Sioux

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.45.0-wmf.8</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Sioux</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6187</id>
    <revision>
      <id>42481994</id>
      <parentid>42339944</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T22:28:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42481994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10345" sha1="i883xlt6rya9fuxbsmvahdbmgn6op1g" xml:space="preserve">[[Datoteka:En-chief-sitting-bull.jpg|thumb|Poglavica [[Bik Koji Sjedi]].]] '''Sioux'''[http://www.nal.usda.gov/speccoll/images1/bodmer/sioux.gif] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051218172808/http://www.nal.usda.gov/speccoll/images1/bodmer/sioux.gif |date=2005-12-18 }}, jedan od najpoznatijih naroda sjevernoameričkih [[Indijanci|Indijanaca]] nastanjen u području između rijeka Mississippi i Missouri. Ime Sioux poslužilo je da se označi jezična porodica Siouan, čiji su oni njaznačajniji članovi.

== Ime ==

Najranija poznata pradomovina Siouxa bilo je područje [[Močvara|močvarnih]] predjela rižinih [[jezero|jezera]], u današnjoj Minnesoti. Ovo je kraj poznat po tome što ga naseljavaju plemena veoma ratobornih plemena Chippewa ili Ojibwa Indijanaca, živjeli su od sakupljanja samonikle divlje vodene riže ([[Zizania aquatica]]). [[Chippewa]] Indijancima veoma srodni [[Menominee]] /(Malhomines = označava vodenu rižu)/ bili su toliko ovisni o ovoj biljci da su dobili naziv koji u prijevodu znači (Fr. Folles Avoines: &quot;the wild oats people ili 'narod divlje vodene riže' [http://tinyurl.com/c9tv5]. Chippewa Indijanci, njihovi vječni neprijatelji nazivali su Siouxe Nadowessi, [[Francuzi]] se u to preoblikovali na Nadowessioux, odnosno jednostavnije Sioux (izgovara se 'su', u [[množina|pluralu]] 'suz'). Značenje ovog Chippewa-(možda pogrdnog ?) naziva je 'male [[zmije]]'. Pošto Siouxi nisu bili 'pleme' nego [[konfederacija]] od 7 'vatara' svako pleme imalo je poseban naziv za sebe, odnosno za konfederaciju. Plemena kolektivno nazivana [[Teton]] sebe ili konfederaciju nazivala su Lakota (='saveznici'), Indijanci Dakota, po kojima su dvije savezne američke države ([[North Dakota]] i [[South Dakota]]) dobile ime općenito su poznati (unutar anglofonske zajednice ) kao Santee. Treća zajednica srodnih plemena nama poznati kao [[Yankton]] sebe su nazivali Nakota. Od ovih Nakota, jedna grupa Wazikute Indijanaca (od Yanktonai Siouxa) odvojila se i priključila lovcima na bizone poznatim kao [[Plains Cree]]. Oni dan-danas sebe nazivaju Nakoda. Nakoda (poznatiji kao Assiniboin) i Nakota Indijanci se ne smiju brkati, ali rođaka imaju na obije strane.

Neka plemena Siouxe su nazivali 'rezači vratova' , tako su ih Vrane nazivali Mar-an-sho-bish-ko u značenju &quot;cutthroats.&quot;, Komanči Túyetchíske, [[Arapaho]] Indijanci Natni ili Natnihina, [[Caddo]] Indijanci (Tsaba'kosh ili Ba-akush',) sve u istom značenju (' &quot;cutthroats.'); [[Ute]] [[Indijanci]] zvali su ih Pámpe Chyimina (ili Hand Cutters), sami sebe ('službeno') kao plemena saveza zvali su Ocheti shakowin = &quot;Seven Council Fires&quot; [http://www.lakotawritings.com/The_Lakota.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060213055902/http://www.lakotawritings.com/The_Lakota.html |date=2006-02-13 }}

== Historija ==

[[Datoteka:Gall, or Gaul. Fighting leader of the combined Sioux tribes in the battle of Little Big Horn (From L. D. Greene Album). - NARA - 533088restoredh.jpg|thumb|left|Ratnica iz plemena Sioux]] Siouxe isprva nalazimo u području rižinih polja u Minnesoti osobito se navode jezera Mille Lacs. Indijanci iz ovih krajeva (Menominee, Chippewa i Siouxi) želi su ovu biljku i koristili je u prehrani. Borba za prevlast nad poljima riže između Chippewa i Siouxa dovela je do progona Siouxa iz tih krajeva. Oni rijeku Missouri prelaze prije 1750. Na području [[Black Hills]]-a nalazimo ih 1765. 
1862. Mala Vrana (Little Crow [http://www.mnsu.edu/emuseum/history/mncultures/littlecrow.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090126230952/http://www.mnsu.edu/emuseum/history/mncultures/littlecrow.html |date=2009-01-26 }}) napravio je pokolj u [[Minnesota|Minnesoti]] pobivši 700 naseljenika i 100 vojnika. Kasnije su još dva datuma veoma značajna u njihovoj povijesti. To je pobjeda [[Bik Koji Sjedi|Bika Koji Sjedi]] (Sitting Bull, ili Tatanka Yotanka [http://us.history.wisc.edu/hist102/bios/5.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051218072444/http://us.history.wisc.edu/hist102/bios/5.html |date=2005-12-18 }}) koji je 1876. sa svojim Siouxima i još nekim saveznicima potukao pukovniju generala Custera i mnogobrojnih dobrovoljaca na rijeci Little Bighorn [http://www.pbs.org/weta/thewest/people/a_c/custer.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127114346/http://www.pbs.org/weta/thewest/people/a_c/custer.htm |date=2005-11-27 }}. Ovoj bitki prethodila je i malo spominjana borba na [[Devils Tower]]u [http://www.nps.gov/deto/]. Ovdje su veoma žestok otpor priredili manje pokretni starci koji nisu mogli pratiti tempo plemena. Bik Koji Sjedi tražio je najpovoljniji položaj za pružanje otpora dobro opremljenoj američkoj vojsci [http://members.tripod.com/~RFester/lakota.html].

Drugi značajan ali tužan događaj zbio se 1890., kada je izvršen veliki pokolj nad plemenom Miniconjou, u kojemu su najviše stradali žene i djeca. Ovaj događaj baca veliku ljagu na [[Američka povijest|američku povijest]], poznat je kao Pokolj kod Wounded Kneea [http://www.lastoftheindependents.com/wounded.htm]. Čest moto članova AIM-a (American Indian Movement) je 'remember Wounded Knee' [https://web.archive.org/web/19981203035718/http://members.aol.com/Nowacumig/chrono.html].

Siouxi dana žive po rezervatima u Sjedinjenim Državama i Kanadi.

== Običaji ==

Siouxi su tipično pleme prerijskih Indijanaca, lovaca na [[bizon]]e. Njihova najkarakterističnija nastamba je kožni šator tepee [http://www.inquiry.net/images/rrm083.jpg]. On se lako sklapa i rasklapa i prenese na drugo mjesto i ponovno postavi. Bizon, glavna lovina, koristi se za hranu, izradu nastambi, [[odjeća|odjeće]], pokrivača, tetiva za [[luk i strijela|lukove]], i drugih sitnih stvari. Od bizona se nije ništa bacalo. Uništenje ovih životinja dovodi do gladi među stanovnicima prerija kao što su Indijanci [[Blackfoot]], [[Arapaho]], [[Cheyenne]], [[Kiowa]] i drugi. Konačna posljedica bila je mržnja prema bjelcima i rat.

Izgubiši izvor hrane Indijanci postaju ovisni o pomoći koju im daje [[vlada]]. Oni moraju prepuštati svoju zemlju državi ili je prodavati u bescjenje.

Konj je još jedan simbol kulture i Siouxa i drugih prerijskih skupina. Konj je simbol bogatstva, za njega se kupuju žene; čovjek bez konja je nitko i ništa, on nema nikakvog ugleda.

[[Šaman]]i su igrali značajnu ulogu među Siouxima. Postojali su i šamani-berdaši, bili su rašireni među mnogim plemenima, kao kod Indijanaca [[Navaho]] (koji su ih nazivali &quot;Nadle&quot;), Illinois-Indijanci također ih poznaju, i drugi. Siouxi su ih zvali &quot;winktes&quot;. Šaman-berdaš bio je veoma utjecajan, on je nosio žensku odjeću, a u borbi nije smio nositi 'muško' oruzje. Berdaše se veoma poštivalo, ali su se istovremeno pravile i šale na njihov račun. Oni su svakako bili homoseksualci, a među njima (općenito) bilo je i brakova. Riječ berdaš (u Engl. &quot;bardache,&quot;) vuče porijeklo od perzijskog &quot;bardaj&quot;, u značenju pasivnog homoseksualnog partnera [http://www.nu-woman.com/berdache.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051224095836/http://nu-woman.com/berdache.htm |date=2005-12-24 }}.

== Podjela ==

''7 Vatara Siouxa'':

'''1''') '''[[Teton]]''' (Lakota ili Teton). 7 [[pleme]]na:

** 1.''[[Blackfeet]]'' (Sihasapa). Na rezervatu Standing Rock. 6 [[banda|bandi]]:
*** Sihasapakhcha 
*** Kanghishunpegnaka 
*** Glaglahecha 
*** Wazhazhe 
*** Hohe 
*** Wamnughaoin
** 2. ''[[Brulé]]''. Na [[rezervat]]ima [[Rosebud]] i [[Lower Brule]].
*** Iyakoza 
*** Chokatowela 
*** Shiyolanka 
*** Homna 
*** Shiyosubula 
*** Kanghiyuha 
*** Pispizawichasha 
*** Waleghaunwohan 
*** Wacheunpa 
*** Shawala 
*** Ihanktonwan 
*** Nakhpakhpa 
*** Apewantanka
** 3. ''[[Hunkpapa]]''. Na rezervatu [[Standing Rock]]. 7 bandi:
*** Wakan (holy person) 
*** Chegnakeokisela (half breechcloth people) 
*** Talonapin (fresh meat necklace people) 
*** Cheokhba (sleepy kettle) 
*** Chankaokhan (sore backs) 
*** Tinazipeshicha (bad bows) 
*** Chantaapeta (fire heart)
** 4. ''[[Miniconjou]]''. Najpoznatiji im je bio poglavica [[Chief Bigfoot|Bigfoot]]. Ubijen na mjestu [[Wounded Knee|Ranjeno Koljeno]], veliki dio plemena izmasakrirani je [[29. prosinca]] [[1890]]. Danas žive na rezervatu [[Cheyenne River]] sa bandama Itazipco, Sihasapa, i Oohenonpa.
** 5. ''[[Oglala]]''. Na rezervatu [[Pine Ridge]]. Sastoje se od 7 bandi.
*** Payabya
*** Tapishlecha
*** Kiyuksa
*** Wazhazha
*** Iteshicha
*** Oyukhpe
*** Waglukhe
** 6. ''[[Sans Arcs]]'' (No Bows, Itazipacola). Rezervat Cheyenne River. 6 bandi:
*** Shinalutaoin (scarletcloth earring) 
*** Wolutayuta
*** Mazpegnaka (wear metal in the hair) 
*** Tatankachesli (dung of a buffalo bull) 
*** Shikshichela (bad ones of different kinds) 
*** Tiyopaoshanunpa (smokes at the entrance to the lodge)
** 7. ''[[Two Kettle]]'' (Oohenonpa, Oohenunpa) Na rezervatima Cheyenne River i Rosebud. Dvije bande:
*** Oohenunpa 
*** Lawakhota

''Santee Sioux'':

2) '''[[Mdewakanton']]''. 12 bandi
* Kiyuksa 
* Ohanhanska 
* Tacanhpisapa 
* Anoginajin 
* Tintaotonwe 
* Khemnichan 
* Kapozha (Kaposia) 
* Magayuteshni 
* Mahpiyamaza 
* Mahpiyawichasta 
* Kheyataotonwe 
* Taoapa

3) '''[[Sisseton]]'''. Na rezervatu Sisseton. Dakota. 6 bandi:
* Witawaziyataotina 
* Itokakhtina 
* Kakhmiatonwan 
* Maniti 
* Keze 
* Chankute

4) '''[[Wahpekute]]'''. Dvije bande:
* [[Inkpaduta]] 
* Wamdisapa

5. '''[[Wahpeton]]'''. Na rezervatu Sisseton. 10 bandi:
* Inyancheyakaatonwan 
* Takapsintonwanna 
* Wiyakaotina 
* Otechiatonwan 
* Witaotina 
* Wakpaatonwan 
* Chankaghaotina 
* Inkpa 
* Mdeiyedan 
* Inyangmani

''Yankton Sioux'':

6. '''[[Yankton]]'''. Na rezervatu Yankton. 8 bandi:
* Chankute 
* Chagu 
* Wakmuhaoin 
* Ihaisdaye 
* Wacheunpa 
* Ikmun 
* Oyateshicha 
* Washichunchincha

7. '''[[Yanktonai]]'''. Na rezervatu Standing Rock i Fort Peck. 13 bandi:

* [[Wazikute]]. Dali porijeklo [[Assiniboin]]ima. 
* Takini 
* Shikshichena 
* Bakihon 
* Kiyuksa 
* Pabaksa 
* Putetemini 
* Shungikcheka 
* Takhuhayuta 
* Sanona 
* Ihasha 
* Iteghu 
* Pteyuteshni

== Vanjske veze ==
* Datoteka: [http://www.nativeamericans.com/sioux%20burial.jpg Ukop Sijuksa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051212161722/http://nativeamericans.com/sioux%20burial.jpg |date=2005-12-12 }}
{{Commonscat|Lakota}}

[[Kategorija:Američki Indijanci]]</text>
      <sha1>i883xlt6rya9fuxbsmvahdbmgn6op1g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kaštela</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12121</id>
    <revision>
      <id>42482020</id>
      <parentid>42338575</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T08:43:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-138447</username>
        <id>267695</id>
      </contributor>
      <origin>42482020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24655" sha1="e2bdbe3ymi6sdrcjo1rutnphp451vc4" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Kaštela
|vrsta            = grad
|grb              = Kaštela (grb).gif
|članak o grbu    = Grb grada Kaštela
|zastava          = Zastava Grada Kaštela.gif
|članak o zastavi = Zastava grada Kaštela
|slika            = Split mountains (20785876788).jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|SDŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = Denis Ivanović
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|7 gradskih naselja]]
|površina         = 57,6
|visina           = 
|z. širina        = 43.55
|z. dužina        = 16.38
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 37794
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 21212 – 21217
|pozivni broj     = +385 (0)21
|autooznaka       = ST
|web              = {{URL|https://kastela.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Kaštela''' su grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji administrativno pripadaju [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] te su dio aglomeracije grada Splita. Pod nazivom ‘Kaštela’ podrazumijeva se niz od sedam spojenih naselja između [[Solin]]a i [[Trogir]]a.

== Zemljopisni položaj ==
Kaštela su pitoreskni grad srednje Dalmacije, u samoj blizini [[Split]]a, najvećeg hrvatskog grada na moru, [[Trogir]]a grada pod zaštitom [[UNESCO|UNESCO-a]] i [[Solin]]a poznatog po drevnoj [[Salona|Saloni]] iz [[Rimljani|rimskog]] doba.

Kaštela su naziv za sedam manjih spojenih mjesta uz obalu [[Kaštelanski zaljev|Kaštelanskog zaljeva]]. To su: 
* [[Kaštel Štafilić]], 
* [[Kaštel Novi]],
* [[Kaštel Stari]],
* [[Kaštel Lukšić]],
* [[Kaštel Kambelovac]],
* [[Kaštel Gomilica]] i
* [[Kaštel Sućurac]].

Kaštela graniče s [[Trogir]]om na zapadu i [[Solin]]om i [[Split]]om na istoku i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom [[Dalmacija|Dalmacije]], ali i s kontinentalnom Hrvatskom.

Iznad Kaštela se u smjeru zapad-istok proteže planina [[Kozjak]] (779 m), a nešto dalje prema istoku i planina [[Mosor]] (1339 m). Kaštelanski zaljev, južna granica Kaštelanskoga polja, predstavlja potonulu [[depresija (reljef)|depresiju]] između spomenutih planina na sjeveru i [[Marjan|poluotoka Marjana]] i otoka [[Čiovo|Čiova]] na jugu. Rub između kopna i mora prate plićaci s čestim žalom, hridima i minijaturnim otocima. U geološkom smislu prevladavaju [[vapnenac]] i [[fliš]]. Fliš ne prelazi visinu od 400 m i njegove blage padine, osobito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim tlima. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fliša i vapnenca, te su Kaštela bogata podzemnim i nadzemnim vodotokovima.

Izmjena vapnenca i fliša vidljiva je i u [[vegetacija|vegetacijskom pokrovu]], pa su tako vapnenačke površine pretežno gole, dok je fliš prekriven raslinjem. Nekada su to uglavnom bili [[bijelograb]], [[hrast]] medunac i [[česmina]], a danas su primorska zaravan i blaže padine brda prekrivene poljodjelskim kulturama, koje se u novije vrijeme smanjuju zbog širenja stambenih predjela.

Mikroklimatske prilike s lokalnim obilježjima u okviru semiaridne mediteranske [[klima|klime]] omogućuju rano prispijevanje zimskoga povrća i razvoj mediteranskih poljodjelskih kultura poput vinove loze [[Crljenak kaštelanski]], masline, smokve, badema i dr.

Glavna kaštelanska prometnica je Stara kaštelanska cesta, danas Cesta [[Franjo Tuđman|dr. Franje Tuđmana]], koja je velikim dijelom ostatak ceste za Split, građene u vrijeme maršala Marmonta. Ona je rasterećena tek izgradnjom jadranske magistrale, koja uglavnom prolazi izvan naseljenih dijelova.

Za gospodarstvo je također važna i željeznica, a koja je sa svojih 5 stajališta na području Kaštela sastavni dio [[Splitska gradska željeznica|splitske prigradske željeznice]].

Avionom je također moguće putovati između Kaštela i raznih destinacija diljem Europe jer se u njima nalazi [[Zračna luka Split|Zračna Luka Split]].

== Povijest ==
=== Povijest do doseljenja Hrvata ===
Zbog povoljnog klimatskog okruženja i bogatstva voda tekućica, Kaštelansko polje oduvijek je bilo primamljivo mjesto za stanovanje.
Tragove [[neandertalac]]a nalazimo u [[Mujina pećina|Mujinoj pećini]], koja je smještena u prolazu između Kaštelanskog polja i Labina.

[[Neolit]]ski nalazi su najbrojni u Resniku (K.Štafilić), stari su oko 5 tisuća godina.
Sljedi razdoblje [[nolit]]a, kada se uz kamen obrađuje i bakar. To je vrijeme kad započima borba pojedinih ljudskih zajednica za životni prostor, nema niti jedne strateške točke u Kaštelanskom polju bez gradine. [[Gradina|Gradine]] imaju namjenu utvrde. Najznačajnija gradina se nalazi na vrhu sv. Ivan, s Kaštelanske strane vrh je oštro odsječena litica, dok je sa sjevernu stranu blaga padina, duž padine se nalaze tri reda [[suhozid]]a.

Tijekom [[željezno doba|željezna doba]] od 9. do 5. stoljeća pr. Kr. glavna središta kaštelanskog područja su bile zajednice Luko, [[Ostrog (Kaštela)|Ostrog]] i posebno značajna zajednica Veli Bijać koja je preko luke održavala trgovačke veze u mlađem željeznom dobu s lukama na zapadnoj strani Jadrana. Prepostavlja se da je ovo područje tijekom 1. stoljeća pr. Kr. bilo naseljeno ilirskim plemenima [[Bulini]] i [[Hilini]]. U kasnijem razdoblju ovaj kraj osvajaju ratoborni [[Dalmati]]. Koncem 4. stoljeća pr. Kr. Grci s [[Issa|Isse]] ([[Vis]]) osnivaju trgovačku koloniju Tragurium ([[Trogir]]). Dokaz trgovine Grka i Ilira nalazimo u helenističkoj luci Resnik, s brojnim nalazima [[heleni]]stičke keramike, posebno su značajni nalazi megarskih čaša.

Vlast nad Salonom ([[Solin]]), koja se nalazi na istočnom, rubnom, djelu polja uz rijeku Jadro, Rimljani su uspostavili 76. god. pr. Kr. Za vrijeme građanskog rata između Cezara i Pompeja Salona staje na Cezarevu stranu, koji je nagrađuje statusom rimske kolonije. Salona dobiva ager centuriatus, koji se proteže do Kaštel Lukšića. Na zapadnom djelu Kašetanskog polja u predjelu Resnik rimski car Claudije gradi naselje [[Sikuli|Sicum]] za svoje veterane iz VII. i IX. legije.

Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine ovaj kraj potpada pod [[Bizant]].

Početkom 7. stoljeća usljedili su avarsko-slavenski napadi, a končno i pad Salone. Rimljani pronalaze skloništa u okolnim gradovima, romanizirani [[Iliri]] se povlače u brda. U romanskim gradovima se nastavlja antička tradicija, na napuštena područja izvan gradskih zidina naselili su se u 7. stoljeću Hrvati.

=== Povijest nakon doseljavanja Hrvata ===

U ranom srednjem vijeku [[Kaštelansko polje]] potpada pod [[Klis|Klišku]] župu. Uz vladarske posjede osnivaju se i naselja koja se smještaju iznad polja: Baba, Bijaći, Špiljan, Žestinj, Radun, Šušnjari, Ostrog, Lažani, Kruševik, Kozica, Sućurac, Selišće, Smoljevac. Jedan od vladarskih posjeda nalazio se u [[Bijaći]]ma gdje 4. ožujka 852. godine knez [[Trpimir]] izdaje darovnicu u kojoj se prvi put spominje ime [[Hrvati|Hrvat]](danas je to dan grada Kaštela).

[[Didići]] osnivaju [[beneficij]]e. [[Mongoli]] 1241. godine sljedeći hrvatsko-ugarskog kralj [[Bela IV.|Belu IV]],
koji nalazi utočište u Trogiru, razaraju naselja po Kaštelanskom polju.

Susjedni gradovi Trogir i Split koji se često se međusobno sukobljavaju, žele ojačati svoj utjecaj na području Kaštelanskog polja smanjujući samoupravu lokalnog stanovništva. Trogirani grade kulu kod samostana [[Sv.Petar od Klobučca]] u [[Podmorje|Podmorju]], dok 1392. godine splitska nadbiskupija gradi kulu u [[Dilat]]u ([[Kaštel Sućurac]]).

Kada se selo [[Ostrog (Kaštela)|Ostrog]] htjelo opasati bedemima Splićani razaraju selo te prekopavaju groblje. Godine 1418. za vrijeme rata između Venecije i Genove porušena je kula kod sv. Petra od Klobučca da ne bude utočište [[Mlečani|Mlečana]]. Razdoblje mira dolazi 1420. godine u lipnju kada Trogir i Split dolaze pod vlast [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], koja određuje granice gradova pravocrtnom linijom od mora do [[Kozjak]]a. Turci zuzimaju [[Bosna (država)|Bosnu]], dolazi do iseljavanja stanovništva. U strahu od iseljavanja trogirski i splitski posjednici grade utvrde-kaštela. Prvi kaštel za obranu od Turaka 1476. o svom trošku gradi trogirski plemić [[Koriolan Cipiko|Koriolan Ćipiko]], zapovjednik [[Galija|galije]].
Do kaštela koji se nalazi u moru on planski gradi naselje kvadratnog oblika. Naselje se opasuje bedemima i jarkom 1507. Na uglovima su sagrađene ugaone kule, a na ulazu [[pokretni most]].
Njegov primjer slijede i ostali posjednici, izgrađeno je 20 [[kaštel]]a i više utvrđenih mjesta, od kojih se izdvajaju sedam.
Planski uređeno naselje Koriolana Ćipika možemo smatrati početkom urbanizacije Kaštela. Grad svoj postanak može zahvaliti žuljevitim rukama galiota (veslača), kako stoji na ploči iznad ulaza u kaštel.
Kaštela naseljavaju izbjeglice iz potkozjačkih sela i unutrašnjosti.

Razgraničavanjem 1571. godine između Mletačke Republike i Turskog carstva granica prolazi kroz selo Baba koje ostaje na Turskoj strani, vrhom Kozjaka, i spušta se do mora između Kaštela i Solina, koji je također kao i Klis u Turskim rukama. Oslobađanjem [[Solin]]a, [[Kliška tvrđava|Klisa]],i [[Zagora|Zagore]] nestaje neposredne ratne opasnosti. Bedemi oko sela nestaju, povećava se broj stanovništva .

Dogovorom [[Francuska|Francuske]] i [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] 1797. godine podjeljena je Mletačka republika, Austriji pripada [[Dalmacija]], koja postaje zasebna kraljevina u sklopu carevine.

Nakon pobjede kod [[Austerlitz]]a, Francuzi dobivaju Dalmaciju. Dalmaciju pripajaju [[Italija|Kraljevini Italiji]], Kaštela dijele na dvije upravne jedinice Gornja Kaštela i Donja Kaštela, ukida se [[fideikomis]], [[Grimanijev zakon]] i [[Bratovština|bratovštine]], na snagu stupa [[Građanski zakon]]. Francuski [[Auguste Marmont|maršal Marmont]] trasira i gradi cestu kroz Kaštela (danas Cesta Dr. Franje Tuđmana) povezujući Split i Trogir. [[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleonovim]] porazom Dalmacija se vraća u okrilje Austrijskog Carstva, ukidaju se Građanski zakoni i vraća se mletačko feudalno pravo ([[mletački kolonat]]).

Škole počinju s radom 1819. godine. Gradi se željeznica i luke. Nakon [[Prvi svjetski rat|I. Svjetskog rata]] Kaštela postaju sastavni dio [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Provodi se [[Agrarna reforma]], seljaci (težaci) postaju vlasnici zemlje koju obrađuju. Godine 1941. izbija [[Drugi svjetski rat]], koji dovodi do raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]], Dalmacija se pripaja [[Italija|Italiji]], granica s [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnom Državom Hrvatskom]] prolazi prvo vrijeme kroz polje, nakon kratkog perioda vrhovima Kozjaka. Zbog toga veliki broj kaštelana odlazi u [[NOB]]. Nova Jugoslavija 1945. godine uvodi [[socijalizam]], dolazi do zapuštanja [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] i provodi se [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]]. [[Tvornica|Tvornice]] koje su izgrađene na poljoprivrednom zemljištu, privlače velik broj doseljenika.

Kaštela se šire i spajaju u jednu neprekinutu cjelinu, 1986. godine uspostavljena je općina Kaštela. Raspadom Jugoslavije, uspostavom [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] Kaštela dobivaju status grada.

== Administracija i politika ==

Središte gradske vlasti nalazi se u Kaštel Sućurcu.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Pieces of childhood - panoramio.jpg|mini|lijevo|250px|Žičara za prijevoz sirovine za cementaru demontirana 2018. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/vozaci-naoruzajte-se-strpljenjem-rusi-se-106-godina-stara-zicara-na-kastelanskoj-cesti-ocekuju-se-39-cepovi-39-573421 |title=Vozači, naoružajte se strpljenjem! Ruši se 106 godina stara žičara, na Kaštelanskoj cesti očekuju se 'čepovi' |last=Žarko |first=Jakov |date=2018-11-05 |website=slobodnadalmacija.hr |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |access-date=2020-11-25 |quote=Nakon gotovo 106 godina, koliko je prošlo od njezine izgradnje, &quot;starica&quot; s početka prošlog stoljeća odlazi u povijest. Naime, danas počinju radovi na rušenju i uklanjanju mosta i stupova stare žičare na Kaštelanskoj cesti u blizini CEMEX-ove tvornice &quot;Sv. Juraj&quot; u Kaštel Sućurcu.}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:...cementara u 3D... - panoramio.jpg|mini|250px|Slika cementare u [[3D|3D-u]].]]
Gospodarstvo Kaštela kroz povijest se oslanjalo na poljoprivredu i ribarstvo. Zahvaljujući plodnom Kaštelanskom polju Kaštela su imali mnoge prepoznatljive poljoprivredne proizvode od čega su najpoznatiji: [[vino]] i [[trešnja]], te u novije vrijeme (druga polovica 20. stoljeća) povrtlarske kulture, posebice salata i rajčica, koje zbog pogodnih klimatskih uvjeta rano dospijevaju u staklenicima i plastenicima.

Tijekom 19. stoljeća kroz Kaštela dolazi željeznička pruga koja je povezivala [[Split]] s ostalim dijelovima tadašnje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], čime su Kaštela dobila na značajnosti. No, to se tek počinje osjećati početkom 20. stoljeća kada se u Kaštelima počinju otvarati hoteli (prvi hotel otvorio doktor Šoulavy 1909. godine u Kaštel Lukšiću; najpoznatiji je hotel Palace u Kaštel Starom koji je danas zatvoren) kad Kaštela, uz [[Opatija|Opatiju]], postaju brand tadašnjeg hrvatskog turizma.
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u Kaštela je došla i prva industrija. U [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]] se otvara tvornica cementa. Osim toga u Kaštela su došla i električna energija i voda, što je ojačalo kaštelansko gospodarstvo.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kaštelansko gospodarstvo naglo stagnira i počinje zaostajati zbog ratnog stanja koje je zahvatilo Kaštela.
Nakon Drugog svjetskog rata socijalistička politika dovodi do nagle industrijalizacije Kaštela pa nakon cementare (Dalmacijacement) dolazi i tvornica plastičnih masa (Jugovinil, kasnije zvan Adriavinil), željezara i drvni kombinat. To je rezultiralo naglim porastom stanovništva u Kaštelima, ali i jačanju kaštelanskog gospodarstva. No, to je dovelo i do protu efekta u poljoprivredi, te ometalo još snažniji mogući razvoj turizma od onoga koji se događao. Ipak, sve do kraja osamdesetih godina, brojni su kaštelani imali višestruke izvore prihoda, kako od rada u državnim tvrtkama i industriji, tako i od turizma i poljoprivrede, te je po tome prostor Kaštela bio specifičan na cijelom području bivše države.

Nakon raspada [[SFRJ|Jugoslavije]] i dolaska tranzicijsko-ratnog razdoblja kaštelansko gospodarstvo upada u krizu. Jaka poduzeća se zatvaraju (Jugovinil, drvni kombinat), propadaju brojne tvrtke u Splitu u kojima rade i stanovnici Kaštela, dok cementara i željezara u Kaštelima smanjuju broj radnika. Sve to dovodi do naglog porasta broja nezaposlenih. Tek početkom 21. stoljeća dolaskom novih malih privatnih poduzeća i stranih trgovačkih centara, te izgradnjom marine dolazi do malenih pozitivnih pomaka. Uza sve to prisutan je i stalan porast broja stanovnika doseljavanjem koji gradske vlasti procjenjuju na preko tisuću ljudi godišnje, što predstavlja silno opterećenje za ionako slabu gradsku infrastrukturu.

Primarni cilj gradskih vlasti je povratak turizma u Kaštelima, no zbog mnogih problema (divlje gradnje, nedostatak infrastrukture, nedostatak kapaciteta hotela itd.) dolazi do pitanja hoće li uopće turizam zasjati kao nekad u Kaštelima.
Osim toga se pokušava i obnoviti poljoprivreda u Kaštelima, no zbog rapidnog rasta grada nestao je veći dio kaštelanskog polja što i to dovodi u pitanje. Veliki gospodarski poticaj trebalo bi dati dovršenje projekta Eko-kaštelanski zaljev kojim bi se konačno trebala riješiti pitanja oborinskih i kanalizacijskih voda na području Kaštelanskog zaljeva.

== Demografija ==

Kaštela od prvog popisa stanovništva pa do danas imaju kontinuirani rast stanovništva. Prema prvom popisu iz [[1857.]] godine broj stanovnika u Kaštelima je bilo 5097, dok danas prema podatcima iz popisa [[2011.]] godine živi 38.667 stanovnika, te su drugi po veličini grad županije, odmah iza Splita.

Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] broj stanovnika u Kaštelima blago raste, zbog iseljavanja stanovništva potaknut niskim standardom. Nagliji rast stanovništva Kaštela, ostvaruje se poslije svjetskih ratova, poglavito nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kada je u Kaštelima počeo značajni gospodarski napredak, ali i zbog blizine glavnog gospodarskog središta [[Dalmacija|Dalmacije]] grada [[Split]]a. To naseljavanje i rast stanovništva traje i danas. Osim naseljavanja, porastu stanovništva pridonosi i prirodni prirast koji je pozitivan te danas, Kaštela uvrštava u rijetke gradove u Hrvatskoj s višim natalitetom od mortaliteta.

=== Popis 1991. ===

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Kaštela}}

===Popis 2001. ===

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, grad Kaštela su imala 34.103 stanovnika. Većinu stanovništva su činili [[Hrvati]] s 96,65 %, dok od ostalih naroda najznačajniji su bili [[Srbi]] s 1,69 %, [[Bošnjaci]] s 0,14 % te [[Albanci]] i [[Slovenci]] s 0,13 %. Kaštela su bila jedna od rijetkih gradova u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja su od [[1991.]] do [[2001.]] imala rast stanovništva.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup17.html Popis stanovništva 2001.]&lt;/ref&gt;

Prema mjestima koji čine grad Kaštela, najveći broj stanovnika je imao [[Kaštel Stari]] (6448), a slijedio ga je [[Kaštel Sućurac]] (6236) i [[Kaštel Lukšić]] (4880), dok najmanje stanovnika je imao [[Kaštel Štafilić]] (2650).

=== Popis 2011. ===

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, grad Kaštela su imala 38.667 stanovnika. Većinu stanovništva su činili [[Hrvati]] s 97,42 %, a po vjerskom opredijeljenju većinu od 93,62 % činili su pripadnici katoličke vjere.&lt;ref name=&quot;DZS-1&quot;&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm Popis stanovništva 2011.]&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika|popisi=HRV|upisano=2022-09-24|područje=Grad Kaštela|p1857=5097|p1869=5829|p1880=5981|p1890=6582|p1900=7286|p1910=7460|p1921=8346|p1931=8895|p1948=9731|p1953=11036|p1961=13526|p1971=18805|p1981=24328|p1991=29168|p2001=34103|p2011=38667|p2021=37794|napomena=Nastao iz stare općine Kaštela. Od 1948. do 1971. dio podataka sadržan je u gradu Splitu.|izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Kultura i šport ==

*[[Muzej grada Kaštela|&lt;nowiki/&gt;]][[Muzej grada Kaštela]] u [[Kaštel Lukšić]]u
*[[Muzej Podvorje]] u [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]]
*[[NK Jadran Kaštel Sućurac|NK Jadran]] – [[Kaštel Sućurac]]
*[[NK GOŠK Kaštel Gomilica|NK GOŠK Adriachem]] – [[Kaštel Gomilica]]
*[[HNK Val Kaštel Stari|HNK Val]] – [[Kaštel Stari]]
*[[Odbojkaški klub Mladost]] – [[Kaštel Lukšić]]
*[[Odbojkaški klub Kaštela DC]] – [[Kaštel Stari]]
*[[OK Marina Kaštela Kaštel Gomilica|Odbojkaški klub Marina Kaštela]] – [[Kaštel Kambelovac]]
*[[RK Kaštela Kaštel Gomilica|Rukometni klub Ribola Kaštela]] – [[Kaštel Gomilica]]
*[[Karate klub Fortiter]] – [[Kaštel Novi]]
*[[Karate klub Bijaći]] – [[Kaštel Novi]]
*[[Judo klub Dalmacijacement]] – [[Kaštel Sućurac]]
* [[VK Kaštela Kaštel Lukšić|VK Kaštela]] – [[Kaštel Lukšić]]
*[[POGŠ Josip Hatze]] [[Kaštel Kambelovac]]
*[[HGD &quot;Zrinski&quot;]] – [[Donja Kaštela]]
*[[HGD &quot;Biranj&quot;]] – [[Kaštel Lukšić]]
*[[Š.K. &quot;Petar Sedlar-Pepe&quot;]] – [[Kaštel Novi]]

* Hrvatski veslački klub Marina Kaštela – Kaštel Kambelovac
*Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Bijaćka vila&quot; – Kaštela
*Gradski dječji zbor &quot;Kaštelanski tići&quot;
*Košarkaški klub Ribola Kaštela
*Amatersko kazalište Moreta Donja Kaštela
*Taekwondo klub Energy Kaštela

''Memorijalni turnir na male branke 'Ivica Džolić Đola' '' održava se od 1996.

== Obrazovanje ==

=== Osnovne škole ===

U Kaštelima postoji 5 osnovnih škola, &quot;Bijaći&quot; (K. Novi), &quot;Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot; (K. Stari), &quot;Ostrog&quot; (K. Lukšić), &quot;Knez Trpimir&quot; (K. Gomilica) i &quot;Knez Mislav&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-knezmislav-kastelsucurac.skole.hr/ |title=O.Š. &quot;Knez Mislav&quot; |archive-url=https://web.archive.org/web/20111020222650/http://os-knezmislav-kastelsucurac.skole.hr/ |archive-date=20. listopada 2011. |access-date=18. listopada 2011.}}&lt;/ref&gt; (K. Sućurac).
Započela je izgradnja nove osnovne škole u K. Novom.
==== Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot; ====

[[Datoteka:Skola fl.png|mini|lijevo|Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot;]]
[[Datoteka:List-rusmarin.gif|mini|Školski list]]
Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot; nalazi se u Kaštel Starome.

Zgrada škole izgrađena je [[1979.]] godine. Nastava se u njoj počela održavati školske godine [[1980.]]/[[1981.]] Do izgradnje nove školske zgrade došlo je zbog nemogućnosti postojeće škole &quot;Ante Beretin&quot; iz Kaštel Novoga da primi sve učenike. Tako su u vremenu od 1980. – [[1985.]] godine nastavu u školskoj zgradi pohađali učenici od petog do osmog razreda Osnovne škole &quot;Ante Beretin&quot; iz Kaštel Novoga.

Škola počinje raditi samostalno pod nazivom OŠ &quot;Kaštel Stari&quot; – u osnivanju, i to 1985. godine. 
Jedno vrijeme škola je djelovala pod imenom &quot;Josip Babin Bepo&quot;, a od 17. siječnja [[1992.]] godine djeluje pod imenom OŠ &quot;Prof. Filip Lukas&quot;. Ime je dobila po poznatom mještaninu, svećeniku, profesoru i znanstveniku.

Na početku rada školu je pohađalo oko 550 učenika. Nastavu pohađaju djeca s područja Kaštel Staroga, Rudina i Radošića.
U školi jednom godišnje izlazi školski list &quot;Rusmarin&quot;.

Ono po čemu je škola još prepoznatljiva je veliki maslinik koji se nalazi s južne strane škole na površini od 60 000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ovaj jedinstveni maslinik &quot;matičnjak&quot; u [[Dalmacija|Dalmaciji]] ima oko 500 stabala, a njegovu vrijednost čini brojka od preko 20 različitih sorti [[maslina]].
==== Osnovna škola Bijaći ====

OŠ Bijaći se nalazi u Kaštel Novom. Zgrada je sagrađena 1911 godine što je čini jednom od najstarijih Osnovnih Škola u Hrvatskoj. Školu pohađa oko 850 učenika. U školi jednom godišnje izlazi list ˝Kapljice˝.

Škola je dobila ime po mjestu Bijaći gdje se nalazi crkvica sv. Marte. Kod te crkvice se prvi put spominje ime &quot;Hrvat&quot; u Trpimirovoj darovnici iz 852. godine. Darovnica nije sačuvana, ali je sačuvan prijepis iz 16. stoljeća.

Škola je trebala biti završena u rujnu 2012. godine kada su se učenici iz sadašnje zgrade trebali preseliti u novu školu, no završena je tek u proljeće 2014. godine&lt;ref&gt;[http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/21207-prerezana-vrpca-na-ulazu-u-novu-skolu]&lt;/ref&gt; a školska dvorana u proljeće 2016. godine.&lt;ref&gt;[http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/25173-ministar-sustar-otvorio-novu-skolsku-dvoranu-foto]&lt;/ref&gt;

==== Osnovna škola kneza Trpimira ====
Škola je počela s radom 13. rujna 1973. Obuhvaća upisno područje Kaštel Gomilice i Kaštel Kambelovca i s 35 odjela i preko 950 učenika najveća je osnovna škola u Kaštelima.

Godine 1990. dobiva ime &quot;knez Trpimir&quot; na spomen [[Povelja kneza Trpimira|Trpimirove darovnice]] od 4. ožujka 852. kada se po prvi put spominje hrvatsko ime &quot;...''dux Chroatorum iuvatus munere divino'' ...&quot; Stoga 4. ožujka slavimo kao Dan škole.

Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] škola je skrbila za oko 160 učenika prognanika i izbjeglica pomažući im u nastavku njihova školovanja.

=== Srednje škole ===
* SŠ &quot;Braća Radić&quot;&lt;ref&gt;[http://www.ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr/ Srednja škola &quot;Braća Radić&quot; Kaštel Štafilić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224001555/http://ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr/ |date=24. veljače 2009. }}, pristupljeno 30. siječnja 2016.&lt;/ref&gt;

== Znamenitosti ==

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==

*{{Z|NJE}} [[Lindlar]]
*{{Z|HRV}} [[Zaprešić]]
*{{Z|BIH}} [[Kiseljak]]
*{{Z|BIH}} [[Kupres]]
*{{Z|SLK}} [[Bardejov]]
*{{Z|ČEH}} [[Přerov]]
*{{Z|ČEH}} [[Hradec Králové]]
*{{Z|POLJ}} [[Pszczyna]]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Kaštela}}
* [http://www.kastela.hr/ Službena stranica grada]
* [http://www.kastela.org/ Portal grada Kaštela]
* [http://www.dzs.hr/ Demografija Kaštela]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{7 Kaštela}}
{{GiO SDŽ}}

[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Kaštela| ]]</text>
      <sha1>e2bdbe3ymi6sdrcjo1rutnphp451vc4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482021</id>
      <parentid>42482020</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T08:54:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-138447</username>
        <id>267695</id>
      </contributor>
      <origin>42482021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24672" sha1="k6svd9yct0x9wnos4jvmlsx1ieergyc" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Kaštela
|vrsta            = grad
|grb              = Kaštela (grb).gif
|članak o grbu    = Grb grada Kaštela
|zastava          = Zastava Grada Kaštela.gif
|članak o zastavi = Zastava grada Kaštela
|slika            = Split mountains (20785876788).jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|SDŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = Denis Ivanović
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|7 gradskih naselja]]
|površina         = 57,6
|visina           = 
|z. širina        = 43.55
|z. dužina        = 16.38
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 37794
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 21212 – 21217
|pozivni broj     = +385 (0)21
|autooznaka       = ST
|web              = {{URL|https://kastela.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Kaštela''' su grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji administrativno pripadaju [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] i dio su metro-područja grada Splita. Pod nazivom ‘Kaštela’ podrazumijeva se niz od sedam spojenih naselja između [[Solin]]a i [[Trogir]]a.

== Zemljopisni položaj ==
Kaštela su grad srednje Dalmacije, u samoj blizini [[Split]]a, najvećeg hrvatskog grada na moru poznatog po Dioklecijanovoj palači, [[Trogir]]a, grada pod zaštitom UNESCO-a i [[Solin]]a poznatog po drevnoj [[Salona|Saloni]] iz [[Rimljani|rimskog]] doba.

Kaštela su naziv za sedam manjih spojenih mjesta uz obalu [[Kaštelanski zaljev|Kaštelanskog zaljeva]]. To su: 
* [[Kaštel Štafilić]], 
* [[Kaštel Novi]],
* [[Kaštel Stari]],
* [[Kaštel Lukšić]],
* [[Kaštel Kambelovac]],
* [[Kaštel Gomilica]] i
* [[Kaštel Sućurac]].

Kaštela graniče s [[Trogir]]om na zapadu i [[Solin]]om i [[Split]]om na istoku i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom [[Dalmacija|Dalmacije]], ali i s kontinentalnom Hrvatskom.

Iznad Kaštela se u smjeru zapad-istok proteže planina [[Kozjak]] (779 m), a nešto dalje prema istoku i planina [[Mosor]] (1339 m). Kaštelanski zaljev, južna granica Kaštelanskoga polja, predstavlja potonulu [[depresija (reljef)|depresiju]] između spomenutih planina na sjeveru i [[Marjan|poluotoka Marjana]] i otoka [[Čiovo|Čiova]] na jugu. Rub između kopna i mora prate plićaci s čestim žalom, hridima i minijaturnim otocima. U geološkom smislu prevladavaju [[vapnenac]] i [[fliš]]. Fliš ne prelazi visinu od 400 m i njegove blage padine, osobito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim tlima. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fliša i vapnenca, te su Kaštela bogata podzemnim i nadzemnim vodotokovima.

Izmjena vapnenca i fliša vidljiva je i u [[vegetacija|vegetacijskom pokrovu]], pa su tako vapnenačke površine pretežno gole, dok je fliš prekriven raslinjem. Nekada su to uglavnom bili [[bijelograb]], [[hrast]] medunac i [[česmina]], a danas su primorska zaravan i blaže padine brda prekrivene poljodjelskim kulturama, koje se u novije vrijeme smanjuju zbog širenja stambenih predjela.

Mikroklimatske prilike s lokalnim obilježjima u okviru semiaridne mediteranske [[klima|klime]] omogućuju rano prispijevanje zimskoga povrća i razvoj mediteranskih poljodjelskih kultura poput vinove loze [[Crljenak kaštelanski]], masline, smokve, badema i dr.

Glavna kaštelanska prometnica je Stara kaštelanska cesta, danas Cesta [[Franjo Tuđman|dr. Franje Tuđmana]], koja je velikim dijelom ostatak ceste za Split, građene u vrijeme maršala Marmonta. Ona je rasterećena tek izgradnjom jadranske magistrale, koja uglavnom prolazi izvan naseljenih dijelova.

Za gospodarstvo je također važna i željeznica, a koja je sa svojih 5 stajališta na području Kaštela sastavni dio [[Splitska gradska željeznica|splitske prigradske željeznice]].

Avionom je također moguće putovati između Kaštela i raznih destinacija diljem Europe jer se u njima nalazi [[Zračna luka Split|Zračna Luka Split]].

== Povijest ==
=== Povijest do doseljenja Hrvata ===
Zbog povoljnog klimatskog okruženja i bogatstva voda tekućica, Kaštelansko polje oduvijek je bilo primamljivo mjesto za stanovanje.
Tragove [[neandertalac]]a nalazimo u [[Mujina pećina|Mujinoj pećini]], koja je smještena u prolazu između Kaštelanskog polja i Labina.

[[Neolit]]ski nalazi su najbrojni u Resniku (K.Štafilić), stari su oko 5 tisuća godina.
Sljedi razdoblje [[nolit]]a, kada se uz kamen obrađuje i bakar. To je vrijeme kad započima borba pojedinih ljudskih zajednica za životni prostor, nema niti jedne strateške točke u Kaštelanskom polju bez gradine. [[Gradina|Gradine]] imaju namjenu utvrde. Najznačajnija gradina se nalazi na vrhu sv. Ivan, s Kaštelanske strane vrh je oštro odsječena litica, dok je sa sjevernu stranu blaga padina, duž padine se nalaze tri reda [[suhozid]]a.

Tijekom [[željezno doba|željezna doba]] od 9. do 5. stoljeća pr. Kr. glavna središta kaštelanskog područja su bile zajednice Luko, [[Ostrog (Kaštela)|Ostrog]] i posebno značajna zajednica Veli Bijać koja je preko luke održavala trgovačke veze u mlađem željeznom dobu s lukama na zapadnoj strani Jadrana. Prepostavlja se da je ovo područje tijekom 1. stoljeća pr. Kr. bilo naseljeno ilirskim plemenima [[Bulini]] i [[Hilini]]. U kasnijem razdoblju ovaj kraj osvajaju ratoborni [[Dalmati]]. Koncem 4. stoljeća pr. Kr. Grci s [[Issa|Isse]] ([[Vis]]) osnivaju trgovačku koloniju Tragurium ([[Trogir]]). Dokaz trgovine Grka i Ilira nalazimo u helenističkoj luci Resnik, s brojnim nalazima [[heleni]]stičke keramike, posebno su značajni nalazi megarskih čaša.

Vlast nad Salonom ([[Solin]]), koja se nalazi na istočnom, rubnom, djelu polja uz rijeku Jadro, Rimljani su uspostavili 76. god. pr. Kr. Za vrijeme građanskog rata između Cezara i Pompeja Salona staje na Cezarevu stranu, koji je nagrađuje statusom rimske kolonije. Salona dobiva ager centuriatus, koji se proteže do Kaštel Lukšića. Na zapadnom djelu Kašetanskog polja u predjelu Resnik rimski car Claudije gradi naselje [[Sikuli|Sicum]] za svoje veterane iz VII. i IX. legije.

Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine ovaj kraj potpada pod [[Bizant]].

Početkom 7. stoljeća usljedili su avarsko-slavenski napadi, a končno i pad Salone. Rimljani pronalaze skloništa u okolnim gradovima, romanizirani [[Iliri]] se povlače u brda. U romanskim gradovima se nastavlja antička tradicija, na napuštena područja izvan gradskih zidina naselili su se u 7. stoljeću Hrvati.

=== Povijest nakon doseljavanja Hrvata ===

U ranom srednjem vijeku [[Kaštelansko polje]] potpada pod [[Klis|Klišku]] župu. Uz vladarske posjede osnivaju se i naselja koja se smještaju iznad polja: Baba, Bijaći, Špiljan, Žestinj, Radun, Šušnjari, Ostrog, Lažani, Kruševik, Kozica, Sućurac, Selišće, Smoljevac. Jedan od vladarskih posjeda nalazio se u [[Bijaći]]ma gdje 4. ožujka 852. godine knez [[Trpimir]] izdaje darovnicu u kojoj se prvi put spominje ime [[Hrvati|Hrvat]](danas je to dan grada Kaštela).

[[Didići]] osnivaju [[beneficij]]e. [[Mongoli]] 1241. godine sljedeći hrvatsko-ugarskog kralj [[Bela IV.|Belu IV]],
koji nalazi utočište u Trogiru, razaraju naselja po Kaštelanskom polju.

Susjedni gradovi Trogir i Split koji se često se međusobno sukobljavaju, žele ojačati svoj utjecaj na području Kaštelanskog polja smanjujući samoupravu lokalnog stanovništva. Trogirani grade kulu kod samostana [[Sv.Petar od Klobučca]] u [[Podmorje|Podmorju]], dok 1392. godine splitska nadbiskupija gradi kulu u [[Dilat]]u ([[Kaštel Sućurac]]).

Kada se selo [[Ostrog (Kaštela)|Ostrog]] htjelo opasati bedemima Splićani razaraju selo te prekopavaju groblje. Godine 1418. za vrijeme rata između Venecije i Genove porušena je kula kod sv. Petra od Klobučca da ne bude utočište [[Mlečani|Mlečana]]. Razdoblje mira dolazi 1420. godine u lipnju kada Trogir i Split dolaze pod vlast [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], koja određuje granice gradova pravocrtnom linijom od mora do [[Kozjak]]a. Turci zuzimaju [[Bosna (država)|Bosnu]], dolazi do iseljavanja stanovništva. U strahu od iseljavanja trogirski i splitski posjednici grade utvrde-kaštela. Prvi kaštel za obranu od Turaka 1476. o svom trošku gradi trogirski plemić [[Koriolan Cipiko|Koriolan Ćipiko]], zapovjednik [[Galija|galije]].
Do kaštela koji se nalazi u moru on planski gradi naselje kvadratnog oblika. Naselje se opasuje bedemima i jarkom 1507. Na uglovima su sagrađene ugaone kule, a na ulazu [[pokretni most]].
Njegov primjer slijede i ostali posjednici, izgrađeno je 20 [[kaštel]]a i više utvrđenih mjesta, od kojih se izdvajaju sedam.
Planski uređeno naselje Koriolana Ćipika možemo smatrati početkom urbanizacije Kaštela. Grad svoj postanak može zahvaliti žuljevitim rukama galiota (veslača), kako stoji na ploči iznad ulaza u kaštel.
Kaštela naseljavaju izbjeglice iz potkozjačkih sela i unutrašnjosti.

Razgraničavanjem 1571. godine između Mletačke Republike i Turskog carstva granica prolazi kroz selo Baba koje ostaje na Turskoj strani, vrhom Kozjaka, i spušta se do mora između Kaštela i Solina, koji je također kao i Klis u Turskim rukama. Oslobađanjem [[Solin]]a, [[Kliška tvrđava|Klisa]],i [[Zagora|Zagore]] nestaje neposredne ratne opasnosti. Bedemi oko sela nestaju, povećava se broj stanovništva .

Dogovorom [[Francuska|Francuske]] i [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] 1797. godine podjeljena je Mletačka republika, Austriji pripada [[Dalmacija]], koja postaje zasebna kraljevina u sklopu carevine.

Nakon pobjede kod [[Austerlitz]]a, Francuzi dobivaju Dalmaciju. Dalmaciju pripajaju [[Italija|Kraljevini Italiji]], Kaštela dijele na dvije upravne jedinice Gornja Kaštela i Donja Kaštela, ukida se [[fideikomis]], [[Grimanijev zakon]] i [[Bratovština|bratovštine]], na snagu stupa [[Građanski zakon]]. Francuski [[Auguste Marmont|maršal Marmont]] trasira i gradi cestu kroz Kaštela (danas Cesta Dr. Franje Tuđmana) povezujući Split i Trogir. [[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleonovim]] porazom Dalmacija se vraća u okrilje Austrijskog Carstva, ukidaju se Građanski zakoni i vraća se mletačko feudalno pravo ([[mletački kolonat]]).

Škole počinju s radom 1819. godine. Gradi se željeznica i luke. Nakon [[Prvi svjetski rat|I. Svjetskog rata]] Kaštela postaju sastavni dio [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Provodi se [[Agrarna reforma]], seljaci (težaci) postaju vlasnici zemlje koju obrađuju. Godine 1941. izbija [[Drugi svjetski rat]], koji dovodi do raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]], Dalmacija se pripaja [[Italija|Italiji]], granica s [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnom Državom Hrvatskom]] prolazi prvo vrijeme kroz polje, nakon kratkog perioda vrhovima Kozjaka. Zbog toga veliki broj kaštelana odlazi u [[NOB]]. Nova Jugoslavija 1945. godine uvodi [[socijalizam]], dolazi do zapuštanja [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] i provodi se [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]]. [[Tvornica|Tvornice]] koje su izgrađene na poljoprivrednom zemljištu, privlače velik broj doseljenika.

Kaštela se šire i spajaju u jednu neprekinutu cjelinu, 1986. godine uspostavljena je općina Kaštela. Raspadom Jugoslavije, uspostavom [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] Kaštela dobivaju status grada.

== Administracija i politika ==

Središte gradske vlasti nalazi se u Kaštel Sućurcu.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Pieces of childhood - panoramio.jpg|mini|lijevo|250px|Žičara za prijevoz sirovine za cementaru demontirana 2018. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/vozaci-naoruzajte-se-strpljenjem-rusi-se-106-godina-stara-zicara-na-kastelanskoj-cesti-ocekuju-se-39-cepovi-39-573421 |title=Vozači, naoružajte se strpljenjem! Ruši se 106 godina stara žičara, na Kaštelanskoj cesti očekuju se 'čepovi' |last=Žarko |first=Jakov |date=2018-11-05 |website=slobodnadalmacija.hr |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |access-date=2020-11-25 |quote=Nakon gotovo 106 godina, koliko je prošlo od njezine izgradnje, &quot;starica&quot; s početka prošlog stoljeća odlazi u povijest. Naime, danas počinju radovi na rušenju i uklanjanju mosta i stupova stare žičare na Kaštelanskoj cesti u blizini CEMEX-ove tvornice &quot;Sv. Juraj&quot; u Kaštel Sućurcu.}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:...cementara u 3D... - panoramio.jpg|mini|250px|Slika cementare u [[3D|3D-u]].]]
Gospodarstvo Kaštela kroz povijest se oslanjalo na poljoprivredu i ribarstvo. Zahvaljujući plodnom Kaštelanskom polju Kaštela su imali mnoge prepoznatljive poljoprivredne proizvode od čega su najpoznatiji: [[vino]] i [[trešnja]], te u novije vrijeme (druga polovica 20. stoljeća) povrtlarske kulture, posebice salata i rajčica, koje zbog pogodnih klimatskih uvjeta rano dospijevaju u staklenicima i plastenicima.

