz-Josef-Landes)
* Helfried Weyer, Peter von Sassen: ''Vergessene Inseln im Eis. Eine Expedition ins Kaiser-Franz-Joseph-Land''. Berlin 2006, {{ISBN|3-89479-302-3}}.
* Christoph Höbenreich: ''Expedition Franz Josef Land. In der Spur der Entdecker nach Norden.'' Frederking-Thaler, München 2007, {{ISBN|3-89405-499-9}} (Expeditionsbildband über die Payer-Weyprecht-Gedächtnisexpedition 2005, die österreichisch-ungarische Nordpolarexpedition 1872–1874, die Polarreise des Eisbrechers Kapitan Dranitsyn 2006, mit einer umfassenden Expeditionschronik zur Entdeckungsgeschichte des Archipels).
* Christoph Ransmayr: ''Die Schrecken des Eises und der Finsternis''. Roman. Brandstätter, Wien 1984, Fischer, Frankfurt/M. 2001, {{ISBN|3-596-25419-1}}.
* Fritz Lehner: ''R''. Roman. Seifert, Wien 2003, {{ISBN|3-902406-03-8}}.

{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{WProjekti 
|commons= 
|commonshr= 
|commonscat= Franz Joseph Land
|commonscathr= Zemlja Franje Josipa
}}
* [http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=77156 ''Frozen Franz Josef Land''.] NASA Observatory, ''Image of the Day'', 5. Januar 2012 (Vereisungsanalyse, englisch)
* Andreas Umbreit: [http://www.franz-josef-land.info/ Private Seite mit Informationen über Franz-Josef-Land] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825180102/http://www.franz-josef-land.info/ |date=2010-08-25 }}

[[Kategorija:Arktik]]
[[Kategorija:Otoci u Rusiji]]
[[Kategorija:Arhangeljska oblast]]
[[Kategorija:Otoci Arktičkog oceana]]</text>
      <sha1>rg4czush0lng79c3u932fma82tbfau4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pluricentrični jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4554690</id>
    <redirect title="Policentrični jezik" />
    <revision>
      <id>42478081</id>
      <parentid>23232258</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:27:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Policentrični jezik]]</comment>
      <origin>42478081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="qc6264j77a9qcec7ujtfaz199pa17hd" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Policentrični jezik]]</text>
      <sha1>qc6264j77a9qcec7ujtfaz199pa17hd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpskohrvatska azbuka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4561535</id>
    <redirect title="Srpska ćirilica" />
    <revision>
      <id>42478087</id>
      <parentid>41344596</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:28:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Srpska ćirilica]]</comment>
      <origin>42478087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Srpska ćirilica]]</text>
      <sha1>dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Middle East Media Research Institute</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4567554</id>
    <revision>
      <id>42478033</id>
      <parentid>42317070</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T07:56:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 1 book for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8380" sha1="8ysuf4l2flqktmul52q5xtynmjij7ky" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| naziv                = Istraživački institut za bliskoistočne medije&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Middle East Media Research Institute (MEMRI)&lt;/small&gt;
| slika                = Memrilogo.jpg
| širina_slike         = 250px
| opis                 = [[Logo]] organizacije
| karta                = 
| mcaption             = 
| osnivanje            = [[1998]].
| tip                  = 
| svrha                = &quot;premošćivanje jezičnog jaza između Bliskog Istoka i Zapada&quot;
| sjedište             = {{flagicon|SAD}} [[Washington, D.C.|Washington]], [[SAD]]
| coords               = 
| regija_djelovanja    = 
| glavni_organ         = 
| matična_organizacija = 
| članstvo             = 
| vođa_titula          = Osnivač i predsjednik
| vođa_ime             = [[Yigal Carmon|Jigal Karmon]]
| vođa_titula2         = 
| vođa_ime2            = 
| website              = &lt;div class=&quot;plainlinksneverexpand&quot;&gt;[http://www.memri.org/ www.memri.org]&lt;/div&gt;
}}
'''Istraživački institut za bliskoistočne medije''' ({{jez-en|Middle East Media Research Institute}}, [[Akronim|akr.]] '''MEMRI''') je [[Izrael|proizraelska]] [[Propaganda|propagandna]] organizacija sa sjedištem u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=&quot;Soules2015&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Soules|first=Marshall|title=Media, Persuasion and Propaganda|url=https://archive.org/details/isbn_2900748644154|series=Media Topics|publisher=[[Edinburgh University Press]]|location=Edinburgh|year=2015|isbn=9780748644162|oclc=898316003}}&lt;/ref&gt; Utemeljena je u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] [[1998]]. godine,&lt;ref name=&quot;Sakr2007&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Sakr|first=Naomi|title=Arab Television Today|url=https://archive.org/details/arabtelevisionto0000sakr|publisher=[[I.B. Tauris]]|location=London; New York|pages=[https://archive.org/details/arabtelevisionto0000sakr/page/n92 79]-80|year=2007|isbn=9781845115647|oclc=474136057}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Bonney|first=Richard|title=False Prophets: The 'clash of Civilizations' and the Global War on Terror|url=https://archive.org/details/falseprophetscla0000bonn|series=Past in the Present|publisher=[[Peter Lang (izdavač)|Peter Lang]]|location=Oxford|page=[https://archive.org/details/falseprophetscla0000bonn/page/n115 104]|year=2008|isbn=9781906165024|oclc=212432027}}&lt;/ref&gt; od strane američko-izraelske [[Neokonzervativizam u SAD|neokonzervativne]] aktivistkinje [[Meyrav Wurmser]]&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt; i pukovnika [[Yigal Carmon|Jigala Karmona]], bivšeg izraelskog [[Vojno obavještajstvo|vojnog obavještajca]]&lt;ref name=&quot;Sakr2007&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Baker2006&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Baker|first=Mona|title=Translation and Conflict: A Narrative Account|url=https://archive.org/details/translationconfl0000bake|publisher=[[Routledge]]|location=London; New York|pages=[https://archive.org/details/translationconfl0000bake/page/73 73]-75, 108-109, 114. i 177-178|year=2006|isbn=9780415383950|oclc=61309350}}&lt;/ref&gt; odnosno savjetnika premijera [[Jicak Šamir|Jicaka Šamira]] i [[Jicak Rabin|Jicaka Rabina]].&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt; MEMRI se reklamira kao [[Nevladina organizacija|nevladina]] i [[neprofitna organizacija]], ili nezavisni [[institut]] (s takvim statusom je oslobođen [[porez]]a u SAD-u),&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt; međutim, analitičari ističu da definitivno ima političku agendu&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt; i da je dijelom [[Hasbara|Hasbare]], službene izraelske agencije za [[Odnosi s javnošću|odnose s javnošću]] i [[Propaganda|propagandu]].&lt;ref name=&quot;Soules2015&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt; Kao razlog uspostave MEMRI-ja stručnjaci ističu pojavu [[Arapski svijet|arapskih]] [[Satelitska televizija|satelitskih]] TV-kanala, osobito svjetski utjecajne ''[[Al Jazeera|Al Jazeere]]'', zbog kojih je [[Izrael]] izgubio raniji [[monopol]] na [[vijest]]i.&lt;ref name=&quot;Baker2006&quot;/&gt;

Tokom svog {{#expr:{{CURRENTYEAR}}-1998}}-godišnjeg postojanja, MEMRI se specijalizirao za distribuciju [[Selektivan dokaz|selektivnih]] i [[Vađenje iz konteksta|dekontekstualiziranih]] izjava iz arapskih i drugih bliskoistočnih medija,&lt;ref name=&quot;Sakr2007&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Baker2006&quot;/&gt; s ciljem etiketiranja kritičara izraelske politike &quot;[[Islamski fundamentalizam|vjerskim fanaticima]]&quot; ili &quot;[[Antisemitizam|antisemitima]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Soules2015&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Baker2006&quot;/&gt; MEMRI-jevi [[Medijska manipulacija|manipulativni]] prijevodi raspačavani su [[Kongres SAD|američkim kongresmenima]] i drugim [[političar]]ima, [[univerzitet]]ima i [[Masovni mediji|medijima]].&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt; Kao druge MEMRI-jeve aktivnosti navode se beskompromisno podilaženje izraelskoj politici,&lt;ref name=&quot;Baker2006&quot;/&gt; prikazivanje [[islam]]a u vrlo negativnom svjetlu,&lt;ref name=&quot;Baker2006&quot;/&gt; suprostavljanje izraelsko-palestinskoj mirovnoj inicijativi,&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt; te sistematski pritisak na razne medije i javne ličnosti da osude palestinski &quot;terorizam&quot; i podrže izraelske &quot;mirovne napore&quot;.&lt;ref name=&quot;Soules2015&quot;/&gt; Navedene djelatnosti pokazale su se kao velik generator neprijateljstva prema [[Arapi|arapskim]] [[novinar]]ima.&lt;ref name=&quot;Sakr2007&quot;/&gt;

MEMRI-jeve manipulativne aktivnosti bile su predmetom niza skandala i osuda.&lt;ref name=&quot;Sakr2007&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Baker2006&quot;/&gt; Neposredno nakon [[Napadi u Londonu 7. jula 2005.|napada u Londonu]] [[2005]]. godine, MEMRI je objavio snimku s ''[[Al Jazeera|Al Jazeere]]'' i na [[Arapski jezik|arapske]] izjave Hanija al-Sibaija montirao prijevod o ''dar al-harbu'', sugeriravši time da priča o &quot;ratu islamskog i neislamskog svijeta&quot;.&lt;ref name=&quot;Sakr2007&quot;/&gt; U stvarnosti, dotični uopće nije spomenuo taj termin, a izrezane su i njegove izjave u kojima osuđuje napad i govori da [[islam]] zabranjuje ubijanje [[civil]]a.&lt;ref name=&quot;Sakr2007&quot;/&gt; Krajem iste godine MEMRI je na sličan način manipulirao s izjavama [[Jusuf al-Karadavi|Jusufa al-Karadavija]],&lt;ref name=&quot;Sakr2007&quot;/&gt; na što se oglasio tadašnji [[london]]ski gradonačelnik [[Ken Livingstone]] i oštro osudio MEMRI zbog iznošenja [[dezinformacija]].&lt;ref name=&quot;Sakr2007&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Baker2006&quot;/&gt; Veliku uspješnost MEMRI i izraelska dezinformacijska kampanja ostvarili su između [[2005]]. i [[2007]]. kada su mediji širom [[svijet]]a prenosili njihove iskrivljene izjave o &quot;eliminaciji Izraela&quot; i &quot;novom [[Holokaust]]u&quot;, pripisane [[iran]]skom predsjedniku [[Mahmud Ahmadinežad|Mahmudu Ahmadinežadu]].&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt; Na slične probleme upozoravali su Ibrahim Hooper iz Vijeća za američko-islamske odnose ([[Council on American–Islamic Relations|CAIR]]), kao i akademici iz [[Muslimanska svjetska liga|Muslimanske svjetske lige]], [[Arapska liga|Arapske lige]] i drugih organizacija.&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt; [[Juan Cole]], američki profesor bliskoistočnih studija, također kritizira MEMRI zbog [[Vađenje iz konteksta|vađenja iz konteksta]] i navodi da je na njihovim stranicama više puta pronalazio naizgled agresivne arapske izjave, međutim, kada bi provjeravao izvornike našao bi na tekstove sasvim oprečna sadržaja, često umjerenog tona i sa zagovaranjem [[Tolerancija|tolerancije]].&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt;

Početkom [[2002]]. godine Meyrav Wurmser napustila je mjesto izvršne direktorice MEMRI-ja i prešla na bliskoistočni odjel neokonzervativnog [[Hudson Institute|Instituta Hudson]].&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt; Utjecajnim članom MEMRI-ja spominje se i njen muž David koji je za vrijeme predsjedništva [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] bio pomoćnik [[John R. Bolton|Johna Boltona]] i [[Dick Cheney|Dicka Cheneyja]].&lt;ref name=&quot;Bonney2008&quot;/&gt; Kao [[grupe za pritisak]] slične MEMRI-ju navode se još [[HonestReporting]], [[Palestinian Media Watch|Palestinian Media Watch (PMW)]], [[Give Israel Your United Support|Give Israel Your United Support (GIYUS)]] i [[Britain Israel Communications and Research Centre|Britain Israel Communications and Research Centre (BICOM)]].&lt;ref name=&quot;Soules2015&quot;/&gt;

== Povezano ==
* [[Hasbara]]
* [[Palestinian Media Watch|Palestinian Media Watch (PMW)]]
* [[HonestReporting]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* {{en icon}} [http://www.memri.org/ Službene stranice MEMRI-ja]

[[Kategorija:Nastanci 1998.]]
[[Kategorija:Američke organizacije]]
[[Kategorija:Politika Izraela]]
[[Kategorija:Propaganda]]
[[Kategorija:Cionizam]]
[[Kategorija:Islamofobija]]</text>
      <sha1>8ysuf4l2flqktmul52q5xtynmjij7ky</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpskohrvatski standardni varijeteti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4569369</id>
    <redirect title="Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti" />
    <revision>
      <id>42478089</id>
      <parentid>36670298</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:28:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]]</comment>
      <origin>42478089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63" sha1="7tzs2kexbm9pddqlbvhdoy6qnryn44u" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]]</text>
      <sha1>7tzs2kexbm9pddqlbvhdoy6qnryn44u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Вуковица</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4578317</id>
    <redirect title="Srpska ćirilica" />
    <revision>
      <id>42478110</id>
      <parentid>41344597</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:31:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Srpska ćirilica]]</comment>
      <origin>42478110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Srpska ćirilica]]</text>
      <sha1>dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vukovica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4578318</id>
    <redirect title="Srpska ćirilica" />
    <revision>
      <id>42478097</id>
      <parentid>41344598</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:30:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Srpska ćirilica]]</comment>
      <origin>42478097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Srpska ćirilica]]</text>
      <sha1>dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ikavizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4578990</id>
    <redirect title="Ikavica" />
    <revision>
      <id>42478072</id>
      <parentid>42328447</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:26:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ikavica]]</comment>
      <origin>42478072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="0jbnb3tcq71cq35us1h39koomrx0bkv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ikavica]]</text>
      <sha1>0jbnb3tcq71cq35us1h39koomrx0bkv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekavizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4578991</id>
    <redirect title="Ekavica" />
    <revision>
      <id>42478060</id>
      <parentid>42328398</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:24:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ekavica]]</comment>
      <origin>42478060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="sob5vnlp2ww0ib5njn8oifu1ujunfxq" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ekavica]]</text>
      <sha1>sob5vnlp2ww0ib5njn8oifu1ujunfxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čakavizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4578992</id>
    <redirect title="Čakavsko narječje" />
    <revision>
      <id>42478099</id>
      <parentid>42375521</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:30:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Čakavsko narječje]]</comment>
      <origin>42478099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Čakavsko narječje]]</text>
      <sha1>qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ijekavizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4578995</id>
    <redirect title="Ijekavica" />
    <revision>
      <id>42478068</id>
      <parentid>42328443</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:25:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ijekavica]]</comment>
      <origin>42478068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ijekavica]]</text>
      <sha1>58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jekavizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4578996</id>
    <redirect title="Ijekavica" />
    <revision>
      <id>42478077</id>
      <parentid>42328468</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:27:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ijekavica]]</comment>
      <origin>42478077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ijekavica]]</text>
      <sha1>58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio-stanica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4579077</id>
    <revision>
      <id>42478008</id>
      <parentid>42357371</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T19:53:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-71825</username>
        <id>263299</id>
      </contributor>
      <comment>/* Literatura */</comment>
      <origin>42478008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1558" sha1="4lq92ci29h2zlkad7plu90whs16p0zk" xml:space="preserve">[[File:Bundesarchiv Bild 146-2007-0047, Funkstelle einer Kampffliegergruppe.jpg|thumb|300px|Zemaljska radio stanica [[Njemačka|njemačke]] avijacije (''Luftwaffe'') u  WW II]]
[[File:2005-05-15-raisting 900x460.jpg|thumb|300px|Zemaljska stanica]]
[[File:Shack F6BLK.jpg|thumb|left|3oopx| Amaterska radio stanica]]
'''Radio-stanica''' (skraćeno: '''stanica''')  je  –  prema '''članu 1.61'''  [[Međunarodna telekomunikaciona unija|Međunarodnih telekomunikacijskih unija]] (ITU). [[ITU Radio regulacije|RR]]&lt;ref&gt;ITU Radio Regulations, Section IV. Radio Stations and Systems – Article 1.61, definition: Radio station&lt;/ref&gt; – definirana kao  &quot;jedan ili viđe or [[transmiter]]a ili prijemnika ili kombinacije transmitera i prijemnika, uključujući i dodatnu opremu, koja je neophodna na lokaciji [[radio]]-komuniciranja.  Svaka stanica bi trebalo da bude registrirana kod stalnog ili povremenog operatera.
Mobilne  radio-stanice su, od otkrića so danas, na različitim [[telasne dužina|talasnim dužinama]], imale veoma važnu ulogu u komuniciranju u različitim [[špijun]]skim i ratnim  operacijama. Također su značajne i u koordinaciji djelovanja u slučaju [[elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]] , akcija spašavanja i u drugim situacijama.

Radio-stanice relativno velike i široke moći, danas imaju i [[radioamater]]i, uz dozvolu ovlaštenih operatera i nadležnih državnih organa.

==Literatura==
{{reference}}

== Povezano ==
*[[Radio]]
*[[Televizija]]
*[[Telekomunikacije]]

[[Kategorija:Telekomunikacije]]
[[Kategorija:Radio]]</text>
      <sha1>4lq92ci29h2zlkad7plu90whs16p0zk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Torlački dijalekt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4579444</id>
    <redirect title="Torlački dijalekti" />
    <revision>
      <id>42478090</id>
      <parentid>40692145</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:28:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Torlački dijalekti]]</comment>
      <origin>42478090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="sxt0bt2bpfbiaxg28hxc92649ycrfj5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Torlački dijalekti]]</text>
      <sha1>sxt0bt2bpfbiaxg28hxc92649ycrfj5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čakavski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4579448</id>
    <redirect title="Čakavsko narječje" />
    <revision>
      <id>42478102</id>
      <parentid>42375528</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:30:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Čakavsko narječje]]</comment>
      <origin>42478102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Čakavsko narječje]]</text>
      <sha1>qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Varijanta (lingvistika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4579569</id>
    <redirect title="Policentrični jezik" />
    <revision>
      <id>42478096</id>
      <parentid>40692719</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:29:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Policentrični jezik]]</comment>
      <origin>42478096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="86" sha1="2mbgjyy9ew4ha3lh524232wxy93wilr" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Policentrični jezik#Razlike između varijanata policentričnog jezika]]</text>
      <sha1>2mbgjyy9ew4ha3lh524232wxy93wilr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Српска азбука</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4605574</id>
    <redirect title="Srpska ćirilica" />
    <revision>
      <id>42478117</id>
      <parentid>41344599</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:33:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Srpska ćirilica]]</comment>
      <origin>42478117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Srpska ćirilica]]</text>
      <sha1>dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Гајица</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4605576</id>
    <redirect title="Gajica" />
    <revision>
      <id>42478113</id>
      <parentid>40777114</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:32:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gajica]]</comment>
      <origin>42478113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gajica]]</text>
      <sha1>i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gajevica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4605577</id>
    <redirect title="Gajica" />
    <revision>
      <id>42478064</id>
      <parentid>40777115</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:24:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gajica]]</comment>
      <origin>42478064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gajica]]</text>
      <sha1>i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Гајевица</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4605578</id>
    <redirect title="Gajica" />
    <revision>
      <id>42478112</id>
      <parentid>40777116</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:32:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gajica]]</comment>
      <origin>42478112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gajica]]</text>
      <sha1>i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bunjevački jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4608206</id>
    <redirect title="Bunjevački dijalekt" />
    <revision>
      <id>42478058</id>
      <parentid>40785558</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:23:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Bunjevački dijalekt]]</comment>
      <origin>42478058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="e0mgon4u8x2ih6bagsq6rwt3amz8m3b" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Bunjevački dijalekt]]</text>
      <sha1>e0mgon4u8x2ih6bagsq6rwt3amz8m3b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pluricentrični standardni jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4611387</id>
    <redirect title="Policentrični jezik" />
    <revision>
      <id>42478083</id>
      <parentid>40798765</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:27:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Policentrični jezik]]</comment>
      <origin>42478083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="qc6264j77a9qcec7ujtfaz199pa17hd" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Policentrični jezik]]</text>
      <sha1>qc6264j77a9qcec7ujtfaz199pa17hd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jekavski izgovor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4615513</id>
    <redirect title="Ijekavica" />
    <revision>
      <id>42478078</id>
      <parentid>42328469</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:27:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ijekavica]]</comment>
      <origin>42478078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ijekavica]]</text>
      <sha1>58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Екавски изговор</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4617298</id>
    <redirect title="Ekavica" />
    <revision>
      <id>42478114</id>
      <parentid>42328729</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:32:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ekavica]]</comment>
      <origin>42478114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="sob5vnlp2ww0ib5njn8oifu1ujunfxq" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ekavica]]</text>
      <sha1>sob5vnlp2ww0ib5njn8oifu1ujunfxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Икавски изговор</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4617299</id>
    <redirect title="Ikavica" />
    <revision>
      <id>42478115</id>
      <parentid>42328739</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:32:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ikavica]]</comment>
      <origin>42478115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="0jbnb3tcq71cq35us1h39koomrx0bkv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ikavica]]</text>
      <sha1>0jbnb3tcq71cq35us1h39koomrx0bkv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Јекавски изговор</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4617300</id>
    <redirect title="Ijekavica" />
    <revision>
      <id>42478107</id>
      <parentid>42328704</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:31:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ijekavica]]</comment>
      <origin>42478107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ijekavica]]</text>
      <sha1>58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milka Kufrin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4624134</id>
    <revision>
      <id>42478045</id>
      <parentid>42293813</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:45:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-72252</username>
        <id>263461</id>
      </contributor>
      <comment deleted="deleted" />
      <origin>42478045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7881" sha1="jwim9ge8qqk0vlryzyru1ymt6ptvxf5" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>42478049</id>
      <parentid>42478045</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:49:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42478045|42478045]] korisnika [[Special:Contributions/~2025-72252|~2025-72252]] ([[User talk:~2025-72252|razgovor]])</comment>
      <origin>42478049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7866" sha1="of2sgijn1ijzlcir8a8fsxwzd5u9s8d" xml:space="preserve">{{Heroj Ž
|didaskalija=Milka Kufrin
|slika=Milka Kufrin.jpg
|opis_slike=Milka Kufrin
|datum rođenja={{datum rođenja|1921|10|15|}}
|mesto rođenja=Purgarija, kod [[Jastrebarsko]]g
|država rođenja={{zastava|Kraljevina SHS}}
|datum smrti={{datum smrti|2000|1|28|1921|10|15|}}
|mesto smrti=[[Zagreb]]
|država smrti={{zastava|Hrvatska}}
|suprug=[[Rade Bulat]]
|profesija=društveno-politička radnica
|KPJ=[[1941]].
|rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]]
|narodni heroj=[[23. jul]]a [[1953]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} 
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} 
{{!}}-
{{!}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} 
{{!}}}
}}
'''Milka Kufrin''' (Purgarija, kod [[Jastrebarsko]]g, [[15. oktobar]] [[1921]]. – [[Zagreb]], [[28. januar]] [[2000]]), učesnica [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], društveno-politički radnik [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]] i [[narodni heroj Jugoslavije]].

== Biografija ==
Rođena [[15. oktobar|15. oktobra]] [[1921]]. godine u selu Purgariji, kod [[Jastrebarsko]]g. Potiče iz seljačke porodice. Osnovnu školu je završila u selu [[Okić]]u, a gimnaziju u [[Zagreb]]u, gde se kasnije upisala se na Agronomski fakultet.

Još u srednjoj školi, Milka je, [[1938]]. godine, postaje član [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ). Na fakultetu je, zbog svoje aktivnosti u omladinskom pokretu, brzo zapažena. Na prvoj godini studija izabrana za sekretara skojevske grupe, a bila je i predsednik Odbora za skupljanje narodne pomoći. Sa grupom skojevaca, Milka je prikupljala pakete za [[Crveni krst]] - koji su slati [[jugosloveni u Španskom građanskom ratu|učesnicima španskog građanskog rata]], koje su se nalazili u logorima u [[Francuska|Francuskoj]].

Aprila [[1941]]. godine, posle okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i proglašenja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], izbačena je sa [[fakultet]]a. Tada, po zadatku Partije, odlazi u rodni kraj, gde se povezuje s partijskom organizacijom u selu Horvati. Tu je postala član Kotarskog komiteta SKOJ-a za Jastrebarsko i Samobor. U svom selu, Okiću, osnovala je prvu skojevsku grupu.

U junu 1941. godine, [[ustaše]] su pokušale da je uhapse, ali je uspela pobeći. Jedno vreme se skrivala kod meštana sela, a kada su joj ustaše uhapsile roditelje i sestre, ilegalno odlazi u Zagreb.

[[File:Narodni heroj Milka Kufrin.jpg|thumb|Narodni heroj Milka Kufrin]]

Krajem juna 1941. postaje član Mesnog komiteta SKOJ-a za Zagreb i član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partija Jugoslavije]]. Organizuje i učestvuje u akcijama skojevskih organizacija u pripremanju i vršenju diverzantskih akcija, u pisanju parola i u uništavanju [[Ustaše|ustaških]] i [[Treći rajh|nemačkih]] plakata-proglasa. Krajem oktobra 1941. godine, odlazi iz Zagreba, i preko [[Karlovac|Karlovca]], dolazi u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizane]], na [[Petrova gora|Petrovu goru]]. Tu ubrzo postaje član Okružnog komiteta SKOJ-a za Karlovac, i radi na stvaranju i jačanju omladinskih organizacija na [[Kordun]]u. Učestvovala je i u akcijama partizanskih odreda.

Aprila [[1942]]. godine Milka odlazi, s grupom partizana, po odluci [[Centralni komitet|CK]] [[Savez komunista Hrvatske|KP Hrvatske]], s Korduna na područje [[Pokuplje|Pokuplja]] i [[Žumberak (planina)|Žumberka]], da u tim krajevima radi na razvijanju [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]]. U Žumberku postaje zamenik [[politički komesar|političkog komesara]] Prve žumberačke čete, koja je vršila česte diverzantske akcije na pruzi Zagreb-[[Karlovac]], uništavala pojedina ustaška uporišta. Milka je zajedno s [[Milan Mraović|Milanom Mraovićem]], [[narodni heroj Jugoslavije|narodnim herojem]], u Hrvatskom Leskovcu razoružala železničku stražu i zarobila 9 domobrana. Kasnije je bila postavljena za političkog komesara Treće čete bataljona „[[Josip Kraš]]“, s kojom je vršila svakodnevne akcije u neposrednoj blizini [[Zagreb u Narodnooslobodilačkoj borbi|okupiranog Zagreba]].

U novembru 1942. godine postala je član Okružnog komiteta KPH za Pokuplje. Ali ubrzo posle toga, po zadatku Partije, napušta ovaj kraj i odlazi na Kordun, gde postaje sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku.

Kao omladinski rukovodilac obilazila je područja Korduna, [[Lika|Like]], Pokuplja, Žumberka, [[Slavonija|Slavonije]], [[Podravina|Podravine]] i [[Kalnik]]a, radeći na stvaranju organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a na terenu i u partizanskim jedinicama. Godine [[1943]]. Milka je izabrana za predsednika Saveza antifašističke omladine Hrvatske. Učestvovala je na Prvom kongresu [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije|Ujedinjene antifašističke omladine Jugoslavije]], novembra 1942. u [[Bihać]]u, i Drugom kongresu, maja [[1944]]. u [[Drvar]]u. Bila je i većnik na Prvom, Drugom i Trećem zasedanju [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]]-a.

Posle oslobođenja [[Jugoslavija|Jugoslavije]], birana je na području [[Jastrebarsko]]g i [[Samobor]]a za narodnog zastupnika [[Hrvatski sabor|Sabora NR Hrvatske]] i poslanika [[Skupština SFRJ|Savezne skupštine]] u pet saziva. Završila je Ekonomski fakultet, bila podsekretar u Saveznom sekretarijatu za robni promet, predsednik Saveznog komiteta za turizam, član [[Savezno izvršno veće|Saveznog izvršnog veća]], član [[Izvršno veće Sabora SR Hrvatske|Izvršnog veća Sabora NR Hrvatske]] i član [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]]. Bila je i član Predsedništva Republičkog odbora [[Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske|SUBNOR-a Hrvatske]].

Milkin suprug [[general]] [[Rade Bulat]], takođe je bio [[narodni heroj Jugoslavije|narodni heroj]].

Umrla je [[28. januar]]a [[2000]]. godine u Zagrebu.

Nosilac je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941]]. i drugih [[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenskih odlikovanja]]. [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovana je [[23. jul]]a [[1953]]. godine.

== Literatura ==
* {{cite book |ref={{harvid|Heroine Jugoslavije|1980}} |title=Heroine Jugoslavije |year=1980 |publisher=Spektar |location=Zagreb |isbn=}}
* {{cite book |ref={{harvid|Narodni heroji|1982}} |title=[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]] tom I|year=1982 |publisher=Narodna knjiga |location=Beograd |isbn=}}

== Vanjske veze ==
{{Portal|NOB}}
* [http://www.sabh.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=29:milka-kufrin-narodni-heroj-rade-bulat&amp;catid=2:izdavaka-djelatnost&amp;Itemid=9 SUBNOR Hrvatske - Milka Kufrin, narodni heroj - Rade Bulat]
* [http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199806/80601-028-pubs-zag.htm Progon antifašista u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305025703/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199806/80601-028-pubs-zag.htm |date=2016-03-05 }}

{{Narodni heroji-Zagreb}}
{{Žene narodni heroji-Hrvatska}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1921|2000|Kufrin, Milka}}

[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Hrvatske]]
[[Kategorija:Poslanici Sabora SR Hrvatske]]
[[Kategorija:Poslanici Skupštine SFRJ]]
[[Kategorija:Žene narodni heroji]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]</text>
      <sha1>of2sgijn1ijzlcir8a8fsxwzd5u9s8d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kuća Damić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4625788</id>
    <revision>
      <id>42477973</id>
      <parentid>42260737</parentid>
      <timestamp>2025-06-21T12:11:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42477973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3165" sha1="ftofii6e0vgixbqz35e3eucpc3ar1gw" xml:space="preserve">[[File:Sarajevo - Radićeva 10.jpg|mini|desno|Zgrada u Radićevoj 10 – Sarajevo, po projektu[[Helen Baldasar|Helena Baldasara]] i [[Dušan Smiljanić|Dušana Smiljanića]]]]
'''Kuća Damić''' nalazi se u Radićevoj ulici broj 10, opština Centar u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 12. do 18. maja 2009. godine, donijela je odluku da se kuća proglasi za  [[nacionalni spomenik BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3225 |title= Kuća Damić u Sarajevu |work= kons.gov.ba |accessdate= 13. 9. 2016 |archive-date= 2024-03-22 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240322083024/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3225 }}&lt;/ref&gt; Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]].
== Historija ==
Izvedena je prema projektu iz 1926. godine poznatih projektanata [[Helen Baldasar|Helena Baldasara]] i [[Dušan Smiljanić|Dušana Smiljanića]], koji djeluju u Sarajevu tokom prve polovine XX vijeka. Ova historijska građevina je jedna od prvih građevina izgrađenih u Sarajevu u periodu između dva svjetska rata, koja je pokazala uticaj 
[[Moderna arhitektura|modernističkih]] ideja, koje su ovdje kombinovane sa ''art deco'' elementima da bi se kreirao prepoznatljiv karakter moderne.

Posebnu vrijednost tom objektu daje činjenica da su oblik i hromatska obrada pročelja originalni, s obzirom da nikada nisu vršeni konzervatorsko-restauratorski ili radovi redovnog održavanja fasada, a originalno pročelje je veoma dobro očuvano. Slično je sa enterijerom objekta, koji je dobrim dijelom originalan i  očuvan.

U unutrašnjem dvorištu nalazi se objekat u kojem se nalazila prodavnica pića, čiji su originalni oblik i vanjski gabariti sačuvani.
== Opis ==
Kuća je simetrična cjelina pravougaone  tlocrtne dimenzije 10,50 m x 15,44 m, sa vidljivo naglašenim horizontalnim elementima. Spratnost objekta iznosi P+2+potkrovlje, a u sklopu objekta se nalazi i podrumski prostor. Visina objekta, do krovnog sljemena iznosi 16,50 m. Kompoziciono, osim u prizemnom dijelu, predstavlja potpuno simetričnu cjelinu.

Prizemlje, podrum i prvi sprat  imaju poslovnu namjenu, dok prostor na drugom spratu ima stambenu funkciju.

Historijska građevina kuća Damić nalazi se u vrlo dobrom konstruktivnom stanju, bez obzira na nedovoljno provođenje mjera redovnog održavanja. 
== Literatura ==
* Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
* Predrag Milošević - Arhitektura u kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918-1941), „Prosvjeta“, Foča.
== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* https://issuu.com/harisbulic/docs/kucadamic-istrazivanje {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226013354/https://issuu.com/harisbulic/docs/kucadamic-istrazivanje |date=2023-02-26 }}

{{DEFAULTSORT:D}}
[[Kategorija:Građevine u Sarajevu]]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]]</text>
      <sha1>ftofii6e0vgixbqz35e3eucpc3ar1gw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hotel Jugoslavija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4632787</id>
    <revision>
      <id>42478042</id>
      <parentid>42408571</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T08:42:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42478042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6752" sha1="rx9hzwkffmd9uql9jqavtyk24bxs5hb" xml:space="preserve">{{Zgrada (SR)
|ime_zgrade          = Jugoslavija 
|slika               = Hotel_Jugoslavija_reconstruction_rendering.jpg
|naslov              = Virtuelni prikaz hotela „Jugoslavija“
|početak             = 
|kraj                = 
|prethodna           = 
|premašena           = 
|plural              = 
|lokacija            = {{zas|Srbija}} [[Beograd]], [[Srbija]]
|koordinate          = 
|status              = srušen
|svečano_otvaranje   = 
|sagrađena           = [[1969]].
|očekivani_završetak = 
|otvaranje           = [[31. jul]]a [[1969]]. &lt;small&gt;([[8. februar]]a [[2008]]., jedan deo je rekonstruiran)&lt;/small&gt;
|zatvaranje          = [[7. maj|7]]./[[8. maj]]a [[1999]]., nakon direktnog pogotka dva [[NATO]]-ova projektila
|srušena             = 
|korišćenje          = 
|visina_sa_tornjem   = 
|visina              = 
|najviši_sprat       = 
|broj_spratova       = 8
|broj_liftova        = 8
|vrednost            = 31.3 miliona eura
|površina            = 50.000 m2
|arhitekta           = [[Lavoslav Horvat]]
|inžinjer            = 
|konstruktor         = 
|autor               = 
|vlasnik             = 
|upravljanje         = 
|reference           = 
}}
'''Hotel „Jugoslavija”''', otvoren [[1969]]. godine, bio je jedan od prva tri značajna objekta koji su planirani u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], pored [[PC Ušće|zgrade CK KPJ]] i zgrade Predsedništva vlade [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://futurehospitalityleaders.com/ostali-hoteli/hotel-jugoslavija/ |title=Hotel Jugoslavija |access-date=20. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113090826/http://futurehospitalityleaders.com/ostali-hoteli/hotel-jugoslavija/ |archive-date=13. 11. 2012 |dead-url=yes |df= |archivedate=2012-11-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121113090826/http://futurehospitalityleaders.com/ostali-hoteli/hotel-jugoslavija/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; 

Arhitektonski konkurs za ovaj objekat, odnosno za državni reprezentativni hotel „Beograd”, kako je tada planirano da bude nazvan, raspisan je [[1947]]. godine. Prvu nagradu dobio je Projektni zavod Hrvatske, naime, poznati arhitekti zagrebačke škole moderne [[Mladen Kauzlarić]], [[Lavoslav Horvat]] i [[Kazimir Ostrogović]]. Njihov projekat je predlagao beskompromisno modernistički koncipiran objekat, primeren ideji o Novom Beogradu kao savremenom gradu. Lokacija za hotel na Dunavskom keju, pored železničke stanice [[Zemun]], određena je u Idejnom planu Novog Beograda arhitekte [[Nikola Dobrović|Nikole Dobrovića]] (1948). 

Na osnovu prvonagrađenog rešenja i projekta, izgradnja hotela započela je već [[1948]]. godine. Tada je, u saradnji građevinskih preduzeća i [[Omladinske radne akcije|omladinskih radnih brigada]], izvedeno složeno fundiranje na armiranobetonskoj ploči u koju je ugrađeno oko 3.800m3 betona, čije je betoniranje trajalo uzastopnih dvanaest dana, i završena je čitava armiranobetonska skeletna konstrukcija. Ali, već [[1949]]. godine, zbog ekonomske krize koja je usledila posle političke krize razlaza sa [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]-om i [[Istočni blok|zemljama Varšavskog pakta]], obustavljena je izgradnja Novog Beograda, a sa tim i izgradnja hotela. Radovi su ponovo obnovljeni tek [[1960]]. godine, po izmenjenom projektu, koji je izradio jedan od autora prvonagrađenog rešenja na konkursu, arhitekta Lavoslav Horvat. Hotel „Jugoslavija” je potom građen punih šest godina ([[1961]]–[[1967]]), a otvoren je tek [[1969]]. godine, kada su završeni enterijeri po projektima vodećih beogradskih arhitekata: [[Ivan Antić|Ivana Antića]], [[Mirko Jovanović|Mirka Jovanovića]], [[Vladeta Maksimović|Vladete Maksimovića]] i [[Milorad Pantović|Milorada Pantovića]]. 