Tijekom 19. stoljeća kroz Kaštela dolazi željeznička pruga koja je povezivala [[Split]] s ostalim dijelovima tadašnje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], čime su Kaštela dobila na značajnosti. No, to se tek počinje osjećati početkom 20. stoljeća kada se u Kaštelima počinju otvarati hoteli (prvi hotel otvorio doktor Šoulavy 1909. godine u Kaštel Lukšiću; najpoznatiji je hotel Palace u Kaštel Starom koji je danas zatvoren) kad Kaštela, uz [[Opatija|Opatiju]], postaju brand tadašnjeg hrvatskog turizma.
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u Kaštela je došla i prva industrija. U [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]] se otvara tvornica cementa. Osim toga u Kaštela su došla i električna energija i voda, što je ojačalo kaštelansko gospodarstvo.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kaštelansko gospodarstvo naglo stagnira i počinje zaostajati zbog ratnog stanja koje je zahvatilo Kaštela.
Nakon Drugog svjetskog rata socijalistička politika dovodi do nagle industrijalizacije Kaštela pa nakon cementare (Dalmacijacement) dolazi i tvornica plastičnih masa (Jugovinil, kasnije zvan Adriavinil), željezara i drvni kombinat. To je rezultiralo naglim porastom stanovništva u Kaštelima, ali i jačanju kaštelanskog gospodarstva. No, to je dovelo i do protu efekta u poljoprivredi, te ometalo još snažniji mogući razvoj turizma od onoga koji se događao. Ipak, sve do kraja osamdesetih godina, brojni su kaštelani imali višestruke izvore prihoda, kako od rada u državnim tvrtkama i industriji, tako i od turizma i poljoprivrede, te je po tome prostor Kaštela bio specifičan na cijelom području bivše države.

Nakon raspada [[SFRJ|Jugoslavije]] i dolaska tranzicijsko-ratnog razdoblja kaštelansko gospodarstvo upada u krizu. Jaka poduzeća se zatvaraju (Jugovinil, drvni kombinat), propadaju brojne tvrtke u Splitu u kojima rade i stanovnici Kaštela, dok cementara i željezara u Kaštelima smanjuju broj radnika. Sve to dovodi do naglog porasta broja nezaposlenih. Tek početkom 21. stoljeća dolaskom novih malih privatnih poduzeća i stranih trgovačkih centara, te izgradnjom marine dolazi do malenih pozitivnih pomaka. Uza sve to prisutan je i stalan porast broja stanovnika doseljavanjem koji gradske vlasti procjenjuju na preko tisuću ljudi godišnje, što predstavlja silno opterećenje za ionako slabu gradsku infrastrukturu.

Primarni cilj gradskih vlasti je povratak turizma u Kaštelima, no zbog mnogih problema (divlje gradnje, nedostatak infrastrukture, nedostatak kapaciteta hotela itd.) dolazi do pitanja hoće li uopće turizam zasjati kao nekad u Kaštelima.
Osim toga se pokušava i obnoviti poljoprivreda u Kaštelima, no zbog rapidnog rasta grada nestao je veći dio kaštelanskog polja što i to dovodi u pitanje. Veliki gospodarski poticaj trebalo bi dati dovršenje projekta Eko-kaštelanski zaljev kojim bi se konačno trebala riješiti pitanja oborinskih i kanalizacijskih voda na području Kaštelanskog zaljeva.

== Demografija ==

Kaštela od prvog popisa stanovništva pa do danas imaju kontinuirani rast stanovništva. Prema prvom popisu iz [[1857.]] godine broj stanovnika u Kaštelima je bilo 5097, dok danas prema podatcima iz popisa [[2011.]] godine živi 38.667 stanovnika, te su drugi po veličini grad županije, odmah iza Splita.

Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] broj stanovnika u Kaštelima blago raste, zbog iseljavanja stanovništva potaknut niskim standardom. Nagliji rast stanovništva Kaštela, ostvaruje se poslije svjetskih ratova, poglavito nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kada je u Kaštelima počeo značajni gospodarski napredak, ali i zbog blizine glavnog gospodarskog središta [[Dalmacija|Dalmacije]] grada [[Split]]a. To naseljavanje i rast stanovništva traje i danas. Osim naseljavanja, porastu stanovništva pridonosi i prirodni prirast koji je pozitivan te danas, Kaštela uvrštava u rijetke gradove u Hrvatskoj s višim natalitetom od mortaliteta.

=== Popis 1991. ===

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Kaštela}}

===Popis 2001. ===

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, grad Kaštela su imala 34.103 stanovnika. Većinu stanovništva su činili [[Hrvati]] s 96,65 %, dok od ostalih naroda najznačajniji su bili [[Srbi]] s 1,69 %, [[Bošnjaci]] s 0,14 % te [[Albanci]] i [[Slovenci]] s 0,13 %. Kaštela su bila jedna od rijetkih gradova u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja su od [[1991.]] do [[2001.]] imala rast stanovništva.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup17.html Popis stanovništva 2001.]&lt;/ref&gt;

Prema mjestima koji čine grad Kaštela, najveći broj stanovnika je imao [[Kaštel Stari]] (6448), a slijedio ga je [[Kaštel Sućurac]] (6236) i [[Kaštel Lukšić]] (4880), dok najmanje stanovnika je imao [[Kaštel Štafilić]] (2650).

=== Popis 2011. ===

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, grad Kaštela su imala 38.667 stanovnika. Većinu stanovništva su činili [[Hrvati]] s 97,42 %, a po vjerskom opredijeljenju većinu od 93,62 % činili su pripadnici katoličke vjere.&lt;ref name=&quot;DZS-1&quot;&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm Popis stanovništva 2011.]&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika|popisi=HRV|upisano=2022-09-24|područje=Grad Kaštela|p1857=5097|p1869=5829|p1880=5981|p1890=6582|p1900=7286|p1910=7460|p1921=8346|p1931=8895|p1948=9731|p1953=11036|p1961=13526|p1971=18805|p1981=24328|p1991=29168|p2001=34103|p2011=38667|p2021=37794|napomena=Nastao iz stare općine Kaštela. Od 1948. do 1971. dio podataka sadržan je u gradu Splitu.|izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Kultura i šport ==

*[[Muzej grada Kaštela|&lt;nowiki/&gt;]][[Muzej grada Kaštela]] u [[Kaštel Lukšić]]u
*[[Muzej Podvorje]] u [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]]
*[[NK Jadran Kaštel Sućurac|NK Jadran]] – [[Kaštel Sućurac]]
*[[NK GOŠK Kaštel Gomilica|NK GOŠK Adriachem]] – [[Kaštel Gomilica]]
*[[HNK Val Kaštel Stari|HNK Val]] – [[Kaštel Stari]]
*[[Odbojkaški klub Mladost]] – [[Kaštel Lukšić]]
*[[Odbojkaški klub Kaštela DC]] – [[Kaštel Stari]]
*[[OK Marina Kaštela Kaštel Gomilica|Odbojkaški klub Marina Kaštela]] – [[Kaštel Kambelovac]]
*[[RK Kaštela Kaštel Gomilica|Rukometni klub Ribola Kaštela]] – [[Kaštel Gomilica]]
*[[Karate klub Fortiter]] – [[Kaštel Novi]]
*[[Karate klub Bijaći]] – [[Kaštel Novi]]
*[[Judo klub Dalmacijacement]] – [[Kaštel Sućurac]]
* [[VK Kaštela Kaštel Lukšić|VK Kaštela]] – [[Kaštel Lukšić]]
*[[POGŠ Josip Hatze]] [[Kaštel Kambelovac]]
*[[HGD &quot;Zrinski&quot;]] – [[Donja Kaštela]]
*[[HGD &quot;Biranj&quot;]] – [[Kaštel Lukšić]]
*[[Š.K. &quot;Petar Sedlar-Pepe&quot;]] – [[Kaštel Novi]]

* Hrvatski veslački klub Marina Kaštela – Kaštel Kambelovac
*Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Bijaćka vila&quot; – Kaštela
*Gradski dječji zbor &quot;Kaštelanski tići&quot;
*Košarkaški klub Ribola Kaštela
*Amatersko kazalište Moreta Donja Kaštela
*Taekwondo klub Energy Kaštela

''Memorijalni turnir na male branke 'Ivica Džolić Đola' '' održava se od 1996.

== Obrazovanje ==

=== Osnovne škole ===

U Kaštelima postoji 5 osnovnih škola, &quot;Bijaći&quot; (K. Novi), &quot;Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot; (K. Stari), &quot;Ostrog&quot; (K. Lukšić), &quot;Knez Trpimir&quot; (K. Gomilica) i &quot;Knez Mislav&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-knezmislav-kastelsucurac.skole.hr/ |title=O.Š. &quot;Knez Mislav&quot; |archive-url=https://web.archive.org/web/20111020222650/http://os-knezmislav-kastelsucurac.skole.hr/ |archive-date=20. listopada 2011. |access-date=18. listopada 2011.}}&lt;/ref&gt; (K. Sućurac).
Započela je izgradnja nove osnovne škole u K. Novom.
==== Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot; ====

[[Datoteka:Skola fl.png|mini|lijevo|Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot;]]
[[Datoteka:List-rusmarin.gif|mini|Školski list]]
Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot; nalazi se u Kaštel Starome.

Zgrada škole izgrađena je [[1979.]] godine. Nastava se u njoj počela održavati školske godine [[1980.]]/[[1981.]] Do izgradnje nove školske zgrade došlo je zbog nemogućnosti postojeće škole &quot;Ante Beretin&quot; iz Kaštel Novoga da primi sve učenike. Tako su u vremenu od 1980. – [[1985.]] godine nastavu u školskoj zgradi pohađali učenici od petog do osmog razreda Osnovne škole &quot;Ante Beretin&quot; iz Kaštel Novoga.

Škola počinje raditi samostalno pod nazivom OŠ &quot;Kaštel Stari&quot; – u osnivanju, i to 1985. godine. 
Jedno vrijeme škola je djelovala pod imenom &quot;Josip Babin Bepo&quot;, a od 17. siječnja [[1992.]] godine djeluje pod imenom OŠ &quot;Prof. Filip Lukas&quot;. Ime je dobila po poznatom mještaninu, svećeniku, profesoru i znanstveniku.

Na početku rada školu je pohađalo oko 550 učenika. Nastavu pohađaju djeca s područja Kaštel Staroga, Rudina i Radošića.
U školi jednom godišnje izlazi školski list &quot;Rusmarin&quot;.

Ono po čemu je škola još prepoznatljiva je veliki maslinik koji se nalazi s južne strane škole na površini od 60 000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ovaj jedinstveni maslinik &quot;matičnjak&quot; u [[Dalmacija|Dalmaciji]] ima oko 500 stabala, a njegovu vrijednost čini brojka od preko 20 različitih sorti [[maslina]].
==== Osnovna škola Bijaći ====

OŠ Bijaći se nalazi u Kaštel Novom. Zgrada je sagrađena 1911 godine što je čini jednom od najstarijih Osnovnih Škola u Hrvatskoj. Školu pohađa oko 850 učenika. U školi jednom godišnje izlazi list ˝Kapljice˝.

Škola je dobila ime po mjestu Bijaći gdje se nalazi crkvica sv. Marte. Kod te crkvice se prvi put spominje ime &quot;Hrvat&quot; u Trpimirovoj darovnici iz 852. godine. Darovnica nije sačuvana, ali je sačuvan prijepis iz 16. stoljeća.

Škola je trebala biti završena u rujnu 2012. godine kada su se učenici iz sadašnje zgrade trebali preseliti u novu školu, no završena je tek u proljeće 2014. godine&lt;ref&gt;[http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/21207-prerezana-vrpca-na-ulazu-u-novu-skolu]&lt;/ref&gt; a školska dvorana u proljeće 2016. godine.&lt;ref&gt;[http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/25173-ministar-sustar-otvorio-novu-skolsku-dvoranu-foto]&lt;/ref&gt;

==== Osnovna škola kneza Trpimira ====
Škola je počela s radom 13. rujna 1973. Obuhvaća upisno područje Kaštel Gomilice i Kaštel Kambelovca i s 35 odjela i preko 950 učenika najveća je osnovna škola u Kaštelima.

Godine 1990. dobiva ime &quot;knez Trpimir&quot; na spomen [[Povelja kneza Trpimira|Trpimirove darovnice]] od 4. ožujka 852. kada se po prvi put spominje hrvatsko ime &quot;...''dux Chroatorum iuvatus munere divino'' ...&quot; Stoga 4. ožujka slavimo kao Dan škole.

Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] škola je skrbila za oko 160 učenika prognanika i izbjeglica pomažući im u nastavku njihova školovanja.

=== Srednje škole ===
* SŠ &quot;Braća Radić&quot;&lt;ref&gt;[http://www.ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr/ Srednja škola &quot;Braća Radić&quot; Kaštel Štafilić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224001555/http://ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr/ |date=24. veljače 2009. }}, pristupljeno 30. siječnja 2016.&lt;/ref&gt;

== Znamenitosti ==

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==

*{{Z|NJE}} [[Lindlar]]
*{{Z|HRV}} [[Zaprešić]]
*{{Z|BIH}} [[Kiseljak]]
*{{Z|BIH}} [[Kupres]]
*{{Z|SLK}} [[Bardejov]]
*{{Z|ČEH}} [[Přerov]]
*{{Z|ČEH}} [[Hradec Králové]]
*{{Z|POLJ}} [[Pszczyna]]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Kaštela}}
* [http://www.kastela.hr/ Službena stranica grada]
* [http://www.kastela.org/ Portal grada Kaštela]
* [http://www.dzs.hr/ Demografija Kaštela]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{7 Kaštela}}
{{GiO SDŽ}}

[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Kaštela| ]]</text>
      <sha1>k6svd9yct0x9wnos4jvmlsx1ieergyc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482022</id>
      <parentid>42482021</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T08:54:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-138447</username>
        <id>267695</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest do doseljenja Hrvata */</comment>
      <origin>42482022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24675" sha1="rusnzu8ka0dkcubhj1u38p0v03qv8xk" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Kaštela
|vrsta            = grad
|grb              = Kaštela (grb).gif
|članak o grbu    = Grb grada Kaštela
|zastava          = Zastava Grada Kaštela.gif
|članak o zastavi = Zastava grada Kaštela
|slika            = Split mountains (20785876788).jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|SDŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = Denis Ivanović
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|7 gradskih naselja]]
|površina         = 57,6
|visina           = 
|z. širina        = 43.55
|z. dužina        = 16.38
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 37794
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 21212 – 21217
|pozivni broj     = +385 (0)21
|autooznaka       = ST
|web              = {{URL|https://kastela.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Kaštela''' su grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji administrativno pripadaju [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] i dio su metro-područja grada Splita. Pod nazivom ‘Kaštela’ podrazumijeva se niz od sedam spojenih naselja između [[Solin]]a i [[Trogir]]a.

== Zemljopisni položaj ==
Kaštela su grad srednje Dalmacije, u samoj blizini [[Split]]a, najvećeg hrvatskog grada na moru poznatog po Dioklecijanovoj palači, [[Trogir]]a, grada pod zaštitom UNESCO-a i [[Solin]]a poznatog po drevnoj [[Salona|Saloni]] iz [[Rimljani|rimskog]] doba.

Kaštela su naziv za sedam manjih spojenih mjesta uz obalu [[Kaštelanski zaljev|Kaštelanskog zaljeva]]. To su: 
* [[Kaštel Štafilić]], 
* [[Kaštel Novi]],
* [[Kaštel Stari]],
* [[Kaštel Lukšić]],
* [[Kaštel Kambelovac]],
* [[Kaštel Gomilica]] i
* [[Kaštel Sućurac]].

Kaštela graniče s [[Trogir]]om na zapadu i [[Solin]]om i [[Split]]om na istoku i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom [[Dalmacija|Dalmacije]], ali i s kontinentalnom Hrvatskom.

Iznad Kaštela se u smjeru zapad-istok proteže planina [[Kozjak]] (779 m), a nešto dalje prema istoku i planina [[Mosor]] (1339 m). Kaštelanski zaljev, južna granica Kaštelanskoga polja, predstavlja potonulu [[depresija (reljef)|depresiju]] između spomenutih planina na sjeveru i [[Marjan|poluotoka Marjana]] i otoka [[Čiovo|Čiova]] na jugu. Rub između kopna i mora prate plićaci s čestim žalom, hridima i minijaturnim otocima. U geološkom smislu prevladavaju [[vapnenac]] i [[fliš]]. Fliš ne prelazi visinu od 400 m i njegove blage padine, osobito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim tlima. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fliša i vapnenca, te su Kaštela bogata podzemnim i nadzemnim vodotokovima.

Izmjena vapnenca i fliša vidljiva je i u [[vegetacija|vegetacijskom pokrovu]], pa su tako vapnenačke površine pretežno gole, dok je fliš prekriven raslinjem. Nekada su to uglavnom bili [[bijelograb]], [[hrast]] medunac i [[česmina]], a danas su primorska zaravan i blaže padine brda prekrivene poljodjelskim kulturama, koje se u novije vrijeme smanjuju zbog širenja stambenih predjela.

Mikroklimatske prilike s lokalnim obilježjima u okviru semiaridne mediteranske [[klima|klime]] omogućuju rano prispijevanje zimskoga povrća i razvoj mediteranskih poljodjelskih kultura poput vinove loze [[Crljenak kaštelanski]], masline, smokve, badema i dr.

Glavna kaštelanska prometnica je Stara kaštelanska cesta, danas Cesta [[Franjo Tuđman|dr. Franje Tuđmana]], koja je velikim dijelom ostatak ceste za Split, građene u vrijeme maršala Marmonta. Ona je rasterećena tek izgradnjom jadranske magistrale, koja uglavnom prolazi izvan naseljenih dijelova.

Za gospodarstvo je također važna i željeznica, a koja je sa svojih 5 stajališta na području Kaštela sastavni dio [[Splitska gradska željeznica|splitske prigradske željeznice]].

Avionom je također moguće putovati između Kaštela i raznih destinacija diljem Europe jer se u njima nalazi [[Zračna luka Split|Zračna Luka Split]].

== Historija ==
=== Historija do doseljenja Slavena ===
Zbog povoljnog klimatskog okruženja i bogatstva voda tekućica, Kaštelansko polje oduvijek je bilo primamljivo mjesto za stanovanje.
Tragove [[neandertalac]]a nalazimo u [[Mujina pećina|Mujinoj pećini]], koja je smještena u prolazu između Kaštelanskog polja i Labina.

[[Neolit]]ski nalazi su najbrojni u Resniku (K.Štafilić), stari su oko 5 tisuća godina.
Sljedi razdoblje [[nolit]]a, kada se uz kamen obrađuje i bakar. To je vrijeme kad započima borba pojedinih ljudskih zajednica za životni prostor, nema niti jedne strateške točke u Kaštelanskom polju bez gradine. [[Gradina|Gradine]] imaju namjenu utvrde. Najznačajnija gradina se nalazi na vrhu sv. Ivan, s Kaštelanske strane vrh je oštro odsječena litica, dok je sa sjevernu stranu blaga padina, duž padine se nalaze tri reda [[suhozid]]a.

Tijekom [[željezno doba|željezna doba]] od 9. do 5. stoljeća pr. Kr. glavna središta kaštelanskog područja su bile zajednice Luko, [[Ostrog (Kaštela)|Ostrog]] i posebno značajna zajednica Veli Bijać koja je preko luke održavala trgovačke veze u mlađem željeznom dobu s lukama na zapadnoj strani Jadrana. Prepostavlja se da je ovo područje tijekom 1. stoljeća pr. Kr. bilo naseljeno ilirskim plemenima [[Bulini]] i [[Hilini]]. U kasnijem razdoblju ovaj kraj osvajaju ratoborni [[Dalmati]]. Koncem 4. stoljeća pr. Kr. Grci s [[Issa|Isse]] ([[Vis]]) osnivaju trgovačku koloniju Tragurium ([[Trogir]]). Dokaz trgovine Grka i Ilira nalazimo u helenističkoj luci Resnik, s brojnim nalazima [[heleni]]stičke keramike, posebno su značajni nalazi megarskih čaša.

Vlast nad Salonom ([[Solin]]), koja se nalazi na istočnom, rubnom, djelu polja uz rijeku Jadro, Rimljani su uspostavili 76. god. pr. Kr. Za vrijeme građanskog rata između Cezara i Pompeja Salona staje na Cezarevu stranu, koji je nagrađuje statusom rimske kolonije. Salona dobiva ager centuriatus, koji se proteže do Kaštel Lukšića. Na zapadnom djelu Kašetanskog polja u predjelu Resnik rimski car Claudije gradi naselje [[Sikuli|Sicum]] za svoje veterane iz VII. i IX. legije.

Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine ovaj kraj potpada pod [[Bizant]].

Početkom 7. stoljeća usljedili su avarsko-slavenski napadi, a končno i pad Salone. Rimljani pronalaze skloništa u okolnim gradovima, romanizirani [[Iliri]] se povlače u brda. U romanskim gradovima se nastavlja antička tradicija, na napuštena područja izvan gradskih zidina naselili su se u 7. stoljeću Hrvati.

=== Povijest nakon doseljavanja Hrvata ===

U ranom srednjem vijeku [[Kaštelansko polje]] potpada pod [[Klis|Klišku]] župu. Uz vladarske posjede osnivaju se i naselja koja se smještaju iznad polja: Baba, Bijaći, Špiljan, Žestinj, Radun, Šušnjari, Ostrog, Lažani, Kruševik, Kozica, Sućurac, Selišće, Smoljevac. Jedan od vladarskih posjeda nalazio se u [[Bijaći]]ma gdje 4. ožujka 852. godine knez [[Trpimir]] izdaje darovnicu u kojoj se prvi put spominje ime [[Hrvati|Hrvat]](danas je to dan grada Kaštela).

[[Didići]] osnivaju [[beneficij]]e. [[Mongoli]] 1241. godine sljedeći hrvatsko-ugarskog kralj [[Bela IV.|Belu IV]],
koji nalazi utočište u Trogiru, razaraju naselja po Kaštelanskom polju.

Susjedni gradovi Trogir i Split koji se često se međusobno sukobljavaju, žele ojačati svoj utjecaj na području Kaštelanskog polja smanjujući samoupravu lokalnog stanovništva. Trogirani grade kulu kod samostana [[Sv.Petar od Klobučca]] u [[Podmorje|Podmorju]], dok 1392. godine splitska nadbiskupija gradi kulu u [[Dilat]]u ([[Kaštel Sućurac]]).

Kada se selo [[Ostrog (Kaštela)|Ostrog]] htjelo opasati bedemima Splićani razaraju selo te prekopavaju groblje. Godine 1418. za vrijeme rata između Venecije i Genove porušena je kula kod sv. Petra od Klobučca da ne bude utočište [[Mlečani|Mlečana]]. Razdoblje mira dolazi 1420. godine u lipnju kada Trogir i Split dolaze pod vlast [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], koja određuje granice gradova pravocrtnom linijom od mora do [[Kozjak]]a. Turci zuzimaju [[Bosna (država)|Bosnu]], dolazi do iseljavanja stanovništva. U strahu od iseljavanja trogirski i splitski posjednici grade utvrde-kaštela. Prvi kaštel za obranu od Turaka 1476. o svom trošku gradi trogirski plemić [[Koriolan Cipiko|Koriolan Ćipiko]], zapovjednik [[Galija|galije]].
Do kaštela koji se nalazi u moru on planski gradi naselje kvadratnog oblika. Naselje se opasuje bedemima i jarkom 1507. Na uglovima su sagrađene ugaone kule, a na ulazu [[pokretni most]].
Njegov primjer slijede i ostali posjednici, izgrađeno je 20 [[kaštel]]a i više utvrđenih mjesta, od kojih se izdvajaju sedam.
Planski uređeno naselje Koriolana Ćipika možemo smatrati početkom urbanizacije Kaštela. Grad svoj postanak može zahvaliti žuljevitim rukama galiota (veslača), kako stoji na ploči iznad ulaza u kaštel.
Kaštela naseljavaju izbjeglice iz potkozjačkih sela i unutrašnjosti.

Razgraničavanjem 1571. godine između Mletačke Republike i Turskog carstva granica prolazi kroz selo Baba koje ostaje na Turskoj strani, vrhom Kozjaka, i spušta se do mora između Kaštela i Solina, koji je također kao i Klis u Turskim rukama. Oslobađanjem [[Solin]]a, [[Kliška tvrđava|Klisa]],i [[Zagora|Zagore]] nestaje neposredne ratne opasnosti. Bedemi oko sela nestaju, povećava se broj stanovništva .

Dogovorom [[Francuska|Francuske]] i [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] 1797. godine podjeljena je Mletačka republika, Austriji pripada [[Dalmacija]], koja postaje zasebna kraljevina u sklopu carevine.

Nakon pobjede kod [[Austerlitz]]a, Francuzi dobivaju Dalmaciju. Dalmaciju pripajaju [[Italija|Kraljevini Italiji]], Kaštela dijele na dvije upravne jedinice Gornja Kaštela i Donja Kaštela, ukida se [[fideikomis]], [[Grimanijev zakon]] i [[Bratovština|bratovštine]], na snagu stupa [[Građanski zakon]]. Francuski [[Auguste Marmont|maršal Marmont]] trasira i gradi cestu kroz Kaštela (danas Cesta Dr. Franje Tuđmana) povezujući Split i Trogir. [[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleonovim]] porazom Dalmacija se vraća u okrilje Austrijskog Carstva, ukidaju se Građanski zakoni i vraća se mletačko feudalno pravo ([[mletački kolonat]]).

Škole počinju s radom 1819. godine. Gradi se željeznica i luke. Nakon [[Prvi svjetski rat|I. Svjetskog rata]] Kaštela postaju sastavni dio [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Provodi se [[Agrarna reforma]], seljaci (težaci) postaju vlasnici zemlje koju obrađuju. Godine 1941. izbija [[Drugi svjetski rat]], koji dovodi do raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]], Dalmacija se pripaja [[Italija|Italiji]], granica s [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnom Državom Hrvatskom]] prolazi prvo vrijeme kroz polje, nakon kratkog perioda vrhovima Kozjaka. Zbog toga veliki broj kaštelana odlazi u [[NOB]]. Nova Jugoslavija 1945. godine uvodi [[socijalizam]], dolazi do zapuštanja [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] i provodi se [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]]. [[Tvornica|Tvornice]] koje su izgrađene na poljoprivrednom zemljištu, privlače velik broj doseljenika.

Kaštela se šire i spajaju u jednu neprekinutu cjelinu, 1986. godine uspostavljena je općina Kaštela. Raspadom Jugoslavije, uspostavom [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] Kaštela dobivaju status grada.

== Administracija i politika ==

Središte gradske vlasti nalazi se u Kaštel Sućurcu.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Pieces of childhood - panoramio.jpg|mini|lijevo|250px|Žičara za prijevoz sirovine za cementaru demontirana 2018. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/vozaci-naoruzajte-se-strpljenjem-rusi-se-106-godina-stara-zicara-na-kastelanskoj-cesti-ocekuju-se-39-cepovi-39-573421 |title=Vozači, naoružajte se strpljenjem! Ruši se 106 godina stara žičara, na Kaštelanskoj cesti očekuju se 'čepovi' |last=Žarko |first=Jakov |date=2018-11-05 |website=slobodnadalmacija.hr |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |access-date=2020-11-25 |quote=Nakon gotovo 106 godina, koliko je prošlo od njezine izgradnje, &quot;starica&quot; s početka prošlog stoljeća odlazi u povijest. Naime, danas počinju radovi na rušenju i uklanjanju mosta i stupova stare žičare na Kaštelanskoj cesti u blizini CEMEX-ove tvornice &quot;Sv. Juraj&quot; u Kaštel Sućurcu.}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:...cementara u 3D... - panoramio.jpg|mini|250px|Slika cementare u [[3D|3D-u]].]]
Gospodarstvo Kaštela kroz povijest se oslanjalo na poljoprivredu i ribarstvo. Zahvaljujući plodnom Kaštelanskom polju Kaštela su imali mnoge prepoznatljive poljoprivredne proizvode od čega su najpoznatiji: [[vino]] i [[trešnja]], te u novije vrijeme (druga polovica 20. stoljeća) povrtlarske kulture, posebice salata i rajčica, koje zbog pogodnih klimatskih uvjeta rano dospijevaju u staklenicima i plastenicima.

Tijekom 19. stoljeća kroz Kaštela dolazi željeznička pruga koja je povezivala [[Split]] s ostalim dijelovima tadašnje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], čime su Kaštela dobila na značajnosti. No, to se tek počinje osjećati početkom 20. stoljeća kada se u Kaštelima počinju otvarati hoteli (prvi hotel otvorio doktor Šoulavy 1909. godine u Kaštel Lukšiću; najpoznatiji je hotel Palace u Kaštel Starom koji je danas zatvoren) kad Kaštela, uz [[Opatija|Opatiju]], postaju brand tadašnjeg hrvatskog turizma.
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u Kaštela je došla i prva industrija. U [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]] se otvara tvornica cementa. Osim toga u Kaštela su došla i električna energija i voda, što je ojačalo kaštelansko gospodarstvo.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kaštelansko gospodarstvo naglo stagnira i počinje zaostajati zbog ratnog stanja koje je zahvatilo Kaštela.
Nakon Drugog svjetskog rata socijalistička politika dovodi do nagle industrijalizacije Kaštela pa nakon cementare (Dalmacijacement) dolazi i tvornica plastičnih masa (Jugovinil, kasnije zvan Adriavinil), željezara i drvni kombinat. To je rezultiralo naglim porastom stanovništva u Kaštelima, ali i jačanju kaštelanskog gospodarstva. No, to je dovelo i do protu efekta u poljoprivredi, te ometalo još snažniji mogući razvoj turizma od onoga koji se događao. Ipak, sve do kraja osamdesetih godina, brojni su kaštelani imali višestruke izvore prihoda, kako od rada u državnim tvrtkama i industriji, tako i od turizma i poljoprivrede, te je po tome prostor Kaštela bio specifičan na cijelom području bivše države.

Nakon raspada [[SFRJ|Jugoslavije]] i dolaska tranzicijsko-ratnog razdoblja kaštelansko gospodarstvo upada u krizu. Jaka poduzeća se zatvaraju (Jugovinil, drvni kombinat), propadaju brojne tvrtke u Splitu u kojima rade i stanovnici Kaštela, dok cementara i željezara u Kaštelima smanjuju broj radnika. Sve to dovodi do naglog porasta broja nezaposlenih. Tek početkom 21. stoljeća dolaskom novih malih privatnih poduzeća i stranih trgovačkih centara, te izgradnjom marine dolazi do malenih pozitivnih pomaka. Uza sve to prisutan je i stalan porast broja stanovnika doseljavanjem koji gradske vlasti procjenjuju na preko tisuću ljudi godišnje, što predstavlja silno opterećenje za ionako slabu gradsku infrastrukturu.

Primarni cilj gradskih vlasti je povratak turizma u Kaštelima, no zbog mnogih problema (divlje gradnje, nedostatak infrastrukture, nedostatak kapaciteta hotela itd.) dolazi do pitanja hoće li uopće turizam zasjati kao nekad u Kaštelima.
Osim toga se pokušava i obnoviti poljoprivreda u Kaštelima, no zbog rapidnog rasta grada nestao je veći dio kaštelanskog polja što i to dovodi u pitanje. Veliki gospodarski poticaj trebalo bi dati dovršenje projekta Eko-kaštelanski zaljev kojim bi se konačno trebala riješiti pitanja oborinskih i kanalizacijskih voda na području Kaštelanskog zaljeva.

== Demografija ==

Kaštela od prvog popisa stanovništva pa do danas imaju kontinuirani rast stanovništva. Prema prvom popisu iz [[1857.]] godine broj stanovnika u Kaštelima je bilo 5097, dok danas prema podatcima iz popisa [[2011.]] godine živi 38.667 stanovnika, te su drugi po veličini grad županije, odmah iza Splita.

Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] broj stanovnika u Kaštelima blago raste, zbog iseljavanja stanovništva potaknut niskim standardom. Nagliji rast stanovništva Kaštela, ostvaruje se poslije svjetskih ratova, poglavito nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kada je u Kaštelima počeo značajni gospodarski napredak, ali i zbog blizine glavnog gospodarskog središta [[Dalmacija|Dalmacije]] grada [[Split]]a. To naseljavanje i rast stanovništva traje i danas. Osim naseljavanja, porastu stanovništva pridonosi i prirodni prirast koji je pozitivan te danas, Kaštela uvrštava u rijetke gradove u Hrvatskoj s višim natalitetom od mortaliteta.

=== Popis 1991. ===

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Kaštela}}

===Popis 2001. ===

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, grad Kaštela su imala 34.103 stanovnika. Većinu stanovništva su činili [[Hrvati]] s 96,65 %, dok od ostalih naroda najznačajniji su bili [[Srbi]] s 1,69 %, [[Bošnjaci]] s 0,14 % te [[Albanci]] i [[Slovenci]] s 0,13 %. Kaštela su bila jedna od rijetkih gradova u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja su od [[1991.]] do [[2001.]] imala rast stanovništva.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup17.html Popis stanovništva 2001.]&lt;/ref&gt;

Prema mjestima koji čine grad Kaštela, najveći broj stanovnika je imao [[Kaštel Stari]] (6448), a slijedio ga je [[Kaštel Sućurac]] (6236) i [[Kaštel Lukšić]] (4880), dok najmanje stanovnika je imao [[Kaštel Štafilić]] (2650).

=== Popis 2011. ===

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, grad Kaštela su imala 38.667 stanovnika. Većinu stanovništva su činili [[Hrvati]] s 97,42 %, a po vjerskom opredijeljenju većinu od 93,62 % činili su pripadnici katoličke vjere.&lt;ref name=&quot;DZS-1&quot;&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm Popis stanovništva 2011.]&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika|popisi=HRV|upisano=2022-09-24|područje=Grad Kaštela|p1857=5097|p1869=5829|p1880=5981|p1890=6582|p1900=7286|p1910=7460|p1921=8346|p1931=8895|p1948=9731|p1953=11036|p1961=13526|p1971=18805|p1981=24328|p1991=29168|p2001=34103|p2011=38667|p2021=37794|napomena=Nastao iz stare općine Kaštela. Od 1948. do 1971. dio podataka sadržan je u gradu Splitu.|izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Kultura i šport ==

*[[Muzej grada Kaštela|&lt;nowiki/&gt;]][[Muzej grada Kaštela]] u [[Kaštel Lukšić]]u
*[[Muzej Podvorje]] u [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]]
*[[NK Jadran Kaštel Sućurac|NK Jadran]] – [[Kaštel Sućurac]]
*[[NK GOŠK Kaštel Gomilica|NK GOŠK Adriachem]] – [[Kaštel Gomilica]]
*[[HNK Val Kaštel Stari|HNK Val]] – [[Kaštel Stari]]
*[[Odbojkaški klub Mladost]] – [[Kaštel Lukšić]]
*[[Odbojkaški klub Kaštela DC]] – [[Kaštel Stari]]
*[[OK Marina Kaštela Kaštel Gomilica|Odbojkaški klub Marina Kaštela]] – [[Kaštel Kambelovac]]
*[[RK Kaštela Kaštel Gomilica|Rukometni klub Ribola Kaštela]] – [[Kaštel Gomilica]]
*[[Karate klub Fortiter]] – [[Kaštel Novi]]
*[[Karate klub Bijaći]] – [[Kaštel Novi]]
*[[Judo klub Dalmacijacement]] – [[Kaštel Sućurac]]
* [[VK Kaštela Kaštel Lukšić|VK Kaštela]] – [[Kaštel Lukšić]]
*[[POGŠ Josip Hatze]] [[Kaštel Kambelovac]]
*[[HGD &quot;Zrinski&quot;]] – [[Donja Kaštela]]
*[[HGD &quot;Biranj&quot;]] – [[Kaštel Lukšić]]
*[[Š.K. &quot;Petar Sedlar-Pepe&quot;]] – [[Kaštel Novi]]

* Hrvatski veslački klub Marina Kaštela – Kaštel Kambelovac
*Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Bijaćka vila&quot; – Kaštela
*Gradski dječji zbor &quot;Kaštelanski tići&quot;
*Košarkaški klub Ribola Kaštela
*Amatersko kazalište Moreta Donja Kaštela
*Taekwondo klub Energy Kaštela

''Memorijalni turnir na male branke 'Ivica Džolić Đola' '' održava se od 1996.

== Obrazovanje ==

=== Osnovne škole ===

U Kaštelima postoji 5 osnovnih škola, &quot;Bijaći&quot; (K. Novi), &quot;Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot; (K. Stari), &quot;Ostrog&quot; (K. Lukšić), &quot;Knez Trpimir&quot; (K. Gomilica) i &quot;Knez Mislav&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-knezmislav-kastelsucurac.skole.hr/ |title=O.Š. &quot;Knez Mislav&quot; |archive-url=https://web.archive.org/web/20111020222650/http://os-knezmislav-kastelsucurac.skole.hr/ |archive-date=20. listopada 2011. |access-date=18. listopada 2011.}}&lt;/ref&gt; (K. Sućurac).
Započela je izgradnja nove osnovne škole u K. Novom.
==== Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot; ====

[[Datoteka:Skola fl.png|mini|lijevo|Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot;]]
[[Datoteka:List-rusmarin.gif|mini|Školski list]]
Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot; nalazi se u Kaštel Starome.

Zgrada škole izgrađena je [[1979.]] godine. Nastava se u njoj počela održavati školske godine [[1980.]]/[[1981.]] Do izgradnje nove školske zgrade došlo je zbog nemogućnosti postojeće škole &quot;Ante Beretin&quot; iz Kaštel Novoga da primi sve učenike. Tako su u vremenu od 1980. – [[1985.]] godine nastavu u školskoj zgradi pohađali učenici od petog do osmog razreda Osnovne škole &quot;Ante Beretin&quot; iz Kaštel Novoga.

Škola počinje raditi samostalno pod nazivom OŠ &quot;Kaštel Stari&quot; – u osnivanju, i to 1985. godine. 
Jedno vrijeme škola je djelovala pod imenom &quot;Josip Babin Bepo&quot;, a od 17. siječnja [[1992.]] godine djeluje pod imenom OŠ &quot;Prof. Filip Lukas&quot;. Ime je dobila po poznatom mještaninu, svećeniku, profesoru i znanstveniku.

Na početku rada školu je pohađalo oko 550 učenika. Nastavu pohađaju djeca s područja Kaštel Staroga, Rudina i Radošića.
U školi jednom godišnje izlazi školski list &quot;Rusmarin&quot;.

Ono po čemu je škola još prepoznatljiva je veliki maslinik koji se nalazi s južne strane škole na površini od 60 000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ovaj jedinstveni maslinik &quot;matičnjak&quot; u [[Dalmacija|Dalmaciji]] ima oko 500 stabala, a njegovu vrijednost čini brojka od preko 20 različitih sorti [[maslina]].
==== Osnovna škola Bijaći ====

OŠ Bijaći se nalazi u Kaštel Novom. Zgrada je sagrađena 1911 godine što je čini jednom od najstarijih Osnovnih Škola u Hrvatskoj. Školu pohađa oko 850 učenika. U školi jednom godišnje izlazi list ˝Kapljice˝.

Škola je dobila ime po mjestu Bijaći gdje se nalazi crkvica sv. Marte. Kod te crkvice se prvi put spominje ime &quot;Hrvat&quot; u Trpimirovoj darovnici iz 852. godine. Darovnica nije sačuvana, ali je sačuvan prijepis iz 16. stoljeća.

Škola je trebala biti završena u rujnu 2012. godine kada su se učenici iz sadašnje zgrade trebali preseliti u novu školu, no završena je tek u proljeće 2014. godine&lt;ref&gt;[http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/21207-prerezana-vrpca-na-ulazu-u-novu-skolu]&lt;/ref&gt; a školska dvorana u proljeće 2016. godine.&lt;ref&gt;[http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/25173-ministar-sustar-otvorio-novu-skolsku-dvoranu-foto]&lt;/ref&gt;

==== Osnovna škola kneza Trpimira ====
Škola je počela s radom 13. rujna 1973. Obuhvaća upisno područje Kaštel Gomilice i Kaštel Kambelovca i s 35 odjela i preko 950 učenika najveća je osnovna škola u Kaštelima.

Godine 1990. dobiva ime &quot;knez Trpimir&quot; na spomen [[Povelja kneza Trpimira|Trpimirove darovnice]] od 4. ožujka 852. kada se po prvi put spominje hrvatsko ime &quot;...''dux Chroatorum iuvatus munere divino'' ...&quot; Stoga 4. ožujka slavimo kao Dan škole.

Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] škola je skrbila za oko 160 učenika prognanika i izbjeglica pomažući im u nastavku njihova školovanja.

=== Srednje škole ===
* SŠ &quot;Braća Radić&quot;&lt;ref&gt;[http://www.ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr/ Srednja škola &quot;Braća Radić&quot; Kaštel Štafilić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224001555/http://ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr/ |date=24. veljače 2009. }}, pristupljeno 30. siječnja 2016.&lt;/ref&gt;

== Znamenitosti ==

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==

*{{Z|NJE}} [[Lindlar]]
*{{Z|HRV}} [[Zaprešić]]
*{{Z|BIH}} [[Kiseljak]]
*{{Z|BIH}} [[Kupres]]
*{{Z|SLK}} [[Bardejov]]
*{{Z|ČEH}} [[Přerov]]
*{{Z|ČEH}} [[Hradec Králové]]
*{{Z|POLJ}} [[Pszczyna]]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Kaštela}}
* [http://www.kastela.hr/ Službena stranica grada]
* [http://www.kastela.org/ Portal grada Kaštela]
* [http://www.dzs.hr/ Demografija Kaštela]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{7 Kaštela}}
{{GiO SDŽ}}

[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Kaštela| ]]</text>
      <sha1>rusnzu8ka0dkcubhj1u38p0v03qv8xk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482023</id>
      <parentid>42482022</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T08:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-138447</username>
        <id>267695</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest nakon doseljavanja Hrvata */</comment>
      <origin>42482023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24677" sha1="kbwtyfch0r0wqqdgcwqqbc9z2f0msjr" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Kaštela
|vrsta            = grad
|grb              = Kaštela (grb).gif
|članak o grbu    = Grb grada Kaštela
|zastava          = Zastava Grada Kaštela.gif
|članak o zastavi = Zastava grada Kaštela
|slika            = Split mountains (20785876788).jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|SDŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = Denis Ivanović
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|7 gradskih naselja]]
|površina         = 57,6
|visina           = 
|z. širina        = 43.55
|z. dužina        = 16.38
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 37794
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 21212 – 21217
|pozivni broj     = +385 (0)21
|autooznaka       = ST
|web              = {{URL|https://kastela.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Kaštela''' su grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji administrativno pripadaju [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] i dio su metro-područja grada Splita. Pod nazivom ‘Kaštela’ podrazumijeva se niz od sedam spojenih naselja između [[Solin]]a i [[Trogir]]a.

== Zemljopisni položaj ==
Kaštela su grad srednje Dalmacije, u samoj blizini [[Split]]a, najvećeg hrvatskog grada na moru poznatog po Dioklecijanovoj palači, [[Trogir]]a, grada pod zaštitom UNESCO-a i [[Solin]]a poznatog po drevnoj [[Salona|Saloni]] iz [[Rimljani|rimskog]] doba.

Kaštela su naziv za sedam manjih spojenih mjesta uz obalu [[Kaštelanski zaljev|Kaštelanskog zaljeva]]. To su: 
* [[Kaštel Štafilić]], 
* [[Kaštel Novi]],
* [[Kaštel Stari]],
* [[Kaštel Lukšić]],
* [[Kaštel Kambelovac]],
* [[Kaštel Gomilica]] i
* [[Kaštel Sućurac]].

Kaštela graniče s [[Trogir]]om na zapadu i [[Solin]]om i [[Split]]om na istoku i vrlo su dobro povezana glavnim cestovnim pravcima s tim dijelom [[Dalmacija|Dalmacije]], ali i s kontinentalnom Hrvatskom.

Iznad Kaštela se u smjeru zapad-istok proteže planina [[Kozjak]] (779 m), a nešto dalje prema istoku i planina [[Mosor]] (1339 m). Kaštelanski zaljev, južna granica Kaštelanskoga polja, predstavlja potonulu [[depresija (reljef)|depresiju]] između spomenutih planina na sjeveru i [[Marjan|poluotoka Marjana]] i otoka [[Čiovo|Čiova]] na jugu. Rub između kopna i mora prate plićaci s čestim žalom, hridima i minijaturnim otocima. U geološkom smislu prevladavaju [[vapnenac]] i [[fliš]]. Fliš ne prelazi visinu od 400 m i njegove blage padine, osobito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim tlima. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fliša i vapnenca, te su Kaštela bogata podzemnim i nadzemnim vodotokovima.

Izmjena vapnenca i fliša vidljiva je i u [[vegetacija|vegetacijskom pokrovu]], pa su tako vapnenačke površine pretežno gole, dok je fliš prekriven raslinjem. Nekada su to uglavnom bili [[bijelograb]], [[hrast]] medunac i [[česmina]], a danas su primorska zaravan i blaže padine brda prekrivene poljodjelskim kulturama, koje se u novije vrijeme smanjuju zbog širenja stambenih predjela.

Mikroklimatske prilike s lokalnim obilježjima u okviru semiaridne mediteranske [[klima|klime]] omogućuju rano prispijevanje zimskoga povrća i razvoj mediteranskih poljodjelskih kultura poput vinove loze [[Crljenak kaštelanski]], masline, smokve, badema i dr.

Glavna kaštelanska prometnica je Stara kaštelanska cesta, danas Cesta [[Franjo Tuđman|dr. Franje Tuđmana]], koja je velikim dijelom ostatak ceste za Split, građene u vrijeme maršala Marmonta. Ona je rasterećena tek izgradnjom jadranske magistrale, koja uglavnom prolazi izvan naseljenih dijelova.

Za gospodarstvo je također važna i željeznica, a koja je sa svojih 5 stajališta na području Kaštela sastavni dio [[Splitska gradska željeznica|splitske prigradske željeznice]].

Avionom je također moguće putovati između Kaštela i raznih destinacija diljem Europe jer se u njima nalazi [[Zračna luka Split|Zračna Luka Split]].

== Historija ==
=== Historija do doseljenja Slavena ===
Zbog povoljnog klimatskog okruženja i bogatstva voda tekućica, Kaštelansko polje oduvijek je bilo primamljivo mjesto za stanovanje.
Tragove [[neandertalac]]a nalazimo u [[Mujina pećina|Mujinoj pećini]], koja je smještena u prolazu između Kaštelanskog polja i Labina.

[[Neolit]]ski nalazi su najbrojni u Resniku (K.Štafilić), stari su oko 5 tisuća godina.
Sljedi razdoblje [[nolit]]a, kada se uz kamen obrađuje i bakar. To je vrijeme kad započima borba pojedinih ljudskih zajednica za životni prostor, nema niti jedne strateške točke u Kaštelanskom polju bez gradine. [[Gradina|Gradine]] imaju namjenu utvrde. Najznačajnija gradina se nalazi na vrhu sv. Ivan, s Kaštelanske strane vrh je oštro odsječena litica, dok je sa sjevernu stranu blaga padina, duž padine se nalaze tri reda [[suhozid]]a.

Tijekom [[željezno doba|željezna doba]] od 9. do 5. stoljeća pr. Kr. glavna središta kaštelanskog područja su bile zajednice Luko, [[Ostrog (Kaštela)|Ostrog]] i posebno značajna zajednica Veli Bijać koja je preko luke održavala trgovačke veze u mlađem željeznom dobu s lukama na zapadnoj strani Jadrana. Prepostavlja se da je ovo područje tijekom 1. stoljeća pr. Kr. bilo naseljeno ilirskim plemenima [[Bulini]] i [[Hilini]]. U kasnijem razdoblju ovaj kraj osvajaju ratoborni [[Dalmati]]. Koncem 4. stoljeća pr. Kr. Grci s [[Issa|Isse]] ([[Vis]]) osnivaju trgovačku koloniju Tragurium ([[Trogir]]). Dokaz trgovine Grka i Ilira nalazimo u helenističkoj luci Resnik, s brojnim nalazima [[heleni]]stičke keramike, posebno su značajni nalazi megarskih čaša.

Vlast nad Salonom ([[Solin]]), koja se nalazi na istočnom, rubnom, djelu polja uz rijeku Jadro, Rimljani su uspostavili 76. god. pr. Kr. Za vrijeme građanskog rata između Cezara i Pompeja Salona staje na Cezarevu stranu, koji je nagrađuje statusom rimske kolonije. Salona dobiva ager centuriatus, koji se proteže do Kaštel Lukšića. Na zapadnom djelu Kašetanskog polja u predjelu Resnik rimski car Claudije gradi naselje [[Sikuli|Sicum]] za svoje veterane iz VII. i IX. legije.

Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine ovaj kraj potpada pod [[Bizant]].

Početkom 7. stoljeća usljedili su avarsko-slavenski napadi, a končno i pad Salone. Rimljani pronalaze skloništa u okolnim gradovima, romanizirani [[Iliri]] se povlače u brda. U romanskim gradovima se nastavlja antička tradicija, na napuštena područja izvan gradskih zidina naselili su se u 7. stoljeću Hrvati.

=== Historija nakon doseljavanja Slavena ===

U ranom srednjem vijeku [[Kaštelansko polje]] potpada pod [[Klis|Klišku]] župu. Uz vladarske posjede osnivaju se i naselja koja se smještaju iznad polja: Baba, Bijaći, Špiljan, Žestinj, Radun, Šušnjari, Ostrog, Lažani, Kruševik, Kozica, Sućurac, Selišće, Smoljevac. Jedan od vladarskih posjeda nalazio se u [[Bijaći]]ma gdje 4. ožujka 852. godine knez [[Trpimir]] izdaje darovnicu u kojoj se prvi put spominje ime [[Hrvati|Hrvat]](danas je to dan grada Kaštela).

[[Didići]] osnivaju [[beneficij]]e. [[Mongoli]] 1241. godine sljedeći hrvatsko-ugarskog kralj [[Bela IV.|Belu IV]],
koji nalazi utočište u Trogiru, razaraju naselja po Kaštelanskom polju.

Susjedni gradovi Trogir i Split koji se često se međusobno sukobljavaju, žele ojačati svoj utjecaj na području Kaštelanskog polja smanjujući samoupravu lokalnog stanovništva. Trogirani grade kulu kod samostana [[Sv.Petar od Klobučca]] u [[Podmorje|Podmorju]], dok 1392. godine splitska nadbiskupija gradi kulu u [[Dilat]]u ([[Kaštel Sućurac]]).

Kada se selo [[Ostrog (Kaštela)|Ostrog]] htjelo opasati bedemima Splićani razaraju selo te prekopavaju groblje. Godine 1418. za vrijeme rata između Venecije i Genove porušena je kula kod sv. Petra od Klobučca da ne bude utočište [[Mlečani|Mlečana]]. Razdoblje mira dolazi 1420. godine u lipnju kada Trogir i Split dolaze pod vlast [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], koja određuje granice gradova pravocrtnom linijom od mora do [[Kozjak]]a. Turci zuzimaju [[Bosna (država)|Bosnu]], dolazi do iseljavanja stanovništva. U strahu od iseljavanja trogirski i splitski posjednici grade utvrde-kaštela. Prvi kaštel za obranu od Turaka 1476. o svom trošku gradi trogirski plemić [[Koriolan Cipiko|Koriolan Ćipiko]], zapovjednik [[Galija|galije]].
Do kaštela koji se nalazi u moru on planski gradi naselje kvadratnog oblika. Naselje se opasuje bedemima i jarkom 1507. Na uglovima su sagrađene ugaone kule, a na ulazu [[pokretni most]].
Njegov primjer slijede i ostali posjednici, izgrađeno je 20 [[kaštel]]a i više utvrđenih mjesta, od kojih se izdvajaju sedam.
Planski uređeno naselje Koriolana Ćipika možemo smatrati početkom urbanizacije Kaštela. Grad svoj postanak može zahvaliti žuljevitim rukama galiota (veslača), kako stoji na ploči iznad ulaza u kaštel.
Kaštela naseljavaju izbjeglice iz potkozjačkih sela i unutrašnjosti.

Razgraničavanjem 1571. godine između Mletačke Republike i Turskog carstva granica prolazi kroz selo Baba koje ostaje na Turskoj strani, vrhom Kozjaka, i spušta se do mora između Kaštela i Solina, koji je također kao i Klis u Turskim rukama. Oslobađanjem [[Solin]]a, [[Kliška tvrđava|Klisa]],i [[Zagora|Zagore]] nestaje neposredne ratne opasnosti. Bedemi oko sela nestaju, povećava se broj stanovništva .

Dogovorom [[Francuska|Francuske]] i [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] 1797. godine podjeljena je Mletačka republika, Austriji pripada [[Dalmacija]], koja postaje zasebna kraljevina u sklopu carevine.

Nakon pobjede kod [[Austerlitz]]a, Francuzi dobivaju Dalmaciju. Dalmaciju pripajaju [[Italija|Kraljevini Italiji]], Kaštela dijele na dvije upravne jedinice Gornja Kaštela i Donja Kaštela, ukida se [[fideikomis]], [[Grimanijev zakon]] i [[Bratovština|bratovštine]], na snagu stupa [[Građanski zakon]]. Francuski [[Auguste Marmont|maršal Marmont]] trasira i gradi cestu kroz Kaštela (danas Cesta Dr. Franje Tuđmana) povezujući Split i Trogir. [[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleonovim]] porazom Dalmacija se vraća u okrilje Austrijskog Carstva, ukidaju se Građanski zakoni i vraća se mletačko feudalno pravo ([[mletački kolonat]]).

Škole počinju s radom 1819. godine. Gradi se željeznica i luke. Nakon [[Prvi svjetski rat|I. Svjetskog rata]] Kaštela postaju sastavni dio [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Provodi se [[Agrarna reforma]], seljaci (težaci) postaju vlasnici zemlje koju obrađuju. Godine 1941. izbija [[Drugi svjetski rat]], koji dovodi do raspada [[Jugoslavija|Jugoslavije]], Dalmacija se pripaja [[Italija|Italiji]], granica s [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnom Državom Hrvatskom]] prolazi prvo vrijeme kroz polje, nakon kratkog perioda vrhovima Kozjaka. Zbog toga veliki broj kaštelana odlazi u [[NOB]]. Nova Jugoslavija 1945. godine uvodi [[socijalizam]], dolazi do zapuštanja [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] i provodi se [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]]. [[Tvornica|Tvornice]] koje su izgrađene na poljoprivrednom zemljištu, privlače velik broj doseljenika.

Kaštela se šire i spajaju u jednu neprekinutu cjelinu, 1986. godine uspostavljena je općina Kaštela. Raspadom Jugoslavije, uspostavom [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] Kaštela dobivaju status grada.

== Administracija i politika ==

Središte gradske vlasti nalazi se u Kaštel Sućurcu.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Pieces of childhood - panoramio.jpg|mini|lijevo|250px|Žičara za prijevoz sirovine za cementaru demontirana 2018. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/vozaci-naoruzajte-se-strpljenjem-rusi-se-106-godina-stara-zicara-na-kastelanskoj-cesti-ocekuju-se-39-cepovi-39-573421 |title=Vozači, naoružajte se strpljenjem! Ruši se 106 godina stara žičara, na Kaštelanskoj cesti očekuju se 'čepovi' |last=Žarko |first=Jakov |date=2018-11-05 |website=slobodnadalmacija.hr |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |access-date=2020-11-25 |quote=Nakon gotovo 106 godina, koliko je prošlo od njezine izgradnje, &quot;starica&quot; s početka prošlog stoljeća odlazi u povijest. Naime, danas počinju radovi na rušenju i uklanjanju mosta i stupova stare žičare na Kaštelanskoj cesti u blizini CEMEX-ove tvornice &quot;Sv. Juraj&quot; u Kaštel Sućurcu.}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:...cementara u 3D... - panoramio.jpg|mini|250px|Slika cementare u [[3D|3D-u]].]]
Gospodarstvo Kaštela kroz povijest se oslanjalo na poljoprivredu i ribarstvo. Zahvaljujući plodnom Kaštelanskom polju Kaštela su imali mnoge prepoznatljive poljoprivredne proizvode od čega su najpoznatiji: [[vino]] i [[trešnja]], te u novije vrijeme (druga polovica 20. stoljeća) povrtlarske kulture, posebice salata i rajčica, koje zbog pogodnih klimatskih uvjeta rano dospijevaju u staklenicima i plastenicima.

Tijekom 19. stoljeća kroz Kaštela dolazi željeznička pruga koja je povezivala [[Split]] s ostalim dijelovima tadašnje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], čime su Kaštela dobila na značajnosti. No, to se tek počinje osjećati početkom 20. stoljeća kada se u Kaštelima počinju otvarati hoteli (prvi hotel otvorio doktor Šoulavy 1909. godine u Kaštel Lukšiću; najpoznatiji je hotel Palace u Kaštel Starom koji je danas zatvoren) kad Kaštela, uz [[Opatija|Opatiju]], postaju brand tadašnjeg hrvatskog turizma.
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u Kaštela je došla i prva industrija. U [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]] se otvara tvornica cementa. Osim toga u Kaštela su došla i električna energija i voda, što je ojačalo kaštelansko gospodarstvo.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kaštelansko gospodarstvo naglo stagnira i počinje zaostajati zbog ratnog stanja koje je zahvatilo Kaštela.
Nakon Drugog svjetskog rata socijalistička politika dovodi do nagle industrijalizacije Kaštela pa nakon cementare (Dalmacijacement) dolazi i tvornica plastičnih masa (Jugovinil, kasnije zvan Adriavinil), željezara i drvni kombinat. To je rezultiralo naglim porastom stanovništva u Kaštelima, ali i jačanju kaštelanskog gospodarstva. No, to je dovelo i do protu efekta u poljoprivredi, te ometalo još snažniji mogući razvoj turizma od onoga koji se događao. Ipak, sve do kraja osamdesetih godina, brojni su kaštelani imali višestruke izvore prihoda, kako od rada u državnim tvrtkama i industriji, tako i od turizma i poljoprivrede, te je po tome prostor Kaštela bio specifičan na cijelom području bivše države.