Kada je izgrađen, hotel „Jugoslavija” bio je najveći i najmoderniji hotel u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sa sedam spratova i pratećim zgradama, 1.500 prostorija, 1.100 ležaja u 200 jednokrevetnih, 400 dvokrevetnih soba i 23 apartmana, restoranom sa 600 mesta i manjim restoranom sa 200 mesta i svim pratećim sadržajima. 

Hotel Jugoslavija je ponovo počeo sa radom krajem 2013. godine. Za sada su u rad puštene 104 sobe na dunavskoj strani na trećem, četvrtom i šestom spratu i trenutno je jedan od najpovoljnijih hotela u Beogradu u kategoriji hotela sa tri zvezdice. Takođe poseduje sedam restorana, frizersko kozmetički salon, prodavnice, i oko 100 kancelarija. U okviru kompleksa nalazi se i Grand Kazino Beograd, veliki parking, auto perionica, tehnički pregled i još mnogo atraktivnih sadržaja.&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:472679-I-Beograd-dobija-kule-bliznakinje]&lt;/ref&gt; 

Zatvoren je [[2024.]] i počela je demolicija.&lt;ref name=&quot;RFE&quot;&gt;{{en}} {{cite news |last= |first= |authorlink= |date= 16. 11. 2024 |title= Demolition Begins Of Belgrade Landmark That Hosted Queens And Presidents  |url= https://www.rferl.org/a/serbia-hotel-jugoslavija-demolition-belgrade/33204798.html |work= |location= Radio Free Europe |access-date= 2. 12. 2024 }} &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Stojanović&quot;&gt;{{en}} {{cite news |last= Stojanović |first= Dušan |authorlink= |date= 21. 10. 2024 |title= Fury in Belgrade as iconic Hotel Yugoslavia to be demolished |url= https://www.independent.co.uk/travel/news-and-advice/hotel-yugoslavia-belgrade-closed-demolished-b2632753.html |work= |location= The Independent |access-date=2. 12. 2024 }} &lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt; {{cite news |last= Anđelić |first= Aleksa |authorlink= |date= 17. 9. 2024 |title= Burna istorija hotela „Jugoslavija”: NIN iz 1971. godine o simbolu jugoslovenskog hotelijerstva |url= https://www.nin.rs/drustvo/vesti/57341/burna-istorija-hotela-jugoslavija-simbol-jugoslovenskog-hotelijerstva |work= |location= [[NIN]] |access-date= 2. 12. 2024 }} &lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Hotel Jugoslavija}}
* [http://www.mgb.org.rs/sr/zbirke/beograda-od-1941/picture/istorija1918-1941/241-hotel-jugoslavija-1969 Muzej grada Beograda - Hotel Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120128124455/http://www.mgb.org.rs/sr/zbirke/beograda-od-1941/picture/istorija1918-1941/241-hotel-jugoslavija-1969 |date=2012-01-28 }}, pristupljeno 17. septembra 2011.
* [https://web.archive.org/web/20110830015744/http://e-zemun.rs/vesti/zemun_vesti/istrazivanje/%E2%80%9Cjugoslavija%E2%80%9D-ceka-renoviranje/ Hotel “Jugoslavija” još uvek čeka renoviranje], pristupljeno 17. septembra 2011.
* [http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:472679-I-Beograd-dobija-kule-bliznakinje]

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Hoteli u Beogradu|Jugoslavija]]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]]</text>
      <sha1>rx9hzwkffmd9uql9jqavtyk24bxs5hb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpskohrvatska latinica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4661961</id>
    <redirect title="Gajica" />
    <revision>
      <id>42478088</id>
      <parentid>41026316</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:28:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gajica]]</comment>
      <origin>42478088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gajica]]</text>
      <sha1>i97ys5wigogazx3bv1ha7vx6dumaa7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tayna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4663085</id>
    <revision>
      <id>42478028</id>
      <parentid>42475027</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T07:05:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Tayna_240534.jpg|Tayna_240534.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:The Squirrel Conspiracy|The Squirrel Conspiracy]]; razlog: [[:c:COM:L|Copyright violation]]: https://www.instagram.com/p/DCbfNYvONvi/.</comment>
      <origin>42478028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13630" sha1="e0415zjoefeajhqg0o9she2apvgsked" xml:space="preserve">'''Doruntina Shala'''{{efn|'''Doruntina Šala''', {{IPA-all|dɔ.ɾun.ˈtina ˈʃa.la}} }} ([[Prizren]], [[14. 12.|14. decembra]] [[1996.]]), poznata pod umjetničkim imenom '''Tayna''' (Tajna), [[Albanija|albanska]] je pjevačica i tekstopisac.
==Biografija==
===1996–2018===
Rođena je 13. ili 14. decembra 1996. godine u porodici [[Albanci|Albanaca]] koji su živjeli u [[Prizren]]u, tada [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]].&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=TeksteShqip |title=Tayna–Biografia |url=https://www.teksteshqip.com/tayna |accessdate=19. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=[[Bota Sot]] |title=E njohim si Tayna, por ky është emri i vërtetë i reperes |url=https://www.botasot.info/mediale-vip-showbiz/941090/e-njohim-si-tayna-por-ky-eshte-emri-i-vertete-i-reperes/ |website=botasot.info |accessdate=19. 12. 2020 |date=26. 8. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=[[RTV21]] |title=A e dini se si quhet në të vërtetë Tayna? |url=http://rtv21.tv/a-e-dini-se-si-quhet-ne-te-vertete-tayna/ |website=rtv21.tv |accessdate=19. 12. 2020 |date=11. 7. 2018 |archive-date=2019-03-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190324145448/http://rtv21.tv/a-e-dini-se-si-quhet-ne-te-vertete-tayna/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Senzacioni i vitit – Tayna: 2018 ishte një vit i jashtëzakonshëm, këtë vit do vazhdoj akoma me më shumë punë |url=https://telegrafi.com/senzacioni-vitit-tayna-2018-ishte-nje-vit-jashtezakonshem-kete-vit-vazhdoj-akoma-shume-pune/ |website=telegrafi.com |accessdate=19. 12. 2020 |date=2. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; Na [[albanski jezik|albanskoj]] muzičkoj sceni postala je primijećena nakon izdavanja singlova &quot;Columbiana&quot; i &quot;Shqipe&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Tayna në njëvjetorin e publikimit të këngë “Columbiana”: Populli të rrëzon dhe të ngritë |url=https://telegrafi.com/tayna-ne-njevjetorin-e-publikimit-te-kenge-columbiana-populli-te-rrezon-dhe-te-ngrite/ |website=telegrafi.com |accessdate=19. 12. 2020 |date=1. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=[[RTV21]] |title=Pas &quot;Columbianës&quot;, Tayna vjen me &quot;Shqipe&quot; |url=http://rtv21.tv/pas-columbianes-tayna-vjen-me-shqipe/ |website=rtv21.tv |accessdate=19. 12. 2020 |date=30. 6. 2018 |archive-date=2020-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200202195645/http://rtv21.tv/pas-columbianes-tayna-vjen-me-shqipe/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; U avgustu 2018, nastupila je na festivalu Sunny Hill u [[Priština|Prištini]] – sa poznatijim umjetnicima, kao što su [[Action Bronson]], [[Martin Garrix]] i [[Dua Lipa]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Tayna ‘thyhet’ në mes për të pasme të mëdha, gati për ‘Sunny Hill Festival’ |url=https://lajmi.net/tayna-thyhet-ne-mes-per-te-pasme-te-medha-gati-per-sunny-hill-festival/ |website=lajmi.net |accessdate=19. 12. 2020 |date=10. 8. 2018}}&lt;/ref&gt; U decembru iste godine, izdala je singl &quot;Aje&quot; u saradnji sa albanskim reperom [[Ledri Vula|Ledrijem Vulom]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Tayna dhe Ledri Vula publikojnë bashkëpunimin e ri “Aje” |url=https://telegrafi.com/tayna-dhe-ledri-vula-publikojne-bashkepunimin-e-ri-aje/ |website=telegrafi.com |accessdate=19. 12. 2020 |date=18. 12. 2018}}&lt;/ref&gt; Istog mjeseca je imenovana za ličnost godine ('[[Klan Kosova|Privé]]').&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=[[Klan Kosova|Privé]] |title=Personazhi i vitit 2018: TAYNA |url=https://prive.al/personazhi-i-vitit-2018-tayna-video/ |website=prive.al |accessdate=19. 12. 2020 |date=1. 1. 2019 |archive-date=2020-12-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201227154756/https://prive.al/personazhi-i-vitit-2018-tayna-video/ }}&lt;/ref&gt;

===2019–danas===
Godine 2019. Tayna je izdala šest singlova, uključujući jedan u saradnji sa albanskim reperima Lyrical Sonom i [[MC Kresha|MC Kreshom]] te jedan sa albanskom pjevačicom [[Dafina Zeqiri|Dafinom Zeqiri]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Tayna publikon bashkëpunimin me dyshen fantastike, Mc Kresha dhe Lyrical Son |url=https://indeksonline.net/tayna-publikon-bashkepunimin-me-dyshen-fantastike-mc-kresha-dhe-lyrical-son/ |website=indeksonline.net |accessdate=19. 12. 2020 |date=5. 8. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Tayna dhe Dafina publikojnë këngën e re “Bye Bye”, shfaqen tejet provokuese në klip |url=https://telegrafi.com/tayna-dhe-dafina-publikojne-kengen-e-re-bye-bye-shfaqen-tejet-provokuese-ne-klip/ |website=telegrafi.com |accessdate=19. 12. 2020 |date=11. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Oba singla su bila na prvoj poziciji čarta u Albaniji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Top Awards: Tayna x Mc Kresha x Lyrical Son ia dalin të marrin kreun e “The Top List” me “Pasite” |url=https://www.topalbaniaradio.com/v7/top-awards-tayna-x-mc-kresha-x-lyrical-son-ia-dalin-te-marrin-kreun-e-the-top-list-me-pasite/ |website=topalbaniaradio.com |accessdate=19. 12. 2020 |date=13. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; U januaru 2020, Tayna je objavila da će izaći novi singl u saradnji sa albanskim reperom [[Mozzik (reper)|Mozzikom]];&lt;ref&gt;{{cite web |title=Mozzik dhe Tayna flasin lidhur me bashkëpunimin e tyre: Do të jetë hit |url=https://lajmi.net/mozzik-dhe-tayna-flasin-lidhur-me-bashkepunimin-e-tyre-do-te-jete-hit/ |website=lajmi.net |accessdate=19. 12. 2020 |date=14. 2. 2020}}&lt;/ref&gt; singl naslovljen &quot;[[Edhe ti]]&quot; premijerno je predstavljen istog mjeseca i našao se na čartovima u [[The Top List|Albaniji]], [[GfK Entertainment charts|Njemačkoj]] i [[Swiss Hitparade|Švicarskoj]].&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=[[Koha Ditore|Koha]] |title=Tayna e Mozziku publikojnë këngën “Edhe ti” |url=https://www.koha.net/showbiz/205024/tayna-e-mozziku-publikojne-kengen-edhe-ti/ |website=koha.net |accessdate=19. 12. 2020 |date=22. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=[[Klan Kosova|Privé]] |title=Publikohet dueti tejet i komentuar: Tayna ft Mozzik! |url=https://prive.al/publikohet-dueti-tejet-i-komentuar-tayna-ft-mozzik/ |website=prive.al |accessdate=19. 12. 2020 |date=22. 1. 2020 |archive-date=2020-12-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201227154312/https://prive.al/publikohet-dueti-tejet-i-komentuar-tayna-ft-mozzik/ }}&lt;/ref&gt; U julu 2020, zvanično je potpisala ugovor sa [[Sony Music]]om.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Medwedeff |first1=Frank |publisher=Musik Woche |title=Tayna rappt für Sony Music |url=http://beta.musikwoche.de/details/452063 |accessdate=19. 12. 2020 |date=10. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; Taynin sljedeći singl, &quot;Bass&quot;, bio je na 12. poziciji u Albaniji; naredni singl, &quot;Qe Qe&quot;, bio je 45. u Švicarskoj.

==Diskografija==

; Singlovi
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:15em;&quot; | Naslov
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:2em;&quot; | God.
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;3&quot; | Najviša pozicija na čartovima
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Album
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3em;font-size:85%;&quot; | [[The Top List|ALB]]&lt;br /&gt;&lt;ref&gt;Napomena: ''&quot;The Top List&quot; je čart koji pravi kanal [[Top Channel|Top]] od decembra 2015.'' Najviše pozicije u Albaniji:

* &quot;Columbiana&quot;: {{cite web|publisher=[[Top Channel|Top Music Awards]]|title=The Top List—01/07/2018|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/01-07-2018/|accessdate=19. 12. 2020|archiveurl=https://web.archive.org/web/20201010134600/https://topawards.top-channel.tv/index.php/01-07-2018/|archivedate=10. 10. 2020|date=1. 7. 2018}}
* &quot;Shqipe&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—29/07/2018|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/29-07-2018/|accessdate=19. 12. 2020}}
* &quot;Fake&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—16/09/2018|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/16-09-2018/|accessdate=19. 12. 2020}}
* &quot;Doruntina&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—07/10/2018|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/07-10-2018/|accessdate=19. 12. 2020}}
* &quot;Pow Pow&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—16/12/2018|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/16-12-2018/|accessdate=19. 12. 2020|archive-date=2020-10-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20201019181705/http://topawards.top-channel.tv/index.php/16-12-2018/|dead-url=yes}}
* &quot;Aje&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—23/12/2018|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/23-12-2018/|accessdate=19. 12. 2020}}
* &quot;Ring Ring&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—10/03/2019|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/10-03-2019/|accessdate=19. 12. 2020}}
* &quot;Kce&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—31/03/2019|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/31-03-2019/|accessdate=19. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Napomena: ''&quot;The Top List&quot; je čart koji pravi kanal [[Top Channel|Top]] od decembra 2015.'' Najviše pozicije u Albaniji:

* &quot;Caliente&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—07/07/2019|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/07-07-2019/|accessdate=19. 12. 2020}}
* &quot;Pasite&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—11/08/2019|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/11-08-2019/|accessdate=19. 12. 2020}}
* &quot;Bye Bye&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—01/09/2019|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/01-09-2019/|accessdate=19. 12. 2020}}
* &quot;Sicko&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—17/11/2019|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/17-11-2019/|accessdate=19. 12. 2020}}
* &quot;Sorry&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—05/01/2020|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/05-01-2020/|accessdate=19. 12. 2020}}
* &quot;[[Edhe ti]]&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—09/02/2019|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/09-02-2019/|accessdate=19. 12. 2020}}
* &quot;Bass&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—02/08/2020|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/02-08-2020/|accessdate=19. 12. 2020}}
* &quot;Qe Qe&quot;: {{cite web|publisher=Top Music Awards|title=The Top List—20/09/2020|url=http://topawards.top-channel.tv/index.php/20-09-2020/|accessdate=1. 1. 2021}}&lt;/ref&gt;
!style=&quot;width:3em; font-size:85%&quot; | [[GfK Entertainment Charts|NJEM]]&lt;br&gt;&lt;ref name=&quot;GER&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.offiziellecharts.de/suche |title=SUCHEN NACH &quot;TAYNA&quot; |publisher=[[GfK Entertainment Charts]] |accessdate=19. 12. 2020 |quote=1 Treffer in der Kategorie &quot;SINGLE&quot; : 1	Tayna x Mozzik : Edhe ti : 31.01.2020 : Wochen: 1 Peak: 90}}&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3em;font-size:85%;&quot;| [[Swiss Hitparade|ŠVI]]&lt;br&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=[[Swiss Hitparade]] |url=http://swisscharts.com/search.asp?cat=s&amp;from=&amp;to=&amp;search=Tayna |title=Discography Tayna |accessdate=19. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Columbiana&quot;&lt;br&gt;{{Small|(ft Don Phenom)}}  
| rowspan=&quot;6&quot; | 2018 
| 1 || — || —
| rowspan=&quot;23&quot; {{n/a|singl nije na albumu}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Shqipe&quot;  
| 2 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Fake&quot;  
| 3 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Doruntina&quot;  
| 1 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Pow Pow&quot;  
| 11 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Aje&quot;&lt;br&gt;{{Small|(ft [[Ledri Vula]])}}
| 2 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Ring Ring&quot;
| rowspan=&quot;7&quot; | 2019
| 8 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Kce&quot;
| 2 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Caliente&quot;&lt;br&gt;{{Small|(ft [[Cricket (producent)|Cricket]])}}
| 4 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Pasite&quot;&lt;br&gt;{{Small|(ft [[Lyrical Son]] &amp; [[MC Kresha]])}}
| 1 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Bye Bye&quot;&lt;br&gt;{{Small|(ft [[Dafina Zeqiri]])}}
| 1 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Sicko&quot;
| 2 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Sorry&quot;
| 13 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;[[Edhe ti]]&quot;&lt;br&gt;{{Small|(ft [[Mozzik (reper)|Mozzik]])}}
| rowspan=&quot;5&quot;| 2020
| 2 || 90 || 26
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;A jo&quot;
| — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Bass&quot;
| 12 || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Qe Qe&quot;
| 9 || — || 45
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Johnny&quot;
| — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Moona&quot;&lt;br&gt;{{Small|(ft [[L'Algérino]])}}
| rowspan=&quot;5&quot;| 2021
| — || — || 83
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Magdalena&quot;&lt;br&gt;{{Small|(ft [[Flori Mumajesi|Flori]] &amp; Cricket)}}
| — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;WTF&quot;&lt;br&gt;{{Small|(ft [[Ivorian Doll]])}}
| — || — || —
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Ti harro&quot;&lt;br&gt;{{Small|(ft [[Azet (reper)|Azet]])}}
| — || 64 || 32
|-
! scope=&quot;row&quot; | &quot;Taka&quot;
| — || — || —
|-
| colspan=&quot;11&quot; style=&quot;font-size:90%&quot; | '—' označava da pjesma nije bila na čartu ili nije objavljena na toj teritoriji.
|}

===Spotovi===
* 2018: &quot;Columbiana&quot;, &quot;Shqipe&quot;, &quot;Fake&quot;, &quot;Doruntina&quot;, &quot;Pow Pow&quot;, &quot;Aje&quot;
* 2019: &quot;Ring Ring&quot;, &quot;Kce&quot;, &quot;Caliente&quot;, &quot;Pasite&quot;, &quot;Bye Bye&quot;, &quot;Sicko&quot;
* 2020: &quot;Edhe ti&quot;, &quot;Bass&quot;, &quot;Qe Qe&quot;, &quot;Johnny&quot;
* 2021: &quot;Moona&quot;, &quot;Magdalena&quot;, &quot;WTF&quot;, &quot;Ti harro&quot;, &quot;La Boca&quot;, &quot;Taka&quot;
* 2022: ''Sdu me ni (feat. GESKO),'' ''Alpha Omega (feat. Marin),'' ''Pare (feat. Butrint Imeri &amp; Mozzik), Tequilla (feat. Azet), Valle (feat. Lumi B), Teket, Anaconda (feat. Kidda)''
* 2023:  ''Merri, BIPOLAR [ALBUM], Kalle, 4X4 (feat. Rzon &amp; II Ghost &amp; Marin),Xhelozia, Crazy Albanian Chick, Shqipet 2,''  ''O Jetë (feat. Ardian Bujupi)''
* 2024: ''UNAZA (feat. Bardhi),'' ''Vetëdija, Si Ai,''  ''U Bo Kohe (feat. Noizy &amp; Varrosi),''  ''Hotel California (feat. Light), Folem Pak, NA 2 (feat. Loredana)''
* 2025: ''Amal, Thana, Lot (feat. Butrint Imeri)''

== Povezano ==
*[[Rita Ora]]
*[[Ronela Hajati]]

== Napomene ==
{{notelist}}

==Reference==
{{reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
* {{discogs artist|7368369-Tayna-2|Tayna}}

{{Authority control}}

{{Lifetime|1996||Shala, Doruntina}}

[[Kategorija:Biografije, Prizren]]
[[Kategorija:Srpske pevačice]]
[[Kategorija:Reperi]]
[[Kategorija:Tekstopisci]]
[[Kategorija:Kantautori]]
[[Kategorija:Albanski umjetnici]]</text>
      <sha1>e0415zjoefeajhqg0o9she2apvgsked</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4666167</id>
    <revision>
      <id>42478128</id>
      <parentid>42477414</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T10:55:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-71200</username>
        <id>263496</id>
      </contributor>
      <comment>Hrvatski umjesto srpsko hrvatskog</comment>
      <origin>42478128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77782" sha1="hov6sa07jscrad0d7t1zqkdao4kv3rt" xml:space="preserve">{{glavni|Turcizam}}
[[Turcizam|Turcizmi]] su riječi preuzete iz [[Osmanski turski jezik|osmanskog turskog jezika]]. U hrvatski jezik prodirali su u razdoblju od 1389. do 1913. godine.

Ispod je naveden abecedni popis turcizama u hrvatskom jeziku. Na popisu je prva riječ u hrvatskom sustavu, dok je druga riječ (poslije crtice) u izvornom turskom obliku. Potom su navedene [[Arapski jezik|arapska]] i [[Perzijski jezik|perzijska]] izvorna riječ uz odgovarajuće napomene.

==Opće imenice i riječi==

===A===
* '''[[:wikt:aba|aba]]''' – aba – arap. ̔abā̕ ; izved. '''abadžija''' (abadžinica/abadžinka), '''abadžiluk''', '''{{Nowrap|abahija/abahijica/abahinka}}'''
* '''[[:wikt:aber|aber]]''' (vijest, poruka) – aber – osm. turk. خبر‎  – arap. ḫabär خَبَر‎; v. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#H|haber]]
* '''[[:wikt:ada|ada]]''' (riječni otok) – ada – osm. turk. آطه‎ – [[Staroturkijski jezik|staroturk]]. *ātag 
* '''[[:wikt:adet|adet]]''', '''hadet''' – adet – osm. turk. عَدَد‎ – arap.  ̔ādä(t) عدد‎; izved. '''adetosum'''
* '''[[:wikt:admiral|admiral]]''' – oramiral – arap. amīr al–bahr
* '''[[:wikt:adžami–oglan|adžami–oglan]]''', '''[[:wikt:džamoglan|džamoglan]]''' – acami oǧlan
* '''[[:wikt:adžija|adžija]]''' (bol) – acı; razlik./usp. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Religija odnosno vjera|hadž]] i hadžija;
* '''[[:wikt:aferim|aferim]]''' – aferim
* '''[[:wikt:ahar|ahar]]''' – ahır – perz. āḫōr, āḫūr
* '''[[:wikt:ahbab|ahbab]]''' – ahbap – arap. ahbāb, habīb
* '''[[:wikt:ahlak|ahlak]]''' – ahlȃk – arap. aḫlāq, ḫulq; izved. '''ahlak moral''', '''ahlakli''', '''ahlaksuz'''
* '''[[:wikt:ahmedija|ahmedija]]''' – ahmediye – arap. aḥmädiyyä
* '''[[:wikt:akča|akča]]''', '''akče''' – akçe; ak (vidi: [[akča]])
* '''[[:wikt:akrep|akrep]]''' – akrep – arap. ̔aqräb (vidi: [[škorpion]])
* '''[[:wikt:akšam|akšam]]''' (sumrak, večer, predvečerje) – akşam – perz. aḥšām; izved. '''akšamluk''' (večernji razgovor), '''akšamlučar''', '''akšamlučiti'''
* '''[[:wikt:akšamčiček|akšamčiček]]''' (biljka [[Obični noćurak|noćurak]]) – akşamçiçeǧi
* '''[[:wikt:al|ȁl]]''' – al – perz. āl
* '''[[:wikt:ala|ala]]''' (uzvik) – ala – osm. turk. آلا – staroturk. *āla
* '''[[:wikt:ala|ala]]''', '''hala''' – hala/ala (velika zmija, [[zmaj]]) – osm. turk. آلا – staroturk. *āla
* '''[[:wikt:alamet|alamet]]''' – alȃmet – arap. ̔alāmä
* '''[[:wikt:alat|alat]]''' – âlet
* '''[[:wikt:alčak|alčak]]''' – alçak
* '''[[:wikt:alem|alem]]''' – alem – arap. ̔āläm (svijet)
* '''[[:wikt:almas|almas]]''' – elmas – arap. älmās – grč. adámas
* '''[[:wikt:altun|altun]]''', '''altin''' ([[zlato]]) – altun, altın – osm. turk. آلتون – staroturk. ''*altun''
* '''[[:wikt:amajlija|amajlija]]''', '''hamajlija''' – hamȃil, hamaylı – osm. turk. حمایل hamayil – arap. حَمَائِل ḥamā̕il – arap. حِمَالَة ḥimālä
* '''[[:wikt:amalin|amalin]]''', '''hamalin''', '''hamal''', '''amal''' – hamal – arap. حَمَّال‎ (ḥammāl)
* '''[[:wikt:aman|aman]]''' – haman – arap. ämān ; izved. '''aman zaman'''
* '''[[:wikt:amanet|amanet]]''' (emanet) – emanet – arap. ämānä
* '''[[:wikt:amidža|amidža]]''' – amca – arap. ̔amm
* '''[[:wikt:amini|amini]]''' (tj. [[amonijak]] NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) – amin
* '''[[:wikt:angarija|angarija]]''' tj. muka – angarya
* '''[[:wikt:anterija|anterija]]''' – entari – arap. antärī
* '''[[:wikt:araba|araba]]''' tj. teretna zaprežna kola – araba ; izved. '''arabadžija'''
* '''[[:wikt:argat|argat]]''' – ırgat – grč. ergátēs (radnik) ; izved. '''argatin''', '''irgatin''', '''argatluk''', '''argatovati''', '''irgatovati'''
* '''[[:wikt:aršin|aršin]]''' (vidi: [[aršin]]) – arşın 
* '''[[:wikt:arsuz|arsuz]]''', '''[[:wikt:arsuz|hrsuz]]''' – arsız tj. arap. ̔ār (stid) + tur. –sız (bez) ; izved. '''arsuzluk'''
* '''[[:wikt:ašćare|ašćare]]''', '''ašićare''' (očigledno, očito)
* '''[[:wikt:aščija|aščija]]''' – aşçı, ahçı – perz. āš (jelo, kuhana hrana); izved. '''aščinica''' (restoran, javna kuhinja)
* '''[[:wikt:ašik|ašik]]''' – aşk, ȃşàk – arap. ̔išq,  ̔āšiq,  ̔ašiqa ; izved. '''ašiklija''', '''ašigdžija''', '''ašikli–pendžer''', '''ašikovati'''
* '''[[:wikt:at|at]]''', '''hat''' – at
* '''[[:wikt:atar|atar]]''' – attar, aktar – arap. ̔aṭṭār,  ̔aṭara
* '''[[:wikt:avaz|avaz]]''' – avaz – perz. āwāz
* '''[[:wikt:avet|avet]]''' – afet – osm. turk. âfet آفت – arap. ʔāfa آفَة ; izved. '''avetinja''', '''avetnjak'''
* '''[[:wikt:avlija|avlija]]''' – avlu, avlı{{efn|usp. [[Ivo Andrić|Andrićevu]] ''[[Prokleta avlija|Prokletu avliju]]'' (1954.)}}
* '''[[:wikt:aždaja|aždaja]]''' ili '''[[:wikt:ežder|ežder]]''' ([[zmaj]]) – ejder, ejderha, ejdeha – osm. turk. اژدرها – perz. اژدر i اژدرها – avest. Aži Dāhaka{{efn|[[Zahhak|Āži-Dahāk]]: ime mitskoga zmaja u mazdaističkoj mitologiji.}}{{efn|Usp. izraz ''Sveti Georgije ubiva aždahu'' ili ''Sveti Đorđe ubiva aždaju'', također film ''[[Sveti Georgije ubiva aždahu (film)|Sveti Georgije ubiva aždahu]]'' [[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]] iz 2009.}}

===B===
* '''[[:wikt:babo|babo]]''' – baba – perz. bābā (otac, djed); usp. bȁba ; izved. '''babaluk'''
* '''[[:wikt:badava|badava]]''' – bedava – perz. bādihäwā tj. bād (loš) + häwā (zrak) ; izved. '''badavadžiti''', '''badavadžija''', '''badavadžiluk'''
* '''[[:wikt:badža|badža]]''' – baca – perz. bāǧe ; izved. '''badžanak'''
* '''[[:wikt:bahat|bahat]]''', '''bȃt''' (zvuk) – bastı ; basmak
* '''[[:wikt:baht|baht]]''' – baht – perz. baḫt ; izved. '''batli''', '''[[:wikt:batlija|batlija]]'''
* '''[[:wikt:bailisati se|bailisati se]]''' – bayilmak
* '''[[:wikt:bair|bair]]''', bajir – bayır
* '''[[:wikt:baja|baja]]''', '''bajo''' – ??
* '''[[:wikt:bajagi|bajagi]]''' – bayaǧı ; izved. '''kobajagi'''
* '''[[:wikt:bajat|bajat]]''' – bayat – osm. turk. بایات – arap. بَائِت
* '''[[:wikt:bakalin|bakalin]]''' – bakkal – osm. turk. بقال – arap. بَقَّال ; izved. '''bakalija''', '''bakaluk'''
* '''[[:wikt:bakar|bakar]]''' – bakır ; izved. '''bakrač''', '''bakračac''', '''bakračić''', '''bakračlija''', '''bakrdžija'''
* '''[[:wikt:baksuz|baksuz]]''' – bahtsiz ; izved. '''baksuzluk'''
* '''[[:wikt:bakšiš|bakšiš]]''' – bakşiş tj. napojnica – perz. بخشش, bahšīš
* '''[[:wikt:balaban|balaban]]''' – balaban – perz. balābān = ptica [[Bukavac nebogled|bukavac]]
* '''[[:wikt:balčak|balčak]]''' – balçak 
* '''[[:wikt:balgam|balgam]]''' – balgam – osm. turk. بلغم‎ – arap. bälgam بَلْغَم‎ – grč. phlégma φλέγμα
* '''[[:wikt:balija|balija]]''' – Bāli (osobno ime) – arap. bālī (starina)
* '''[[:wikt:balta|balta]]''' – balta
* '''[[:wikt:bamija|bamija]]''' – bamya (vidi: [[Bamija|okra]])
* '''[[:wikt:barabar|barabar]]''' tur. beraber ← perz. berāber (prsa u prsa) ; izved. '''barabariti'''
* '''[[:wikt:bardak|bardak]]''' tur. ← perz. bārdān 
* '''[[:wikt:barem|barem]]''', '''bar''' – bari
* '''[[:wikt:barjak|barjak]]''', '''bajrak''' – bayrak – perz. bajrak ; izved. '''bajraktar''', '''barjaktar'''
* '''[[:wikt:barut|barut]]''' – barut ; izved. '''barutana'''
* '''[[:wikt:basamak|basamak]]''' (stepenica) – basamak
* '''[[:wikt:basati|basati]]''' – basmak; izved. '''zabasati''', '''nabasati''', '''banuti''', '''bazati''' 
* '''[[:wikt:baš|baš]]''' – baş = prvi ; na pr. ''baš–majstor'' [ razl. i uspored. baš (etim. bъšь) tj. posve ]
* '''[[:wikt:baška|baška]]''' – başka  
* '''[[:wikt:bašta|bašta]]''', '''[[:wikt:bašća|bašća]]''' (vidi: [[vrt]]) – bahçe, baǧçe – perz. bāǧçe ; izved. '''baščovan''', '''baštovan'''
* '''[[:wikt:bašlik|bašlik]]''' (vidi: [[bašlik]]) – başlık
* '''bašum sagosum''' – başınız sağ olsun
* '''[[:wikt:batagdžija|batagdžija]]''' – batakçı
* '''[[:wikt:batakluk|batakluk]]''' – batakçı – bataklık – osm. turk. باتاقلق
* '''[[:wikt:batal|batal]]''' – battal – arap. battāl ; izved. '''[[:wikt:bataliti|bataliti]]'''
* '''[[:wikt:bećar|bećar]]''' – bekār – perz. bīkār ; izved. '''bećarac''', '''bećariti'''
* '''[[:wikt:bekrija|bekrija]]''' – bekriya – arap. bekri ; izved. '''bekrijati'''
* '''[[:wikt:bedem|bedem]]''' – beden – osm. turk. بدن‎ – arap. bädän بَدَن‎ 
* '''[[:wikt:bedevija|bedevija]]''' – bedevī –  osm. turk. بدوی‎ – arap. bädäwiyy بَدَوِيّ‎ ([[Beduini|beduin]])
* '''[[:wikt:begenisati|begenisati]]''' – beǧendi
* '''[[:wikt:behar|behar]]''' – behar, bekaret – perz. behār ; izved. '''beharati''', '''beharan''', '''beharli'''
* '''[[:wikt:behut|behut]]''' – bihud – perz. bīhūd
* '''[[:wikt:bejgir|bejgir]]''' – beygir – perz. bārgīr 
* '''[[:wikt:bekčija|bekčija]]''' – bekçi
* '''[[:wikt:belaj|belaj]]''' – belȃ – arap. bälā̕ ; izved. '''belajisati'''
* '''[[:wikt:belćim|belćim]]''' – belkim –  arap. bäl + –ki
* '''[[:wikt:beledija|beledija]]''' – belediye 
* '''[[:wikt:belegija|belegija]]''' – bileǧi 
* '''[[:wikt:ben|ben]]''' (mladež) – ben
* '''[[:wikt:berber|berber]]''' – berber – perz. berber ; izved. '''berberin''', '''berbernica'''
* '''[[:wikt:berićet|berićet]]''', berećet, bereket – bereket – arap. bäräkä ; izved. '''berićetan'''
* '''[[:wikt:bešika|bešika]]''' (kolijevka) – beşik
* '''[[:wikt:bešluk|bešluk]]''' – beşlik, beş (pet)
* '''[[:wikt:bezbeli|bezbeli]]''' – besbelli
* '''[[:wikt:bezistan|bezistan]]''' – bezistan – arap. bäzz + stān
* '''[[:wikt:bidža|bidža]]''' – bücür
* '''[[:wikt:bilesi|bilesi]]''', '''bile''' – bile
* '''[[:wikt:bilmez|bilmez]]''' – bilmez
* '''[[:wikt:bina|bina]]''' (kuća, zgrada) – osm. turk. بنا⁩ bina – arap. بِنَاء⁩ binā̕ (građevina); razl. bina (kazališni prostor, izved. njem. ''Bühne'')
* '''[[:wikt:bir|bir]]''' – bir
* '''[[:wikt:birvaktile|birvaktile]]''' (nekada, u ono doba) – bir vakitler
* '''[[:wikt:bitisati|bitisati]]''' – bitmek
* '''[[:wikt:boja|boja]]''' – boya ; izved. '''bojiti''', '''obojiti''', '''bojar''', '''bojadisati''', '''bojadžija''', '''bojadiser''' itd.
* '''[[:wikt:borija|borija]]''' (truba) – boru, borı ; izved. '''borozan'''
* '''[[:wikt:bošča|bošča]]''' – bohça – perz. boġče ; izved. '''boščaluk'''
* '''[[:wikt:bre|bre]]''' (vidi: [[Бре|bre]]) – grč. μορέ (budalo!) ; isto u tursko-rumelijskom govoru ''bre''
* '''[[:wikt:bubreg|bubreg]]''' – böbrek
* '''[[:wikt:bučuk|bučuk]]''' – buçuk
* '''[[:wikt:budak|budak]]''' – budak
* '''[[:wikt:budala|budala]]''' – budala; zved. '''budalast''', '''budalaština''', '''budalijesati'''{{efn|Turski naslov romana [[Idiot (roman)|Идиот]] autora [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]] je ''Budala''.}}
* '''[[:wikt:budžak|budžak]]''' – bucak
* '''[[:wikt:buđ|buđ]]''' – büǧe, büǧelek – ; izved. '''buđav''', '''buđaviti'''
* '''[[:wikt:bujuruldija|bujuruldija]]''' – buyurmak
* '''[[:wikt:bukadar|bukadar]]''' – bukadar
* '''[[:wikt:bukagije|bukagije]]''' – bukaǧı
* '''[[:wikt:bula|bula]]''' – bula, bola
* '''[[:wikt:bulbul|bulbul]]''' (slavuj) – bülbül – arap. bulbul
* '''[[:wikt:buljuk|buljuk]]''' – bölük
* '''[[:wikt:bumbar|bumbar]]''' – bumbar – perz. būnbār, būmbār
* '''[[:wikt:bunar|bunar]]''' – pınar – osm. turk. بوكار – staroturk. *bïŋar
* '''[[:wikt:burazer|burazer]]''' – birader – perz. birāder
* '''[[:wikt:buregdžija|buregdžija]]''' – vidi : burek
* '''[[:wikt:burgija|burgija]]''' – burgu ; izved. '''burgijati'''
* '''[[:wikt:burma|burma]]''' – burmak
* '''[[:wikt:burmut|burmut]]''' – burun otu tj. burun (nos) + ot (trava) ; izved. '''burmutica'''
* '''[[:wikt:busija|busija]]''' – pusu (arhaično: pusı); izved. '''busijaš'''
* '''[[:wikt:but|but]]''' – but, bud
* '''[[:wikt:butum|butum]]''' – bütün
* '''[[:wikt:buzdovan|buzdovan]]''' (vidi: topuz) – bozdoǧan – mađ. buzogány

===C===
* '''[[:wikt:cagrije|cagrije]]''', '''sagrije''' – sağrı – osm. turk. صاغری – sagrï
* '''[[:wikt:cicija|cicija]]''' – titiz

===Č===
* '''[[:wikt:čagalj|čagalj]]''' ([[šakal]], ''Canis aureus'') – çakal – osm. turk. چقال – perz. شغال – sankskrit शृगाल
* '''[[:wikt:čaj|čaj]]''' – çay – mong. čai – kin. chá
* '''[[:wikt:čajo|čajo]] – v. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Č|čauš]]
* '''[[:wikt:čak|čak]]''' – çak
* '''[[:wikt:čakija|čakija]]''' – çakı ; izved. '''isčakijati'''
* '''[[:wikt:čakšire|čakšire]]''' – çakşır
* '''[[:wikt:čalabrknuti|čalabrknuti]]''', '''čalabrcnuti''' – çala; izved. '''čalabrčak'''
* '''[[:wikt:čamac|čamac]]''' – çamac – çam (bor) ; izved. '''čamdžija'''
* '''[[:wikt:čapraz–divan|čapraz–divan]]''' – çapraz–divan 
* '''[[:wikt:čarapa|čarapa]]''' – çorap – osm. turk. چوراب – perz. جوراب ; izved. '''čarapar''', '''čaraparstvo''', '''čarapariti''', '''čaraparnica'''
* '''[[:wikt:čardak|čardak]]''' (vidi: [[čardak]]) – çardak – osm. turk. چارطاق – perz. چارطاق čȃrtȃq tj. چار + طاق ; izved. '''čardaklija'''
* '''[[:wikt:čaršav|čaršav]]''', '''čaršaf''', '''ćaršav''', '''ćaršaf''' – çarşaf – perz. چادر شب čâdar-e šab tj. چادر čâdor (pokrivač) +‎ شب šab (noć)
* '''[[:wikt:čaršija|čaršija]]''' – çarşı
* '''[[:wikt:čatma|čatma]]''' (zid, kat) – çatma
* '''[[:wikt:čatmali|čatmali]]''' – çatmak 
* '''[[:wikt:čauš|čauš]]''' (čin, bubnjar) – osm. tur. چاوش‎ – çavuş – turkijski ⁠čabïš⁠; izved. '''čaušbaša'''
* '''[[:wikt:čehra|čehra]]''' (izraz lica) – çehre – perz. چهره
* '''[[:wikt:čehresuz|čehresuz]]''' (neizgledan u licu) – çehre / gehresiz
* '''[[:wikt:čejiz|čejiz]]''', '''čeiz''', '''čejz''' – geyiz; izved. '''čeizluk''', '''čejzluk'''
* '''[[:wikt:čejrek|čejrek]]''', '''čerek''' – çerek – osm. turk. چیرك – perz. چاریک
* '''[[:wikt:čekić|čekić]]''' – çekiç – osm. turk. چكیچ – staroturk. *čekük, *čeküč; izved. '''čekićati''', '''čekićast''', '''čekićar''' 
* '''[[:wikt:čekrk|čekrk]]''' – çıkrık
* '''[[:wikt:čelik|čelik]]''' – çelik – osm. turk. چلیك – perz. چالیک ; izved. '''čeličana''', '''čeličan'''
* '''[[:wikt:čengele|čengele]]''' – çengel – osm. turk. çengel چنگل‎ – perz. čangāl چنگال‎
* '''[[:wikt:čengija|čengija]]''' – çengi – perz. čengī
* '''[[:wikt:čerga|čerga]]''' – çerge
* '''[[:wikt:česma|česma]]''' – çeşme – osm. turk. چشمه – perz. چشمه 
* '''[[:wikt:čibuk|čibuk]]''' – çubuk – osm. turk. چبوق‎ – staroturk. čöpik
* '''[[:wikt:čiča|čiča]]''', '''čika''', '''čiko''' – çiçe (tetak)  
* '''[[:wikt:čičak|čičak]]''' (vidi: [[čičak]]) – çiçek
* '''[[:wikt:čifčija|čifčija]]''', čivčija – çiftçi
* '''[[:wikt:čifluk|čifluk]]''', '''či&lt;u&gt;t&lt;/u&gt;luk''' (seoski posjed) – çiflik, çiftlik{{efn|usp. mjesto [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Toponimi|Čitluk]].}}
* '''[[:wikt:čifta|čifta]]''' – çıfıt{{efn|usp. etnonim [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Etnonimi|Čifut]].}}
* '''[[:wikt:čik|čik]]''' (uzvik) – çik, çikmak – osm. turk. چیقمق – staroturk. ''*čïk-''; izved. '''čikati''' (izazivati)
* '''[[:wikt:činija|činija]]''' – çini – osm. turk. چینی‎ (çini) – perz. چینی‎ (čini), etimološki: [[Kina]], iz Kine; 
* '''[[:wikt:čirak|čirak]]''' (vidi: [[čirak]]) – çırak – perz. čirāg
* '''[[:wikt:čivčija|čivčija]]''', '''čifčija''' – çiftçi
* '''[[:wikt:čivija|čivija]]''' ([[čavao]], klin) – çivi ; izved. '''čiviluk''', '''ćiviluk'''; usp.  [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#E|ekser]]
* '''[[:wikt:čivit|čivit]]''' – çivit
* '''[[:wikt:čizma|čizma]]''' – çizme
* '''[[:wikt:čoban|čoban]]''' (vidi: [[čoban]]) – çoban – perz. šubān
* '''[[:wikt:čoček|čoček]]''' – köçek
* '''[[:wikt:čoha|čoha]]''', '''čoja''' – çuha, çuka – perz. čūha
* '''[[:wikt:čokanj|čokanj]]''' – çokal
* '''[[:wikt:čokot|čokot]]''' – çotuk
* '''[[:wikt:čolak|čolak]]''' – çolak
* '''[[:wikt:čukun–|čukun–]]''' – kökün; izved. '''čukunbaba''', '''čukundjed'''
* '''[[:wikt:čunak|čunak]]''' (cijev) – künk – osm. turk. كنك – perz. گنگ
* '''[[:wikt:čutura|čutura]]''' – osm. turk. چوتره‎ – çotra – starogrč. κοτύλη

===Ć===
* '''[[:wikt:ćage|ćage]]''' – kȃǧit – perz. kȃgaz 
* '''[[:wikt:ćar|ćar]]''' – kȃr – perz. kār; izved. '''ćardžija'''
* '''[[:wikt:ćasa|ćasa]]''' (zdjela) – kȃse – perz. kāse
* '''[[:wikt:ćato|ćato]]''' – kȃtib, kitap – arap. kātib, kätäbä كتاب
* '''[[:wikt:ćebe|ćebe]]''' – kebe; izv. '''ćebence'''
* '''[[:wikt:ćela|ćela]]''' – kel ; izved. '''ćelav'''
* '''[[:wikt:ćemane|ćemane]]''' – keman (luk, violina) – perz. kemȃn
* '''[[:wikt:ćeif|ćeif]]''', '''ćef''' – keyif – osm. turk. كیف – arap. كَيْف kȁyf
* '''[[:wikt:ćenifa|ćenifa]]''' – kenef, kenif – arap. känf = zaštititi
* '''[[:wikt:ćepenak|ćepenak]]''', '''ćefenak''' – kepenk – osm. turk. kepenk كپنك‎
* '''[[:wikt:ćerpič|ćerpič]]''' (vidi: [[ćerpič]]) – kerpiç
* '''[[:wikt:ćeten|ćeten]]''' – keten – arap. كَتَّان kattān; izved. '''ćeten halva''', '''ćetenija'''
* '''[[:wikt:ćilibar|ćilibar]]''' – kehribar, kehruba – osm. turk. كهربا – perz. کهربا kehrubā
* '''[[:wikt:ćilim|ćilim]]''' – kilim – perz. kilīm
* '''[[:wikt:ćitab|ćitab]]''' ili '''ćitap''' – kitap/kitab – osm. tur. kitab كتاب‎ – arap. kitāb كِتَاب‎ ; izved. '''ćitabija''' ili '''kitabija''', '''ćitaplija''', '''ćitapten''' ili '''kitapten''';
* '''[[:wikt:ćopati|ćopati]]''' – çolpa – perz. čul (kriv) + pȃ (noga) ; izved. '''ćopav''', '''ćopavac''', '''ćopavost'''
* '''[[:wikt:ćor|ćor]]''' – kör, körluk – osm. turk. كور – perz. کور kūr ; izved. '''ćorav''', '''ćora'''', '''ćorak'''
* '''[[:wikt:ćorsokak|ćorsokak]]''' – kör + sokak
* '''[[:wikt:ćoso|ćoso]]''', '''ćose''' – köse – osm. turk. كوسه‎ – perz. کوسه‎ kūse; izved. '''ćosavac'''
* '''[[:wikt:ćošak|ćošak]]''' – köse – perz. kūše 
* '''[[:wikt:ćulum|ćulum]]''' – kulink – perz. kulunk; izved. '''ćulumak'''
* '''[[:wikt:ćumez|ćumez]]''' – kümes– osm. tur. كومس – starogrč. Koıμασιον
* '''[[:wikt:ćumur|ćumur]]''' – kömür – osm. tur. كومور – staroturk. *kömür (ugalj)
* '''[[:wikt:ćup|ćup]]''' – kȕp – arap. kub
* '''[[:wikt:ćuprija|ćuprija]]''' – köprü – osm. turk. كوپری köpri – staroturk. *köprüg;{{efn|[[Ivo Andrić|Andrićev]] roman ''[[Na Drini ćuprija]]'' (1945.)}}
* '''[[:wikt:ćurak|ćurak]]''' (ogrtač) – osm. tur. كورك‎ – kürk – staroturk. kürk 
* '''[[:wikt:ćurčija|ćurčija]]''' (krznar) – osm. tur. كوركجی‎ – kürkcü – kürk – staroturk. kürk
* '''[[:wikt:ćuskija|ćuskija]]''' – küskü
* '''[[:wikt:ćutuk|ćutuk]]''' (panj) – osm. tur. كوتوك‎ – kütük – lat. cōdex
* '''[[:wikt:ćuvik|ćuvik]]''' (brdo) – kẉh – perz. kūh

===D===
* '''[[:wikt:dadilja|dadilja]]''' – dadı – osm. turk. ﺩﺍﺩﻯ – perz. دادا dādā
* '''[[:wikt:dahija|dahija]]''' – dayı – osm. turk. دایی – staroturk. *tāy, *dāj- (ujak); izved. '''dahijsko''', '''dahiluk'''
* '''[[:wikt:dahire|dahire]]''', '''dahire''', '''daire''', '''daira''' (skup) – osm. tur. دائره‎ – daire – arap. دَائِرَة‎ dā̕irä;
* '''[[:wikt:daidža|daidža]]''' – dayı ; izved. '''daidžinica'''
* '''[[:wikt:damar|damar]]''' (živac, žila kucavica, bilo) – damar
* '''[[:wikt:darmar|darmar]]''' ili '''dar–mar''' – tarumar – perz. tār-u mār
* '''[[:wikt:delija|delija]]''', deli – deli (jak, silovit, luđak)
* '''[[:wikt:dembel|dembel]]''', '''tembel''' (neradnik, lijenčina) – tembel/tenbel – osm. turk. تنبل – perz. تنبل
* '''[[:wikt:demir|demir]]''' – demir / timur{{efn|usp. [[Timur]].}} ([[željezo]]) – osm. turk. دمیر – staroturk. ''*temür'' ; izved. '''demirdžija'''; usp. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Toponimi|Demir Kapija]]
* '''[[:wikt:dernek|dernek]]''' – dırnek = udruga, skup (pravna osoba) ; izved. '''dernečiti'''
* '''[[:wikt:ders|ders]]''' (predavanje) – ders – arap. دَرْس ; izved. '''dershana''' (razred)
* '''[[:wikt:dert|dert]]''' (duševna bol) – ders – klas. perz. درد ; izved. '''dertlija'''
* '''[[:wikt:deva|deva]]''' (kamila) – deve
* '''[[:wikt:dever|dever]]''' – devir – arap. däwr ; izved. '''deverati''' (mučiti se, brinuti se)
* '''[[:wikt:dimije|dimije]]''' – dimi – grč. δίμιτος
* '''[[:wikt:dilber|dilber]]''' (dragi/draga, voljeni, zanosni) – dilber
* '''[[:wikt:divān|divān]]''' – divan – arap. dīwān ; u smislu : [[Divan (književnost)|divan]], knjiž. zbirka pjesama ; [[Divan (Osmanlijska vlada)|divan]], polit. carski savjet i vlada Osmanskog carstva ; izved. '''[[:wikt:divaniti|divaniti]]'''
* '''[[:wikt:divanhana|divanhana]]''' (soba za razgovor) – divan–hane
* '''[[:wikt:divit|divit]]''' – divit – perz. dewīt
* '''[[:wikt:dizdar|dizdar]]''' – dizdar – osm. turk. دزدار‎ perz. دزدار dizdār (čuvar tvrđave){{efn|usp. [[Mak Dizdar]].}}
* '''[[:wikt:dolap|dolap]]''' – dolap – perz. dūlāb{{efn|[[Milan Rakić|Rakićeva]] pjesma ''Dolap'' (1902.)}}
* '''[[:wikt:dućan|dućan]]''' – dükkan
* '''[[:wikt:dugme|dugme]]''' – düǧme – osm. turk. دوگمه‎ – perz. tukme ili [[Staroturkijski jezik|staroturk]]. *düg- 
* '''[[:wikt:duhan|duhan]]''', '''duvan''' – duhan – arap. duḥān
* '''[[:wikt:dunja|dunja]]''' (svijet, ovosvjetska prolazna dobra) – dünya – arap. dunya ; izved. '''dunjaluk'''
* '''[[:wikt:durbin|durbin]]''' (ručni dalekozor) – dürbün – perz. dūrbın 
* '''[[:wikt:dušek|dušek]]''' – döşek
* '''[[:wikt:dušman|dušman]]''', dušmanin – düşman – perz. dušmen

===DŽ===
* '''[[:wikt:džaba|džaba]]''', '''džabe''' – caba; izved. '''džabaluk'''
* '''[[:wikt:džada|džada]]''' – cadde
* '''[[:wikt:džamadan|džamadan]]''' – camadan – perz. ǧāme + dān جامه‎ +‎ ـدان‎
* '''[[:wikt:dželat|dželat]]''' – cellät – osm. turk. جلاد‎ cellat – arap. جَلَّاد‎ jallād
* '''[[:wikt:džemijet|džemijet]]''' – cemiyet – arap. جَمْعِيَّة‎ ǧamiyyä; izved. '''džemijetlija'''
* '''[[:wikt:džep|džep]]''' – cep ; izved. '''džeparac''', '''džeparoš'''
* '''[[:wikt:džezva|džezva]]''', '''đezva''' – cezve – osm. turk. جزوه‎  – arap. جَذْوَة‎
* '''[[:wikt:džibra|džibra]]''' – cibre
* '''[[:wikt:džidža|džidža]]''' – cici – osm. turk. جیجی‎ 
* '''[[:wikt:džigera|džigera]]''' – ciǧer – osm. turk. جگر‎ – perz. جگر‎ ǧiger; izved. '''džigerica''', '''džigernjača'''
* '''[[:wikt:džimrija|džimrija]]''' – cimri – osm. turk. جمری‎ – perz. جمری‎ ǧimri; izved. '''džimrijati'''
* '''[[:wikt:džin|džin]]''' – cin – arap. ǧinn
* '''[[:wikt:džoka|džoka]]''' – çuha – perz. čūḫā
* '''[[:wikt:džukela|džukela]]''' – cühela – arap. ǧuhälā̕
* '''[[:wikt:džuma|džuma]]''' – cuma – arap. al-ǧum̕a اَلْجُمْعَة‎
* '''[[:wikt:džumle|džumle]]''', '''đumle''' – cümle/cumhur – osm. turk. جمهور‎ – arap. جُمْهُور‎ jumhūr
* '''[[:wikt:džumbus|džumbus]]''' – cümbüs – osm. turk. جنبش – perz. جنبش ; izved. '''džumbusati'''

===Đ===
* '''[[:wikt:đem|đem]]''' – gem 
* '''[[:wikt:đemija|đemija]]''' – gemi – osm. turk. كمی – staroturk. *kēmi; izved. '''đemidžija'''
* '''[[:wikt:đene|đene]]''' – gene
* '''[[:wikt:đerđef|đerđef]]''' – gergef – perz. kārgāh ili kārkef
* '''[[:wikt:đerdap|đerdap]]''' – girdap – osm. turk. گرداب‎  – perz. girdāb گرداب‎ (vrtlog)
* '''[[:wikt:đeriz|đeriz]]''' (odvodni kanal) – geriz – perz. kȃrȋz
* '''[[:wikt:đon|đon]]''' – gön ; izved. '''pođoniti'''
* '''[[:wikt:đubre|đubre]]''' – gübre – osm. turk. گوبره – grč. κόπρος kópros; izved. '''đubrivo''', '''đubriti''', '''đubretar''', '''đubretarac''', '''đubrenik''', '''đubrenjak'''
* '''[[:wikt:đugum|đugum]]''' – güǧüm
* '''[[:wikt:đul|đul]]''' – gül = ruža{{efn|[[Stanko Vraz|Vrazove]] ''Đulabije'' 1840.}}; izved. '''đulistan''', '''[[:wikt:đul–behar|đul–behar]]''', '''đul–nar''', '''đulić'''
* '''[[:wikt:đule|đule]]''' – gülle
* '''[[:wikt:đuturum|đuturum]]''' – götürüm
* '''[[:wikt:đuture|đuture]]''' – götürü – osm. turk. گوتوری‎ ili گوتری‎ – staroturk. kötür
* '''[[:wikt:đuvegija|đuvegija]]''' – güveyi

===E===
* '''[[:wikt:ećim|ećim]]''' – hekim – osm. turk. حكیم‎ ḥakim/ḥekim  – arap. حَكِيم‎ ḥakīm glag. حَكَمَ‎ ḥakama
* '''[[:wikt:ejdovale|ejdovale]]''' (zbogom) – eyi dua ile/ey, dovale – arap. du̔ā (molitva) ; usp. dova
* '''[[:wikt:ekser|ekser]]''' ([[čavao]], čivija, klin) – osm. turk. ekser اكسر‎ – arap. akṯar أَكْثَر‎; usp. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Č|čivija]];
* '''[[:wikt:elem|elem]]''' – hele
* '''[[:wikt:ergela|ergela]]''', hergela – hergele – perz. har (magarac) + gele (stado)
* '''[[:wikt:esanija|esanija]]''' – senai – arap. tänàžī
* '''[[:wikt:esnaf|esnaf]]''' – esnaf – osm. turk. اصناف‎ – arap. ṣinf صِنْف‎ / množina: aṣnāf أَصْنَاف‎ ; izved. '''esnaflija''', '''esnafluk'''
* '''[[:wikt:evlad|evlad]]''' – evlȃt – arap. äwlād, wäläd

===F===
* '''[[:wikt:fajda|fajda]]''' – fayda – arap. fā̕ida
* '''[[fes]]''' – fes
* '''[[:wikt:fićir|fićir]]''' – fıkır – osm. turk. فكر‎ fikr, fikir – arap. فِكْر‎ fikr
* '''[[:wikt:fišek|fišek]]''' – fişek ; izved. '''[[:wikt:fišeklija|fišeklija]]'''
* '''[[:wikt:fitilj|fitilj]]''' – fitil – arap. fätīl
* '''[[:wikt:fukara|fukara]]''' – fukara – arap. fuqarā̕, faqīr tj. siromah
* '''[[:wikt:furuna|furuna]]''' – furun; izved. '''furundžija'''

===G===
* '''[[:wikt:gajde|gajde]]''' – gayda – osm. turk. غایده‎ – bug. га́йда; izved. '''gajdaš'''
* '''[[:wikt:gajret|gajret]]''' – gayret – osm. turk. غیرت‎ – arap. غَيْرَة‎ gayrä; izved. '''gajretiti'''
* '''[[:wikt:gajtan|gajtan]]''' – gaytan, kaytan – arap. gayṭān; izved. '''gajtandžija'''
* '''[[:wikt:galama|galama]]''' – aġlama – dijal. aǧlama; izved. '''galamdžija''', '''galamiti''', '''izgalamiti''', '''zagalamiti'''
* '''[[:wikt:grimiz|grimiz]]''' – kırmız – arap. قِرْمِزِيّ qirmiziyy; v. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#G|krmez]]; izved. '''grimizan''', '''grimizno'''
* '''[[:wikt:gulanfer|gulanfer]]''' – gulȃmpare – arap. ġulām (mladić) + perz. bāre (ljubavnik)
* '''[[:wikt:gungula|gungula]]''' – gulgule – perz. ġulġule
* '''[[:wikt:gurbet|gurbet]]''' – gurbet – osm. turk. غربت‎ – arap. ḡurbä غُرْبَة‎; izved. '''gurbetluk'''

===H===
* '''[[:wikt:haber|haber]]''' – osm. tur. خبر‎ – haber – arap. خَبَر‎ ḫabär; izved. '''haberiti''', '''haberdar''', '''haberdak''', '''habernik''', '''haberdžija'''; v. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#A|aber]]
* '''[[:wikt:hair|hair]]''', '''hajir''' (dobro, korist, sreća) – hayır – arap. ḫayr ; izved. '''hairli'''
* '''[[:wikt:hajat|hajat]]''' – hayat – arap. ḥayāṭ, ḥāiṭ
* '''[[:wikt:hajde|hajde]]''', ajde – haydi
* '''[[:wikt:hajduk|hajduk]]''', '''ajduk''' – haydut tj. bandit, razbojnik ; izved. '''hajdučija''', '''hajdučki''', '''hajdukovati'''
* '''[[:wikt:hajvan|hajvan]]''', '''ajvan''' – hayvan tj. životinja
* '''[[:wikt:halal|halal]]''', '''alal''' – helȃl – arap ḥalāl; izved. '''halaliti''', '''alaliti''', '''alal vjera'''
* '''[[:wikt:halka|halka]]''', '''alka''' – halka – arap. halqa{{efn|[[Sinjska alka]].}}
* '''[[:wikt:halvat|halvat]]''' – halvet – ḫalwä
* '''[[:wikt:hamal|hamal]]''' – hamal – arap. ḥammāl
* '''[[:wikt:hamam|hamam]]''' (vidi : [[hamam]]), '''amam''' – aman – arap. ämān
* '''[[:wikt:hambar|hambar]]''', '''ambar''' (spremište) – osm. turk. انبار⁩ – anbar, ambar – perz. انبار⁩ anbār; izved. '''hambarina'''
* '''[[:wikt:han|han]]''' – han – perz. hān, hāne
* '''[[:wikt:hanuma|hanuma]]''' – hanım
* '''[[:wikt:haps|haps]]''', aps – hapis – arap. habs ; izved. (1) '''u haps''', '''uhapsiti''', '''hapšenje''', '''hapšiti'''; izved. (2) '''hapsana''', '''apsana'''
* '''[[:wikt:harabatija|harabatija]]''' – harabati – arap. ḫarābātī, ḫarābä
* '''[[:wikt:harač|harač]]''', '''arač''' (vidi: [[harač]]) – harç – arap. ḫarǧ ; izved. '''haračlija''', '''harčiti''', '''arčiti'''
* '''[[harambaša]]''', arambaša tj. vođa grupe hajduka – harami (zabranjeno) + başı (glava);{{efn|usp. Sinjski arambaši; usp. [[August Harambašić]], pjesnik.}}
* '''[[:wikt:hasta|hasta]]''' – hasta – perz. haste ; izved. '''hastaluk''' (bolest, bolesnik)   
* '''[[:wikt:hašarija|hašarija]]''' – haşarı – arap. ḥašr ; izved. '''hašarijast''' (vragolast, nestašan)
* '''[[:wikt:hašiš|hašiš]]''' – haşiş ; arap. hašīš = suha trava
* '''[[:wikt:hava|hava]]''' – hava – arap. häwā̕
* '''[[:wikt:havan|havan]]''' ili '''avan''' – havan – perz. hāwen
* '''[[:wikt:hećim|hećim]]''' ili '''hekim''' – hekim – osm. turk. حكیم‎ – arap. حَكِيم‎ ḥakīm; izved. '''hećimbaša'''
* '''[[:wikt:helać|helać]]''' – helȃk – arap. hälāk
* '''[[:wikt:heljda|heljda]]''' – helda
* '''[[:wikt:hikaja|hikaja]]''', '''hikjaja''' – hikȃye – arap. ḥikāyä
* '''[[:wikt:hizmet|hizmet]]''' – hizmet – arap. ḫidmä
* '''[[:wikt:horda|horda]]''' – ordu
* '''[[:wikt:huja|huja]]''', '''uja''' – huy – osm. tur. خوی‎ – perz. خو‎ hūy; izved. '''hujali''', '''hujati'''

===I===
* '''[[:wikt:ibrišim|ibrišim]]''' – ibrişim – perz. ebrīšum (vrsta konca)
* '''[[:wikt:ikram|ikram]]''' – osm. turk. اكرام‎⁩ – ikram – arap. إِكْرَام⁩ ikrām
* '''[[:wikt:inat|inat]]''' – inat – arap. ̔inād ; izved. frazem '''u inat'''; '''zainatiti se''', '''zaintačiti se'''
* '''[[:wikt:insan|insan]]''', '''isan''' – İnsan tj. [[čovjek]], ljudsko biće – osm. turk. انسان‎‎ (insan) – arap. إِنْسَان‎ (ʾinsān); {{efn|usp. na suvr. turskom «[[ljudska prava]]» se kaže ''İnsan hakları''.}}

===J===
* '''[[:wikt:jabana|jabana]]''' – yaban – perz. یابان‎ yābān; izved. '''jabandžija''', '''jabandžiluk''', '''jabanski''', '''jabanac'''
* '''[[:wikt:jag|jag]]''' – yaǧ
* '''[[:wikt:jagma|jagma]]''' – yaǧma – osm. turk. یغما‎ (yağma) – perz. yaǧmā; izved. '''jagmiti se''', '''ujagmiti'''
* '''[[:wikt:jamak|jamak]]''' – yamak
* '''[[:wikt:japija|japija]]''' – yapı – osm. turk. یاپی‎
* '''[[:wikt:jarak|jarak]]''' (oružje) – yarak
** razl. '''[[:wikt:jarak|jarak]]''' (prokop) – ark
* '''[[:wikt:jaramaz|jaramaz]]''' – yaramaz
* '''[[:wikt:jaruga|jaruga]]''' – yarık
* '''[[:wikt:jastuk|jastuk]]''' – yastık
* '''[[:wikt:jašmak|jašmak]]''', '''jahmak''' ili '''jasmak''' (v. [[jašmak]], veo) – yaşmak – osm. turk. یاشمق yaşmak – staroturk. *yaĺ-mak
* '''[[:wikt:jatagan|jatagan]]''' – yatağan – osm. turk. ییتاغان⁩ (v. [[jatagan]])
* '''[[:wikt:jatak|jatak]]''' – yatak – osm. turk. یاتاق‎
* '''[[:wikt:javaš|javaš]]''' – yavaş ; izved. '''[[:wikt:javašluk|javašluk]]'''
* '''[[:wikt:jelek|jelek]]''' (vidi: [[jelek]]) – yelek
* '''[[:wikt:jendek|jendek]]''' i '''hendek''' – hendek – osm. turk. خندق‎‎ – arap. ḫandäq خَنْدَق‎ – perz. kende کندک‎
* '''[[:wikt:jok|jok]]''' – yok
* '''[[:wikt:jorgan|jorgan]]''' – yorgan ; izved. '''jorgandžija'''
* '''[[:wikt:jorgovan|jorgovan]]''' – erguvan – perz. ergevwn
* '''[[:wikt:juriš|juriš]]''' – yürüyüş, yürümek (glag. ići, hodati) ; izved. '''jurišati''', '''juriti'''

===K===
* '''[[:wikt:kabast|kabast]]''' – kaba (grub) – osm. turk. قبه‎ – [[Staroturkijski jezik|staroturk]]. *kāp-
* '''[[:wikt:kaftan|kaftan]]''' (vidi: [[kaftan]]) – kaftan – perz. خفتان ġaftān
* '''[[:wikt:kaiš|kaiš]]''', kajiš – kayış ; izved. '''kaišar''', '''kaišariti''', '''kaišati'''
* '''[[:wikt:kalabaluk|kalabaluk]]''', '''[[kalabalak]]''' (vidi: [[kalabaluk]]) – kalabalık ; izved. '''kalabalučiti'''
* '''[[:wikt:kalaj|kalaj]]''' – kalay – osm. turk. قالای‎ arap. قَلَعِيّ‎ qalaʕiyy; izved. '''kalajdžija''', '''kalajisati''', '''kalajisan''' ili '''kalaisan'''
* '''[[:wikt:kaldrma|kaldrma]]''' (vidi: [[kaldrma]]) – kaldırım, kaldırımı
* '''[[:wikt:kalem|kalem]]''' (valjak) – kalem – arap. قلم qaläm – grč. κάλαμος
* '''[[:wikt:kalpak|kalpak]]''' – kalpak
* '''[[:wikt:kalup|kalup]]''' – kalıp
* '''[[:wikt:kamara|kamara]]''' (hrpa, gomila) – kamara ; izved. '''nakamarati'''
* '''[[:wikt:kandža|kandža]]''' – kanca
* '''[[:wikt:kantar|kantar]]''' (mjerenje) – kantar – arap. qintār
* '''[[:wikt:kapak|kapak]]''' – kapak 
* '''[[:wikt:kapija|kapija]]''' – kapı = vrata; izved. '''kapidžik'''
* '''[[:wikt:kapućehaja|kapućehaja]]''' – kapukähyası
* '''[[:wikt:kara|kara]]''' ([[crno]]) – kara
* '''[[:wikt:karabaš|karabaš]]''' (turska pasmina) – karabası
* '''[[:wikt:karabatak|karabatak]]''' – kara + bacak (vidi: [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#B|batak]])
* '''[[:wikt:karamut|karamut]]''' – kara armut – tur. ''kara'' (crn) + ''armut'' (kruška) – perz. emrūd
* '''[[:wikt:karanfil|karanfil]]''' – karanfil – osm. turk. قرنفل‎ – arap. qaranful قَرَنْفُل‎ – [[Grčki jezik|novogrč]]. καρυόφυλλον
* '''[[:wikt:karapandža|karapandža]]''' – karapançe (vidi: pandža)
* '''[[:wikt:karasevdah|karasevdah]]''' – karasevda – kara + sevdah
* '''[[:wikt:karaula|karaula]]''' – karavulhane, karakolhane; karakol + hane
* '''[[:wikt:karavan|karavan]]''' – karavan
* '''[[:wikt:karavansaraj|karavansaraj]]''' (vidi: [[karavansaraj]]) – kervansaray – perz. kārvānsarā, kārvān
* '''[[:wikt:kargija|kargija]]''' – kargı
* '''[[:wikt:kasap|kasap]]''', '''kasapin''' – kasap – arap. قَصَّاب‎ (qaṣṣāb); izved. '''kasapiti''', '''kasapnica'''
* '''[[:wikt:kasaba|kasaba]]''' – kasaba; izved. '''kasabalija'''
* '''[[:wikt:kat|kat]]''', dio kuće (vidi: [[kat]]) – kat
* '''[[:wikt:kaval|kaval]]''' (vidi: [[kaval]]) – kaval
* '''[[:wikt:kavez|kavez]]''' – kafes
* '''[[:wikt:kavga|kavga]]''' – kavga – osm. turk. غوغا‎ (ğavğa, kavga) – perz. غوغا‎ (ğouğâ, ğavğâ) ; izved. '''kavgadžija''', '''kavgaš''', '''kavgašica'''
* '''[[:wikt:kazan|kazan]]''' – kazan, kazǧan – perz. hāžgān ; izved. '''kazandžija'''
* '''[[:wikt:kefa|kefa]]''' (četka) – kefe – osm. turk. كفه – arap. كَفَّة 
* '''[[:wikt:kesa|kesa]]''' – kese – perz. kīse
* '''[[:wikt:keser|keser]]''' – keser
* '''[[:wikt:kesten|kesten]]''' (vidi: [[kesten|''Castanea'']]) – kestane – lat. castanea – grč. kástana
* '''[[:wikt:kidisati|kidisati]]''' – kıymak
* '''[[:wikt:kijamet|kijamet]]''' – kıyamet – arap. kijāma, qiyāmä
* '''[[:wikt:kiosk|kiosk]]''' – köşk
* '''[[:wikt:kirija|kirija]]''' – kira – arap. kirā̕ ; izved. '''[[kirijaš]]''', '''[[kirijaš]]iti'''
* '''[[:wikt:kofa|kofa]]''' – kova
* '''[[:wikt:komšija|komšija]]''' – komşu ; izved. '''komšiluk''' – komşuluk
* '''[[:wikt:konak|konak]]''' (vidi : [[konak]]) – konak ; izved. '''konačiste''', '''konačiti''', '''konakovati'''
* '''[[:wikt:kopča|kopča]]''' – kopça ; izved. '''kopčati''', '''zakopčati''', '''prikopčati'''
* '''[[:wikt:kreč|kreč]]''' – kireç; izved. '''krečana'''
* '''[[:wikt:krevet|krevet]]''' (vidi: [[krevet]]) – kerevet – grč. krábbatos
* '''[[:wikt:krmez|krmez]]''' – kırmız – osm. turk. قرمزی – arap. قِرْمِزِيّ qirmiziyy i perz. قِرمِز qermez – perz. کِرمِست kêrmêst; v. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#G|grimiz]]
* '''[[:wikt:kubura|kubura]]''' – kubura – osm. tur. kubur قبور‎ ; izved. '''kuburiti'''
* '''[[:wikt:kula|kula]]''' – kule – perz. koleh
* '''[[:wikt:kuluk|kuluk]]''' – kulluk – osm. turk. قوللق‎ 
* '''[[:wikt:kundak|kundak]]''' – kundak – [[Grčki jezik|novogrč]]. κοντάκι
* '''[[:wikt:kundura|kundura]]''' – kundura – osm. turk. قوندورا‎ kundura – [[Srednjovjekovni grčki jezik|biz. gr.]] κουντοῦρα / κόντουρος;
* '''[[:wikt:kurban|kurban]]''' – kurban – قربان‎ kurban – arap. قُرْبَان‎ qurbān
* '''[[:wikt:kuršum|kuršum]]''' – kurşun; izved. '''kuršumli'''; '''kuršumlija'''{{efn|usp. mjesto [[Kuršumlija]].}}
* '''[[:wikt:kurtara|kurtara]]''' – kurtarmak, kurtulmak ; izved. '''kutarisati se''', '''kurtalisati se'''
* '''[[:wikt:kusur|kusur]]''' – kusur – arap. quşur ; izved. '''kusurati se''', '''iskusuriti'''
* '''[[:wikt:kutija|kutija]]''' – kûtu – grč. kouti

===L===
* '''[[:wikt:lakrdija|lakrdija]]''' – lakırdı; izved. '''lakrdijaš'''
* '''[[:wikt:leđen|leđen]]''' – leǧen
* '''[[:wikt:lejlek|lejlek]]''' ([[Bijela roda|roda]]) – osm. turk. ⁧لكلك⁩  – leylek – arap. لقلق⁩ – perz. leklek لک‌لک⁩
* '''[[:wikt:lenger|lenger]]''' – lenger – osm. turk. لنگر lenger – perz. لنگر
* '''[[:wikt:lepeza|lepeza]]''' – yelpaze ; izved. '''lepezast'''
* '''[[:wikt:leš|leš]]''' – leş – perz. لاشه‎ läše
* '''[[:wikt:libada|libada]]''' – libade – arap. lubbādä
* '''[[:wikt:lola|lola]]''' ili '''[[:wikt:lala|lala]]''' – lȃle – perz. lāle 
* '''[[:wikt:lula|lula]]''' – lüle – perz. lūle; izved '''lular''', '''lulaš''', '''lulav''', '''lulavost'''