Nakon raspada [[SFRJ|Jugoslavije]] i dolaska tranzicijsko-ratnog razdoblja kaštelansko gospodarstvo upada u krizu. Jaka poduzeća se zatvaraju (Jugovinil, drvni kombinat), propadaju brojne tvrtke u Splitu u kojima rade i stanovnici Kaštela, dok cementara i željezara u Kaštelima smanjuju broj radnika. Sve to dovodi do naglog porasta broja nezaposlenih. Tek početkom 21. stoljeća dolaskom novih malih privatnih poduzeća i stranih trgovačkih centara, te izgradnjom marine dolazi do malenih pozitivnih pomaka. Uza sve to prisutan je i stalan porast broja stanovnika doseljavanjem koji gradske vlasti procjenjuju na preko tisuću ljudi godišnje, što predstavlja silno opterećenje za ionako slabu gradsku infrastrukturu.

Primarni cilj gradskih vlasti je povratak turizma u Kaštelima, no zbog mnogih problema (divlje gradnje, nedostatak infrastrukture, nedostatak kapaciteta hotela itd.) dolazi do pitanja hoće li uopće turizam zasjati kao nekad u Kaštelima.
Osim toga se pokušava i obnoviti poljoprivreda u Kaštelima, no zbog rapidnog rasta grada nestao je veći dio kaštelanskog polja što i to dovodi u pitanje. Veliki gospodarski poticaj trebalo bi dati dovršenje projekta Eko-kaštelanski zaljev kojim bi se konačno trebala riješiti pitanja oborinskih i kanalizacijskih voda na području Kaštelanskog zaljeva.

== Demografija ==

Kaštela od prvog popisa stanovništva pa do danas imaju kontinuirani rast stanovništva. Prema prvom popisu iz [[1857.]] godine broj stanovnika u Kaštelima je bilo 5097, dok danas prema podatcima iz popisa [[2011.]] godine živi 38.667 stanovnika, te su drugi po veličini grad županije, odmah iza Splita.

Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] broj stanovnika u Kaštelima blago raste, zbog iseljavanja stanovništva potaknut niskim standardom. Nagliji rast stanovništva Kaštela, ostvaruje se poslije svjetskih ratova, poglavito nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kada je u Kaštelima počeo značajni gospodarski napredak, ali i zbog blizine glavnog gospodarskog središta [[Dalmacija|Dalmacije]] grada [[Split]]a. To naseljavanje i rast stanovništva traje i danas. Osim naseljavanja, porastu stanovništva pridonosi i prirodni prirast koji je pozitivan te danas, Kaštela uvrštava u rijetke gradove u Hrvatskoj s višim natalitetom od mortaliteta.

=== Popis 1991. ===

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Kaštela}}

===Popis 2001. ===

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, grad Kaštela su imala 34.103 stanovnika. Većinu stanovništva su činili [[Hrvati]] s 96,65 %, dok od ostalih naroda najznačajniji su bili [[Srbi]] s 1,69 %, [[Bošnjaci]] s 0,14 % te [[Albanci]] i [[Slovenci]] s 0,13 %. Kaštela su bila jedna od rijetkih gradova u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja su od [[1991.]] do [[2001.]] imala rast stanovništva.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup17.html Popis stanovništva 2001.]&lt;/ref&gt;

Prema mjestima koji čine grad Kaštela, najveći broj stanovnika je imao [[Kaštel Stari]] (6448), a slijedio ga je [[Kaštel Sućurac]] (6236) i [[Kaštel Lukšić]] (4880), dok najmanje stanovnika je imao [[Kaštel Štafilić]] (2650).

=== Popis 2011. ===

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, grad Kaštela su imala 38.667 stanovnika. Većinu stanovništva su činili [[Hrvati]] s 97,42 %, a po vjerskom opredijeljenju većinu od 93,62 % činili su pripadnici katoličke vjere.&lt;ref name=&quot;DZS-1&quot;&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm Popis stanovništva 2011.]&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika|popisi=HRV|upisano=2022-09-24|područje=Grad Kaštela|p1857=5097|p1869=5829|p1880=5981|p1890=6582|p1900=7286|p1910=7460|p1921=8346|p1931=8895|p1948=9731|p1953=11036|p1961=13526|p1971=18805|p1981=24328|p1991=29168|p2001=34103|p2011=38667|p2021=37794|napomena=Nastao iz stare općine Kaštela. Od 1948. do 1971. dio podataka sadržan je u gradu Splitu.|izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Kultura i šport ==

*[[Muzej grada Kaštela|&lt;nowiki/&gt;]][[Muzej grada Kaštela]] u [[Kaštel Lukšić]]u
*[[Muzej Podvorje]] u [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]]
*[[NK Jadran Kaštel Sućurac|NK Jadran]] – [[Kaštel Sućurac]]
*[[NK GOŠK Kaštel Gomilica|NK GOŠK Adriachem]] – [[Kaštel Gomilica]]
*[[HNK Val Kaštel Stari|HNK Val]] – [[Kaštel Stari]]
*[[Odbojkaški klub Mladost]] – [[Kaštel Lukšić]]
*[[Odbojkaški klub Kaštela DC]] – [[Kaštel Stari]]
*[[OK Marina Kaštela Kaštel Gomilica|Odbojkaški klub Marina Kaštela]] – [[Kaštel Kambelovac]]
*[[RK Kaštela Kaštel Gomilica|Rukometni klub Ribola Kaštela]] – [[Kaštel Gomilica]]
*[[Karate klub Fortiter]] – [[Kaštel Novi]]
*[[Karate klub Bijaći]] – [[Kaštel Novi]]
*[[Judo klub Dalmacijacement]] – [[Kaštel Sućurac]]
* [[VK Kaštela Kaštel Lukšić|VK Kaštela]] – [[Kaštel Lukšić]]
*[[POGŠ Josip Hatze]] [[Kaštel Kambelovac]]
*[[HGD &quot;Zrinski&quot;]] – [[Donja Kaštela]]
*[[HGD &quot;Biranj&quot;]] – [[Kaštel Lukšić]]
*[[Š.K. &quot;Petar Sedlar-Pepe&quot;]] – [[Kaštel Novi]]

* Hrvatski veslački klub Marina Kaštela – Kaštel Kambelovac
*Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Bijaćka vila&quot; – Kaštela
*Gradski dječji zbor &quot;Kaštelanski tići&quot;
*Košarkaški klub Ribola Kaštela
*Amatersko kazalište Moreta Donja Kaštela
*Taekwondo klub Energy Kaštela

''Memorijalni turnir na male branke 'Ivica Džolić Đola' '' održava se od 1996.

== Obrazovanje ==

=== Osnovne škole ===

U Kaštelima postoji 5 osnovnih škola, &quot;Bijaći&quot; (K. Novi), &quot;Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot; (K. Stari), &quot;Ostrog&quot; (K. Lukšić), &quot;Knez Trpimir&quot; (K. Gomilica) i &quot;Knez Mislav&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-knezmislav-kastelsucurac.skole.hr/ |title=O.Š. &quot;Knez Mislav&quot; |archive-url=https://web.archive.org/web/20111020222650/http://os-knezmislav-kastelsucurac.skole.hr/ |archive-date=20. listopada 2011. |access-date=18. listopada 2011.}}&lt;/ref&gt; (K. Sućurac).
Započela je izgradnja nove osnovne škole u K. Novom.
==== Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot; ====

[[Datoteka:Skola fl.png|mini|lijevo|Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot;]]
[[Datoteka:List-rusmarin.gif|mini|Školski list]]
Osnovna škola &quot;Profesor Filip Lukas&quot; nalazi se u Kaštel Starome.

Zgrada škole izgrađena je [[1979.]] godine. Nastava se u njoj počela održavati školske godine [[1980.]]/[[1981.]] Do izgradnje nove školske zgrade došlo je zbog nemogućnosti postojeće škole &quot;Ante Beretin&quot; iz Kaštel Novoga da primi sve učenike. Tako su u vremenu od 1980. – [[1985.]] godine nastavu u školskoj zgradi pohađali učenici od petog do osmog razreda Osnovne škole &quot;Ante Beretin&quot; iz Kaštel Novoga.

Škola počinje raditi samostalno pod nazivom OŠ &quot;Kaštel Stari&quot; – u osnivanju, i to 1985. godine. 
Jedno vrijeme škola je djelovala pod imenom &quot;Josip Babin Bepo&quot;, a od 17. siječnja [[1992.]] godine djeluje pod imenom OŠ &quot;Prof. Filip Lukas&quot;. Ime je dobila po poznatom mještaninu, svećeniku, profesoru i znanstveniku.

Na početku rada školu je pohađalo oko 550 učenika. Nastavu pohađaju djeca s područja Kaštel Staroga, Rudina i Radošića.
U školi jednom godišnje izlazi školski list &quot;Rusmarin&quot;.

Ono po čemu je škola još prepoznatljiva je veliki maslinik koji se nalazi s južne strane škole na površini od 60 000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ovaj jedinstveni maslinik &quot;matičnjak&quot; u [[Dalmacija|Dalmaciji]] ima oko 500 stabala, a njegovu vrijednost čini brojka od preko 20 različitih sorti [[maslina]].
==== Osnovna škola Bijaći ====

OŠ Bijaći se nalazi u Kaštel Novom. Zgrada je sagrađena 1911 godine što je čini jednom od najstarijih Osnovnih Škola u Hrvatskoj. Školu pohađa oko 850 učenika. U školi jednom godišnje izlazi list ˝Kapljice˝.

Škola je dobila ime po mjestu Bijaći gdje se nalazi crkvica sv. Marte. Kod te crkvice se prvi put spominje ime &quot;Hrvat&quot; u Trpimirovoj darovnici iz 852. godine. Darovnica nije sačuvana, ali je sačuvan prijepis iz 16. stoljeća.

Škola je trebala biti završena u rujnu 2012. godine kada su se učenici iz sadašnje zgrade trebali preseliti u novu školu, no završena je tek u proljeće 2014. godine&lt;ref&gt;[http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/21207-prerezana-vrpca-na-ulazu-u-novu-skolu]&lt;/ref&gt; a školska dvorana u proljeće 2016. godine.&lt;ref&gt;[http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/25173-ministar-sustar-otvorio-novu-skolsku-dvoranu-foto]&lt;/ref&gt;

==== Osnovna škola kneza Trpimira ====
Škola je počela s radom 13. rujna 1973. Obuhvaća upisno područje Kaštel Gomilice i Kaštel Kambelovca i s 35 odjela i preko 950 učenika najveća je osnovna škola u Kaštelima.

Godine 1990. dobiva ime &quot;knez Trpimir&quot; na spomen [[Povelja kneza Trpimira|Trpimirove darovnice]] od 4. ožujka 852. kada se po prvi put spominje hrvatsko ime &quot;...''dux Chroatorum iuvatus munere divino'' ...&quot; Stoga 4. ožujka slavimo kao Dan škole.

Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] škola je skrbila za oko 160 učenika prognanika i izbjeglica pomažući im u nastavku njihova školovanja.

=== Srednje škole ===
* SŠ &quot;Braća Radić&quot;&lt;ref&gt;[http://www.ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr/ Srednja škola &quot;Braća Radić&quot; Kaštel Štafilić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224001555/http://ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr/ |date=24. veljače 2009. }}, pristupljeno 30. siječnja 2016.&lt;/ref&gt;

== Znamenitosti ==

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==

*{{Z|NJE}} [[Lindlar]]
*{{Z|HRV}} [[Zaprešić]]
*{{Z|BIH}} [[Kiseljak]]
*{{Z|BIH}} [[Kupres]]
*{{Z|SLK}} [[Bardejov]]
*{{Z|ČEH}} [[Přerov]]
*{{Z|ČEH}} [[Hradec Králové]]
*{{Z|POLJ}} [[Pszczyna]]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Kaštela}}
* [http://www.kastela.hr/ Službena stranica grada]
* [http://www.kastela.org/ Portal grada Kaštela]
* [http://www.dzs.hr/ Demografija Kaštela]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{7 Kaštela}}
{{GiO SDŽ}}

[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Kaštela| ]]</text>
      <sha1>kbwtyfch0r0wqqdgcwqqbc9z2f0msjr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slavonski Brod</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12872</id>
    <revision>
      <id>42482001</id>
      <parentid>42463112</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T23:42:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42482001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28670" sha1="kw0vrcgu6azqyjaydadk8d9fe11bngx" xml:space="preserve">{{Grad RH
| ime = Slavonski Brod
| slika = Brodsko korzo (ljeto 2008).jpg
| opis_slike = 
| zastava = 
| grb = 
| županija = [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] 
| regija = [[Slavonija]] 
| broj stanovnika =  53.473
(aglomeracija 59.507)
| poštanski broj = 35000
| pozivni broj = 
| registarska oznaka = 
| gradonačelnik = Mirko Duspara ([[Hrvatska stranka prava|HSP]])
| z. širina = 45.16 
| z. dužina = 18.01 
}}
'''Slavonski Brod''' (udomaćeno '''Brod''', u predturskom periodu i u doba turske vladavine Slavonijom, '''Despot Brod''', po srpskom despotu [[Stefan Berislavić|Stefanu Berislaviću]]&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hafizović|first=Fazileta|authorlink=|title=Požeški sandžak i osmanska Slavonija|year=2016|url= |publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|pages=79, 165|location=Zagreb i Slavonski Brod|isbn=978-953-6659-95-1}}&lt;/ref&gt;, od 1871. do 1934. '''Brod na Savi'''; [[njemački jezik|njem.]] '''Slawonisch Brod'''), grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]], po veličini i značaju drugi najveći grad u [[Slavonija|Slavoniji]].

== Geografija ==
[[Datoteka:Slavonski Brod.jpg|left|thumb|Sava nizvodno od Slavonskog Broda]]

Slavonski Brod se nalazi na sjevernoj obali rijeke [[Sava|Save]], na granici s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], središte je Brodsko-posavske županije. Predstavlja čvorište glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Brod prolaze željeznička pruga i autocesta koje povezuju zapadnu Europu i Bliski Istok, a na rijeci [[Sava|Savi]] je cestovni most koji spaja [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[BIH]] (tu je i međunarodni granični prijelaz). Grad je lociran na pola puta između [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a, na južnom rubu Panonske ravnice, između Brodskog Brda na sjeveru, i rijeke Save na jugu. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke, pa se zato Brod ponekad naziva &quot;sjevernim vratima Bosne&quot;. Na tu činjenicu upučuje i sam naziv grada, koji je nekada nosio ime &quot;'''Brood''' na Savi&quot; ( &quot;Brood&quot;-iskvareno od &quot;prohod&quot;, &quot;prijelaz&quot;...). Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno s rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod.

Na drugoj strani Save se nalazi [[Bosanski Brod]].

== Stanovništvo ==
Što se tiče podataka o broju stanovnika, na mnogim mjestima se nalaze loše i često zastarjele informacije o populaciji šestog najvećeg grada u Republici Hrvatskoj i drugog u Istočnoj Hrvatskoj (Slavonija i Baranja), nakon [[Osijek]]a. Do 1991., dakle samostalnosti RH broj se povećavao zahvaljujući snažnom rastu privrede (velike tvornice &quot;Đuro Đaković&quot;, &quot;Jasinje&quot;, &quot;Slavonija&quot; ind.drva...i sl.)

Podaci 1991.: 57 796 stanovnika, a 2001.: 64 612 stanovnika (od toga 33 727 žena i 30 885 muškaraca),to se smatra malim porastom broja stanovnika osobito ako se uzme u obzir veliki broj prognanika iz [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] za vrijeme rata, te sada,prema procjenama, grad sa širom prigradskom zonom doseže maksimalno 80-ak tisuća stanovnika (2005 god.) Gradu Brodu gravitira i šire područje županije s oko 100 000 stanovnika. Taj ubrzani trend zahvaljujemo ponajprije snažnom razvoju (poglavito do [[1990]].),te priljevu bosanskih Hrvata u ratnim i poratnim razdobljima. U razdoblju od 1992. godine, koje se poklapa s početkom ratnih zbivanja na prostoru grada, do 2001. godine, kad je izvršen posljednji popis stanovništva, primjećuje se zabrinjavajuće opadanje prirodnog priraštaja. Broj živorođenih je dakle u značajnom padu, dok je broj umrlih manje-više konstantan. Razlozi ovoj pojavi mogu biti različiti i mogu se generalno vezati uz mijenjanje stila života, modernizaciju i slično, ali činjenično je da ova pojava ima negativne posljedice na brojne društvene elemente. Ipak,neka recentna istraživanja, provedena u Hrvatskoj, uz [[Split]], predviđaju visok demografski rast još jedino Slavonskom Brodu.

== Uprava ==
Nakon lokalnih izbora (2005) za gradonačelnika je izabran Mirko Duspara, dr.med. ([[Hrvatska stranka prava|HSP]]), a za zamjenike gradonačelnika Vladimir Jerković, dr. med. ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]) i Olivera Maglić, dipl.ing. (HSLS).

''Naime,Odlukom Vlade Republike Hrvatske raspušteno je bivše Gradsko Vijeće(također na čelu s dr.Mirkom Dusparom) i postavljen je povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Slavonski Brod Gabrijel Sentić. Izvanredni izbori za gradsko poglavarstvo i izbor Gradonačelnika održani su u ožujku 2007. Na tim izvanrednim izborima ponovno pobijedila je koalicija HSP-HSLS-[[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] na čelu s Mirkom Dusparom.''

== Historija ==

Naselja su na ovom dijelu Hrvatske postojala još u prapovijesno doba što je uvjetovano povoljnim geografskim položajem, ugodnom kontinentalnom klimom, plodnim tlom i blizinom rijeke. Grad je dobio ime &quot;Brod&quot; koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog.

Na sjeveroistoćnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevaćke kulture iz ranoga kamenog doba. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda.

Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Europi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena. Ona je ograđena drvenom ogradom s žrtvenikom i preko 20 kamenih sjekira. Zanimljivi su i ostaci ovdje pronađenih kostura, gdje je jedan pokopan bez glave, dok kod drugog na lubanji nedostaje lice, što znanstvenike upućuje na postojanje &quot;[[kult lubanje|kulta lubanje]]&quot; i žrtvene obrede. Prema nalazima s još nekih lokaliteta, stručnjaci smatraju da se na gradskom području vjerojatno nalazilo dosta veliko prapovijesno naselje.

Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira iz [[Rimsko Carstvo|rimskih]] vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu [[Marsonia]]. Do danas nije utvrđeno da li je Marsonija bila samo poštanska stanica i prenoćište, ili i čitava naseobina.

Na poznatoj Peutingerovoj tabli je Marsonija označena kao Marsonie, a u djelu Notitia dignitatum zapisana je kao Auxilia Ascaria Tauruno sive Marsonia.

S problematikom ubikacije Marsonije bavili su se već izdavači [[Ptolemej]]eve Geografije u 16. stoljeću. U tom pogledu bilo je različitih mišljenja. Prvi geograf iz 16. stoljeća koji je odredio položaj Marsonie na lokalitetu Broda bio je [[Abraham Ortelius]], koji je u svom atlasu &quot;[[Theatrum orbis terrarum]]&quot; ([[Antwerpen]] 1590) objavio kartu na kojoj je pokušao rekonstruirati i ubicirati sve antičke nazive panonskih i [[iliri|ilirskih]] naselja. On je Marsoniju smjestio na Savi upravo tamo gdje se danas nalazi Brod.

Na već spomenutoj Peutingerovoj tabli se najbolje vidi da je Marsonija ležala neposredno uz rijeku Savu, na mjestu gdje je rimska cesta prelazila preko spomenute rijeke. Od naših stručnjaka prvi koji je utvrdio da je Marsonija (originalno MARSVNNIA) bila na lokaciji Broda bio [[M. P. Katančić]]. Nakon toga, ova je činjenica opće prihvaćena u znanosti.

Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u [[6. stoljeće|6. stoljeću nove ere]]. Samo ime grada se prvi put spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] 1224. godine. Kroz kasni [[Srednji vijek]] i glavninu Novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj Krajini, seriji utvrđenja na granici [[Austrija|Austrije]] sa [[Tursko carstvo|Turskim carstvom]]. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja 17. stoljeća kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane [[Austrija|Austrije]]. Osim obrambene uloge, u gradu se u to vrijem razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše [[Franjevci]] pod čijim utjecajem se razvijaju prosvjeta i kultura. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka 20.-e godine prošlog stoljeća se nazivaju &quot;zlatnim dobom Broda&quot;. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] grad mijenja ime iz '''Brod na Savi''' u Slavonski Brod. za vrijeme [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad je teško stradao, a ista ga je sudbina zadesila za vrijeme [[Domovinski rat|rata u Hrvatskoj]] kada je pretrpio strahovita razaranja iz susjedne Bosne i Hercegovine od strane [[JNA]], a kasnije [[Republika Srpska|bosanskosrpskih]] snaga. Grad se postupno oporavlja i obnavlja te nastoji povezati gospodarski i prometno s ostalim dijelovima Hrvatske, a i radi se na obnavljanju industrijskih pogona, koji su svojevremeno zapošljavali većinu stanovnika.

Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje [[Središnja Europa|Središnju Europu]] sa [[Mala Azija|Malom Azijom]]. Kao administrativni centar Županije i industrijski centar, Slavonski Brod i dalje raste i razvija se, pogotovo u posljednjih desetak godina.

== Gospodarstvo ==

Slavonski Brod ima dosta razvijenu industriju, iako ona zbog rata i dosta lošeg prijelaza s [[komunizam|komunizma]] u [[kapitalizam]], opada zadnjih 10 - 12 godina. No polako se uzdiže na noge, pa tako i brodski div &quot;Đuro Đaković&quot; koji je i dobro znan preko granica Hrvatske po izrazito širokom i kvalitetnom proizvodnom programu. Proizvodne potencijele ove tvrtke nije potrebno posebno objašnjavati ali izdvojimo samo neke: mostovi([[Maslenički most]]...), željeznička vozila , industrijska postrojenja, poljoprivredni strojevi, auto dijelovi, borbena vozila i sustavi (tenk [[Degman]]) itd. Osim toga, ovo je poduzeće i dio hrvatskog konzorcija [[&quot;CROTRAM&quot;|CROTRAM]], koji je proizveo prvi hrvatski [[niskopodni tramvaj]].

Važna je i [[poljopriveda]] i uzgoj [[voćvoćaE|voća]], a dobro se razvija i [[prehrambena industrija]], upravo idealna za ovo područje. Brodski kraj poznat je po proizvodnji iznimno kvalitetnih vrsta vina, a jedan je od najpoznatijih proizvođača vinarija &quot;Zdjelarević&quot;, koja svoje proizvode i izvozi.

[[Promet]] je uvijek bila važna stavka brodskog gospodarstva i od rimskih vremena, pa tako i danas. Kroz Brod prolazi važna Hrvatska [[autocesta]] Zagreb-Slavonski Brod-Beograd (A3). Brod je i druga najvažnija riječna luka u državi (u izgradnji suvremena lučka infrastruktura s predviđenim godišnjim kapacitetom od 1 500 000 tona). Prometni značaj grada sve se više raste i s početkom izgradnje nove autoceste na međunarodnom tranzitnom pravcu [[C5]], koji će povezivati srednju Europu i Slavoniju s BiH i obalom [[Jadran more|Jadranskog mora]]. Trasa buduće prometnica nalazi se na tek nešto više od 15&amp;nbsp;km istočno od centra Broda, pa će njenim dovršavanjem kroz koju godinu (2008.), šira prigradska zona postati jedno od največih cestovnih čvorišta u Hrvatskoj, s obzirom na već postojeću autocestu. Zbog izvrsne prometne povezanost, na sjecištu važnih međunarodnih pravaca, ovaj infrastrukturni projekt će se vrlo pozitivno odraziti na daljnji gospodarski razvoj koliko samoga grada, toliko i čitave županije.

Uslužne djelatnosti postaju vrlo važne,napose turizam.U Slavonskom Brodu se nalazi spomenik nulte kategorije &quot;Brodska tvrđa&quot;, koja je inače najveći i najvažniji spomenik kontinentalne Hrvatske, osim toga u Brodu postoje jos mnoge građevine i manifestacije koje u zadnje vrijeme privlače posjetitelje.

Jedna od tih zanimljivosti je i površinom najveći gradski trg u Hrvatskoj (što je malo poznato), [[Trg Ivane Brlić-Mažuranić]], također jedan od najljepših u državi, s pogledom na rijeku Savu.

Tu se nalazi i kuća Ivane Brlić-Mažuranić, svjetski proslavljene spisateljice za djecu, kojoj trg i duguje svoje ime. Na njemu se tijekom godine održavaju mnogobrojne kulturne manifestacije, koje privlače pažnju,a obiluje i mnoštvom različitih sadržaja, kao što su galerije, knjižare, kavane, noćni klubovi, različite trgovine. Zbog svega navedenoga predstavlja centar društvenih događanja u gradu i odlično 
mjesto za dobar provod.

U neposrednoj blizini trga nalazi se i najveće i najuređenije gradsko šetalište uz tu rijeku u državi, popularni brodski &quot;Kej&quot;.

Kao niti jedan drugi grad na Savi, Brod živi zajedno sa svojom rijekom.

== Znameniti ljudi ==
* [[Josip Abramović]], advokat i predsjednik Židovske općine Slavonski Brod.
* [[Ivana Brlić-Mažuranić]], spisateljica, provela je velik dio života u Slavonskom Brodu.
* [[Tomo Skalica]], prvi Hrvat koji je oplovio Zemlju
* [[Andrija Torquat Brlić]], političar i publicist
* [[Branko Radičević]], poznati pjesnik
* [[Dragutin Tadijanović]], poznati pjesnik
* [[Mia Čorak Slavenska]], primabalerina svjetskoga glasa (HNK, Metropolitan, Scala itd.)
* [[Vladimir Becić]], poznati hrv. slikar
* [[Andrija Štampar]], međunarodno priznati zdravstveni djelatnik
* [[Matija Mesić]], prvi rektor zagrebačkoga sveučilišta, povjesničar
* [[Vjekoslav Klaić]], jedan od najpoznatijih povjesničara
* [[Davorin Bazjanac]](www.beravci.hr/beravci/davorin_bazjanac.htm), međunarodno priznati pionir strojarstva
* [[Josip Stadler]], prvi sarajevski nadbiskup
* [[Hugo Badalić]], poznati pjesnik 
* [[Tomo Skalica]], prvi Hrvat koji je oplovio svijet (prije Ive Visina!)
* [[Mijo pl. Filipović]], utemeljitelj Zagrebačkog Zoološkog vrta
* [[Branko Ružić (skulptor)|Branko Ružić]], jedan od prvaka hrv. suvremene umjetnosti
* [[Đurđa Vilagoš]], poznata hrvatska slikarica
* [[Zvonimir Toldi]], poznati hrvatski etnolog
* [[Silvije Tomašević]], novinar
* Grupa [[The Animatori]], jedan od najpoznatijih rock sastava u SFRJ
* [[Đuro Đaković]],istaknuti član KP-a 
* [[Zdravko Tomac]], političar
* [[Ivica Račan]], političar 
* [[Krunoslav Kern]], slikar
* [[Zdravko Ćosić]], slikar
* [[Josip Majić]] (www.sbonline.net/josko/) 
* [[Predrag Goll]], slikar
* [[Zdenko Runjić]], skladatelj
* [[Vilim Buk]], tiskar, izdavač, društveni djelatnik (www.sbonline.net/buk/)
* [[Antun Milović]], političar
* [[Konstantin &quot;Kosta&quot; Mušicki|Kosta Mušicki]], brigadni general Srpskog dobrovoljačkog korpusa i Jugoslovenske vojske u otadžbini  
* [[Venio Losert]], sportaš
* [[Branka Kijuk]], brodska pjesnikinja
 &lt;!-- * [[Stjepan Dujmović]], tko je on? --&gt;
* [[Milan Čop]], poznati nogometaš Crvene Zvezde
* [[Luka Svilar]], poznati hrvatski kineziolog
* [[Ivica Olić]], poznati nogometaš (Ivica Ivan Olić)
* [[Anto Ćavar]], poznati odbojkaški trener,dužnoosnik i dobitnik nagrade Franjo Bučar
* [[Veldin Karić]], nogometaš
* [[Ilija Lončarević]], hrvatski nogometni trener

== Spomenici i znamenitosti ==

'''Tvrđava Brod, spomenik nulte kategorije'''
 
U Brodu, jednom od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granični prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovačke putove, Austrija u vremenu 1715-1780.godine gradi veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi.

Po svojim dimenzijama, ova utvrda spada među najveće takve objekte u Hrvatskoj (i u Europi), pa je usporediva i s [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovom palačom]], čiji je sjeverni pandan. Prisilnim rabotama gradili su je seljaci graničari.Tvrđava pravilnog zvjezdolikog oblika koji je diktirao ravničarski teren zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i djelomično kamenom. Za potrebe velikog tvrđavskog kompleksa predviđenog za smještaj 4000 vojnika i 150 topova posječene su bogate šume u širokoj okolini grada. Neposredna blizina ovog fortifikacijskog objekta čiji je erar obuhvaćao površinu od 141 jutra i 586 hvati, sve do kraja 19.stoljeća utjecala je na razvoj samog naselja (drvena arhitektura, širenje naselja na istok) čija je urbana osnova formirana još u tursko doba.Godine 1860. tvrđava je ukinuta kao vojnički beznačajna, ali tek početkom 20.stoljeća dopuštena je gradnja u užem esplanadnom prostoru. Jedinstveni i monumentalni primjer vojne fortifikacijske arhitekture 18.stoljeća u Slavoniji - tvrđava Brod - proglašena je spomenikom kulture. Postupna obnova postojecih, dijelom danas razgradjenih prostora i pojedinacnih gradjevina velike barokne Tvrđave Brod u njezinim izvornim opkopima ispunjenim vodom, projekt je jedinstvenog budućeg središta grada Slavonskog Broda.Unutar zidina tvrđave već se nalazi [[Galerija Ružić]], čiji se stalni postav sastoji iz mnoštva reprezentativnih radova hrvatske suvremene umjetnosti, a česte su i gostujuće izložbe. Brodski &quot;festung&quot; još udomljuje i Klasičnu Gimnaziju, kao i Gradsko poglavarstvo.U budučnosti je u planu, kako bude tekla obnova, i uređenje &quot;Muzeja Granice&quot;, koji bi posjetiteljima trebao prenositi ugođaj posavskih krajeva iz razdoblja protuturskih ratova. Uz ove, predviđeno je i niz drugih kulturnih i društvenih sadržaja unutar jezgre tvrđe.

'''Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva, spomenik prve kategorije'''
 
[[Datoteka:samostan_0048.jpg|thumb|''' Franjevački samostan''', sjeverna fasada]]
Godine 1694. sagrađen je drveni franjevački samostan koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun [[Trenk]], zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu negu su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, o čemu svjedoći i njihova iznimno bogata knjižnica, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj. Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezantivnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske.

== Obrazovanje ==
Danas u Slavonskom Brodu postoji Strojarski fakultet, Visoka učiteljska škola, osam srednjih škola, deset osnovnih škola i jedna osnovna glazbena škola. Od ustanova predškolskog odgoja, u gradu postoji 7 dječjih vrtića, centar za rehabilitaciju i odgoj djece s teškoćama u razvoju i jedna glazbeno-jezična radionica. 
Premda je stopa nepismenih niska u odnosu na cjelokupno stanovništvo, ona je svejednako zabrinjavajući čimbenik koji je u suprotnosti s civilizacijskim napretkom, tendencijama u razvoju obrazovnog sustava u Republici, koji se međuostalim očituje u uvođenju obveznog i besplatnog osnovnoškolskog obrazovanja. Najveći je broj nepismenih u starijim dobnim skupinama što se može povezati s drugačijim uvijetima života i obrazovanja u ranijim vremenima.

S druge strane, obrazovani dio stanovništva najviše čini ono koje završava osnovne i srednje škole, a manjim dijelom više škole i fakultete. Ali se i taj trend u zadnje vrijeme počinje mijenjati, zbog sve viših zahtjeva, što ih postavlja tržište rada po pitanju odgovarajuče naobrazbe pojedinaca. U izravnoj vezi s ovom problematikom je i planirano proširivanje mogućnosti visokoškolske naobrazbe na području samoga grada Slavonskog Broda. Već par godina postoje vrlo ozbiljni planovi oko pokretanja nekih novih studija u gradu, koji su se odužili usljed nedostatka financijskih sredstava, ali je njihova realizacija u bližoj budućnosti ipak sve izglednija. S obzirom da je stopa nataliteta u opadanju, sve manji broj djece se upisuje u osnovne škole. Ipak, po spolnoj strukturi jednak se broj dječaka i djevojčica upisuje u osnovnu školu, dok pri upisu u srednju školu broj djevojčica koje upisuju gimnaziju je gotovo dvostruko veći od dječaka, dok je omjer isti, ali u korist dječaka pri upisu u obrtničke škole. Pri upisu u više i visoke škole razlike nisu značajne. Možda bi još bilo zanimljivo spomenuti da dvostuko više muškaraca stječe doktorsku titulu po završetku poslijediplomskog studija.

'''Osnovnoškolske ustanove u Slavonskom Brodu'''

* OŠ Ivana Gorana Kovačića Slavonski Brod [http://www.inet.hr/~osigk]
* OŠ Antuna Mihanovića Slavonski Brod
* OŠ Huge Badalića Slavonski Brod
* OŠ Đure Pilara Slavonski Brod
* OŠ Blaža Tadijanovića Slavonski Brod
* OŠ Bogoslava Šuleka Slavonski Brod
* OŠ [http://www.cvrcak.net/ Vladimira Nazora Slavonski Brod]
* OŠ Ivane Brlić Mažuranić Slavonski Brod
* OŠ Milana Amruša Slavonski Brod
* OŠ Ivana Zajca (osn.glazbena škola) Slavonski Brod
* OŠ 11. Osnovna škola Slavonski Brod
* OŠ I.B. Mažuranić- Područni razredni odjel u Brodskom Varošu
* OŠ Bogoslav Šulek- Područni razredni odjel u Vranovcima

'''Srednjoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:'''
* [http://www.gmm-sb.com/ Gimnazija &quot;Matija Mesić&quot; Slavonski Brod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060206212031/http://www.gmm-sb.com/ |date=2006-02-06 }}
* [http://public.carnet.hr/fra-lanosovic/ Klasična gimnazija i kolegij fra. Marijana Lanosovića] Slavonski Brod 
* [http://www.tehsb.net/ Tehnička škola Slavonski Brod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070922225617/http://tehsb.net/ |date=2007-09-22 }}
* Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod
* Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod
* Srednja medicinska škola Slavonski Brod
* Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod
* Obrtnička škola Slavonski Brod

'''Visokoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:'''
* [http://www.unios.hr Sveučilšte Josipa Jurja Strossmayera Osijek]
** [http://www.sfsb.hr Strojarski fakultet]
** Visoka učiteljska škola

'''Studentski smještaj'''
* [http://www.sfsb.hr/sc/ Studentski centar u Slavonskom Brodu]

== Kultura ==
'''Kazališta'''
* [http://www.kkd-ibm.hr/djecje.htm Dječje Kazalište Ivana Brlić Mazuranić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060131214712/http://www.kkd-ibm.hr/djecje.htm |date=2006-01-31 }}
* [http://www.kkd-ibm.hr/ Kazališno koncertna dvorana &quot;Ivana Brlić Mažuranić&quot; Slavonski Brod ]

'''Kina'''
* Hrvatski dom
* Kino &quot;Brod&quot;

'''Knjižnice'''
* [http://www.gksb.hr/ Gradska knjižnica Slavonski Brod]
* Knjižnica franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu

'''Muzeji'''
* Muzej brodskog Posavlja
* Kuća Ivane Brlić-Mažuranić

'''Galerije'''
* Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda
** Galerija &quot;Ružić i suvremenici&quot;
* Atelier - Unikat
* Atelier - Aurel
* Galerija i antikvarijat Balen
* Galerija Kutuzović
* Likovni salon «Vladimir Becić»

'''Manifestacije'''
&quot;Brodsko kolo&quot;, smotra folklora Brodsko-posavske županije 
* Organizator: Folklorni ansambl Broda 
  
&quot;Brodsko glazbeno ljeto&quot; 
* Organizator: Kazališno-koncertna dvorana &quot;I.B-Mažuranić&quot; 
  
Likovna kolonija &quot;Sava&quot; 
* Organizator: Galerija umjetnina grada Broda 
  
U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić
* Organizator: Grad Slav.Brod i KKD &quot;I.B-Mažuranić&quot;
* [http://www.ivana-brlic-mazuranic.com/u-svijetu-bajki-ivane-brlic-mazuranic.html U Svijetu Bajki Ivane brlic Mazuranic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208122845/http://www.ivana-brlic-mazuranic.com/u-svijetu-bajki-ivane-brlic-mazuranic.html |date=2012-02-08 }}

== Mediji ==
'''Novine'''
* [http://www.posavskahrvatska.hr/ Posavska Hrvatska ]

'''Radio'''
* [http://www.radiobrod.hr/ Radio Brod 101.3 FM]
* [http://www.radioslavonija.hr/ Radio Slavonija 88.6 FM]

'''TV postaje'''
* [http://www.sbtv.hr SBTV 64UHF]
* HTV, dopisništvo

'''Internet'''
* [http://www.sbonline.net/ Slavonski Brod online]
* [http://www.media-via.info/ Media-Via, e-zine za umjetnost, kulturu i medije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011214628/http://media-via.info/ |date=2007-10-11 }}

== Sport ==
Najpopularniji sportovi su [[nogomet]] i [[košarka]].

Brođani su dali zavidne rezultate u tim sportovima kao i u mnogim drugima, poglavito [[boks]], [[tenis]], [[karate]], [[rukomet]]...
* [[NK Marsonia]], navijači: &quot;Legija&quot;
* [[KK Slavonski Brod]]
* [[Boksački klub Posavina Kuna]]
* [[TK Brod]]
* [http://www.karatesb.hr/ Karate klub Slavonski Brod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051218235733/http://www.karatesb.hr/ |date=2005-12-18 }}
* [http://www.argus-sb.hr/MNK.htm Malonogometni klub Argus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060403074549/http://www.argus-sb.hr/MNK.htm |date=2006-04-03 }}
* [http://www.brod.hr/ Taekwondo klub Brod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060116120809/http://www.brod.hr/ |date=2006-01-16 }}
* [http://www.oriovac.com/ Šahovski klub Oriovac]
* [[NK Amater]]
* [[MV Croatia]]
* [[NK Budainka]]
* [[NK Željeznicar]]
* [[KKK Marsonia]]
* [[KK Svjetlost Brod]]

== Udruge i klubovi ==
* [http://mzu.sbnet.hr/ MZU, mreža zajednica učenja, Slavonski Brod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060118133944/http://mzu.sbnet.hr/ |date=2006-01-18 }}
* [http://www.beuz.hr/ Beuz Slavonski Brod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080625000015/http://www.beuz.hr/ |date=2008-06-25 }}
* [http://www.puz.hr/ PUŽ - pokret urbanog življenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060221103947/http://www.puz.hr/ |date=2006-02-21 }}
* [http://www.bumn.hr/ Bumn(udruga mladih i najmlađih)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060203065532/http://bumn.hr/ |date=2006-02-03 }} 
* [http://www.2cvhr.org/ Heron Marsonica Rally Team (obožavatelji &quot;spačeka&quot;)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060104103925/http://www.2cvhr.org/ |date=2006-01-04 }}
* [http://www.fa-broda.hr/ FAB - Folklorni ansmabl Broda ]
* [http://www.kkd-ibm.hr/mhsb.htm Matica Hrvatska Slavonski Brod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060131214423/http://www.kkd-ibm.hr/mhsb.htm |date=2006-01-31 }}
* [http://www.marsonia.hr/ Paintball i Airsoft klub Marsonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060213164705/http://www.marsonia.hr/ |date=2006-02-13 }} 
* [http://mitglied.lycos.de/Brodjani/ Zavičajni klub Brođani - Berlin]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 
* [http://www.udrugabrod.0catch.com/ Grupa za ljudska ženska prava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051219073132/http://www.udrugabrod.0catch.com/ |date=2005-12-19 }} 
* [http://www.sbwifi.hr/ Udruga korisnika wireless komunikacija (SBWIFI)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060208012007/http://www.sbwifi.hr/ |date=2006-02-08 }}
* [http://come.to/sbrocknet/ sbrocknet(gradska rock scena)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060902020908/http://come.to/sbrocknet |date=2006-09-02 }}
* [http://www.paintball-brod/ Paintball klub Brod)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Slavonski Brod}}
* [http://www.slavonski-brod.hr/ Službena stranica grada Slavonskog Broda]
* [http://www.sbonline.net/slavonski-brod// Vodič kroz Slavonski Brod]
* [http://www.slavonskibrod.info/ Slavonski Brod INFO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060810165401/http://www.slavonskibrod.info/ |date=2006-08-10 }}
* [http://www.tzgsb.hr/ Turistička zajednica Slavonskog Broda]
* [http://www.sbplus.hr/ Slavonski Brod Plus]
* [http://www.brodportal.hr/ Brod Portal]
* [http://www.sbonline.net/diploma/ Rimska vojnička diploma iz Broda]
* [http://www.sbonline.net/slavonski-brod/idb/ Foto vodič kroz Slavonski Brod ]
* [http://www.sbonline.net/slavonski-brod/sbdir/ Web adresar Slavonskog Broda ]
* [http://www.festungbrod.com/ FestungBrod ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080421053735/http://www.festungbrod.com/ |date=2008-04-21 }}
* [http://www.cravatten-statt.com/hr/ Slavonski Brod = Cravatten Statt ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071020200128/http://cravatten-statt.com/hr/ |date=2007-10-20 }}

{{Brodsko-posavska županija}}
{{Hrvatski gradovi}}

[[Kategorija:Slavonski Brod| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Brodsko-posavskoj županiji]]</text>
      <sha1>kw0vrcgu6azqyjaydadk8d9fe11bngx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1946.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14319</id>
    <revision>
      <id>42481987</id>
      <parentid>42444328</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T22:00:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođenja */</comment>
      <origin>42481987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="74079" sha1="9s0kwi8h2l96f5b213awo2g0vrerg04" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1946}}
__NOTOC__
Godina '''1946''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]].

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Japanski car [[Hirohito, car Shōwa|Hirohito]] objavljuje reskriptom da nije božanskog porekla i da Japanci nisu viša rasa (ili je to zapadno tumačenje dokumenta).
* [[2. 1.]] - U nemogućnosti da nastavi svoju vladu nad [[Albanija|Albanijom]] posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], [[Zog od Albanije|Kralj Zog]] je abdicirao, ali je zadržavo svoje pravo na [[Kralj Albanije|tron]].
* [[3. 1.]] - [[Monnetov plan]]: u Francuskoj osnovana Generalna planska komisija na čelu sa [[Jean Monnet|Jeanom Monnetom]] za poticaj ekonomskom oporavku.
* [[4. 1.]] - [[Regalije Svetog rimskog carstva]] vraćene u Beč.
* [[7. 1.]] - Zapadne sile su priznale [[Austrija|Austriju]] u granicama iz [[1937]].
* [[10. 1.]] - [[Projekat Diana]] - [[radar]]ski zraci odbijeni od [[Mesec]]a nazad na Zemlju, čime je izmerena njihova razdaljina i dokazana mogućnost komunikacije u svemiru.
* 10. 1. - U Londonu održano prvo zasedanje [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine Ujedinjenih naroda]], sa predstavnicima 51 nacije. Za prvog predsednika izabran [[Paul-Henri Spaak]] (u oktobru prelaze u Njujork).
[[Datoteka:State Emblem of the People's Republic of Albania.svg|mini|80px|left|Amblem NR Albanije]]
* [[11. 1.]] - Ustavotvorna skupština u [[Tirana|Tirani]] je proglasila [[Narodna Republika Albanija|Narodnu Republiku Albaniju]] (Socijalistička Republika 1976-92), lider je [[Enver Hoxha]], do smrti 1985.
* 11. 1. - Vojni udar na [[Haiti]]ju, nakon štrajkova i nemira: mulatski predsednik [[Élie Lescot]] beži iz zemlje, vlast uzima Vojno izvršno veće ([[Franck Lavaud|Lavaud]], [[Dumarsais Estimé|Estimé]], [[Paul Magloire|Magloire]]).
* [[12. 1.]] - Sovjeti u Bugarskoj ne uspevaju da ubede [[Nikola Petkov|Nikolu Petkova]] i Kostu Lulčeva da se vrate u vladu [[Otadžbinski front (Bugarska)|Otadžbinskog fronta]].
* [[13. 1.]] - [[Kineski građanski rat]]: postignut sporazum o primirju, ali rat se nastavlja u junu.
* [[15. 1.]] - Austrijski alpinisti [[Heinrich Harrer]] i [[Peter Aufschnaiter]] stigli u [[Lhasa|Lhasu]] - Harrer će napisati knjigu &quot;[[Sedam godina na Tibetu]]&quot;.
* januar - Talas štrajkova u SAD: rad je obustavljalo 174.000 radnika u električnoj industriji, 93.000 u mesnoj, 750.000 u čeličanama. [[Taft-Hartleyjev zakon]] će dogodine ograničiti moć sindikata.
* januar - Indijski provincijski izbori su polarizovani između [[Indijski nacionalni kongres|Indijskog nacionalnog kongresa]] i [[Muslimanska liga|Muslimanske lige]], koja je potvrđena kao zastupnik muslimana Britanske Indije (rezultati verifikovani u martu).
[[Datoteka:UNITED NATIONS - SECURITY COUNCIL - NARA - 515905.jpg|mini|Prvi [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija]]]]
* [[17. 1.]] - U Londonu održano prvo zasedanje [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija]] - prvim pitanjem se bavi dva dana kasnije, iranskim protestom zbog odužene sovjetske okupacije iranskog Azerbejdžana.
* [[19. 1.]] - Prvi let raketnog eksperimentalnog aviona [[Bell X-1]].
* [[20. 1.]] - Na [[Majevica|Majevici]] likvidiran četnički vojvoda [[Radivoje Kerović]].
* [[20. 1.]] - [[Charles de Gaulle]] daje ostavku na čelu [[Privremena vlada Francuske Republike|Privremene vlade Francuske republike]], nadajući se da će se uskoro vratiti s većom moći - na scenu se vraća tek 1958, biće prvi predsednik [[Peta Francuska Republika|Pete republike]] 1959-69, a u međuvremenu se smenjuju 24 administracije Privremene vlade i [[Četvrta Francuska Republika|Četvrte republike]].
* [[22. 1.]] - [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]: u [[kurdi|kurdskom]] delu [[Iran]]a proglašena autonomna [[Mahabadska Republika]] (neće doživeti kraj godine).
* [[22. 1.]] - [[Karpatska Rutenija]], pod sovjetskom okupacijom od 1944, i zvanično postaje deo SSSR - [[Zakarpatska oblast]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]].
* [[24. 1.]] - Prvom rezolucijom Generalne skupštine UN, koju su inicirale [[SAD]], [[Velika Britanija]] i [[Kanada]], osnovana je Komisija za atomsku energiju UN (aktivna do 1949, raspuštena 1952).
* [[25. 1.]] - Počinje [[proterivanje Nemaca iz Čehoslovačke]]: do oktobra odlazi preko dva miliona.
* [[29. 1.]] - Osnovana Centralna obaveštajna grupa (od [[1947]]. [[CIA]]).
[[Datoteka:Coat of Arms of SFR Yugoslavia - 1943-1963.svg|mini|140px|Amblem [[FNRJ]]]] 
* [[31. 1.]] - Ustavotvorna skupština je donela [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustav]] [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] - po uzoru na [[Ustav Sovjetskog Saveza]], ojačana vlada na račun skupštine. 
** FNRJ je &quot;zajednica ravnopravnih naroda&quot; koji žive zajedno na osnovu prava na samoopredeljenje, uključujući pravo na otcepljenje. Čine je šest narodnih republika. NR Srbija (ime uzakonjeno 19. februara) ima u svom sastavu Autonomnu pokrajinu Vojvodinu i Autonomnu kosovsko-metohijsku oblast.
** Kao vrhovni organ državne vlasti je označena [[Narodna skupština FNRJ]], koja ima [[Savezno vijeće SFRJ|Savezno veće]] i [[Veće naroda]], bira sebi [[Prezidijum Narodne skupštine FNRJ|Prezidijum]] (predsednik [[Ivan Ribar]]), imenuje i razrešava [[Vlada FNRJ|Vladu FNRJ]].
** Ustav je značajno izmenjen [[Ustavni zakon 1953.|Ustavnim zakonom 1953.]]
* 31. 1. - U Mađarskoj je statutom ukinuta monarhija i uvedena republika - ustav [[Narodna Republika Mađarska|narodne republike]] je donesen 1949, nakon komunističkog preuzimanja vlasti (→ [[taktika salame]]). 
* 31. 1. - [[Eurico Gaspar Dutra]] je novi predsednik Brazila (do 1951) - time [[Vargasova era]] smenjena [[Druga Brazilska Republika|Četvrtom republikom]] (do [[Državni udar u Brazilu 1964.|vojnog udara]] 1964).
* januar - Od 126 miliona dolara UNRRA-ine pomoći, u Jugoslaviju je otišlo 36 miliona (NYT, 9. 4.)