===M===
* '''[[:wikt:magaza|magaza]]''' – maǧaza – arap. mäḫāzin
* '''[[:wikt:mahala|mahala]]''' ili mala – mahalle (gradska četvrt)
* '''[[:wikt:makaze|makaze]]''' – makas – arap. maqaṣṣ, miqaṣṣ 
* '''[[:wikt:majdan|majdan]]''' (rudnik) – maden – arap. ma̔dän
* '''[[:wikt:majmun|majmun]]''' – maymun – arap. maimūn
* '''[[:wikt:mamuran|mamuran]]''' – mahmur – osm. turk. مخمور‎ (mahmur) – arap. مَخْمُور‎‎ (maḫmūr), vinom opijen; vidi: arap. خَمْر‎‎ (ḵamr), vino – izved. '''mahmurluk''', '''mamurluk'''
* '''[[:wikt:mamuza|mamuza]]''' – mahmuz – osm. turk. مهموز – arap. مِهْمَاز mihmāz; izved. '''mamuzati'''
* '''[[:wikt:mandal|mandal]]''' – mandal; izved. '''zamandaliti'''
* '''[[:wikt:mangup|mangup]]''' – menkup – arap. mänkūb: unesrećen; izved. '''manguparija''', '''mangupčina''', '''mangupiranje'''
* '''[[:wikt:marama|marama]]''', mahrama – mahrama – arap. miqräm
* '''[[:wikt:marifet|marifet]]''' – marifet – arap. ma̔rifä; izved. '''marifetluk'''
* '''[[:wikt:mašala|mašala]]''', '''mašalah''' – maşallah – arap. mā šā̕llāh = ono što Bog hoće
* '''[[:wikt:megdan|megdan]]''', '''mejdan''' – meydan = trg; izved. '''megdandžija'''
* '''[[:wikt:mehana|mehana]]''', mejhana (gostionica) – meyhane – perz. میخانه‎ (meyhāne) tj. می‎ (mey, vino) + خانه‎ (hâne, kuća); izved. '''mehandžija'''
* '''[[:wikt:mehraba|mehraba]]''', '''meraba''' – mehraba – osm. turk. مرحبا‎ (merhaba) – arap. مَرْحَبًا‎ (marḥaban)
* '''[[:wikt:melek|melek]]''' – melek – arap. mäläk
* '''[[:wikt:memla|memla]]''' – nemli – perz. nemli, nem (vlaga)
* '''[[:wikt:merak|merak]]''' – merak – arap. mariki, märiqı (hipohondrija); izved. '''meraklija''', '''meračiti'''
* '''[[:wikt:merdevine|merdevine]]''' tj. [[ljestve]] – merdiven – perz. nerdubān
* '''[[:wikt:mermer|mermer]]''' – mermer – arap. märmär – grč. μάρμαρος mármaros
* '''[[:wikt:minder|minder]]''' – minder; izved. '''minderluk '''
* '''[[:wikt:minđuša|minđuša]]''' (naušnica) – mengẉş – perz. mengūš; izved. '''minđušar'''
* '''[[:wikt:mintan|mintan]]''' – mintan – perz. mīnten
* '''[[:wikt:miraz|miraz]]''' (vidi: [[miraz]]) – miras – arap. mīrāt; izved. '''miradžihja'''
* '''[[:wikt:muhur|muhur]]''', '''mur''' – mühür – osm. turk. مهر‎ (mühr, mühür) – perz. مُهْرْ‎ (mühr) ili مهر‎ (mohr)
* '''[[:wikt:mušterija|mušterija]]''' – müşteri
* '''[[:wikt:muštuluk|muštuluk]]''' (vidi: [[muštuluk]]) – muştuluk – perz. mužde; izved. '''muštulugdžija'''
* '''[[:wikt:mutap|mutap]]''' – muytap, mutaf – perz. mūytāb, mūy + tāb ; izved. '''mutabdžija'''

===N===
* '''[[:wikt:nadžak|nadžak]]''' – osm. turk.  ناجاق nacak – perz. ناچخ nâčax
* '''[[:wikt:nafaka|nafaka]]''' – nafaka – arap. nafaga
* '''[[:wikt:nanule|nanule]]''' – nalin – na̔l, dualni obl. na̔läyn; izved. '''sedefli nanule''' (vidi: sedef) 
* '''[[:wikt:naut|naut]]''' – nohut – osm. turk.  نخود – perz. نخود nuḫūd, noḫūd 
* '''[[:wikt:neimar|neimar]]''' – mimar – arap. mi̔mār  
* '''[[:wikt:nišan|nišan]]''' – nişan – osm. turk نشان‎ – perz. nešān نشان‎; izved. '''nišandžija''', '''nišaniti''', '''nanišaniti'''

===O===
* '''[[:wikt:oda|oda]]''' – osm. turk. اوطه⁩ oda – staroturk. ota
* '''[[:wikt:odak|odak]]''' – odak – staroturk. *ōt (vatra)
* '''[[:wikt:odžak|odžak]]''' (vidi: [[odžak]]) – ocak ; izved. '''odžaklija''', '''odžačar'''
* '''[[:wikt:oka|oka]]''' (tj. 400 [[dirham]] ili 1,2829 [[kilogram]]a) – osm. turk. اوقه⁩ okka – arap. أُوقِيَّة⁩ ili وُقِيَّة⁩ 
* '''[[:wikt:oklagija|oklagija]]''' – osm. turk. اوقلاغی⁩ oklağı – oklava – staroturk. 
* '''[[:wikt:oluk|oluk]]''' – oluk
* '''[[:wikt:oroz|oroz]]''', '''horoz''' – horoz – arap. horaz – perz. hurūz 
* '''[[:wikt:ortak|ortak]]''' – ortak ; izved. '''ortakluk'''

===P===
* '''[[:wikt:palanka|palanka]]''' – palanka, palanga, parkan usp. mađarska etimologija
* '''[[:wikt:papuča|papuča]]''' – pabuç – perz. pāpūš, pāypūš, pāy + pūšīden ; izved. '''papučar''', '''papučetina'''
* '''[[:wikt:pamuk|pamuk]]''' – pamuk, panbuk – perz. penbe, pambeh
* '''[[:wikt:pandža|pandža]]''' – pençe – perz. penǧe, penǧ ([[5 (broj)|pet]])
* '''[[:wikt:para|para]]''' (novac) – para – perz. pāre
* '''[[:wikt:parče|parče]]''' – parça – perz. pārče
* '''[[:wikt:pazar|pazar]]''' – pazar – perz. [[Bazar|bāzār]] ; izved. '''[[:wikt:pazariti|pazariti]]'''
* '''[[:wikt:peksin|peksin]]''' (prljav, nečist, zamazan) – ''??'' ; izved. '''zapeksiniti''', '''peksinkuk'''
* '''[[:wikt:pelivan|pelivan]]''' – pehlivan – perz. pehlewān, pehluwān
* '''[[:wikt:pendžer|pendžer]]''', penđer – pencere – perz. penǧere
* '''[[:wikt:pervaz|pervaz]]''' – osm. turk. پرواز parvâz – perz. پرواز⁩ parvâz
* '''[[:wikt:peškeš|peškeš]]''' (vidi: [[peškeš]]) – peşkeş – perz. pīškeš
* '''[[:wikt:peškir|peškir]]''' – peşkir – osm. tur. pîşgîr پیشگیر‎ – perz. pīšgīr پیشگیر‎
* '''[[:wikt:pljačka|pljačka]]''' – plaçka – ngrč. πλακώνω ; izved '''[[:wikt:pljačkaš|pljačkaš]]''' – plaçkacı
* '''[[:wikt:pohasiti se|pohasiti se]]''' – asi – osm. tur. asi عاصی‎ – āṣin عَاصٍ‎

===R===
* '''[[:wikt:rahat|rahat]]''' – rahat – osm. tur. rahat راحت‎ ; arap. raḥa رَاحَة
* '''[[:wikt:rahmet|rahmet]]''' – rahmet – arap. raḥmä ; izved. '''rahmetli''', '''rahmetlija''', '''Allahrahmetile'''
* '''[[:wikt:raja|raja]]''' – reaya / râiya / rȃya – arap. راعي (rā'ī)
* '''[[:wikt:raskalašan|raskalašan]]''' – kalleş – osm. turk. قلاش‎ – arap. qälläš قَلَّاش‎ – perz. qalāš قلاش‎; izved. '''raskalašiti se''', '''raskalašen''', '''raskalašenica''', '''raskalašenjak''', '''raskalašenost''';
* '''[[:wikt:rospija|rospija]]''' – orospu – osm. turk. اورسپی – perz. روسپی rūspi

===Š===
* '''[[:wikt:šadrvan|šadrvan]]''', '''šedrvan''' (vidi: [[Šadrvan|šedrvan]]) – şadırvan – perz. šādirwān (doslovce : veselo teče)
* '''[[:wikt:šalvare|šalvare]]''' – şalvar = široke hlače
* '''[[:wikt:šaman|šaman]]''', šamanizam – şaman [ruski – čuvaški]
* '''[[:wikt:šamar|šamar]]''' – şamar ; izved. '''[[:wikt:šamarati|šamarati]]''', '''ošamariti'''
* '''[[:wikt:šah|šah]]''' (vidi: [[šah]]) – şah – perz. شاه = kralj
* '''[[:wikt:šargija|šargija]]''' – şarkı, şark – osm. turk. شرق‎ şark – arap. شَرْق‎ šarq ([[istok]])
* '''[[:wikt:šator|šator]]''', '''čador''' – çadır – perz. čader, čatr
* '''[[:wikt:šegrt|šegrt]]''' – şakirt – perz. šāgird شاگرد‎; izved. '''šegrtić''', '''šegrtica''', '''šegrtovati''', '''šegrtski'''
* '''[[:wikt:šedrvan|šedrvan]]''' – şadırvan – osm. turk. شادروان‎ (şadırvan) – perz. شادروان (šâdorvân){{efn|usp. roman [[Irfan Horozović|I. Horozovića]] ''Talhe ili šedrvanski vrt''.}}
* '''[[:wikt:šeher|šeher]]''' tj. grad – şehir – perz. šehr
* '''[[:wikt:šukun–|šukun–]]''' → vidi: čukun–

===S===
* '''[[:wikt:sačma|sačma]]''' – saçma – osm. turk. صاچمه‎ 
* '''[[:wikt:sahat–kula|sahat–kula]]''' (vidi: [[Sahat-kula|sahat–kula]]) – saat, sahat + kule
* '''[[:wikt:sakat|sakat]]''' – sakat – arap. saqaṭ ; izved. '''osakatiti''', '''sakatiti'''
* '''[[:wikt:saksija|saksija]]''' – saksı – osm. turk. ساقسی 
* '''[[:wikt:samar|samar]]''' – samar, semer – grč. σάγμα (ságma) tj. [[sedlo]]; izved. '''samardžija'''
* '''[[:wikt:sandale|sandale]]''' (vidi: [[sandale]]) – fr. sandale – grč. sandálion, sándalon / tur. sandal – arap. ṣandäl (drvo [[Sandalovina|''Santalum'']]) 
* '''[[:wikt:sanduk|sanduk]]''' – sandık – arap. sandūq
* '''[[:wikt:sapun|sapun]]''' – tur. sabun – osm. turk. صابون – arap. صَابُون / srednjev. lat. sapō – frančki *saipā – starogerm. *saipǭ ; izved. '''sapundžija''', '''sapunica''', '''sapunati''', '''nasapunati'''
* '''[[:wikt:sarač|sarač]]''' – saraç – arap. سَرَّاج – aramejski סַרָּגָא i סְרַג
* '''[[:wikt:sargija|sargija]]''' – sargı – osm. turk. صارغی
* '''[[:wikt:sarhoš|sarhoš]]''' – sarhoş – osm. turk. سرخوش – perz. سرخوش serhōš
* '''[[:wikt:sat|sat]]''' – saat – osm. turk. ساعت – arap. سَاعَة – aramejski שָׁעְתָא
* '''[[:wikt:satlarosum|satlarosum]]''' – sıhhatlar olsun
* '''[[:wikt:sećija|sećija]]''' – seki
* '''[[:wikt:sedef|sedef]]''' – sedef – osm. turk. صدف‎ – arap. ṣadaf صَدَف‎; izved. '''sedefli''', '''sedefni''', '''sedefast''', 
* '''[[:wikt:sefte|sefte]]''', '''sefta''' – gr. σεφτές – osm. turk. سفتاح‎ siftah – arap. اِسْتِفْتَاح‎ istiftāḥ
* '''[[:wikt:sevab|sevab]]''', '''sevap''' – sevap – osm. turk. واب‎ – arap. täwāb ثَوَاب‎
* '''[[:wikt:sevdah|sevdah]]''' – sevda (ljubav), sevmek – arap. säwdā̕ (crna žuč) ; izved. '''[[:wikt:sevdalija|sevdalija]]'''
* '''[[:wikt:sevdalinka|sevdalinka]]''' – sevdalı
* '''[[:wikt:sijaset|sijaset]]''' – siyaset (tj. politika, uprava, kazna) – arap. siyāsä
* '''[[:wikt:sokak|sokak]]''' – sokak
* '''[[:wikt:sofra|sofra]]''' – sofra – arap. sufrä
* '''[[:wikt:srča|srča]]''' – sırça
* '''[[:wikt:subaša|subaša]]''', '''šubaša''' – subaşı, sübaşı{{efn|usp. [[Ivan Šubašić]].}}
* '''[[:wikt:sulundar|sulundar]]''' (cijev) – silindir – osm. turk. سلندر – strgrč. κύλινδρος – strgrč. κῠλίνδω
* '''[[:wikt:sunđer|sunđer]]''' – sünger
* '''[[:wikt:surduk|surduk]]''' (vidi: [[surduk]]) – surmek, surduk
* '''[[:wikt:surla|surla]]''' – zurna: truba, v. zurna (zurla)

===T===
* '''[[:wikt:tabak|tabak]]''' – tabak – osm. turk. طبق‎ – arap. ṭabaq طَبَق‎ ; izved. '''tabačiti'''
* '''[[:wikt:taban|taban]]''' – taban (ravan) ; izved. '''istabanati''', '''tabati''', '''tabanaš''', '''tabandžija''', '''utabanati'''
* '''[[:wikt:tabor|tabor]]''' – mađ. tábor – tur. tabur (bataljun vojske), tabkur (utvrda, barikada) ; izved. '''taboriti'''
* '''[[:wikt:talib|talib]]''' – arap. ṭālib طَلَبَة‎ – tur. talebe – osm. turk. ṭaläbä طلبه‎; izved. '''[[:wikt:taliban|taliban]]'''{{efn|vidi: [[Talibani]].}}
* '''[[:wikt:taman|taman]]''' – tamam
* '''[[:wikt:tambura|tambura]]''', tanbura, tamburica – tambur
* '''[[:wikt:tandara|tandara]]''' – tandır
* '''[[:wikt:tandara–mandara|tandara–mandara]]''' tj. zbrda-zdola – tandır + mandra
* '''[[:wikt:tandrnama|tandrnama]]''' (besmislica) – tandırname{{efn|''Tandırname'': priča koju jedan čita a ostali okupljeni oko njega i oko tandare slušaju.}} – izved. '''tandrkati''', '''tandrma'''
* '''[[:wikt:tane|tane]]''' – tane – osm. turk. دانه – perz. دانه (dâne)
* '''[[:wikt:tapija|tapija]]''' – tapu – osm. turk. طاپو – anadol. turk. طاپو
* '''[[:wikt:tarabe|tarabe]]''', '''taraba''' – taraba tj. dialektalni oblik od daraba – arap. دَرَّابَة daraba̔
* '''[[:wikt:tarak|tarak]]''' (češalj) – tarak – osm. turk. طراق – staroturk. *targak; izved. '''tarakčija'''
* '''[[:wikt:tatli|tatli]]''' – tatlı – osm. turk. طاتلو; izved. '''tatlija'''
* '''[[:wikt:tavan|tavan]]''' – tavan = strop ili plafon
* '''[[:wikt:tavla|tavla]]''' – tavla – osm. turk. طبله ili تاوله – ital. tavola – lat. tabula; usp. igru [[tavla]]
* '''[[:wikt:tavli|tavli]]''' – tavlı / tav; izved. '''tavlaisati'''
* '''[[:wikt:taze|taze]]''' – taze – osm. turk. تازه – perz. تازه ; izved. '''tazeluk'''
* '''[[:wikt:teferič|teferič]]''' – teferrüc – arap. täfärruǧ ; izved. '''teferičiti'''
* '''[[:wikt:teđel|teđel]]''' – teyel ; izved. '''tegetlija'''
* '''[[:wikt:tekija|tekija]]''' (vidi: [[tekija]]) – tekke – arap. täkyä
* '''[[:wikt:telal|telal]]''' – tellȃl – osm. turk. دلال‎ dellal – arap. دَلّال‎ dallāl; izved. '''telaliti''', '''telalija''', '''telalnica'''
* '''[[:wikt:temelj|temelj]]''' – temel – osm. turk. تمل – grč. θεμέλιο – starogrč. θεμέλιος
* '''[[:wikt:tenđera|tenđera]]''', '''tendžera''', '''tenžera''' – tencere
* '''[[:wikt:tepeluk|tepeluk]]''' – tepelik
* '''[[:wikt:terazije|terazije]]''' – terazi – osm. turk. ترازو‎ – perz. ترازو‎ terāzū 
* '''[[:wikt:terzija|terzija]]''' – terzi – osm. turk. ترزی‎ terzi – perz. درزی‎ darzi
* '''[[:wikt:teskera|teskera]]''' – tezkere – osm. turk. تذكره‎ – arap. تَذْكِرَة‎ täḏkirä
* '''[[:wikt:teslim|teslim]]''' – teslim – osm. turk. تسلیم‎ teslim – arap. تَسْلِيم‎ taslīm; izved. '''teslimiti''' ili '''teslimiti se'''
* '''[[:wikt:testera|testera]]''' (vidi: [[testera]]) – testere – perz. destere, desterre ; izved. '''testeraš''', '''testerica''', '''testerati''', '''testerast'''
* '''[[:wikt:testija|testija]]''' – testi – perz. dasti 
* '''[[:wikt:tevabija|tevabija]]''' – tevabi – arap. tawābi̔ 
* '''[[:wikt:tezga|tezga]]''' – tezgȃh – osm. turk. تزگاه‎ (tezgâh) – perz. دستگاه‎ (dastgâh); izved. '''tezgar''', '''tezgarica''', '''tezgariti''', '''tezgaroš''', '''tezgarošica'''
* '''[[:wikt:top|top]]''' – top ; izved. '''tophana''', '''topčija''', '''tobdžija'''
* '''[[:wikt:topal|topal]]''' (šepavac) – topal; izved. '''topalast'''
* '''[[:wikt:topuz|topuz]]''' – topuz – arap. dabbūs ; na turskom se kaže također ''gürz'' ili ''bozdoğan'' (vidi: buzdovan)
* '''[[:wikt:torba|torba]]''' – torba – osm. turk. طوربه‎ (torba) il u puku طوبره‎ (tobra); izved. '''torbak''', '''torbar''', '''torbarica'''
* '''[[:wikt:tozluci|tozluci]]''' – tozluk
* '''[[:wikt:trampa|trampa]]''' – trampa – ital. tramuta; izved. '''trampiti'''
* '''[[:wikt:tulipan|tulipan]]''' – tülbent
* '''[[:wikt:turban|turban]]''' – turban, tülbent – perz. عمامه
* '''[[:wikt:tulum|tulum]]''' – tulum tj. turske [[gajde]]
* '''[[:wikt:turpija|turpija]]''' – törpü
* '''[[:wikt:tutkalo|tutkalo]]''' – tutkal
* '''[[:wikt:tutun|tutun]]''' – mak. тутун – tur. tütün – osm. turk. توتون‎ ; izved. '''tutundžija'''
* '''[[:wikt:tuz|tuz]]''' – tuz (tj. [[sol]] NaCl); izved. '''tuzluk'''

===U===
* '''[[:wikt:učkur|učkur]]''' – uçkur
* '''[[:wikt:ugursuz|ugursuz]]''' – uğursuz, nesretan ; izved. '''[[:wikt:ugursuzluk|ugursuzluk]]''' (tj. neurednost, zapuštenost) – uğursuzluk, neurednost
* '''[[:wikt:ujdurma|ujdurma]]''' – uydurma, uydurmak ; izved. '''ujdurisati'''
* '''[[:wikt:uzengije|uzengije]]''', '''uzenđije''' – üzengi

===V===
* '''[[:wikt:vajat|vajat]]''' – hayat  – osm. turk. حیات – arap. حَيَاة
* '''[[:wikt:vajda|vajda]]''' – fayda – arap. fā̕ida
* '''[[:wikt:vakat|vakat]]''' – vakit – arap.
* '''[[:wikt:vala|vala]]''', valah, valaj – vallah – arap.
* '''[[:wikt:veresija|veresija]]''' – veresi

===Z===
* '''[[:wikt:zabit|zabit]]''' (starješina, pretpostavljeni) – osm. turk. ضابط zabıt, zabit – arap. ضَابِط ḍābiṭ
* '''[[:wikt:zahmet|zahmet]]''', '''zamet''' – zahmet – osm. tur. zahmet زحمت‎ ; arap. zaḥma زَحْمَة‎; izved. '''zahmetli'''
* '''[[:wikt:zanat|zanat]]''' – zanaat ; izved. '''zanatstvo''', '''zanatlija'''
* '''[[:wikt:zapt|zapt]]''' – osm. turk. ضبط‎ (zabt) – ضَبْط‎ (ḍabṭ); izved. '''zaptija''', '''zaptadžija''', '''zaptiti''', '''zaptivati''', '''zaptivač'''
* '''[[:wikt:zar|zar]]'''&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; (kocka kojom se igra [[tavla]]) – osm. turk. زار zar – arap. زَهْر zahr
* '''[[:wikt:zar|zar]]'''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (zastor, zavjesa) – osm. turk. زار zar – arap. إِزَار ʔizār, izār
* '''[[:wikt:zavrzlama|zavrzlama]]''' (ćudljiv, zamršen čovek) – ''za-'' + vrz, vrgnuti + tur. sufiks ''-la'' + ''ma'' za tvorbu gl. im.
* '''[[:wikt:zehra|zehra]]''' (malo, mrvica) – osm. turk. ذره zerre – arap. ذَرَّة ḏarra
* '''[[:wikt:zelenkada|zelenkada]]''' (''[[Sunovrat|Narcissus]]'') – zerrin kadeh
* '''[[:wikt:zeman|zeman]]''' (vrijeme) – zeman – osm. turk. زمان zamân – staroanadolski turk. زمان zamân – perz. زمان zamân
* '''[[:wikt:zembilj|zembilj]]''' – zembil – osm. turk. زنبیل‎ (zembil) – arap. زَبِّيل‎ (zabbīl)
* '''[[:wikt:zijan|zijan]]''' – ziyan – perz. زیان‎ ziyān; izved. '''zijančar''' (zijančarica/zijančarka)
* '''[[:wikt:zindan|zindan]]''' – zından – osm. turk. زندان – perz. zindān زندان 
* '''[[:wikt:zulum|zulum]]''' – zulüm ← arap. ẓulm ظُلْم‎; izved. '''zulumčar'''
* '''[[:wikt:zumbul|zumbul]]''' (vidi: [[zumbul]]) – sümbül – osm. tur. سنبل‎ – perz. سنبل‎ sunbul
* '''[[:wikt:zurna|zurna]]''', '''[[:wikt:zurla|zurla]]''' – zurna = truba – perz. sūrnā, sūrnāy

===Ž===
{{Proširiti sekciju|datum=29-06-2024}}

==Kuharstvo i prehrana==
* '''[[agda]]''' (voda i šećer) – aǧda – arap. ̔aqīd
* '''[[ajvar]]''' – havyar – osm. turk. خاویار‎ – perz. خاویار‎; usp. kavijar
* '''aleva paprika''' ([[Paprika|crvena paprika]]) – acı alevli biber
* '''aščija''' – aşçı, ahçı – perz. āš ; izved. '''aščibaša''', '''aščinica''', '''aščiluk'''
* '''[[Avan s tučkom|avan]]''', '''havan''' – havan ← perz. hāwen
* '''[[badem]]''' – badem – osm. turk. بادم‎ – perz. bâdâm بادام
* '''[[Баклава|baklava]]''' – baklava – osm. turk. باقلوا‎ 
* '''batak''' – bacak ([[noga]]); izved. '''badžak''', '''batačina'''
* '''[[biber]]''' – biber – osm. turk. ببر‎ – perz. bābāri – grč. πιπέρι, πιπεριά ; izved. '''zabiberiti'''
* '''[[boranija]]''', buranija – borani – osm. turk. بورانیه‎ – arap. būrāniyyä بُورَانِيَّة‎{{efn|بُورَانِيَّة‎ : jelo od riže, povrća i kiselog mlijeka.}}
* '''[[bostan]]''' – bostan (lubenice i dinje) – perz. būstān (vrt) ; izved. '''bostandžija'''
* '''[[boza]]''' – boza – perz. būza (jelo)
* '''[[burek]]''' – börek
* '''bujrum''' – buyrun!, buyrunuz! ; buyurmak
* '''[[čaj]]''' – çay
* '''[[ćevapi|ćevap]]''' – kebap – osm. turk. كباب‎‎ – arap. kabâb كَبَاب‎; usp. [[kebab]]
* '''[[čankoliz]]''' – çanak
* '''čorba''' – çorba ; izved. '''čorbaluk'''
* '''ćitir''' ili '''kitir''' – kitir (v. [[kokice]])
* '''ćufte''' – köfte – osm. turk. كوفته‎ – perz. kufte کوفته‎
* '''dolma''' – dolma{{efn|Dolma: na srpskohrvatskom (i drugdje na Balkanu) dolma je najčešće sarma u lišću vinove loze, ali na turskom sva punjena povrća su dolma, na pr. punjene paprike su ''biber dolması''.}}
* '''[[Morus|dud]]''' – dut – osm. turk. طوت‎ – perz. tut توت‎
* '''đevđir''' (metalna posuda) – kevgir – perz. کفگیر  
* '''[[đevrek]]''' – gevrek
* '''đulabija''' – gülabi – perz. gulābī گلاب
* '''đul–baklava''' – gül – perz. gul گل‎
* '''đul–pita''' – gül – perz. gul گل‎
* '''đulbastija''' – gül, külbastı
* '''đulbešećer''' – gül – perz. gul گل‎
* '''đuveč''' – güveç
* '''[[džezva]]''' – cezva
* '''ekmek''' (kruk) – ekmek – osm. turk. اكمك ekmek – turkijski ''*etmek'' – staroturk. ''*ek-''; izved. '''ekmedžija''', '''ekmedžinica''', '''ekmedžija'''
* '''[[fildžan]]''', fildižan, findžan – fincan – arap. finǧān – perz. pingān
* '''[[gurabija]]''' – qurabiye – arap. غربية ġurābiyyä 
* '''[[halva]]''', '''alva''' – helva – arap. halwā ; izved. '''alvadžija''', '''alvar'''
* '''ibrik''' – ibrik [arap. – perz.]
* '''[[jogurt]]''' – yoğurt
* '''kafa''', '''[[kava]]''', '''kahva''' – kahve – osm. turk. قهوه‎ – arap. qahwah قَهْوَة‎ ; izved. (1) '''kahvana''', '''kavana''', '''kafić''' ; izved. (2) '''kahvedžija''', '''kavedžija''', '''kafedžija''' ; izved. (3) '''kahvenisati'''
* '''[[kajgana]]''' ili '''kajgan''' – kaygana – osm. turk. قایغنه‎ – perz. hāygene خاگینه‎ – srednj. perz. خایه‎ +‎ ـگین‎ 
* '''kajmak''' – kaymak = mlječni proizvod, ponekad meki sir
* '''[[kajsija]]''' – kaysı
* '''[[kapama]]''' – kapama
* '''[[:wikt:karamanka|karamanka]]''', karavanka – grad [[Karaman]]
* '''[[kašika]]''' – kaşık
* '''[[kavijar]]''' – njem. Kaviar – ital. venez. caviaro – osm. turk. havyar خاویار‎ – perz. خاویار‎; usp. ajvar
* '''[[kavurma]]''', '''kaurma''' – kavurma – osm. turk. قاورمه‎ (kavurma)
* '''kefir''' – kefír
* '''[[Slanutak|leblebija]]''' – [[makedonski jezik|mak]]. леблебија – leblebi
* '''[[limun]]''' – limon – ital. limone – arap. läymūn, läymū – perz. līmūn, līmū
* '''meza''', '''meze''' – meze ; izved. '''mezetiti'''
* '''[[nar]]''' (šipak) – nar – perz. enār, nār
* '''[[narandža]]''' – naranç, narenc – perz. nārenǧ, nāreng ; izved. '''narandžast'''
* '''[[:wikt:nana|nana]]''', '''[[nana|nena]]''' (metvica) – nane – arap. na̔na̔ 
* '''pastrma''' – pastırma
* '''[[patlidžan]]''' – patlıcan – perz. bādinǧān, bâdendžân
* '''[[pekmez]]''' – pekmez
* '''[[pirinač]]''' ([[riža]]) – pirinç – osm. turk. برنج – perz. برنج
* '''[[pita]]''' – pita – arap. pitta usp. pide
* '''rahat lokum''', '''rahat-lokum''', '''rahatluk''', '''ratluk''' – rahat + lokum
* '''[[rakija]]''' – rakı – arp. arak
* '''[[sač]]''' – sac – osm. turk ساج‎‎ – [[Staroturkijski jezik|staroturk]]. *siāč
* '''[[sarma]]''' – osm. turk. صارمه‎ (zamotati) – [[Staroturkijski jezik|staroturk]]. *sạr-
* '''[[šafran]]''' – şafran – arap. zafarān زَعْفَرَان‎
* '''[[šećer]]''' – şeker – perz. šekar
* '''šerbet''', '''šerbe''' – şerbet
* '''[[ocat|sirće]]''' – sirke – perz. sirkē 
* '''sudžuk''' – suçuk
* '''sutlijaš''' – sütlü, sütlaç, sütlü pilav
* '''tarana''', '''tarhana''' – tarhana – osm. turk. تارخانه – perz. ترخوانه
* '''[[tiganj|tava]]''' – tava – osm. tur. tâva تاوه‎ – perz. tābe, tâve تاوه‎
* '''tavuk''' – tavuk
* '''tepsija''' – tepsi – osm. tur. tepsi تپسی‎‎ 
* '''[[tufahije]]''' – otom. turk. تفاحة (tuffāḥa)
* '''tulumba''' – tulumba
* '''[[turšija]]''' – turşu – sm. turk. ترشی‎ (turşı)  – perz. turuš (kiselo); izved. '''turšijara'''
* '''[[Datulja|urma]]''' ili '''hurma''' – hurma – perz. خرما‎ (hurmā)
* '''[[višnja]]''' – vişne
* '''zamezetiti''' – vidi : meze
* '''zameziti''' – vidi : meze
* '''zejtin''' – zeytin – arap. زَيْتُون zäytūn i زَيْت zäyt; izved. '''zejtinjast'''

==Vjerski pojmovi==
* '''abdes''', '''[[abdest]]''' – abdest – arap. الوضوء al-wuḍū – perz. آبدست ābdast ; izved. '''abdeshana''', '''abdeslija'''
* '''[[Adab (književnost)|adab]]''' – (edep) – arap. أدب adab
* '''[[ahiret]]''' – ahiret – arap. الآخرة al-Ākhirah 
* '''[[ajet]]''' – ayet – arap.  آية, ʾāya, āyät
* '''[[Akšam namaz|akšam]]''' – akşam – perz. aḥšām
* '''[[Alah]]''' – Allah – arap. الله Allāh
* '''Allah-birum''' – Allah bilir = Bog zna...
* '''alim''' – ȃlim – arap. ̔ālim
* '''[[Bajram-namaz|bajram]]''' – bayram [vidi : īd al-fiṭr ﻋﻴﺪ ﺍﻟﻔﻄﺮ‎] ; izved. '''barjramluk''', '''bajramovati''', '''bajramije'''
* '''[[bektaši]]''', '''bektašija''' – Bektaşîlik{{efn|''Bektaşîlik'': prema filozofu [[Hacı Bektaş Veli]] (1209 – 1271)}}
* '''bismila''' – besmele – arap. bäsmälä (بِسْمِ اللّٰه‎ bismi-llȃh); izvorno arap. بِسْمِ اللهِ الرَّحْمَنِ الرَّحِيم‎ Bismillâhirrahmânirrahîm
* '''binamaz''' – perz. bī + namāz
* '''[[Bašum sagosum]]''' – ''başınız sağ olsun'' (žao mi je za tvoj gubitak); vidi: dostum sagosum
* '''[[burak]]''' – البُرَاق burāq
* '''[[ćaba]]''' – Käbe ← arap. Ka'bä (kocka)
* '''[[kafir|ćafir]]''' (nevjernik) – kȃfir – arap. káfir ; izved. '''ćafirluk'''
* '''[[derviš]]''' – derviş – osm. turk. درویش – perz. درویش derwiš ;{{efn|usp. [[Meša Selimović|Selimovićev]] roman ''Derviš i smrt'' (1966.)}} izved. '''dervišluk'''
* '''din''' (vjera) – din – arap. دين – perz. den
* '''dova''' – dua – arap. du̔ā̕
* '''[[Dostum sagosum]]''' – ''dostum sağolsun'' (hvala); vidi: bašum sagosum
* '''đulbek–dova''' – gülbank – perz. gulbāng
* '''[[džamija]]''' – cami
* '''[[Džehenem|džehennem]]''' – cehennem tj. pakao – arap. ǧehennem – hebr. Gayë̕ Hinnom (dolina Hinnom)
* '''[[džemat]]''' – cemaat – osm. tur. cema'at جماعت‎ – arap. ǧamā̕a جَمَاعَة‎ ; izved. '''džematile''', '''džematlija'''
* '''[[Dženaza-namaz|dženaza]]''' – cenaze – جنازه‎ – arap. جَنَازَة‎ ǧenāzä
* '''[[Dženet|džennet]]''' – cennet = raj
* '''[[Džin (islam)|džin]]''' – cin – arap. ǧinn
* '''džumadelahire''' – cemȃziyelȃhir – arap. ǧumādā al-āḥira جمادى الآخرة
* '''[[Džuma-namaz|džuma]]''' – cuma – arap. ǧum̕a
* '''[[Kaur|đaur]]''', đavur, đaurin, kaur – gâvur
* '''[[Elhamdulilah]]''' (Hvala Bogu) – Elhamdülillah – arap. ٱلْحَمْدُ لِلَّٰهِ 
* '''[[ezan]]''' – ezan – arap. ädān
* '''[[farz]]''' – farz – arap. farḍ
* '''[[fatva|fetva]]''', fatva – fetva – arap. فتوى fätwā
* '''[[gasal]]''' – gassal – arap. ġassāl ; vidi :  '''[[:wikt:gasal|gasal]]'''
* '''[[gasul]]''' – gasil – arap. ġasil ; vidi :  '''[[:wikt:gasul|gasul]]'''
* '''[[hadis]]''' – osm. turk. حدیث – perz. حدیث – arap. حَدِيث
* '''[[hadž]]''', hadždž – hac – arap. حج Hajj = hodočašće u Mekku
* '''[[hadžija]]''', '''hadži''' – hacı – osm. turk. حاجی – arap. حَاجِي – arap. حَاجّ
* '''hadžiluk''' – vidi : hadž
* '''[[hafiz]]''' – hafiz ← arap. ḥāfiz
* '''[[halal]]''' – helȃl – arap ḥalāl
* '''[[kalif]]''', '''halifa''' – kalıf/halife – arap. خَلِيفَة ; izved. '''kalifat'''/'''halifat'''
* '''haram''' – haram – arap. ḥarām
* '''[[hatib]]''' – hatib – arap. ḫaṭīb
* '''hatma''' – hatim – arap. ḫatmä
* '''[[hidžab]]''' – hicab (ili tesettür)
* '''hilafet''' – hilâfet; v. [[kalifat]]
* '''hodža''' – hoca
* '''hurija''' (rajska ljepotica) – huri – arap. hūr, ḥawrā̕ (krupnooka ljepotica) ; vidi : ''dženetska hurija''
* '''[[ibrišim-serdžada]]''' – [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#I|ibrišim]]
* '''[[iftar]]''' – iftar – arap. iftār إفطار‎
* '''[[ikamet]]''' – ikamet – osm. turk. اقامت‎ (ikamet) – arap. إِقَامَة‎ (ʾiqāma); izved. '''ikametiti'''
* '''[[Ikindija namaz|ikindija]]''', '''ićindija''' – İkindi
* '''[[imam]]''' – imam – arap. إمام
* '''[[imaret]]''' – osm. turk. عمارت‎ – İmaret – arap. عِمَارَة‎ imāra
* '''[[islam]]''' – İslam – arap. اَلْإِسْلَامُ el–’İslām (pokornost Božjoj volji)
* '''[[Jacija namaz|jacija]]''' – Yatsı – arap. عشاء
* '''[[kafir]]''', '''ćafir''' – kâfir – arap. كافر kāfir
* '''[[kalif]]''' – hilafet, halife – arap. خلافة
* '''[[Kuran]]''' – Kur'an – arap. أَلْقُرآن al-qur'ān
* '''[[kurban-bajram]]''' – Kurban Bayramı tj. arap. عيد الأضحى ʿĪd al-Adhā tj. perz. عید قربان Eyd-e Qorbān
* '''[[medresa]]''' – medrese – arap. درس (ders)
* '''merhamet''', '''merhametli''' ([[milost]]) – merhamet
* '''[[minaret]]''' – minare – osm. turk. مناره – arap. مَنَارَة manāra
* '''mubarek''', '''mubareć''' – mübarek – osm. tur. mübarek مبارك‎‎ – arap. mubārak مُبَارَك‎ 
* '''[[muftija]]''' – müftü – arap. muftī
* '''[[Mula (islam)|mula]]''' – molla – arap. مولی mäwlā – perz. ملا
* '''munara''' – v. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Vjerski pojmovi|minaret]]
* '''[[Salat|namāz]]''' – namaz – perz. namāz
* '''okujisati''' – okumak
* '''[[ramazan]]''' – ramazan – arap. رمضان, ramaḍān
* '''[[Sabah namaz|sabah]]''' – sabah – arap. ṣabāḥ 
* '''[[sunet]]''' – sünnet – osm. tur. sünnet سنت‎ – arap. sunna سُنَّة‎ ; izved. '''sunećenje''', '''osunetiti'''
* '''[[sura]]''' – Sure – arap. سورة ; usp. frazem ''uvesti u suru''
* '''[[šejtan]]''' – şeytan – arap. šaytān (sotona, đavao, vrag) ; izved. '''pošejtaniti'''
* '''[[tabut]]''' – tabut – arap. tābūt
* '''[[tekija]]''' – tekke – arap. täkyä
* '''[[tespih]]''' – tespih – osm. tur. tesbih تسبیح‎ – arap. tasbīḥ تَسْبِيح‎
* '''[[turbe]]''' – türbe – osm. turk. تربه  – arap. تُرْبَة ; izved. '''turbedar''', '''turbelija'''
* '''[[ulema]]''' – ulema – arap. علماء‎
* '''[[vaiz]]''' – vaiz
* '''[[vakuf]]''' – vakıf
* '''[[vakufnama]]''' – vakifname

==Vojska, vojni činovi, upravne podjele, titule==
* '''[[aga]]''' – ağa = vođa, vladar ; izved. '''aginica''' tj. agina žena{{efn|usp. ''[[Asanaginica]]''.}}
* '''agabeg''' – ağabey
* '''[[ajalet]]''', '''ejalet''', '''ejalat''' – eyalet
* '''[[akindžija]]''' – akıncı
* '''[[alajbeg]]''' – alaybeyi{{efn|usp. [[Stanislav Vinaver|Vinaverova]] parodija ''Alajbegova slama''.}}
* '''[[arpaluk]]''' – arpalık
* '''asker''' – asker – arap. ̔askär
* '''bȁba''' (titula) – baba – perz. bābā (otac, djed) ; razl. baba tj. stara žena
* '''[[bašibozuk]]''', bašibozluk – başıbozuk
* '''[[beg]]''' – bey : izved. '''begluk''' (tur. beylik), '''begovina'''
* '''[[beglerbeg]]''' ili '''beg begova''' – beylerbeyi
* '''[[beglerbegluk]]''' – beylerbeylik
* '''[[Berat (povelja)|berat]]''' (povelja) – berat – arap. bärāt
* '''[[bimbaša]]''' – binbaşı
* '''[[buljukbaša]]''', buljubaša – bölükbaşı, bölük + başı
* '''[[čeribaša]]''' – çerge + baş, çeribaşi
* '''[[čorbadžija]]''', čorbadži – çorbacı
* '''[[čelebija]]''' – çelebi
* '''[[defter]]''', '''tefter''' – defter
* '''delibaša''' – delibaşı
* '''[[derbendžije]]''' – derbent, derbenci
* '''[[Divan (Osmanlijska vlada)|divan]]''' – divan
* '''[[dragoman]]''' – tercüman – arap.  ترجمان tarjumān – grč. δραγομάνος
* '''džemat''' – cemaat – arap. ǧämā̕a (opstina, općina, zajednica)
* '''efendija''', '''efendi''' – efendi tj. gospodin
* '''elčija''', '''elćija''' – elçi – osm. turk. ایلچی 
* '''[[emir]]''' – emir – arap. أمير ʾamīr
* '''[[esnaf]]''' – esnaf – arap. äṣnāf ; izved. '''esnaflija''', '''esnafluk''', '''esnafski'''
* '''[[ferman]]''' – ferman
* '''[[janjičari]]''', janičari – yeniçeri = nova vojska
* '''[[jatagan]]''' – yataǧan
* '''[[kadija]]''' – kadı – arap. qāti ; izved. '''kadiluk'''
* '''[[kadiluk]]''', '''kaza''' – kadılık
* '''[[kajmakam]]''' – kaymakam
* '''kan''', '''[[kagan]]''' – kaan, kağan ; izved. '''kaganat'''
* '''[[kediv]]''' – hıdiv
* '''[[mehter]]''', mehteran – mehter, mehter takımı
* '''[[Milet (Osmansko Carstvo)|milet]]''' – millet
* '''mirija''' – mirȋ – perz. mīrī – arap. ̕ämīr (vladar)
* '''muhurdar''' – mühürdar – perz. muhurdār
* '''[[muhtar]]''', '''muktar''' – muhtar – arap. مختار‎ muḫtār
* '''mulk''' – mülk
* '''[[Муселим|muselim]]''' – müsellim – arap. musällim
* '''[[nahija]]''' – nahiye – arap. ناحية nāhiyä
* '''[[paša]]''' – paşa – perz. padšah; izved. '''pašaluk''' – paşalık
* '''[[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžak]]''', teritorijalna jedinica – sancak
* '''[[sandžakbeg]]''' – sancakbey
* '''[[spahija]]''', '''sipah''' – sipahi – perz. سپاهی sepâh
* '''[[sultan]]''' – sultan – arap. سلطان sultān
* '''[[tanzimat]]''' – tanzimât – perz. tänzimāt, tänśīm
* '''[[timar]]''' – tımar – arap. timār; izved. '''timariot'''
* '''[[tug]]''' – tuǧ – perz. tūg; izved. '''učtuglija'''
* '''[[Tughra|tugra]]''' – tantuğrazimât – arap. طغراء
* '''[[tura]]''' (lik i ime vladara na novcu) – tura
* '''[[ušur]]''' – öşür – arap. ̔ušr (desetina)
* '''[[većil]]''' – vekil
* '''[[vezir]]''' – vezir – الوزير
* '''[[vilajet]]''' – viláyet – arap. ولاية‎, wilayah
* '''[[vojnuci]]''' – voynuklar – [[Staroslavenski jezik|stsl]]. vojinъ
* '''[[zijamet]]''', '''ziamet''' – ziyamet – arap. zäāmä

==[[Toponim]]i==
* Ada – ada (otok, ostrvo)
* [[Ada Ciganlija]] ([[Beograd]]) – ada tj. [[otok]], ostrvo + çingeneler tj. cigani, romi (''Çingene Adası'')
* [[Ada Međica]] ([[Beograd]]) – ada
* [[Adaševci]] – adaş
* [[Adrani]] – ada
* [[Adrovac]] – Hıdır
* [[Adžići]] – hacı
* [[Akmačići (Šekovići)|Akmačići]] i [[Akmačići (Nova Varoš)|Akmačići]] – ekmekçi
* [[Alibegovac]] ([[Novi Sad]]) – Ali + bey
* [[Alibunar]] – Ali + pınar
* Alija – hali : [[Azanjska alija]], [[Markovačka alija]]
* [[Altina]] ([[Zemun]]) – altın
* [[Atena|Atina]] (srp.) – Atina
* [[Avala]] – havale
* [[Avlija]] – avlu
* [[Bajina Bašta]] – bahçe
* Begluci – bey : [[Begluci|Begluci (Derventa)]], [[Begluci (Gračac)]]
* [[Begov Han]] – bey + han
* [[Begova Glavica]] – bey
* [[Begovac]] – bey
* [[Begovača]] – bey
* [[Begović Kula]] – bey + kule ([[toranj]])
* [[Begovići]] – bey
* [[Begovina (Danilovgrad)|Begovina]] – bey
* [[Begovo Brdo (Kruševac)|Begovo Brdo]] – bey
* [[Begovo Brdo Žumberačko]] – bey
* [[Begovo Razdolje]] – bey
* [[Bit-pazar u Skoplju|Bit-pazar]] ([[Skoplje]]) – bit (vaš, uši) + pazar ([[bazar]])
* [[Ćuprija]] – köprü = most
* [[Čazma]] – çesme{{efn|Moguća paretimologija u kojoj se zbližavaju glas ''Česma'' i ''Čazma'', mada alternativna etimologija za ''Čazmu'' vodi prema latinskim srednjevjekovnim izvorima (''libera villa Chasmensis'', 1290).}}
* Česma – çesme{{efn|''Česma'': [[Česma (Banja Luka)|Banjalučka Č.]], ili rijeka [[Česma (rijeka)|Česma]], pored [[Čazma|Čazme]].}}
* [[Čitluk]] – çiflik
* [[Čukurovac]] – çukur
* [[Derventa]] – Derbent = osmanska postaja
* mak. [[Demir Kapija]] ; srb. [[Đerdapska klisura|Demir Kapija]] tj. Đerdap – Demir kapı = gvozdena vrata
* [[Džemat]] – cemaat
* Đerdap – girdap = vrtlog; nekada se zvalo Demirkapı, gvozdena vrata;
* [[Dorćol]] ([[Beograd]]) – dört (četiri) + yol (cesta), isto kao Dörtyol u [[Hatay (provincija)|provinciji Hataja]]
* [[Elbasan]] – il–basan = mala tvđava ili postaja
* [[Gevgelija]] – po priči, gel geri = »vrati se«
* [[Gostionica|Han]] – han: [[Gadžin Han]], [[Vladičin Han]] i mnogi drugi
* Jalija, staro ime [[Dorćol]]a – yali
* Jarak – yarık: [[Lisičji jarak]]
* Kale – kale : [[Markovo Kale]], [[Marino Kale]], [[Bregovina Kale]]
* [[Kalemegdan]] ([[Beograd]]) – kale (dvorac) + meydan (trg)
* [[Karamani]] – kara ili [[Karaman]]
* Karepovac ([[Split]]) – kara
* [[Kneževo (Bosna i Hercegovina)|Skender–Vakuf]] – vidi : Skender
* [[Košava]] – koş (brz) + hava (zrak)
* Kula – kule ([[toranj]]){{efn|''Kula'': [[Kula (Kutjevo)|Kutjevska K.]] [[Kula (mesto)|Bačka K.]] [[Kula (Gacko)|Gacka K.]] [[Kula (Sokolac)|Sokolovačka K.]] [[Kula (Bihać)|Bihaćka K.]] [[Kula (Konjic)|Konjicka K.]] [[Kula (Rudo)|Rudovska K.]] [[Kula (Zvečan)|Zvečanska K.]]}}
* [[Kuršumlija]] – kurşun
* Mahala – mahalle{{efn|Toponim ''Mahala'', primjeri: [[Mahala (Podgorica)|Podgorička M.]], [[Mahala (Breza)|Brezovačka M.]], [[Mahala (Rogatica)|Rogatička M.]], [[Mahala (Osmaci)|Osmačka M.]], [[Савамала|Beogradska M.]]}}
* [[Majdanpek]] preko arap. madän tj. kamenolom, rudnik
* [[Miljakovac]] ([[Beograd]]) – mülk
* [[Mirijevo]] ([[Beograd]]) – miri
* [[Novi Pazar]] – na tur. ''Yeni Pazar'', yeni (nova) + pazar (tržnica)
* Odžak – ocak{{efn|Toponim Odžak, primjeri: [[Odžaci]], [[Odžak (Bosna i Hercegovina)|Posavski O.]], [[Odžak (Pljevlja)|Pljevljaški O.]], [[Odžak (Vlasenica)|Vlasenički O.]], [[Odžak (Nevesinje)|Nevesinjski O.]], [[Odžak (Hadžići)|Hadžicki O.]], [[Odžak (Novo Goražde)|Goraždenski O.]], [[Odžak (Glamoč)|Glamočki O.]]}}
* [[Rumunija]], Rumunjska – Rûm, Rûmi, Rumeli
* Pašino Brdo – paşa, vidi u Hrvatskoj, Bosni-Hercegovini i u Srbiji
* [[Pašino Polje]] – paşa
* [[Pavlov bardak]] – bardak
* [[Sandžak]] – Sancak vidi : ''[[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžak]]'', teritorijalna jedinica
* [[Sarajevo]] – Saraybosna = tvrđava Bosne
* [[Савамала|Savamala]] ([[Beograd]]) odn. Sava Mahala – mahalle
* Skender – İskender = Aleksandar, Aleksander tj. car, carsko
* [[Skoplje|Uskub]] – Üsküb, tursko ime za Skoplje
* [[Srbica|Skenderaj]] – Skenderay vidi : Skender
* [[Surdulica]] – sürdük
* [[Terazije]] ([[Beograd]]) – terazi tj. vaga
* [[Topčider]] ([[Beograd]]) – topçu dere
* [[Tuzla]] – tuz = sol &gt; solana {{efn|usp. [[istanbul]]sku četvrt [[Tuzla (Istanbul)|Tuzla]] pokraj [[Pendik]]a.}}
* Vakuf – vakıf = temelj, ili zaustaviti, zadržati{{efn|Vakuf je bio imovina vjerske zajednice.}}

== Etnonimi ==
* Arnaut tj. [[Albanci|Albanac]] – Arnavutlar, Arnavutluk
* Čifut tj. [[Jevreji|Jevrej]] – çıfıt
* [[Kozaci|Kozak]] – rus. – tur. ''kazak'' tj. pustolov, slobodan

== Bilješke ==
{{notelist|2|}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Škaljić |first=Abdulah |authorlink= |date=1966 |title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku | url= https://archive.org/details/abdulahskaljicturcizmiusrpskohrvatskomjeziku2|publisher=Svjetlost |location=Sarajevo |isbn=|pages=661|ref = }}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [[:wikt:|Wikirječnik na srpsko-hrvatskom jeziku]]
* [http://hjp.znanje.hr/ Hrvatski jezični portal]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Liste|Turcizmi]]</text>
      <sha1>hov6sa07jscrad0d7t1zqkdao4kv3rt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42478130</id>
      <parentid>42478128</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T11:20:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-71200|~2025-71200]] ([[User talk:~2025-71200|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Aca|Aca]]</comment>
      <origin>42477414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77800" sha1="0c69t6l94vgbicc13zntxk3zk3r9d41" xml:space="preserve">{{glavni|Turcizam}}
[[Turcizam|Turcizmi]] su riječi preuzete iz [[Osmanski turski jezik|osmanskog turskog jezika]]. U srpskohrvatski jezik prodirali su u razdoblju od 1389. do 1913. godine.

Ispod je naveden abecedni popis turcizama u srpskohrvatskom jeziku. Na popisu je prva riječ u srpskohrvatskom sustavu, dok je druga riječ (poslije crtice) u izvornom turskom obliku. Potom su navedene [[Arapski jezik|arapska]] i [[Perzijski jezik|perzijska]] izvorna riječ uz odgovarajuće napomene.

==Opće imenice i riječi==

===A===
* '''[[:wikt:aba|aba]]''' – aba – arap. ̔abā̕ ; izved. '''abadžija''' (abadžinica/abadžinka), '''abadžiluk''', '''{{Nowrap|abahija/abahijica/abahinka}}'''
* '''[[:wikt:aber|aber]]''' (vijest, poruka) – aber – osm. turk. خبر‎  – arap. ḫabär خَبَر‎; v. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#H|haber]]
* '''[[:wikt:ada|ada]]''' (riječni otok) – ada – osm. turk. آطه‎ – [[Staroturkijski jezik|staroturk]]. *ātag 
* '''[[:wikt:adet|adet]]''', '''hadet''' – adet – osm. turk. عَدَد‎ – arap.  ̔ādä(t) عدد‎; izved. '''adetosum'''
* '''[[:wikt:admiral|admiral]]''' – oramiral – arap. amīr al–bahr
* '''[[:wikt:adžami–oglan|adžami–oglan]]''', '''[[:wikt:džamoglan|džamoglan]]''' – acami oǧlan
* '''[[:wikt:adžija|adžija]]''' (bol) – acı; razlik./usp. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Religija odnosno vjera|hadž]] i hadžija;
* '''[[:wikt:aferim|aferim]]''' – aferim
* '''[[:wikt:ahar|ahar]]''' – ahır – perz. āḫōr, āḫūr
* '''[[:wikt:ahbab|ahbab]]''' – ahbap – arap. ahbāb, habīb
* '''[[:wikt:ahlak|ahlak]]''' – ahlȃk – arap. aḫlāq, ḫulq; izved. '''ahlak moral''', '''ahlakli''', '''ahlaksuz'''
* '''[[:wikt:ahmedija|ahmedija]]''' – ahmediye – arap. aḥmädiyyä
* '''[[:wikt:akča|akča]]''', '''akče''' – akçe; ak (vidi: [[akča]])
* '''[[:wikt:akrep|akrep]]''' – akrep – arap. ̔aqräb (vidi: [[škorpion]])
* '''[[:wikt:akšam|akšam]]''' (sumrak, večer, predvečerje) – akşam – perz. aḥšām; izved. '''akšamluk''' (večernji razgovor), '''akšamlučar''', '''akšamlučiti'''
* '''[[:wikt:akšamčiček|akšamčiček]]''' (biljka [[Obični noćurak|noćurak]]) – akşamçiçeǧi
* '''[[:wikt:al|ȁl]]''' – al – perz. āl
* '''[[:wikt:ala|ala]]''' (uzvik) – ala – osm. turk. آلا – staroturk. *āla
* '''[[:wikt:ala|ala]]''', '''hala''' – hala/ala (velika zmija, [[zmaj]]) – osm. turk. آلا – staroturk. *āla
* '''[[:wikt:alamet|alamet]]''' – alȃmet – arap. ̔alāmä
* '''[[:wikt:alat|alat]]''' – âlet
* '''[[:wikt:alčak|alčak]]''' – alçak
* '''[[:wikt:alem|alem]]''' – alem – arap. ̔āläm (svijet)
* '''[[:wikt:almas|almas]]''' – elmas – arap. älmās – grč. adámas
* '''[[:wikt:altun|altun]]''', '''altin''' ([[zlato]]) – altun, altın – osm. turk. آلتون – staroturk. ''*altun''
* '''[[:wikt:amajlija|amajlija]]''', '''hamajlija''' – hamȃil, hamaylı – osm. turk. حمایل hamayil – arap. حَمَائِل ḥamā̕il – arap. حِمَالَة ḥimālä
* '''[[:wikt:amalin|amalin]]''', '''hamalin''', '''hamal''', '''amal''' – hamal – arap. حَمَّال‎ (ḥammāl)
* '''[[:wikt:aman|aman]]''' – haman – arap. ämān ; izved. '''aman zaman'''
* '''[[:wikt:amanet|amanet]]''' (emanet) – emanet – arap. ämānä
* '''[[:wikt:amidža|amidža]]''' – amca – arap. ̔amm
* '''[[:wikt:amini|amini]]''' (tj. [[amonijak]] NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) – amin
* '''[[:wikt:angarija|angarija]]''' tj. muka – angarya
* '''[[:wikt:anterija|anterija]]''' – entari – arap. antärī
* '''[[:wikt:araba|araba]]''' tj. teretna zaprežna kola – araba ; izved. '''arabadžija'''
* '''[[:wikt:argat|argat]]''' – ırgat – grč. ergátēs (radnik) ; izved. '''argatin''', '''irgatin''', '''argatluk''', '''argatovati''', '''irgatovati'''
* '''[[:wikt:aršin|aršin]]''' (vidi: [[aršin]]) – arşın 
* '''[[:wikt:arsuz|arsuz]]''', '''[[:wikt:arsuz|hrsuz]]''' – arsız tj. arap. ̔ār (stid) + tur. –sız (bez) ; izved. '''arsuzluk'''
* '''[[:wikt:ašćare|ašćare]]''', '''ašićare''' (očigledno, očito)
* '''[[:wikt:aščija|aščija]]''' – aşçı, ahçı – perz. āš (jelo, kuhana hrana); izved. '''aščinica''' (restoran, javna kuhinja)
* '''[[:wikt:ašik|ašik]]''' – aşk, ȃşàk – arap. ̔išq,  ̔āšiq,  ̔ašiqa ; izved. '''ašiklija''', '''ašigdžija''', '''ašikli–pendžer''', '''ašikovati'''
* '''[[:wikt:at|at]]''', '''hat''' – at
* '''[[:wikt:atar|atar]]''' – attar, aktar – arap. ̔aṭṭār,  ̔aṭara
* '''[[:wikt:avaz|avaz]]''' – avaz – perz. āwāz
* '''[[:wikt:avet|avet]]''' – afet – osm. turk. âfet آفت – arap. ʔāfa آفَة ; izved. '''avetinja''', '''avetnjak'''
* '''[[:wikt:avlija|avlija]]''' – avlu, avlı{{efn|usp. [[Ivo Andrić|Andrićevu]] ''[[Prokleta avlija|Prokletu avliju]]'' (1954.)}}
* '''[[:wikt:aždaja|aždaja]]''' ili '''[[:wikt:ežder|ežder]]''' ([[zmaj]]) – ejder, ejderha, ejdeha – osm. turk. اژدرها – perz. اژدر i اژدرها – avest. Aži Dāhaka{{efn|[[Zahhak|Āži-Dahāk]]: ime mitskoga zmaja u mazdaističkoj mitologiji.}}{{efn|Usp. izraz ''Sveti Georgije ubiva aždahu'' ili ''Sveti Đorđe ubiva aždaju'', također film ''[[Sveti Georgije ubiva aždahu (film)|Sveti Georgije ubiva aždahu]]'' [[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]] iz 2009.}}

===B===
* '''[[:wikt:babo|babo]]''' – baba – perz. bābā (otac, djed); usp. bȁba ; izved. '''babaluk'''
* '''[[:wikt:badava|badava]]''' – bedava – perz. bādihäwā tj. bād (loš) + häwā (zrak) ; izved. '''badavadžiti''', '''badavadžija''', '''badavadžiluk'''
* '''[[:wikt:badža|badža]]''' – baca – perz. bāǧe ; izved. '''badžanak'''
* '''[[:wikt:bahat|bahat]]''', '''bȃt''' (zvuk) – bastı ; basmak
* '''[[:wikt:baht|baht]]''' – baht – perz. baḫt ; izved. '''batli''', '''[[:wikt:batlija|batlija]]'''
* '''[[:wikt:bailisati se|bailisati se]]''' – bayilmak
* '''[[:wikt:bair|bair]]''', bajir – bayır
* '''[[:wikt:baja|baja]]''', '''bajo''' – ??
* '''[[:wikt:bajagi|bajagi]]''' – bayaǧı ; izved. '''kobajagi'''
* '''[[:wikt:bajat|bajat]]''' – bayat – osm. turk. بایات – arap. بَائِت
* '''[[:wikt:bakalin|bakalin]]''' – bakkal – osm. turk. بقال – arap. بَقَّال ; izved. '''bakalija''', '''bakaluk'''
* '''[[:wikt:bakar|bakar]]''' – bakır ; izved. '''bakrač''', '''bakračac''', '''bakračić''', '''bakračlija''', '''bakrdžija'''
* '''[[:wikt:baksuz|baksuz]]''' – bahtsiz ; izved. '''baksuzluk'''
* '''[[:wikt:bakšiš|bakšiš]]''' – bakşiş tj. napojnica – perz. بخشش, bahšīš
* '''[[:wikt:balaban|balaban]]''' – balaban – perz. balābān = ptica [[Bukavac nebogled|bukavac]]
* '''[[:wikt:balčak|balčak]]''' – balçak 
* '''[[:wikt:balgam|balgam]]''' – balgam – osm. turk. بلغم‎ – arap. bälgam بَلْغَم‎ – grč. phlégma φλέγμα
* '''[[:wikt:balija|balija]]''' – Bāli (osobno ime) – arap. bālī (starina)
* '''[[:wikt:balta|balta]]''' – balta
* '''[[:wikt:bamija|bamija]]''' – bamya (vidi: [[Bamija|okra]])
* '''[[:wikt:barabar|barabar]]''' tur. beraber ← perz. berāber (prsa u prsa) ; izved. '''barabariti'''
* '''[[:wikt:bardak|bardak]]''' tur. ← perz. bārdān 
* '''[[:wikt:barem|barem]]''', '''bar''' – bari
* '''[[:wikt:barjak|barjak]]''', '''bajrak''' – bayrak – perz. bajrak ; izved. '''bajraktar''', '''barjaktar'''
* '''[[:wikt:barut|barut]]''' – barut ; izved. '''barutana'''
* '''[[:wikt:basamak|basamak]]''' (stepenica) – basamak
* '''[[:wikt:basati|basati]]''' – basmak; izved. '''zabasati''', '''nabasati''', '''banuti''', '''bazati''' 
* '''[[:wikt:baš|baš]]''' – baş = prvi ; na pr. ''baš–majstor'' [ razl. i uspored. baš (etim. bъšь) tj. posve ]
* '''[[:wikt:baška|baška]]''' – başka  
* '''[[:wikt:bašta|bašta]]''', '''[[:wikt:bašća|bašća]]''' (vidi: [[vrt]]) – bahçe, baǧçe – perz. bāǧçe ; izved. '''baščovan''', '''baštovan'''
* '''[[:wikt:bašlik|bašlik]]''' (vidi: [[bašlik]]) – başlık
* '''bašum sagosum''' – başınız sağ olsun
* '''[[:wikt:batagdžija|batagdžija]]''' – batakçı
* '''[[:wikt:batakluk|batakluk]]''' – batakçı – bataklık – osm. turk. باتاقلق
* '''[[:wikt:batal|batal]]''' – battal – arap. battāl ; izved. '''[[:wikt:bataliti|bataliti]]'''
* '''[[:wikt:bećar|bećar]]''' – bekār – perz. bīkār ; izved. '''bećarac''', '''bećariti'''
* '''[[:wikt:bekrija|bekrija]]''' – bekriya – arap. bekri ; izved. '''bekrijati'''
* '''[[:wikt:bedem|bedem]]''' – beden – osm. turk. بدن‎ – arap. bädän بَدَن‎ 
* '''[[:wikt:bedevija|bedevija]]''' – bedevī –  osm. turk. بدوی‎ – arap. bädäwiyy بَدَوِيّ‎ ([[Beduini|beduin]])
* '''[[:wikt:begenisati|begenisati]]''' – beǧendi
* '''[[:wikt:behar|behar]]''' – behar, bekaret – perz. behār ; izved. '''beharati''', '''beharan''', '''beharli'''
* '''[[:wikt:behut|behut]]''' – bihud – perz. bīhūd
* '''[[:wikt:bejgir|bejgir]]''' – beygir – perz. bārgīr 
* '''[[:wikt:bekčija|bekčija]]''' – bekçi
* '''[[:wikt:belaj|belaj]]''' – belȃ – arap. bälā̕ ; izved. '''belajisati'''
* '''[[:wikt:belćim|belćim]]''' – belkim –  arap. bäl + –ki
* '''[[:wikt:beledija|beledija]]''' – belediye 
* '''[[:wikt:belegija|belegija]]''' – bileǧi 
* '''[[:wikt:ben|ben]]''' (mladež) – ben
* '''[[:wikt:berber|berber]]''' – berber – perz. berber ; izved. '''berberin''', '''berbernica'''
* '''[[:wikt:berićet|berićet]]''', berećet, bereket – bereket – arap. bäräkä ; izved. '''berićetan'''
* '''[[:wikt:bešika|bešika]]''' (kolijevka) – beşik
* '''[[:wikt:bešluk|bešluk]]''' – beşlik, beş (pet)
* '''[[:wikt:bezbeli|bezbeli]]''' – besbelli
* '''[[:wikt:bezistan|bezistan]]''' – bezistan – arap. bäzz + stān
* '''[[:wikt:bidža|bidža]]''' – bücür
* '''[[:wikt:bilesi|bilesi]]''', '''bile''' – bile
* '''[[:wikt:bilmez|bilmez]]''' – bilmez
* '''[[:wikt:bina|bina]]''' (kuća, zgrada) – osm. turk. بنا⁩ bina – arap. بِنَاء⁩ binā̕ (građevina); razl. bina (kazališni prostor, izved. njem. ''Bühne'')
* '''[[:wikt:bir|bir]]''' – bir
* '''[[:wikt:birvaktile|birvaktile]]''' (nekada, u ono doba) – bir vakitler
* '''[[:wikt:bitisati|bitisati]]''' – bitmek
* '''[[:wikt:boja|boja]]''' – boya ; izved. '''bojiti''', '''obojiti''', '''bojar''', '''bojadisati''', '''bojadžija''', '''bojadiser''' itd.
* '''[[:wikt:borija|borija]]''' (truba) – boru, borı ; izved. '''borozan'''
* '''[[:wikt:bošča|bošča]]''' – bohça – perz. boġče ; izved. '''boščaluk'''
* '''[[:wikt:bre|bre]]''' (vidi: [[Бре|bre]]) – grč. μορέ (budalo!) ; isto u tursko-rumelijskom govoru ''bre''
* '''[[:wikt:bubreg|bubreg]]''' – böbrek
* '''[[:wikt:bučuk|bučuk]]''' – buçuk
* '''[[:wikt:budak|budak]]''' – budak
* '''[[:wikt:budala|budala]]''' – budala; zved. '''budalast''', '''budalaština''', '''budalijesati'''{{efn|Turski naslov romana [[Idiot (roman)|Идиот]] autora [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]] je ''Budala''.}}
* '''[[:wikt:budžak|budžak]]''' – bucak
* '''[[:wikt:buđ|buđ]]''' – büǧe, büǧelek – ; izved. '''buđav''', '''buđaviti'''
* '''[[:wikt:bujuruldija|bujuruldija]]''' – buyurmak
* '''[[:wikt:bukadar|bukadar]]''' – bukadar
* '''[[:wikt:bukagije|bukagije]]''' – bukaǧı
* '''[[:wikt:bula|bula]]''' – bula, bola
* '''[[:wikt:bulbul|bulbul]]''' (slavuj) – bülbül – arap. bulbul
* '''[[:wikt:buljuk|buljuk]]''' – bölük
* '''[[:wikt:bumbar|bumbar]]''' – bumbar – perz. būnbār, būmbār
* '''[[:wikt:bunar|bunar]]''' – pınar – osm. turk. بوكار – staroturk. *bïŋar
* '''[[:wikt:burazer|burazer]]''' – birader – perz. birāder
* '''[[:wikt:buregdžija|buregdžija]]''' – vidi : burek
* '''[[:wikt:burgija|burgija]]''' – burgu ; izved. '''burgijati'''
* '''[[:wikt:burma|burma]]''' – burmak
* '''[[:wikt:burmut|burmut]]''' – burun otu tj. burun (nos) + ot (trava) ; izved. '''burmutica'''
* '''[[:wikt:busija|busija]]''' – pusu (arhaično: pusı); izved. '''busijaš'''
* '''[[:wikt:but|but]]''' – but, bud
* '''[[:wikt:butum|butum]]''' – bütün
* '''[[:wikt:buzdovan|buzdovan]]''' (vidi: topuz) – bozdoǧan – mađ. buzogány

===C===
* '''[[:wikt:cagrije|cagrije]]''', '''sagrije''' – sağrı – osm. turk. صاغری – sagrï
* '''[[:wikt:cicija|cicija]]''' – titiz

===Č===
* '''[[:wikt:čagalj|čagalj]]''' ([[šakal]], ''Canis aureus'') – çakal – osm. turk. چقال – perz. شغال – sankskrit शृगाल
* '''[[:wikt:čaj|čaj]]''' – çay – mong. čai – kin. chá
* '''[[:wikt:čajo|čajo]] – v. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Č|čauš]]
* '''[[:wikt:čak|čak]]''' – çak
* '''[[:wikt:čakija|čakija]]''' – çakı ; izved. '''isčakijati'''
* '''[[:wikt:čakšire|čakšire]]''' – çakşır
* '''[[:wikt:čalabrknuti|čalabrknuti]]''', '''čalabrcnuti''' – çala; izved. '''čalabrčak'''
* '''[[:wikt:čamac|čamac]]''' – çamac – çam (bor) ; izved. '''čamdžija'''
* '''[[:wikt:čapraz–divan|čapraz–divan]]''' – çapraz–divan 
* '''[[:wikt:čarapa|čarapa]]''' – çorap – osm. turk. چوراب – perz. جوراب ; izved. '''čarapar''', '''čaraparstvo''', '''čarapariti''', '''čaraparnica'''
* '''[[:wikt:čardak|čardak]]''' (vidi: [[čardak]]) – çardak – osm. turk. چارطاق – perz. چارطاق čȃrtȃq tj. چار + طاق ; izved. '''čardaklija'''
* '''[[:wikt:čaršav|čaršav]]''', '''čaršaf''', '''ćaršav''', '''ćaršaf''' – çarşaf – perz. چادر شب čâdar-e šab tj. چادر čâdor (pokrivač) +‎ شب šab (noć)
* '''[[:wikt:čaršija|čaršija]]''' – çarşı
* '''[[:wikt:čatma|čatma]]''' (zid, kat) – çatma
* '''[[:wikt:čatmali|čatmali]]''' – çatmak 
* '''[[:wikt:čauš|čauš]]''' (čin, bubnjar) – osm. tur. چاوش‎ – çavuş – turkijski ⁠čabïš⁠; izved. '''čaušbaša'''
* '''[[:wikt:čehra|čehra]]''' (izraz lica) – çehre – perz. چهره
* '''[[:wikt:čehresuz|čehresuz]]''' (neizgledan u licu) – çehre / gehresiz
* '''[[:wikt:čejiz|čejiz]]''', '''čeiz''', '''čejz''' – geyiz; izved. '''čeizluk''', '''čejzluk'''
* '''[[:wikt:čejrek|čejrek]]''', '''čerek''' – çerek – osm. turk. چیرك – perz. چاریک
* '''[[:wikt:čekić|čekić]]''' – çekiç – osm. turk. چكیچ – staroturk. *čekük, *čeküč; izved. '''čekićati''', '''čekićast''', '''čekićar''' 
* '''[[:wikt:čekrk|čekrk]]''' – çıkrık
* '''[[:wikt:čelik|čelik]]''' – çelik – osm. turk. چلیك – perz. چالیک ; izved. '''čeličana''', '''čeličan'''
* '''[[:wikt:čengele|čengele]]''' – çengel – osm. turk. çengel چنگل‎ – perz. čangāl چنگال‎
* '''[[:wikt:čengija|čengija]]''' – çengi – perz. čengī
* '''[[:wikt:čerga|čerga]]''' – çerge
* '''[[:wikt:česma|česma]]''' – çeşme – osm. turk. چشمه – perz. چشمه 
* '''[[:wikt:čibuk|čibuk]]''' – çubuk – osm. turk. چبوق‎ – staroturk. čöpik
* '''[[:wikt:čiča|čiča]]''', '''čika''', '''čiko''' – çiçe (tetak)  
* '''[[:wikt:čičak|čičak]]''' (vidi: [[čičak]]) – çiçek
* '''[[:wikt:čifčija|čifčija]]''', čivčija – çiftçi
* '''[[:wikt:čifluk|čifluk]]''', '''či&lt;u&gt;t&lt;/u&gt;luk''' (seoski posjed) – çiflik, çiftlik{{efn|usp. mjesto [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Toponimi|Čitluk]].}}
* '''[[:wikt:čifta|čifta]]''' – çıfıt{{efn|usp. etnonim [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Etnonimi|Čifut]].}}
* '''[[:wikt:čik|čik]]''' (uzvik) – çik, çikmak – osm. turk. چیقمق – staroturk. ''*čïk-''; izved. '''čikati''' (izazivati)
* '''[[:wikt:činija|činija]]''' – çini – osm. turk. چینی‎ (çini) – perz. چینی‎ (čini), etimološki: [[Kina]], iz Kine; 
* '''[[:wikt:čirak|čirak]]''' (vidi: [[čirak]]) – çırak – perz. čirāg
* '''[[:wikt:čivčija|čivčija]]''', '''čifčija''' – çiftçi
* '''[[:wikt:čivija|čivija]]''' ([[čavao]], klin) – çivi ; izved. '''čiviluk''', '''ćiviluk'''; usp.  [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#E|ekser]]
* '''[[:wikt:čivit|čivit]]''' – çivit
* '''[[:wikt:čizma|čizma]]''' – çizme
* '''[[:wikt:čoban|čoban]]''' (vidi: [[čoban]]) – çoban – perz. šubān
* '''[[:wikt:čoček|čoček]]''' – köçek
* '''[[:wikt:čoha|čoha]]''', '''čoja''' – çuha, çuka – perz. čūha
* '''[[:wikt:čokanj|čokanj]]''' – çokal
* '''[[:wikt:čokot|čokot]]''' – çotuk
* '''[[:wikt:čolak|čolak]]''' – çolak
* '''[[:wikt:čukun–|čukun–]]''' – kökün; izved. '''čukunbaba''', '''čukundjed'''
* '''[[:wikt:čunak|čunak]]''' (cijev) – künk – osm. turk. كنك – perz. گنگ
* '''[[:wikt:čutura|čutura]]''' – osm. turk. چوتره‎ – çotra – starogrč. κοτύλη