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Tito and Ivan Ribar in 1943.jpg|mini|[[Ivan Ribar]] i Tito 1943 - sada predsednik prezidijuma skupštine i predsednik vlade]]
* [[1. 2.]] - [[Josip Broz Tito]] prvi predsednik novoformirane Vlade FNRJ.
* 1. 2. - [[Zoltán Tildy]], iz Sitnoposedničke stranke, prvi je predsednik mađarske republike (do 1948), premijer je od 4-og [[Ferenc Nagy]] iz iste stranke (do 1947).
* 1. 2. - Tajni sporazum SSSR i Sirije o vojnoj pomoći.
[[Datoteka:Trygve Lie.png|mini|left|[[Trygve Lie]]]]
* [[2. 2.]] - Norvežanin [[Trygve Lie]] postaje prvi [[Generalni sekretar Ujedinjenih naroda]] (do 1952).
* 2. 2. - Od južnog [[Sahalin]]a i [[Kurilski otoci|Kurilskih otoka]], uzetih prošle godine od Japana, osnovana Južnosahalinska oblast - dogodine deo šire [[Sahalinska oblast|Sahalinske oblasti]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]].
* [[3. 2.]] - [[Guzenkova afera]]: novinar Drew Pearson objavljuje vest o prebegu sovjetskog šifranta prošlog septembra u Kanadi, sa dokazima o špijunskoj mreži u toj zemlji, SAD i UK - kanadska vlada nekoliko dana kasnije osniva istražnu komisiju.
* 3. 2. - Incident u [[Tonghua]]: neuspela pobuna japanskih zarobljenika koje su držali kineski komunisti, u dosluhu sa Kuomintangom, praćena je masakrom.
* [[4. 2.]] - [[Milan Nedić]] izvršio samoubistvo u pritvoru u Beogradu.
* [[4.2.|4]] - [[5. 2.]] - Američka i britanska vlada priznale [[Kraljevina Rumunija|rumunsku]] vladu, kojom dominiraju komunisti.
* [[5. 2.]] - Na snazi je ugovor o poljsko-sovjetskoj granici od prošlog avgusta (još dve izmene 1948. i '51.).
* 5. 2. - Američka firma TWA otvara prvu redovnu transatlantsku avionsku liniju, New York City - Paris, avionom [[Lockheed Constellation]].
* [[7. 2.]] - Incident u Beogradu, američki narednik Charles Nicoloff ubio sovjetskog vojnika Ivana Ivanovića Vasiljenka, navodno u samoodbrani (oslobođen u decembru pred vojnim sudom u Napulju)&lt;ref&gt;T. Jakovina, Američki komunistički saveznik, p. 203&lt;/ref&gt;.
* ca. 7. 2. - Zakon o ovlašćenju Vladi FNRJ za donošenje uredaba po pitanjima iz narodne privrede (jačanje državne intervencije u privredu).
* [[8. 2.]] - [[Kim Il-sung]] postaje predsednik Privremenog narodnog komiteta za sever Koreje, uz podršku sovjetskih okupacionih vlasti (gen. [[Terentij Štikov]]). Uskoro se sprovodi redistribucija zemlje, nacionalizacija teške industrije i neke socijalne mere.
* 8. 2. - Američki departman rata objavljuje da će otpustiti Jugoslovene koji služe sa okupacionim snagama u Nemačkoj; 12-og se izveštava o raciji među Poljacima i Jugoslovenima, kako bi se sprečilo formiranje armija neprijateljskih prema vladama u postojbinama. (New York Times)
* [[9. 2.]] - Staljinov govor u Boljšom teatru: kapitalistički razvoj čini ratove neizbežnim (shvaćeno kao pretnja Zapadu), najavljuje nove petogodišnje planove i napore.
* [[12. 2.]] - [[Pokret za građanska prava (SAD)]]: crni veteran Isaac Woodard je prebijen i oslepljen u Južnoj Karolini - šerif koji je to učinio je oslobođen.
* 13. 2. - [[Datoteka:Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg|30px]] Federalna Država Bosna i Hercegovina postaje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]].
* [[14. 2.]] - Memorandum vlade FNRJ o &quot;antijugoslovenskom stavu&quot; poljske emigrantske armije ([[Andersova armija]]).
[[Datoteka:Classic shot of the ENIAC.jpg|mini|[[ENIAC]]]]
* 14. 2. - Javnosti predstavljen [[ENIAC]], prvi programabilni računar opšte svrhe.
* 14. 2. - Laburistička vlada nacionalizovala [[Banka Engleske|Banku Engleske]] - sledi principe [[Kejnzijanizam|kejnzijanizanske]] ekonomike, niske kamate i podrška agregatnoj potražnji.
* [[16. 2.]] - Poleteo [[Sikorsky H-5|Sikorsky S-51]], prvi komercijalni helikopter.
* 16. 2. - Osnovan francuski [[Saarski protektorat]], odvojen od ostatka Nemačke pod savezničkom okupacijom (priključen Zapadnoj Nemačkoj 1957).
* [[18. 2.]] - U [[Bombaj]]u izbija pobuna u Kraljevskoj indijskoj mornarici, zbog loše hrane - proširila se lukama cele Britanske Indije, do gušenja 24-og stradalo je više od 200 ljudi.
* 18. 2. - &quot;Velika konzistorija&quot;: papa [[Pio XII]] proizveo je 32 kardinala, među kojima je i [[József Mindszenty]] iz Mađarske.
* [[19. 2.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia (1946–1992).svg|border|30px]] Federalna Država Srbija postaje [[Narodna Republika Srbija]].
* [[20. 2.]] - Eksplozija u rudniku uglja u Bergkamenu na severu Rura, poginulo 405 rudara.
* [[22. 2.]] - Uticajni &quot;[[Dugi telegram]]&quot; službenika američke ambasade u Moskvi [[George F. Kennan|Georga F. Kennana]] o načinu na koji [[SSSR]] posmatra svet (sovjetski ambasador u Washingtonu Nikolaj Novikov će u septembru poslati &quot;Novikovljev telegram&quot; o viđenju američkih planova).
* [[24. 2.]] - [[Juan Peron]] izabran za predsednika [[argentina|Argentine]] (preuzima u junu pa do 1955. i opet 1973-74). Njegova partija dobija većinu u parlamentu. Deklarisani ciljevi su socijalna pravda i ekonomska nezavisnost.
* [[26. 2.]] - [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|30px]] Federalna Država Hrvatska postaje [[Narodna Republika Hrvatska]].
* 26. 2. - Početak opažanja &quot;[[Fantomska raketa|fantomskih raketa]]&quot; iznad Skandinavije, što se nastavlja u ostatku godine.
* [[28. 2.]] - Prvi broj francuskog sportskog lista ''[[L'Équipe]]''.
* 28. 2. - Franko-kineski sporazum o povlačenju kineskih vojnika sa severa Vijetnama (dovršeno u junu) i kraju francuskih koncesija u Kini. [[Hồ Chí Minh]] telegramom poziva Trumana da podrži nezavisnost Vijetnama.
* februar-avgust - Povrede jugoslovenskog vazdušnog prostora iznad Slovenije, od strane američkih i britanskih aviona.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Iran oil concession.png|mini|Naftne koncesije/sfere uticaja SSSR i UK u Iranu]]
* [[2. 3.]] - Rok za povlačenje [[Anglo-sovjetska invazija na Iran|stranih trupa]] iz Irana: Britanci to i čine, Sovjeti zasada odbijaju.
* [[4. 3.]] - [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] se povlači sa čela Finske, nasleđuje ga premijer [[Juho Kusti Paasikivi]] (do 1956) - sledi politiku demokratije i neutralnosti i dobrih odnosa sa SSSR (→ [[finlandizacija]]).
* [[5. 3.]] - [[Winston Churchill|Čerčilov]] govor u [[Fulton, Missouri|Fultonu, Misuri]], o &quot;[[Gvozdena zavesa|Gvozdenoj zavesi]]&quot;.
* [[6. 3.]] - Kinezi sprečili francusko iskrcavanje u Haiphongu na severu Vijetnama (Tonkinu). Kasnije tokom dana Ho Chi Minh potpisao provizorni sporazum, Ho–Sainteny, o slobodnoj &quot;Republici Vijetnam&quot; u okviru [[Francuska unija|Francuske unije]] i francuskim trupama u Tonkinu.
* [[7. 3.]] - [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]: SAD zahtevaju od Sovjeta da se povuku iz Irana.
* [[8. 3.]] - [[Bell 47]] je prvi helikopter odobren za civilnu upotrebu u SAD.
* [[9. 3.]] - U gomili na stadionu Burnden Park u [[Bolton]]u stradala 33 navijača. Utakmica je nastavljena posle pauze.
* [[10. 3.]] - U tršćanskom predgrađu Servola ubijeno dvoje projugoslovenskih demonstranata - protesti i neredi u gradu sledećih dana.
* 10. 3. - Lavovski sabor: [[Ukrajinska grkokatolička crkva]] se pod pritiskom vlasti priključuje [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj]] (legalizovana 1989).
* 10. 3. - Dijamantski jubilej, 60 godina, [[Aga Khan III|Age Khana III]], lidera [[nizariti|nizaritskih]] ismailitskih šiitskih muslimana - njegova težina je u Bombaju odmerena u dijamantima, za socijalne svrhe.
* [[11. 3.]] - Uhapšen bivši komandant Auschwitza [[Rudolf Höss]] (pogubljen u aprilu 1947).
* [[13. 3.]] - [[Draža Mihailović]] uhvaćen u okolini [[Višegrad]]a.
* 13. 3. - Reorganizovna [[OZNA]], Odeljenje za zaštitu naroda: od Prvog i Drugog odseka nastaje [[Uprava državne bezbednosti]], UDBA, pri unutrašnjim poslovoma, a od trećeg Kontraobveštajna služba, [[KOS]], pri vojsci.
* [[15. 3.]] - Britanski premijer [[Clement Attlee]] objavljuje nameru dati nezavisnost [[Britanska Indija|Indiji]], čim se dogovore oko ustava.
* mart -  Sovjetsko-iranski naftni sporazum je povoljan za Sovjete, ali iranski Medžlis je sledeće godine odbio ratifikaciju.
* [[17. 3.]] - [[18. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Lost Weekend]]'', ukupno četiri nagrade.
* [[18. 3.]] - Tito u Varšavi, potpisan Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Poljske i Jugoslavije.
* 18. 3. - Vrhovni sovjet SSSR usvojio zakon o Četvrtoj petoletki - obnova i razvitak zemlje.
* [[19. 3.]] - [[Francuska Gvajana]], [[Gvadalupa]], [[Martinik]] i [[Reunion]] su postali [[prekomorski departman]]i [[Francuska|Francuske]].
* 19. 3. - Oboleli [[Mihail Kalinjin]] se povlači s položaja titularnog šefa države SSSR, nasleđuje ga [[Nikolaj Švernik]] (do 1953).
* [[20. 3.]] - Najgora železnička nesreća u istoriji Brazila: 185 mrtvih kod Arakažua na istoku, nakon iskliznuća iz šina.
* 20. 3. - [[Internacija Japanskih Amerikanaca]]: zatvoren je poslednji od deset logora, Tule Lake na severu Kalifornije.
* [[22. 3.]] - Londonski ugovor: [[Transjordan]], deo [[Britanski mandat nad Palestinom|Britanskog Mandata Palestine]], postati će Hašemitska Kraljevina Transjordan, nezavisna sa britanskim bazama.
* [[23. 3.]] - &quot;Bandung more vatre&quot;: indonežanske snage se nakon ultimatuma povlače iz južnog dela [[Bandung]]a sa stotinama hiljada civila i pale sve za sobom (na severu Bandunga su Britanci, koji predaju grad Holanđanima 17. 4.).
* [[24. 3.]] - Na Cetinju osnovano Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore.
* 24. 3. - U New Delhi stiže Kabinetska misija: želi nepodeljenu nezavisnu Indiju sa trospratnom strukturom, ali između Indijskog nacionalnog kongresa i Muslimanske lige vlada nepoverenje.
* 24. 3. - Umro šahovski prvak [[Aleksandr Aljehin]] - interregnum traje do 1948. i [[Mihail Botvinik|Botvinikove]] pobede na specijalnom turniru.
* [[25. 3.]] - Otvoren londonski aerodrom [[Heathrow]], jedan od najvećih na svetu.
* 25. 3. - Radio Moskva izjavljuje da će se sovjetske trupe povući iz Irana.
* [[30. 3.]] - Nota vlade SAD vladi FNRJ povodom hvatanja Draže Mihailovića - podsećanje da je &quot;vodio snage otpora&quot;, oficiri za vezu i spaseni avijatičari bi mogli svedočiti u procesu (vlada FNRJ odbija notu).
* [[31. 3.]] - Priv izbori u Grčkoj od 1936: [[Komunistička partija Grčke|KP Grčke]] bojkotuje, navodeći [[Beli teror (Grčka)|Beli teror]]. Uspeh desnih partija, premijer će postati [[Konstantinos Caldaris]]. Noć pred izbore, komunistička grupa je napala policijsku stanicu u selu Litohoro, čime se obnavlja [[Grčki građanski rat]] (do [[1949]]), u kojem FNR Jugoslavija daje najveću podršku grčkim komunistima.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Pruga Samac-Sarajevo.jpg|mini|Pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo (1947)]]
* [[1. 4.]] - [[Omladinske radne akcije|Omladinskom radnom akcijom]] (ORA) počela izgradnja željezničke[[Pruga Brčko–Banovići|pruge Brčko-Banovići]].
* 1. 4. - Raspuštena britanska kolonija ''[[Straits Settlements]]'': Penang i Malacca zajedno sa Malajskim državama čine [[Malajska unija|Malajsku uniju]] (Federacija Malaja 1948-63, prošireno u [[Malezija|Maleziju]]); [[Singapur]] je zasebna kolonija (deo Malezije 1963-65, zatim nezavisan).
* 1. 4. - Operacija Road's End: Amerikanci uništili 24 zarobljene japanske podmornice.
* 1. 4. - Zemljotres pored Aleutskih ostrva, cunami je smrtonosan i na Havajima.
* 1. 4. - [[Sarov]] je izabran za lokaciju proizvodnje sovjetskog nuklearnog oružja, Arzamas-16.
* [[3. 4.]] - Titov ekspoze o vanjskoj politici u Saveznoj skupštini, izvještava o &quot;prelijetanju savezničkih vojnih i drugih aviona&quot; iznad Jugoslavije.
* [[4. 4.]] - [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]: Rezolucija 3 Saveta bezbednosti UN: Sovjeti se pozivaju da njihove trupe što pre napuste Iran.
* ca. 4. 4. - FNRJ: Zakon o opštoj državnoj kontroli (nadzire državne organe i njima potčinjene ustanove i preduzeća).
* [[5. 4.]] - Američki brod ''[[USS Missouri (BB-63)|USS Missouri]]'' stigao pred Istanbul s ostacima umrlog turskog ambasadora (SSSR protestuje); četiri dana kasnije stiže u [[Pirej]].
* 5. 4. - Sovjetske trupe napustile dansko ostrvo [[Bornholm]].
* [[8. 4.]] - Osnovana je firma ''[[Électricité de France]]'' (EDF), nakon nacionalizacije oko 1.700 firmi iz energetske branše (privatizovana 2004. uz većinski vladin udeo, renacionalizacija najavljena 2022).
* [[10. 4.]] - Prvi višestranački izbori u Japanu od 1937. i prvi sa ženskim glasanjem - najviše mandata dobila Liberalna partija, ali njenom lideru [[Ichirō Hatoyama|Ichirō Hatoyami]] nije dozvoljeno da povede vladu.
* [[11. 4.]] - Na inicijativu [[Félix Houphouët-Boigny|Félixa Houphouët-Boignyja]], poslanika iz Obale Slonovače, francuska skupština ukida prinudni rad u kolonijama.
* [[13. 4.]] - Vlada FNRJ priznala [[Španska republikanska vlada u izbeglištvu|Špansku republikansku vladu u izbeglištvu]].
* 13. 4. - Zakon Marthe Richard ukida [[bordel]]e u Francuskoj.
* [[16. 4.]] - Prvo lansiranje rakete [[V-2]] u SAD, na poligonu [[White Sands, New Mexico|White Sands]] u Novom Meksiku.
* 16. 4. - Hooverova misija: kratak boravak u Beogradu, na proputovanju iz Beča u Atinu.
* [[17. 4.]] - Poslednji francuski vojnici napuštaju Siriju (slavi se kao Dan evakuacije).
* 17. 4. - Osnovana Narodna tehnika Jugoslavije.
* [[18. 4.]] - Vlada SAD uspostavila diplomatske odnose sa FNRJ, tj. priznaje Titovu vladu, ne odobravajući politiku.
* 18. 4. - Zvanično raspušteno [[Društvo naroda]]. Raspušten je i [[Stalni sud međunarodne pravde]], zamenjuje ga [[Međunarodni sud pravde]].
* [[20. 4.]] - Objavljen Izveštaj Anglo-američkog istražnog komiteta o problemima evropskog jevrejstva i Palestine: preporučuje se prijem 100.000 Jevreja žrtava nacifašističkog progona. Kada britanska vlada, s nedovoljnim finansijskim i vojnim sredstvima, to odbije, naći će se na udaru jevrejskih napada.
* [[21. 4.]] - Prva prijateljska fudbalska utakmica Crvene Zvezde i Partizana.
* 21. 4. - Osnovana [[Socijalistička partija jedinstva Nemačke]] (SED), spajanjem komunističke i socijaldemokratske partije u ruskoj zoni - vladajuća partija [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] do 1989.
[[Datoteka:Vespa Bachetta 125cc 1948.jpg|mini|Jedna rana [[vespa]]]]
* [[23. 4.]] - Italijanska firma [[Piaggio]] je patentirala motocikl-[[skuter]] pod nazivom [[Vespa]].
* 23. 4. - Film ''[[The Outlaw]]'' iz 1943. je redistribuiran, istakla se [[Jane Russell]].
* [[24. 4.]] - Prvi letovi dva sovjetska mlaznjaka, [[MiG-9]] i [[Jak-15]].
* ca. 26. 4. - Sovjeti se povlače sa severoistoka Kine, komunisti preuzimaju [[Harbin]], [[Qiqihar]], [[Changchun]].
* [[29. 4.]] - Počinje [[Tokijski proces]] japanskim ratnim zločincima.
* ca. 29. 4. - FNRJ: Uredba o otkupu žitarica u ekonomskoj 1946/1947 godini (obavezni ili prinudni otkup) - cilj je snabdevanje gradova, vojske i nove industrije; nerealne procene i ideološki pristup dovode do nezadovoljstva i ekscesa na selu.
* 29. 4. - Američki letači traže od Trumana da pomogne Mihailoviću. (NYT)
* april - Tadao Kashio u Japanu osnovao firmu, budući [[Casio]]; prvi veći proizvod: prsten-držač za cigaretu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Čuvar ambasade SAD William Wedge službenim džipom pod uticajem alkohola usmrtio oficira JA (u septembru osuđen na osam godina)&lt;ref&gt;Jakovina, p. 207&lt;/ref&gt;.
* [[2. 5.]] - Na ministarskom savetu u Parizu odlučeno da [[Palagruža]] pripadne Jugoslaviji, pod uslovom da ne bude militarizovana i da se zaštite italijanska ribarska prava.&lt;ref&gt;[https://history.state.gov/historicaldocuments/frus1946v02/d93 Record of Decisions, Council of Foreign Ministers, Second Session, Seventh Meeting, Palais du Luxembourg, Paris, May 2, 1946, noon]. history.state.gov&lt;/ref&gt; Na ovoj konferenciji nema napretka povodom Trsta.
* 2. 5. - Prikazan film ''[[The Postman Always Rings Twice (film, 1946)|The Postman Always Rings Twice]]''.
* [[3. 5.]] - [[Tokijski proces]]: Međunarodni vojni tribunal za Daleki istok počinje suđenje (do 1948).
* [[5. 5.]] - Predlog francuskog ustava, usvojen prošlog meseca, odbijen je na referendumu sa 52,8% glasova - slede novi izbori za Konstituantu 2. juna i novi nacrt u septembru.
* 5. 5. - Konzervativac [[Mariano Ospina Pérez]] je izabran za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]] (do 1950), zahvaljujući podeli među liberalima - vrhunac izvoza kafe, gradnja infrastrukture i socijalne mere, ali i porast političkih sukoba, naročito od 1948. (''[[Bogotazo]]'', ''[[La Violencia]]'').
* [[7. 5.]] - Kompanija [[Sony]] je osnovana kao Tokijski telekomunikacioni inženjering, sa 20 zaposlenih.
* 7. 5. - [[Viktor Abakumov]] je novi ministar državne bezbednosti SSSR umesto [[Vsevolod Merkulov|Vsevoloda Merkulova]] (do 1951) - Staljin želi suziti [[Lavrentij Berija|Berijin]] uticaj u ministarstvima sile, krajem prošle godine ovog je na čelu ministarstva unutrašnjih poslova zamenio [[Sergej Kruglov]] (do 1956, s pauzom 1953).
* 7. 5. - Velika četvorka potvrđuje Rumuniji celu Transilvaniju.
[[Datoteka:Umberto II, 1944.jpg|mini|[[Umberto II]], &quot;majski kralj&quot;]]
* [[9. 5.]] - Italijanski kralj [[Vitorio Emanuele III]] abdicirao u korist sina, [[Umberto II|Umberta II]] - referendum o uređenju je za manje od mesec dana.
* 9. 5. - Prva utakmica fudbalske reprezentacije nove Jugoslavije: Čehoslovačka - Jugoslavija 0:2 u Pragu&lt;ref name=&quot;BajecDolničar1981-99&quot;&gt;Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981, str. 99&lt;/ref&gt;. U Beogradu je potpisan ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći Jugoslavije i Čehoslovačke. Parada i veliki mitinzi u Beogradu i Zagrebu povodom prvog Dana pobede.
* 9. 5. - Njujorška [[NBC]]-jeva stanica WNBT prikazuje ''[[Hour Glass (TV serija)|Hour Glass]]'', prvi redovni TV varijete šou - od novembra u mreži sa stanicama u Filadelfiji i Skenektadiju.
* [[11.5.|11]] - [[15. 5.]] - Treći kongres [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije|USAOJ]] u Zagrebu, ime promenjeno u Narodna omladina Jugoslavije, predsednik [[Ratko Dugonjić]].
* [[13. 5.]] - Ministar naoružanja [[Dmitrij Ustinov]] je zadužen za sovjetski raketni program.
* [[14. 5.]] - Američka nota ponavlja zahtev da američki letači svedoče u korist Mihailovića. (NYT)
* [[15. 5.]] - [[Incident u Krfskom kanalu]], 1. deo: sa albanske obale otvorena vatra na britanske brodove ''HMS Orion'' i ''HMS Superb''.
* 15. 5. - [[Sicilija]] dobija autonomiju u Italiji (zastupnici nezavisnosti će dobiti samo 8,8% na izborima).
* [[16. 5.]] - Jack Mullin je u San Franciscu pokazao nemački uređaj ''[[Magnetofon|Magnetophon]]''. Prezentaciji prisustvuju inženjeri firme [[Ampex]], koja će, počevši od Modela 200 (1948), biti lider tehnologije audio traka.
* maj - Počelo povlačenje sovjetskih trupa iz Irana.
* [[18. 5.]] - Potpisan ugovor o predaji [[Sarawak]]a iz uprave &quot;Belog radže&quot; [[Charles Vyner Brooke|Charlesa Vynera Brookea]] u režim britanske krunske kolonije, nakon što je predlog izglasan sa 19:16 - Brooke nije imao naslednika ni finansijskih sredstava.
* [[20. 5.]] - Britanski Donji dom glasao za nacionalizaciju industrije uglja.
* [[22. 5.]] - [[Shigeru Yoshida]] je novi japanski premijer (do 1947. i 1948-54).
* [[23. 5.]] - Kineski nacionalisti oduzeli [[Changchun]] komunistima (do 1948).
* 23. 5. - Štrajk železničara u SAD - dogovor postignut dva dana kasnije pod pretnjom vojne intervencije.
* [[21. 5.]] - U FNRJ donesen Opšti zakon o narodnim odborima.
* [[25. 5.]] - {{flagicon|Jordan}} Okončanjem [[Britanski mandat za Palestinu|Britanskog mandata]] (mada zvanično 17. juna), nastaje nezavisna Hašemitska Kraljevina Transjordan (od [[1948]]. [[Jordan]]). Emir [[Abdulah I Jordanski]] postaje kralj (do ubistva 1951).
* [[26. 5.]] - Izbori u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]: komunisti dobili relativnu većinu od 38% glasova u celoj zemlji; Slovački Demokrati dobili 62% u poluautonomnoj Slovačkoj. Komunistički lider [[Klement Gottwald]] postaje premijer početkom jula (do 1948, zatim predsednik do smrti 1953).
* [[28. 5.]] - Blum–Byrnesov sporazum: SAD oprašta ratne dugove Francuskoj i daje kredit u zamenu za otvaranje filmskog tržišta (filmska industrija u Francuskoj je najvažnija posle železnice).
* [[28. 5.]] - [[10. 6.]] - Tito u poseti SSSR-u.
* [[29. 5.]] - Osnovan [[Minski traktorski zavod]], jedna od najvećih tvornica traktora na svijetu (gusenični traktor od 1950, točkaš od 1953).
* [[31. 5.]] - U Novosibirsku osnovan Projektantski zavod [[Antonov]] (premešten u Kijev 1952).
* 31. 5. - Varto–Hınıski zemljotres na istoku Turske, između 800 i 1.300 žrtava.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Pogubljen [[Ion Antonescu]], ratni vođa Rumunije.
* 1. 6. - [[Datoteka:Flag of Republic of Cochinchina.svg|30px|Zastava AR Košinkina]] Francuzi priznaju južni kraj Vijetnama za Autononomnu Republiku Košinkina, protivno sporazumu sa Ho Ši Minom - osnova [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] (1955-75).
* [[2. 6.]] - [[Italijanski ustavni referendum 1946.|Referendum]] o monarhiji u Italiji: 54,3% za [[Republika Italija|Republiku Italiju]] (na jugu većina za monarhiju). Izabrana je i Ustavotvorna skupština, prvi put su glasale žene. [[Alcide De Gasperi|De Gasperijevi]] demokršćani dobijaju 207 mandata, [[Pietro Nenni|Nennijevi]] socijalisti 115, [[Palmiro Togliatti|Togliattijevi]] komunisti 104...
* 2. 6. - Izbori za novu Konstituantu u Francuskoj: Popularni narodni pokret (demokršćani) preuzimaju relativnu većinu od komunista: 166 prema 153 mandata.
* ca. 3. 6. - FNRJ: Zakon o opštedržavnom privrednom planu i državnim organima za planiranje (planske komisije na svim nivoima; &quot;najviši izraz administrativne intervencije države&quot;).
[[Datoteka:Juan Peron con banda de presidente.jpg|mini|200px|[[Juan Perón]] je predsednik Argentine]]
* [[4. 6.]] - Peron započinje predsednički mandat.
* [[6. 6.]] - Sporazum o ekonomskoj saradnji SSSR i FNRJ, u principu dogovorena zajednička preduzeća (finalni sporazum sledećeg februara)
* 6. 6. - U Njujorku osnovana Košarkaška asocijacija Amerike (BAA) - Nacionalna košarkaška asocijacija [[NBA]] nastaje 1949. spajanjem sa Nacionalnom košarkaškom ligom.
* [[7. 6.]] - [[BBC]] nastavlja televizijski program prekinut 1939.
* [[8. 6.]] - Potpisani sporazumi o ekonomskoj saradnji FNRJ i SSSR, do februara će biti osnovana zajednička preduzeća [[JUSTA]] i [[JUSPAD]] (civilna avijacija odn. dunavsko parobrodarstvo).
* 8. 6. - Velika proslava pobede u Londonu, od saveznika nisu došli SSSR, Jugoslavija i Poljska.
* [[9. 6.]] - Ukinute vojne komisije pri partijskim rukovodstvima - centralizacija poslova narodne odbrane, Vojni savet pri CK KPJ, na čelu sa Titom.
* 9. 6. - Tajlandski kralj [[Ananda Mahidol]] /Ananta Mahidon/ Rama VIII je pronađen ustreljen u krevetu. Nasleđuje ga brat [[Bhumibol Adulyadej]], /Pumipon Adun'jadet/ Rama IX (do [[2016]], krunisan 1950).
[[Datoteka:Draža Mihailović i Dragi Jovanović.jpg|mini|250px|[[Beogradski proces]]: [[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]] i [[Dragi Jovanović]]]]
* [[10. 6.]] - [[Beogradski proces]]: počelo suđenje [[Draža Mihailović|Draži Mihailoviću]] pred Vojnim većem Vrhovnog suda [[FNRJ]], kao i još 23-ici, 10 u odsustvu, od kojih će ukupno 11 biti osuđeno na smrt.
* 10. 6. - [[Datoteka:Emblem of Italy.svg|25px|Amblem Italije (1948)]] Proglašena Republika Italija, Umberto II zauvek napušta zemlju tri dana kasnije.
* jun - Baruchov plan predlaže međunarodnu organizaciju za regulaciju nuklearne energije: SSSR odbija, odn. predlaže svoj plan nuklearnog razoružanja.
* jun - U američkoj zoni Nemačke osnovana Gehlenova organizacija, na čelu sa nacističkim obaveštajcem [[Reinhard Gehlen|Reinhardom Gehlenom]] - prethodnica [[Savezna obavještajna služba|Savezne obavještajne službe]] (1956).
* jun - Jedinice feldžandarmerije koje su održavale red u zapadnim zonama, poslednje su nemačke jedinice koje su položile oružje.
* 16/[[17. 6.]] - &quot;Noć mostova&quot;: jevrejska [[Haganah]] uništila devet od ciljanih 11 mostova, vezâ Mandatne Palestine sa susednim teritorijama, uz to je izvedeno oko 50 diverzionih akcija.
* [[17. 6.]] - Osnovana &quot;Jugoslovenska knjiga&quot;.
* [[25. 6.]] - Gen. Lucius Clay obustavlja demontažu industrije u američkoj zoni Nemačke, dok se ne utvrdi hoće li zemlja biti ekonomska jedinica.
* [[26. 6.]] - [[Kineski građanski rat]] se nastavlja punom snagom nakon primirja, nacionalisti pokreću kampanju protiv komunista.
* [[27. 6.]] - Donesen je Zakon o kanadskom državljanstvu, kojim je ono od 1. januara odvojeno od britanskog.
* 27. 6. - Ministri Velike četvorke dodeljuju Dodekaneze Grčkoj, nekoliko italijanskih mesta Francuskoj (Briga, Tenda, Mont Cenis).
* [[28. 6.]] - Drugi kontrolni sporazum u Austriji: smanjena dominacija saveznika nad vlastima. Procenjuje se da su Sovjeti za godinu dana poslali na istok industrijsku opremu vrednu pola milijarde dolara.
* [[29. 6.]] - Britanci pokrenuli Operaciju Agatha u Palestini: uhapšeno 2.700 Jevreja.
* [[30. 6.]] - U [[Poljska|Poljskoj]] održan referendum o ukidanju Senata, distribuciji zemlje, nacionalizaciji industrije i novim granicama.
* 30. 6. - Neredi u Trstu, američka patrola ranjena od granate, neredi i štrajk i sledećih dana. (NYT)

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Able nuclear test at Bikini atoll 1946.jpg|mini|300px|Proba na Bikiniju]]
* [[1. 7.]] - Američka [[Operacija Crossroads]], test Able na pacifičkom [[atol Bikini|atolu Bikini]]: prva mirnodopska atomska proba i prva detonacija atomske bombe od Japana prošlog avgusta. Isprobavan je efekat na flotu brodova.
* 1. 7. - [[Sarawak]] postaje britanska krunska kolonija (deo Malezije od 1963).
* [[3. 7.]] - [[Enver Hodža]] završio posetu Beogradu. 
* [[4. 7.]] - {{flag|Filipini}} postižu samostalnost nakon 47 godina vladavine [[SAD]] i 381 godinu zapadne vlasti.
* 4. 7. - [[Pogrom u Kielcu]]: u poljskom mestu [[Kielce]] ubijeno 42 Jevreja povratnika iz konc-logora, nakon antisemitskih kleveta - Jevreji nakon ovoga masovno napuštaju Poljsku.
* [[5. 7.]] - U Parizu predstavljen [[bikini]], kreacija [[Louis Réard|Louisa Réarda]]. Pre oko mesec dana, [[Jacques Heim]] je predstavio ''atome'', dvodelni kupaći kostim oskudniji nego '30-tih, ali suzdržaniji od Reardovog, tako da će se u početku bolje prodavati.
* [[6. 7.]] - Neredi u Trstu zbog odluke o &quot;internacionalizaciji&quot; grada.
* [[7. 7.]] - Komunistička direktiva u Kini pokreće 18 meseci konfiskacije imovine zemljoposednika - mnogi su ubijeni.
* [[9. 7.]] - Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Albanije i Jugoslavije.
* [[10. 7.]] - Nehru izjavljuje da provincije ne trebaju biti obavezne pridruživati se grupama i da Indijski nacionalni kongres nije obvezan planom Kabinetske misije - nakon ovoga i Muslimanska liga odustaje od plana 29. 7..
* 13. 7. - Američka patrola ubila dvojicu jugoslovenskih vojnika na Morganovoj liniji kod Trsta. (NYT)
* [[14. 7.]] - Objavljena &quot;Zdravoramska knjiga o negovanju bebe i deteta&quot; [[Benjamin Spock|Benjamina Spocka]].
* [[15. 7.]] - Anglo-američki zajam: SAD daju 3,75 milijardi dolara zajma Ujedinjenom Kraljevstvu, i Kanada 1,19 milijardi, s kamatom od 2% - uslov konvertibilnosti sterlinga će izazvati problem sledeće godine (otplaćeno 2006).
* [[17. 7.]] - [[Draža Mihailović]] je streljan dva dana nakon smrtne presude.
* 17. 7. - Švedska pobedila Jugoslaviju 3:2 u finalu evropske zone Davis cupa.
* [[18. 7.]] - CK KPJ preko sindikata organizuje demonstracije protiv [[Francisko Franko|Franka]], povodom 10-godišnjice njegovog puča u Španiji (potežu se i pitanja Trsta i Julijske krajine, kritika Zapada).
* [[19. 7.]] - Jugoslavija izgubila od švedskog domaćina u finalu evropske zone [[Davis Cup]]-a sa 3:2 (za Jugoslaviju igrali [[Dragutin Mitić]] i [[Josip Palada]]).
* 19. 7. - Na sarajevskoj stanici Bjelave izmjereno 40 stepeni.
* [[21. 7.]] - Prvi višestranački izbori u Turskoj, ali neslobodni, sa javnim glasanjem i tajnim brojanjem: velika većina za [[Republikanska narodna stranka|DžHP]].
* 21. 7. - Vrhunac nereda u La Pazu: ne znajući da je predsednik gen. [[Gualberto Villarroel]] podneo ostavku, gomila upada u predsedničku palatu, ubija ga i veša na banderu.
* 21. 7. - Prvi put da mlaznjak sleti na nosač aviona, Phantom PH na USS Franklin D. Roosevelt.
* [[22. 7.]] - Militantni [[cionizam|cionisti]] iz [[Irgun]]a podmetnuli bombu u jerusalimski hotel &quot;King David&quot;, sedište britanskih vlasti u Palestinskom mandatu - 91 žrtva, od čega 28 Britanaca, 41 Arapa i 17 Jevreja.
* [[23. 7.]] - [[Andrija Štampar]] je na čelu prelaznog komiteta UN nakon Krotkova iz SSSR (WHO osnovan 1948).
* [[25. 7.]] - [[Dean Martin]] i [[Jerry Lewis]] prvi put nastupili kao tim (partnerstvo traje do 1956).
* 25. 7. - Test Baker na Bikiniju: podmorska nuklearna eksplozija.
* [[26. 7.]] - Generalni direktor UNRRA [[Fiorello H. La Guardia]] stigao u posetu Beogradu.
* [[29. 7.]] - U [[Pariz]]u počela mirovna konferencija zemalja-pobednica u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]]. [[Pariški mirovni ugovor (1947)|Mirovni ugovori]], usaglašeni tokom zasedanja konferencije do [[16. oktobar|16. oktobra]], potpisani [[10. februar]]a [[1947]].
* [[31. 7.]] - Objavljen Morrison–Gradyjev plan ili Plan provincijske autonomije: samoupravne arapske i jevrejske provincije pod britanskim nadzorom, Jerusalim i Negev direktno pod Britancima - svi ga odbijaju.
* leto - Velika suša dovodi do loše žetve u SSSR i gladi sa vrhuncem sledećeg proleća - broj mrtvih se procenjuje od nekoliko stotina hiljada do dva miliona.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - Vraćena [[mađarska forinta]], umesto [[Penge|pengova]], čime je okončana hiperinflacija u toj zemlji. Jedna forinta je zamenila 4×10&lt;sup&gt;29&lt;/sup&gt; pengova (prošlog meseca je izdata novčanica od 100.000.000.000.000.000 pengova).
* 1. 8. - Osnovan ''[[Scandinavian Airlines System]]'', konzorcij avio-kompanija Danske, Norveške i Švedske.
* [[7. 8.]] - [[Kriza turskih moreuza]]: SSSR traži preispitivanje režima u Moreuzima i sazivanje nove konferencije - napetost traje do oktobra. Sovjeti imaju i pretenzije na teritorije na severoistoku Turske, koje su nekada pripadale carskoj Rusiji.
* [[8. 8.]] - Prvi let šestomotornog elisnog bombardera [[Convair B-36]] Peacemaker - glavni prenosnik nuklearnog oružja 1948-55.
* [[9. 8.]] - Kod [[Kranj]]a prisilno spušten američki avion C-47 koji je navodno zalutao usled oluje (povrede vazdušnog prostora traju od februara).
* 9. 8. - Neredi u Gorici, verovatno u vezi sa nedavnim nacrtom ugovora i predloženim granicama. (NYT)
* 9. 8. - Rezolucija X plenuma bugarskih komunista o makedonskom pitanju - za ujedinjenje [[Makedonci|Makedonaca]] oko [[SR Makedonija|NR Makedonije]], na osnovu ugovora o savezu Bugarske i Jugoslavije.
* 9. 8. - U Lujzijani pronađeno telo linčovanog crnog veterana Johna Cecila Jonesa - slučaj će dobiti nacionalnu pažnju, Truman u decembru osniva Komitet o građanskim pravima.
* [[10. 8.]] - U beogradskom [[Žarkovo|Žarkovu]] osnovan [[Vazduhoplovnotehnički institut]].
* [[12. 8.]]. - [[UK|Britanska]] je vlada naredila zaustavljanje useljavanja u [[Palestina|Palestinu]], a preostale [[Židovi|Židove]] koji su željeli imigrirati internirala je na [[Cipar]].
* [[14. 8.]] - Dekret orgbiroa CK SKP(b) &quot;O časopisima 'Zvezda' i 'Lenjingrad'&quot; početak je &quot;[[Ždanovizam|Ždanovizma]]&quot; u sovjetskoj kulturi.
* [[15. 8.]] - Prikazan [[Alfred Hitchcock|Hitchcockov]] film ''[[Notorious (film, 1946)|Notorious]]''.
* 15. 8. - Redovan program američke TV mreže [[DuMont Television Network|DuMont]] sa dve stanice, u Njujorku i Vašingtonu (mreža ugašena 1956).
* [[16. 8.]] - &quot;Dan direktne akcije&quot; u [[Kalkuta|Kalkuti]], početak &quot;Sedmice dugih noževa&quot; u kojoj je poginulo nekoliko hiljada muslimana i hinduista u međusobnim obračunima, nakon što je [[Muhamed Ali Džina]] pozvao na generalni štrajk u podršku osnivanju Pakistana.
* 16. 8. - [[Dumarsais Estimé]] je novi predsednik Haitija (do 1950)
* [[18. 8.]] - [[Eksplozija na Vergaroli]] u [[Pula|Puli]], pod savezničkom vojnom administracijom, oko 70 mrtvih.
* [[19. 8.]] - Kod [[Bled]]a oboren američki transportni avion C-47, pet mrtvih (ovaj i avion od 9. 8. spustili/oborili jugoslovenski lovci Jak-3). Poginuli letači dobili spomenik na Arlingtonu 1950.
* [[20. 8.]] - Zvanično raspuštanje [[Wehrmacht]]a - na zapadu će biti osnovan [[Bundeswehr]] (1955), na istoku Nacionalna narodna armija (traje 1956-90).
* 20. 8. - Američka 88. divizija paradira blizu Morganove linije. (NYT)
* [[21. 8.]] - SAD zahtevaju od Beograda da oslobodi avijatičare u roku od 48 sati ili će stvar biti iznesena pred Savet bezbednosti. (NYT)
* [[23. 8.]] - U britanskoj zoni, na zapadu Nemačke, reformiraju [[Pruska|pruske]] provincije: osnovana je [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], od Vestfalije i severnog dela Rajnske provincije, čemu je dogodine dodata [[Slobodna Država Lippe]]. Provincija [[Schleswig-Holstein]] postaje posebna zemlja. Provincija Hanover postaje država, ali samo do novembra.
* 23. 8. - Prikazan film ''[[The Big Sleep (film, 1946)|The Big Sleep]]'' sa [[Humphrey Bogart|Bogartom]] i [[Lauren Bacall|Bacall]].
* [[24. 8.]] - Norma Jean Baker je potpisala ugovor sa 20th Century-Foxom pod novim imenom - [[Marilyn Monroe]] (ipak, prva značajnija uloga je tek u MGM-ovoj &quot;Džungli na asfaltu&quot; 1950).
* 24. 8. - Komunistički lider Juan Feleo je otet i ubijen na Filipinima - dolazi do [[Hukbalahapska pobuna|Hukbalahapske pobune]] na ostrvu Luzon (do 1954).
* ca. [[26. 8.]] - Poslanik FNRJ Izidor Cankar napušta Grčku.
* [[27. 8.]]. - [[Francuski protektorat Laos]]: zaključen je sporazum kojim je Laos postao kraljevina u okviru Francuske unije (nezavisan 1953).
* [[30. 8.]] - Protestna nota vlade FNRJ povodom preletanja američkih aviona.
* 30. 8. - Završen [[Rupnikov proces]] u Ljubljani: [[Leon Rupnik]] i još dvojica na smrt; tri zatvorske kazne, biskup [[Gregorij Rožman]] i političar [[Miha Krek]] u odsustvu.
* 30. 8. - U francuskoj zoni Njemačke osnovana država [[Porajnje-Falačka]].
* [[31. 8.]] - Francuske trupe napuštaju Liban, čime se okončava [[Mandat za Siriju i Liban]].

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Plebiscit u Grčkoj, 68,4% za povratak kralja - podsticaj građanskom ratu.
* 1. 9. - Titova nota izražava žaljenje zbog smrti američkih letača. (NYT)
* [[2. 9.]] - Postavljena je privremena vlada Indije, na čelu je [[Jawaharlal Nehru]] kao potpredsednik izvršnog veća (muslimani ipak ulaze u oktobru).
* [[3. 9.]] - Predsednik Truman je tajnom direktivom odobrio [[Operacija Spajalica|operaciju Spajalica]] i proširio je na još 1000 osoba.
* 3 - 7. 9. - Četiri avionske nesreće u pet dana, kod Kopenhagena (Air France, 22 mrtvih), Pariza (Air France, 20), Elka u Nevadi (Trans-Luxury Airlines, 21 od 22) i kod Bathursta u Gambiji (British South American Airways, 23 od 24).
* [[4. 9.]] - Izbija muslimansko-hinduističko ulično nasilje u Bombaju.
* [[5. 9.]] - [[Sporazum De Gasperi-Gruber]]: [[Južni Tirol]] ostaje u Italiji, s autonomijom. 
* 5. 9. - Lučki radnici u SAD odbijaju da utovare brod sa UNRRA-inom pomoći za Jugoslaviju. (NYT)
* [[6. 9.]] - Državni sekretar [[James F. Byrnes]] održao govor u [[Stuttgart]]u &quot;Reformulacija politike o Nemačkoj&quot;, nazvan i &quot;Govor nade&quot;: odbačen [[Morgenthauov plan]], Nemačka će biti rekonstruisana, naizgled dovedena u pitanje nova granica sa Poljskom.
* 6. 9. - Grčki avion oboren iznad Jugoslavije. (NYT 7. 9., ili prisilno spušten, avion i pilot oslobođeni sledećeg meseca, NYT 21. 10.)
* 8. 9. - Saveznički vojni policajci pucaju na projugoslovensku masu u Trst, nakon što je na njih bačena granata. (NYT)
* [[10. 9.]] - Sestra Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, još uvek jugoslovenska državljanka, doživela nadahnuće u Indiji da se posveti siromašnima - [[Majka Tereza]] će osnovati [[Misionarke milosrđa]] 1950.
* [[13. 9.]] - &quot;Bierutovi dekreti&quot;: osobe nemačke nacionalnosti su isključene iz poljske narodne zajednice.
[[Datoteka:Coat of arms of Bulgaria (1948–1968).svg|mini|100px|Amblem NR Bugarske, 1948-67]]
* [[15. 9.]] - Na osnovu plebiscita od pre sedam dana, proglašena je [[Narodna Republika Bugarska]].
* [[18. 9.]] - Uhapšen nadbiskup Stepinac.
* 18. 9. - Brazil je dobio peti ustav: za razliku od [[Getúlio Vargas|Vargasovog]], sužena je moć predsednika (traje do 1967).
* [[20. 9.]] - [[5. 10.]] - Ponovo pokrenut [[Kanski filmski festival 1946.|Kanski filmski festival]] (prvi je trebao biti održan u septembru 1939, Zlatna palma uvedena 1955).
* [[23. 9.]] - Løgting, skupština [[Farski otoci|Farskih otoka]] glasa 12:11 za neovisnost, na osnovu plebiscita od 15. 9. - ali danski kralj ga raspušta sutradan. Otoci dobivaju široku autonomiju 1948.
* [[24. 9.]] - Predsednik Truman dobio tajni Clifford-Elseyjev izveštaj: odnosi i sporazumi sa SSSR i kako ih Sovjeti krše - preporučeno &quot;obuzdavanje i ograničavanje&quot; njihovog uticaja (→ ''[[Containment]]'').
* [[25. 9.]] - Bugarski ministar odbrane [[Damjan Velčev]] iz stranke &quot;[[Zveno]]&quot; smenjen pod sumnjom da je imao veze sa Dražom Mihailovićem&lt;ref&gt;Return to Diversity, A Political History of East Central Europe Since World War II - Joseph Rothschild &amp; Nancy M. Wingfield, p. 116&lt;/ref&gt;.
* 25. 9. - Američki letači su sahranjeni na Arlingtonu, a lučki radnici glasaju da nastave utovar pomoći za Jugoslaviju. (NYT, služba za letače je držana i u njujorškoj crkvi sv. Save 29-tog)
* [[26. 9.]] - Zatvorena američka čitaonica u Beogradu - opet otvorena u decembru ali uz ograničen opseg informacija.
* 26. 9. - Grčki kralj [[Đorđe II Grčki|Đorđe II]] se vratio u zemlju.
* 28. 9. - Grčki kralj [[Jorgos II od Grčke|Đorđe II]] se vratio u zemlju (umire pola godine kasnije).
* [[29. 9.]] - Prva utakmica fudbalske reprezentacije Jugoslavije u zemlji: Jugoslavija - Čehoslovačka 4:2 na nedovršenom stadionu JNA u Beogradu&lt;ref name=&quot;BajecDolničar1981-99&quot;/&gt;.
* [[29. 9.]] - [[29. 10.]] - U Beogradu održana izložba &quot;Slikarstvo i vajarstvo naroda Jugoslavije XIX i XX veka&quot;, kasnije i u Zagrebu i Ljubljani, kao i u istočnim zemljama do 1948.&lt;ref&gt;Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981. 114&lt;/ref&gt;.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Defendants in the dock at the Nuremberg Trials.jpg|mini|left|Optuženi na [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]]]]
* [[1. 10.]] - [[Nürnberški proces]]: izrečene su kazne - 12 smrtnih, jedna u odsustvu, sedam zatvorskih, trojica oslobođena.
* 1. 10. - U [[UK]] osnovana [[Mensa International]].
* [[2. 10.]] - ''[[Faraway Hill]]'' je prva [[sapunica]] na TV mreži u SAD, na [[DuMont Television Network|DuMontu]].
* [[3. 10.]] - DC-4 udario u brdo na Njufaundlendu - sa 39 mrtvih, najgora avionska nesreća do tada.
* 5/[[6. 10.]] - 11 tačaka u Negevu: Jevreji postavljaju kampove na severu Negeva, koji bi po Morrison–Gradyjevom planu pripao arapskoj provinciji.
* [[6. 10.]] - Umro švedski premijer [[Per Albin Hansson]], naslediće ga [[Tage Erlander]] (do 1969).
* [[7. 10.]] - Japanski parlament je usvojio novi [[ustav Japana|ustav]] - na snazi od sledeće godine.
* 9. 10. - FNRJ će platiti 150.000 dolara za stradale avijatičare. (NYT)
* [[10. 10.]] - Na međunarodnoj konferenciji u Parizu odobren mirovni sporazum sa Italijom - dogovoreno stvaranje [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog Teritorija Trsta]] (ugovor potpisan [[1947]]).
* 10. 10. - Na jugoistoku današnjeg Bangladeša počinju Noakhaliski neredi, progon hinduista. Gandhi će boraviti u  regionu od novembra do marta.
[[Datoteka:Alojzije Stepinac on trial.jpg|mini|Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] na suđenju]]
* [[11. 10.]] - Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] osuđen na 16 godina zatvora za veleizdaju i ratne zločine; na robiju osuđen i Ivan Šalić, a Erih Lisak na smrt (presuda Stepincu poništena 2016).
* [[12. 10.]] - Industrijalizacija Brazila: u [[Volta Redonda|Volta Redondi]] otvorena ''Companhia Siderúrgica Nacional'', prva čeličana u Južnoj Americi (privatizovana 1993).
* [[14. 10.]] - Osnovana [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] - ISO.
* 14. 10. - Vatikan ekskomunicirao jugoslovenske zvaničnike povezane sa Stepinčevom osudom - nisu navedena imena, pretpostavlja se da je usmereno protiv Tita.
* [[15. 10.]] - Posljednji sastanak Mirovne konferencije u Parizu, koji FNRJ bojkotuje.
* 15. 10. - Osnovano Narodno pozorište &quot;Toša Jovanović&quot; u [[Zrenjanin]]u.
* [[16. 10.]] - Rano ujutru obešena desetorica osuđenih na smrt u [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]], Göring se ubio prethodne večeri.
* 16. 10. - ''[[RMS Queen Elizabeth]]'' je konačno zaplovio kao luksuzni putnički brod, pošto je prevozio trupe tokom rata (plovi do 1969).
* [[20. 10.]] - Izbori za državne skupštine u sovjetskoj nemačkoj zoni, najviše mandata dobija Socijalistička partija jedinstva.
* 20. 10. - Ukinuta [[Rajnska pokrajina]] Pruske (dogodine i Pruska).
* [[21. 10.]] - U Bamaku osnovana antikolonijalna partija Afričko demokratsko okupljanje, na čelu sa [[Félix Houphouët-Boigny|Félixom Houphouët-Boignyjem]].
* [[22. 10.]] - [[Incident u Krfskom kanalu]], 2. deo: britanski brodovi ''Saumarez'' i ''Volage'' naleteli na mine, poginula 44 mornara (za polaganje mina osumnjičeni Jugosloveni).
* 22. 10. - Operacija Osoaviahim: Sovjeti su prebacili preko 2.200 nemačkih eksperata u SSSR
* [[24. 10.]] - Prva fotografija Zemlje iz svemira je snimljena sa rakete V-2 No. 13 lansirane iz [[White Sands, New Mexico|White Sands]].
* 24. 10. - Počinju Biharski neredi u Indiji: hinduisti ciljaju muslimane do 11. 11., što je odgovor na Noakhaliske nerede na jugoistoku današnjeg Bangladeša.
* [[27. 10.]] - Nakon što je ranije tokom meseca prihvaćen na plebiscitu od 53% glasača, donesen je novi [[Ustav Francuske (1946)|Ustav Francuske]] koji definira [[Četvrta Francuska Republika|Četvrtu republiku]] (zamenjen 1958).
* [[28. 10.]] - [[Grčki građanski rat]]: [[Komunistička partija Grčke|KP Grčke]] osnovala Generalnu partizansku komandu na čelu sa [[Markos Vafiadis|Markosom Vafiadisom]], od decembra pod nazivom [[Demokratska armija Grčke]].
* [[29. 10.]] - [[Lucky Luciano]], koji je prošlog februara proteran iz SAD u Italiju, tajno stiže na Kubu.
* [[31. 10.]] - Indonežanski nacionalisti uvode [[Indonezijska rupija|rupiju]] (inače se koristi holandsko-indijski gulden).

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - Utakmica Toronto Huskies - New York Knickerbockers, prva je Košarkaške asocijacije Amerike, kasnije NBA.
* 1. 11. - [[Karol Wojtyla]] (26) zaređen je za svećenika u Krakówu.
* 1. 11. - Zvanični datum osnivanja [[Donja Saksonija|Donje Saksonije]] u britanskoj zoni Nemačke: Državi Hanover su priključeni Braunschweig, Oldenburg i Schaumburg-Lippe.
* [[3. 11.]] - Izbori za Ustavotvornu skupštinu NR Crne Gore.
* 3. 11. - [[Gabriel González Videla]] je novi predsednik Čilea (do 1952); ubrzo raskida sa komunističkim saveznicima, čiju partiju zabranjuje 1948.
* 3. 11. - Antijugoslovenske demonstracije u Trstu, napadnuta štampa i Slovenci (NYT), dok je italijanski vicepremijer Togliatti u poseti u Beogradu. NYT izveštava 8. 11. da je Tito &quot;ponudio&quot; Trst za Goricu, što Italija odbija, kasnije tokom meseca se uz Goricu pominje i Tržič (Monfalcone, NYT 26. 11.).
* [[4. 11.]] - Na snazi je povelja kojom je osnovan [[UNESCO]] - prva generalna konferencija je otvorena kasnije tokom meseca, za prvog direktora će biti izabran [[Julian Huxley]].
* [[5. 11.]] - Izbori za Kongres SAD: Republikanci preuzimaju većinu u oba doma, zbog nepopularnosti predsednika Trumana. Među novim kongresmenima su [[Richard Nixon]], [[John F. Kennedy]] (Dom) i [[Joseph McCarthy]] (Senat). Demokrati će za dve godine povratiti većine.
* [[6. 11.]] - Apel masovnim organizacijama u Jugoslaviji za prikupljanje pomoći Albaniji, koju su krajem oktobra pogodile velike poplave.
* [[7. 11.]] - Nakon 190 dana završena prva savezna radna akcija omladine na gradnji željezničke [[Pruga Brčko–Banovići|pruge Brčko–Banovići]], duge 190&amp;nbsp;km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva.
* [[9. 11.]] - [[Sarajevska opera]] započela svoju umjetničku djelatnost svečanom premijerom &quot;[[Prodana nevjesta]]&quot; [[Bedrich Smetana|Bedricha Smetane]].
* [[10. 11.]] - Izbori za Ustavotvornu skupštinu NR Srbije i za Ustavotvorni Sabor NR Hrvatske - očekivana potvrda za Narodni front, uz veliku izlaznost.
* 10. 11. - Prvi izbori za skupštinu francuske četvrte republike: komunisti dobijaju relativnu većinu.
* 10. 11. - Zemljotres u peruanskom regionu Ancash odnosi procenjenih 1.400 žrtava.
* [[12. 11.]] - U [[Indonezija|Indoneziji]] primirje između nacionalista i holandske armije.
* 12. 11. - Prikazan Disneyjev film ''[[Song of the South]]''.
* 12-[[13. 11.]] - Incident u Krfskom kanalu, 3. deo: Britanci čiste mine u albanskim teritorijalnim vodama.
[[Datoteka:Serbia, Belgrade, Pančevo bridge, 11.05.2011.jpg|mini|220px|[[Pančevački most]]]]
* [[14. 11.]] - [[Patrijarh srpski Gavrilo]] se vratio u zemlju.
* [[15. 11.]] - Sporazum iz Linggadjatija: Holanđani priznaju faktičku indonežansku kontrolu Jave, Sumatre i Madure, predviđeno stvaranje federacije sa ostatkom ostrvlja.
* novembar - Beduini pronašli prve [[Svici sa Mrtvog mora|Svitke sa Mrtvog mora]]
* novembar - [[Grčki građanski rat]]: borbe oko mesta Skra blizu jugoslovenske granice.
* [[16. 11.]] - Reforma [[japansko pismo|japanskog pisma]]: ''Tōyō kanji'' je nedefinitivan spisak od 1.850 zvaničnih [[kanji]]ja, umesto 6.000 tradicionalnih.
* [[17. 11.]] - Franko-tajski sporazum: Tajland je vratio Francuzima teritorije date nakon rata 1940-41, u zamenu za deblokadu prijema u UN.
* [[17. 11.|17]] - [[19. 11.]] - U Beogradu održan Prvi kongres Saveza književnika Jugoslavije - u znaku [[socrealizam|socrealizma]], ali uz uzimanje u obzir domaće tradicije (uvodni referat [[Radovan Zogović]]). Za predsednika Saveza izabran [[Ivo Andrić]], potpredsednici [[Oton Župančič]], [[Miroslav Krleža]], [[Isidora Sekulić]], [[Ra­dovan Zogović]], [[Isak Samokovlija]] i [[Blažo Koneski]], sekretar [[Čedomir Minderović]]&lt;ref&gt;Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981, str. 96&lt;/ref&gt;.
* [[19. 11.]] - Izbori u Rumuniji: zvanično, Nacionalni demokratski front (komunisti i ostali) uzima 348 od 414 mesta.
* 19. 11. - Prve nove [[Države članice Ujedinjenih naroda|članice UN]] od osnivanja: [[Kraljevina Afganistan|Afganistan]], Island i Švedska (Tajland u decembru).
* [[20. 11.]] - Francuski patrolni čamac zarobio kinesku džunku koja je krijumčarila benzin u luci Haiphong. Gerila Viet Minha zarobila čamac i posadu - Francuzi uputili ultimatum.
* [[21. 11.]] - U Njujorku prikazan film ''[[The Best Years of Our Lives]]'', kritički i komercijalni uspeh.
* [[23. 11.]] - [[Georgi Dimitrov]] preuzima bugarsku vladu od [[Kimon Georgijev|Kimona Georgijeva]] (do smrti 1949).
* 23. 11. - [[Prvi indokineski rat]] počinje francuskim bombardovanjem [[vijetnam]]ske luke [[Hai Phong]], pri čemu ginu hiljade ljudi.
* [[27. 11.]] - U Beogradu zaključen Ugovor o usklađivanju privrednih planova, o carinskoj uniji i o izjednačenju valute između FNRJ i NR Albanije&lt;ref&gt;Marović, B. [https://www.rastko.rs/rastko-al/zbornik1990/bmarovic-ugovori_l.php Međudržavni ugovori zaključeni između Jugoslavije i Albanije 1946. godine]. rastko.rs&lt;/ref&gt; (skupština FNRJ ratifikovala 27. 12., NYT).
* [[29. 11.]] - Krenuo drumski saobraćaj na obnovljenom [[Pančevački most|Pančevačkom mostu]] u Beogradu (prvi voz prošao [[7. 11.]]).
* 29. 11. - Čelnik [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonske SSR]] Johannes Vares izvršio samoubistvo u svojoj rezidenciji.
* novembar - mart - Gladna zima u Nemačkoj, najjača u regionu Severnog mora u 20. stoleću.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - [[Miguel Alemán Valdés]] je predsednik Meksika nakon [[Manuel Ávila Camacho|M. A. Camacha]] (do 1952), prvi civil od 1920. Sprovodi program supstitucije uvoza i gradnje infrastrukture (→ [[Meksičko čudo]]), ali rastu i korupcija i [[ortački kapitalizam]].
* [[2. 12.]] - Osnovana [[Međunarodna komisija za lov na kitove]].
* [[3. 12.]] - [[Mijo Kerošević]], kasnije proglašen za narodnog heroja, poginuo kod Bijeljine u poteri za četničkim odmetnicima.
* [[4. 12.]] - Usvojen novi bugarski ustav.
* [[5. 12.]] - U FNRJ donesen Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća, i to saveznog i republičkog značaja (mnoga su već pod sekvestrom): celokupno bankarstvo, spoljna trgovina i unutrašnja trgovina na veliko, kao i sva preduzeća saobraćaja i sredstava za vezu.
* [[8. 12.]] - Sveslovenski kongres u Beogradu.
* [[9. 12.]] - Okupila se Ustavotvorna skupština Indije, nema predstavnika Muslimanske lige.
* [[10. 12.]] - Rezolucija 12 Saveta bezbednosti UN, u vezi Grčkog pitanja: predstavnici Grčke i Jugoslavije će biti pozvani da učestvuju u diskusiji, bez prava glasanja; Albanija i Bugarska su pozvane da daju izjave.
* [[11. 12.]] - Generalna skupština [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] osnovala [[UNICEF]], Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć deci u zemljama razorenim ratom.
* [[12. 12.]] - Rezolucijom Generalne skupštine, UN prekidaju odnose sa [[Francisco Franco|Frankovom]] Španijom (zabrana ukinuta 1950).
[[Datoteka:Republic of mahabad and iranian azerbaijan 1945 1946.png|mini|200px|Kraj kurdske i azerske secesije u Iranu]]
* 12. 12. - Iranske snage ušle u Tabriz, što znači pad secesionističke &quot;[[Autonomna Republika Azerbejdžan|Azerbejdžanske narodne vlade]]&quot;.
* [[14. 12.]] - Generalna skupština UN određuje osnivanje [[Starateljski savjet Ujedinjenih naroda|Starateljskog savjeta Ujedinjenih naroda]], za teritorije koje su ranije bile mandati Društva naroda.
* [[15. 12.]] - Iranske snage ušle u [[Mahabad]], čime je pala [[Republika Mahabad|istoimena kurdska republika]].
* [[16. 12.]] - [[Léon Blum]] je na čelu poslednje privremene francuske vlade - &quot;silvestrovska vlada&quot;, traje do sledećeg meseca.
* 16. 12. - Osnovana modna kuća ''[[Dior]]'', sledećeg februara predstavljaju prvu kolekciju, nazvanu ''New Look''.
* [[19. 12.]] - [[Prvi indokineski rat]] počinje Bitkom za Hanoj: sukob francuskih i Viet Minhovih snaga u Hanoju, Francuzi će staviti grad pod svoju punu kontrolu za dva meseca. SAD podržavaju Francuze protiv komunista u Viet Minhu.
* 19. 12. - [[Grčki građanski rat]]: [[Rezolucija 15 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 15 SB UN]]: ustanovljena Istražna komisija koja će ispitivati povrede grčke granice prema Albaniji, Jugoslaviji i Bugarskoj (Grčka optužuje Jugoslaviju za &quot;agresiju&quot; i pomaganje &quot;revolucionarnih bandi&quot;).
* 19. 12. - Britanski premijer Attlee izjavio spremnost za ponudu nezavisnosti Burme.
* [[20. 12.]] - Počinje [[Havanska konferencija]] američkih mafijaških bosova. [[Lucky Luciano]] je potvrdio svoje prvenstvo, izneo plan trgovine drogom u SAD, odlučivano je o likvidaciji [[Bugsy Siegel|Bugsyja Siegela]].
* 20. 12. - Prikazan film ''[[It's a Wonderful Life]]'' - komercijalno je slabo prošao, postaje božićni klasik od polovine '70-tih.
* [[21. 12.]] - Nankaiski zemljotres praćen cunamijem u Japanu, najmanje 1.362 mrtvih.
* [[22. 12.]] - Završeno suđenje nemačkim oficirima u Beogradu, među osuđenima na smrt je i [[August Meyszner]], ratni komandant SS i policije u Srbiji.
* [[25. 12.]] - U Moskvi proradio nuklearni reaktor [[F-1 (reaktor)|F-1]], prvi u Evropi koji je postigao samoodrživu [[lančana reakcija|lančanu reakciju]].
* [[26. 12.]] - Otvoren [[Flamingo Las Vegas]], prvi luksuzni kazino i hotel u tom gradu - [[Bugsy Siegel]] ga je gradio mafijaškim pozajmicama po četvorostruko većoj ceni od predviđene (ubijen je sledećeg juna).
* [[31. 12.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia (1947–1992); Flag of Montenegro (1946–1993).svg|border|30px]] Federalna Država Crna Gora donošenjem ustava postaje [[Narodna Republika Crna Gora]].
* 31. 12. - Predsednik [[SAD]] [[Hari Truman]] Proklamacijom 2714 formalno proglašava kraj [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]].

=== Kroz godinu ===
* [[Kineski građanski rat]] eskalira.
* Osnovano elektrotehničko odeljenje na [[Beogradski univerzitet|Univerzitetu]] u Beogradu.
* Osnovan [[Sarajevski balet]].
* Okončana američka okupacija [[Island]]a.
* Jugoslavija ekipni prvak Balkana u [[šah]]u.
* [[Milovan Zoričić]] iz Zagreba jedan od sudija [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]].

== 1946. u temama ==
* Rukovodstvo [[FNRJ]]:
** Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: [[Ivan Ribar]]
** Predsednik Vlade: [[Josip Broz Tito]] (takođe i Generalni sekretar [[KPJ]])
** Predsednik Narodne skupštine: [[Vladimir Simić]]
* [[Popis jugoslavenskih filmova|Domaći film]]: &quot;[[U planinama Jugoslavije]]&quot; (sovjetska koprodukcija) (→ [[:Kategorija:Filmovi 1946.]]).
* [[Spisak država po datumu državnosti|Nove države]]:
{|
| 
| [[Datoteka:Flag of Jordan.svg|thumb|120px|[[Jordan|Transjordan]]]]
| [[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|thumb|120px|[[Filipini]]]]
|}

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1946.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[5. 1.]] - [[Diane Keaton]], glumica
* [[6. 1.]] - [[Syd Barrett]], rok-muzičar iz ''Pink Floyd''-a († [[2006]])
* [[13. 1.]] - [[Sonja Jauković]], glumica
* [[15. 1.]] - [[Dragomir Zupanc]], TV reditelj
* [[16. 1.]] - [[Kabir Bedi]], glumac
* [[17. 1.]] - [[Meto Jovanovski]], glumac († [[2023]])
* [[19. 1.]] - [[Dolly Parton]], country-muzičarka
* [[20. 1.]] - [[David Lynch]], filmski režiser († [[2025]])
* [[22. 1.]] - [[Malcolm McLaren]], muzičar († [[2010]])
* [[23. 1.]] - [[Zvonko Bušić]], radikalni emigrant († [[2013]])
* [[24. 1.]] - [[Goran Milić]], novinar
* 24. 1. - [[Michael Ontkean]], glumac
* [[27. 1.]] - [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], hrvatski političar i liječnik
* [[30. 1.]] - [[Dick Cheney]], potpredsednik SAD

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Žarko Potočnjak]], hrvatski glumac († [[2021]])
* [[4. 2.]] - [[Usnija Redžepova]], narodna pevačica († [[2015]])
* [[5. 2.]] - [[Charlotte Rampling]], britanska glumica
* [[10. 2.]] - [[Velimir Kljaić]], hrvatski rukometni trener († [[2010]])
* [[21. 2.]] - [[Alan Rickman]], britanski glumac († [[2016]])
* [[24. 2.]] - Slobodan Petrović - [[Petar Slaj]], baletski koreograf († [[2013]])
* 24. 2. - [[Ratomir Dujković]], golman i fudbalski trener
* [[28. 2.]] - [[Robin Cook]], britanski političar († [[2005]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Ljubiša Veličković]], gen-puk., komandant RV i PVO VJ († [[1999]])
* [[3. 3.]] - [[Ejup Ganić]], bh. političar
* [[6. 3.]] - [[David Gilmour]], rok-muzičar iz ''Pink Floyd''
* [[8. 3.]] - [[Jasna Diklić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica
* [[11. 3.]] - [[Jurij Bajec]], ekonomista
* [[12. 3.]] - [[Liza Minnelli]], američka glumica i pjevačica
* [[19. 3.]] - [[Bigas Luna]], režiser († [[2013]])
* [[21. 3.]] ('44 ili '46) - [[Timothy Dalton]], glumac
* [[31. 3.]] - [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač narodne muzike († [[2002]])
* 31. 3. - Leposava [[Lokica Stefanović]], arhitekta, balerina, baletski pedagog

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - [[Branislav Milićević]], Branko Kockica
* [[6. 4.]] - [[Ivan Bekjarev]], srpski glumac († [[2020]])
* [[7. 4.]] - [[Dimitrij Rupel]], slovenački političar
* [[10. 4.]] - [[Vladimir Janković]] (Vlada Džet), rok-muzičar, novinar Beograda 202
* 10. 4. - [[Nebojša Pavković]], general, načelnik generalštaba Vojske Jugoslavije
* [[13. 4.]] - [[Josif Tatić]], glumac († [[2013]])
* [[25. 4.]] - [[Srbijanka Turajlić]], profesor BU, politička aktivistkinja († [[2022]])
* 25. 4. - [[Vladimir Žirinovski]], ruski političar († [[2022]])
* 25. 4. - [[Strobe Talbott]], američki novinar i diplomata
* [[30. 4.]] - [[Carl XVI Gustaf]], kralj Švedske

=== Maj/Svibanj ===
* [[2. 5.]] - [[David Suchet]], britanski glumac
* [[8. 5.]] - [[Borislav Stjepanović]], bh. glumac i režiser
* [[9. 5.]] - [[Candice Bergen]], glumica
* [[10. 5.]] - [[Marko Nicović]], advokat, funkcioner SUP
* 10. 5. - [[Dušan Petričić]], grafičar, ilustrator
* [[11. 5.]] - [[Zoran Simjanović]], kompozitor († [[2021]])
* [[12. 5.]] - [[Daniel Libeskind]], arhitekt 
* [[19. 5.]] - [[Michele Placido]], glumac
* [[20. 5.]] - [[Cher]], pevačica, glumica
* [[21. 5.]] - [[Boba Stefanović]], pevač, kompozitor († [[2015]])
* [[22. 5.]] - [[Hrvoje Horvat]], rukometaš, trener 
* [[22. 5.]] - [[Petar Božović]], glumac
* 22. 5. - [[George Best]], sjevernoirski fudbaler († [[2005]])
* [[24. 5.]] - [[Tansu Çiller]], premijerka Turske
* [[25. 5.]] - [[Miroslav Tuđman]], znanstvenik i političar († [[2021]])
* [[26. 5.]] - [[Mick Ronson]], rock gitarist, producent († [[1993]])
* 26. 5. - [[Miroslav Maksimović (pesnik)|Miroslav Maksimović]], književnik, urednik BIGZ-a
* [[27. 5.]] - [[Predrag Vranešević]], član &quot;Laboratorije zvuka&quot; († [[2022]])
* [[30. 5.]] - [[Dragan Džajić]], srpski fudbaler

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[5. 6.]] - [[Branko Baletić]], filmski reditelj i scenarista
* [[6. 6.]] - [[Živko Kolega]], hrvatski političar
* [[10. 6.]] - [[Antun Tudić]], hrvatski glumac
* [[14. 6.]] - [[Donald Trump]], biznismen, predsednik SAD 
* [[15. 6.]] - [[Demis Rusos]], pevač († [[2015]])
* [[18. 6.]] - [[Fabio Capello]], fudbaler, trener
* [[20. 6.]] - [[Xanana Gusmão]], prvi predsednik Istočnog Timora
* [[23. 6.]] - [[Gojko Šantić]], glumac († [[2024]])
* [[24. 6.]] - [[Velimir Milošević]], pjesnik za djecu
* [[27. 6.]] - [[Miroljub Lešo]], glumac († [[2019]])
* [[28. 6.]] - [[Slobodan Inić]], sociolog († [[2000]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Slobodan Santrač]], fudbaler, trener († [[2016]])
* [[6. 7.]] - [[George W. Bush]], predsjednik SAD
* 6. 7. - [[Peter Singer]], australski filozof bioetičar
* 6. 7. - [[Sylvester Stallone]], američki glumac
* [[9. 7.]] - [[Radomir Putnik (pisac)]]
* [[15. 7.]] - [[Predrag Vitas]], novinar TV Beograd († [[1998]])
* [[19. 7.]] - [[Ilie Năstase]], teniser
* [[22. 7.]] - [[Mireille Mathieu]], pevačica
* 22. 7. - [[Danny Glover]], glumac
* [[25. 7.]] - [[Ljupka Dimitrovska]], pevačica († [[2016]])
* [[27. 7.]] - [[Rade Šerbedžija]], glumac, pjesnik i muzičar

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[3. 8.]] - [[Jack Straw]], britanski političar
* [[4. 8.]] - [[Vladimir Bebić]], hrvatski političar († [[2009]])
* [[8. 8.]] - [[Dragutin Šurbek]], stonoteniser († [[2018]])
* [[10. 8.]] - [[Daša Drndić]], književnica († [[2018]])
* 10. 8. - [[Rifet Bahtijaragić]], bosanskohercegovački književnik
* [[11. 8.]] - [[Milan Gutović]] - Lane, glumac († [[2021]])
* 11. 8. - [[Radomir Marković]], načelnik SDB Srbije
* [[15. 8.]] - [[Tony Robinson]], glumac, TV voditelj
* [[16. 8.]] - [[Pavao Pavličić]], hrvatski književnik i romanopisac
* 16. 8. - [[Kaqusha Jashari]], kosovska političarka († [[2025]])
* [[19. 8.]] - [[Bill Clinton]], američki predsjednik
* [[20. 8.]] - [[Connie Chung]], novinarka
* [[23. 8.]] - [[Keith Moon]], bubnjar ''The Who'' († [[1978]])
* [[24. 8.]] - [[Goran Marković]], pozorišni i filmski reditelj
* [[25. 8.]] - [[Branko Cvejić]], glumac, upravnik JDP († [[2022]])
* [[26. 8.]] - [[Mark Snow]], kompozitor († [[2025]])
* [[29. 8.]] - [[Bob Beamon]], atletičar
* [[30. 8]] - [[Peggy Lipton]], glumica († [[2019]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[5. 9.]] - [[Freddie Mercury]], britanski pjevač ([[Queen]]), († [[1991]])
* [[8. 9.]] - [[Beriz Belkić]], bh. političar († [[2023]])
* [[15. 9.]] - [[Tommy Lee Jones]], glumac
* 15. 9. - [[Oliver Stone]], filmski režiser, producent
* [[23. 9.]] - [[Davorin Popović]], muzičar († [[2001]])
* [[26. 9.]] - [[Sejo Pitić]], pjevač († [[2023]])
* [[29. 9.]] - [[Nataša Kandić]], aktivistkinja za ljudska prava

=== Oktobar/Listopad ===
* [[4. 10.]]- [[Suzan Sarandon]], američka filmska glumica.
* [[8. 10.]] - [[Hanan Ashrawi]], palestinska političarka
* [[19. 10.]] - [[Philip Pullman]], književnik 
* [[20. 10.]] - [[Elfride Jelinek]], dobitnica Nobelove nagrade za književnost.
* 20. 10. - [[Marko Nikolić]], srpski glumac († [[2019]])
* [[26. 10.]] - [[Holly Woodlawn]], američka glumica
* 26. 10. - [[Tanja Kragujević]], književnica
* [[27. 10.]] - [[Ivan Reitman]], filmski režiser, producent († [[2022]])
* [[29. 10.]] - [[Vahidin Musemić]], fudbaler († [[2023]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[4. 11.]] - [[Robert Mapplethorpe]], fotograf († [[1989]])
* [[6. 11.]] - [[Sally Field]], glumica, režiser
* [[8. 11.]] - [[Guus Hiddink]], fudbaler, trener
* 8. 11. - [[Stanislav Karasi]], fudbaler
* [[11. 11.]] - [[Dimitrije Boarov]], ekonomski novinar
* [[16. 11.]] - [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof
* 16. 11. - [[Slobodan Šijan]], filmski i TV reditelj, scenarista itd.
* [[20. 11.]] - [[Patrijarh ruski Kiril]]
* [[24. 11.]] - [[Ted Bundy]], serijski ubica († [[1989]])
* [[27. 11.]] - [[Jakša Fiamengo]], pjesnik i tekstopisac († [[2018]])
* [[29. 11.]] - [[Vuk Drašković]], književnik, novinar, predsednik [[SPO]]
* [[30. 11.]] - [[Marina Abramović]], slikarka, multimedijalna i konceptualna umetnica

=== Decembar/Studeni ===
* [[1. 12.]] - [[Kemal Kurspahić]], novinar († [[2021]])
* 1. 12. - [[Mladen Naletilić]] Tuta, komandant u HVO, osuđenik za ratne zločine († [[2021]])
* [[2. 12.]] - [[Gianni Versace]], italijanski modni kreator († [[1997]])
* [[5. 12.]] - [[José Carreras]], tenor
* [[8. 12.]] - [[Jacques Bourboulon]], fotograf
* [[9. 12.]] - [[Sonia Gandhi]], indijska političarka
* [[10. 12.]] - [[Fadil Redžić]], bosanskohercegovački muzičar
* [[12. 12.]] - [[Emerson Fittipaldi]], auto-trkač
* [[13. 12.]] - [[Jovica Aćin]], književnik i prevodilac
* [[14. 12.]] - [[Patty Duke]], glumica († [[2016]])
* 14. 12. - [[Jane Birkin]], pjevačica, glumica († [[2023]])
* [[15. 12.]] - [[Miroslav Josić Višnjić]], srpski književnik († [[2015]])
* [[17. 12.]] - [[Aljoša Vučković]], glumac
* 17. 12. - [[Ljiljana Lašić]], glumica
* [[18. 12.]] - [[Steven Spielberg]], američki redatelj
* [[23. 12.]] - [[John Sullivan]], scenarista &quot;Mućki&quot; († [[2011]])
* [[29. 12.]] - [[Slobodan Kovačević|Slobodan &quot;Boda&quot; Kovačević]], bosanskohercegovački gitarista
* [[30. 12.]] - [[Berti Vogts]], fudbaler, trener
* [[31. 12.]] - [[Diane von Fürstenberg]], modni kreator

=== Kroz godinu ===
* [[Mirko Pejanović]], bh. političar

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1946.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[6. 1.]] - [[Dion Fortune]], velška okultistkinja (* [[1890]])
* [[13. 1.]] - [[Radoje Dakić]], narodni heroj (* [[1911]])
* [[19. 1.]] (zvanično) - [[Nikola Kalabić]], četnički komandant (* [[1906]])
* [[20. 1.]] - [[Radivoje Kerović]], četnički vojvoda (* 1913)
* [[29. 1.]] - [[Harry Hopkins]], savetnik predsednika FD Roosevelta (* [[1890]])
* [[31. 1.]] - [[Ivo Protulipac]], katolički aktivist, doktor i odvjetnik (* [[1899]])
* [[4. 2.]] - [[Milan Nedić]], general, predsednik kvislinške srpske vlade (* [[1878]])
* [[23. 2.]] - [[Tomoyuki Yamashita]], japanski general, osuđen za ratne zločine (* [[1885]])
* [[14. 3.]] - [[Werner von Blomberg]], predratni glavnokomandujući nemačke vojske (* [[1878]])
* [[24. 3.]] - [[Aleksandar Aljehin]], ruski šahista i svetski šampion u šahu (* [[1892]]

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[21. 4.]] - [[John Maynard Keynes]], britanski ekonomista (* [[1883]])
* [[1. 5.]] - [[Davorjanka Paunović]] Zdenka, nevenčana supruga Josipa Broza Tita (* [[1921]])
* 1. 5. - [[Grga Budislav Angjelinović]], političar, publicist (* [[1886]])
* [[16. 5.]] - [[Bruno Tesch]], pronalazač i proizvođač otrova ''Zyklon-B'' (* [[1890]])
* [[1. 6.]] - [[Ion Antonescu]], ratni vođa Rumunije (* [[1882]])
* [[9. 6.]] - [[Ananda Mahidol]], kralj Sijama (* [[1925]])
* [[10. 6.]] - [[Jack Johnson (bokser)]], bivši svetski prvak (* [[1878]])
* [[14. 6.]] - [[John Logie Baird]], pionir televizije (* [[1888]])
* [[16. 6.]] - [[Miloje Milojević]], kompozitor, muzikolog, pedagog (* [[1884]])
* [[20. 6.]] - [[Wanrong (carica)|Wanrong]], poslednja kineska carica (* [[1906]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[4. 7.]] - Čuvarke konc-logora Stutthof:
** [[Jenny-Wanda Barkmann]] (* ca. [[1922]])
** [[Elisabeth Becker]] (* [[1923]])
** [[Wanda Klaff]] (* [[1922]])
** [[Ewa Paradies]] (* [[1920]])
** [[Gerda Steinhoff]] (* [[1922]])
* [[8. 7.]] - [[Aleksandar Vasiljevič Aleksandrov]], kompozitor, osnivač ansambla (* [[1883]])
* [[13. 7.]] - [[Alfred Stieglitz]], fotograf (* [[1864]])
* [[17. 7.]] - Osuđeni na Beogradskom procesu:
** [[Dragoljub Mihailović]], komandant JVuO (* )
** [[Dragomir Jovanović]], šef beogradske policije (* [[1902]])
** [[Velibor Jonić]], Nedićev ministar prosvete (* [[1892]])
** [[Tanasije Dinić]], Nedićev ministar unutr. poslova (* [[1891]])
** [[Kosta Mušicki]], komandant Srpskog dobrovoljačkog korpusa (* [[1897]])
* [[20. 7.]] - [[Edmund Glaise-Horstenau]], njemački vojni izaslanik u NDH (* [[1882]])
* [[27. 7.]] - [[Gertrude Stein]], [[SAD|američka]] [[lezbejka|lezbejska]] spisateljica (* [[1874]])
* [[29. 7.]] - [[Milovan Kovačević]], arhitekt (* [[1905]])
* [[2. 8.]] - [[Andrej Vlasov]], sovjetski general u nemačkoj službi (* [[1901]])
* [[6. 8.]] - [[Veselin Čajkanović]], srpski klasični filolog, istoričar religije, akademik (* [[1881]])
* [[9. 8.]] - [[Léon Gaumont]], pionir filma (* [[1864]])
* [[13. 8.]] - [[H. G. Wells]], književnik (* [[1866]])
* [[4. 9.]] - [[Leon Rupnik]], slovenski kvisling (* [[1880]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[11. 10.]] - [[Ivan Hitrec]], hrvatski nogometaš (* [[1911]].)
* [[12. 10.]] - [[Joseph Stilwell]], američki general (* [[1883]])
* [[15. 10.]] - [[Hermann Göring]], njemački rajhsmaršal (* [[1893]])
* [[16. 10.]] - osuđeni u Nirnbergu:
** [[Hans Frank]], nacistički guverner Poljske (* [[1900]])
** [[Wilhelm Frick]], ministar unutr. poslova (* [[1877]])
** [[Alfred Jodl]], šef Visoke komande (* [[1890]])
** [[Ernst Kaltenbrunner]], general policije (* [[1903]])
** [[Wilhelm Keitel]], generalfeldmaršal (* [[1882]])
** [[Joachim von Ribbentrop]], ministar ino. poslova (* [[1893]])
** [[Alfred Rosenberg]], nacistički ideolog (* [[1893]])
** [[Fritz Sauckel]], opunomoćenik za radnu snagu (* [[1892]])
** [[Arthur Seyss-Inquart]], nacistički lider u Austriji (* [[1892]])
** [[Julius Streicher]], izdavač propagande (* [[1885]])
* [[14. 11.]] - [[Manuel de Falla]], kompozitor (* [[1876]])
* [[3. 12.]] - [[Mijo Kerošević]], narodni heroj (* [[1920]])

=== Kroz godinu ===
* [[Miroslav Filipović]] - &quot;fra Sotona&quot;, komandant Jasenovca (* [[1915]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Percy W. Bridgman]] (izum aparature za proizvodnju ekstremno visokog pritiska i za otkrića na polju fizike visokog pritiska)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[James B. Sumner]] (otkriće da se enzimi mogu kristalizovati), [[John Howard Northrop]] i [[Wendell Meredith Stanley]] (preparacija enzima i virusnih proteina u čistom obliku)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Hermann Joseph Muller]] (otkriće proizvodnje mutacija putem iradijacije rendgenskim zracima)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Hermann Hesse]] (nadahnuto pisanje koje, rastući u smelosti i pronicljivosti, oličava klasične humanitarne ideale i visoke kvalitete stila)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Emily Greene Balch]] (zalaganje protiv rata i za razoružanje) i [[John Raleigh Mott]] (međunarodna verska bratstva i misionarstvo u korist mira)

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). ''Jugoslavija 1941-1981'', Beograd: Eksport pres.

[[Kategorija:1940-e]]
[[Kategorija:20. vijek|46]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>9s0kwi8h2l96f5b213awo2g0vrerg04</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mojkovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16884</id>
    <revision>
      <id>42481969</id>
      <parentid>42453783</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T19:36:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-136870</username>
        <id>267554</id>
      </contributor>
      <origin>42481969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11901" sha1="dazvuqxvq9j5yn56jfu6xpm2588gg9p" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u CG
|mesto=Mojkovac
|slika=Mojkovac Center.JPG
|opis_slike=Centar Mojkovca
| grb = Coat of arms of Mojkovac.png
| opis_grba = Grb Mojkovca
|opština=Mojkovac

|nadm visina=894
|populacija=4120
|poštanski kod=84205
|pozivni broj=050
|registarska oznaka=MK
|gšir=42.958333
|gduž=19.576166
|P= 1200 km
}}
'''Mojkovac''' je grad i središte istoimene opštine u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] koji se nalazi u dolini rijeke [[Tara (rijeka)|Tare]] u podnožju planina [[Bjelasica|Bjelasice]] i [[Sinjavina|Sinjavine]], a pripada Brdima sjeveroistocnog dijela Republike Crne Gore između nacionalnih parkova [[Nacionalni park Biogradska gora|Biogradska gora]] i [[Durmitor]]. Prostire se na površini od 367&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa oko 11.000 stanovnika.

Od Mojkovca do [[Podgorica|Podgorice]] ima 90&amp;nbsp;km, a do [[Beograd]]a 380&amp;nbsp;km. Mojkovac je povezan sa ostalim mestima [[Državna cesta D8|Jadranskom magistralom]], [[pruga Beograd-Bar|željezničkom prugom Beograd-Bar]] i regionalnim putem za [[Žabljak]]-[[Pljevlja]].
Nadmorska visina Mojkovca je 820 metara, a nadmorske visine opštine su od 750 do 2.033 metra.
Kroz Mojkovac protiče rijeka Tara, čiji je [[kanjon Tare|kanjon]] drugi po dubini u svijetu, a zaštićen je kod [[UNESCO|UNESKO]]-a.

== Historija ==
Mojkovac je utemeljen za vrijeme vladavine srpskog kralja Uroša ([[1242]]-[[1276]]) u središtu župe Brskovo, koja je bila u sastavu srpske kraljevine [[Raška|Raške]].

Poznat je iz tog perioda srpski srebreni novac koji se kovao u [[Brskovo|Brskovu]], tako da ovo mjesto postaje centar istoimene župe, rudarski i trgovački centar sa [[karavan]]skom stanicom između [[Kotor]]a i [[Novo Brdo|Novog Brda]] i konzulatom [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]].

U dugoj i bogatoj istoriji narod Potarja je pružao otpor osvajačima koji su nastojali da porobe ovu oblast. Dizao je bune i ustanke i borio se protiv strane sile i svih onih koji su nasrtali na njegovu slobodu.

Prostor opštine Mojkovac sa lijeve obale rijeke Tare postao je dijelom Crne Gore [[1878]]. godine posle [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], a prostor sa desne obale [[1912]]. godine tokom [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]], poslije viševjekovne vladavine [[Otomansko Carstvo|Otomnanskog carstva]]. Početkom [[1916]]. ovde je vođena [[Mojkovačka bitka]], gdje su branjena sjeverna vrata Mojkovca i Crne Gore, a time i povlačenje srpske vojske u [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]]. Serdar [[Janko Vukotić]] se sa svojom vojskom odupreo se višestruko nadmoćnijoj vojsci [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svetkom ratu]] 348 građana Mojkovca je poginulo u [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskim]] redovima, među njima i 7 [[narodni heroj Jugoslavije|narodnih heroja]]. Spomen-obilježja koja podsjećaju na slavnu prošlost ovoga kraja se nalaze u Mojkovcu i u centrima mjesnih zajednica, obrazovnih i kulturnih institucija (u centru grada, neposredno kod mostova na Tari, Grotulja spomen groblje, Mjedeno guvno, Gradina na Brskovu, na Bojnoj Njivi i dr.).

== Privreda ==
Mojkovac ima osnovnu i srednju školu, centar za kulturu sa salom koja ima 300 sjedišta, biblioteku sa čitaonicom i prostor za razvoj kulturnog amaterizma. Centar organizuje filmski festival [[Mojkovačka filmska jesen]], Mojkovački sabor na Preobraženje i dr.

Zdravstvena zaštita se organizuje stacionarno i ambulantno u Domu zdravlja i u centrima mjesnih zajednica. Mojkovac ima stadion i sportsku dvoranu za takmičenje u fudbalu, rukometu, košarci, odbojci i borilačkim vještinama. Planinari &quot;Brskova&quot; su izgradili planinarski dom na Bjelasici. Rijekom Tarom se splavari. Organizovan je lov i ribolov.

Privredni subjekti su drvna industrija u primarnoj i finalnoj preradi, metaloprerada, proizvodnja kožne i tekstilne konfekcije.

Hotel &quot;Mojkovac&quot; ima 80 ležaja (trenutno je zakupljen za policiju), motel &quot;Ravnjak&quot; u Bistrici ima 18 ležajeva. U oblasti privatnog preduzetništva ima oko 200 registrovanih preduzeća i samostalnih radnji sa 300 zaposlenih. Ukupno zaposlenih ima oko 1.500 građana, a na birou za zapošljavanje evidentirano je 2.200 nezaposlenih građana.
U oblasti komunalne djelatnosti postoji Javna ustanova Gradac koja se bavi vodosnabdijevanjem, čistoćom i lokalnim saobraćajem.

Razvojni planovi opštine Mojkovac baziraju se na iskorišćavanju sopstvenih resursa: poljoprivredu – proizvodnju zdrave hrane, šumarstvo – drvoprerada i turizam sa razvojem postojećih kapaciteta, metalopreradu, kožnu i tekstilnu konfekciju. U oblasti turizma valorizacija postojećih kapaciteta kroz izgradnju SKI centra na sjeverozapadnoj strani planine Bjelasice, za što postoje optimalni uslovi.
== Naseljena mjesta ==
Bistrica, Bjelojevići, Bojna Njiva, Brskovo, Dobrilovina, Gojakovići, Krstac, Lepenac, Gornji Mojkovac, Mojkovac, Podbišće, Polja, Prošćenje, Stevanovac, Štitarica, Uroševina i Žari,

== Kultura ==
Manastir Svetog Đorđa u [[Dobrilovina|Dobrilovini]], najznačajniji kulturno-istorijski spomenik, spominje se u zapisima iz [[1592]]. godine, udaljen je 25&amp;nbsp;km od Mojkovca u pravcu Žabljaka.
Postoje i drugi objekti materijalne i duhovne kulture iz prošlosti: 
* Crkva Svetog Arhangela Mihajla u Štitarici, 
* Crkva Blagovijesti u Poljima, 
* Crkva Svete Petke – Ružica na Sinjavini, 
* Crkve u Prošćenju iz 12.vijeka, koja je rekonstruisana i koju je piskop Budimljansko-nikšićki Joanikije osveštao na Trojičin dan 2004.
* Završena je i izgradnja Hrama Hristovog roždestva u Mojkovcu. Hram je osveštan na Božić 2008.
* Crkva Svetog Prokopija u Lepencu 600m od magistrale puta prema Bijelom Polju.

== Demografija ==
U  Mojkovacu živi 3046 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 34,5 godina (33,1 kod muškaraca i 35,8 kod žena). U naselju ima 1215 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,39.

Stanovništvo u ovom gradu veoma je heterogeno.

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid black; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       ПОЧЕТАК ГРАФИКА
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;border:1px solid gray; padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:5314 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:3542 color:gray1
  from:start till:end
  bar:1771 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,34)(77,55) color:blue  width:2 
  points:(77,55)(100,81) color:blue  width:2
  points:(100,81)(128,105) color:blue  width:2
  points:(128,105)(157,144) color:blue  width:2
  points:(157,144)(185,161) color:blue  width:2
  points:(185,161)(220,151) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       КРАЈ ГРАФИКА
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis-CG
|izvor=&lt;ref&gt;Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176&lt;/ref&gt;
|p1948=452
|p1953=1110
|p1961=1920
|p1971=2670
|p1981=3899
|p1991=4429
|p1991n=4391
|p2003s=4234
|p2003=4120
|}}
|}}

{{Grafikon postoci
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]]&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, {{ISBN|86-84433-00-9}}&lt;/ref&gt;
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|yellow|2221|53.90}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|blue|1707|41.43}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|red|14|0.33}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|green|13|0.31}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|4|0.09}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|cyan|4|0.09}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|magenta|2|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|black|1|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|gray|1|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|pink|8|0.19}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;Knjiga 2, ''Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|9|3.79|2.10|5}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|8|3.37|8.43|20}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|27|11.39|20.67|49}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|47|19.83|28.27|67}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|79|33.33|46.83|111}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|68|28.69|37.13|88}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|72|30.37|36.70|87}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|134|56.54|54.00|128}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|162|68.35|65.82|156}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|158|66.66|76.79|182}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|159|67.08|70.04|166}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|123|51.89|52.74|125}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|160|67.51|67.51|160}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|163|68.77|76.79|182}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|198|83.54|79.74|189}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|164|69.19|63.29|150}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|157|66.24|61.60|146}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|125|52.74|40.50|96}}
|prosekm=125
|prosekž=28
}}

{{DomaćinstvaNaseljaCG|134|488|626|793|1237|1535|1225|1215|203|205|197|309|182|81|28|6|1|3|3,39}}

{{BrakNaseljaSrbija|1567|602|894|48|20|3|1715|523|892|230|68|2}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|568|24|-|-|61|20|18|52|27|77|472|33|-|-|63|7|3|89|51|9|1040|57|-|-|124|27|21|141|78|86|5|5|156|57|22|34|-|-|10|5|4|31|79|64|25|-|-|9|10|9|187|136|86|59|-|-|19}}

== Istaknute ličnosti ==
* [[Milovan Đilas Đido]], crnogorski komunista, politički zatvorenik u obe Jugoslavije, učesnik narodnooslobodilačke borbe, politički teoretičar i pisac.
* [[Darko Stanić]], poznati rukometni golman
* [[Stefan Savić]], poznati fudbaler
* [[Miodrag Božović]], poznati fudbaler i fudbalski trener
* [[Svetislav Vuković]] - Sveta, srpski radio i TV voditelj, novinar, književnik i tekstopisac
* [[Danijel Furtula]], atletičar
* [[Aleksa Đilas Bećo]], učitelj i narodni heroj Jugoslavije
* [[Nikola Zindović]], atletičar
* [[Žarko Pejović]], rukometaš
* [[Nebojša Bogavac]], košarkaš
* [[Dragoslav Medojević]], poznati glumac
* [[Zoran Simović]], poznati golman reprezentacije SFRJ

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Mojkovac}}
{{portal|Crna Gora}}
* [http://www.mojkovac.me/ Opština Mojkovac]
* [http://www.visit-montenegro.com/sicg/cities-mojkovac.htm Visit Mojkovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922145324/http://www.visit-montenegro.com/sicg/cities-mojkovac.htm |date=2013-09-22 }}
* [http://www.rtvmojkovac.me/ Radio - Televizija Mojkovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130820232908/http://www.rtvmojkovac.me/ |date=2013-08-20 }}
* [http://www.czkmojkovac.me/ Centar za kulturu Mojkovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130821144507/http://www.czkmojkovac.me/ |date=2013-08-21 }}

{{Opština Mojkovac}}
{{Opštine Crne Gore}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mojkovac| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Opština Mojkovac]]</text>
      <sha1>dazvuqxvq9j5yn56jfu6xpm2588gg9p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Shizofrenija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27900</id>
    <revision>
      <id>42481970</id>
      <parentid>42352026</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T19:49:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42481970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="85225" sha1="5xye853jxm56wgr0mvfbgn86o4ffdad" xml:space="preserve">{{Infobox disease-lat
| Name = Šizofrenija
| Image = Cloth embroidered by a schizophrenia sufferer.jpg
| Caption = Vez koji je uradio pacijent kod kojeg je dijagnostifikovana šizofrenija
| Width =
| DiseasesDB = 11890
| ICD10 = {{ICD10|F|20||f|20}}
| ICD9 = {{ICD9|295}}
| ICDO =
| OMIM = 181500
| MedlinePlus = 000928
| eMedicineSubj = med
| eMedicineTopic = 2072
| eMedicine_mult = {{eMedicine2|emerg|520}}
| MeshName = Schizophrenia
| MeshNumber = F03.700.750 |
}}
&lt;!--Para1: Definicija, simptomi i dijagnoza--&gt;
'''Šizofrenija''' ili '''shizofrenija''' ([[nemački|nem.]] ''Schizophrenie'' &lt; [[grčki|grč.]] σχίζω: cepam + φρήν: svest, duša, um), [[Duševna bolest|mentalni poremećaj]] koji se karakteriše naglim prekidom misaonog procesa i veoma emotivnom reakcijom.&lt;ref&gt;&quot;Schizophrenia&quot; Concise Medical Dictionary. Oxford University Press, 2010. Oxford Reference Online.[http://www.maastrichtuniversity.nl/web/Library/AboutTheLibrary.htm Maastricht University Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120614062252/http://www.maastrichtuniversity.nl/web/Library/AboutTheLibrary.htm |date=2012-06-14 }}. 29. jun 2010 [http://www.oxfordreference.com/views/ENTRY.html?subview=Main&amp;entry=t60.e9060 prepaid subscription only]&lt;/ref&gt; Najčešće se manifestuje [[Slušna halucinacija|slušnim halucinacijama]], [[paranoja|paranoidnim]] ili čudnim obmanama, ili [[poremećaj misli|neorganizovanim govorom i razmišljanjem]], a sve to je praćeno značajnom socijalnom i poslovnom disfunkcijom. Početni simptomi se najčešće javljaju u ranoj mladosti sa globalnom [[rasprostranjenost|rasprostranjenošću]] tokom života od oko 0,3–0,7%.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Dijagnoza se zasniva na posmatranom ponašanja i na podacima iz pacijentovog života.

&lt;!--Para2:Uzrok--&gt;
Smatra se da su doprinoseći faktori: [[genetika]], okruženje u detinjstvu, [[neurobiologija]] i [[psihologija|psihološki]] i socijalni procesi. Pojedini lekovi koji se samostalno uzimaju ili koje lekar propisuje isto tako mogu da doveju do pojave simptoma, kao i njihovog pogoršanja. Trenutno istraživanje je usmereno na ulogu neurobiologije, mada nije pronađen nijedan izolovani organski uzročnik. Mnoge moguće kombinacije simptoma nametnule su raspravu o tome da li dijagnoza predstavlja samo jedan poremećaj ili veliki broj diskretnih sindroma. Uprkos [[etimologija|etimologiji]] termina iz [[Starogrčki jezik|grčkog]] korena ''skhizein'' (''σχίζειν'', &quot;podeliti&quot;) i''phrēn, phren-'' (''φρήν, φρεν-''; &quot;um&quot;), šizofrenija ne podrazumeva „podeljeni um“ i ona nije isto što i [[Disocijativni poremećaj ličnosti|disocijativni poremećaj identiteta]] — koji je takođe poznat pod nazivom &quot;višestruki poremećaj ličnosti&quot; ili &quot;podeljena ličnost&quot;—stanje sa kojim se u javnosti često meša.&lt;ref name=BMJ07/&gt;

&lt;!--Para3: Lečenje--&gt;
Glavni oblik lečenja su [[Antipsihotik|antipsihotički]] lekovi, koji prvenstveno suzbijaju aktivnost [[dopamin]]skog (a ponekad [[serotonin]]skog) [[receptor (biohemija)|receptora]]. [[Psihoterapija]] i profesionalna i socijalna rehabilitacija su takođe važne u lečenju. U ozbiljnijim slučajevima—gde postoji rizik po sebe i druge — može biti neophodna i prinudna hospitalizacija, mada je danas boravak u bolnici kraći i ređi nego nekad.&lt;ref name=&quot;BeckerKilian2006&quot;&gt;{{cite journal |author=Becker T, Kilian R|year=2006 |title=Psychiatric services for people with severe mental illness across western Europe: what can be generalized from current knowledge about differences in provision, costs and outcomes of mental health care? |journal = Acta Psychiatrica Scandinavica  Supplement |volume=113 |pages=9–16 |pmid=16445476 |doi=10.1111/j.1600-0447.2005.00711.x |issue=429|issn=0001-690X}}&lt;/ref&gt;

&lt;!--Para4: Pogoršanje/hronicitet i komorbiditet--&gt;
Smatra se da ovaj poremećaj najviše pogađa [[Spoznaja|spoznaju]], ali takođe obično doprinosi hroničnim problemima sa ponašanjem i emocijama. Ljudi sa šizofrenijom su skloniji dodatnim (komorbidnim) stanjima, uključujući [[Klinička depresija|jaku depresiju]] i [[Anksioznost|anksiozni poremećaju]]; pojava tokom života [[zloupotrebe lekova]] je zastupljena u skoro 50% slučajeva.&lt;ref name=&quot;Sim_et_al_2006&quot;&gt;{{cite journal |author=Buckley PF, Miller BJ, Lehrer DS, Castle DJ |title=Psychiatric comorbidities and schizophrenia |url=https://archive.org/details/sim_schizophrenia-bulletin_2009-03_35_2/page/383 |journal=Schizophr Bull |volume=35 |issue=2 |pages=383–402 |date=March 2009  |pmid=19011234 |pmc=2659306 |doi=10.1093/schbul/sbn135}}&lt;/ref&gt; Socijalni problemi, kao što su dugotrajna nezaposlenost, siromaštvo i beskućništvo su uobičajeni. Prosečni [[životni vek]] ljudi sa ovim poremećajem je 12 do 15&amp;nbsp;godina kraći nego kod onih bez poremećaja, što je posledica povećanja fizičkih zdravstvenih problema i veće stope [[Samoubistvo|samoubistva]] (oko 5%).&lt;ref name=Lancet09/&gt;
{{TOC limit|3}}

== Simptomi ==

Osoba kod koje je dijagnostifikovana šizofrenija može da ima [[halucinacije]] (a najčešće do sada zabeležene su [[slušne halucinacije]]), [[Deluzija|deluzije]] (često čudne ili u suštini [[Manija gonjenja|gonjenje]]), i [[Poremećaj misli|dezorganizovano mišljenje i govor]]. Kod poslednjeg, može da se kreće od gubitka toka misli, do rečenica koje jedva da imaju smisla, do najtežih slučajeva kada su te rečenice nepovezane što je poznato pod nazivom [[šizofazija|salata od reči]] kod teških slučajeva. Socijalna izolovanost, aljkavost u oblačenjeu i održavanju higijene, gubitak motivacije i rasuđivanja su česti kod šizofrenije .&lt;ref name=CarsonNursing&gt;Carson VB (2000). [http://books.google.com/books?id=QM5rAAAAMAAJ Mental health nursing: the nurse-patient journey] W.B. Saunders.{{ISBN|978-0-7216-8053-8}}. p. 638.&lt;/ref&gt;

Često postoji i jedan primetan obrazac [[emocija|emocionalne]] poteškoće, na primer nedostatak reagovanja.&lt;ref name=&quot;HirschWeinberger2003p21&quot;&gt;{{cite book|author1=Hirsch SR|author2= Weinberger DR|title=Schizophrenia|url=http://books.google.com/books?id=x3fmsV55rigC&amp;pg=PA21|year= 2003|publisher=Wiley-Blackwell|isbn=9780632063888|page=21}}&lt;/ref&gt; Pogoršanje [[Socijalna spoznaja|socijalnog saznavanja]] je povezan sa šizofrenijom,&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Brunet-Gouet E, Decety J |title=Social brain dysfunctions in schizophrenia: a review of neuroimaging studies |journal=Psychiatry Res |volume=148 |issue=2–3 |pages=75–92 |date=December 2006  |pmid=17088049 |doi=10.1016/j.pscychresns.2006.05.001}}&lt;/ref&gt; kao čto su simptomi [[Paranoja|paranoje]]; često nastaje i [[socijalna izolovanost]].&lt;ref name=&quot;HirschWeinberger2003p481&quot;&gt;{{cite book|author1=Hirsch SR|author2= WeinbergerDR|title=Schizophrenia|url=http://books.google.com/books?id=x3fmsV55rigC&amp;pg=PA21|year= 2003|publisher=Wiley-Blackwell|isbn=9780632063888|page=481}}&lt;/ref&gt; Teškoće u [[radna memorija|radu]] i [[Dugotrajna memorija|dugotrajnoj memoriji]], [[Pažnja|pažnji]], [[izvršne funkcije|izvršno funkcionisanje]], i brzini [[Obrada informacija|procesiranja]] takođe se često javljaju.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Kod jednog neuobičajenog podtipa ove bolesti, osoba može biti potpuno nema, nepokretna u čudnim pozama ili da obavlja nesvrsishodne pokrete, što su sve znaci [[Katatonija|katatonije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ungvari GS, Caroff SN, Gerevich J |title=The catatonia conundrum: evidence of psychomotor phenomena as a symptom dimension in psychotic disorders |url=https://archive.org/details/sim_schizophrenia-bulletin_2010-03_36_2/page/231 |journal=Schizophr Bull |volume=36 |issue=2 |pages=231–8 |date=March 2010  |pmid=19776208 |doi=10.1093/schbul/sbp105}}&lt;/ref&gt;

Kasna adolescencija i rana mladost predstavljaju vrhunac života kada počinje šizofrenija,&lt;ref name=Lancet09&gt;{{cite journal |author=Jim van Os, Kapur S |title=Schizophrenia |journal=Lancet |volume=374 |issue=9690 |pages=635–45 |date=August 2009 |pmid=19700006 |doi=10.1016/S0140-6736(09)60995-8 |url=http://xa.yimg.com/kq/groups/19525360/611943554/name/Schizophrenia+-+The+Lancet.pdf |access-date=2014-06-02 |archive-date=2013-06-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623065810/http://xa.yimg.com/kq/groups/19525360/611943554/name/Schizophrenia+-+The+Lancet.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; kritične godine za socijalni i profesionalni razvoj mladih ljudi.&lt;ref name=&quot;Addington_et_al_2007&quot;/&gt; U 40% slučajeva kod muškaraca i 23% kod žena kod kojih je dijagnozirana šizofrenija, stanje se manifestovalo pre 19. godine.&lt;ref name=Cullen&gt;{{cite journal |author=Cullen KR, Kumra S, Regan J ''et al.'' |title=Atypical Antipsychotics for Treatment of Schizophrenia Spectrum Disorders |journal=Psychiatric Times |volume=25 |issue=3 |year=2008 |url=http://www.psychiatrictimes.com/schizophrenia/article/10168/1147536 |access-date=2014-06-02 |archive-date=2008-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081228153056/http://www.psychiatrictimes.com/schizophrenia/article/10168/1147536 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; U cilju minimalizovnja razvojnog prekida koji je udružen sa šizofrenijom, u poslednje vreme je urađeno mnogo na identifikaciji i lečenju [[predsimptomi|prodromalne]] (pre nastanka) faze bolesti , koja se otkriva do 30&amp;nbsp;meseci pre nastanka simptoma.&lt;ref name=&quot;Addington_et_al_2007&quot;&gt;{{cite journal |author=Addington J, Cadenhead KS, Cannon TD, ''et al.''|year=2007|title=North American prodrome longitudinal study: a collaborative multisite approach to prodromal schizophrenia research |url=https://archive.org/details/sim_schizophrenia-bulletin_2007-05_33_3/page/665|journal=Schizophrenia Bulletin |volume=33 | issue=3 |pages=665–72 |pmid=17255119|doi=10.1093/schbul/sbl075 |pmc=2526151}}&lt;/ref&gt; Kod onih kod kojih se razvija šizofrenija može doći do prolaznih ili ograničavajućih psihotičkih simptoma &lt;ref name=&quot;Amminger_et_al_2006&quot;&gt;{{cite journal |author=Amminger GP, Leicester S, Yung AR, ''et al.'' |year=2006 |title=Early onset of symptoms predicts conversion to non-affective psychosis in ultra-high risk individuals |url=https://archive.org/details/sim_schizophrenia-research_2006-05_84_1/page/67 |journal=Schizophrenia Research |volume=84 | issue=1 |pages=67–76 |pmid=16677803 |doi=10.1016/j.schres.2006.02.018}}&lt;/ref&gt; i nespecifičnih simptoma socijalne izolovanosti, razdražljivosti, [[utučenost]]i,&lt;ref name=&quot;ParnasJorgensen1989&quot;&gt;{{cite journal |author=Parnas J, Jorgensen A |year=1989 |title=Pre-morbid psychopathology in schizophrenia spectrum |journal=British Journal of Psychiatry |volume=115 |pages=623–7 |pmid=2611591}}&lt;/ref&gt; i nespretnosti&lt;ref name=Coyle&gt;{{cite book  |author=Coyle, Joseph |editor= Siegal, George J ''et al'' |title=Basic Neurochemistry: Molecular, Cellular and Medical Aspects |url=https://archive.org/details/basicneurochemis0000unse_y3l1 |edition=7th |year=2006 |publisher=Elsevier Academic Press |location=Burlington, MA |isbn=0-12-088397-X |pages=[https://archive.org/details/basicneurochemis0000unse_y3l1/page/876 876]–78 |chapter=Chapter 54: The Neurochemistry of Schizophrenia}}&lt;/ref&gt; u toku prodromalne faze.

=== Šnajderova klasifikacija ===
U ranom [[20. vek]]u, psihijatar [[Kurt Šnajder]] je sastavio listu oblika psihotičnih simptoma za koje je smatrao da izdvajaju šizofreniju od ostalih psihotičnih poremećaja. Ovi simptomi se nazivaju ''simptomi prvog ranga'' ili [[Kurt Šnajder#simptomi prvog ranga|Šnajderovi simptomi prvog ranga]]. Oni obuhvataju iluzije da ih kontroliše neka spoljašnja sila; verovanje da se misli ubacuju u čovekovu svest, odnosno izvlače iz nje; verovanje da se naše misli odašilju drugim ljudima ; i opsednutost halucihogenim glasovima koji komentarišu nečije misli ili aktivnosti ili koji razgovaraju sa drugim halucinogenim glasovima.&lt;ref name=&quot;SchneiderClinicalPsychopathology&quot;&gt;{{cite book|last1=Schneider |first1=K |title=Clinical Psychopathology |url=http://books.google.com/?id=ofzOAAAAMAAJ |edition=5 |year=1959 |publisher=Grune &amp; Stratton |location=New York }}&lt;/ref&gt; Iako su značajno doprineli usvajanju današnjih dijagnostičkih kriterijuma, [[osetljivost i specifičnost|specifičnost]] simptoma prvog ranga je ipak dovedena u pitanje. Pregledom dijagnostičkih istraživanja izvedenih između 1970. i 2005. godine je zaključeno da ona, niti potvrđuju, niti pobijaju Šnajderove tvrdnje, pa se predlaže da ih, u budućim revizijama sistema uspostavljanja dijagnoze, treba ponovo naglasiti.&lt;ref name=&quot;pmid17562695&quot;&gt;{{cite journal |author=Nordgaard J, Arnfred SM, Handest P, Parnas J |title=The diagnostic status of first-rank symptoms |url=https://archive.org/details/sim_schizophrenia-bulletin_2008-01_34_1/page/137 |journal=Schizophrenia Bulletin |volume=34 |issue=1 |pages=137–54 |date=January 2008  |pmid=17562695 |pmc=2632385 |doi=10.1093/schbul/sbm044}}&lt;/ref&gt;

=== Pozitivni i negativni simptomi ===
Šizofrenija se često opisuje u smislu [[simptom#pozitivni i negativni simptomi|pozitivnih i negativnih (ili deficita) simptoma]].&lt;ref name=&quot;Sims_2002&quot;&gt;{{cite book |author=Sims A |title=Symptoms in the mind: an introduction to descriptive psychopathology |url=https://archive.org/details/symptomsinmindin0000sims_o2s8 |publisher=W. B. Saunders |location=Philadelphia |year=2002 |isbn=0-7020-2627-1 }}&lt;/ref&gt; Pozitivni simptomi su oni koje većina pojedinaca normalno ne doživljava, ali su prisutni kod osoba sa šizofrenijom. U njih spadaju obmane, poremećene misli i govor, [[Somatosenzorni sistem|taktilne]], [[Slušne halucinacije|slušne]], [[Vizualni sistem|vidne]], [[Njuh|mirisne]] i [[Okus|gustativne]] halucinacije, tipično za manifestaciju psihoze.&lt;ref&gt;Kneisl C. and Trigoboff E.(2009). Contemporary Psychiatric- Mental Health Nursing. 2.edicija. London: Pearson Prentice Ltd. p. 371&lt;/ref&gt; Halucinacije su takođe tipično povezane sa sadržajem teme obmane.&lt;ref name=DSM299/&gt; Pozitivni simptomi uglavnom dobro reaguju na lekove.&lt;ref name=DSM299&gt;American Psychiatric Association. Task Force on DSM-IV. (2000). Diagnostic and statistical manual of mental disorders: DSM-IV-TR. American Psychiatric Pub. {{ISBN|978-0-89042-025-6}}. p. 299&lt;/ref&gt;

Negativni simptomi predstavljaju deficit normalnih emocionalnih reakcija ili drugih misaonih procesa i slabije reaguju na medikamente.&lt;ref name=CarsonNursing/&gt; Oni uglavnom obuhvataju ujednačen ili [[otupeo afekat]] i emociju, oskudan govor ([[alogija]]), nesposobnost doživljaja zadovoljstva ([[anhedonija]]), nedostatak želje za stvaranje prijateljstava ([[asocijalnost]]), i nedostatak motivacije ([[avolicija]]). Istraživači ovog problema sugerišu da negativni simptomi više doprinose lošem kvalitetu života, lošoj funkcionalnosti i opterećivanju drugih nego što to čine pozitivni simptomi.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Velligan DI and Alphs LD |title=Negative Symptoms in Schizophrenia: The Importance of Identification and Treatment |journal=Psychiatric Times |volume=25 |issue=3 |date=1 March 2008 |url=http://www.psychiatrictimes.com/schizophrenia/article/10168/1147581 |access-date=2014-06-02 |archive-date=2009-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091006015627/http://www.psychiatrictimes.com/schizophrenia/article/10168/1147581 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Ljudi koji imaju izražene negativne simptome često su, pre početka bolesti, imali problema sa prilagođavanjem, a njihovo reagovanje na medikamente je često ograničeno.&lt;ref name=CarsonNursing/&gt;&lt;ref name=AFP10/&gt;

== Uzroci ==
{{Main|Uzroci šizofrenije}}
Kombinacija genetike i [[faktora okruženja]] utiče na razvoj šizofrenije.&lt;ref name=Lancet09/&gt;&lt;ref name=BMJ07/&gt; Ljudi koji su u porodici imali šizofreniju, a koji pate od prolazne ili ograničavajuće psihoze, imaju 20–40% izgleda da im se posle godinu dana dijagnostikuje šizofrenija.&lt;ref name=&quot;Drake_Lewis_2005&quot;&gt;{{cite journal |author=Drake RJ, Lewis SW |title=Early detection of schizophrenia |journal=Current Opinion in Psychiatry |volume=18 |issue=2 |pages=147–50 |date=March 2005  |pmid=16639167 |doi=10.1097/00001504-200503000-00007}}&lt;/ref&gt;

=== Genetsko nasleđe ===
Procene [[Heritabilnost|nasleđa]] variraju zbog teškoće u razdvajanju genetskih faktora od faktora okruženja.&lt;ref name=&quot;ODonovan_et_al_2003&quot;&gt;{{cite journal |author=O'Donovan MC, Williams NM, Owen MJ |title=Recent advances in the genetics of schizophrenia |journal=Hum. Mol. Genet. |volume=12 Spec No 2 |pages=R125–33 |date=October 2003  |pmid=12952866 |doi=10.1093/hmg/ddg302}}&lt;/ref&gt; Najveći rizik od razvoja šizofrenije je kod osoba čiji je [[Ukrštanje u srodstvu|najbliži krvni srodnik]] oboleo od te bolesti (rizik je 6,5%); više od 40% [[Blizanac|jednojajačnih blizanaca]] sa šizofrenijom je takođe pogođeno.&lt;ref name=BMJ07/&gt; Verovatno je da su mnogi [[gen]]i uključeni, svaki sa malim uticajem i sa nepoznatim prenosom i ispoljavanjem.&lt;ref name=BMJ07/&gt; Predlagani su mnogi mogući kandidati, uključujući specifične [[Varijacija broja kopiranja|varijacije broja kopiranja]], [[NOTCH4]], i lokusi histonskog proteina.&lt;ref name=Genes10&gt;{{cite journal |author=McLaren JA, Silins E, Hutchinson D, Mattick RP, Hall W |title=Assessing evidence for a causal link between cannabis and psychosis: a review of cohort studies |journal=Int. J. Drug Policy |volume=21 |issue=1 |pages=10–9 |date=January 2010  |pmid=19783132 |doi=10.1016/j.drugpo.2009.09.001 |url=}}&lt;/ref&gt; Brojne [[Izučavanje genomskih asocijacija|associjacije kompletnog genoma]], kao što je [[protein cinkovog prsta 804A]], su takođe dovodene u vezu.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=O'Donovan MC, Craddock NJ, Owen MJ |title=Genetics of psychosis; insights from views across the genome |journal=Hum. Genet. |volume=126 |issue=1 |pages=3–12 |date=July 2009  |pmid=19521722 |doi=10.1007/s00439-009-0703-0}}&lt;/ref&gt; Izgleda da postoji značajno preklapanje genetike šizofrenije i [[Bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog poremećaja]].&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Craddock N, Owen MJ | title = The Kraepelinian dichotomy - going, going... But still not gone | journal = The British Journal of Psychiatry | volume = 196 | pages = 92–95| year = 2010 | doi = 10.1192/bjp.bp.109.073429 | pmid=20118450 | pmc=2815936}}&lt;/ref&gt;

Pretpostavljajući naslednu osnovu, pitanje sa [[evolutivna psihologija|evolutivno psihološkog]] gledišta je zašto su geni koji povećavaju rizik od nastanka psihoze evoluirali, mada se evoluciono gledano stvara stanje [[Maladaptacija|neprilagođenosti]]. Po jednoj teoriji smatra se da su ti geni uključeni u razvoj govora i [[ljudske prirode]], ali su, do danas, te ideje ostale na nivou koji je neznatno viši od teorije.&lt;ref name=&quot;pmid18502103&quot;&gt;{{cite journal |author=Crow TJ |title=The 'big bang' theory of the origin of psychosis and the faculty of language |journal=Schizophrenia Research |volume=102 |issue=1–3 |pages=31–52 |date=July 2008  |pmid=18502103 |doi=10.1016/j.schres.2008.03.010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Clinical Handbook of Schizophrenia |year=2008 |isbn=1-59385-652-0 |pages=22–23|author=Mueser KT, Jeste DV|publisher=Guilford Press|location=New York}}&lt;/ref&gt;