===Ć===
* '''[[:wikt:ćage|ćage]]''' – kȃǧit – perz. kȃgaz 
* '''[[:wikt:ćar|ćar]]''' – kȃr – perz. kār; izved. '''ćardžija'''
* '''[[:wikt:ćasa|ćasa]]''' (zdjela) – kȃse – perz. kāse
* '''[[:wikt:ćato|ćato]]''' – kȃtib, kitap – arap. kātib, kätäbä كتاب
* '''[[:wikt:ćebe|ćebe]]''' – kebe; izv. '''ćebence'''
* '''[[:wikt:ćela|ćela]]''' – kel ; izved. '''ćelav'''
* '''[[:wikt:ćemane|ćemane]]''' – keman (luk, violina) – perz. kemȃn
* '''[[:wikt:ćeif|ćeif]]''', '''ćef''' – keyif – osm. turk. كیف – arap. كَيْف kȁyf
* '''[[:wikt:ćenifa|ćenifa]]''' – kenef, kenif – arap. känf = zaštititi
* '''[[:wikt:ćepenak|ćepenak]]''', '''ćefenak''' – kepenk – osm. turk. kepenk كپنك‎
* '''[[:wikt:ćerpič|ćerpič]]''' (vidi: [[ćerpič]]) – kerpiç
* '''[[:wikt:ćeten|ćeten]]''' – keten – arap. كَتَّان kattān; izved. '''ćeten halva''', '''ćetenija'''
* '''[[:wikt:ćilibar|ćilibar]]''' – kehribar, kehruba – osm. turk. كهربا – perz. کهربا kehrubā
* '''[[:wikt:ćilim|ćilim]]''' – kilim – perz. kilīm
* '''[[:wikt:ćitab|ćitab]]''' ili '''ćitap''' – kitap/kitab – osm. tur. kitab كتاب‎ – arap. kitāb كِتَاب‎ ; izved. '''ćitabija''' ili '''kitabija''', '''ćitaplija''', '''ćitapten''' ili '''kitapten''';
* '''[[:wikt:ćopati|ćopati]]''' – çolpa – perz. čul (kriv) + pȃ (noga) ; izved. '''ćopav''', '''ćopavac''', '''ćopavost'''
* '''[[:wikt:ćor|ćor]]''' – kör, körluk – osm. turk. كور – perz. کور kūr ; izved. '''ćorav''', '''ćora'''', '''ćorak'''
* '''[[:wikt:ćorsokak|ćorsokak]]''' – kör + sokak
* '''[[:wikt:ćoso|ćoso]]''', '''ćose''' – köse – osm. turk. كوسه‎ – perz. کوسه‎ kūse; izved. '''ćosavac'''
* '''[[:wikt:ćošak|ćošak]]''' – köse – perz. kūše 
* '''[[:wikt:ćulum|ćulum]]''' – kulink – perz. kulunk; izved. '''ćulumak'''
* '''[[:wikt:ćumez|ćumez]]''' – kümes– osm. tur. كومس – starogrč. Koıμασιον
* '''[[:wikt:ćumur|ćumur]]''' – kömür – osm. tur. كومور – staroturk. *kömür (ugalj)
* '''[[:wikt:ćup|ćup]]''' – kȕp – arap. kub
* '''[[:wikt:ćuprija|ćuprija]]''' – köprü – osm. turk. كوپری köpri – staroturk. *köprüg;{{efn|[[Ivo Andrić|Andrićev]] roman ''[[Na Drini ćuprija]]'' (1945.)}}
* '''[[:wikt:ćurak|ćurak]]''' (ogrtač) – osm. tur. كورك‎ – kürk – staroturk. kürk 
* '''[[:wikt:ćurčija|ćurčija]]''' (krznar) – osm. tur. كوركجی‎ – kürkcü – kürk – staroturk. kürk
* '''[[:wikt:ćuskija|ćuskija]]''' – küskü
* '''[[:wikt:ćutuk|ćutuk]]''' (panj) – osm. tur. كوتوك‎ – kütük – lat. cōdex
* '''[[:wikt:ćuvik|ćuvik]]''' (brdo) – kẉh – perz. kūh

===D===
* '''[[:wikt:dadilja|dadilja]]''' – dadı – osm. turk. ﺩﺍﺩﻯ – perz. دادا dādā
* '''[[:wikt:dahija|dahija]]''' – dayı – osm. turk. دایی – staroturk. *tāy, *dāj- (ujak); izved. '''dahijsko''', '''dahiluk'''
* '''[[:wikt:dahire|dahire]]''', '''dahire''', '''daire''', '''daira''' (skup) – osm. tur. دائره‎ – daire – arap. دَائِرَة‎ dā̕irä;
* '''[[:wikt:daidža|daidža]]''' – dayı ; izved. '''daidžinica'''
* '''[[:wikt:damar|damar]]''' (živac, žila kucavica, bilo) – damar
* '''[[:wikt:darmar|darmar]]''' ili '''dar–mar''' – tarumar – perz. tār-u mār
* '''[[:wikt:delija|delija]]''', deli – deli (jak, silovit, luđak)
* '''[[:wikt:dembel|dembel]]''', '''tembel''' (neradnik, lijenčina) – tembel/tenbel – osm. turk. تنبل – perz. تنبل
* '''[[:wikt:demir|demir]]''' – demir / timur{{efn|usp. [[Timur]].}} ([[željezo]]) – osm. turk. دمیر – staroturk. ''*temür'' ; izved. '''demirdžija'''; usp. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Toponimi|Demir Kapija]]
* '''[[:wikt:dernek|dernek]]''' – dırnek = udruga, skup (pravna osoba) ; izved. '''dernečiti'''
* '''[[:wikt:ders|ders]]''' (predavanje) – ders – arap. دَرْس ; izved. '''dershana''' (razred)
* '''[[:wikt:dert|dert]]''' (duševna bol) – ders – klas. perz. درد ; izved. '''dertlija'''
* '''[[:wikt:deva|deva]]''' (kamila) – deve
* '''[[:wikt:dever|dever]]''' – devir – arap. däwr ; izved. '''deverati''' (mučiti se, brinuti se)
* '''[[:wikt:dimije|dimije]]''' – dimi – grč. δίμιτος
* '''[[:wikt:dilber|dilber]]''' (dragi/draga, voljeni, zanosni) – dilber
* '''[[:wikt:divān|divān]]''' – divan – arap. dīwān ; u smislu : [[Divan (književnost)|divan]], knjiž. zbirka pjesama ; [[Divan (Osmanlijska vlada)|divan]], polit. carski savjet i vlada Osmanskog carstva ; izved. '''[[:wikt:divaniti|divaniti]]'''
* '''[[:wikt:divanhana|divanhana]]''' (soba za razgovor) – divan–hane
* '''[[:wikt:divit|divit]]''' – divit – perz. dewīt
* '''[[:wikt:dizdar|dizdar]]''' – dizdar – osm. turk. دزدار‎ perz. دزدار dizdār (čuvar tvrđave){{efn|usp. [[Mak Dizdar]].}}
* '''[[:wikt:dolap|dolap]]''' – dolap – perz. dūlāb{{efn|[[Milan Rakić|Rakićeva]] pjesma ''Dolap'' (1902.)}}
* '''[[:wikt:dućan|dućan]]''' – dükkan
* '''[[:wikt:dugme|dugme]]''' – düǧme – osm. turk. دوگمه‎ – perz. tukme ili [[Staroturkijski jezik|staroturk]]. *düg- 
* '''[[:wikt:duhan|duhan]]''', '''duvan''' – duhan – arap. duḥān
* '''[[:wikt:dunja|dunja]]''' (svijet, ovosvjetska prolazna dobra) – dünya – arap. dunya ; izved. '''dunjaluk'''
* '''[[:wikt:durbin|durbin]]''' (ručni dalekozor) – dürbün – perz. dūrbın 
* '''[[:wikt:dušek|dušek]]''' – döşek
* '''[[:wikt:dušman|dušman]]''', dušmanin – düşman – perz. dušmen

===DŽ===
* '''[[:wikt:džaba|džaba]]''', '''džabe''' – caba; izved. '''džabaluk'''
* '''[[:wikt:džada|džada]]''' – cadde
* '''[[:wikt:džamadan|džamadan]]''' – camadan – perz. ǧāme + dān جامه‎ +‎ ـدان‎
* '''[[:wikt:dželat|dželat]]''' – cellät – osm. turk. جلاد‎ cellat – arap. جَلَّاد‎ jallād
* '''[[:wikt:džemijet|džemijet]]''' – cemiyet – arap. جَمْعِيَّة‎ ǧamiyyä; izved. '''džemijetlija'''
* '''[[:wikt:džep|džep]]''' – cep ; izved. '''džeparac''', '''džeparoš'''
* '''[[:wikt:džezva|džezva]]''', '''đezva''' – cezve – osm. turk. جزوه‎  – arap. جَذْوَة‎
* '''[[:wikt:džibra|džibra]]''' – cibre
* '''[[:wikt:džidža|džidža]]''' – cici – osm. turk. جیجی‎ 
* '''[[:wikt:džigera|džigera]]''' – ciǧer – osm. turk. جگر‎ – perz. جگر‎ ǧiger; izved. '''džigerica''', '''džigernjača'''
* '''[[:wikt:džimrija|džimrija]]''' – cimri – osm. turk. جمری‎ – perz. جمری‎ ǧimri; izved. '''džimrijati'''
* '''[[:wikt:džin|džin]]''' – cin – arap. ǧinn
* '''[[:wikt:džoka|džoka]]''' – çuha – perz. čūḫā
* '''[[:wikt:džukela|džukela]]''' – cühela – arap. ǧuhälā̕
* '''[[:wikt:džuma|džuma]]''' – cuma – arap. al-ǧum̕a اَلْجُمْعَة‎
* '''[[:wikt:džumle|džumle]]''', '''đumle''' – cümle/cumhur – osm. turk. جمهور‎ – arap. جُمْهُور‎ jumhūr
* '''[[:wikt:džumbus|džumbus]]''' – cümbüs – osm. turk. جنبش – perz. جنبش ; izved. '''džumbusati'''

===Đ===
* '''[[:wikt:đem|đem]]''' – gem 
* '''[[:wikt:đemija|đemija]]''' – gemi – osm. turk. كمی – staroturk. *kēmi; izved. '''đemidžija'''
* '''[[:wikt:đene|đene]]''' – gene
* '''[[:wikt:đerđef|đerđef]]''' – gergef – perz. kārgāh ili kārkef
* '''[[:wikt:đerdap|đerdap]]''' – girdap – osm. turk. گرداب‎  – perz. girdāb گرداب‎ (vrtlog)
* '''[[:wikt:đeriz|đeriz]]''' (odvodni kanal) – geriz – perz. kȃrȋz
* '''[[:wikt:đon|đon]]''' – gön ; izved. '''pođoniti'''
* '''[[:wikt:đubre|đubre]]''' – gübre – osm. turk. گوبره – grč. κόπρος kópros; izved. '''đubrivo''', '''đubriti''', '''đubretar''', '''đubretarac''', '''đubrenik''', '''đubrenjak'''
* '''[[:wikt:đugum|đugum]]''' – güǧüm
* '''[[:wikt:đul|đul]]''' – gül = ruža{{efn|[[Stanko Vraz|Vrazove]] ''Đulabije'' 1840.}}; izved. '''đulistan''', '''[[:wikt:đul–behar|đul–behar]]''', '''đul–nar''', '''đulić'''
* '''[[:wikt:đule|đule]]''' – gülle
* '''[[:wikt:đuturum|đuturum]]''' – götürüm
* '''[[:wikt:đuture|đuture]]''' – götürü – osm. turk. گوتوری‎ ili گوتری‎ – staroturk. kötür
* '''[[:wikt:đuvegija|đuvegija]]''' – güveyi

===E===
* '''[[:wikt:ećim|ećim]]''' – hekim – osm. turk. حكیم‎ ḥakim/ḥekim  – arap. حَكِيم‎ ḥakīm glag. حَكَمَ‎ ḥakama
* '''[[:wikt:ejdovale|ejdovale]]''' (zbogom) – eyi dua ile/ey, dovale – arap. du̔ā (molitva) ; usp. dova
* '''[[:wikt:ekser|ekser]]''' ([[čavao]], čivija, klin) – osm. turk. ekser اكسر‎ – arap. akṯar أَكْثَر‎; usp. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Č|čivija]];
* '''[[:wikt:elem|elem]]''' – hele
* '''[[:wikt:ergela|ergela]]''', hergela – hergele – perz. har (magarac) + gele (stado)
* '''[[:wikt:esanija|esanija]]''' – senai – arap. tänàžī
* '''[[:wikt:esnaf|esnaf]]''' – esnaf – osm. turk. اصناف‎ – arap. ṣinf صِنْف‎ / množina: aṣnāf أَصْنَاف‎ ; izved. '''esnaflija''', '''esnafluk'''
* '''[[:wikt:evlad|evlad]]''' – evlȃt – arap. äwlād, wäläd

===F===
* '''[[:wikt:fajda|fajda]]''' – fayda – arap. fā̕ida
* '''[[fes]]''' – fes
* '''[[:wikt:fićir|fićir]]''' – fıkır – osm. turk. فكر‎ fikr, fikir – arap. فِكْر‎ fikr
* '''[[:wikt:fišek|fišek]]''' – fişek ; izved. '''[[:wikt:fišeklija|fišeklija]]'''
* '''[[:wikt:fitilj|fitilj]]''' – fitil – arap. fätīl
* '''[[:wikt:fukara|fukara]]''' – fukara – arap. fuqarā̕, faqīr tj. siromah
* '''[[:wikt:furuna|furuna]]''' – furun; izved. '''furundžija'''

===G===
* '''[[:wikt:gajde|gajde]]''' – gayda – osm. turk. غایده‎ – bug. га́йда; izved. '''gajdaš'''
* '''[[:wikt:gajret|gajret]]''' – gayret – osm. turk. غیرت‎ – arap. غَيْرَة‎ gayrä; izved. '''gajretiti'''
* '''[[:wikt:gajtan|gajtan]]''' – gaytan, kaytan – arap. gayṭān; izved. '''gajtandžija'''
* '''[[:wikt:galama|galama]]''' – aġlama – dijal. aǧlama; izved. '''galamdžija''', '''galamiti''', '''izgalamiti''', '''zagalamiti'''
* '''[[:wikt:grimiz|grimiz]]''' – kırmız – arap. قِرْمِزِيّ qirmiziyy; v. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#G|krmez]]; izved. '''grimizan''', '''grimizno'''
* '''[[:wikt:gulanfer|gulanfer]]''' – gulȃmpare – arap. ġulām (mladić) + perz. bāre (ljubavnik)
* '''[[:wikt:gungula|gungula]]''' – gulgule – perz. ġulġule
* '''[[:wikt:gurbet|gurbet]]''' – gurbet – osm. turk. غربت‎ – arap. ḡurbä غُرْبَة‎; izved. '''gurbetluk'''

===H===
* '''[[:wikt:haber|haber]]''' – osm. tur. خبر‎ – haber – arap. خَبَر‎ ḫabär; izved. '''haberiti''', '''haberdar''', '''haberdak''', '''habernik''', '''haberdžija'''; v. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#A|aber]]
* '''[[:wikt:hair|hair]]''', '''hajir''' (dobro, korist, sreća) – hayır – arap. ḫayr ; izved. '''hairli'''
* '''[[:wikt:hajat|hajat]]''' – hayat – arap. ḥayāṭ, ḥāiṭ
* '''[[:wikt:hajde|hajde]]''', ajde – haydi
* '''[[:wikt:hajduk|hajduk]]''', '''ajduk''' – haydut tj. bandit, razbojnik ; izved. '''hajdučija''', '''hajdučki''', '''hajdukovati'''
* '''[[:wikt:hajvan|hajvan]]''', '''ajvan''' – hayvan tj. životinja
* '''[[:wikt:halal|halal]]''', '''alal''' – helȃl – arap ḥalāl; izved. '''halaliti''', '''alaliti''', '''alal vjera'''
* '''[[:wikt:halka|halka]]''', '''alka''' – halka – arap. halqa{{efn|[[Sinjska alka]].}}
* '''[[:wikt:halvat|halvat]]''' – halvet – ḫalwä
* '''[[:wikt:hamal|hamal]]''' – hamal – arap. ḥammāl
* '''[[:wikt:hamam|hamam]]''' (vidi : [[hamam]]), '''amam''' – aman – arap. ämān
* '''[[:wikt:hambar|hambar]]''', '''ambar''' (spremište) – osm. turk. انبار⁩ – anbar, ambar – perz. انبار⁩ anbār; izved. '''hambarina'''
* '''[[:wikt:han|han]]''' – han – perz. hān, hāne
* '''[[:wikt:hanuma|hanuma]]''' – hanım
* '''[[:wikt:haps|haps]]''', aps – hapis – arap. habs ; izved. (1) '''u haps''', '''uhapsiti''', '''hapšenje''', '''hapšiti'''; izved. (2) '''hapsana''', '''apsana'''
* '''[[:wikt:harabatija|harabatija]]''' – harabati – arap. ḫarābātī, ḫarābä
* '''[[:wikt:harač|harač]]''', '''arač''' (vidi: [[harač]]) – harç – arap. ḫarǧ ; izved. '''haračlija''', '''harčiti''', '''arčiti'''
* '''[[harambaša]]''', arambaša tj. vođa grupe hajduka – harami (zabranjeno) + başı (glava);{{efn|usp. Sinjski arambaši; usp. [[August Harambašić]], pjesnik.}}
* '''[[:wikt:hasta|hasta]]''' – hasta – perz. haste ; izved. '''hastaluk''' (bolest, bolesnik)   
* '''[[:wikt:hašarija|hašarija]]''' – haşarı – arap. ḥašr ; izved. '''hašarijast''' (vragolast, nestašan)
* '''[[:wikt:hašiš|hašiš]]''' – haşiş ; arap. hašīš = suha trava
* '''[[:wikt:hava|hava]]''' – hava – arap. häwā̕
* '''[[:wikt:havan|havan]]''' ili '''avan''' – havan – perz. hāwen
* '''[[:wikt:hećim|hećim]]''' ili '''hekim''' – hekim – osm. turk. حكیم‎ – arap. حَكِيم‎ ḥakīm; izved. '''hećimbaša'''
* '''[[:wikt:helać|helać]]''' – helȃk – arap. hälāk
* '''[[:wikt:heljda|heljda]]''' – helda
* '''[[:wikt:hikaja|hikaja]]''', '''hikjaja''' – hikȃye – arap. ḥikāyä
* '''[[:wikt:hizmet|hizmet]]''' – hizmet – arap. ḫidmä
* '''[[:wikt:horda|horda]]''' – ordu
* '''[[:wikt:huja|huja]]''', '''uja''' – huy – osm. tur. خوی‎ – perz. خو‎ hūy; izved. '''hujali''', '''hujati'''

===I===
* '''[[:wikt:ibrišim|ibrišim]]''' – ibrişim – perz. ebrīšum (vrsta konca)
* '''[[:wikt:ikram|ikram]]''' – osm. turk. اكرام‎⁩ – ikram – arap. إِكْرَام⁩ ikrām
* '''[[:wikt:inat|inat]]''' – inat – arap. ̔inād ; izved. frazem '''u inat'''; '''zainatiti se''', '''zaintačiti se'''
* '''[[:wikt:insan|insan]]''', '''isan''' – İnsan tj. [[čovjek]], ljudsko biće – osm. turk. انسان‎‎ (insan) – arap. إِنْسَان‎ (ʾinsān); {{efn|usp. na suvr. turskom «[[ljudska prava]]» se kaže ''İnsan hakları''.}}

===J===
* '''[[:wikt:jabana|jabana]]''' – yaban – perz. یابان‎ yābān; izved. '''jabandžija''', '''jabandžiluk''', '''jabanski''', '''jabanac'''
* '''[[:wikt:jag|jag]]''' – yaǧ
* '''[[:wikt:jagma|jagma]]''' – yaǧma – osm. turk. یغما‎ (yağma) – perz. yaǧmā; izved. '''jagmiti se''', '''ujagmiti'''
* '''[[:wikt:jamak|jamak]]''' – yamak
* '''[[:wikt:japija|japija]]''' – yapı – osm. turk. یاپی‎
* '''[[:wikt:jarak|jarak]]''' (oružje) – yarak
** razl. '''[[:wikt:jarak|jarak]]''' (prokop) – ark
* '''[[:wikt:jaramaz|jaramaz]]''' – yaramaz
* '''[[:wikt:jaruga|jaruga]]''' – yarık
* '''[[:wikt:jastuk|jastuk]]''' – yastık
* '''[[:wikt:jašmak|jašmak]]''', '''jahmak''' ili '''jasmak''' (v. [[jašmak]], veo) – yaşmak – osm. turk. یاشمق yaşmak – staroturk. *yaĺ-mak
* '''[[:wikt:jatagan|jatagan]]''' – yatağan – osm. turk. ییتاغان⁩ (v. [[jatagan]])
* '''[[:wikt:jatak|jatak]]''' – yatak – osm. turk. یاتاق‎
* '''[[:wikt:javaš|javaš]]''' – yavaş ; izved. '''[[:wikt:javašluk|javašluk]]'''
* '''[[:wikt:jelek|jelek]]''' (vidi: [[jelek]]) – yelek
* '''[[:wikt:jendek|jendek]]''' i '''hendek''' – hendek – osm. turk. خندق‎‎ – arap. ḫandäq خَنْدَق‎ – perz. kende کندک‎
* '''[[:wikt:jok|jok]]''' – yok
* '''[[:wikt:jorgan|jorgan]]''' – yorgan ; izved. '''jorgandžija'''
* '''[[:wikt:jorgovan|jorgovan]]''' – erguvan – perz. ergevwn
* '''[[:wikt:juriš|juriš]]''' – yürüyüş, yürümek (glag. ići, hodati) ; izved. '''jurišati''', '''juriti'''

===K===
* '''[[:wikt:kabast|kabast]]''' – kaba (grub) – osm. turk. قبه‎ – [[Staroturkijski jezik|staroturk]]. *kāp-
* '''[[:wikt:kaftan|kaftan]]''' (vidi: [[kaftan]]) – kaftan – perz. خفتان ġaftān
* '''[[:wikt:kaiš|kaiš]]''', kajiš – kayış ; izved. '''kaišar''', '''kaišariti''', '''kaišati'''
* '''[[:wikt:kalabaluk|kalabaluk]]''', '''[[kalabalak]]''' (vidi: [[kalabaluk]]) – kalabalık ; izved. '''kalabalučiti'''
* '''[[:wikt:kalaj|kalaj]]''' – kalay – osm. turk. قالای‎ arap. قَلَعِيّ‎ qalaʕiyy; izved. '''kalajdžija''', '''kalajisati''', '''kalajisan''' ili '''kalaisan'''
* '''[[:wikt:kaldrma|kaldrma]]''' (vidi: [[kaldrma]]) – kaldırım, kaldırımı
* '''[[:wikt:kalem|kalem]]''' (valjak) – kalem – arap. قلم qaläm – grč. κάλαμος
* '''[[:wikt:kalpak|kalpak]]''' – kalpak
* '''[[:wikt:kalup|kalup]]''' – kalıp
* '''[[:wikt:kamara|kamara]]''' (hrpa, gomila) – kamara ; izved. '''nakamarati'''
* '''[[:wikt:kandža|kandža]]''' – kanca
* '''[[:wikt:kantar|kantar]]''' (mjerenje) – kantar – arap. qintār
* '''[[:wikt:kapak|kapak]]''' – kapak 
* '''[[:wikt:kapija|kapija]]''' – kapı = vrata; izved. '''kapidžik'''
* '''[[:wikt:kapućehaja|kapućehaja]]''' – kapukähyası
* '''[[:wikt:kara|kara]]''' ([[crno]]) – kara
* '''[[:wikt:karabaš|karabaš]]''' (turska pasmina) – karabası
* '''[[:wikt:karabatak|karabatak]]''' – kara + bacak (vidi: [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#B|batak]])
* '''[[:wikt:karamut|karamut]]''' – kara armut – tur. ''kara'' (crn) + ''armut'' (kruška) – perz. emrūd
* '''[[:wikt:karanfil|karanfil]]''' – karanfil – osm. turk. قرنفل‎ – arap. qaranful قَرَنْفُل‎ – [[Grčki jezik|novogrč]]. καρυόφυλλον
* '''[[:wikt:karapandža|karapandža]]''' – karapançe (vidi: pandža)
* '''[[:wikt:karasevdah|karasevdah]]''' – karasevda – kara + sevdah
* '''[[:wikt:karaula|karaula]]''' – karavulhane, karakolhane; karakol + hane
* '''[[:wikt:karavan|karavan]]''' – karavan
* '''[[:wikt:karavansaraj|karavansaraj]]''' (vidi: [[karavansaraj]]) – kervansaray – perz. kārvānsarā, kārvān
* '''[[:wikt:kargija|kargija]]''' – kargı
* '''[[:wikt:kasap|kasap]]''', '''kasapin''' – kasap – arap. قَصَّاب‎ (qaṣṣāb); izved. '''kasapiti''', '''kasapnica'''
* '''[[:wikt:kasaba|kasaba]]''' – kasaba; izved. '''kasabalija'''
* '''[[:wikt:kat|kat]]''', dio kuće (vidi: [[kat]]) – kat
* '''[[:wikt:kaval|kaval]]''' (vidi: [[kaval]]) – kaval
* '''[[:wikt:kavez|kavez]]''' – kafes
* '''[[:wikt:kavga|kavga]]''' – kavga – osm. turk. غوغا‎ (ğavğa, kavga) – perz. غوغا‎ (ğouğâ, ğavğâ) ; izved. '''kavgadžija''', '''kavgaš''', '''kavgašica'''
* '''[[:wikt:kazan|kazan]]''' – kazan, kazǧan – perz. hāžgān ; izved. '''kazandžija'''
* '''[[:wikt:kefa|kefa]]''' (četka) – kefe – osm. turk. كفه – arap. كَفَّة 
* '''[[:wikt:kesa|kesa]]''' – kese – perz. kīse
* '''[[:wikt:keser|keser]]''' – keser
* '''[[:wikt:kesten|kesten]]''' (vidi: [[kesten|''Castanea'']]) – kestane – lat. castanea – grč. kástana
* '''[[:wikt:kidisati|kidisati]]''' – kıymak
* '''[[:wikt:kijamet|kijamet]]''' – kıyamet – arap. kijāma, qiyāmä
* '''[[:wikt:kiosk|kiosk]]''' – köşk
* '''[[:wikt:kirija|kirija]]''' – kira – arap. kirā̕ ; izved. '''[[kirijaš]]''', '''[[kirijaš]]iti'''
* '''[[:wikt:kofa|kofa]]''' – kova
* '''[[:wikt:komšija|komšija]]''' – komşu ; izved. '''komšiluk''' – komşuluk
* '''[[:wikt:konak|konak]]''' (vidi : [[konak]]) – konak ; izved. '''konačiste''', '''konačiti''', '''konakovati'''
* '''[[:wikt:kopča|kopča]]''' – kopça ; izved. '''kopčati''', '''zakopčati''', '''prikopčati'''
* '''[[:wikt:kreč|kreč]]''' – kireç; izved. '''krečana'''
* '''[[:wikt:krevet|krevet]]''' (vidi: [[krevet]]) – kerevet – grč. krábbatos
* '''[[:wikt:krmez|krmez]]''' – kırmız – osm. turk. قرمزی – arap. قِرْمِزِيّ qirmiziyy i perz. قِرمِز qermez – perz. کِرمِست kêrmêst; v. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#G|grimiz]]
* '''[[:wikt:kubura|kubura]]''' – kubura – osm. tur. kubur قبور‎ ; izved. '''kuburiti'''
* '''[[:wikt:kula|kula]]''' – kule – perz. koleh
* '''[[:wikt:kuluk|kuluk]]''' – kulluk – osm. turk. قوللق‎ 
* '''[[:wikt:kundak|kundak]]''' – kundak – [[Grčki jezik|novogrč]]. κοντάκι
* '''[[:wikt:kundura|kundura]]''' – kundura – osm. turk. قوندورا‎ kundura – [[Srednjovjekovni grčki jezik|biz. gr.]] κουντοῦρα / κόντουρος;
* '''[[:wikt:kurban|kurban]]''' – kurban – قربان‎ kurban – arap. قُرْبَان‎ qurbān
* '''[[:wikt:kuršum|kuršum]]''' – kurşun; izved. '''kuršumli'''; '''kuršumlija'''{{efn|usp. mjesto [[Kuršumlija]].}}
* '''[[:wikt:kurtara|kurtara]]''' – kurtarmak, kurtulmak ; izved. '''kutarisati se''', '''kurtalisati se'''
* '''[[:wikt:kusur|kusur]]''' – kusur – arap. quşur ; izved. '''kusurati se''', '''iskusuriti'''
* '''[[:wikt:kutija|kutija]]''' – kûtu – grč. kouti

===L===
* '''[[:wikt:lakrdija|lakrdija]]''' – lakırdı; izved. '''lakrdijaš'''
* '''[[:wikt:leđen|leđen]]''' – leǧen
* '''[[:wikt:lejlek|lejlek]]''' ([[Bijela roda|roda]]) – osm. turk. ⁧لكلك⁩  – leylek – arap. لقلق⁩ – perz. leklek لک‌لک⁩
* '''[[:wikt:lenger|lenger]]''' – lenger – osm. turk. لنگر lenger – perz. لنگر
* '''[[:wikt:lepeza|lepeza]]''' – yelpaze ; izved. '''lepezast'''
* '''[[:wikt:leš|leš]]''' – leş – perz. لاشه‎ läše
* '''[[:wikt:libada|libada]]''' – libade – arap. lubbādä
* '''[[:wikt:lola|lola]]''' ili '''[[:wikt:lala|lala]]''' – lȃle – perz. lāle 
* '''[[:wikt:lula|lula]]''' – lüle – perz. lūle; izved '''lular''', '''lulaš''', '''lulav''', '''lulavost'''

===M===
* '''[[:wikt:magaza|magaza]]''' – maǧaza – arap. mäḫāzin
* '''[[:wikt:mahala|mahala]]''' ili mala – mahalle (gradska četvrt)
* '''[[:wikt:makaze|makaze]]''' – makas – arap. maqaṣṣ, miqaṣṣ 
* '''[[:wikt:majdan|majdan]]''' (rudnik) – maden – arap. ma̔dän
* '''[[:wikt:majmun|majmun]]''' – maymun – arap. maimūn
* '''[[:wikt:mamuran|mamuran]]''' – mahmur – osm. turk. مخمور‎ (mahmur) – arap. مَخْمُور‎‎ (maḫmūr), vinom opijen; vidi: arap. خَمْر‎‎ (ḵamr), vino – izved. '''mahmurluk''', '''mamurluk'''
* '''[[:wikt:mamuza|mamuza]]''' – mahmuz – osm. turk. مهموز – arap. مِهْمَاز mihmāz; izved. '''mamuzati'''
* '''[[:wikt:mandal|mandal]]''' – mandal; izved. '''zamandaliti'''
* '''[[:wikt:mangup|mangup]]''' – menkup – arap. mänkūb: unesrećen; izved. '''manguparija''', '''mangupčina''', '''mangupiranje'''
* '''[[:wikt:marama|marama]]''', mahrama – mahrama – arap. miqräm
* '''[[:wikt:marifet|marifet]]''' – marifet – arap. ma̔rifä; izved. '''marifetluk'''
* '''[[:wikt:mašala|mašala]]''', '''mašalah''' – maşallah – arap. mā šā̕llāh = ono što Bog hoće
* '''[[:wikt:megdan|megdan]]''', '''mejdan''' – meydan = trg; izved. '''megdandžija'''
* '''[[:wikt:mehana|mehana]]''', mejhana (gostionica) – meyhane – perz. میخانه‎ (meyhāne) tj. می‎ (mey, vino) + خانه‎ (hâne, kuća); izved. '''mehandžija'''
* '''[[:wikt:mehraba|mehraba]]''', '''meraba''' – mehraba – osm. turk. مرحبا‎ (merhaba) – arap. مَرْحَبًا‎ (marḥaban)
* '''[[:wikt:melek|melek]]''' – melek – arap. mäläk
* '''[[:wikt:memla|memla]]''' – nemli – perz. nemli, nem (vlaga)
* '''[[:wikt:merak|merak]]''' – merak – arap. mariki, märiqı (hipohondrija); izved. '''meraklija''', '''meračiti'''
* '''[[:wikt:merdevine|merdevine]]''' tj. [[ljestve]] – merdiven – perz. nerdubān
* '''[[:wikt:mermer|mermer]]''' – mermer – arap. märmär – grč. μάρμαρος mármaros
* '''[[:wikt:minder|minder]]''' – minder; izved. '''minderluk '''
* '''[[:wikt:minđuša|minđuša]]''' (naušnica) – mengẉş – perz. mengūš; izved. '''minđušar'''
* '''[[:wikt:mintan|mintan]]''' – mintan – perz. mīnten
* '''[[:wikt:miraz|miraz]]''' (vidi: [[miraz]]) – miras – arap. mīrāt; izved. '''miradžihja'''
* '''[[:wikt:muhur|muhur]]''', '''mur''' – mühür – osm. turk. مهر‎ (mühr, mühür) – perz. مُهْرْ‎ (mühr) ili مهر‎ (mohr)
* '''[[:wikt:mušterija|mušterija]]''' – müşteri
* '''[[:wikt:muštuluk|muštuluk]]''' (vidi: [[muštuluk]]) – muştuluk – perz. mužde; izved. '''muštulugdžija'''
* '''[[:wikt:mutap|mutap]]''' – muytap, mutaf – perz. mūytāb, mūy + tāb ; izved. '''mutabdžija'''

===N===
* '''[[:wikt:nadžak|nadžak]]''' – osm. turk.  ناجاق nacak – perz. ناچخ nâčax
* '''[[:wikt:nafaka|nafaka]]''' – nafaka – arap. nafaga
* '''[[:wikt:nanule|nanule]]''' – nalin – na̔l, dualni obl. na̔läyn; izved. '''sedefli nanule''' (vidi: sedef) 
* '''[[:wikt:naut|naut]]''' – nohut – osm. turk.  نخود – perz. نخود nuḫūd, noḫūd 
* '''[[:wikt:neimar|neimar]]''' – mimar – arap. mi̔mār  
* '''[[:wikt:nišan|nišan]]''' – nişan – osm. turk نشان‎ – perz. nešān نشان‎; izved. '''nišandžija''', '''nišaniti''', '''nanišaniti'''

===O===
* '''[[:wikt:oda|oda]]''' – osm. turk. اوطه⁩ oda – staroturk. ota
* '''[[:wikt:odak|odak]]''' – odak – staroturk. *ōt (vatra)
* '''[[:wikt:odžak|odžak]]''' (vidi: [[odžak]]) – ocak ; izved. '''odžaklija''', '''odžačar'''
* '''[[:wikt:oka|oka]]''' (tj. 400 [[dirham]] ili 1,2829 [[kilogram]]a) – osm. turk. اوقه⁩ okka – arap. أُوقِيَّة⁩ ili وُقِيَّة⁩ 
* '''[[:wikt:oklagija|oklagija]]''' – osm. turk. اوقلاغی⁩ oklağı – oklava – staroturk. 
* '''[[:wikt:oluk|oluk]]''' – oluk
* '''[[:wikt:oroz|oroz]]''', '''horoz''' – horoz – arap. horaz – perz. hurūz 
* '''[[:wikt:ortak|ortak]]''' – ortak ; izved. '''ortakluk'''

===P===
* '''[[:wikt:palanka|palanka]]''' – palanka, palanga, parkan usp. mađarska etimologija
* '''[[:wikt:papuča|papuča]]''' – pabuç – perz. pāpūš, pāypūš, pāy + pūšīden ; izved. '''papučar''', '''papučetina'''
* '''[[:wikt:pamuk|pamuk]]''' – pamuk, panbuk – perz. penbe, pambeh
* '''[[:wikt:pandža|pandža]]''' – pençe – perz. penǧe, penǧ ([[5 (broj)|pet]])
* '''[[:wikt:para|para]]''' (novac) – para – perz. pāre
* '''[[:wikt:parče|parče]]''' – parça – perz. pārče
* '''[[:wikt:pazar|pazar]]''' – pazar – perz. [[Bazar|bāzār]] ; izved. '''[[:wikt:pazariti|pazariti]]'''
* '''[[:wikt:peksin|peksin]]''' (prljav, nečist, zamazan) – ''??'' ; izved. '''zapeksiniti''', '''peksinkuk'''
* '''[[:wikt:pelivan|pelivan]]''' – pehlivan – perz. pehlewān, pehluwān
* '''[[:wikt:pendžer|pendžer]]''', penđer – pencere – perz. penǧere
* '''[[:wikt:pervaz|pervaz]]''' – osm. turk. پرواز parvâz – perz. پرواز⁩ parvâz
* '''[[:wikt:peškeš|peškeš]]''' (vidi: [[peškeš]]) – peşkeş – perz. pīškeš
* '''[[:wikt:peškir|peškir]]''' – peşkir – osm. tur. pîşgîr پیشگیر‎ – perz. pīšgīr پیشگیر‎
* '''[[:wikt:pljačka|pljačka]]''' – plaçka – ngrč. πλακώνω ; izved '''[[:wikt:pljačkaš|pljačkaš]]''' – plaçkacı
* '''[[:wikt:pohasiti se|pohasiti se]]''' – asi – osm. tur. asi عاصی‎ – āṣin عَاصٍ‎

===R===
* '''[[:wikt:rahat|rahat]]''' – rahat – osm. tur. rahat راحت‎ ; arap. raḥa رَاحَة
* '''[[:wikt:rahmet|rahmet]]''' – rahmet – arap. raḥmä ; izved. '''rahmetli''', '''rahmetlija''', '''Allahrahmetile'''
* '''[[:wikt:raja|raja]]''' – reaya / râiya / rȃya – arap. راعي (rā'ī)
* '''[[:wikt:raskalašan|raskalašan]]''' – kalleş – osm. turk. قلاش‎ – arap. qälläš قَلَّاش‎ – perz. qalāš قلاش‎; izved. '''raskalašiti se''', '''raskalašen''', '''raskalašenica''', '''raskalašenjak''', '''raskalašenost''';
* '''[[:wikt:rospija|rospija]]''' – orospu – osm. turk. اورسپی – perz. روسپی rūspi

===Š===
* '''[[:wikt:šadrvan|šadrvan]]''', '''šedrvan''' (vidi: [[Šadrvan|šedrvan]]) – şadırvan – perz. šādirwān (doslovce : veselo teče)
* '''[[:wikt:šalvare|šalvare]]''' – şalvar = široke hlače
* '''[[:wikt:šaman|šaman]]''', šamanizam – şaman [ruski – čuvaški]
* '''[[:wikt:šamar|šamar]]''' – şamar ; izved. '''[[:wikt:šamarati|šamarati]]''', '''ošamariti'''
* '''[[:wikt:šah|šah]]''' (vidi: [[šah]]) – şah – perz. شاه = kralj
* '''[[:wikt:šargija|šargija]]''' – şarkı, şark – osm. turk. شرق‎ şark – arap. شَرْق‎ šarq ([[istok]])
* '''[[:wikt:šator|šator]]''', '''čador''' – çadır – perz. čader, čatr
* '''[[:wikt:šegrt|šegrt]]''' – şakirt – perz. šāgird شاگرد‎; izved. '''šegrtić''', '''šegrtica''', '''šegrtovati''', '''šegrtski'''
* '''[[:wikt:šedrvan|šedrvan]]''' – şadırvan – osm. turk. شادروان‎ (şadırvan) – perz. شادروان (šâdorvân){{efn|usp. roman [[Irfan Horozović|I. Horozovića]] ''Talhe ili šedrvanski vrt''.}}
* '''[[:wikt:šeher|šeher]]''' tj. grad – şehir – perz. šehr
* '''[[:wikt:šukun–|šukun–]]''' → vidi: čukun–