=== Okruženje ===
Faktori okruženja vezani za razvoj šizofrenije obuhvataju životnu sredinu, korišćenje droge i prenatalne stresore.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Ponašanje roditelja izgleda nema veliki uticaj, mada ljudi, koji imaju podršku roditelja, bolje prolaze od onih koji imaju roditelje koji su prema njima kritički ili neprijateljski nastrojeni.&lt;ref name=BMJ07/&gt; Utvrđeno je sa doslednošću da život u urbanoj sredini tokom detinjstva ili u zrelom dobu, povećava rizik od šizofrenije za faktor dva,&lt;ref name=Lancet09/&gt;&lt;ref name=BMJ07/&gt; čak i ako se uzmu u obzir [[korišćenje rekreacionih droga|korišćenje lekova/droge]], [[etnička grupa]], i veličina [[Etnička grupa|etničke grupe]].&lt;ref name=&quot;fn_19&quot;&gt;{{cite journal |author=Jim van Os |year=2004 |title=Does the urban environment cause psychosis? |journal=British Journal of Psychiatry |volume=184 | issue=4 |pages=287–288 |pmid=15056569 |doi=10.1192/bjp.184.4.287}}&lt;/ref&gt; Drugi faktori koji igraju važnu ulogu su [[socijalna izolacija]] i imigracija vezana za socijalne nedaće, rasnu diskriminaciju, nefunkcionalnost porodice, nezaposlenost i loše uslove stanovanja.&lt;ref name=BMJ07/&gt;&lt;ref name=&quot;Selten_et_al_2007&quot;&gt;{{cite journal |author=Selten JP, Cantor-Graae E, Kahn RS |date=March 2007  |title=Migration and schizophrenia |journal=Current Opinion in Psychiatry |volume=20 |issue=2 |pages=111–115 |pmid=17278906 |doi=10.1097/YCO.0b013e328017f68e}}&lt;/ref&gt;

==== Zloupotreba supstanci ====
Brojni narkotici se povezuje sa razvojem šizofrenije, uključujući [[kanabis]], [[kokain]], i[[amfetamine]].&lt;ref name=BMJ07/&gt; Oko 50% onih koji imaju šizofreniju u velikoj meri koristi droge i/ili alkohol.&lt;ref name=&quot;Gregg_et_al_2007&quot;/&gt; Uloga kanabisa bi mogla da bude uzrok,&lt;ref name=Large2011&gt;{{cite journal |author=Large M, Sharma S, Compton MT, Slade T, Nielssen O |title=Cannabis use and earlier onset of psychosis: a systematic meta-analysis |journal=Arch. Gen. Psychiatry |volume=68 |issue=6 |pages=555–61 |date=June 2011  |pmid=21300939 |doi=10.1001/archgenpsychiatry.2011.5}}&lt;/ref&gt; ali druge droge se koriste samo kao mehanizam za borbu protiv depresije, anksioznosti, dosade i usamljenosti.&lt;ref name=&quot;Gregg_et_al_2007&quot;&gt;{{cite journal |author=Gregg L, Barrowclough C, Haddock G |year=2007 |title= Reasons for increased substance use in psychosis|url=https://archive.org/details/sim_clinical-psychology-review_2007-05_27_4/page/494 |journal= Clin Psychol Rev |volume=27 |issue=4 |pages=494–510 |pmid=17240501 |doi=10.1016/j.cpr.2006.09.004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Leweke08/&gt;

Kanabis je [[Povezanost (statistika)|povezan]] sa povećanjem rizika od razvoja psihotičnog poremećaja u [[Odnos doza-efekat|zavisnosti od doze]] &lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Moore THM, Zammit S, Lingford-Hughes A ''et al.''|year=2007 |title= Cannabis use and risk of psychotic or affective mental health outcomes: a systematic review|journal=Lancet |volume=370 |issue=9584 |pages=319–328 |doi=10.1016/S0140-6736(07)61162-3 |pmid=17662880}}&lt;/ref&gt; pri čemu je učestala upotreba u korelaciji sa dvostruko većim rizikom za razvoj psihoze i šizofrenije.&lt;ref name=Leweke08&gt;{{vcite journal|author=Leweke FM, Koethe D |title=Cannabis and psychiatric disorders: it is not only addiction |journal=Addict Biol|volume=13 |issue=2 |pages=264–75 |year=2008 |month=June |pmid=18482435 |doi=10.1111/j.1369-1600.2008.00106.x|url=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Sewell|first=RA|coauthors=Ranganathan, M, D'Souza, DC|title=Cannabinoids and psychosis|journal=International review of psychiatry (Abingdon, England)|date=2009 |volume=21|issue=2|pages=152–62|pmid=19367509|doi=10.1080/09540260902782802}}&lt;/ref&gt; Mada je po mnogima upotreba kanabisa prihvaćena kao uzročnik koji doprinosi razvoju šizofrenije,&lt;ref name=&quot;Henquet2008&quot;&gt;{{cite journal|last=Henquet|first=C|coauthors=Di Forti, M, Morrison, P, Kuepper, R, Murray, RM|title=Gene-Environment Interplay Between Cannabis and Psychosis|url=https://archive.org/details/sim_schizophrenia-bulletin_2008-11_34_6/page/1111|journal=Schizophrenia bulletin|date=2008 |volume=34|issue=6|pages=1111–21|pmid=18723841|doi=10.1093/schbul/sbn108|pmc=2632498}}&lt;/ref&gt; ovo i dalje ostaje sporno pitanje.&lt;ref name=&quot;Genes10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Amar2007&quot;&gt;{{cite journal|author=Ben Amar M, Potvin S|title=Cannabis and psychosis: what is the link?|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-psychoactive-drugs_2007-06_39_2/page/131|journal=Journal of psychoactive drugs|date=2007 |volume=39|issue=2|pages=131–42|pmid=17703707|doi=10.1080/02791072.2007.10399871}}&lt;/ref&gt; Amfetamin, kokain i u manjoj meri alkohol, mogu da dovedu do psihoze koja se ispoljava veoma slično šizofreniji.&lt;ref name=BMJ07/&gt;&lt;ref name=alcohol&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/med/topic3113.htm |title=Alcohol-Related Psychosis|accessdate= 2006-09-27 |author=Larson, Michael |date=2006-03-30 |work=eMedicine |publisher=WebMD}}&lt;/ref&gt; Mada se generalno ne smatra uzročnikom bolesti, ljudi sa šizofrenijom koriste [[nikotin]] u mnogo većoj meri od ostatka stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Sagud|first=M|coauthors=Mihaljević-Peles, A, Mück-Seler, D, Pivac, N, Vuksan-Cusa, B, Brataljenović, T, Jakovljević, M|title=Smoking and schizophrenia|journal=Psychiatria Danubina|date=2009 |volume=21|issue=3|pages=371–5|pmid=19794359}}&lt;/ref&gt;

==== Razvojni faktori ====
Faktori kao što su hipoksija i infekcija, ili stres i pothranjenost kod majke tokom [[Prenatalni razvoj|fetalnog razvoja]], mogu da dovedu do neznatnog povećanja rizika od šizofrenije tokom kasnijeg života.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Postoji veća verovatnoća da su ljudi sa dijagnozom šizofrenije rođeni u zimu ili proleće (barem u oblasti [[Sjeverna hemisfera|severne hemisfere]]), što može biti posledica povećanog stepena izloženosti virusima [[in utero]] (lat. in utero= u materici).&lt;ref name=BMJ07/&gt; Ova razlika iznosi oko 5 do 8%.&lt;ref name=yolken&gt;{{vcite journal|journal=Herpes |year=2004 |volume=11 |issue=Suppl 2 |pages=83A–88A |month=Jun |title=Viruses and schizophrenia: a focus on herpes simplex virus.|url=http://www.stanleylab.org/publications/VIRUSES.asp |author=Yolken R.|pmid=15319094}}&lt;/ref&gt;

== Mehanizmi ==
{{Main|Mehanizmi šizofrenije}}
Načinjen je niz pokušaja da se da objašnjenje veze između izmenjene moždane funkcije i šizofrenije.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Jedno od najzastupljenijih objašnjenja je [[Dopaminska hipoteza o šizofreniji|dopaminska hipoteza]], koja psihozu pripisuje pogrešnoj interpretaciji uma zatajivanja [[dopamin|dopaminergičkih neurona]].&lt;ref name=Lancet09/&gt;

=== Psihološki ===
Mnogi psihološki mehanizmi su umešani u razvoj i održavanje šizofrenije. [[Kognitivna pristrasnost|Kognitivne pristrasnosti]] su prepoznate kod osoba sa ovom dijagnozom ili kod kojih postoji rizik, posebno kada su pod stresom ili u zbunjujućoj situaciji.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Broome MR, Woolley JB, Tabraham P, ''et al.'' |title=What causes the onset of psychosis? |journal=Schizophr. Res. |volume=79 |issue=1 |pages=23–34 |year=2005 |month=November |pmid=16198238|doi=10.1016/j.schres.2005.02.007}}&lt;/ref&gt; Neke kognitivne karakteristike mogu odražavati opšti [[neurokognitivni deficit]] kao što je gubitak memorije, dok druge mogu biti u vezi sa specifičnim problemima i iskustvima.&lt;ref name=&quot;Bentall_et_al_2007&quot;&gt;{{vcite journal |author=Bentall RP, Fernyhough C, Morrison AP, Lewis S, Corcoran R |year=2007 |title=Prospects for a cognitive-developmental account of psychotic experiences |journal=Br J Clin Psychol |volume=46 | issue=Pt 2 |pages=155–73|pmid=17524210 | doi = 10.1348/014466506X123011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kurtz_2005&quot;&gt;{{vcite journal |author=Kurtz MM |year=2005|title=Neurocognitive impairment across the lifespan in schizophrenia: an update |journal=Schizophrenia Research|volume=74 | issue=1 |pages=15–26 |pmid=15694750 |doi=10.1016/j.schres.2004.07.005}}&lt;/ref&gt;

Uprkos ispoljavanja otupljenosti afekta, nedavna saznanja ukazuju na to da su mnogi pojedinci sa dijagnozom šizofrenije sposobni da daju emocionalni odgovor, posebno na stresne ili negativne stimulacije, a takva osetljivost može uzrokovati podložnost simptomima ili poremećajima.&lt;ref name=&quot;schizophrenia1&quot;&gt;{{vcite journal |author=Cohen AS, Docherty NM|year=2004 |title=Affective reactivity of speech and emotional experience in patients with schizophrenia|journal=Schizophrenia Research |volume=69 | issue=1 |pages=7–14 |pmid=15145465 |doi=10.1016/S0920-9964(03)00069-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Horan WP, Blanchard JJ |year=2003 |title=Emotional responses to psychosocial stress in schizophrenia: the role of individual differences in affective traits and coping |journal=Schizophrenia Research|volume=60 | issue=2–3 |pages=271–83 |pmid=12591589 |doi=10.1016/S0920-9964(02)00227-X}}&lt;/ref&gt; Neki dokazi ukazuju na to da sadržaj zabluda i psihotičnih iskustava može odražavati emocionalne uzročnike poremećaja, a način na koji osoba tumači takva iskustva može uticati na simptomatologiju.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Smith B, Fowler DG, Freeman D,''et al.'' |title=Emotion and psychosis: links between depression, self-esteem, negative schematic beliefs and delusions and hallucinations |journal=Schizophr. Res. |volume=86 |issue=1–3 |pages=181–8 |year=2006 |month=September |pmid=16857346|doi=10.1016/j.schres.2006.06.018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Beck, AT |year=2004 |title=A Cognitive Model of Schizophrenia |journal=Journal of Cognitive Psychotherapy |volume=18 | issue=3 |pages=281–88 | doi = 10.1891/jcop.18.3.281.65649}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Bell V, Halligan PW, Ellis HD |year=2006 |title=Explaining delusions: a cognitive perspective |journal= Trends in Cognitive Science |volume=10 | issue=5|pages=219–26 |pmid=16600666 |doi=10.1016/j.tics.2006.03.004}}&lt;/ref&gt; Primena ,,[[sigurnost|bezbednog ponašanja]]'' da bi se izbegle zamišljene pretnje može doprineti nastanku [[Hroničan (medicina)|hroničnog]] oblika zablude.&lt;ref name=&quot;Freeman_BRT_2007&quot;&gt;{{vcite journal |author=Freeman D, Garety PA, Kuipers E, Fowler D, Bebbington PE, Dunn G |title=Acting on persecutory delusions: the importance of safety seeking |journal=Behav Res Ther |volume=45 |issue=1 |pages=89–99 |year=2007 |month=January|pmid=16530161 |doi=10.1016/j.brat.2006.01.014 |url=}}&lt;/ref&gt; Dalji dokazi o ulozi psiholoških mehanizama potiču od efekata [[psihoterapija|psihoterapije]] na simptome šizofrenije.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Kuipers E, Garety P, Fowler D, Freeman D, Dunn G, Bebbington P |title=Cognitive, emotional, and social processes in psychosis: refining cognitive behavioral therapy for persistent positive symptoms |journal=Schizophr Bull |volume=32 Suppl 1 |pages=S24–31|year=2006 |month=October |pmid=16885206 |pmc=2632539 |doi=10.1093/schbul/sbl014 }}&lt;/ref&gt;

=== Neurološki ===
[[Datoteka:Schizophrenia fMRI working memory.jpg|thumb|[[Funkcionalna magnetna rezonanca]] (fMR) i druge [[tehnike snimanja mozga]] omogućavaju proučavanje razlika u moždanoj aktivnosti kod osoba sa dijagnozom šizofrenijom. Slika prikazuje dva nivoa mozga, pri čemu su oblasti koje su bile aktivnije kod zdrave kontrolne grupe nego kod pacijenata sa šizofrenijom prikazane crvenom bojom, tokom jednog ispitivanja radne memorije primenom fMR.]]

Šizofrenija je povezana sa jedva suptilnim razlikama u strukturama mozga, što je pronađeno u 40 do 50% slučajeva, kao i u hemijskim supstancama mozga tokom akutnih psihotičnih stanja.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Studije koje su koristile [[Neuropsihološki test|neuropsihološke testove]] i [[tehnike snimanja mozga]], kao što su [[Funkcionalna magnetna rezonanca|fMRI]] i [[Pozitronska emisiona tomografija|PET]] za ispitivanje funcionalnih razlika u moždanoj aktivnosti, pokazale su da se razlike najčešće javljaju u [[čeoni režanj|čeonom režnju]], [[hipokampus]]u i [[slepoočni režnj|slepoočnom režnju]].&lt;ref&gt;{{cite book |year=2006 |author=Kircher, Tilo and Renate Thienel|title=The Boundaries of Consciousness |isbn=0444528768 |page=302 |url=http://books.google.com/?id=YHGacGKyVbYC&amp;pg=PA302|chapter=Functional brain imaging of symptoms and cognition in schizophrenia |publisher=Elsevier|location=Amsterdam}}&lt;/ref&gt; Smanjenje zapremine mozga, manje od onog koje je pronađeno kod [[Alchajmerova bolest|Alchajmerove bolesti]], primećeno je u oblastima čeonog korteksa i u slepoočnom režnju. Nije baš najjasnije da li su ove zapreminske promene progresivne ili su već postojale pre početka ove bolesti.&lt;ref&gt;{{harvnb|Coyle|2006|p=878}}&lt;/ref&gt; Ove razlike se povezuju sa [[neurokognitivni deficit|neurokognitivnim deficitima]] koji su često u vezi sa šizofrenijom.&lt;ref name=&quot;Green2006&quot;&gt;{{vcite journal|author=Green MF |year=2006 |title=Cognitive impairment and functional outcome in schizophrenia and bipolar disorder|journal=Journal of Clinical Psychiatry |volume=67 | issue=Suppl 9 |pages=3–8 |pmid=16965182}}&lt;/ref&gt; Zbog promena u nervnim impulsima, predloženo je da o šizofreniji treba razmišljati kao o skupu neurorazvojnih poremećaja.&lt;ref name=Insel_2010&gt;{{vcite journal |author=Insel TR |title=Rethinking schizophrenia|journal=Nature |volume=468 |issue=7321 |pages=187–93 |year=2010 |month=November |pmid=21068826 |doi=10.1038/nature09552}}&lt;/ref&gt;

Posebna pažnja se posvećuje dejstvu dopamina u oblasti [[mezolimbični put|mezolimbičkog puta]] mozga. Najvećim delom ovo je postalo središte pažnje kao rezultat slučajnog otkrića da [[fenotiazin]]ski lekovi, koji blokiraju dejstvo dopamina, mogu da smanje psihotične simptome. Ovo takođe podržava i činjenica da amfetamini, koji izazivaju otpuštanje dopamina, mogu egzacerbirati psihotične simptome kod šizofrenije.&lt;ref name=&quot;Laruelle_et_al_1996&quot;&gt;{{vcite journal |author=Laruelle M, Abi-Dargham A, van Dyck CH, ''et al.'' |title=Single photon emission computerized tomography imaging of amphetamine-induced dopamine release in drug-free schizophrenic subjects |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue=17|pages=9235–40 |year=1996 |month=August |pmid=8799184 |pmc=38625 |doi= 10.1073/pnas.93.17.9235}}&lt;/ref&gt; Uticajna dopaminska hipoteza o šizofreniji predložila je da je prekomerno aktiviranje [[Dopaminski receptor D2|D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; receptora]] uzrok (pozitivnih simptoma) šizofrenije. Iako je ova postavka smatrana istinitom oko 20&amp;nbsp;godina, zasnovano na efektu blokade D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; receptora zajedničkom za sve antipsihotike, tek sredinom 1990-tih su istraživanja na bazi [[Pozitronska emisiona tomografija|PET]] i [[SPET]] snimanja pružila dokaze koji su to podržali. Danas se dopaminska hipoteza smatra pojednostavljenom, delimično zbog toga što noviji antipsihotični lekovi (lek [[atipični antipsihotik]]) mogu biti podjednako efikasni kao i stariji lekovi (lek [[Tipični antipsihotik|tipičan antipsihotik]] ), ali takođe utiču i na funkciju [[serotonin]]a, pa mogu imati nešto slabije dejstvo na blokadu dopamina.&lt;ref name=&quot;JonesPilowsky2002&quot;&gt;{{vcite journal |author=Jones HM, Pilowsky LS |year=2002|title=Dopamine and antipsychotic drug action revisited |journal=British Journal of Psychiatry |volume=181|pages=271–275 |pmid=12356650 |doi=10.1192/bjp.181.4.271}}&lt;/ref&gt;

Interesovanje je takođe usmereno i na neurotransmiter [[glutamat]] i smanjenu funkciju [[NMDA receptor|NMDA glutamatskih receptora]] kod šizofrenije, najvećim delom zbog abnormalno niskih nivoa [[Glutamatni receptor|glutamatnih receptora]] pronađenih post mortem u mozgovima osoba sa dijagnozom šizofrenije,&lt;ref name=&quot;fn_27&quot;&gt;{{vcite journal |author=Konradi C, Heckers S|year=2003 |title=Molecular aspects of glutamate dysregulation: implications for schizophrenia and its treatment|journal=Pharmacology and Therapeutics |volume=97 |issue=2 |pages=153–79 |pmid=12559388 |doi=10.1016/S0163-7258(02)00328-5}}&lt;/ref&gt; kao i zbog otkrića da lekovi koji blokiraju glutamat, kao što su [[fenciklidin]] i [[ketamin]] , mogu da oponašaju simptome i kognitivne probleme povezane sa ovim stanjem.&lt;ref name=&quot;fn_59&quot;&gt;{{vcite journal |author=Lahti AC, Weiler MA, Tamara Michaelidis BA, Parwani A, Tamminga CA |year=2001 |title=Effects of ketamine in normal and schizophrenic volunteers |journal=Neuropsychopharmacology  |volume=25 |issue=4 |pages=455–67 |pmid=11557159 |doi=10.1016/S0893-133X(01)00243-3}}&lt;/ref&gt; Smanjena funcija glutamata se povezuje sa slabijim rezultatom na testovima koji zahtevaju funkciju frontalnog dela mozga i hipokampusa, a glutamat može da utiče na dopaminsku funkciju, pri čemu su oba povezana sa šizofrenijom, što ukazuje na značajnu posredničku (a verovatno i uzročnu) ulogu glutamatskih puteva kod ovog stanja.&lt;ref name=&quot;fn_28&quot;&gt;{{vcite journal|author=Coyle JT, Tsai G, Goff D |year=2003 |title=Converging evidence of NMDA receptor hypofunction in the pathophysiology of schizophrenia |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |volume=1003 |pages=318–27 |pmid=14684455|doi=10.1196/annals.1300.020}}&lt;/ref&gt; Međutim, kod pozitivnih simptoma nije došlo do odgovora pri primeni glutamatergičnih lekova.&lt;ref name=&quot;fn_60&quot;&gt;{{vcite journal |author=Tuominen HJ, Tiihonen J, Wahlbeck K |year=2005 |title=Glutamatergic drugs for schizophrenia: a systematic review and meta-analysis |journal=Schizophrenia Research |volume=72 |pages=225–34|pmid=15560967 |doi=10.1016/j.schres.2004.05.005 |issue=2–3}}&lt;/ref&gt;

== Dijagnoza ==
{{Main|Dijagnoza šizofrenije}}
[[Datoteka:John Forbes Nash, Jr. by Peter Badge.jpg|thumb|upright|[[John Forbes Nash, Jr.|Džon Neš]], američki [[matematičar]] i dobitnik zajedničke [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade za ekonomiju]] [[1994]]. godine, bolovao je od šizofrenije. Na njegovom životu je zasnovana radnja filma ,,[[A Beautiful Mind (film)|Blistavi um]]'', koji je 2001. godine bio dobitnik [[Oskar]]a .]]

Dijagnoza šizofrenije se postavlja na osnovu kriterijuma ili iz „[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]]“, verzija DSM-IV-TR, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] ili iz [[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodne statističke klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema]], MKB-10, [[Svetska zdravstvena organizacija|Svetske zdravstvene organizacije]].&lt;ref name=Lancet09/&gt; Ovi kriterijumi koriste lična svedočanstva pacijenata i prijavljene abnormalnosti u ponašanju, koje prati klinička procena koju daje stručnjak iz oblasti mentalnog zdravlja. Simptomi koji su povezani sa šizofrenijom se javljaju kod populacije u kontinuitetu i moraju da dostignu određenu ozbiljnost pre nego što se postavi dijagnoza.&lt;ref name=BMJ07/&gt; Zaključno sa 2009. godinom nije postojao objektivni test.&lt;ref name=Lancet09/&gt;

=== Kriterijumi ===
Primena kriterijuma MKB-10 je uobičajena u evropskim zemljama, dok se kriterijumi DSM-IV-TR primenjuju u Sjedinjenim Državama i u ostatku sveta i preovlađujući su u okviru istraživačkih studija. Kriterijumi MKB-10 veći akcenat stavljaju na Šnajderove simptome prvog reda. U praksi, velika je podudarnost između ova dva sistema.&lt;ref name=&quot;Jakobsen_et_al_2005&quot;&gt;{{vcite journal|author=Jakobsen KD, Frederiksen JN, Hansen T, ''et al.'' |year=2005 |title=Reliability of clinical ICD-10 schizophrenia diagnoses |journal=Nordic Journal of Psychiatry |volume=59 | issue=3 |pages=209–12 |pmid=16195122 | doi = 10.1080/08039480510027698}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu četvrtog revidiranog izdanja ,,Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje'' (DSM-IV-TR), da bi se postavila dijagnoza šizofrenije, moraju biti zadovoljena tri dijagnostička kriterijuma:&lt;ref name=&quot;DSM-IV-TR&quot; /&gt;
# Karakteristični simptomi: Dva ili više od sledećeg, gde je svaki od njih prisutan većinom vremena tokom perioda od jednog meseca (ili manje, ukoliko je došlo do remisije simptoma uz lečenje).
#* Sumanute ideje
#* Halucinacije
#* Dezorganizovani govor, kao manifestacija [[poremećaj mišljenja|formalnog poremećaja mišljenja]]
#* Izuzetno dezorganizovano ponašanje (npr. neodgovarajuće oblačenje, često plakanje) ili katatonično ponašanje
#* Negativni simptomi: Otupljenost afekta (pomanjkanje ili redukovani emocionalni odgovor), alogija (pomanjkanje ili redukovani govor) ili avolicija (pomanjkanje ili redukovana motivacija )
#: Ako se proceni da su sumanute ideje bizarne, ili se halucinacija sastoji od jednog glasa koji neprekidno učestvuje u komentarisanju pacijentovih postupaka ili pacijent čuje dva ili više glasova koji međusobno razgovaraju, to je dovoljno za postavljanje dijagnoze. Dezorganizovani govor, kao kriterijum, zadovoljen je samo onda kada je izražen u tolikoj meri da znatno narušava komunikaciju.
# Socijalna ili profesionalna disfunkcionalnost: Tokom značajnog perioda vremena od pojave poremećaja jedno ili više glavnih oblasti funkcionisanja, kao što su posao, međuljudski odnosi ili briga o sebi, primetno su ispod nivoa funkcionisanja koji je postojao pre početka poremećaja.
# Značajno trajanje: Neprekidni znaci poremećaja koji postoje najmanje šest meseci. U okviru ovog šestomesečnog perioda mora biti barem jedan mesec sa prisustvom simptoma (ili kraće, ukoliko je došlo do remisije simptoma uz lečenje).

Ako su znaci poremećaja prisutni više od mesec dana, ali manje od šest meseci, koristi se dijagnoza [[šizofreniformni poremećaj]].&lt;ref name=&quot;DSM-IV-TR&quot;&gt;{{cite book|title=Diagnostic and statistical manual of mental disorders: DSM-IV |author=American Psychiatric Association |publisher=American Psychiatric Publishing, Inc. |location=Washington, DC|year=2000 |chapter=Schizophrenia |chapterurl=http://www.behavenet.com/capsules/disorders/schiz.htm |isbn=0-89042-024-6 |accessdate=2008-07-04}}&lt;/ref&gt; Psihotični simptomi koji traju manje od mesec dana mogu se dijagnostifikovati kao [[kratki psihotični poremećaj]], a različita stanja se mogu klasifikovati kao [[Psihoza|psihotični poremećaj koji nije drugačije određen]]. Dijagnoza šizofrenije se ne može postaviti u slučaju kada su u znatnoj meri prisutni simptomi [[Afektivni poremećaj|poremećaja raspoloženja]] (mada se može dijagnostifikovati [[šizoafektivni poremećaj]]), ili u slučaju da su prisutni simptomi [[pervazivni razvojni poremećaj|pervazivnog razvojnog poremećaja]], osim ako su takođe prisutne i primetne sumanute ideje ili halucinacije, ili su simptomi direktan fiziološki rezultat nekog opšteg zdravstvenog poremećaja (bolesti) ili supstance, kao što je zloupotreba droge ili medikamenatata.

=== Podtipovi ===
DSM-IV-TR sadrži pet podklasifikacija šizofrenije, mada autori nove verzije DSP-5 preporučuju da se oni izostave iz nove klasifikacije:&lt;ref&gt;American Psychiatric Association DSM-5 Work Groups (2010)[http://www.dsm5.org/ProposedRevisions/Pages/SchizophreniaandOtherPsychoticDisorders.aspx Proposed Revisions –Schizophrenia and Other Psychotic Disorders]. Retrieved 17 February 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=WHOICD/&gt;

* Paranoidni tip: Prisutne su sumanute ideje ili slušne halucinacije, ali nema poremećaja mišljenja, dezorganizovanog ponašanja ili jednoobraznog afekta. Sumanute ideje su tipa proganjanja odnosno veličine, ali pored ovoga mogu biti prisutni i drugi sadržaji, kao što su ljubomora, religioznost ili [[somatizacija]] . (DSP šifra 295.3/MKB šifra F20.0)
* [[Hebefrena shizofrenija|Dezorganizovani tip]]: Nazvana je ,,Hebefrena šizofrenija'' u MKB-u. Istovremeno su prisutni poremećaj mišljenja i zaravnjeni afekat. (DSP šifra 295.1/MKB šifra F20.1)
* [[Katatonija|Katatoni tip]]: Obolela osoba može biti potpuno nepokretna ili ispoljava uznemirene besmislene pokrete. Među simptomima se mogu javiti i katatoni stupor i [[voštana fleksibilnost]]. (DSM šifra 295.2/MKB šifra F20.2)
* Nediferencirani tip: Prisutni su psihotični simptomi, međutim, nisu zadovoljeni kriterijumi za svrstavanje bolesti u paranoidni, dezorganizovani ili katatoni tip. (DSP šifra 295.9/MKB šifra F20.3)
* Rezidualni tip: Gde su pozitivni simptomi prisutni, ali samo u slabijem intenzitetu. (DSP šifra 295.6/MKB šifra F20.5) ICD-10 definiše dva dodatna podtipa:&lt;ref name=WHOICD&gt;{{cite web|url=http://www.who.int/classifications/icd/en/GRNBOOK.pdf |title=The ICD-10 Classification of Mental and Behavioural Disorders |format=pdf |work=World Health Organization |page=26}}&lt;/ref&gt; 
* Post-šizofrena depresija: depresivna epizoda nastala u periodu nakon šizofrene bolesti gde neki šizofreni simptomi mogu još uvek biti prisutni. (MKB šifra F20.4)
* [[Jednotavni tip šizofrenije|Jednostavna šizofrenija]]: Podmukao i progresivan razvoj istaknutih negativnih simptoma bez istorije psihotičnih epizoda. (MKB šifra F20.6)

=== Diferencijalna slika ===
{{see also|Dualna dijagnoza}} 
Psihotični simptomi mogu biti prisutni kod nekoliko drugih mentalnih poremećaja, uključujući [[bipolarni poremećaj]],&lt;ref&gt;{{vcite journal|author=Pope HG |year=1983 |title=Distinguishing bipolar disorder from schizophrenia in clinical practice: guidelines and case reports |journal=Hospital and Community Psychiatry |volume=34 |pages=322–28 |accessdate= 2008-02-24}}&lt;/ref&gt; [[Granični poremećaj ličnosti|granični bipolarni poremećaj]],&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=McGlashan TH |title=Testing DSM-III symptom criteria for schizotypal and borderline personality disorders |journal=Archives of General Psychiatry |volume=44 |issue=2|pages=143–8 |year=1987 |month=February |pmid=3813809}}&lt;/ref&gt; intoksikaciju i [[psihoze izazvane supstancama|psihoze izazvane lekovima]]. Zablude („ne-bizarne&quot;) su takođe prisutne kod [[Deluzioni poremećaj|deluzionih pormećaja]], i kod socijalne povučenosti [[Socijalna fobija|anksioznog socijalnog poremećaja]], [[Anksiozna reakcija|poremećaja izbegavanja ličnosti]] i [[šizotipni poremećaj ličnosti|šizotipnog poremećaja ličnosti]]. Šizofrenija je u komorbiditetu sa [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulsivnim poremećajem]] (OCD) značajno češće nego što se može objasniti samo pukom šansom, iako je teško razlikovati obsesije koje se javljaju kod OCD-a od šizofrenih zabluda.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Bottas A |title=Comorbidity: Schizophrenia With Obsessive-Compulsive Disorder  |journal=Psychiatric Times |volume=26 |issue=4 |date= 2009-04-15|url=http://www.psychiatrictimes.com/display/article/10168/1402540 }}&lt;/ref&gt; Detaljniji opšti zdravstveni i neurološki pregled može biti potreban da bi se isključile medicinske bolesti koje mogu retko izazvati simptome slične psihotičnm šizofrenim simptomima,&lt;ref name=&quot;DSM-IV-TR&quot; /&gt; kao što su [[Poremećaj metabolizma|metalobički poremećaj]], [[sistemska nfekcija]], [[sifilis]], [[HIV]] infekcija, [[epilepsija]], i moždane lezije. Možda će biti potrebno da se isključi [[delirijum]], koji se mže razlikovati po vizuelnim halucinacijama, akutnim početku i promenljivim [[Nuspojava|nivoom svesti]], i ukazuje na osnovnu medicinsku bolest. Pretrage se obično ne ponavljaju za recidive ukoliko ne postoji specifična „medicinska“ indikacija ili mogući [[Nuspojava|neželjeni efekti]] od [[Antipsihotik|antipsihotičkih lekova]].

== Prevencija ==
Trenutno, dokazi za efikasnost ranih intervencija u sprečavanju šizofrenije su neubedljivi.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Marshall M, Rathbone J |title=Early intervention for psychosis |journal=Cochrane Database Syst Rev |volume=|issue=4 |pages=CD004718 |year=2006 |pmid=17054213 |doi=10.1002/14651858.CD004718.pub2 |url=}}&lt;/ref&gt; Iako postoje neki dokazi da rane intervencije kod onih sa [[Psihoza|psihotičnim]] epizodama mogu poboljšati kratkoročne rezultate, malo je koristi od tih mera nakon pet godina .&lt;ref name=Lancet09/&gt; Pokušaj da se spreči šizofrenija u prodromalnoj fazi je od neizvesne koristi i zbog toga se ne preporučuje od 2009. godine.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=de Koning MB, Bloemen OJ, van Amelsvoort TA, ''et al.'' |title=Early intervention in patients at ultra high risk of psychosis: benefits and risks |journal=Acta Psychiatr Scand |volume=119 |issue=6 |pages=426–42 |year=2009 |month=June |pmid=19392813|doi=10.1111/j.1600-0447.2009.01372.x |url=}}&lt;/ref&gt; Pošto ne postoje pouzdani markeri za kasniji razvoj bolesti, prevencija je teška.&lt;ref name=&quot;Cannon_et_al_2007&quot;&gt;{{cite journal |author=Cannon TD, Cornblatt B, McGorry P|title=The empirical status of the ultra high-risk (prodromal) research paradigm |url=https://archive.org/details/sim_schizophrenia-bulletin_2007-05_33_3/page/661|journal=Schizophrenia Bulletin |volume=33|issue=3 |pages=661–4 |year=2007 |month=May |pmid=17470445 |doi=10.1093/schbul/sbm031 |pmc=2526144}}&lt;/ref&gt; 
Međutim, neki slučajevi pojave šizofrenije se može odložiti ili možda sprečiti tako što će se oshrabrivati korišćenje kanabisa, posebno među mladima..&lt;ref name=pmid14754822&gt;{{cite journal |author=Arseneault L, Cannon M, Witton J, Murray RM |title=Causal association between cannabis and psychosis: examination of the evidence |journal=Br J Psychiatry |volume=184 |issue= 2|pages=110–7 |year=2004|month=February |pmid=14754822 |doi= 10.1192/bjp.184.2.110 |url=http://bjp.rcpsych.org/cgi/content/full/184/2/110}}&lt;/ref&gt; Pojedinci sa porodičnom istorijom šizofrenije mogu biti više podložni psihozama uzrokovanim kanabisom.&lt;ref name=&quot;Henquet2008&quot; /&gt; Takođe, u jednoj studiji je otkriveno da su psihotični poremećaji ,uzokovani upotrebom kanabisa, praćeni razvojem stalnih psihotičnih stanja u otprilike polovini slučajeva.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Arendt|first=M|coauthors=Rosenberg, R, Foldager, L, Perto, G, Munk-Jørgensen, P|title=Cannabis-induced psychosis and subsequent schizophrenia-spectrum disorders: follow-up study of 535 incident cases|journal=The British journal of psychiatry : the journal of mental science|date=2005 |volume=187 |pages=510–5|pmid=16319402|doi=10.1192/bjp.187.6.510|issue=6}}&lt;/ref&gt; Teoretska istraživanja nastavljuju se u pravcu strategija koje bi mogle da smanje incidencu šizofrenije. Jedan pristup pokušava da shavati šta se događa na genetskom i neurološkom nivou, tako da se mogu razviti [[Medicinsko istraživanje|biomedicinske]] intervencije. Međutim, višestruki i raznovrsni genetski efekti svaki pomalo , u kontaktu sa okruženjem, čine to teškim. Alternativno, strategije [[Zdravstvo|javnog zdravlja]] bi se mogle selektivno usmeriti ka socialno-ekonomskim faktorima koji se povezuju sa većim procentima pojave šizofrenije među određenim grupama, na primer u odnosu na imigraciju, etničku pripadnost ili siromaštvo. Strategije koje su usmerene na celu populaciju bi mogle promovisati usluge kako bi osigurale bezbednu trudnoću i zdrav razvoj, uključujući oblsati psihološkog razvoja kao što je socijalna kognicija. Međutim, ne postoji dovoljno dokaza da se trenutno primenjuju takve ideje, a mnoga širih pitanja nisu specifična za šizofreniju.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Kirkbride|first=JB|coauthors=Jones, PB|title=The Prevention of Schizophrenia—What Can We Learn From Eco-Epidemiology?|journal=Schizophrenia bulletin|date=2011|volume=37|issue=2|pages=262–71|pmid=20974748|url=http://cambridge.academia.edu/JamesKirkbride/Papers/530034/The_Prevention_of_Schizophrenia_What_Can_We_Learn_From_Eco-Epidemiology|doi=10.1093/schbul/sbq120|pmc=3044619|access-date=2014-06-02|archive-date=2012-04-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230135/http://cambridge.academia.edu/JamesKirkbride/Papers/530034/The_Prevention_of_Schizophrenia_What_Can_We_Learn_From_Eco-Epidemiology|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=McGrath|first=JJ|coauthors=Lawlor, DA|title=The search for modifiable risk factors for schizophrenia|journal=The American Journal of Psychiatry|date=2011-12-01|volume=168|issue=12|pages=1235–8|pmid=22193665|url=http://ajp.psychiatryonline.org/article.aspx?volume=168&amp;page=1235|doi=10.1176/appi.ajp.2011.11081300|access-date=2014-06-02|archive-date=2020-07-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20200716081345/https://ajp.psychiatryonline.org/doi/full/10.1176/appi.ajp.2011.11081300}}&lt;/ref&gt;

== Menadžment ==
{{Main|Kontrola šizofrenije}} 
Primarno lečenje šizofrenije uključuje antipsihotike, često u kombinaciji sa psihološkom i socijalnom podrškom.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Hospitalizacija se može primeniti kod teških epizoda ili dobrovoljno ili (ako mentalno zdravstveno zakonodavstvo to dozvoljava) prisilno. Dugotrajna hospitalizacija je neuobičajena, od [[Deinstitucionalizacija|deinsitucializacije]] s početka 1950-ih, iako se još uvek javlja.&lt;ref name=&quot;BeckerKilian2006&quot; /&gt; Podrška zajednice, uključujući centre za svraćanje, posete članova [[Odelenje za mentalno zdravlje zajednice|tima za mentalno zdravlje zajednice]], tima za zapošljavanje &lt;ref&gt;{{Vcite journal | author = McGurk SR, Mueser KT, Feldman K,  Wolfe R, Pascaris A | title = Cognitive training for supported employment: 2–3 year outcomes of a randomized controlled trial. | journal = American Journal of Psychiatry | volume = 164 | issue = 3 | pages = 437–41 | month = Mar | year = 2007 | url = http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/164/3/437 | doi = 10.1176/appi.ajp.164.3.437 | pmid = 17329468 | accessdate = 2014-06-02 | archivedate = 2007-03-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070303025101/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/164/3/437 }}&lt;/ref&gt; i grupa za podršku, je česta. Neki dokazi upućuju u na to da redovno vežbanje ima pozitivan efekat kako na fozičko, tako i na psihičko zdravlje onih sa šizofrenijom.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Gorczynski P, Faulkner G |title=Exercise therapy for schizophrenia |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=5 |pages=CD004412 |year=2010 |pmid=20464730|doi=10.1002/14651858.CD004412.pub2 |url=}}&lt;/ref&gt;

=== Lečenje ===
[[Datoteka:Risperdal tablets.jpg|thumb|left|upright|[[Risperidon]] (ime u prodaji Risperdal) je čest [[atipični antipsihotik|atipični antipsihotični]] lek.]]

Prva linija psihijatrijskog lečenja kod šizofrenije je antipsihotični lek,&lt;ref name=&quot;fn_72&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nice.org.uk/nicemedia/pdf/CG82FullGuideline.pdf |format=PDF|title=Schizophrenia: Full national clinical guideline on core interventions in primary and secondary care |accessdate=2009-11-25 |author=National Collaborating Centre for Mental Health |date=2009-03-25 |home=Gaskell and the British Psychological Society}}&lt;/ref&gt; koji može da smanji pozitivne simptome psihoze za oko 7-14 dana. Antipsihotici, međutim, ne uspevaju da bitno smanje negativne simptome i kognitivnu disfunkciju.&lt;ref name=AFP10/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid18291627&quot;&gt;{{vcite journal |author=Tandon R, Keshavan MS, Nasrallah HA |title=Schizophrenia, &quot;Just the Facts&quot;: what we know in 2008 part 1: overview |journal=Schizophrenia Research |volume=100 |issue=1–3 |pages=4–19 |year=2008 |month=March |pmid=18291627 |doi=10.1016/j.schres.2008.01.022 |url=http://download.journals.elsevierhealth.com/pdfs/journals/0920-9964/PIIS0920996408000716.pdf| formt=PDF}}&lt;/ref&gt; Dugotrajna upotreba smanjuje rizik od recidiva.&lt;ref name=Relapse2012&gt;{{cite journal|last=Leucht|first=Stefan|coauthors=Tardy, Magdolna, Komossa, Katja, Heres, Stephan, Kissling, Werner, Salanti, Georgia, Davis, John M|title=Antipsychotic drugs versus placebo for relapse prevention in schizophrenia: a systematic review and meta-analysis|journal=The Lancet|date= 2012-05-01|doi=10.1016/S0140-6736(12)60239-6}}&lt;/ref&gt;

Izbor koji antipsihotik da se upotrebi se zasniva na prednostima, rizicima i troškovima.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Diskutabilno je da li su, kao klasa, [[tipični antipsihotici|tipični]] ili [[atipični antipsihotici]] bolji.&lt;ref&gt;{{vcite journal|author=Kane JM, Correll CU |title=Pharmacologic treatment of schizophrenia |journal=Dialogues Clin Neurosci |volume=12|issue=3 |pages=345–57 |year=2010 |pmid=20954430}}&lt;/ref&gt; Oba imaju jednak nivo osipanja i recidiv simpoma kada se koriste tipično u niskim do umerenim dozama.&lt;ref name=AFP07&gt;{{vcite journal |author=Schultz SH, North SW, Shields CG|title=Schizophrenia: a review |journal=Am Fam Physician |volume=75 |issue=12 |pages=1821–9 |year=2007 |month=June|pmid=17619525}}&lt;/ref&gt; Postoji dobar odgovor kod 40-50%, parcijalni odgovor kod 30-40%, i otpornost na lečenje (neuspeh simptoma da odgovore na zadovoljavajući način posle šest nedelja kod dva ili tri različita antipsihotika) kod 20% ljudi.&lt;ref name=AFP10/&gt; [[Klozapin]] je efikasan lek za one koji slabo reaguju na druge lekove, ali ima potencijalne ozbiljne nuspojave [[Agranulocitoza|agranulocitoze]] (smanjen broj [[Bela krvna zrnca|belih krvnih zrnaca]]) kod 1–4%.&lt;ref name=Lancet09/&gt;&lt;ref name=BMJ07/&gt;&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Wahlbeck K, Cheine MV, Essali A |title=Clozapine versus typical neuroleptic medication for schizophrenia |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |issue=2|pages=CD000059 |publisher=John Wiley and Sons, Ltd. |year=2007 |pmid=10796289 |doi=10.1002/14651858.CD000059}}&lt;/ref&gt;

U pogledu neželjenih efekata, tipični antipsihotici su povezani sa većom stopom [[ekstrapiramidalni simptomi|ekstrapiramidalnih neželjenih efekata]], dok su atipični povezani sa značajnim dobijanjem telesne težine, dijabetesom i rizikom od [[Metabolički sindrom|metaboličkog sindroma]].&lt;ref name=AFP07/&gt; Dok atipični imaju manje ekstrapiramidnih neželjenih efekata, ove razlike su skromne.&lt;ref name=WPA08&gt;{{vcite journal|author=Tandon R, Belmaker RH, Gattaz WF, ''et al.'' |title=World Psychiatric Association Pharmacopsychiatry Section statement on comparative effectiveness of antipsychotics in the treatment of schizophrenia |journal=Schizophr. Res.|volume=100 |issue=1–3 |pages=20–38 |year=2008 |month=March |pmid=18243663 |doi=10.1016/j.schres.2007.11.033}}&lt;/ref&gt; Neki atipični antipsihotici, kao što su [[kvetijapin]] i [[risperidon]] se dovode u vezu sa većim rizikom od smrti u poređenju sa tipičnim antipsihoticima [[perfenazin]], dok je klozapin povezan sa manjim rizikom od smrti.&lt;ref name=Mort09/&gt; Ostaje nejasno da li noviji antipsihotici smanjuju šanse za razvoj [[Neuroleptički maligni sindrom|neuroleptičog malignog sindroma]], retkog ali ozbiljnog neurološkog poremećaja.&lt;ref name=&quot;Ananth_et_al_2004&quot;&gt;{{vcite journal |author=Ananth J, Parameswaran S, Gunatilake S, Burgoyne K, Sidhom T |title=Neuroleptic malignant syndrome and atypical antipsychotic drugs |journal=Journal of Clinical Psychiatry |volume=65 |issue=4 |pages=464–70 |year=2004 |month=April |pmid=15119907 |doi=10.4088/JCP.v65n0403}}&lt;/ref&gt;

Za ljude koji ne žele, ili ne mogu, da uzimaju lekove redovno, [[Tipični antipsihotici#Depot injekcije|depot]] antipsihotični preparati se mogu koristi za postizanje kontrole.&lt;ref name=Depo06&gt;{{vcite journal|author=McEvoy JP |title=Risks versus benefits of different types of long-acting injectable antipsychotics |journal=J Clin Psychiatry |volume=67 Suppl 5 |issue= |pages=15–8 |year=2006 |pmid=16822092}}&lt;/ref&gt; Oni smanjuju rizik od zavisnosti u većoj meri nego oralni lekovi.&lt;ref name=Relapse2012/&gt; Kada se koriste u kombinaciji sa psihosocijalnim intervencijama, mogu poboljšati dugoročno pridržavanje lečenju.&lt;ref name=Depo06/&gt;

=== Psihosocijalni ===
Veliki broj psihosocijalnih intervencija može biti korisni u lečenju šizofrenije, uključujući: [[porodična terapija|porodičnu terapiju]],&lt;ref name=FT10&gt;{{vcite journal |author=Pharoah F, Mari J, Rathbone J, Wong W |title=Family intervention for schizophrenia|journal=Cochrane Database Syst Rev |volume=12 |pages=CD000088 |year=2010 |pmid=21154340|doi=10.1002/14651858.CD000088.pub3}}&lt;/ref&gt; pouzdano lečenje u okviru zajednice, podršku u zapošljavanju, [[Terapija kognitivne remedijacije|kognitivnu remedijaciju]],&lt;ref name=&quot;Medalia-2009&quot;&gt;{{vcite journal | author= Medalia A, Choi J| title = Cognitive remediation in schizophrenia. | journal = Neuropsychology Rev | url =http://www.brown.uk.com/schizophrenia/medalia.pdf | volume = 19 |issue = 3 | pages = 353–364 | year = 2009 | doi = 10.1007/s11065-009-9097-y | pmid = 19444614}}&lt;/ref&gt; obučavanje novim veštinama, kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT), opipljive ekonomske intervencije, kao i psihosocijalne intervencije kod korišćenje supstanci i kontrolu telesne težine..&lt;ref name=PORT09&gt;{{vcite journal|author=Dixon LB, Dickerson F, Bellack AS, ''et al.'' |title=The 2009 schizophrenia PORT psychosocial treatment recommendations and summary statements |journal=Schizophr Bull |volume=36 |issue=1 |pages=48–70 |year=2010 |month=January|pmid=19955389 |doi=10.1093/schbul/sbp115}}&lt;/ref&gt; Porodična terapija ili edukacija, koja se odnosi na ceo porodični sistem pojedinca, može da smanji recidive i hospitalizacije.&lt;ref name=FT10/&gt; Dokaz efikasnosti KBT bilo u smanjenju simptoma ili sprečavanju recidiva je minimalan.&lt;ref name=LynchLawsMcKenna&gt;{{vcite journal |author=Lynch D, Laws KR, McKenna PJ |title=Cognitive behavioural therapy for major psychiatric disorder: does it really work? A meta-analytical review of well-controlled trials |journal=Psychol Med |volume=40 |issue=1 |pages=9–24 |year=2010 |month=January|pmid=19476688 |doi=10.1017/S003329170900590X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Jones C, Cormac I, Silveira da Mota Neto JI, Campbell C |title=Cognitive behaviour therapy for schizophrenia |journal=Cochrane Database Syst Rev |volume= |issue=4|pages=CD000524 |year=2004 |pmid=15495000 |doi=10.1002/14651858.CD000524.pub2 |url=}}&lt;/ref&gt; Lečenje putem umetnosti ili drame nisu dovoljno dobro istražene.&lt;ref&gt;{{Vcite journal | author = Ruddy R, Milnes D | title = Art therapy for schizophrenia or schizophrenia-like illnesses. | journal = Cochrane Database Syst Rev | issue = 4 | pages = CD003728 | url = http://www.cochrane.org/reviews/en/ab003728.html | year = 2005 | doi = 10.1002/14651858.CD003728.pub2 | pmid = 16235338 | accessdate = 2014-06-02 | archivedate = 2011-10-27 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20111027132811/http://www2.cochrane.org/reviews/en/ab003728.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ruddy-2007&quot;&gt;{{Vcite journal | author = Ruddy RA, Dent-Brown K| title = Drama therapy for schizophrenia or schizophrenia-like illnesses. | journal = Cochrane Database Syst Rev | url =http://www.cochrane.org/reviews/en/ab005378.html | issue = 1 | pages = CD005378 | year = 2007 | doi = 10.1002/14651858.CD005378.pub2 | pmid = 17253555 }}&lt;/ref&gt;

== Prognoza ==
{{Main|Proznoza šizofrenije}} 
Šizofrenija predstavlja veliki ekonomski i ljudski utrošak.&lt;ref name=Lancet09/&gt; To rezultira smanjenim životnim vekom od 12–15&amp;nbsp;godina, prvenstveno zbog njene povezanosti sa [[gojaznost|gojaznošću]], smanjenom fizičkom aktivnošću, i [[pušenje]]m, sa povećanom stopom [[Samoubistvo|samoubistva]], što ima manju ulogu.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Ove razlike u trajanju životnog veka su porasle između 1970-ih i 1990-ih godina,&lt;ref name=Mort07&gt;{{vcite journal |author=Saha S, Chant D, McGrath J |title=A systematic review of mortality in schizophrenia: is the differential mortality gap worsening over time? |journal=Arch. Gen. Psychiatry|volume=64 |issue=10 |pages=1123–31 |year=2007 |month=October |pmid=17909124 |doi=10.1001/archpsyc.64.10.1123}}&lt;/ref&gt; i period između 1990-ih i prve decenije 21-vog veka nije ništa značajno promenio u zdravstvenom sistemu sa otvorenim pristupom za negu (Finska).&lt;ref name=Mort09&gt;{{vcite journal |author=Chwastiak LA, Tek C |title=The unchanging mortality gap for people with schizophrenia |journal=Lancet |volume=374 |issue=9690 |pages=590–2 |year=2009 |month=August |pmid=19595448|doi=10.1016/S0140-6736(09)61072-2}}&lt;/ref&gt;

Šizofrenija je glavni uzrok [[Invalidnost|invaliditeta]], i sa aktivnom psihozom je rangirana kao treće najteže invalidno stanje posle [[kvadriplegija|kvadriplegije]] i [[demencija|demencije]], a ispred [[paraplegija|paraplegije]] i [[slepilo|slepila]].&lt;ref name=&quot;fn_35&quot;&gt;{{cite journal|author=Ustun TB |coauthors=Rehm J, Chatterji S, Saxena S, Trotter R, Room R, Bickenbach J, and the [[World Health Organization|WHO]]/[[National Institutes of Health|NIH]] Joint Project CAR Study Group |year=1999 |title=Multiple-informant ranking of the disabling effects of different health conditions in 14 countries |journal=The Lancet |volume=354 |issue=9173 |pages=111–15 |pmid=10408486 |doi=10.1016/S0140-6736(98)07507-2}}&lt;/ref&gt; Oko tri četvrtine ljudi sa šizofrenijom imaju stalni invaliditet sa recidivima.&lt;ref name=AFP10&gt;{{vcite journal |author=Smith T, Weston C, Lieberman J |title=Schizophrenia (maintenance treatment) |journal=Am Fam Physician |volume=82 |issue=4 |pages=338–9|year=2010 |month=August |pmid=20704164 }}&lt;/ref&gt; Neki ljudi se potpuno oporave, a drugi dobro funkcionišu u društvu.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Warner R |title=Recovery from schizophrenia and the recovery model |journal=Curr Opin Psychiatry |volume=22 |issue=4 |pages=374–80 |year=2009 |month=July |pmid=19417668 |doi=10.1097/YCO.0b013e32832c920b|url=}}&lt;/ref&gt; Većina ljudi sa šizofrenijom živi samostalno uz podršku zajednice.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Kod ljudi sa prvom epizodom psihoze se javlja dobar dugoročni ishod u 42%, srednji ishod u 35% i loš ishoda u 27%.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Menezes NM, Arenovich T, Zipursky RB |title=A systematic review of longitudinal outcome studies of first-episode psychosis |journal=Psychol Med |volume=36 |issue=10 |pages=1349–62 |year=2006 |month=October|pmid=16756689 |doi=10.1017/S0033291706007951 |url=https://archive.org/details/sim_psychological-medicine_2006-10_36_10/page/1349}}&lt;/ref&gt; Ishodi šizofrenije su bolji u [[Zemlja u razvoju|zemljama u razvoju]] nego u [[Razvijene zemlje|razvijenim zemljama]].&lt;ref name=Isa07&gt;{{cite journal |author=Isaac M, Chand P, Murthy P |title=Schizophrenia outcome measures in the wider international community |journal=Br J Psychiatry Suppl |volume=50|issue= |pages=s71–7 |year=2007 |month=August |pmid=18019048 }}&lt;/ref&gt; Međutim, ovi zaključci su diskutabilni.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Cohen A, Patel V, Thara R, Gureje O |title=Questioning an axiom: better prognosis for schizophrenia in the developing world? |url=https://archive.org/details/sim_schizophrenia-bulletin_2008-03_34_2/page/229 |journal=Schizophr Bull |volume=34 |issue=2 |pages=229–44 |year=2008|month=March |pmid=17905787 |pmc=2632419 |doi=10.1093/schbul/sbm105}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Burns J|title=Dispelling a myth: developing world poverty, inequality, violence and social fragmentation are not good for outcome in schizophrenia |journal=Afr J Psychiatry (Johannesbg) |volume=12 |issue=3 |pages=200–5 |year=2009 |month=August|pmid=19894340}}&lt;/ref&gt; Natprosečna stopa [[Samoubistvo|samoubistva]] se povezuje sa šizofrenijom. Navodi se kao 10%, ali novije studije i statistika revidiraju procenu na 4,9%, a najčešće se javlja u periodu nakon početka ili prvog prijema u bolnicu.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Palmer BA, Pankratz VS, Bostwick JM |title=The lifetime risk of suicide in schizophrenia: a reexamination |journal=Archives of General Psychiatry|volume=62 |issue=3 |pages=247–53|year=2005 |month=March |pmid=15753237 |doi=10.1001/archpsyc.62.3.247}}&lt;/ref&gt; Stopa je nekoliko puta viša (20 do 40%),za one ko pokuša samoubistvo barem jednom.&lt;ref name=Suicide10/&gt;&lt;ref name=DSM304/&gt; Postoji raznovrsnost faktora rizika, uključujući muški pol, depresije i visoki [[Količnik inteligencije|kvocijent inteligencije]].&lt;ref name=Suicide10&gt;{{vcite journal |author=Carlborg A, Winnerbäck K, Jönsson EG, Jokinen J, Nordström P |title=Suicide in schizophrenia |journal=Expert Rev Neurother |volume=10 |issue=7|pages=1153–64 |year=2010 |month=July |pmid=20586695 |doi=10.1586/ern.10.82 |url=}}&lt;/ref&gt;

[[Šizofrenija i pušenje]] se dovode u jaku vezu u studijama širom sveta.&lt;ref name=&quot;de Leon&quot;&gt;{{cite journal|pmid=15949648|year=2005|author=De Leon J, Diaz FJ|title=A meta-analysis of worldwide studies demonstrates an association between schizophrenia and tobacco smoking behaviors|volume=76|issue=2-3 |pages=135–57 |doi=10.1016/j.schres.2005.02.010 |journal=Schizophrenia research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Keltner&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1111/j.1744-6163.2006.00085.x|title=Smoke, Smoke, Smoke That Cigarette|url=https://archive.org/details/sim_perspectives-in-psychiatric-care_2006-11_42_4/page/256|year=2006|author=Keltner NL, Grant JS |journal=Perspectives in Psychiatric Care |volume=42|pages=256 |pmid=17107571 |issue=4}}&lt;/ref&gt; Upotreba cigareta je naročito visoka kod pojedinaca sa dijagnozom šizofrenije, sa procenama koje se kreću od 80% do 90% onih koji su redovni pušači, u poređenju sa 20% među opštom populacijom.&lt;ref name=&quot;Keltner&quot;/&gt; Oni koji puše teže da to čine u velikoj meri i štaviše puše cigarete sa visokim sadržajem nikotina.&lt;ref name=DSM304&gt;American Psychiatric Association. Task Force on DSM-IV. (2000). Diagnostic and statistical manual of mental disorders: DSM-IV-TR. American Psychiatric Pub. {{ISBN|978-0-89042-025-6}}. p. 304&lt;/ref&gt; Neki dokazi ukazuju da paranoidna šizofrenija može imati bolje izglede od drugih tipova šizofrenije u pogledu samostalnog života i rada na poslu.&lt;ref name=DSM314&gt;American Psychiatric Association. Task Force on DSM-IV. (2000). Diagnostic and statistical manual of mental disorders: DSM-IV-TR. American Psychiatric Pub. {{ISBN|978-0-89042-025-6}}. p. 314&lt;/ref&gt;