===S===
* '''[[:wikt:sačma|sačma]]''' – saçma – osm. turk. صاچمه‎ 
* '''[[:wikt:sahat–kula|sahat–kula]]''' (vidi: [[Sahat-kula|sahat–kula]]) – saat, sahat + kule
* '''[[:wikt:sakat|sakat]]''' – sakat – arap. saqaṭ ; izved. '''osakatiti''', '''sakatiti'''
* '''[[:wikt:saksija|saksija]]''' – saksı – osm. turk. ساقسی 
* '''[[:wikt:samar|samar]]''' – samar, semer – grč. σάγμα (ságma) tj. [[sedlo]]; izved. '''samardžija'''
* '''[[:wikt:sandale|sandale]]''' (vidi: [[sandale]]) – fr. sandale – grč. sandálion, sándalon / tur. sandal – arap. ṣandäl (drvo [[Sandalovina|''Santalum'']]) 
* '''[[:wikt:sanduk|sanduk]]''' – sandık – arap. sandūq
* '''[[:wikt:sapun|sapun]]''' – tur. sabun – osm. turk. صابون – arap. صَابُون / srednjev. lat. sapō – frančki *saipā – starogerm. *saipǭ ; izved. '''sapundžija''', '''sapunica''', '''sapunati''', '''nasapunati'''
* '''[[:wikt:sarač|sarač]]''' – saraç – arap. سَرَّاج – aramejski סַרָּגָא i סְרַג
* '''[[:wikt:sargija|sargija]]''' – sargı – osm. turk. صارغی
* '''[[:wikt:sarhoš|sarhoš]]''' – sarhoş – osm. turk. سرخوش – perz. سرخوش serhōš
* '''[[:wikt:sat|sat]]''' – saat – osm. turk. ساعت – arap. سَاعَة – aramejski שָׁעְתָא
* '''[[:wikt:satlarosum|satlarosum]]''' – sıhhatlar olsun
* '''[[:wikt:sećija|sećija]]''' – seki
* '''[[:wikt:sedef|sedef]]''' – sedef – osm. turk. صدف‎ – arap. ṣadaf صَدَف‎; izved. '''sedefli''', '''sedefni''', '''sedefast''', 
* '''[[:wikt:sefte|sefte]]''', '''sefta''' – gr. σεφτές – osm. turk. سفتاح‎ siftah – arap. اِسْتِفْتَاح‎ istiftāḥ
* '''[[:wikt:sevab|sevab]]''', '''sevap''' – sevap – osm. turk. واب‎ – arap. täwāb ثَوَاب‎
* '''[[:wikt:sevdah|sevdah]]''' – sevda (ljubav), sevmek – arap. säwdā̕ (crna žuč) ; izved. '''[[:wikt:sevdalija|sevdalija]]'''
* '''[[:wikt:sevdalinka|sevdalinka]]''' – sevdalı
* '''[[:wikt:sijaset|sijaset]]''' – siyaset (tj. politika, uprava, kazna) – arap. siyāsä
* '''[[:wikt:sokak|sokak]]''' – sokak
* '''[[:wikt:sofra|sofra]]''' – sofra – arap. sufrä
* '''[[:wikt:srča|srča]]''' – sırça
* '''[[:wikt:subaša|subaša]]''', '''šubaša''' – subaşı, sübaşı{{efn|usp. [[Ivan Šubašić]].}}
* '''[[:wikt:sulundar|sulundar]]''' (cijev) – silindir – osm. turk. سلندر – strgrč. κύλινδρος – strgrč. κῠλίνδω
* '''[[:wikt:sunđer|sunđer]]''' – sünger
* '''[[:wikt:surduk|surduk]]''' (vidi: [[surduk]]) – surmek, surduk
* '''[[:wikt:surla|surla]]''' – zurna: truba, v. zurna (zurla)

===T===
* '''[[:wikt:tabak|tabak]]''' – tabak – osm. turk. طبق‎ – arap. ṭabaq طَبَق‎ ; izved. '''tabačiti'''
* '''[[:wikt:taban|taban]]''' – taban (ravan) ; izved. '''istabanati''', '''tabati''', '''tabanaš''', '''tabandžija''', '''utabanati'''
* '''[[:wikt:tabor|tabor]]''' – mađ. tábor – tur. tabur (bataljun vojske), tabkur (utvrda, barikada) ; izved. '''taboriti'''
* '''[[:wikt:talib|talib]]''' – arap. ṭālib طَلَبَة‎ – tur. talebe – osm. turk. ṭaläbä طلبه‎; izved. '''[[:wikt:taliban|taliban]]'''{{efn|vidi: [[Talibani]].}}
* '''[[:wikt:taman|taman]]''' – tamam
* '''[[:wikt:tambura|tambura]]''', tanbura, tamburica – tambur
* '''[[:wikt:tandara|tandara]]''' – tandır
* '''[[:wikt:tandara–mandara|tandara–mandara]]''' tj. zbrda-zdola – tandır + mandra
* '''[[:wikt:tandrnama|tandrnama]]''' (besmislica) – tandırname{{efn|''Tandırname'': priča koju jedan čita a ostali okupljeni oko njega i oko tandare slušaju.}} – izved. '''tandrkati''', '''tandrma'''
* '''[[:wikt:tane|tane]]''' – tane – osm. turk. دانه – perz. دانه (dâne)
* '''[[:wikt:tapija|tapija]]''' – tapu – osm. turk. طاپو – anadol. turk. طاپو
* '''[[:wikt:tarabe|tarabe]]''', '''taraba''' – taraba tj. dialektalni oblik od daraba – arap. دَرَّابَة daraba̔
* '''[[:wikt:tarak|tarak]]''' (češalj) – tarak – osm. turk. طراق – staroturk. *targak; izved. '''tarakčija'''
* '''[[:wikt:tatli|tatli]]''' – tatlı – osm. turk. طاتلو; izved. '''tatlija'''
* '''[[:wikt:tavan|tavan]]''' – tavan = strop ili plafon
* '''[[:wikt:tavla|tavla]]''' – tavla – osm. turk. طبله ili تاوله – ital. tavola – lat. tabula; usp. igru [[tavla]]
* '''[[:wikt:tavli|tavli]]''' – tavlı / tav; izved. '''tavlaisati'''
* '''[[:wikt:taze|taze]]''' – taze – osm. turk. تازه – perz. تازه ; izved. '''tazeluk'''
* '''[[:wikt:teferič|teferič]]''' – teferrüc – arap. täfärruǧ ; izved. '''teferičiti'''
* '''[[:wikt:teđel|teđel]]''' – teyel ; izved. '''tegetlija'''
* '''[[:wikt:tekija|tekija]]''' (vidi: [[tekija]]) – tekke – arap. täkyä
* '''[[:wikt:telal|telal]]''' – tellȃl – osm. turk. دلال‎ dellal – arap. دَلّال‎ dallāl; izved. '''telaliti''', '''telalija''', '''telalnica'''
* '''[[:wikt:temelj|temelj]]''' – temel – osm. turk. تمل – grč. θεμέλιο – starogrč. θεμέλιος
* '''[[:wikt:tenđera|tenđera]]''', '''tendžera''', '''tenžera''' – tencere
* '''[[:wikt:tepeluk|tepeluk]]''' – tepelik
* '''[[:wikt:terazije|terazije]]''' – terazi – osm. turk. ترازو‎ – perz. ترازو‎ terāzū 
* '''[[:wikt:terzija|terzija]]''' – terzi – osm. turk. ترزی‎ terzi – perz. درزی‎ darzi
* '''[[:wikt:teskera|teskera]]''' – tezkere – osm. turk. تذكره‎ – arap. تَذْكِرَة‎ täḏkirä
* '''[[:wikt:teslim|teslim]]''' – teslim – osm. turk. تسلیم‎ teslim – arap. تَسْلِيم‎ taslīm; izved. '''teslimiti''' ili '''teslimiti se'''
* '''[[:wikt:testera|testera]]''' (vidi: [[testera]]) – testere – perz. destere, desterre ; izved. '''testeraš''', '''testerica''', '''testerati''', '''testerast'''
* '''[[:wikt:testija|testija]]''' – testi – perz. dasti 
* '''[[:wikt:tevabija|tevabija]]''' – tevabi – arap. tawābi̔ 
* '''[[:wikt:tezga|tezga]]''' – tezgȃh – osm. turk. تزگاه‎ (tezgâh) – perz. دستگاه‎ (dastgâh); izved. '''tezgar''', '''tezgarica''', '''tezgariti''', '''tezgaroš''', '''tezgarošica'''
* '''[[:wikt:top|top]]''' – top ; izved. '''tophana''', '''topčija''', '''tobdžija'''
* '''[[:wikt:topal|topal]]''' (šepavac) – topal; izved. '''topalast'''
* '''[[:wikt:topuz|topuz]]''' – topuz – arap. dabbūs ; na turskom se kaže također ''gürz'' ili ''bozdoğan'' (vidi: buzdovan)
* '''[[:wikt:torba|torba]]''' – torba – osm. turk. طوربه‎ (torba) il u puku طوبره‎ (tobra); izved. '''torbak''', '''torbar''', '''torbarica'''
* '''[[:wikt:tozluci|tozluci]]''' – tozluk
* '''[[:wikt:trampa|trampa]]''' – trampa – ital. tramuta; izved. '''trampiti'''
* '''[[:wikt:tulipan|tulipan]]''' – tülbent
* '''[[:wikt:turban|turban]]''' – turban, tülbent – perz. عمامه
* '''[[:wikt:tulum|tulum]]''' – tulum tj. turske [[gajde]]
* '''[[:wikt:turpija|turpija]]''' – törpü
* '''[[:wikt:tutkalo|tutkalo]]''' – tutkal
* '''[[:wikt:tutun|tutun]]''' – mak. тутун – tur. tütün – osm. turk. توتون‎ ; izved. '''tutundžija'''
* '''[[:wikt:tuz|tuz]]''' – tuz (tj. [[sol]] NaCl); izved. '''tuzluk'''

===U===
* '''[[:wikt:učkur|učkur]]''' – uçkur
* '''[[:wikt:ugursuz|ugursuz]]''' – uğursuz, nesretan ; izved. '''[[:wikt:ugursuzluk|ugursuzluk]]''' (tj. neurednost, zapuštenost) – uğursuzluk, neurednost
* '''[[:wikt:ujdurma|ujdurma]]''' – uydurma, uydurmak ; izved. '''ujdurisati'''
* '''[[:wikt:uzengije|uzengije]]''', '''uzenđije''' – üzengi

===V===
* '''[[:wikt:vajat|vajat]]''' – hayat  – osm. turk. حیات – arap. حَيَاة
* '''[[:wikt:vajda|vajda]]''' – fayda – arap. fā̕ida
* '''[[:wikt:vakat|vakat]]''' – vakit – arap.
* '''[[:wikt:vala|vala]]''', valah, valaj – vallah – arap.
* '''[[:wikt:veresija|veresija]]''' – veresi

===Z===
* '''[[:wikt:zabit|zabit]]''' (starješina, pretpostavljeni) – osm. turk. ضابط zabıt, zabit – arap. ضَابِط ḍābiṭ
* '''[[:wikt:zahmet|zahmet]]''', '''zamet''' – zahmet – osm. tur. zahmet زحمت‎ ; arap. zaḥma زَحْمَة‎; izved. '''zahmetli'''
* '''[[:wikt:zanat|zanat]]''' – zanaat ; izved. '''zanatstvo''', '''zanatlija'''
* '''[[:wikt:zapt|zapt]]''' – osm. turk. ضبط‎ (zabt) – ضَبْط‎ (ḍabṭ); izved. '''zaptija''', '''zaptadžija''', '''zaptiti''', '''zaptivati''', '''zaptivač'''
* '''[[:wikt:zar|zar]]'''&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; (kocka kojom se igra [[tavla]]) – osm. turk. زار zar – arap. زَهْر zahr
* '''[[:wikt:zar|zar]]'''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (zastor, zavjesa) – osm. turk. زار zar – arap. إِزَار ʔizār, izār
* '''[[:wikt:zavrzlama|zavrzlama]]''' (ćudljiv, zamršen čovek) – ''za-'' + vrz, vrgnuti + tur. sufiks ''-la'' + ''ma'' za tvorbu gl. im.
* '''[[:wikt:zehra|zehra]]''' (malo, mrvica) – osm. turk. ذره zerre – arap. ذَرَّة ḏarra
* '''[[:wikt:zelenkada|zelenkada]]''' (''[[Sunovrat|Narcissus]]'') – zerrin kadeh
* '''[[:wikt:zeman|zeman]]''' (vrijeme) – zeman – osm. turk. زمان zamân – staroanadolski turk. زمان zamân – perz. زمان zamân
* '''[[:wikt:zembilj|zembilj]]''' – zembil – osm. turk. زنبیل‎ (zembil) – arap. زَبِّيل‎ (zabbīl)
* '''[[:wikt:zijan|zijan]]''' – ziyan – perz. زیان‎ ziyān; izved. '''zijančar''' (zijančarica/zijančarka)
* '''[[:wikt:zindan|zindan]]''' – zından – osm. turk. زندان – perz. zindān زندان 
* '''[[:wikt:zulum|zulum]]''' – zulüm ← arap. ẓulm ظُلْم‎; izved. '''zulumčar'''
* '''[[:wikt:zumbul|zumbul]]''' (vidi: [[zumbul]]) – sümbül – osm. tur. سنبل‎ – perz. سنبل‎ sunbul
* '''[[:wikt:zurna|zurna]]''', '''[[:wikt:zurla|zurla]]''' – zurna = truba – perz. sūrnā, sūrnāy

===Ž===
{{Proširiti sekciju|datum=29-06-2024}}

==Kuharstvo i prehrana==
* '''[[agda]]''' (voda i šećer) – aǧda – arap. ̔aqīd
* '''[[ajvar]]''' – havyar – osm. turk. خاویار‎ – perz. خاویار‎; usp. kavijar
* '''aleva paprika''' ([[Paprika|crvena paprika]]) – acı alevli biber
* '''aščija''' – aşçı, ahçı – perz. āš ; izved. '''aščibaša''', '''aščinica''', '''aščiluk'''
* '''[[Avan s tučkom|avan]]''', '''havan''' – havan ← perz. hāwen
* '''[[badem]]''' – badem – osm. turk. بادم‎ – perz. bâdâm بادام
* '''[[Баклава|baklava]]''' – baklava – osm. turk. باقلوا‎ 
* '''batak''' – bacak ([[noga]]); izved. '''badžak''', '''batačina'''
* '''[[biber]]''' – biber – osm. turk. ببر‎ – perz. bābāri – grč. πιπέρι, πιπεριά ; izved. '''zabiberiti'''
* '''[[boranija]]''', buranija – borani – osm. turk. بورانیه‎ – arap. būrāniyyä بُورَانِيَّة‎{{efn|بُورَانِيَّة‎ : jelo od riže, povrća i kiselog mlijeka.}}
* '''[[bostan]]''' – bostan (lubenice i dinje) – perz. būstān (vrt) ; izved. '''bostandžija'''
* '''[[boza]]''' – boza – perz. būza (jelo)
* '''[[burek]]''' – börek
* '''bujrum''' – buyrun!, buyrunuz! ; buyurmak
* '''[[čaj]]''' – çay
* '''[[ćevapi|ćevap]]''' – kebap – osm. turk. كباب‎‎ – arap. kabâb كَبَاب‎; usp. [[kebab]]
* '''[[čankoliz]]''' – çanak
* '''čorba''' – çorba ; izved. '''čorbaluk'''
* '''ćitir''' ili '''kitir''' – kitir (v. [[kokice]])
* '''ćufte''' – köfte – osm. turk. كوفته‎ – perz. kufte کوفته‎
* '''dolma''' – dolma{{efn|Dolma: na srpskohrvatskom (i drugdje na Balkanu) dolma je najčešće sarma u lišću vinove loze, ali na turskom sva punjena povrća su dolma, na pr. punjene paprike su ''biber dolması''.}}
* '''[[Morus|dud]]''' – dut – osm. turk. طوت‎ – perz. tut توت‎
* '''đevđir''' (metalna posuda) – kevgir – perz. کفگیر  
* '''[[đevrek]]''' – gevrek
* '''đulabija''' – gülabi – perz. gulābī گلاب
* '''đul–baklava''' – gül – perz. gul گل‎
* '''đul–pita''' – gül – perz. gul گل‎
* '''đulbastija''' – gül, külbastı
* '''đulbešećer''' – gül – perz. gul گل‎
* '''đuveč''' – güveç
* '''[[džezva]]''' – cezva
* '''ekmek''' (kruk) – ekmek – osm. turk. اكمك ekmek – turkijski ''*etmek'' – staroturk. ''*ek-''; izved. '''ekmedžija''', '''ekmedžinica''', '''ekmedžija'''
* '''[[fildžan]]''', fildižan, findžan – fincan – arap. finǧān – perz. pingān
* '''[[gurabija]]''' – qurabiye – arap. غربية ġurābiyyä 
* '''[[halva]]''', '''alva''' – helva – arap. halwā ; izved. '''alvadžija''', '''alvar'''
* '''ibrik''' – ibrik [arap. – perz.]
* '''[[jogurt]]''' – yoğurt
* '''kafa''', '''[[kava]]''', '''kahva''' – kahve – osm. turk. قهوه‎ – arap. qahwah قَهْوَة‎ ; izved. (1) '''kahvana''', '''kavana''', '''kafić''' ; izved. (2) '''kahvedžija''', '''kavedžija''', '''kafedžija''' ; izved. (3) '''kahvenisati'''
* '''[[kajgana]]''' ili '''kajgan''' – kaygana – osm. turk. قایغنه‎ – perz. hāygene خاگینه‎ – srednj. perz. خایه‎ +‎ ـگین‎ 
* '''kajmak''' – kaymak = mlječni proizvod, ponekad meki sir
* '''[[kajsija]]''' – kaysı
* '''[[kapama]]''' – kapama
* '''[[:wikt:karamanka|karamanka]]''', karavanka – grad [[Karaman]]
* '''[[kašika]]''' – kaşık
* '''[[kavijar]]''' – njem. Kaviar – ital. venez. caviaro – osm. turk. havyar خاویار‎ – perz. خاویار‎; usp. ajvar
* '''[[kavurma]]''', '''kaurma''' – kavurma – osm. turk. قاورمه‎ (kavurma)
* '''kefir''' – kefír
* '''[[Slanutak|leblebija]]''' – [[makedonski jezik|mak]]. леблебија – leblebi
* '''[[limun]]''' – limon – ital. limone – arap. läymūn, läymū – perz. līmūn, līmū
* '''meza''', '''meze''' – meze ; izved. '''mezetiti'''
* '''[[nar]]''' (šipak) – nar – perz. enār, nār
* '''[[narandža]]''' – naranç, narenc – perz. nārenǧ, nāreng ; izved. '''narandžast'''
* '''[[:wikt:nana|nana]]''', '''[[nana|nena]]''' (metvica) – nane – arap. na̔na̔ 
* '''pastrma''' – pastırma
* '''[[patlidžan]]''' – patlıcan – perz. bādinǧān, bâdendžân
* '''[[pekmez]]''' – pekmez
* '''[[pirinač]]''' ([[riža]]) – pirinç – osm. turk. برنج – perz. برنج
* '''[[pita]]''' – pita – arap. pitta usp. pide
* '''rahat lokum''', '''rahat-lokum''', '''rahatluk''', '''ratluk''' – rahat + lokum
* '''[[rakija]]''' – rakı – arp. arak
* '''[[sač]]''' – sac – osm. turk ساج‎‎ – [[Staroturkijski jezik|staroturk]]. *siāč
* '''[[sarma]]''' – osm. turk. صارمه‎ (zamotati) – [[Staroturkijski jezik|staroturk]]. *sạr-
* '''[[šafran]]''' – şafran – arap. zafarān زَعْفَرَان‎
* '''[[šećer]]''' – şeker – perz. šekar
* '''šerbet''', '''šerbe''' – şerbet
* '''[[ocat|sirće]]''' – sirke – perz. sirkē 
* '''sudžuk''' – suçuk
* '''sutlijaš''' – sütlü, sütlaç, sütlü pilav
* '''tarana''', '''tarhana''' – tarhana – osm. turk. تارخانه – perz. ترخوانه
* '''[[tiganj|tava]]''' – tava – osm. tur. tâva تاوه‎ – perz. tābe, tâve تاوه‎
* '''tavuk''' – tavuk
* '''tepsija''' – tepsi – osm. tur. tepsi تپسی‎‎ 
* '''[[tufahije]]''' – otom. turk. تفاحة (tuffāḥa)
* '''tulumba''' – tulumba
* '''[[turšija]]''' – turşu – sm. turk. ترشی‎ (turşı)  – perz. turuš (kiselo); izved. '''turšijara'''
* '''[[Datulja|urma]]''' ili '''hurma''' – hurma – perz. خرما‎ (hurmā)
* '''[[višnja]]''' – vişne
* '''zamezetiti''' – vidi : meze
* '''zameziti''' – vidi : meze
* '''zejtin''' – zeytin – arap. زَيْتُون zäytūn i زَيْت zäyt; izved. '''zejtinjast'''

==Vjerski pojmovi==
* '''abdes''', '''[[abdest]]''' – abdest – arap. الوضوء al-wuḍū – perz. آبدست ābdast ; izved. '''abdeshana''', '''abdeslija'''
* '''[[Adab (književnost)|adab]]''' – (edep) – arap. أدب adab
* '''[[ahiret]]''' – ahiret – arap. الآخرة al-Ākhirah 
* '''[[ajet]]''' – ayet – arap.  آية, ʾāya, āyät
* '''[[Akšam namaz|akšam]]''' – akşam – perz. aḥšām
* '''[[Alah]]''' – Allah – arap. الله Allāh
* '''Allah-birum''' – Allah bilir = Bog zna...
* '''alim''' – ȃlim – arap. ̔ālim
* '''[[Bajram-namaz|bajram]]''' – bayram [vidi : īd al-fiṭr ﻋﻴﺪ ﺍﻟﻔﻄﺮ‎] ; izved. '''barjramluk''', '''bajramovati''', '''bajramije'''
* '''[[bektaši]]''', '''bektašija''' – Bektaşîlik{{efn|''Bektaşîlik'': prema filozofu [[Hacı Bektaş Veli]] (1209 – 1271)}}
* '''bismila''' – besmele – arap. bäsmälä (بِسْمِ اللّٰه‎ bismi-llȃh); izvorno arap. بِسْمِ اللهِ الرَّحْمَنِ الرَّحِيم‎ Bismillâhirrahmânirrahîm
* '''binamaz''' – perz. bī + namāz
* '''[[Bašum sagosum]]''' – ''başınız sağ olsun'' (žao mi je za tvoj gubitak); vidi: dostum sagosum
* '''[[burak]]''' – البُرَاق burāq
* '''[[ćaba]]''' – Käbe ← arap. Ka'bä (kocka)
* '''[[kafir|ćafir]]''' (nevjernik) – kȃfir – arap. káfir ; izved. '''ćafirluk'''
* '''[[derviš]]''' – derviş – osm. turk. درویش – perz. درویش derwiš ;{{efn|usp. [[Meša Selimović|Selimovićev]] roman ''Derviš i smrt'' (1966.)}} izved. '''dervišluk'''
* '''din''' (vjera) – din – arap. دين – perz. den
* '''dova''' – dua – arap. du̔ā̕
* '''[[Dostum sagosum]]''' – ''dostum sağolsun'' (hvala); vidi: bašum sagosum
* '''đulbek–dova''' – gülbank – perz. gulbāng
* '''[[džamija]]''' – cami
* '''[[Džehenem|džehennem]]''' – cehennem tj. pakao – arap. ǧehennem – hebr. Gayë̕ Hinnom (dolina Hinnom)
* '''[[džemat]]''' – cemaat – osm. tur. cema'at جماعت‎ – arap. ǧamā̕a جَمَاعَة‎ ; izved. '''džematile''', '''džematlija'''
* '''[[Dženaza-namaz|dženaza]]''' – cenaze – جنازه‎ – arap. جَنَازَة‎ ǧenāzä
* '''[[Dženet|džennet]]''' – cennet = raj
* '''[[Džin (islam)|džin]]''' – cin – arap. ǧinn
* '''džumadelahire''' – cemȃziyelȃhir – arap. ǧumādā al-āḥira جمادى الآخرة
* '''[[Džuma-namaz|džuma]]''' – cuma – arap. ǧum̕a
* '''[[Kaur|đaur]]''', đavur, đaurin, kaur – gâvur
* '''[[Elhamdulilah]]''' (Hvala Bogu) – Elhamdülillah – arap. ٱلْحَمْدُ لِلَّٰهِ 
* '''[[ezan]]''' – ezan – arap. ädān
* '''[[farz]]''' – farz – arap. farḍ
* '''[[fatva|fetva]]''', fatva – fetva – arap. فتوى fätwā
* '''[[gasal]]''' – gassal – arap. ġassāl ; vidi :  '''[[:wikt:gasal|gasal]]'''
* '''[[gasul]]''' – gasil – arap. ġasil ; vidi :  '''[[:wikt:gasul|gasul]]'''
* '''[[hadis]]''' – osm. turk. حدیث – perz. حدیث – arap. حَدِيث
* '''[[hadž]]''', hadždž – hac – arap. حج Hajj = hodočašće u Mekku
* '''[[hadžija]]''', '''hadži''' – hacı – osm. turk. حاجی – arap. حَاجِي – arap. حَاجّ
* '''hadžiluk''' – vidi : hadž
* '''[[hafiz]]''' – hafiz ← arap. ḥāfiz
* '''[[halal]]''' – helȃl – arap ḥalāl
* '''[[kalif]]''', '''halifa''' – kalıf/halife – arap. خَلِيفَة ; izved. '''kalifat'''/'''halifat'''
* '''haram''' – haram – arap. ḥarām
* '''[[hatib]]''' – hatib – arap. ḫaṭīb
* '''hatma''' – hatim – arap. ḫatmä
* '''[[hidžab]]''' – hicab (ili tesettür)
* '''hilafet''' – hilâfet; v. [[kalifat]]
* '''hodža''' – hoca
* '''hurija''' (rajska ljepotica) – huri – arap. hūr, ḥawrā̕ (krupnooka ljepotica) ; vidi : ''dženetska hurija''
* '''[[ibrišim-serdžada]]''' – [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#I|ibrišim]]
* '''[[iftar]]''' – iftar – arap. iftār إفطار‎
* '''[[ikamet]]''' – ikamet – osm. turk. اقامت‎ (ikamet) – arap. إِقَامَة‎ (ʾiqāma); izved. '''ikametiti'''
* '''[[Ikindija namaz|ikindija]]''', '''ićindija''' – İkindi
* '''[[imam]]''' – imam – arap. إمام
* '''[[imaret]]''' – osm. turk. عمارت‎ – İmaret – arap. عِمَارَة‎ imāra
* '''[[islam]]''' – İslam – arap. اَلْإِسْلَامُ el–’İslām (pokornost Božjoj volji)
* '''[[Jacija namaz|jacija]]''' – Yatsı – arap. عشاء
* '''[[kafir]]''', '''ćafir''' – kâfir – arap. كافر kāfir
* '''[[kalif]]''' – hilafet, halife – arap. خلافة
* '''[[Kuran]]''' – Kur'an – arap. أَلْقُرآن al-qur'ān
* '''[[kurban-bajram]]''' – Kurban Bayramı tj. arap. عيد الأضحى ʿĪd al-Adhā tj. perz. عید قربان Eyd-e Qorbān
* '''[[medresa]]''' – medrese – arap. درس (ders)
* '''merhamet''', '''merhametli''' ([[milost]]) – merhamet
* '''[[minaret]]''' – minare – osm. turk. مناره – arap. مَنَارَة manāra
* '''mubarek''', '''mubareć''' – mübarek – osm. tur. mübarek مبارك‎‎ – arap. mubārak مُبَارَك‎ 
* '''[[muftija]]''' – müftü – arap. muftī
* '''[[Mula (islam)|mula]]''' – molla – arap. مولی mäwlā – perz. ملا
* '''munara''' – v. [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku#Vjerski pojmovi|minaret]]
* '''[[Salat|namāz]]''' – namaz – perz. namāz
* '''okujisati''' – okumak
* '''[[ramazan]]''' – ramazan – arap. رمضان, ramaḍān
* '''[[Sabah namaz|sabah]]''' – sabah – arap. ṣabāḥ 
* '''[[sunet]]''' – sünnet – osm. tur. sünnet سنت‎ – arap. sunna سُنَّة‎ ; izved. '''sunećenje''', '''osunetiti'''
* '''[[sura]]''' – Sure – arap. سورة ; usp. frazem ''uvesti u suru''
* '''[[šejtan]]''' – şeytan – arap. šaytān (sotona, đavao, vrag) ; izved. '''pošejtaniti'''
* '''[[tabut]]''' – tabut – arap. tābūt
* '''[[tekija]]''' – tekke – arap. täkyä
* '''[[tespih]]''' – tespih – osm. tur. tesbih تسبیح‎ – arap. tasbīḥ تَسْبِيح‎
* '''[[turbe]]''' – türbe – osm. turk. تربه  – arap. تُرْبَة ; izved. '''turbedar''', '''turbelija'''
* '''[[ulema]]''' – ulema – arap. علماء‎
* '''[[vaiz]]''' – vaiz
* '''[[vakuf]]''' – vakıf
* '''[[vakufnama]]''' – vakifname

==Vojska, vojni činovi, upravne podjele, titule==
* '''[[aga]]''' – ağa = vođa, vladar ; izved. '''aginica''' tj. agina žena{{efn|usp. ''[[Asanaginica]]''.}}
* '''agabeg''' – ağabey
* '''[[ajalet]]''', '''ejalet''', '''ejalat''' – eyalet
* '''[[akindžija]]''' – akıncı
* '''[[alajbeg]]''' – alaybeyi{{efn|usp. [[Stanislav Vinaver|Vinaverova]] parodija ''Alajbegova slama''.}}
* '''[[arpaluk]]''' – arpalık
* '''asker''' – asker – arap. ̔askär
* '''bȁba''' (titula) – baba – perz. bābā (otac, djed) ; razl. baba tj. stara žena
* '''[[bašibozuk]]''', bašibozluk – başıbozuk
* '''[[beg]]''' – bey : izved. '''begluk''' (tur. beylik), '''begovina'''
* '''[[beglerbeg]]''' ili '''beg begova''' – beylerbeyi
* '''[[beglerbegluk]]''' – beylerbeylik
* '''[[Berat (povelja)|berat]]''' (povelja) – berat – arap. bärāt
* '''[[bimbaša]]''' – binbaşı
* '''[[buljukbaša]]''', buljubaša – bölükbaşı, bölük + başı
* '''[[čeribaša]]''' – çerge + baş, çeribaşi
* '''[[čorbadžija]]''', čorbadži – çorbacı
* '''[[čelebija]]''' – çelebi
* '''[[defter]]''', '''tefter''' – defter
* '''delibaša''' – delibaşı
* '''[[derbendžije]]''' – derbent, derbenci
* '''[[Divan (Osmanlijska vlada)|divan]]''' – divan
* '''[[dragoman]]''' – tercüman – arap.  ترجمان tarjumān – grč. δραγομάνος
* '''džemat''' – cemaat – arap. ǧämā̕a (opstina, općina, zajednica)
* '''efendija''', '''efendi''' – efendi tj. gospodin
* '''elčija''', '''elćija''' – elçi – osm. turk. ایلچی 
* '''[[emir]]''' – emir – arap. أمير ʾamīr
* '''[[esnaf]]''' – esnaf – arap. äṣnāf ; izved. '''esnaflija''', '''esnafluk''', '''esnafski'''
* '''[[ferman]]''' – ferman
* '''[[janjičari]]''', janičari – yeniçeri = nova vojska
* '''[[jatagan]]''' – yataǧan
* '''[[kadija]]''' – kadı – arap. qāti ; izved. '''kadiluk'''
* '''[[kadiluk]]''', '''kaza''' – kadılık
* '''[[kajmakam]]''' – kaymakam
* '''kan''', '''[[kagan]]''' – kaan, kağan ; izved. '''kaganat'''
* '''[[kediv]]''' – hıdiv
* '''[[mehter]]''', mehteran – mehter, mehter takımı
* '''[[Milet (Osmansko Carstvo)|milet]]''' – millet
* '''mirija''' – mirȋ – perz. mīrī – arap. ̕ämīr (vladar)
* '''muhurdar''' – mühürdar – perz. muhurdār
* '''[[muhtar]]''', '''muktar''' – muhtar – arap. مختار‎ muḫtār
* '''mulk''' – mülk
* '''[[Муселим|muselim]]''' – müsellim – arap. musällim
* '''[[nahija]]''' – nahiye – arap. ناحية nāhiyä
* '''[[paša]]''' – paşa – perz. padšah; izved. '''pašaluk''' – paşalık
* '''[[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžak]]''', teritorijalna jedinica – sancak
* '''[[sandžakbeg]]''' – sancakbey
* '''[[spahija]]''', '''sipah''' – sipahi – perz. سپاهی sepâh
* '''[[sultan]]''' – sultan – arap. سلطان sultān
* '''[[tanzimat]]''' – tanzimât – perz. tänzimāt, tänśīm
* '''[[timar]]''' – tımar – arap. timār; izved. '''timariot'''
* '''[[tug]]''' – tuǧ – perz. tūg; izved. '''učtuglija'''
* '''[[Tughra|tugra]]''' – tantuğrazimât – arap. طغراء
* '''[[tura]]''' (lik i ime vladara na novcu) – tura
* '''[[ušur]]''' – öşür – arap. ̔ušr (desetina)
* '''[[većil]]''' – vekil
* '''[[vezir]]''' – vezir – الوزير
* '''[[vilajet]]''' – viláyet – arap. ولاية‎, wilayah
* '''[[vojnuci]]''' – voynuklar – [[Staroslavenski jezik|stsl]]. vojinъ
* '''[[zijamet]]''', '''ziamet''' – ziyamet – arap. zäāmä

==[[Toponim]]i==
* Ada – ada (otok, ostrvo)
* [[Ada Ciganlija]] ([[Beograd]]) – ada tj. [[otok]], ostrvo + çingeneler tj. cigani, romi (''Çingene Adası'')
* [[Ada Međica]] ([[Beograd]]) – ada
* [[Adaševci]] – adaş
* [[Adrani]] – ada
* [[Adrovac]] – Hıdır
* [[Adžići]] – hacı
* [[Akmačići (Šekovići)|Akmačići]] i [[Akmačići (Nova Varoš)|Akmačići]] – ekmekçi
* [[Alibegovac]] ([[Novi Sad]]) – Ali + bey
* [[Alibunar]] – Ali + pınar
* Alija – hali : [[Azanjska alija]], [[Markovačka alija]]
* [[Altina]] ([[Zemun]]) – altın
* [[Atena|Atina]] (srp.) – Atina
* [[Avala]] – havale
* [[Avlija]] – avlu
* [[Bajina Bašta]] – bahçe
* Begluci – bey : [[Begluci|Begluci (Derventa)]], [[Begluci (Gračac)]]
* [[Begov Han]] – bey + han
* [[Begova Glavica]] – bey
* [[Begovac]] – bey
* [[Begovača]] – bey
* [[Begović Kula]] – bey + kule ([[toranj]])
* [[Begovići]] – bey
* [[Begovina (Danilovgrad)|Begovina]] – bey
* [[Begovo Brdo (Kruševac)|Begovo Brdo]] – bey
* [[Begovo Brdo Žumberačko]] – bey
* [[Begovo Razdolje]] – bey
* [[Bit-pazar u Skoplju|Bit-pazar]] ([[Skoplje]]) – bit (vaš, uši) + pazar ([[bazar]])
* [[Ćuprija]] – köprü = most
* [[Čazma]] – çesme{{efn|Moguća paretimologija u kojoj se zbližavaju glas ''Česma'' i ''Čazma'', mada alternativna etimologija za ''Čazmu'' vodi prema latinskim srednjevjekovnim izvorima (''libera villa Chasmensis'', 1290).}}
* Česma – çesme{{efn|''Česma'': [[Česma (Banja Luka)|Banjalučka Č.]], ili rijeka [[Česma (rijeka)|Česma]], pored [[Čazma|Čazme]].}}
* [[Čitluk]] – çiflik
* [[Čukurovac]] – çukur
* [[Derventa]] – Derbent = osmanska postaja
* mak. [[Demir Kapija]] ; srb. [[Đerdapska klisura|Demir Kapija]] tj. Đerdap – Demir kapı = gvozdena vrata
* [[Džemat]] – cemaat
* Đerdap – girdap = vrtlog; nekada se zvalo Demirkapı, gvozdena vrata;
* [[Dorćol]] ([[Beograd]]) – dört (četiri) + yol (cesta), isto kao Dörtyol u [[Hatay (provincija)|provinciji Hataja]]
* [[Elbasan]] – il–basan = mala tvđava ili postaja
* [[Gevgelija]] – po priči, gel geri = »vrati se«
* [[Gostionica|Han]] – han: [[Gadžin Han]], [[Vladičin Han]] i mnogi drugi
* Jalija, staro ime [[Dorćol]]a – yali
* Jarak – yarık: [[Lisičji jarak]]
* Kale – kale : [[Markovo Kale]], [[Marino Kale]], [[Bregovina Kale]]
* [[Kalemegdan]] ([[Beograd]]) – kale (dvorac) + meydan (trg)
* [[Karamani]] – kara ili [[Karaman]]
* Karepovac ([[Split]]) – kara
* [[Kneževo (Bosna i Hercegovina)|Skender–Vakuf]] – vidi : Skender
* [[Košava]] – koş (brz) + hava (zrak)
* Kula – kule ([[toranj]]){{efn|''Kula'': [[Kula (Kutjevo)|Kutjevska K.]] [[Kula (mesto)|Bačka K.]] [[Kula (Gacko)|Gacka K.]] [[Kula (Sokolac)|Sokolovačka K.]] [[Kula (Bihać)|Bihaćka K.]] [[Kula (Konjic)|Konjicka K.]] [[Kula (Rudo)|Rudovska K.]] [[Kula (Zvečan)|Zvečanska K.]]}}
* [[Kuršumlija]] – kurşun
* Mahala – mahalle{{efn|Toponim ''Mahala'', primjeri: [[Mahala (Podgorica)|Podgorička M.]], [[Mahala (Breza)|Brezovačka M.]], [[Mahala (Rogatica)|Rogatička M.]], [[Mahala (Osmaci)|Osmačka M.]], [[Савамала|Beogradska M.]]}}
* [[Majdanpek]] preko arap. madän tj. kamenolom, rudnik
* [[Miljakovac]] ([[Beograd]]) – mülk
* [[Mirijevo]] ([[Beograd]]) – miri
* [[Novi Pazar]] – na tur. ''Yeni Pazar'', yeni (nova) + pazar (tržnica)
* Odžak – ocak{{efn|Toponim Odžak, primjeri: [[Odžaci]], [[Odžak (Bosna i Hercegovina)|Posavski O.]], [[Odžak (Pljevlja)|Pljevljaški O.]], [[Odžak (Vlasenica)|Vlasenički O.]], [[Odžak (Nevesinje)|Nevesinjski O.]], [[Odžak (Hadžići)|Hadžicki O.]], [[Odžak (Novo Goražde)|Goraždenski O.]], [[Odžak (Glamoč)|Glamočki O.]]}}
* [[Rumunija]], Rumunjska – Rûm, Rûmi, Rumeli
* Pašino Brdo – paşa, vidi u Hrvatskoj, Bosni-Hercegovini i u Srbiji
* [[Pašino Polje]] – paşa
* [[Pavlov bardak]] – bardak
* [[Sandžak]] – Sancak vidi : ''[[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžak]]'', teritorijalna jedinica
* [[Sarajevo]] – Saraybosna = tvrđava Bosne
* [[Савамала|Savamala]] ([[Beograd]]) odn. Sava Mahala – mahalle
* Skender – İskender = Aleksandar, Aleksander tj. car, carsko
* [[Skoplje|Uskub]] – Üsküb, tursko ime za Skoplje
* [[Srbica|Skenderaj]] – Skenderay vidi : Skender
* [[Surdulica]] – sürdük
* [[Terazije]] ([[Beograd]]) – terazi tj. vaga
* [[Topčider]] ([[Beograd]]) – topçu dere
* [[Tuzla]] – tuz = sol &gt; solana {{efn|usp. [[istanbul]]sku četvrt [[Tuzla (Istanbul)|Tuzla]] pokraj [[Pendik]]a.}}
* Vakuf – vakıf = temelj, ili zaustaviti, zadržati{{efn|Vakuf je bio imovina vjerske zajednice.}}

== Etnonimi ==
* Arnaut tj. [[Albanci|Albanac]] – Arnavutlar, Arnavutluk
* Čifut tj. [[Jevreji|Jevrej]] – çıfıt
* [[Kozaci|Kozak]] – rus. – tur. ''kazak'' tj. pustolov, slobodan

== Bilješke ==
{{notelist|2|}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Cite book |last=Škaljić |first=Abdulah |authorlink= |date=1966 |title=Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku | url= https://archive.org/details/abdulahskaljicturcizmiusrpskohrvatskomjeziku2|publisher=Svjetlost |location=Sarajevo |isbn=|pages=661|ref = }}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [[:wikt:|Wikirječnik na srpsko-hrvatskom jeziku]]
* [http://hjp.znanje.hr/ Hrvatski jezični portal]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Liste|Turcizmi]]</text>
      <sha1>0c69t6l94vgbicc13zntxk3zk3r9d41</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Вукова ћирилица</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4675009</id>
    <redirect title="Srpska ćirilica" />
    <revision>
      <id>42478109</id>
      <parentid>41344589</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:31:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Srpska ćirilica]]</comment>
      <origin>42478109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Srpska ćirilica]]</text>
      <sha1>dhf890urso7igo824kri94cvfn75odh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ikavski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676883</id>
    <redirect title="Ikavica" />
    <revision>
      <id>42478073</id>
      <parentid>42328448</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:26:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ikavica]]</comment>
      <origin>42478073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="0jbnb3tcq71cq35us1h39koomrx0bkv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ikavica]]</text>
      <sha1>0jbnb3tcq71cq35us1h39koomrx0bkv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ikavština</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676884</id>
    <redirect title="Ikavica" />
    <revision>
      <id>42478075</id>
      <parentid>42328449</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:26:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ikavica]]</comment>
      <origin>42478075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="0jbnb3tcq71cq35us1h39koomrx0bkv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ikavica]]</text>
      <sha1>0jbnb3tcq71cq35us1h39koomrx0bkv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ijekavština</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676886</id>
    <redirect title="Ijekavica" />
    <revision>
      <id>42478071</id>
      <parentid>42328445</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:26:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ijekavica]]</comment>
      <origin>42478071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ijekavica]]</text>
      <sha1>58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jekavština</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676887</id>
    <redirect title="Ijekavica" />
    <revision>
      <id>42478080</id>
      <parentid>42328470</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:27:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ijekavica]]</comment>
      <origin>42478080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ijekavica]]</text>
      <sha1>58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekavština</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676888</id>
    <redirect title="Ekavica" />
    <revision>
      <id>42478063</id>
      <parentid>42328400</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:24:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ekavica]]</comment>
      <origin>42478063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="sob5vnlp2ww0ib5njn8oifu1ujunfxq" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ekavica]]</text>
      <sha1>sob5vnlp2ww0ib5njn8oifu1ujunfxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čokavski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4682320</id>
    <redirect title="Čakavsko narječje" />
    <revision>
      <id>42478106</id>
      <parentid>42375542</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:31:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Čakavsko narječje]]</comment>
      <origin>42478106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Čakavsko narječje]]</text>
      <sha1>qvaxmqra0632n5tvkcpraalfvgwzsx5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ijekavski izgovor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4706149</id>
    <redirect title="Ijekavica" />
    <revision>
      <id>42478070</id>
      <parentid>42327137</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:25:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ijekavica]]</comment>
      <origin>42478070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ijekavica]]</text>
      <sha1>58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekavski izgovor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4706151</id>
    <redirect title="Ekavica" />
    <revision>
      <id>42478062</id>
      <parentid>42327141</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:24:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ekavica]]</comment>
      <origin>42478062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="sob5vnlp2ww0ib5njn8oifu1ujunfxq" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ekavica]]</text>
      <sha1>sob5vnlp2ww0ib5njn8oifu1ujunfxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ikavski izgovor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4706153</id>
    <redirect title="Ikavica" />
    <revision>
      <id>42478074</id>
      <parentid>42327145</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T09:26:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ikavica]]</comment>
      <origin>42478074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="0jbnb3tcq71cq35us1h39koomrx0bkv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ikavica]]</text>
      <sha1>0jbnb3tcq71cq35us1h39koomrx0bkv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka za Singapur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4714512</id>
    <revision>
      <id>42478025</id>
      <parentid>42466824</parentid>
      <timestamp>2025-06-22T01:56:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Bluelink 1 book for verifiability (20250621)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]</comment>
      <origin>42478025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22545" sha1="buyupwzcl5pvj993rt9cubcf88t3otj" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
| sukob    = Bitka za Singapur
| dio      = [[Pacifički rat|Pacifičkog rata]]
| slika       = Surrender Singapore.jpg
| opis_slike = General-pukovnik [[Arthur Percival]] (desno) u pratnji [[Kazushi Sugita|Kazushija Sugite]] odlazi na pregovore o kapitulaciji savezničkih snaga u Singapuru, [[15. veljače]] [[1942.]] godine
| datum        = [[8. veljače|8.]] – [[15. veljače]] [[1942.]]
| mjesto       = {{flagicon image|Flag of the British Straits Settlements (1925–1946).svg}} [[Singapur]], [[Tjesnačka naselja]]
| teritorija   = Početak [[Shōnan-tō|japanske okupacije Singapura]]
| rezultat      = Odlučujuća japanska pobjeda 
| strana1  = {{tree list}}
* {{Flag|Britanski Imperij}}
** {{flagcountry|UK}}
** {{flag|Britanski Radž}}
** {{nowrap|{{flagicon image|Flag of Malaya (1896–1950).svg}} [[Federirane Malajske Države]]}}
** {{nowrap|[[Nefederirane malajske države]]}}
*** {{flagicon image|Flag of Johor.svg}} [[Johor]]
*** {{flagicon image|Flag of Kedah.svg}} [[Kedah]]
*** {{flagicon image|Flag of Kelantan.svg}} [[Kelantan]]
*** {{flagicon image|Flag of Perlis.svg}} [[Perlis]]
*** {{flagicon image|Flag of Terengganu (1933 - 1947).svg}} [[Terengganu]]
** {{nowrap|{{flagicon image|Flag of the British Straits Settlements (1925–1946).svg}} [[Tjesnačka naselja]]}}
* {{flagcountry|AUS}}
{{tree list/end}}
| strana2  = {{nowrap|{{flag|Japansko Carstvo}}}}
| strana3  = 
| komandant1  = {{unbulleted list|{{Flagicon|UK}} [[Archibald Wavell]]|{{Flagicon|UK}} [[Arthur Percival]] {{predaja}}|{{Flagicon|AUS}} [[Gordon Bennett (general)|Gordon Bennett]]|{{Flagicon|UK}} [[Lewis Heath]] {{predaja}}|{{nowrap|{{Flagicon|UK}} [[Merton Beckwith-Smith]] {{predaja}}}}|{{Flagicon|UK}} [[Frank Keith Simmons]]}}
| komandant2  = {{unbulleted list|{{nowrap|{{flagicon|Empire of Japan}} [[Tomoyuki Yamashita]]}}|{{flagicon|Empire of Japan}} [[Takuma Nishimura]]|{{flagicon|Empire of Japan}} [[Takuro Matsui]]|{{flagicon|Empire of Japan}} [[Renya Mutaguchi]]}}
| komandant3  = 
| snaga1   = 85,000 trupa&lt;br&gt;300 komada artiljerije&lt;br&gt;1,800+ vozila&lt;br&gt;200 AFV-ova&lt;br&gt;208 komada protutenkovske artiljerije&lt;br&gt;54 komada artiljerije u utvrdi{{efn|
U Singapuru, Japanci su preuzeli 742 komada raznoraznog oružja te oko 2,000 vozila.{{sfn|Allen |2013|pp= 300–301}}}}{{efn|Blackburn i Hack navode da su Japanci preuzeli 226 komada britanske artiljerije tijekom same opsade Singapura, uključujući i artiljeriju iz same utvrde (172 komada bez iste),{{sfn|Blackburn|Hack|2004|p=74}} ali čini se kako taj popis nije potpun.{{sfn|Blackburn|Hack|2004|p=193}}}}
| snaga2   = 36,000 trupa&lt;br&gt;440 komada artiljerije{{sfn|Allen|2013|p=169}}&lt;br&gt;3,000 vozila{{sfn|Toland|2003|p=272}}
| snaga3   = 
| gubici1 = oko 5,000 mrtvih&lt;br&gt;oko 80,000 ranjenih i zarobljenih
| gubici2 = 1,714 mrtvih&lt;br&gt;3,378 ranjenih
| gubici3 =
| napomene       = 
}}
'''Bitka za Singapur'''{{efn|Na lokalnim jezicima: 
* {{lang-zh|新加坡戰役}}
* {{lang-ms|Pertempuran Singapura}}
* {{lang-ta|சிங்கப்பூரின் வீழ்ச்சி}}
* {{lang-ja|シンガポールの戦い}}}}, u anglofonoj literaturi i '''Pad Singapura''' ({{lang-en|Fall of Singapore}}), bila je važna bitka u sklopu [[Pacifički rat|Pacifičkog rata]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U borbama koje su trajale od [[8. veljače|8.]] do [[15. veljače]] [[1942.]] godine, [[Japansko Carstvo]] porazilo je [[UK|Britance]] i preuzelo kontrolu nad [[Singapur]]om, koji je bio britanska utvrda na Dalekom istoku. Singapur je, zapravo, bio najvažnije britansko vojno i ekonomosko središte na Dalekom istoku te je bio izrazito važna lokacija u britanskim [[Singapurska strategija|obrambenim planovima]] iz međuratnog perioda. Pad Singapura rezultirao je najvećom britanskom kapitulacijom u historiji.

== Bitka ==

Prije same bitke, japanski general [[Tomoyuki Yamashita]] s otprilike 30,000 ljudi napredovao je duž [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]] u sklopu [[Malajska kampanja|Malajske kampanje]]. Britanci su pogrešno vjerovali kako je malajska džungla neprobojna, što je Japancima omogućilo brz prodor i dalo im priliku da iznenade savezničke snage. Britanski general-pukovnik [[Arthur Percival]] zapovijedao je s oko 85,000 trupa u Singapuru, međutim većina njih nije imala stvarnog borbenog iskustva. Iako su Britanci imali brojčanu nadmoć, većina vode kojom se opskrbljivao Singapur dolazila je s kopna. Britanci su uništili [[Džohorsko-singapurski prolaz|prolaz]], prisilivši tako Japance na improvizirani prelazak preko [[Džohorski tjesnac|Džohorskog tjesnaca]]. Singapur je bio toliko strateški važan da je premijer [[Winston Churchill]] naredio Percivalu da ga brani do posljednjeg čovjeka.

Međutim, Japanci su vješto iskoristili slabosti britanske obrane, napavši najslabije točke na Singapuru te su [[8. veljače]] [[1942.]] godine uspostavili [[Pomorski mostobran|mostobran]]. Kako je Percival očekivao prodor sa sjevera, dio koji su napali Japanci nije bio dobro branjen. Saveznici su se suočili s nizom problema u komunikaciji i zapovjedništvu tako da je dio oko japanskog mostobrana bio prilično izložen, bez učinkovite obrane. Japanci su nastavili svoj prodor, a [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]] su ubrzo ostali bez zaliha. Do [[15. veljače]], Saveznici su oko milijun civila nagurali na usko područje – oko 1% ukupne površine otoka – koje je još uvijek bilo pod njihovom kontrolom. Istovremeno, japanski su avioni konstantno gađali izvore pitke vode te se očekivali da će vode ponestati u roku od nekoliko dana. No, i Japanci su bili pri kraju s vlastitim zalihama te je Yamashita pod svaku cijenu htio izbjeći [[Urbano ratovanje|borbe u samom naselju]].

Po drugi put od početka borbe, Yamashita je zahtijevao bezuvjetnu predaju Britanaca; Percival je u konačnici popustio te se u poslijepodnevnim satima [[15. veljače]] [[1942.]] godine predao. Oko 80,000 britanskih trupa (Britanci, Indijci, Australci i lokalni borci) palo je u ratno zarobljeništvo te su se pridružili 50,000 ratnih zarobljenika koje su Japanci držali još od Malajske kampanje; velik broj njih umrijet će od zanemarivanja, zlostavljanja ili prisilnog rada. Churchill je pad Singapura nazvao najvećom katastrogom u britanskoj vojnoj historiji.

== Posljedice ==

Japanci su držali Singapur do samog kraja rata. Tri dana nakon kapitulacije, Japanci su započeli proces znan kao [[Sook Ching]], [[masovno ubojstvo|masovna ubojstva]] u kojima su tisuće civila izgubili živote. Oko 40,000 ratnih zarobljenika, uglavnom prisilno, pridružilo se [[Indijska narodna armija|Indijskoj narodnoj armiji]] koja se borila s Japancima u [[Burmanska kampanja|Burmanskoj kampanji]]. Ovi su događaji, zajedno s ranijim [[Potapanje brodova Prince of Wales i Repulse|potapanjem brodova ''Prince of Wales'' i ''Repulse'']] te nizom vojnih poraza u tom periodu, značajno umanjili britanski ugled u svijetu te su doprinijeli slabljenju britanske kolonijalne moći u jugoistočnoj Aziji nakon rata.

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{Refbegin|30em}}
'''Knjige'''
* {{cite book |last=Abshire |first=Jean |title=The History of Singapore |year=2011 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara, California |url=https://books.google.com/books?id=AHF59oExO80C&amp;pg=PA104 |isbn=978-0-313-37743-3 |access-date=25 October 2020 |archive-date=12 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210412085503/https://books.google.com/books?id=AHF59oExO80C&amp;pg=PA104 |url-status=live}}
* {{cite book |last=Allen |first=Louis |year=2013 |title=Singapore 1941–1942 |edition=2nd rev. |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-135-19425-3}}
* {{cite book |last1=Blackburn |first1=Kevin |first2=Karl |last2=Hack |title=Did Singapore Have to Fall? Churchill and the Impregnable Fortress |year=2004 |publisher=Routledge |location=London |isbn=0203404408 |url=https://books.google.com/books?id=TUC2qveu-b8C&amp;pg=PA132 |access-date=25 October 2020 |archive-date=14 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210414154823/https://books.google.com/books?id=TUC2qveu-b8C&amp;pg=PA132 |url-status=live}}
* {{cite book |last=Bose |first=Romen |title=The End of the War: Singapore's Liberation and the Aftermath of the Second World War |publisher=Marshall Cavendish |location=Singapore |year=2010 |isbn=978-9-81-443547-5}}
* {{cite book |last=Boyne |first=Walter |title=Air Warfare: An International Encyclopedia |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara, California |year=2002 |isbn=978-1-57607-729-0}}
* {{cite book |last=Brayley |first=Martin |year=2002 |title=The British Army 1939–45: The Far East |series=Men at Arms |publisher=Osprey |location=Oxford |isbn=978-1-84176-238-8}}
* {{cite book |last1=Cull |first1=Brian |last2=Sortehaug |first2=Paul |year=2004 |title=Hurricanes Over Singapore: RAF, RNZAF and NEI Fighters in Action Against the Japanese Over the Island and the Netherlands East Indies, 1942 |publisher=Grub Street Publishing |location=London |isbn=978-1-904010-80-7}}
* {{cite book |editor-last=Church |editor-first=Peter |title=A Short History of South-East Asia |year=2012 |edition=5th |publisher=John Wiley &amp; Sons |location=Singapore |isbn=978-1-118-35044-7}}
* {{cite book |last=Chung |first=Ong Chit |title=Operation Matador: World War II—Britain's Attempt to Foil the Japanese Invasion of Malaya and Singapore |year=2011 |publisher=Marshall Cavendish |location=Singapore |isbn=978-9-81-443544-4}}
* {{cite book |last=Churchill |first=Winston |title=The Second World War |url=https://archive.org/details/secondworldwar0000chur_h4n9 |edition=Abridged |publisher=Pimlico |location=London |year=2002|orig-year=1959 |isbn=978-0-7126-6702-9}}
* {{cite book |last=Corrigan |first=Gordon |title=The Second World War: A Military History |url=https://archive.org/details/secondworldwarmi0000corr |url-access=registration |year=2010 |publisher=Atlantic Books |location=New York |isbn=978-0-85789-135-8}}
* {{cite book |last=Costello |first=John |title=The Pacific War 1941–1945 |year=2009|orig-year=1982 |publisher=Harper Perennial |location=New York |isbn=978-0-688-01620-3}}
* {{cite book |last=Coulthard-Clark |first=Chris |title=The Encyclopaedia of Australia's Battles |year=2001 |edition=2nd |publisher=Allen and Unwin |location=Crows Nest, New South Wales |isbn=978-1-86508-634-7}}
* {{cite book |ref={{harvid|Dennis|2008}}
|last1=Dennis|first1=Peter|last2=Grey|first2=Jeffrey|last3=Morris|first3=Ewan|last4=Prior|first4=Robin|last5=Bou|first5=Jean|title=The Oxford Companion to Australian Military History |publisher=Oxford University Press|location=Melbourne|year=2008 |edition=2nd|isbn=978-0-19-551784-2}}
* {{cite book |last=Elphick |first=Peter |title=Singapore: The Pregnable Fortress |url=https://archive.org/details/singaporepregnab0000elph_f4m9 |publisher=Hodder &amp; Stoughton |location=London |year=1995 |isbn=978-0-340-64990-9}}
* {{cite book |last1=Farrell |first1=Brian |last2=Pratten |first2=Garth|author-link2=Garth Pratten |title=Malaya 1942 |series=Australian Army Campaigns Series–5 |year=2011|orig-year=2009 |publisher=Army History Unit |location=Canberra, Australian Capital Territory |isbn=978-0-9805674-4-1}}
* {{cite book |last=Felton |first=Mark |title=The Coolie Generals |publisher=Pen &amp; Sword Military |location=Barnsley |year=2008 |isbn=978-1-84415-767-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/cooliegenerals0000felt}}
* {{cite book |last=Gillison |first=Douglas |title=Royal Australian Air Force 1939–1942 |series=Australia in the War of 1939–1945. Series 3&amp;nbsp;– Air |volume=I |location=Canberra |publisher=Australian War Memorial |url=https://www.awm.gov.au/collection/RCDIG1070209/ |year=1962 |oclc=2000369 |access-date=13 July 2015 |archive-date=25 May 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090525001456/http://www.awm.gov.au/histories/second_world_war/volume.asp?levelID=67912 |url-status=live}}
* {{cite book |last1=Grehan |first1=John |last2=Mace |first2=Martin |title=Disaster in the Far East 1940–1942 |publisher=Pen &amp; Sword |location=Havertown |year=2015 |isbn=978-1-4738-5305-8}}
* {{cite book |last=Hall |first=Timothy |title=The Fall of Singapore 1942 |year=1983 |publisher=Methuen |location=North Ryde, New South Wales |isbn=978-0-454-00433-5}}
* {{cite book |last=Hauner |first=Milan |title=Hitler: A Chronology of his Life and Time |publisher=Springer |location=New York |year=2005 |isbn=978-0-230-58449-5}}
* {{cite book |last=Hopkins |first=William B. |title=The Pacific War: The Strategy, Politics, and Players that Won the War |url=https://archive.org/details/pacificwarstrate0000hopk |publisher=Zenith Press |location=Minneapolis |year=2008 |isbn=978-0-7603-3435-5}}
* {{cite book |last=Horner |first=David |title=SAS: Phantoms of the Jungle |year=1989 |publisher=Allen &amp; Unwin |location=St Leonards, New South Wales |isbn=978-1-86373-007-5}}
* {{Joslen-OOB}}
* {{cite book |last=Keogh |first=Eustace|author-link=Eustace Graham Keogh |title=Malaya 1941–42 |year=1962 |publisher=Printmaster |location=Melbourne |oclc=6213748}}
* {{cite book |last=Keogh |first=Eustace |title=South West Pacific 1941–45 |year=1965 |publisher=Grayflower |location=Melbourne |oclc=7185705}}
* {{cite book |last=Kinvig |first=Clifford |title=River Kwai Railway: The Story of the Burma-Siam Railroad |publisher=Conway |location=London |year=2005 |isbn=978-1-84486-021-0}}
* {{cite book |last=Kirby |first=Stanley Woodburn|author-link=Stanley Woodburn Kirby |series=History of the Second World War |title=War Against Japan: The Loss of Singapore |volume=I |publisher=HMSO |year=1954 |oclc=58958687}}
* {{cite book |last=Leasor |first=James |title=Singapore: The Battle That Changed The World |url=https://books.google.com/books?id=Tl9tx4MJYf4C&amp;pg=PA246 |publisher=House of Stratus |location=London|orig-year=1968 |year=2001 |isbn=978-0-7551-0039-2 |access-date=13 September 2020 |archive-date=16 August 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210816212016/https://books.google.com/books?id=Tl9tx4MJYf4C&amp;pg=PA246 |url-status=live}}
* {{cite book |last=Lee |first=Edwin |title=Singapore: The Unexpected Nation |url=https://archive.org/details/singaporeunexpec0000leee |publisher=Institute of Southeast Asian Studies |location=Singapore |year=2008 |oclc=474265624}}
* {{cite book |last=Legg |first=Frank |title=The Gordon Bennett Story: From Gallipoli to Singapore |year=1965 |publisher=Angus &amp; Robertson |location=Sydney, New South Wales |oclc=3193299}}
* {{cite book |last=Lloyd |first=Stu |title=The Missing Years: A POW's Story from Changi to Hellfire Pass |year=2012 |publisher=Rosenberg |location=Dural, New South Wales |isbn=978-1-921719-20-2}}
* {{cite book |last=Lodge |first=A.B. |title=The Fall of General Gordon Bennett |url=https://archive.org/details/fallofgeneralgor00lodg |year=1986 |publisher=Allen and Unwin |location=Sydney, New South Wales |isbn=0-86861-882-9}}
* {{cite book |last=Mant |first=Gilbert|author-link=Gilbert Mant |title=Massacre at Parit Sulong |publisher=Kangaroo Press |location=Kenthurst, New South Wales |year=1995 |isbn=978-0-86417-732-2}}
* {{cite book |last=Moran |first=Charles |title=Churchill Taken from the Diaries of Lord Moran: The Struggle for Survival 1940–1965 |url=https://archive.org/details/churchilltakenfr0000lord |location=Boston |publisher=Houghton Mifflin Company |year=1966 |oclc=1132505204}}
* {{cite book |last=Moreman |first=Tim |title=The Jungle, The Japanese and the British Commonwealth Armies at War, 1941–45: Fighting Methods, Doctrine and Training for Jungle Warfare |publisher=Frank Cass |location=London |year=2005 |isbn=978-0-7146-4970-2}}
* {{cite book |last1=Murfett |first1=Malcolm H. |author2-link=John N. Miksic |last2=Miksic |first2=John |last3=Farell |first3=Brian |last4=Shun |first4=Chiang Ming |title=Between Two Oceans: A Military History of Singapore from 1275 to 1971 |edition=2nd |publisher=Marshall Cavendish International Asia |location=Singapore |year=2011 |oclc=847617007 |ref=CITEREFMurfett_et_al2011}}
* {{cite book |last=Owen |first=Frank |title=The Fall of Singapore|author-link=Frank Owen (politician) |publisher=Penguin Books |year=2001 |location=London |isbn=978-0-14-139133-5}}
* {{cite book |last=Perry |first=Roland |title=Pacific 360: Australia's Battle for Survival in World War II |year=2012 |publisher=Hachette Australia |location=Sydney, New South Wales |isbn=978-0-7336-2704-0}}
* {{cite book |last=Powell |first=Alan |year=2003 |title=The Third Force: ANGAU's New Guinea War, 1942–46 |url=https://archive.org/details/thirdforce0000alan |publisher=Oxford University Press |location=South Melbourne, Victoria |isbn=978-0-19-551639-5}}
* {{cite book |last=Rai |first=Rajesh |title=Indians in Singapore, 1819–1945: Diaspora in the Colonial Port City |url=https://archive.org/details/indiansinsingapo0000rair |year=2014 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-809929-1}}
* {{cite book |last=Regan |first=Geoffrey |title=The Guinness Book of Military Anecdotes |publisher=Guinness |location=Enfield |year=1992 |isbn=978-0-85112-519-0}}
* {{cite book |last1=Richards |first1=Dennis |last2=Saunders |first2=Hilary St. George |title=The Fight Avails |url=http://www.ibiblio.org/hyperwar/UN/UK/UK-RAF-II/index.html#contents |series=Royal Air Force 1939–1945 |volume=II |year=1954 |publisher=HMSO |location=London |oclc=64981538 |access-date=8 May 2015 |archive-date=24 September 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924052814/http://www.ibiblio.org/hyperwar/UN/UK/UK-RAF-II/index.html#contents |url-status=live}}
* {{cite book |last1=Shores |first1=Christopher F. |last2=Cull |first2=Brian |last3=Izawa |first3=Yasuho |title=Bloody Shambles: The First Comprehensive Account of the Air Operations over South-East Asia December 1941 – April 1942: Drift to War to the Fall of Singapore |volume=I |location=London |publisher=Grub Street Press |year=1992 |isbn=978-0-948817-50-2 |ref=CITEREFShores_et_al1992}}
* {{cite book |last=Smith |first=Colin |title=Singapore Burning: Heroism and Surrender in World War II |url=https://archive.org/details/singaporeburning0000coli |publisher=Penguin Books |year=2006 |location=London |isbn=978-0-14-101036-6}}
* {{cite book |last=Thompson |first=Peter |title=The Battle for Singapore: The True Story of the Greatest Catastrophe of World War II |publisher=Portrait Books |location=London |year=2005 |isbn=0-7499-5099-4}}
* {{cite book |last=Thompson |first=Peter |title=Pacific Fury: How Australia and Her Allies Defeated the Japanese Scourge |publisher=William Heinemann |location=North Sydney |year=2008 |isbn=978-1-74166-708-0}}
* {{cite book |last=Toland |first=John|author-link=John Toland (author) |title=The Rising Sun: The Decline and Fall of the Japanese Empire 1936–1945 |url=https://archive.org/details/risingsundecline00tola |url-access=registration |publisher=Random House |location=New York |year=1970 |isbn=978-0-394-44311-9}}
* {{cite book |last=Toland |first=John |title=The Rising Sun |location=New York |publisher=The Modern Library |year=2003 |isbn=978-0-8129-6858-3 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/risingsundecline00john_1}}
* {{cite book |last1=Toye |first1=Hugh |last2=Mason |first2=Philip |year=2006 |title=Subhash Chandra Bose, (The Springing Tiger): A Study of a Revolution |isbn=81-7224-401-0 |edition=Thirteenth Jaico impression |location=Mumbai |oclc=320977356}}
* {{cite book |last=Warren |first=Alan |year=2007|orig-year=2002 |title=Britain's Greatest Defeat: Singapore 1942 |url=https://archive.org/details/singapore1942bri0000warr |publisher=Hambeldon Continuum |location=London |isbn=978-1-85285-597-0}}
* {{cite book |last=Warren |first=Alan |year=2002 |title=Singapore: Britain's Greatest Defeat |publisher=Hardie Grant |location=South Yarra, Victoria |isbn=981-0453-205}}
* {{cite book |title=They Dared Mightily |editor-first=Lionel |editor-last=Wigmore |editor-link=Lionel Wigmore |year=1986 |publisher=Australian War Memorial |edition=2nd |location=Canberra |isbn=978-0-642-99471-4}}
* {{cite book |last=Wigmore |first=Lionel |title=The Japanese Thrust |series=Australia in the War of 1939–1945. Series 1 – Army |volume=IV |year=1957 |publisher=Australian War Memorial |location=Canberra, Australian Capital Territory |url=https://www.awm.gov.au/collection/RCDIG1070203/ |oclc=3134219 |access-date=13 July 2015 |archive-date=11 July 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150711060223/https://www.awm.gov.au/collection/RCDIG1070203/ |url-status=live}}

'''Časopisi'''
* {{cite journal |last=Drea |first=Edward |title=Reading Each Other's Mail: Japanese Communication Intelligence, 1920–1941 |journal=The Journal of Military History |volume=55 |issue=2 |date=April 1991 |pages=185–206 |doi=10.2307/1985894 |jstor=1985894 |issn=1543-7795}}
* {{cite journal |last=Morgan |first=Joseph |title=A Burning Legacy: The Broken 8th Division |journal=Sabretache |publisher=Military Historical Society of Australia |volume=LIV |issue=3, September |year=2013 |pages=4–14 |issn=0048-8933}}

'''Novinski tekstovi'''
* {{cite news |last=Murdoch |first=Lindsay |url=http://www.smh.com.au/national/the-day-the-empire-died-in-shame-20120214-1t462.html |title=The Day The Empire Died in Shame |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=15 February 2012 |issn=0312-6315 |access-date=23 March 2015 |archive-date=23 March 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150323071417/http://www.smh.com.au/national/the-day-the-empire-died-in-shame-20120214-1t462.html |url-status=live}}
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Battle of Singapore}}
* [https://web.archive.org/web/20151028204234/http://www.militaryhistoryonline.com/wwii/articles/singapore.aspx Bicycle Blitzkrieg – The Japanese Conquest of Malaya and Singapore 1941–1942]
* [https://web.archive.org/web/20090503114041/http://www.remuseum.org.uk/corpshistory/rem_corps_part16.htm#far Royal Engineers Museum] Royal Engineers and the Second World War – the Far East
* [https://web.archive.org/web/20110723215637/http://www.david-pye.com/index.php?page=pow The diary of one British POW, Frederick George Pye of the Royal Engineers]

{{Drugi svjetski rat}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:1942.]]
[[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Singapur u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Japan u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Rat na Pacifiku]]</text>
      <sha1>buyupwzcl5pvj993rt9cubcf88t3otj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Bogdan Bogdanović 1.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>4716392</id>
    <revision>
      <id>42477994</id>
      <timestamp>2025-06-21T18:28:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akatone</username>
        <id>191511</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Fotografija arhitekte Bogdana Bogdanovića
|Izvor= https://www.spomenikdatabase.org/bogdan-bogdanovic
|Datum= 21. jun 2025.
|Autor= nepoznat
|Objašnjenje= [[Poštena upotreba]] za sliku Bogdan Bogdanović 1.jpg. Iako fotografija podleže zaštiti autorskih prava, ja smatram kako je takođe za ovu stranicu pokriva američki zakon o pravednoj upotrebi i to iz razloga:

# to je fotografija niske rezolucije;
# ona uveliko doprinosi članku;
# ova slika je puštena u medije u promotivne sv…</comment>
      <origin>42477994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="850" sha1="gupwewrzp5hluqj4h816ttie3i9cxza" xml:space="preserve">== Opis izmjene ==
{{Infoslika
|Opis= Fotografija arhitekte Bogdana Bogdanovića
|Izvor= https://www.spomenikdatabase.org/bogdan-bogdanovic
|Datum= 21. jun 2025.
|Autor= nepoznat
|Objašnjenje= [[Poštena upotreba]] za sliku Bogdan Bogdanović 1.jpg. Iako fotografija podleže zaštiti autorskih prava, ja smatram kako je takođe za ovu stranicu pokriva američki zakon o pravednoj upotrebi i to iz razloga:

# to je fotografija niske rezolucije;
# ona uveliko doprinosi članku;
# ova slika je puštena u medije u promotivne svrhe;
# nijedan slobodni primerak trenutno nije dostupan;
# ova slika predstavlja važnu sliku poznatog individualca;
# ova slika se koristi isključivo u informativne i edukativne svrhe od strane neprofitne organizacije;
# ova slika neće nikako onesposobiti vlasnika autorskih prava da profitira od prava na ovu sliku;
}}</text>
      <sha1>gupwewrzp5hluqj4h816ttie3i9cxza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bog otac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716393</id>
    <redirect title="Bog Otac" />
    <revision>
      <id>42478014</id>
      <timestamp>2025-06-21T23:14:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Bog Otac]]</comment>
      <origin>42478014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="5az9yvx78fwhfh4l176uj3c7nu3i626" xml:space="preserve">#Redirect [[Bog Otac]]</text>
      <sha1>5az9yvx78fwhfh4l176uj3c7nu3i626</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekavski govor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716394</id>
    <redirect title="Ekavica" />
    <revision>
      <id>42478016</id>
      <timestamp>2025-06-22T00:10:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Ekavski govor]] na [[Ekavica]]: +</comment>
      <origin>42478016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="sob5vnlp2ww0ib5njn8oifu1ujunfxq" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ekavica]]</text>
      <sha1>sob5vnlp2ww0ib5njn8oifu1ujunfxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Ekavski govor</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4716395</id>
    <redirect title="Razgovor:Ekavica" />
    <revision>
      <id>42478018</id>
      <timestamp>2025-06-22T00:10:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Ekavski govor]] na [[Razgovor:Ekavica]]: +</comment>
      <origin>42478018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="5yf2t5hpiiti8gr5q2xjrx5gw711q27" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Ekavica]]</text>
      <sha1>5yf2t5hpiiti8gr5q2xjrx5gw711q27</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ijekavski govor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716396</id>
    <redirect title="Ijekavica" />
    <revision>
      <id>42478020</id>
      <timestamp>2025-06-22T00:10:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Ijekavski govor]] na [[Ijekavica]]: +</comment>
      <origin>42478020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ijekavica]]</text>
      <sha1>58owptk9p7th2teanlx92vfvhz7j8es</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ikavski govor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716398</id>
    <redirect title="Ikavica" />
    <revision>
      <id>42478024</id>
      <timestamp>2025-06-22T00:11:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Ikavski govor]] na [[Ikavica]]</comment>
      <origin>42478024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="0jbnb3tcq71cq35us1h39koomrx0bkv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ikavica]]</text>
      <sha1>0jbnb3tcq71cq35us1h39koomrx0bkv</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>