== Epidemiologija ==
[[Datoteka:Schizophrenia world map - DALY - WHO2004.svg|thumb|[[Godina života korigovana u odnosu na invaliditet]] za šizofreniju na 100.000&amp;nbsp;stanovnika u 2004. 
{{Multicol}} 
{{legend|#b3b3b3|no data}}
{{legend|#ffff65|≤&amp;nbsp;185}}
{{legend|#fff200|185–197}}
{{legend|#ffdc00|197–207}}
{{legend|#ffc600|207–218}}
{{legend|#ffb000|218–229}}
{{legend|#ff9a00|229–240}}
{{Multicol-break}} 
{{legend|#ff8400|240–251}}
{{legend|#ff6e00|251–262}}
{{legend|#ff5800|262–273}}
{{legend|#ff4200|273–284}}
{{legend|#ff2c00|284–295}}
{{legend|#cb0000|≥&amp;nbsp;295}}
{{Multicol-end}}]]
{{Main|Epidemiologija šizofrenije}}

Šizofrenija utiče na 0,3–0,7% ljudi u nekom trenutku njihovog života,&lt;ref name=Lancet09/&gt; ili 24&amp;nbsp;miliona ljudi širom sveta po podacima do [[2011]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.who.int/mental_health/management/schizophrenia/en/|title=Schizophrenia |publisher=World Health Organization |date= 2011 |accessdate= 2011-02-27}}&lt;/ref&gt; Javlja se 1,4&amp;nbsp;puta češće kod muškaraca nego žena i tipično se pojavljuje ranije kod muškaraca&lt;ref name=BMJ07/&gt; — udarni uzrast za početak je 20–28 godina za muškarce i 26–32 godina za žene.&lt;ref name=&quot;castle1991&quot;&gt;{{vcite journal |author=Castle D, Wessely S, Der G, Murray RM |title=The incidence of operationally defined schizophrenia in Camberwell, 1965–84 |journal=The British Journal of Psychiatry |volume=159 |pages=790–4 |year=1991 |month=December |pmid=1790446|doi=10.1192/bjp.159.6.790}}&lt;/ref&gt; [[Dečija šizofrenija|Početak u detinjstvu]] je mnogo ređi,&lt;ref name=&quot;Kumra_et_al_2001&quot;&gt;{{cite journal |author=Kumra S, Shaw M, Merka P, Nakayama E, Augustin R |year=2001|title=Childhood-onset schizophrenia: research update |url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-psychiatry_2001-12_46_10/page/923 |journal=Canadian Journal of Psychiatry |volume=46 | issue=10|pages=923–30 |pmid=11816313}}&lt;/ref&gt; kao i u srednjem ili starijem uzrastu.&lt;ref&gt;{{cite book| author = Hassett Anne, et al. (eds) | title = Psychosis in the Elderly | publisher = London: Taylor and Francis. |isbn=1841843946 | year = 2005 | page = 6 | url = http://books.google.com/?id=eLaMOJ9oj28C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Psychosis+in+the+Elderly }}&lt;/ref&gt; Uprkos poslovici da se šizofrenija javlja po istoj stopi širom sveta, njena učestalost varira u svetu,&lt;ref name=&quot;Jablensky_et_al_1992&quot;&gt;{{cite journal |author=Jablensky A, Sartorius N, Ernberg G, ''et al.'' |year=1992|title=Schizophrenia: manifestations, incidence and course in different cultures. A World Health Organization ten-country study |journal=Psychological Medicine Monograph Supplement |volume=20 |pages=1–97 |pmid=1565705 |doi=10.1017/S0264180100000904}}&lt;/ref&gt; within countries,&lt;ref name=&quot;Kirkbride_et_al_2006&quot;&gt;{{cite journal |author=Kirkbride JB, Fearon P, Morgan C, ''et al.'' |title=Heterogeneity in incidence rates of schizophrenia and other psychotic syndromes: findings from the 3-center AeSOP study |journal=Archives of General Psychiatry |volume=63 |issue=3 |pages=250–8 |year=2006 |month=March |pmid=16520429 |doi=10.1001/archpsyc.63.3.250}}&lt;/ref&gt; kako na lokalnom tako na nivou susedstva.&lt;ref name=&quot;Kirkbride_et_al_2007&quot;&gt;{{cite journal |author=Kirkbride JB, Fearon P, Morgan C, ''et al.'' |year=2007 |title=Neighbourhood variation in the incidence of psychotic disorders in Southeast London |journal=Social Psychiatry and Psychiatric Epidemiology |volume=42 | issue=6 |pages=438–45 |pmid=17473901 | doi = 10.1007/s00127-007-0193-0}}&lt;/ref&gt; Prouzrokuje u proseku 1% svetskih [[Godina života korigovana u odnosu na invaliditet|godina života korigovanih u odnosu na invaliditet]].&lt;ref name=BMJ07&gt;{{cite journal |author=Picchioni MM, Murray RM |title=Schizophrenia |journal=BMJ |volume=335 |issue=7610 |pages=91–5 |year=2007 |month=July |pmid=17626963 |pmc=1914490 |doi=10.1136/bmj.39227.616447.BE}}&lt;/ref&gt; Stopa šizofrenije varira i do trostruke vrednosti u zavisnosti od toga kako se definiše.&lt;ref name=Lancet09/&gt;

== Historija ==
{{Main|Istorija šizofrenije}}
Smatra se da su svedočanstva o [[sindrom]]u sličnom šizofreniji bila retka u istorijskim zapisima pre [[19. vek]]a, iako su izveštaji o iracionalnom, nerazumnom ili nekontrolisanom ponašanju bili uobičajeni. Detaljan izveštaj o slučaju [[1797]]. u vezi sa [[James Tilly Matthews|Džejmsom Tili Metjuzom]], i svedočanstva [[Philippe Pinel|Filipa Pinela]] objavljena [[1809]]. godine, često se smatraju najranijim slučajevima bolesti u medicinskoj i psihijatrijskoj literaturi.&lt;ref name=&quot;Heinrichs2003&quot;&gt;{{vcite journal |author=Heinrichs RW |title=Historical origins of schizophrenia: two early madmen and their illness |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=39 |issue=4 |pages=349–63 |year=2003 |pmid=14601041 |doi=10.1002/jhbs.10152}}&lt;/ref&gt; [[Benedikt Morel]] je prvi opisao šizofreniju kao poseban sindrom koji pogađa tinejdžere i mlade 1853. godine, pod terminom ''démence précoce'' (doslovno 'rana demencija'). Termin dementia praecox je koristio [[Arnold Pik]] 1891. godine u izveštaju o slučaju psihotičnog poremećaja. Godine 1893. [[Emil Krepelin]] je uveo široku novu razliku u [[klasifikaciji mentalnih poremećaja]] između ''[[dementia praecox]]'' i poremećaja raspoloženja (koji se naziva manična depresija i uključuje unipolarnu i bipolarnu depresiju). Krepelin je verovao da je ''dementia praecox'' prvenstveno moždano oboljenje,&lt;ref name=&quot;fn_2&quot;&gt;{{cite book |author=Kraepelin E, Diefendorf AR |title=Text book of psychiatry |edition=7 |year=1907 |publisher=Macmillan |location=London}}&lt;/ref&gt; i naročiti oblik demencije, koji se razlikuje od drugih oblika demencije kao što je [[Alzheimerova bolest]] koja se tipično javlja kasnije u životu.&lt;ref name=&quot;fn_49&quot;&gt;{{cite book |author=Hansen RA, Atchison B |title=Conditions in occupational therapy: effect on occupational performance |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |location=Hagerstown, MD |year=2000 |isbn=0-683-30417-8}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Chlorpromazine-3D-vdW.png|thumb|left|Molekul [[hlorpromazin]]a (zaštićeno ime Torazin), koji je napravio preokret u lečenju šizofrenije 1950-ih]]
Reč ''šizofrenija'' — koja se prevodi približno kao &quot;cepanje uma&quot; i potiče od [[starogrčki|grčkog]] korena ''schizein'' (σχίζειν, &quot;cepati se&quot;) i ''phrēn'', ''phren-'' (φρήν, φρεν-, &quot;um&quot;)&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Kuhn R |title=Eugen Bleuler's concepts of psychopathology |journal=History of Psychiatry|volume=15 |issue=3 |year=2004 |pages=361–6 |doi=10.1177/0957154X04044603 |pmid=15386868 |others=tr. Cahn CH}}&lt;/ref&gt;—skovao je [[Eugen Bleuler]] 1908. s namerom da opiše razdvajanje funkcije između [[psihologija ličnosti|ličnosti]], [[misao|razmišljanja]], [[Pamćenje|pamćenja]], i [[Percepcija|percepcije]]. Bleuler je opisao glavne simptome kao 4 ''A'': otupeli ''afekt'', ''autizam'', oštećena ''asocijacija'' ideja i ''ambivalencija''.&lt;ref name=&quot;fn_78&quot;&gt;{{vcite journal |author=Stotz-Ingenlath G |title=Epistemological aspects of Eugen Bleuler's conception of schizophrenia in 1911 |journal=Medicine, Health Care and Philosophy |volume=3 |issue=2 |pages=153–9 |year=2000 |pmid=11079343|url=http://www.kluweronline.com/art.pdf?issn=1386-7423&amp;volume=3&amp;page=153|format=PDF |doi=10.1023/A:1009919309015}}&lt;/ref&gt; Bleuler je uvideo da bolest nije demencija, budući da se stanje nekih njegovih pacijenata poboljšavalo umesto pogoršavalo, i zato je predložio termin šizofrenija. Napravljen je preokret u lečenju sredinom 1950-ih razvojem i uvođenjem [[hlorpromazin]]a.&lt;ref name=&quot;Turner2007&quot;&gt;{{vcite journal | author=Turner T | title=Unlocking psychosis | journal=British Medical Journal | year=2007 | volume=334 | issue=suppl | pages=s7 | doi=10.1136/bmj.39034.609074.94 | pmid=17204765 }}&lt;/ref&gt;

Ranih 1970-ih, dijagnostički kriterijumi šizofrenije su bili predmet raznih sporova što je vremenom dovelo do [[operativna definicija|operativnih kriterijuma]] koji se koriste danas. Posle SAD-UK dijagnostičke studije iz 1971.godine postalo je jasno da je šizofrenija dijagnostifikovana u mnogo većoj meri u Americi nego u Evropi.&lt;ref name=&quot;Wing1971&quot;&gt;{{vcite journal |author=Wing JK |title=International comparisons in the study of the functional psychoses |journal=British Medical Bulletin |volume=27 |issue=1 |pages=77–81 |year=1971 |month=January |pmid=4926366}}&lt;/ref&gt; Ovo je delimično zbog slobodnijih dijagnostičkih kriterijuma u SAD, koji su koristili [[DSM-II]] priručnik, za razliku od Evrope i njenog [[ICD-9]]. Studija [[Dejvid Rosenhan|Dejvida Rosenhana]] iz 1972. godine, objavljena u časopisu ''[[Science (časopis)|Science]]'' pod nazivom &quot;[[Rozenhanov eksperiment|O tome kako biti normalan na nenormalnom mestu]]&quot;, zaključila je da je dijagnoza šizofrenije u SAD često bila postavljena subjektivno i nepouzdano.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Rosenhan D |year=1973 |title=On being sane in insane places |journal= Science |volume=179 |pages=250–8 |pmid=4683124| doi=10.1126/science.179.4070.250 |issue=4070}}&lt;/ref&gt; Ovo su bili neki od faktora koji su doveli do revizije ne samo dijagnoze šizofrenije, već i čitavog DSM priručnika, iz čega je proistekao [[DSM-III]] 1980. godine.&lt;ref name=&quot;Wilson1993&quot;&gt;{{vcite journal |author=Wilson M |title=DSM-III and the transformation of American psychiatry: a history |journal=American Journal of Psychiatry |volume=150 |issue=3 |pages=399–410 |year=1993 |month=March |pmid=8434655 }}&lt;/ref&gt;

Termin šizofrenija se često pogrešno razume da znači da obolele osobe imaju &quot;podeljenu ličnost&quot;. Iako neki ljudi kojima je postavljena dijagnoza šizofrenije mogu čuti glasove i doživljavati glasove kao različite ličnosti, šizofrenija ne podrazumeva da se osoba menja između više različitih ličnosti. Zabuna nastaje delimično zbog doslovnog tumačenja Bleulerovog termina šizofrenija (Bleuler je prvobitno povezao šizofreniju sa disocijacijom i uključio je podeljenu ličnost u ovu kategoriju šizofrenije&lt;ref&gt;Stotz-Ingenlath G: Epistemological aspects of Eugen Bleuler’s conception of schizophrenia in 1911. Med Health Care Philos 2000; 3:153—159&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mhpsampd&gt;Hayes, J. A., &amp; Mitchell, J. C. (1994). Mental health professionals' skepticism about multiple personality disorder. Professional Psychology: Research and Practice, 25, 410-415&lt;/ref&gt;). Disocijativni poremećaj identiteta (imanje &quot;podeljene ličnosti&quot;) je često pogrešno dijagnostikovan kao šizofrenija na osnovu slobodnih kriterijuma u DSM-II.&lt;ref name=mhpsampd/&gt;&lt;ref&gt;Putnam, Frank W. (1989). Diagnosis and Treatment of Multiple Personality Disorder. New York: The Guilford Press. pp. 351. {{ISBN|0-89862-177-1}}&lt;/ref&gt; Prva poznata zloupotreba termina za označavanje „podeljene ličnosti“ je bila u članku pesnika [[T. S. Eliot]]a [[1933]]. godine.&lt;ref name=&quot;fn_3&quot;&gt;{{cite book|author=Berrios, G. E.; Porter, Roy |title=A history of clinical psychiatry: the origin and history of psychiatric disorders |publisher=Athlone Press |location=London |year=1995 |isbn=0-485-24211-7}}&lt;/ref&gt;

== Društvo i kultura ==
{{See also|Spisak ljudi sa šizofrenijom }}
[[Datoteka:Eugen bleuler.jpg|thumb|upright|[[Eugen Bleuler]] je skovao termin šizofrenija.]] 
2002. godine termin za šizofreniju u Japanu je promenjen od ''Seishin-Bunretsu-Byō'' 精神分裂病 (bolest-podeljenog-uma) u ''Tōgō-shitchō-shō'' 統合失調症 ([[poremećaj integracije]]) za smanjivanje stigme.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Kim Y, Berrios GE |title=Impact of the term schizophrenia on the culture of ideograph: the Japanese experience |journal=Schizophr Bull |volume=27 |issue=2 |pages=181–5 |year=2001 |pmid=11354585}}&lt;/ref&gt; [[Biopsihosocijalni model]] je inspirisao novi naziv; povećao je procenat pacijenata koji su bili informisani o bolesti sa 37% na 70% za tri godine.&lt;ref name=&quot;Sato&quot;&gt;{{vcite journal |author=Sato M |year=2004 |title=Renaming schizophrenia: a Japanese perspective |journal=World Psychiatry |volume=5 | issue=1 |pages=53–55 |pmid=16757998 |pmc=1472254}}&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Državama, troškovi šizofrenije—uključujući direktne troškove (ambulantno, bolničko lečenje, lekovi i dugoročna nega) i troškovi koji nisu vezani za zdravstvenu negu (sprovođenje zakona, smanjena produktivnost na radnom mestu i nezaposlenost)—su procenjeni na $62,7 milijarde 2002. godine.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Wu EQ |year=2005 |title=The economic burden of schizophrenia in the United States in 2002 |journal=J Clin Psychiatry |volume=66 | issue=9 |pages=1122–9|pmid=16187769}}&lt;/ref&gt; [[Blistavi um (knjiga)|knjiga]] i [[A Beautiful Mind (film)|film]] ''Blistavi um'' beleži život [[John Forbes Nash, Jr.|Džona Forbsa Neša]], dobitnika [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade]] za ekonomiju kome je postavljena dijagnoza šizofrenije.

[[Društvena stigma]] je identifikovana kao glavna prepreka za oporavak bolesnika sa šizofrenijom.&lt;ref&gt;{{cite book | author = Maj, Mario and Norman Sartorius | title = Schizophrenia | date = 1999-09-15 | publisher = Wiley | location = Chichester | isbn = 978-0-471-99906-5 | page = 292}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | author = Asmus Finzen  | title = Psychose und Stigma: Stigmabewältigung- zum Umgang mit Vorurteilen und Schuldzuweisung | date = 2000 | publisher = Psychiatrie Verlag | location = Bonn | isbn =  | page = }}&lt;/ref&gt;

=== Nasilje ===
Pojedinci sa teškom mentalnom bolešću uključujući šizofreniju imaju znatno veći rizik da budu žrtve kako nasilnog tako i nenasilnog kriminala.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Maniglio|first=R|title=Severe mental illness and criminal victimization: a systematic review|journal=Acta Psychiatrica Scandinavica|date=2009 |volume=119 |issue=3|pages=180–91|pmid=19016668|doi=10.1111/j.1600-0447.2008.01300.x}}&lt;/ref&gt; S druge strane, šizofrenija se ponekad dovodi u vezi sa višom stopom nasilnih dela, iako je za to prvenstveno zaslužna viša stopa [[Zloupotreba droga|korišćenja droge]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Fazel |first=S |coauthors=Gulati, G, Linsell, L, Geddes, JR, Grann, M |title=Schizophrenia and Violence: Systematic Review and Meta-Analysis |journal=PLoS medicine|date= 2009 |volume=6 |issue=8 |page=e1000120 |pmid=19668362 |doi=10.1371/journal.pmed.1000120 |pmc=2718581 |editor1-last=McGrath |editor1-first=John}}&lt;/ref&gt; Stopa [[Homicid|ubistava]] koja je vezana za psihozu je slična onoj koja je vezana za zloupotrebu supstanci, i paralelna sa opštom stopom u regionu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Large|first=M|coauthors=Smith, G, Nielssen, O|title=The relationship between the rate of homicide by those with schizophrenia and the overall homicide rate: a systematic review and meta-analysis|journal=Schizophrenia research |date= 2009 |volume=112 |issue=1–3 |pages=123–9 |pmid=19457644|doi=10.1016/j.schres.2009.04.004}}&lt;/ref&gt; Kakvu ulogu ima šizofrenija u nasilju nezavisno od zloupotrebe droge je sporno, ali izvesni aspekti istorije kod pojedinaca ili mentalnih stanja mogu biti faktori.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Bo |first=S |coauthors=Abu-Akel, A, Kongerslev, M, Haahr, UH, Simonsen, E |title=Risk factors for violence among patients with schizophrenia|url=https://archive.org/details/sim_clinical-psychology-review_2011-07_31_5/page/711 |journal=Clinical Psychology Review |date=2011 |volume=31|issue=5 |pages=711–26|pmid=21497585|doi=10.1016/j.cpr.2011.03.002}}&lt;/ref&gt;

Medijska pokrivenost koja se odnosi na šizofreniju teži da se okreće oko retkih ali neobičnih nasilnih dela. Osim toga, u velikom, reprezentativnom uzorku studije iz 1999. godine, 12,8% Amerikanaca je verovalo da postoji &quot;velika verovatnoća&quot; da će pojedinci sa šizofrenijom učiniti nešto nasilno protiv drugih, a 48,1% je reklo da postoji &quot;delimična verovatnoća&quot; za to. Preko 74% je reklo da ljudi sa šizofrenijom ili &quot;nisu vrlo sposobni&quot; ili da &quot;nisu uopšte sposobni&quot; da donose odluke o svom lečenju, a 70,2% je reklo isto u pogledu odlučivanja o upravljanju novcem.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Pescosolido BA, Monahan J, Link BG, Stueve A, Kikuzawa S |title=The public's view of the competence, dangerousness, and need for legal coercion of persons with mental health problems |journal=American Journal of Public Health |volume=89 |issue=9 |pages=1339–45 |year=1999|month=September |pmid=10474550 |pmc=1508769 |doi= 10.2105/AJPH.89.9.1339}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj meta-analizi, shvatanje o pojedincima sa psihozom kao nasilnima se više nego udvostručilo u prevalenciji od 1950-ih.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Phelan JC, Link BG, Stueve A, Pescosolido BA|year=2000 |month=June |title=Public Conceptions of Mental Illness in 1950 and 1996: What Is Mental Illness and Is It to be Feared? |journal=Journal of Health and Social Behavior |volume=41 |issue=2 |pages=188–207 |doi=10.2307/2676305}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==

* {{dmoz|Health/Mental_Health/Disorders/Schizophrenia/}}

{{Izabran}}

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Shizofrenija| ]]
[[Kategorija:Psihoze]]
[[Kategorija:Pshopatologija]]</text>
      <sha1>5xye853jxm56wgr0mvfbgn86o4ffdad</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emmy za program u udarnom terminu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28991</id>
    <revision>
      <id>42482014</id>
      <parentid>1621100</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T06:16:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-140485</username>
        <id>267668</id>
      </contributor>
      <comment>ABSOLUTE, FINAL JENNA ORTEGA AWARDS (AS OF JULY 6, 2025 @ 2:13 AM)</comment>
      <origin>42482014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68506" sha1="ddmo14qqgyxplcpi9veiq25fj086dcs" xml:space="preserve">==Filmography==
===Film===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Year
! Title
! Role
! class=&quot;unsortable&quot;| Notes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2012}}
| ''[[:en:Insidious: Chapter 2|Insidious: Chapter 2]]''
| Annie
|
|-
| ''[[:en:Iron Man 3|Iron Man 3]]''
| VPs Daughter
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2014}}
|''Young Love''
| Girl
| [[:en:Short film|Short film]]
|-
| ''[[:en:The Little Rascals Save the Day|The Little Rascals 2]]''
| [[:en:Mary Ann Jackson|Mary Ann]]
| [[:en:Direct-to-video|Direct-to-video film]]
|-
| {{center|2015}}
| ''[[:en:After Words (film)|After Words]]''
| Anna Chapa
|
|-
| {{center|2018}}
| ''Saving Flora''
| Dawn
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2019}}
|''[[:en:Wyrm (film)|Wyrm]]''
|Suzie
|
|-
|''Girl Code''
|Olivia
| [[:en:Short film|Short film]]
|-
| {{center|2020}}
| ''[[:en:The Babysitter: Killer Queen|The Babysitter: Queen]]''
| Phoebe Atwell
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2021}}
| ''[[:en:Yes Day|Yes Day]]''
| Katerina Torres
|
|-
| ''[[:en:The Fallout (film)|The Fallout]]''
| Vada Cavell
| [[:en:Austin Film Critics Association Awards 2022|Austin Film Critics' Association Robert R. McCurdy Memorial Breakthrough Artist Award]]&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1612978590462742529|user=ATXFilmCritics|title=Austin Film Critics Association Film Awards 2022. WINNER The Robert R. “Bobby” McCurdy Memorial Breakthrough Artist Award: Jenna Ortega, THE FALLOUT, STUDIO 666, X @jennaortega|date=January 10, 2023|archive-url=https://archive.is/66ui7|archive-date=July 6, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haskell|first=Christopher|url=https://nobadmovie.com/2023/01/10/oscars-watch-2022-austin-film-critics-association-awards/|title=Oscars Watch: 2022 Austin Film Critics Association Awards|website=No Bad Movie|date=January 10, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=June 6, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230606000312/https://nobadmovie.com/2023/01/10/oscars-watch-2022-austin-film-critics-association-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-film-by-austin-film-critics-association/|title=Everything Everywhere All at Once Named Best Film by Austin Film Critics Association|website=Filmotomy|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 21, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230121151949/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-film-by-austin-film-critics-association/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-austin-film-critics-association-afca-winners/|title=The 2022 Austin Film Critics Association (AFCA) Winners|website=Next Best Picture|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 4, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231204035532/https://nextbestpicture.com/the-2022-austin-film-critics-association-afca-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Partridge|first=Jon|url=https://austinfilmcritics.org/2023/01/10/2022-austin-film-critics-association-award-winners/|title=2022 Austin Film Critics Association Award Winners|website=[[:en:Austin Film Critics Association|Austin Film Critics Association]]|date=January 10, 2023|accessdate=July 6, 2025|archive-date=January 14, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250114123814/https://austinfilmcritics.org/2023/01/10/2022-austin-film-critics-association-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Partridge|first=Jon|url=https://cinapse.co/2023/01/the-austin-film-critics-association-announce-their-2022-award-winners/|title=The Austin Film Critics Association Announce their 2022 Award Winners|website=Cinapse|date=January 10, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=April 18, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250418100207/https://cinapse.co/2023/01/the-austin-film-critics-association-announce-their-2022-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Whittaker|first=Richard|url=https://www.austinchronicle.com/daily/screens/2023-01-11/everything-everywhere-all-at-once-wins-everything-at-the-austin-film-critics-association-award/|title=Everything Everywhere All At Once Wins Everything at the Austin Film Critics Association Award|website=[[:en:The Austin Chronicle|The Austin Chronicle]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 13, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230213103643/https://www.austinchronicle.com/daily/screens/2023-01-11/everything-everywhere-all-at-once-wins-everything-at-the-austin-film-critics-association-award/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Nominated - [[:en:Dorian Awards|Dorian Award for Best Rising Star]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/society-of-lgbtq-entertainment-critics-galeca-dorian-film-awards-nominations-everything-everywhere-all-at-once-tar-aftersun-lead/|title=Society of LGBTQ Entertainment Critics (GALECA) Dorian Film Awards nominations: ‘Everything Everywhere All At Once,’ ‘TÁR,’ ‘Aftersun’ lead|website=AwardsWatch|date=January 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=November 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231129212920/https://awardswatch.com/society-of-lgbtq-entertainment-critics-galeca-dorian-film-awards-nominations-everything-everywhere-all-at-once-tar-aftersun-lead/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Coates|first=Tyler|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-winners-everything-everywhere-all-at-once-sweeps-1235332289/|title=Dorian Awards: ‘Everything Everywhere All at Once’ Sweeps LGBTQ Critics’ Prizes|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=February 23, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 19, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419142328/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-winners-everything-everywhere-all-at-once-sweeps-1235332289/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Coates|first=Tyler|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-nominations-1235298951/|title=Dorian Film Awards: ‘Everything Everywhere All at Once’ Leads Nominations From LGBTQ Entertainment Critics|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 13, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240406184704/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-nominations-1235298951/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Eckmann|first=Sam|url=https://www.goldderby.com/article/2023/galeca-dorian-awards-winners-everything-everywhere-all-at-once-sweeps/|title=GALECA’s 14th Annual Dorian Awards: ‘Everything Everywhere All at Once,’ Michelle Yeoh, Janelle Monáe among big winners|website=[[:en:Penske Media Corporation#Other properties|Gold Derby]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 6, 2025|archive-url=https://archive.is/X21Kk|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Edwards|first=Belen|url=https://mashable.com/article/everything-everywhere-all-at-once-galeca-winners|title='Everything Everywhere All at Once' sweeps GALECA's Dorian Film Awards|website=[[:en:Mashable|Mashable]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=September 19, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240919114833/https://mashable.com/article/everything-everywhere-all-at-once-galeca-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://windycitytimes.com/2023/02/23/everything-sweeps-the-society-of-lgbtq-entertainment-critics-14th-dorian-film-awards/|title='Everything' sweeps The Society of LGBTQ Entertainment Critics 14th Dorian Film Awards|website=[[:en:Windy City Times|Windy City Times]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 5, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250705235819/https://windycitytimes.com/2023/02/23/everything-sweeps-the-society-of-lgbtq-entertainment-critics-14th-dorian-film-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hipes|first=Patrick|url=https://deadline.com/2023/01/2023-dorian-awards-movie-nominations-lgbtq-critics-list-1235220812/|title=‘Everything Everywhere All At Once’, ‘Tár’ Lead Dorian Awards Nominations|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=January 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 23, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023092650/https://deadline.com/2023/01/2023-dorian-awards-movie-nominations-lgbtq-critics-list-1235220812/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-dominates-dorian-awards/|title=Everything Everywhere All at Once Dominates Dorian Awards|website=Filmotomy|date=February 24, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=October 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007120751/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-dominates-dorian-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-dorian-awards-nominations/|title=Everything Everywhere All at Once Leads Dorian Awards Nominations|website=Filmotomy|date=January 13, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=May 24, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230524024219/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-dorian-awards-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=King|first=John Paul|url=https://www.losangelesblade.com/2023/03/05/dorian-awards-2023/|title=‘Everything’ lands queer endorsement as movie of the year|website=[[:en:Los Angeles Blade|Los Angeles Blade]]|date=March 5, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=December 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241207022835/https://www.losangelesblade.com/2023/03/05/dorian-awards-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=King|first=John Paul|url=https://www.washingtonblade.com/2023/03/02/dorian-awards-2023/|title=‘Everything’ lands queer endorsement as movie of the year|website=[[:en:Washington Blade|Washington Blade]]|date=March 2, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=January 22, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250122233105/https://www.washingtonblade.com/2023/03/02/dorian-awards-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://thequeerreview.com/2023/02/23/lgbtq-critics-announce-winners-of-14th-dorian-film-awards-everything-everywhere-all-at-once-named-film-of-the-year/|title=LGBTQ Critics announce winners of 14th Dorian Film Awards – Everything Everywhere All at Once named Film of the Year|website=The Queer Review|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=March 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230302172117/https://thequeerreview.com/2023/02/23/lgbtq-critics-announce-winners-of-14th-dorian-film-awards-everything-everywhere-all-at-once-named-film-of-the-year/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moser|first=Joey|url=https://www.awardsdaily.com/2023/02/23/everything-everywhere-sweeps-galeca/|title=‘Everything Everywhere’ Sweeps GALECA’s 14th Annual Dorian Film Awards|website=[[:en:Awards Daily|Awards Daily]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=May 20, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250520132743/https://www.awardsdaily.com/2023/02/23/everything-everywhere-sweeps-galeca/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moser|first=Joey|url=https://www.awardsdaily.com/2023/01/12/galeca-2023/|title=‘Everything Everywhere’ &amp; ‘Tár’ Lead GALECA’s 14th Annual Dorian Film Awards Nominations|website=[[:en:Awards Daily|Awards Daily]]|date=January 12, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=January 25, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230125162926/https://www.awardsdaily.com/2023/01/12/galeca-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-nominations/|title=The 2022 Dorian Award (GALECA) Nominations|website=Next Best Picture|date=January 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 7, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207113110/https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-winners/|title=The 2022 Dorian Award (GALECA) Winners|website=Next Best Picture|date=February 23, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 6, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231206135447/https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Prusakowski|first=Steven|url=https://awardsradar.com/2023/02/23/everything-everywhere-all-at-once-sweeps-the-dorian-awards/|title=‘Everything Everywhere All At Once’ Sweeps the Dorian Awards|website=Awards Radar|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=February 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240227063406/https://awardsradar.com/2023/02/23/everything-everywhere-all-at-once-sweeps-the-dorian-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://thequeerreview.com/2023/01/13/society-of-lgbtq-entertainment-critics-reveals-dorian-film-awards-nominees-2023/|title=Society of LGBTQ Entertainment Critics reveals nominees for 14th Dorian Film Awards|website=The Queer Review|date=January 13, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=January 13, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113200836/https://thequeerreview.com/2023/01/13/society-of-lgbtq-entertainment-critics-reveals-dorian-film-awards-nominees-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:List of film awards|Las Vegas Film Critics' Society Award]] for Youth in Film - Female&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/2022-las-vegas-film-critics-society-awards-everything-everywhere-all-at-once-wins-seven/|title=2022 Las Vegas Film Critics Society awards: ‘Everything Everywhere All At Once’ wins sevev|website=AwardsWatch|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 24, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024074148/https://awardswatch.com/2022-las-vegas-film-critics-society-awards-everything-everywhere-all-at-once-wins-seven/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations-the-banshees-of-inisherin-the-fabelmans-next/|title=‘Everything Everywhere All At Once’ leads Las Vegas Film Critics Society nominations; ‘The Banshees of Inisherin,’ ‘The Fabelmans’ next|website=AwardsWatch|date=December 10, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203065140/https://awardswatch.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations-the-banshees-of-inisherin-the-fabelmans-next/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1601656331047354368|user=FilmUpdates|title=2022 Las Vegas Film Critics Society (LVFCS) Nominations: Best Female Youth Performance (Under 21): Vanessa Burghardt – Cha Cha Real Smooth / Frankie Corio – Aftersun / Xochitl Gomez – Dr. Strange in the Multiverse of Madness / Jenna Ortega – The Fallout / Sadie Sink – The Whale|author=Film Updates|date=December 10, 2022|archive-url=https://archive.is/epa6S|archive-date=May 1, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haskell|first=Christopher|url=https://nobadmovie.com/2022/12/12/oscars-watch-2022-las-vegas-film-critics-society-awards/|title=Oscars Watch: 2022 Las Vegas Film Critics Society Awards|website=No Bad Movie|date=December 12, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=June 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230602014052/https://nobadmovie.com/2022/12/12/oscars-watch-2022-las-vegas-film-critics-society-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations/|title=Everything Everywhere All At Once Leads Las Vegas Film Critics Society Nominations|website=Filmotomy|date=December 11, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 9, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609003632/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-picture-by-las-vegas-film-critics-society/|title=Everything Everywhere All At Once Named Best Picture by Las Vegas Film Critics Society|website=Filmotomy|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221212070726/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-picture-by-las-vegas-film-critics-society/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-nominations/|title=The 2022 Las Vegas Film Critics Society (LVFCS) Nominations|website=Next Best Picture|date=December 10, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231202183604/https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-winners/|title=The 2022 Las Vegas Film Critics Society (LVFCS) Winners|website=Next Best Picture|date=December 11, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 29, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240229085718/https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;4&quot; | {{center|2022}}
| ''[[:en:X (2022 film)|X]]''
| Lorraine Day
| Nominated - [[:en:List of film awards|North Texas Critics' Association Award]] for Best Breakthrough&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/2022-north-texas-film-critics-association-nominations/|title=2022 North Texas Film Critics Association nominations|website=AwardsWatch|date=December 18, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 27, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231027031013/https://awardswatch.com/2022-north-texas-film-critics-association-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Cook|first=Rita|url=https://www.elliscountypress.com/lifestyle/north-texas-film-critics-association-announces-nominations-2023-best-%E2%80%A6|title=North Texas Film Critics Association announces nominations for 2023 Best of…|website=The Ellis County Press|date=December 19, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=December 10, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241210152018/https://www.elliscountypress.com/lifestyle/north-texas-film-critics-association-announces-nominations-2023-best-%E2%80%A6|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1604367066278109189|user=FilmUpdates|title=North Texas Film Critics Association (NTFCA) Awards Nominations / BEST NEWCOMER / Bella Ramsey – Catherine Called Birdy / Frankie Corio – Aftersun / Gabriel LaBelle – The Fabelmans / Jenna Ortega – X / Thuso Mbedu - The Woman King|author=Film Updates|date=December 18, 2022|archive-url=https://archive.is/GTuXY|archive-date=July 6, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haskell|first=Christopher|url=https://nobadmovie.com/2022/12/21/oscars-watch-2022-north-texas-film-critics-association-awards/|title=Oscars Watch: 2022 North Texas Film Critics Association Awards|website=No Bad Movie|date=December 21, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 12, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712062142/https://nobadmovie.com/2022/12/21/oscars-watch-2022-north-texas-film-critics-association-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-and-the-fabelmans-lead-north-texas-critics-association-nominations/|title=Everything Everywhere All At Once and The Fabelmans Lead North Texas Critics Association Nominations|website=Filmotomy|date=December 18, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 25, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221225230552/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-and-the-fabelmans-lead-north-texas-critics-association-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-declared-best-picture-by-north-texas-critics-association/|title=Everything Everywhere All At Once Declared Best Picture by North Texas Critics Association|website=Filmotomy|date=December 21, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 6, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250706023454/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-declared-best-picture-by-north-texas-critics-association/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-nominations/|title=The 2022 North Texas Film Critics Association (NTFCA) Nominations|website=Next Best Picture|date=December 18, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 7, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207193856/https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-winners/|title=The 2022 North Texas Film Critics Association (NTFCA) Winners|website=Next Best Picture|date=December 21, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203112526/https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1604237022012604420|user=NTXFilmCritics|title=BEST NEWCOMER: Bella Ramsey – Catherine Called Birdy / Frankie Corio – Aftersun / Gabriel LaBelle – The Fabelmans / Jenna Ortega – X / Thuso Mbedu - The Woman King|author=NTX Film Critics|date=December 17, 2022|archive-url=https://archive.is/nSoDk|archive-date=July 6, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[:en:Scream (2022 film)|Scream]]''
| [[:en:Tara Carpenter|Tara Carpenter]]
|
|-
| ''[[:en:Studio 666|Studio 666]]''
| Skye Willow
|
|- 
| ''[[:en:American Carnage|American Carnage]]''
| Camila Montes
| 
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2023}}
| ''[[:en:Finestkind|Finestkind]]''
| Mabel
| 
|-
| ''[[:en:Scream VI|Scream VI]]''
| [[:en:Tara Carpenter|Tara Carpenter]]
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{center|2024}}
| ''[[:en:Beetlejuice Beetlejuice|Beetlejuice Beetlejuice]]''
| Astrid Deetz
| 
|-
| ''[[:en:Miller's Girl|Miller's Girl]]''
| Cairo Sweet
|  
|- 
| ''[[:en:Winter Spring Summer or Fall|Winter Spring Summer]]''
| Remy Aguilar 
| 
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{center|2025}}
| ''[[:en:Klara and the Sun (film)|Klara and the Sun]]''
| Klara
| 
|-
| ''[[:en:Hurry Up Tomorrow (film)|Hurry Up Tomorrow]]''
| Anima / &quot;Ani&quot;
|
|-
| ''[[:en:Death of a Unicorn|Death of a Unicorn]]''
| Ridley Kintner
|
|}

===Television===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Year
! Title
! Role
! class=&quot;unsortable&quot;| Notes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2012}}
| ''[[:en:Rob (TV series)|Rob]]''
| Girl
| Episode: &quot;The Baby Bug&quot;
|-
| ''[[:en:CSI: NY|CSI: New York]]''
| Aimee Moore
| Episode: &quot;Unspoken&quot;
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2013}}
| ''[[:en:Days of Our Lives|Days of Our Lives]]''
| Hayley
| Episode: &quot;12062&quot;
|-
| ''[[:en:Deadtime Stories (TV series)|Deadtime Stories]]''
| Little Girl
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; 2 episodes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;5&quot;| {{center|2014}}
| ''[[:en:Over the Garden Wall|Over the Garden Wall]]''
| Additional (voice role)
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; episode: &quot;Chapter 8: Babes in the Woods&quot;
|-
| ''[[:en:AwesomenessTV (TV series)|AwesomenessTV]]''
| Lily
| Episode: &quot;DIY Super Villain&quot;
|-
| ''OMG!''
| Princess Sleigha
| Episode: &quot;Derp Vader vs Princess Sleigha&quot;
|-
| ''The Cookie Mobster''
| Nita
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
| ''[[:en:Rake (American TV series)|Rake]]''
| Zoe Leon
| Recurring role; 7 episodes
|-
| {{center|2014–15}}
| ''Know It All Nina''
| Nina
| Lead role
|-
| {{center|2014–19}}
| ''[[:en:Jane the Virgin|Jane the Virgin]]''
| [[:en:Jane Villanueva|Jane Villanueva]] (12)
| Recurring role; 30 episodes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2015}}
| ''[[:en:List of Nickelodeon original films#2015|Middle School Mystery]]''
| Elena Mendoza
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
| ''[[:en:Richie Rich (2015 TV series)|Richie Rich]]''
| Darcy
| Main role; 21 episodes
|-
| {{center|2016}}
| ''[[:en:Elena and the Secret of Avalor|Elena Secret of Avalor]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
| {{center|2016–18}}
| ''[[:en:Stuck in the Middle (TV series)|Stuck in the Middle]]''
| Harley Diaz
| Lead role
|-
| {{center|2016–20}}
| ''[[:en:Elena of Avalor|Elena of Avalor]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| Main role; 39 episodes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{center|2018}}
| ''[[:en:Bizaardvark|Bizaardvark]]''
| Izzy
| Episode: &quot;The BFF (Before Frankie Friend)&quot;
|-
| ''[[:en:List of Elena of Avalor episodes#Adventures in Vallestrella (2017)|Vallestrella Adventures]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; 5 episodes
|-
| ''Man of the House''
| Elena
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2019}}
| ''[[:en:You (TV series)|You]]''
| [[:en:Ellie Alves|Ellie Alves]]
| Main role ([[:en:You season 2|season 2]]); 10 episodes
|-
| ''[[:en:List of Elena of Avalor episodes#Discovering the Magic Within (2019)|Discovering the Magic]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; episode: &quot;Modern Royal Family&quot;
|-
| {{center|2019–22}}
| ''[[:en:Big City Greens|Big City Greens]]''
| Gabriella Espinosa
| Voice role; 6 episodes
|-
| {{center|2020}}
|''[[:en:Home Movie: The Princess Bride|The Princess Bride]]''
| Princess Buttercup
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; episode: &quot;Chapter Six: The Fire Swamp&quot;
|-
| {{center|2020–22}}
| ''[[:en:Jurassic World Camp Cretaceous|Camp Cretaceous]]''
| Brooklynn (voice role)
| Main role; 48 episodes
|-
| {{center|2022–25}}
| ''[[:en:Wednesday (TV series)|Wednesday]]''
| [[:en:Wednesday Addams|Wednesday Addams]] /&lt;br&gt;Goody Addams
| Lead role &lt;br&gt;Nominated - [[:en:3rd Astra TV Awards|Astra Award for Best Actress in a Streaming Series – Comedy]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|title=‘The Boys,’ ‘Yellowjackets,’ ‘Abbott Elementary’ lead 2023 HCA TV Awards nominations|website=AwardsWatch|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=September 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230929111208/https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-association-reveals-the-nominees-for-the-2023-hca-tv-awards-streaming-edition/|title=Hollywood Creative Alliance Reveals the Nominees for the 2023 HCA TV Awards Streaming Edition|website=[[:en:Hollywood Creative Alliance|Hollywood Creative Alliance]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 9, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240309032938/https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-association-reveals-the-nominees-for-the-2023-hca-tv-awards-streaming-edition/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moye|first=Clarence|url=https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|title=2023 Hollywood Critics Association TV Awards: ‘Yellowjackets,’ ‘The Boys’ Lead All Nominees with 14 Nominations|website=[[:en:Awards Daily|Awards Dailey]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 8, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240608202004/https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|title=The 2023 Hollywood Creative Alliance (HCA) TV Astra Award Winners|website=Next Best Picture|date=January 9, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317053918/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|title=The 2023 Hollywood Critics Association (HCA) TV Award Nominations|website=Next Best Picture|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317082316/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Prusakowski|first=Steven|url=https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|title=Netflix, HBO, ABC Lead The Hollywood Critics Association 2023 TV Award Nominees|website=Awards Radar|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240207200054/https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Nominated - [[:en:80th Golden Globe Awards|Golden Globe Award]] [[:en:Golden Globe Award for Best Actress – Television Series Musical or Comedy|for Best Performance by an Actress in a Television Series &lt;br&gt;– Musical or Comedy]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Atkinson|first=Katie|url=https://www.billboard.com/music/awards/2023-golden-globes-winners-list-1235196749/|title=Here Are the 2023 Golden Globes Winners|website=[[:en:Billboard (magazine)|Billboard]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203132754/https://www.billboard.com/music/awards/2023-golden-globes-winners-list-1235196749/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Bahiana|first=Ana Maria|url=https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-the-winners-and-show-recap-live-updates/|title=Golden Globes 2023: The Winners and Show Recap (Live Updates)|website=[[:en:Golden Globe Awards|Golden Globe Awards]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 23, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240223213312/https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-the-winners-and-show-recap-live-updates/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Blauvelt|first=Christian|url=https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-golden-globes-winners-list-1234798118/|title=2023 Golden Globes Winners List: ‘Fabelmans,’ ‘Banshees,’ ‘White Lotus,’ ‘Abbott Elementary’ Win Big|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106212154/https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-golden-globes-winners-list-1234798118/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Chuba|first1=Kirsten|last2=Lewis|first2=Hilary|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-nominations-2023-list-nominees-1235279872/|title=Golden Globes: List of Nominees|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 16, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231216145042/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-nominations-2023-list-nominees-1235279872/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Clark|first=Rebekah|url=https://graziamagazine.com/articles/2023-golden-globe-nominations/|title=And the 2023 Golden Globe Nominees are...|website=[[:en:Grazia|Grazia]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 1, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240601010250/https://graziamagazine.com/articles/2023-golden-globe-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-nominations-for-the-80th-golden-globes-have-been-announced/|title=Golden Globes 2023: Nominations for the 80th Golden Globes Have Been Announced|website=[[:en:Golden Globe Awards|Golden Globe Awards]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528233800/https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-nominations-for-the-80th-golden-globes-have-been-announced/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-63940721|title=Golden Globes 2023: The winners and nominees in full|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 15, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240115064509/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-63940721|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guglielmi|first=Jodi|url=https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/golden-globes-2023-complete-winners-list-1234658252/|title=Golden Globe Awards 2023: See the Complete Winners List|website=[[:en:Rolling Stone|Rolling Stone]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 15, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240115073113/https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/golden-globes-2023-complete-winners-list-1234658252/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guy|first=Zoe|url=https://www.vulture.com/2023/01/golden-globes-2023-winners-list.html|title=The 2023 Golden Globe Awards Winners|website=[[:en:Vulture (website)|Vulture]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228000551/https://www.vulture.com/2023/01/golden-globes-2023-winners-list.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Hipes|first1=Patrick|last2=Petski|first2=Denise|url=https://deadline.com/2022/12/2023-golden-globe-nominations-list-movies-tv-1235196396/|title=Golden Globe Nominations: The Complete List|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528233814/https://deadline.com/2022/12/2023-golden-globe-nominations-list-movies-tv-1235196396/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Horton|first=Adrian|url=https://www.theguardian.com/film/2023/jan/10/golden-globes-2023-the-full-list-of-winners|title=Golden Globes 2023: the full list of winners|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507042943/https://www.theguardian.com/film/2023/jan/10/golden-globes-2023-the-full-list-of-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lang|first1=Brent|last2=Moreau|first2=Jordan|url=https://variety.com/2022/awards/awards/golden-globes-nominations-list-nominees-2-1235455667/|title=Golden Globes 2023: Complete Nominations List|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=November 13, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231113010439/https://variety.com/2022/awards/awards/golden-globes-nominations-list-nominees-2-1235455667/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lang|first1=Brent|last2=Moreau|first2=Jordan|url=https://variety.com/2023/awards/awards/golden-globes-2023-winners-list-1235480125/|title=‘The Fabelmans,’ ‘The Banshees of Inisherin’ Win Big at Revamped Golden Globes (Complete Winners List)|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 3, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240403103321/https://variety.com/2023/awards/awards/golden-globes-2023-winners-list-1235480125/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Mae|first=Melissa|url=https://www.lofficielusa.com/film-tv/golden-globes-2023-winners|title=All the Winners at the 2023 Golden Globes|website=[[:en:L'Officiel|L'Officiel]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=November 30, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130201927/https://www.lofficielusa.com/film-tv/golden-globes-2023-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Malec|first=Brett|url=https://www.eonline.com/ca/news/1360869/golden-globe-awards-2023-winners-the-complete-list|title=Golden Globe Awards 2023 Winners: The Complete List|website=[[:en:E!|E!]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240107111501/https://www.eonline.com/ca/news/1360869/golden-globe-awards-2023-winners-the-complete-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=McNab|first=Kaitlyn|url=https://www.teenvogue.com/story/golden-globes-2023-winners-see-the-full-list-here|title=Golden Globes 2023 Winners: See the Full List Here|website=[[:en:Teen Vogue|Teen Vogue]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 4, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604004557/https://www.teenvogue.com/story/golden-globes-2023-winners-see-the-full-list-here|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nordyke|first=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-2023-winners-list-1235294541/|title=Golden Globes: Full List of Winners|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 15, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240515165841/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-2023-winners-list-1235294541/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Phillips|first=Jevon|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-01-10/golden-globes-2023-winners-live-updates-full-list|title=Here are the 2023 Golden Globe winners|website=[[:en:Los Angeles Times|Los Angeles Times]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516071719/https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-01-10/golden-globes-2023-winners-live-updates-full-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/01/awards-insider-golden-globes-2023-winners-list|title=Golden Globes 2023 Winners: See the Full List|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 4, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604010230/https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/01/awards-insider-golden-globes-2023-winners-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Schwartz|first=Missy|url=https://www.thewrap.com/golden-globes-2023-winners-list/|title=Golden Globes 2023: ‘The Banshees of Inisherin’ and ‘The Fabelmans’ Win Big (Complete Winners List)|website=[[:en:TheWrap|TheWrap]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 8, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240108010807/https://www.thewrap.com/golden-globes-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vogue.com/article/full-winners-list-golden-globes-2023|title=See All of the Winners at the 2023 Golden Globes|website=[[:en:Vogue (magazine)|Vogue]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230329211821/https://www.vogue.com/article/full-winners-list-golden-globes-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Seemayer|first=Zach|url=https://www.etonline.com/2023-golden-globe-awards-the-complete-winners-list-196859|title=2023 Golden Globe Awards: The Complete Winners List|website=[[:en:Entertainment Tonight|Entertainment Tonight]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203051223/https://www.etonline.com/2023-golden-globe-awards-the-complete-winners-list-196859|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Snierson|first=Dan|url=https://ew.com/awards/golden-globes/golden-globes-2023-winners-list/|title=Golden Globes 2023: See the complete list of winners|website=[[:en:Entertainment Weekly|Entertainment Weekly]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116114506/https://ew.com/awards/golden-globes/golden-globes-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:List of film awards|Online Film and Television Association Award]] for Best Comedy Actress&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oftaawards.com/television-awards/27th-annual-tv-awards-2022-23/|title=27th Annual TV Awards (2022-23): The Season of The Last of Us |website=[[:en:List of film awards|Online Film and Television Association]] |date=October 15, 2023|access-date=May 31, 2024|archivedate=March 18, 2024|archiveurl=https://web.archive.org/web/20240318160633/https://www.oftaawards.com/television-awards/27th-annual-tv-awards-2022-23/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-nominations/|title=The 2023 Online Film &amp; Television Association (OFTA) Television Nominations|website=Next Best Picture|date=September 18, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 23, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023071818/https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-winners/|title=The 2023 Online Film &amp; Television Association (OFTA) Television Winners|website=Next Best Picture|date=October 16, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 12, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231212220923/https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:29th Screen Actors Guild Awards|Screen Actors Guild Award]] [[:en:Screen Actors Guild Award for Outstanding Performance by a Female Actor in a Comedy Series|for Outstanding Performance by a Female Actor in &lt;br&gt;a Comedy Series]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Atkinson|first=Katie|url=https://www.billboard.com/music/awards/2023-sag-awards-nominations-list-1235197803/|title=Zendaya, Austin Butler &amp; More Score 2023 SAG Awards Nominations|website=[[:en:Billboard (magazine)|Billboard]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 6, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230206235020/https://www.billboard.com/music/awards/2023-sag-awards-nominations-list-1235197803/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Buchanan|first=Kyle|url=https://www.nytimes.com/2023/01/11/movies/sag-awards-nominations.html|title=SAG Award Nominations 2023: The Complete List, Snubs and Surprises|website=[[:en:The New York Times|The New York Times]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 21, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230421184648/https://www.nytimes.com/2023/01/11/movies/sag-awards-nominations.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Clark|first=Jason|url=https://www.thewrap.com/sag-awards-2023-winners-list/|title=SAG Awards 2023: ‘Everything Everywhere All at Once’ Sets Records with Multiple Wins (Complete Winners List)|website=[[:en:TheWrap|TheWrap]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 26, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326191025/https://www.thewrap.com/sag-awards-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Davis|first1=Clayton|last2=Moreau|first2=Jordan|url=https://variety.com/2023/awards/awards/sag-awards-nominations-2023-1235482418/|title=SAG Awards 2023 Nominations: ‘Banshees’ and ‘Everything Everywhere’ Tie for Most Nods in History|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231202102858/https://variety.com/2023/awards/awards/sag-awards-nominations-2023-1235482418/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Delbyck|first=Cole|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-awards-winners-2023-full-list|title=Here Are All the Winners of the 2023 SAG Awards|website=[[:en:Netflix|Netflix]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117040818/https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-awards-winners-2023-full-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Dilillo|first=John|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-award-nominations-2023|title=Here Are All the Nominees for the 2023 SAG Awards|website=[[:en:Netflix|Netflix]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117035144/https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-award-nominations-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.backstage.com/magazine/article/sag-awards-2023-winners-list-76015/|title=‘Everything Everywhere All at Once’ Wins Big at the SAG Awards: The Full List of Winners|website=[[:en:Backstage (magazine)|Backstage]]|date=February 27, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328094203/https://www.backstage.com/magazine/article/sag-awards-2023-winners-list-76015/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Forde|first=Kisha|url=https://www.eonline.com/ca/news/1366146/sag-awards-2023-winners-see-the-complete-list|title=SAG Awards 2023 Winners: See the Complete List|website=[[:en:E!|E!]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 27, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230227055317/https://www.eonline.com/ca/news/1366146/sag-awards-2023-winners-see-the-complete-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hipes|first=Patrick|url=https://deadline.com/2023/01/2023-sag-awards-nominations-list-film-tv-nominees-screen-actors-guild-1235216790/|title=SAG Awards Nominations: The Complete List|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528192416/https://deadline.com/2023/01/2023-sag-awards-nominations-list-film-tv-nominees-screen-actors-guild-1235216790/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=June|first=Sophia|url=https://www.nylon.com/life/2023-sag-awards-nomination|title=The SAG Awards 2023 Nominations: The Complete List|website=[[:en:Nylon (magazine)|Nylon]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 8, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230208135446/https://www.nylon.com/life/2023-sag-awards-nomination|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Kelly|first=Alyssa|url=https://www.lofficielusa.com/film-tv/sag-awards-2023-nominations|title=See All the 2023 SAG Award Nominations|website=[[:en:L'Officiel|L'Officiel]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=September 25, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230925073843/https://www.lofficielusa.com/film-tv/sag-awards-2023-nominations|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lambe|first=Stacy|url=https://www.etonline.com/2023-sag-awards-the-complete-winners-list-197947|title=2023 SAG Awards: The Complete Winners List|website=[[:en:Entertainment Tonight|Entertainment Tonight]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 31, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230331220850/https://www.etonline.com/2023-sag-awards-the-complete-winners-list-197947|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lang|first1=Brent|last2=Shafer|first2=Ellise|url=https://variety.com/2023/awards/news/sag-awards-2023-winners-list-1235535131/|title=SAG Awards 2023: ‘Everything Everywhere All at Once’ Dominates, ‘Abbott Elementary’ and ‘The White Lotus’ Win Top TV Prizes|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516131132/https://variety.com/2023/awards/news/sag-awards-2023-winners-list-1235535131/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lattanzio|first=Ryan|url=https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-sag-awards-winners-list-1234813448/|title=SAG Awards Winners List: ‘Everything Everywhere,’ ‘The White Lotus,’ and ‘Abbott Elementary’ Win Top Prizes|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240206012340/https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-sag-awards-winners-list-1234813448/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lee|first=Benjamin|url=https://www.theguardian.com/culture/2023/jan/11/screen-actors-guild-the-banshees-of-inisherin-everything-everywhere-all-at-once|title=SAG Awards 2023: The Banshees of Inisherin and Everything Everywhere All at Once lead nominations|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 10, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240210025725/https://www.theguardian.com/culture/2023/jan/11/screen-actors-guild-the-banshees-of-inisherin-everything-everywhere-all-at-once|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lewis|first=Hilary|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-nominations-list-nominees-1235296640/|title=SAG Awards: ‘The Banshees of Inisherin,’ ‘Everything Everywhere All at Once’ Lead Nominations|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240406183539/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-nominations-list-nominees-1235296640/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sagaftra.org/nominations-announced-29th-annual-screen-actors-guild-awards%C2%AE|title=Nominations Announced for the 29th Annual Screen Actors Guild Awards®|website=[[:en:SAG-AFTRA|SAG-AFTRA]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 5, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405045840/https://www.sagaftra.org/nominations-announced-29th-annual-screen-actors-guild-awards%C2%AE|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nordyke|first=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-winners-list-1235334724/|title=SAG Awards: Winners List|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 11, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240411050716/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-winners-list-1235334724/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Phillips|first=Jevon|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-02-26/sag-awards-2023-winners-full-list|title=All the 2023 SAG Awards winners|website=[[:en:Los Angeles Times|Los Angeles Times]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 30, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530135257/https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-02-26/sag-awards-2023-winners-full-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/02/sag-awards-2023-winners-list-awards-insider|title=SAG Awards 2023: Winners List Updated Live|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 8, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230508041140/https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/02/sag-awards-2023-winners-list-awards-insider|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-64781108|title=SAG Awards: The winners and nominees|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=July 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230715204742/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-64781108|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Snierson|first=Dan|url=https://ew.com/awards/sag-awards/sag-awards-2023-winners-list/|title=SAG Awards 2023: See the complete winners list|website=[[:en:Entertainment Weekly|Entertainment Weekly]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 24, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240524071831/https://ew.com/awards/sag-awards/sag-awards-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Specter|first=Emma|url=https://www.vogue.com/article/winners-2023-sag-awards|title=See the Full List of Winners at the 2023 SAG Awards|website=[[:en:Vogue (magazine)|Vogue]]|date=February 27, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 30, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240430074710/https://www.vogue.com/article/winners-2023-sag-awards|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parade.com/tv/sag-awards-2023|title=The 2023 SAG Awards Will Honor Sally Field! Everything To Know About the Show, Including Winners, Presenters and More|website=[[:en:Parade (magazine)|Parade]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 31, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230331213330/https://parade.com/tv/sag-awards-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Zhan|first=Jennifer|url=https://www.vulture.com/2023/02/2023-sag-awards-full-winners-list.html|title=The SAG Awards Have Unmasked the 2023 Winners|website=[[:en:Vulture (website)|Vulture]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116115306/https://www.vulture.com/2023/02/2023-sag-awards-full-winners-list.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:75th Primetime Emmy Awards|Primetime Emmy Award]] [[:en:Primetime Emmy Award for Outstanding Lead Actress in a Comedy Series|for Outstanding Performance by a Lead Actress in a&lt;br&gt; Comedy]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2023/outstanding-lead-actress-in-a-comedy-series|title=75th Emmy Awards (2023) - Outstanding Lead Actress In A Comedy Series|website=[[:en:Academy of Television Arts &amp; Sciences|Academy of Television Arts &amp; Sciences]]|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 18, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240118231913/https://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2023/outstanding-lead-actress-in-a-comedy-series|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vogue.com/article/2023-emmy-awards-winners-list|title=All the Winners at the 2024 Emmy Awards|website=[[:en:Vogue (magazine)|Vogue]]|date=January 16, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228055151/https://www.vogue.com/article/2023-emmy-awards-winners-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Dilillo|first=John|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/emmy-nominations-2023|title=Jenna Ortega Dances Her Way into This Wednesday’s Emmy Nominations|website=[[:en:Netflix|Netflix]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117044402/https://www.netflix.com/tudum/articles/emmy-nominations-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Grein|first=Paul|url=https://www.billboard.com/music/awards/2024-primetime-emmy-awards-winners-list-1235580458/|title=Here Are All the Winners of the 2023 Primetime Emmy Awards (Full List)|website=[[:en:Billboard (magazine)|Billboard]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127192522/https://www.billboard.com/music/awards/2024-primetime-emmy-awards-winners-list-1235580458/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guglielmi|first=Jodi|url=https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/emmy-awards-2023-complete-winners-list-1234946902/|title=Emmy Awards 2023: See the Complete Winners List|website=[[:en:Rolling Stone|Rolling Stone]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 20, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120012427/https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/emmy-awards-2023-complete-winners-list-1234946902/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Khosla|first=Proma|url=https://www.indiewire.com/awards/results/emmy-nominations-2023-full-list-1234883261/|title=2023 Emmy Nominations: See the Full List|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116062331/https://www.indiewire.com/awards/results/emmy-nominations-2023-full-list-1234883261/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lee|first=Benjamin|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2023/jul/12/emmys-2023-nominations-succession-the-last-of-us-white-lotus|title=Emmys 2023: Succession’s final season scores 27 nominations|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 18, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240118153338/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2023/jul/12/emmys-2023-nominations-succession-the-last-of-us-white-lotus|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lee|first=Benjamin|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/jan/15/emmys-full-list-of-winners|title=Emmys: full list of winners|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=January 16, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 20, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620100520/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/jan/15/emmys-full-list-of-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lewis|first1=Hilary|last2=Nordyke|first2=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmys-nominations-nominees-list-1235533766/|title=Emmys 2023: List of Nominees|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 11, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511120921/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmys-nominations-nominees-list-1235533766/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=McIntosh|first=Steven|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-66179844|title=Emmy nominations 2023: The Last of Us and Succession up for top TV awards|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240627230809/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-66179844|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Moreau|first1=Jordan|last2=Otterson|first2=Joe|url=https://variety.com/2024/tv/awards/emmys-2023-2024-winners-list-1235870276/|title=Emmy Awards 2023: ‘Succession’ and ‘The Bear’ Tie With 6 Wins, ‘Beef’ Follows With 5 (Winners List)|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527114708/https://variety.com/2024/tv/awards/emmys-2023-2024-winners-list-1235870276/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Moreau|first1=Jordan|last2=Schneider|first2=Michael|url=https://variety.com/2023/tv/news/2023-emmy-nominations-list-1235666521/|title=Emmys 2023: The Complete Nominations List|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=August 23, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240823014518/https://variety.com/2023/tv/news/2023-emmy-nominations-list-1235666521/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nordyke|first=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmy-award-winners-list-1235788451/|title=Emmy Awards: Winners List|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 21, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240521232236/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmy-award-winners-list-1235788451/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Ordoña|first1=Michael|last2=Phillips|first2=Jevon|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/tv/story/2023-07-12/emmy-nominations-list-2023|title=Here’s the full list of 2023 Emmy nominations|website=[[:en:Los Angeles Times|Los Angeles Times]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=August 1, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240801164914/https://www.latimes.com/entertainment-arts/tv/story/2023-07-12/emmy-nominations-list-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Rice|first1=Lynette|last2=Hipes|first2=Patrick|url=https://deadline.com/2023/07/2023-emmy-nominations-list-1235434253/|title=Primetime Emmy Awards Nominations: The Complete List|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 22, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240122203958/https://deadline.com/2023/07/2023-emmy-nominations-list-1235434253/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/07/emmy-nominations-2023-list|title=2023 Emmy Nominations: See the Full List Here|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=July 18, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240718161450/https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/07/emmy-nominations-2023-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/awards-insider-emmy-winners-list-2024|title=Emmys 2024: See All the Winners Here|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=January 16, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116063427/https://www.vanityfair.com/hollywood/awards-insider-emmy-winners-list-2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Schwartz|first=Missy|url=https://www.thewrap.com/pedro-pascal-jenna-ortega-emmy-nominations/|title=Pedro Pascal and Jenna Ortega Are First Latinos to Land Lead Acting Emmy Noms in Drama, Comedy Series Since 2008|website=[[:en:TheWrap|TheWrap]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 19, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519201526/https://www.thewrap.com/pedro-pascal-jenna-ortega-emmy-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Sherman|first=Rachel|url=https://www.nytimes.com/2023/07/12/arts/television/emmy-nominees-list-2023.html|title=Emmy Nominees 2023: The Complete List|website=[[:en:The New York Times|The New York Times]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117054154/https://www.nytimes.com/2023/07/12/arts/television/emmy-nominees-list-2023.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Strecker|first=Erin|url=https://www.indiewire.com/awards/results/2023-emmys-winners-list-full-1234941771/|title=Here’s the Full List of 75th Primetime Emmy Winners|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=August 22, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822162623/https://www.indiewire.com/awards/results/2023-emmys-winners-list-full-1234941771/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-67938723|title=The full list of winners and nominees at the Emmy Awards|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240627230803/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-67938723|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{center|2023}}
| ''[[:en:Saturday Night Live|Saturday Night Live]]''
| Herself (host)
| Episode: &quot;Jenna Ortega/[[:en:The 1975|The 1975]]&quot; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:3rd Astra TV Awards|Astra Award for Best Guest Actress in a Comedy Series]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|title=‘The Boys,’ ‘Yellowjackets,’ ‘Abbott Elementary’ lead 2023 HCA TV Awards nominations|website=AwardsWatch|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=September 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230929111208/https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-associations-creative-arts-category-nominations-for-the-2023-hca-tv-awards/|title=HCA’s Creative Arts Nominations for the 2023 HCA TV Awards have been announced|website=[[:en:Hollywood Creative Alliance|Hollywood Creative Alliance]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 5, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240305173132/https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-associations-creative-arts-category-nominations-for-the-2023-hca-tv-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moye|first=Clarence|url=https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|title=2023 Hollywood Critics Association TV Awards: ‘Yellowjackets,’ ‘The Boys’ Lead All Nominees with 14 Nominations|website=[[:en:Awards Daily|Awards Dailey]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 8, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240608202004/https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|title=The 2023 Hollywood Creative Alliance (HCA) TV Astra Award Winners|website=Next Best Picture|date=January 9, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317053918/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|title=The 2023 Hollywood Critics Association (HCA) TV Award Nominations|website=Next Best Picture|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317082316/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Prusakowski|first=Steven|url=https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|title=Netflix, HBO, ABC Lead The Hollywood Critics Association 2023 TV Award Nominees|website=Awards Radar|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240207200054/https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|}

== References ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>ddmo14qqgyxplcpi9veiq25fj086dcs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482034</id>
      <parentid>42482014</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T10:55:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-140485|~2025-140485]] ([[User talk:~2025-140485|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Kolega2357-Bot|Kolega2357-Bot]]</comment>
      <origin>1621100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3185" sha1="7jfe6e4uf4dqlomxei0n781a3qjdnuv" xml:space="preserve">'''[[Emmy Award]] za program u udarnom terminu''' (na engleskom: ''Primetime Emmy Award'') dodeljuje [[Academy of Television arts &amp; Sciences]] najboljim [[televizijski program|televizijskom programu]] emitovan u [[elitni termin|udarnom terminu]]. Prvi put je dodeljena 1949. godine i tada je imenovana samo kao „Emmy Award“, sve do ranih 1970-ih kada je počela da se dodeljuje nagrada Emmy za program u dnevnom terminu. 

Ove nagrade Emmy se dodeljuju sredinom septembra pre početka jesenje programske šeme. Svake godine ceremoniju prenosi jedna od velikih televizijskih mreža: [[CBS]], [[ABC]], [[NBC]] i [[Fox]].

Nagrada se dodeljuje u više kategorija.

== Nagrade ==
Nagrade Emmy za program u udarnom terminu trenutno se dodeljuju u sledećim kategorijama:
** [[Primetime Emmy Award za najbolju humorističku seriju]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju dramsku seriju]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji varijete, muzički ili humoristički program]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju miniseriju]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji reality program]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji reality takmičarski program]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju informativnu seriju]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji individualni nastup u varijeteu ili muzičkom programu]]
* Režija
** [[Primetime Emmy Award za najbolju režiju humorističke serije]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju režiju dramske serije]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju režiju varijetea, muzičkog ili humorističkog programa]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju režiju miniserije, filma ili dramskog specijala]]
* Scenario
** [[Primetime Emmy Award za najbolji scenario za humorističku seriju]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji scenario za dramsku seriju]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji scenario za varijete, muzički ili humoristički program]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji scenario za miniseriju, film ili dramski specijal]]
* Glavna uloga
** [[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u humorističkoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u dramskoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u miniseriji ili filmu]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju glavnu glumicu u humorističkoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju glavnu glumicu u dramskoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju glavnu glumicu u miniseriji ili filmu]]
* Sporedna uloga
** [[Primetime Emmy Award za najboljeg sporednog glumca u humorističkoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najboljeg sporednog glumca u dramskoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najboljeg sporednog glumca u miniseriji ili filmu]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju sporednu glumicu u humorističkoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju sporednu glumicu u dramskoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju sporednu glumicu u miniseriji ili filmu]]

== Tehničke Emmy nagrade ==
Prilikom dodele Emmy nagrada za program u udarnom terminu, dodeljuju se i [[tehničke Emmy nagrade]] u velikom broju kategorija.

[[Kategorija:Emmy nagrade za program u udarnom terminu| ]]
[[Kategorija:Emmy Awards|*]]</text>
      <sha1>7jfe6e4uf4dqlomxei0n781a3qjdnuv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482038</id>
      <parentid>42482034</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T10:55:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštićena stranica [[Emmy za program u udarnom terminu]] ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>1621100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3185" sha1="7jfe6e4uf4dqlomxei0n781a3qjdnuv" xml:space="preserve">'''[[Emmy Award]] za program u udarnom terminu''' (na engleskom: ''Primetime Emmy Award'') dodeljuje [[Academy of Television arts &amp; Sciences]] najboljim [[televizijski program|televizijskom programu]] emitovan u [[elitni termin|udarnom terminu]]. Prvi put je dodeljena 1949. godine i tada je imenovana samo kao „Emmy Award“, sve do ranih 1970-ih kada je počela da se dodeljuje nagrada Emmy za program u dnevnom terminu. 

Ove nagrade Emmy se dodeljuju sredinom septembra pre početka jesenje programske šeme. Svake godine ceremoniju prenosi jedna od velikih televizijskih mreža: [[CBS]], [[ABC]], [[NBC]] i [[Fox]].

Nagrada se dodeljuje u više kategorija.

== Nagrade ==
Nagrade Emmy za program u udarnom terminu trenutno se dodeljuju u sledećim kategorijama:
** [[Primetime Emmy Award za najbolju humorističku seriju]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju dramsku seriju]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji varijete, muzički ili humoristički program]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju miniseriju]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji reality program]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji reality takmičarski program]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju informativnu seriju]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji individualni nastup u varijeteu ili muzičkom programu]]
* Režija
** [[Primetime Emmy Award za najbolju režiju humorističke serije]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju režiju dramske serije]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju režiju varijetea, muzičkog ili humorističkog programa]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju režiju miniserije, filma ili dramskog specijala]]
* Scenario
** [[Primetime Emmy Award za najbolji scenario za humorističku seriju]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji scenario za dramsku seriju]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji scenario za varijete, muzički ili humoristički program]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolji scenario za miniseriju, film ili dramski specijal]]
* Glavna uloga
** [[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u humorističkoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u dramskoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najboljeg glavnog glumca u miniseriji ili filmu]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju glavnu glumicu u humorističkoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju glavnu glumicu u dramskoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju glavnu glumicu u miniseriji ili filmu]]
* Sporedna uloga
** [[Primetime Emmy Award za najboljeg sporednog glumca u humorističkoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najboljeg sporednog glumca u dramskoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najboljeg sporednog glumca u miniseriji ili filmu]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju sporednu glumicu u humorističkoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju sporednu glumicu u dramskoj seriji]]
** [[Primetime Emmy Award za najbolju sporednu glumicu u miniseriji ili filmu]]

== Tehničke Emmy nagrade ==
Prilikom dodele Emmy nagrada za program u udarnom terminu, dodeljuju se i [[tehničke Emmy nagrade]] u velikom broju kategorija.

[[Kategorija:Emmy nagrade za program u udarnom terminu| ]]
[[Kategorija:Emmy Awards|*]]</text>
      <sha1>7jfe6e4uf4dqlomxei0n781a3qjdnuv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Solomonov hram</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46267</id>
    <revision>
      <id>42482007</id>
      <parentid>42252900</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T03:14:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42482007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4081" sha1="lpoj55gug2twrlj4vsptkcix7fhichc" xml:space="preserve">[[Datoteka:Christian-van-adrichom JERVSALEM-et-suburbia-eius detail-solomon-temple 1-1497x1000.jpg|thumb|right|Umjetnički prikaz Hrama (crtež Christiaana van Adrichema (1584).)]]

'''Solomonov hram''' ({{lang-he|בית המקדש}}, [[transliteracija]] ''Beit HaMikdash''), također poznat pod nazivom '''Prvi Hram''', je, prema [[Biblija|Bibliji]], bio prvi [[hram]] drevne religije Izraelita u Jeruzalemu. Neki moderni historičari, zbog nedostatka arheološkoih dokaza, sumnjaju u njegovo postojanje.

Prema Bibliji, hram je služio kao glavno vjersko središte, mjesto obreda i žrtvovanja poznato kao ''[[korbanot]]'' u drevnom [[judaizam|judaizmu]]. Hram je dovršen u 10. vijeku pne., a uništili su ga [[Neo-babilonsko Carstvo|Babilonci]] godine 586. pne. poslije [[Opsada Jeruzalema (586. pne.)|osvajanja]] Jeruzalema. Na istom mjestu u Jeruzalemu je podignut novi hram, koji je postojao između 516. pne. i 70. n.e., a poznat je kao [[Drugi Hram]].

Hramsko svetiste se sastojalo iz tri osnovna djela. Vanjski dio je bio dvoriste gdje se obavljalo zrtvovanje i dostupno je bilo svim Izraelitima koji su donosili priloge za zrtvu. Iz dvorista u unutrasnjost hrama su imali pristup samo svestenici. Prvi dio hrama poznat kao svetinja imao je kadionik, svijecnjake i stolove za beskvasne kruhove. Drugi dio hrama u koji se moglo uci samo iz svetinje bio je ogradjen zastorom i poznat je kao svetinja nad svetinjom. Taj dio je bio dostupan samo glavnom svesteniku i to jednom godisnje. U svetinji nad svetinjom se nalazio po navodu Biblije kovceg zavjeta (zavjetni kovceg)sa kerubinima. Po istim navodima u kovcegu su se nalazili: Mojsijeve ploce sa zapovijedima, Aronov stap i zdjelica sa manom.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Temple of Solomon}}
;Opće reference
* Telushkin, Joseph, &quot;''[http://www.us-israel.org/jsource/Judaism/The_Temple.html The Temple]''&quot;. Jewish Literacy (Jewish Virtual Library).
* [http://www.aiwaz.net/Temple-of-SOLOMON/c17 Mystical composition of the Temple of Solomon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080612212354/http://www.aiwaz.net/Temple-of-SOLOMON/c17 |date=2008-06-12 }}.
* Larkin, George, &quot;''[http://www.johnbunyan.org/text/bun-solomon.htm Solomon's Temple Spiritualized] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314163718/http://www.johnbunyan.org/text/bun-solomon.htm |date=2007-03-14 }}''&quot;. London, Two Swans without Bishopgate. 1688. 
* Nat, Arnold vander, &quot;''[http://orion.it.luc.edu/~avande1/jerusalem/accounts/index.htm The Temple of Jerusalem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090821184357/http://orion.it.luc.edu/~avande1/jerusalem/accounts/index.htm |date=2009-08-21 }}''&quot;. 
* Wells, Steve, &quot;''[http://www.skepticsannotatedbible.com/ The Skeptic's Annotated Bible]''&quot;. 
* [http://www.dinur.org/resources/resourceCategoryDisplay.aspx?categoryid=418&amp;rsid=478 Resources &gt; Biblical History &gt; Jerusalem, The First Temple] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090205165134/http://www.dinur.org/resources/resourceCategoryDisplay.aspx?categoryid=418&amp;rsid=478 |date=2009-02-05 }} Project of the Dinur Center for Research in Jewish History, The Hebrew University of Jerusalem.
* [[Jewish Encyclopedia]] [http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=129&amp;letter=T Temple of Solomon].
* [[Roland De Vaux]] (tr. John McHugh), ''Ancient Israel: Its Life and Institutions'' (NY, McGraw-Hill, 1961).
* [[Benjamin Mazar]], ''The Mountain of the Lord'' (Doubleday, NY, 1975) {{ISBN|0-385-04843-2}}.
* [[Hamblin, William and David Seely]], ''Solomon's Temple: Myth and History'' (Thames and Hudson, 2007) {{ISBN|0-500-25133-9}}
;Websiteovi
* [http://koti.phnet.fi/petripaavola/The_temple_of_Solomon The model of temple of Solomon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070814133721/http://koti.phnet.fi/petripaavola/The_temple_of_Solomon |date=2007-08-14 }}
* [http://www.guardian.co.uk/international/story/0,,1381124,00.html News report on forgery of biblical artifacts found in Israel]

[[Kategorija:10. vijek pne.]]
[[Kategorija:Drevni Izrael i Judeja]]
[[Kategorija:Hramska gora]]</text>
      <sha1>lpoj55gug2twrlj4vsptkcix7fhichc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sibaris</title>
    <ns>0</ns>
    <id>50613</id>
    <revision>
      <id>42481971</id>
      <parentid>42252812</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T20:10:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42481971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1192" sha1="hbabaqv8hgi4r9vq5ecq0b21xfxdnuf" xml:space="preserve">[[Datoteka:SNGANS 841.jpg|thumb|250px|Kovanica iz Sibarisa, cca. 550-510. pne.]]
'''Sibaris''' ([[Grčki jezik|grčki]]: {{polytonic|Σύβαρις}}) bio je znameniti grad [[Magna Graecia|Velike Grčke]] na zapadnoj obali [[Tarantski zaljev|Tarantskog zaljeva]]. Bogatstvo grada u 6. vijeku pne. je bilo takvo da je riječ [[sibarit]] postala sinonim za uživanje i luksuz. Suvremeni grad '''Sibari''' se nalazi u blizini ruševina grčkog grada; on je ''[[frazione]]'' ''[[comune]]a'' (općine) [[Cassano allo Ionio]] u [[Provincija Cosenza|provinciji Cosenza]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.attalus.org/old/athenaeus12a.html The luxury of the Sybarites] - from Book 12 of Athenaeus
* A 2005 scholarly article about the geological changes around Sybaris, which reports evidence of subsidence and repeated alluvial deposition since Greek times, &quot;''Geology versus Myth: the Holocene Evolution of the Sybaris Plain''&quot; by Luigi Cucci [http://www.earth-prints.org/bitstream/2122/1130/1/13%20Cucci.pdf]{{Dead link|date=July 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Grčke kolonije]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Italiji]]
[[Kategorija:Drevni grčki gradovi]]</text>
      <sha1>hbabaqv8hgi4r9vq5ecq0b21xfxdnuf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opština Gostivar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77610</id>
    <revision>
      <id>42481943</id>
      <parentid>42394497</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:01:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Naselja u Općini Gostivar */</comment>
      <origin>42481943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4700" sha1="eksh8g3sixvm1dnsnbm9nq1wrhhr227" xml:space="preserve">{{Makedonski grad (HR)
| ime                              = Gostivar
| izvorno ime                      = Гостивар
| latinično ime                    =
| slika                            = Gostivar map-mk.png
| općina                           =
| stanovništvo                     = 81 043
| godina popisa                    = 2002
| šire stanovništvo                =
| godina popisa šireg stanovništva = 2002
| površina                         = 513,39
| šira površina                    =
| gustoća stanovništva             = 157,86
| šira gustoća stanovništva        =
| visina                           =
| širina-stupnjevi                 =
| širina-minute                    =
| širina-oznaka                    = N
| dužina-stupnjevi                 =
| dužina-minute                    =
| dužina-oznaka                    = E
| poštanski broj                   =
| pozivni broj                     =
| registarska oznaka               =
| gradonačelnik                    = Nevzat Bejta
| stranica                         =[http://www.gostivari.gov.mk/ www.gostivari]
| z. širina                        =
| z. dužina                        =
}}
'''Općina Gostivar''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Општина Гостивар'', [[Albanski jezik|albanski]]: ''Komuna e Gostivarit,'' [[Turski jezik|turski]]: ''Gostivar Belediyesi'') je jedna od 84 [[Općine Republike Makedonije|općina Republike Makedonije]] koja se prostire na zapadu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]].
Upravno sjedište ove općine je grad ''[[Gostivar]]''. Kao službeni jezici se koriste [[Makedonski jezik|makedonski]], [[Albanski jezik|albanski]] i [[Turski jezik|turski]] jezik.

== Geografija ==
Općina Gostivar graniči sa općinama:

[[Općina Mavrovo i Rostuša|Mavrovo i Rostuša]], [[Općina Zajas|Zajas]] i [[Općina Oslomej|Oslomej]] na jugu,

[[Općina Makedonski Brod|Makedonski Brod]] na istoku,

[[Općina Brvenica|Brvenica]] i [[Općina Vrapčište|Vrapčište]] na sjeveru te

[[Albanija|Albanijom]] i [[Kosovo]]m na zapadu.

Ukupna površina ''Općine Gostivar'' je 513,39&amp;nbsp;km².

== Prirodne odlike ==
'''Reljef''': Opština Gostivar obuhvata viši deo plodne i gusto naseljene [[Polog|Pološke kotline]] i susedne visove. Na severu se nalazi planina [[Vraca (planina)|Vraca]], a na jugu planine [[Bistra (planina)|Bistra]] i [[Bukovik (planina)|Bukovik]].

'''Klima''' u nižem delu opštine vlada [[umereno kontinentalna klima]], a u višem delu vlada njena oštrija varijanta.

'''Vode''': Najvažniji tok u opštini je reka [[Vardar]], koja ovde izvire. Svi manji vodotoci su njene pritoke.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Brojnost na ziteli vo Gostivarsko.pdf|mini|levo|250px|Broj stanovnika opštine Gostivar 1945. godine]]
[[Datoteka:Flag of Gostivar Municipality.svg|thumb|100px|Zastava opštine Gostivar]]
'''Općina Gostivar''' ima 81 043 stanovnika.

Po zadnjem popisu stanovnika iz [[2002]] nacionalni sastav stanovnika u općini bio je slijedeći; .&lt;ref&gt;[http://msed.stat.gov.mk/msed.nsf/cd549cc3f96284dbc1256f2b0026e546/5db5887c1be3440ac1256f3900547f34/$FILE/I1%20Population%2015%20C2002%20123.pdf Makedonski popis stanovništva 2002]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
* Albanci  54 038 (66,6%)
* Makedonci 15 877 (19,5%)
* Turci 7 991 (9,8%)
* Romi 2 237 (3,8%)
* Srbi 160 (0,19%)
* Vlasi 15 (0,01%)
* Bošnjaci 39 (0,04%)
* ostali 685 (0,84%)

== Naselja u Općini Gostivar ==
[[Datoteka:Coat of arms of Gostivar Municipality.svg|100px|thumb|Grb opštine Gostivar]]
Ukupni broj naselja u općini je 34, od toga je 33 sela i samo jedan grad [[Gostivar]].

{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;margin: 0 2em 0 2em;&quot;
! style=&quot;background:#F0DC82&quot; width=&quot;100%&quot; |Naselja u '''Općini Gostivar'''||
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot; colspan=&quot;3&quot; | '''[[Selo|Sela]]''':
Balin Dol | Belovište | Brodec | Vrutok | Gornja Banjica | Gornja Đonovica | Gornje Jelovce | Debreše | Donja Banjica | Donja Đonovica | Donje Jelovce | Železna Reka | Zdunje | Korito | Kunovo | Lakavica | Lešnica | Malo Turčane | [[Mirdita (Gostivar)|Mirdita]] | Mitrovi Krsti | Padalište | Pečkovo | Simnica | Srbinovo | Sušica | Strajane | Raven | Rečane | Trnovo | Tumčevište | Forino | Čajle | [[Čegrane]]

'''[[Grad]]ovi''': [[Gostivar]]
|}

== Povezano ==
* [[Gostivar]]
* [[Republika Makedonija]]
* [[Općine Republike Makedonije]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://makedonija.name/municipalities/gostivar O Gostivaru na stranicama Discovering Macedonia]

{{Općine Makedonije}}

[[Kategorija:Opština Gostivar| ]]
[[Kategorija:Općine Severne Makedonije|Gostivar]]</text>
      <sha1>eksh8g3sixvm1dnsnbm9nq1wrhhr227</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Montanizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97448</id>
    <revision>
      <id>42481911</id>
      <parentid>42447132</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T12:23:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stebunik</username>
        <id>22243</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Pozadina */</comment>
      <origin>42481911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32360" sha1="o2ou1v2hd4h440tryzj0ketew2nyhxr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Acts-2.jpg|thumb|Hrišćanska [[ekstaza]]: silazak [[sveti Duh|Duha]] na [[apostoli|apostole]] ([[Djela apostolska]], 2)]]
'''Novo proroštvo''' (lat. ''nova prophetia'') je bilo [[Rano hrišćanstvo|ranohrišćanski]] pokret iz druge polovine [[2. vijek]]a, kasnije nazvano '''montanizam''' po svome začetniku [[Montan]]u.

&quot;Novo proroštvo&quot; je nastalo kao unutarcrkveni pokret koji je propovijedao radikalnu obnovu kršćanskog života, hitno obraćenje svih kršćana, u vidu iščekivanja neposrednog dolaska [[Božje kraljevstvo|Božjeg kraljevstva]] na zemlju.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;&gt;[http://www.scribd.com/doc/60958056/Tomislav-J-%C5%A0agi-Buni%C4%87-Povijest-kr%C5%A1%C4%87anske-literature-svezak-I Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I)] (scribd)&lt;/ref&gt; Novo proroštvo je bilo reakcija na konformističke tendencije kršćanstva, tražeći povratak &quot;''ranokršćanskog zanesenjaštva''&quot; ([[Erich Fromm|From]]).&lt;ref name=&quot;Fromm&quot;&gt;[http://www.scribd.com/doc/57953649/Erich-Fromm-Dogma-o-Kristu-bit-%C4%87ete-kao-Bog Erich Fromm, Dogma o Kristu] (scribd)&lt;/ref&gt; Bio je to [[duhovnost|duhovno]]-[[harizma|karizmatički]] pokret, koji nije dovodio u pitanje kršćansko vjerovanje o Bogu, već je naučavao prisustvo [[Sveti Duh|Duha]] i nastup novog [[duhovnost|duhovnog]] vremena, te zastupao određene oblike kršćanskog života i crkvenoga ustrojstva.&lt;ref name=&quot;Fromm&quot;/&gt;

Monatanisti su pobijali svaku ideju hijerarhije, organizacije, istorijskog prejemstva itd.&lt;ref name=&quot;Зизијулас&quot;/&gt; Bitan je bio Duh kao iskustvo pojedinca. U početku je montanizam nije zastupao neko teoretsko učenje, već je samo insistirao na strogoj askezi. Ova etička strogost navela je brojne savremenike da mu se dive i da mu pristupe, kao veliki teolog [[Tertulijan]].&lt;ref name=&quot;Зизијулас&quot;&gt;{{Cite web |title=Јован Зизијулас, Јелинизам и хришћанство |url=http://www.verujem.org/pdf/Ziziulas_jelinizam_i_hriscanstvo.pdf |access-date=2013-03-29 |archivedate=2018-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180304143511/http://www.verujem.org/pdf/Ziziulas_jelinizam_i_hriscanstvo.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Montanizam u početku nije smatran [[hereza|herezom]]; ali je vremenom došao u sukob sa službenom Crkvom. Kršćanstvo je već bilo institucionalizirano te su [[hrišćanska crkva|crkvene]] vlasti suzbijale montanizam kao [[hereza|herezu]].&lt;ref name=&quot;Fromm&quot;/&gt; Montanizam se oblikovao kao rubna kršćanska zajednica, isključena iz [[katolička crkva|Velike Crkve]], ali koja se relativno dugo održala. Novo proroštvo je bilo masovan pokret koji je okupljao mnogo ljudi, u početku u svjetlu [[apokalipsa|apokaliptičkih]] iščekivanja, a kasnije oko velikih godišnjih [[hodočašće|hodočašća]]. Njihova hodočašća su jedna od prvih masovnih kršćanskih hodočašća, a [[Hipolit Rimski|Hipolit]] navodi i »[[praznik|blagdane]]« kao montanističku novotariju.&lt;ref name=&quot;Hipolit, Philos. 8, 19, 2&quot;&gt;Hipolit, Philos. 8, 19, 2&lt;/ref&gt; U novom proroštvu su značajnu ulogu igrale [[žena|žene]]. One su u maloazijskim crkvenim općinama bile u redovima [[sveštenstvo|klera]], ne samo kao [[đakon]]ise (što je bilo i u ostaloj Crkvi) nego i kao [[prezbiter]]i i [[episkopos|biskupi]].&lt;ref&gt;Epifanije, ''Panarion''. 49, 2&lt;/ref&gt;

Danas se često podvlači sličnost između montanizma i savremenog [[pentekostalizam|pentekostalizma]], koji neki nazivaju i neo-montanizmom.&lt;ref&gt;[http://www.theandros.com/montanists.html Nicholas Conner, The Montanists: Heretics or Primitive Christians?]&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
“Novo proroštvo” se nadovezivalo na tradiciju [[prorokovanje|prorokovanja]] koja je bila veoma živa u prvih stotinjak godina hrišćanstva.

[[Ranohrišćanski spisi|Ranohrišćanski spis]] [[Didahe]] (učenje apostola), nastao krajem 1. ili početkom [[2. vijek|2. veka]], opisuje stvarnost ranohrišćanskog pokreta u kom najvažnije mjesto imaju putujući »[[prorok|proroci]]«.&lt;ref&gt;Jean-Paul Audet, ''La Didaché. Instructions des apotres'', Paris [[1958]], str. 439).&lt;/ref&gt; Didahe donosi veoma zanimljiv kriterijum za razlikovanje pravih od lažnih [[prorok]]a, time da li u nadahnuću traži [[hrana|hranu]] za sebe ili za druge:

[[Datoteka:Didache Colofon.jpg|thumb|175px|[[Ranohrišćanski spisi|Ranohrišćanski spis]] [[Didahe]] opisuje crkvenu situaciju u kojoj najvažnije mjesto imaju [[prorok|proroci]].]]
{{izdvojeni citat|I nijedan prorok, naređujući u nadahnuću da se postavi stol, ne jede s njega; ako se tako ne vlada, to je lažni prorok. (XI. 9) }}

Sličan kriterijumu hrane je i kriterijum novca, naime da li u nadahnuću traži [[novac]] za sebe ili za druge:

{{izdvojeni citat|A koji rekne u nadahnuću: Daj mi novce ili što drugo, ne slušajte ga. No ako rekne da se dade za druge koji su u potrebi, neka ga nitko ne sudi. (XI. 12)}}

Pravila predviđaju da se &quot;pravi proroci&quot; mogu smestiti i za stalno u zajednici, služeći kao [[svećenik|sveštenici]]:

{{izdvojeni citat|No, svaki pravi prorok koji hoće da se kod vas smjesti, zaslužuje svoju hranu. Isto tako i pravi učitelj: dostojan je i on kao radnik svoje plaće. Uzmi dakle prvine proizvoda s preše, gumna, volova i ovaca, i daj prorocima: oni su naime vaši veliki svećenici. (XIII. 1-3)}}

Sredinom [[2. vijek|2. veka]] apologet [[Justin Filozof|Justin]] piše da u hrišćanstvu još uvek postoje proročki darovi koji su nasleđeni iz [[judaizam|judaizma]]:

{{izdvojeni citat|Kod nas i sada postoje proročki darovi; odatle i vi (Židovi) morate razumjeti, da je ono što je nekoć bilo kod vas, preneseno k nama.&lt;ref&gt;Justin, »''Dijalog s Trifonom''«&lt;/ref&gt;|[[Justin Filozof]]}}

Približno u isto vreme (oko 140-155) [[Hermin Pastir|Hermin »Pastir«]] donosi upute za razlikovanje pravog [[prorok]]a od lažnog:

{{izdvojeni citat|»Prema životu ocijeni čovjeka koji ima Duha božanskoga. Onaj koji ima Duha odozgo, blag je, spokojan, skroman, uzdržava se od svake zloće i od isprazne želje ovoga svijeta, sebe smatra nižim od svih ljudi, i nikome ništa ne odgovara na njegovo traženje; ne govori posamce, i Duh Sveti ne govori kad čovjek želi govoriti, nego govori onda kad Bog hoće da on govori.« (Mand. 11, 7—10).}}

Na to se nadovezuje opis lažnog proroka:

{{izdvojeni citat|»Onaj čovjek koji prividno ima Duha, uzvisuje sama sebe, želi imati prvo mjesto, i odmah je drzovit i bestidan i mnogoglagoljiv; kreće se u mnogom raskošju i u mnogim drugim varljivostima, i prima plaću za svoje proroštvo; a ako mu se ne da, on ne prorokuje. Može li božanski Duh primati plaću i prorokovati? Ne može Božji prorok tako činiti, nego je duh takvih prizemni duh« (Mand. 11, 12).|[[Hermin Pastir]]}}

U vreme rađanja &quot;novog proroštva&quot; ova proročka tradicija ranog hrišćanstva je već slabila, a jačala je [[institucija|institucionalizacija]].

== Historija ==
[[Datoteka:Turkey ancient region map phrygia.gif|thumbnail|Karta [[Frigija|Frigije]] u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu]]
[[Montan]] je počeo da propoveda oko [[157]]. godine&lt;ref&gt;[[Epifanije Salaminski|Epifanije]], ''Panarion'', 48, 1&lt;/ref&gt; u [[Mala Azija|maloazijskoj]] pokrajini [[Frigija|Frigiji]], tvrdeći da je primio niz [[откровење|objava]] od [[sveti Duh|svetog Duha]] ([[paraklet]]a). Sa njime su uvek išle dve [[prorok|proročice]], Priska (Priscila) i Maksimilija, koje su tvrdile da ih Duh pokreće i [[inspiracija|nadahnjuje]]. Priska i Maksimila bile su napustile svoje muževe i živjele u seksualnoj uzdržljivosti.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt; Njih troje su propovedali u ekstatičnim stanjima podstičući ljude da [[post]]e i da se [[molitva|mole]], kako bi doživeli [[откровење|otkrovenje]]. Želeli su da izvuku kršćane iz društvenih odnosa i da osnuju novu zajednicu odvojenu od svijeta, kao pripremu za silazak »gornjeg Jeruzalema«&lt;ref name=&quot;Fromm&quot;/&gt; (iz [[knjiga Otkrivenja|knjige Otkrivenja]]). Montan je govorio:

{{izdvojeni citat|Jer, pravedan čovek će sijati stostruko sjajnije od Sunca, pa čak i najmanji među vama koji su spašeni, (će sjati) stostruko sjajnije od Meseca.&lt;ref&gt;[http://abacus.bates.edu/Faculty/Philosophy%20and%20Religion/rel_241/texts/montanism.html Montanist Fragments]&lt;/ref&gt;|[[Montan]]}}

Ovaj pokret, od početka nazvan »novim proroštvom«, je bio »eksplozija profetizma«, s različitim karizmama, vizijama i objavama.&lt;ref&gt;J. DANIÉLOU, ''Nuova storia délia Chiesa'', I, str. 145&lt;/ref&gt; Selo [[Pepuza]] u Frigiji, središte pokreta, su proglasili [[Novi Jerusalim|Novim Jerusalimom]], zbog čega su isprva nazivani ''Pepuzijancima''. Također su nazivani i ''Frigijcima'', ili ''Katafrigija'' (&quot;iz Frigije&quot;), po domovini pokreta, maloazijskoj pokrajini [[Frigija|Frigiji]]. Montan je umro oko [[177]]. a Maksimila [[179]]. godine, ostavši gomilu sledbenika. Pokret se brzo proširio i zapadnim delovima Rimskog carstva. Već 170-ih novo proroštvo je prisutno ne samo u Crkvi u [[Rim]]u već i u dalekoj [[Galija|Galiji]], u [[Lyon]]u. Oko »novog proroštva« odmah se razvila velika raspra i veliko gibanje u Frigiji, a ubrzo i po cijeloj Maloj Aziji. Jedni su se oduševljavali novom objavom, a drugi su je smatrali lažnim proroštvom, i tako se razmahala žestoka borba. Montanisti su svoje protivnike nazivali »ubojicama proroka« (prema [[Evanđelje po Mateju|Mateju]] 23, 37–39).&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt;

»Novo proroštvo« u početku nije bilo upereno protiv [[episkopos|biskupa]] i [[crkvena hijerarhija|crkvene hijerarhije]]. U [[Rim]]u su isprva dobro prihvaćeni, pa je ih je čak i [[eleuterije|papa Eleuterije]] (175-189) podržao pismom.&lt;ref&gt;Tertullian, &quot;Adversus Praxean&quot; c.1, Trevett 58-59&lt;/ref&gt; Montanisti su još za vreme [[Papa Viktor I|Viktora]] (189-198) ili njegova nasljednika [[Zefirin]]a (198-217), htjeli od rimskog biskupa zadobiti blagoslov. Međutim, novoproročko zanesenjaštvo je toliko uzbunilo kršćansku zajednicu u Maloj Aziji da su se biskupi osjetili ugroženim, te su protiv njih održane prve poznate [[sinod]]e iz crkvene povijesti, a više biskupa je i pismeno istupilo protiv njih ([[Apolinar iz Hierapola]], [[Meliton Sardski|Meliton iz Sarda]], [[Serapion od Antiohije|Serapion iz Antiohije]], [[Apolonije iz Efeza]]). Prvotna se polemika više odnosila na osobni život novih proroka: prigovarala im se, posebno Priski i Maksimili, pohlepa za dobitkom, [[kozmetika|šminkanje]], uopće [[luksuz|luksus]], i naprosto način života.&lt;ref&gt;Eusebije, ''Hist. eccl.'', 5, 18&lt;/ref&gt; Rimski biskup (Viktor ili Zefirin) je već bio priznao proroštvo Montana, Priske, Maksimile, te je na temelju toga podijelio mir Crkvama Azije i Frigije, i poslao mirovno pismo (''litteras pacis'') kojim nalaže prihvaćanje [[harizma|karizmi]]. Međutim, tada u Rim dolazi [[monarhijanizam|monarhijanac]] [[Praxeas]] iz Male Azije, koji je pogrdama o prorocima i njihovim zajednicama, ubedio papu da povuče priznanje.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt; Istovremeno i rimski prezbiter [[Gaj (prezbiter)|Gaius]] piše protiv montanista. Tako, već početkom [[3. vijek]]a se na &quot;novo proroštvo&quot; počinje gledati kao na [[hereza|herezu]].

Nakon razlaza s Velikom Crkvom, montanisti su je počeli nazivati »''Ecclesia psychicorum''« (psihička crkva), za razliku od svoje Crkve, koja je »''Ecclesia pneumaticorum''« (duhovna crkva). One koji ne prihvataju novo proroštvo su nazivali psihicima (''psychikous'')&lt;ref&gt;Klement, Strom. 4, 13, 93&lt;/ref&gt;, a prema takvima je posebno oštar Tertulijan:

{{izdvojeni citat|Psihicima, koji ne prihvaćaju Duha, ne sviđa se ono što je od Duha. Budući da im se ne sviđa ono što je od Duha, sviđa im se ono što je od tijela, jer je to suprotno Duhu.&lt;ref&gt;Tertulian, »De monogamia«, 1&lt;/ref&gt;|[[Tertulijan]]}}

Vjerojatno najpoznatiji montanista je bio [[Tertulijan]], koji je kao prestižni latinski [[teologija|teolog]] prišao montanistima oko [[206]]. godine u [[Kartaga|Kartagi]]. Montanizam je Tertulijanovim spisima »zadobio izgled teologije i stekao je razgovjetnu religioznu fizionomiju« ([[Hans von Campenhausen|Campenhausen]]).

Nakon dolaska hrišćanske crkve na vlast, montanisti su surovo proganjani. Na Istoku je oštre kazne protiv montanista zakonski propisao [[Konstantin Veliki]] [[331]]. godine. Na Zapadu je car [[Honorije]], na traženje pape [[Papa Inocent I|Inocenta I]], doneo [[407]]. godine oštre zakone protiv montanista. Montanisti su se, međutim, još dugo održali. Njihova su žarišta bila u [[Kapadokija|Kapadociji]], [[Galacija|Galaciji]], [[Frigija|Frigiji]], [[Kilikija|Ciliciji]] i [[Istanbul|Carigradu]].&lt;ref&gt;EPIPH., Panar., 48, 14&lt;/ref&gt; U [[6. vijek|6. veku]], oko [[550]]. godine, uz podršku cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana]], biskup [[Jovan od Efesa|Jovan Efeški]] je predvodio ekspediciju u [[Pepuza|Pepuzu]] radi uništenja montanističkog svetilišta, ustanovljenog pored grobova Montana, Priscile i Maksimilije. Ivan Efeški je dao spaliti [[relikvija|mošti]] začetnika montanizma, kao i njihove crkve.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt; Tada je njihovo sveto mesto opustošeno, a montanistička zajednica u Papuzi istrebljena.

{{izdvojeni citat|Za kršćansku povijest je golema šteta, ne samo to što je Velika Crkva — došavši do moći u suradnji s državom — iskoristila protiv montanista silu, no još više što je problem karizmatičnosti u Crkvi kasnije sasvim potisnut iz ekleziološkog mišljenja.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt;|[[Tomislav J. Šagi-Bunić]]}}

Neke su se montanističke zajednice na izolovanim mestima održale i do [[8. vijek|8. veka]]. Papa [[Grgur Veliki]] početkom [[7. vijek]]a traži da se obraćeni montanisti ponovno krste, jer nisu kršteni u ime Trojstva, budući da »''perverso sensu vjeruju da je Duh Sveti neki zao čovjek Montan''«.&lt;ref&gt;Papa Grgur Veliki, Epist. XI, 67&lt;/ref&gt;

== Učenje ==
{{izdvojeni citat|Oni ispovijedaju jednako kao i Crkva Oca svemira Boga i stvoritelja svega, kao i sve ono što o Kristu svjedoči i Evanđelje, a novotari su s obzirom na postove i svetkovine.&lt;ref&gt;Hipolit, ''Philos''. 8, 19, 2&lt;/ref&gt;|[[Hipolit Rimski|Hipolit]]}} 
Izvorni montanizam karakteriše neposredno očekivanje silaska nebeskog Jeruzalema, naglašavanje karizmatičkog elementa u Crkvi nasuprot institucionalnom, te s tim u vezi davanje odlučujuće uloge [[prorok|prorocima]] u Crkvi; etička strogost i s tim povezan crkveni purizam; naglašen [[askeza|asketizam]] i svjesno traženje [[mučenik|mučeništva]].&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt;

“Novo proroštvo” ne želi unijeti nikakve nove sadržaje u kršćansko vjerovanje, već se više bavi načinom života. Po svjedočanstvu [[Epifanije Salaminski|Epifanijevu]], montanisti, kao i katolici, prihvaćaji čitavo [[Biblija|Sveto Pismo]] Starog i Novog Zavjeta.&lt;ref&gt;Epifanije, Panar. 48, 1&lt;/ref&gt; [[Hipolit Rimski|Hipolit]] svedoči da oni nisu ni [[gnosticizam|gnostici]] ni [[markion|marcionovci]], i da u kristologiji nisu [[doketizam|doketi]] ni [[judeohrišćani|judaisti]].&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt;

Oni nisu tvrdili da je sveti Duh dan tek Montanu već su polazili od stanja u prvoj Crkvi. Njihovo je osnovno vjerovanje da [[harizma|karizme]] nisu među hrišćanima prestale, nego da darovi Duha postoje i danas, kao i u vrijeme [[apostoli|apostola]]. Tertulijan upozorava da treba čuti Duha kako prorokuje sve do sada, a ne samo nekoć.&lt;ref&gt;Tertulijan, ''De virg. vel''. 1&lt;/ref&gt;

=== Post ===
{{main|Post}}
Montanisti su poseban naglasak stavljali na [[post]] i uzdržavanje od određenih vrsta jela. Velika Crkva je imala obvezan post samo u dane uoči [[Uskrs]]a, a kao neobvezan, ali općenito obdržavan, ''[[stationes]]'' dva puta tjedno, u srijedu i petak; oni su uključivali uzdržavanje od jela do devete ure (tj. do tri sata popodne, kad se u rimskom svijetu uzimao glavni obrok). U petak se obdržavao i cjelodnevni post, koji se u nekim prigodama prozegao na subotu. Montanisti su povećali broj dana kad je post obvezatan za sve vjernike i uveli obvezatno uzdržavanje od određenih jela. Tertulijan zajedljivo kaže da psihici zabacuju nova proroštva ne zato što bi Montan, Priscila i Maksimila propovijedali nekog novog Boga, ili razbijali neko Pravilo vjere ili nade, nego zato što oni javno uče da bi trebalo &quot;''češće postiti nego se ženiti''&quot;.&lt;ref name=&quot;Tertulijan, De ieiunio, 1&quot;&gt;Tertulijan, ''De ieiunio'', 1&lt;/ref&gt; Montanisti su tražili da se ''stationes'' poste sve do večeri, i uveli su neke određene posne dane povezane sa [[Kserofagija|kserofagijom]] (suhom ishranom):

{{izdvojeni citat|Oni nas optužuju da obdržavamo svoje posebne dane posta, da često stationes produžujemo sve do večeri, da čak obdržavamo kserofagije, ukoliko uživamo samo suha jela, bez ičega mrsnoga, bez bilo kakve juhe i sočnih plodina, te ne jedemo i ne pijemo ništa što u sebi sadrži vina.&lt;ref name=&quot;Tertulijan, De ieiunio, 1&quot;&gt;Tertulijan, ''De ieiunio'', 1&lt;/ref&gt;|[[Tertulijan]]}}

[[Kserofagija|Kserofagiju]] su montanisti obdržavali jedanput na godinu kroz dva kontinuirana tjedna, uz isključenje subote i nedjelje: sve u svemu deset dana. Možda je taj [[korizma|veliki post]] bio pred blagdan [[Pasha|Pashe]] ([[Uskrs]]). Montanisti su za kserofagiju pronalazili [[biblija|biblijsko]] uporište u [[Daniel (knjiga)|knjizi proroka Daniela]] (gl. 1) u izvještaju o židovskim dječacima koji su na [[babilon]]skom dvoru jeli samo povrće i pili samo vodu. Protivnici su optuživali montaniste da su kserofagiju preuzeli iz misterijskog kulta [[Izida|Izide]] odnosno [[Kibela|Cibele]].

Montanističko naglašavanje posta je bilo povezano s traženjem [[harizma|karizmatičkih]] darova, a posebno [[ekstaza|ekstaze]], kao stanja u kojemu se Bog objavljuje preko čovjeka, kao autentično pojavljivanje »proroštva« u zajednici. Na to upućuje i povezivanje posta s knjigom Danielovom, po kojoj su mladići koji su se hranili samo povrćem i vodom, dobili »''znanje i razumijevanje svih knjiga i mudrosti''«, a »''Daniel razumijevaše viđenja i sne''« (Dan 1, 17). Tertulijan govori o [[откровење|objavi]] »''koju bi trebalo izmamiti pomoću kserofagija''.« (De ieiun 12). Dakle, postovi montanista imaju svrhu da budu sredstvo za zadobivanje proročkih karizmi.

Rafanofagija, tj. jedenje [[rotkva|rotkve]], koju kao montanističku specijalnost spominje [[Hipolit Rimski|Hipolit]]&lt;ref name=&quot;Hipolit, Philos. 8, 19, 2&quot;/&gt;, vjerojatno je način ironiziranja: toga nema u drugim vrelima.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt;

=== Trojstvo ===
{{main|Trojstvo}} 
Montanisti su svratili veću pozornost na [[sveti Duh|svetog duha]], i na njegovu ulogu u Crkvi. Izvršili su golem utjecaj na trinitarnu spekulaciju III stoljeća, obzirom da je u II stoljeću učenje o Duhu bilo još veoma nerazvijeno. Montanisti ispovedaju rani oblik vjere u [[trojstvo]] Oca, Sina i svetog Duha. Montan, koji je verovao da kao prorok govori u »ekstazi«, odnosno da božansko govori kroz njega, je govorio:

{{izdvojeni citat|Ja sam Otac, Sin i Paraklet.&lt;ref&gt;DIDYMUS, De Trinitate, 3, 41, 1&lt;/ref&gt;|[[Montan]]}}

Tertulijan je najstariji [[latinski jezik|latinski]] pisac koji koristi izraz [[Trojstvo]] (''Trinitas'')&lt;ref&gt;&quot;Trinitas&quot; is itself a Latinization of the Greek &quot;he trias&quot; (the Triad), a term that was used earlier than Tertullian by [[Theophilus of Antioch]] in ''Ad Autolycum'' 2.15 to refer to God, God's Logos (Jesus), and God's Sophia (Holy Spirit)&lt;/ref&gt;, i daje najstarije postojeće formalno izlaganje trinitarne teologije.&lt;ref&gt;In ''Adversus Praxean''; see Barnes for a summary of the work.&lt;/ref&gt; On je napisao svoju trinitarnu formulu nakon što je postao montanist, te je njegovа idejа u početku odbačenа kao jeres od strane crkve, ali je kasnije prihvaćenа kao ortodoksija.&lt;ref name=&quot;gonzales&quot;&gt;Justo L. Gonzáles, ''The Story of Christianity, Volume 1: The Early Church to the Dawn of the Reformation'' (New York: HarperCollins Publishers, 2010), 91-93.&lt;/ref&gt;

=== Proroštvo ===
{{main|Prorok|Ekstaza}} 
Za montaniste je prorok glas Božji. Oni su verovali da [[prorok]], kad izriče svoja »''oracula''« kao poruke Božje, govori u [[ekstaza|ekstazi]], to jest izvan sebe, da Duh preuzima njegove duševne i tjelesne moći i služi se njima, a da prorok nije svjestan sebe ni onoga što govori: ne govori on, nego [[Sveti Duh|Duh Božji]] govori kroz njega. Ovo je vjerovanje za montaniste bilo jedno od ključnih. Tertulijan je napisao šest knjiga o ekstazi&lt;ref&gt;Jeronim, De vir. ili. 53 i 40&lt;/ref&gt;, ali to djelo nije sačuvano. Iz spisa protiv [[Markion|Marciona]] se vidi kako je govor u ekstazi bitan:

{{izdvojeni citat|Neka iznese Marcion darove svoga Boga, neke proroke, no koji nisu govorili iz ljudskog shvaćanja, nego od Božjega Duha, koji su i unaprijed navijestili buduće, i iznijeli ono što je sakriveno u srcu. Neka pokaže neki psalam, neko viđenje, neku molitvu, ali duhovnu, u ekstazi, to jest u nesvjesti ... Neka mi dokaže da je kod njega i žena prorokovala, nekoja od onih njegovih svetijih žena: veličat ću. Ako sve to lakše ja iznesem, i to u skladu s pravilima i disciplinom Stvoritelja, onda će bez sumnje mome Bogu pripadati i Krist i Duh i Apostol«.&lt;ref&gt;Tertulijan, »Adversus Marcionem« 5, 8&lt;/ref&gt;|[[Tertulijan]]}}

Prema Tertulijanovu shvaćanju, za pravo proroštvo je bitno da ga čovjek izriče u stanju besvijesti, nemajući u vlasti svojih osjetilnih moći. Isto shvaćanje iznosi i u spisu &quot;O duši&quot;:

{{izdvojeni citat|Jer kad se čovjek nađe u Duhu, osobito kad ugleda slavu Božju ili kad kroz njega Bog govori, nužno je da ispadne iz osjetila, jer je osjenjen silom Božjom.&lt;ref&gt;Tertulijan, »De anima« 45&lt;/ref&gt;}}

Ovo shvatanje je izazvalo posebno žive rasprave, pa je Miltijad napisao spis kojim dokazuje da prorok ne govori u ekstazi.&lt;ref&gt;Euzebije, Hist. eccl. 5, 17, 1&lt;/ref&gt; Antimontanisti su dokazivali da pravi prorok uopće ne govori u besvijesti, nego u ''parakolouthesis'', stanju koje mu ne oduzima uporabu njegovih osjetila. Oni su poredili esktatičko stanje montanista sa analognim pojavama kod pagana.&lt;ref&gt;J. SCHUEMER, ''Die altchristiche Fastenpraxis'', Muenster i. W. [[1933]], str. 236—240&lt;/ref&gt;

Vjerojatno je još tokom prve faze pokreta došlo do stava da je [[proroštvo]] bar na neki način iznad [[episkopos|biskupa]], jer takav stav [[Tertulijan]] izričito zastupa.

=== Mučeništvo ===
{{main|Hrišćanski mučenici}}
Montanisti su, u skladu sa svojom eshatologijom, inzistirali na aktivnoj spremnosti na [[mučenik|mučeništvo]]. Oni nisu odobravali da se kršćanin skloni za vrijeme [[progoni kršćana|progona]] i tako izbjegne mučeništvu. Prihvatanje mučeništva je povezano sa odbijanjem uklapanja u tadašnje [[društvo]] i [[država|državu]]. &quot;Novo proroštvo&quot; se svjesno isključivalo iz društva; bio je to svojevrstan bijeg od svijeta, uzdržavanje od svega što je u svijetu, želja za očuvati se čistim od svijeta, u očekivanju Božjeg kraljevstva.

Tertulijan je nakon što se priključio montanistima napisao je spis &quot;''O bijegu u vrijeme progona''&quot; u kojem je osudio izbjegavanje progona i prilike za mučeništvo. I u spisu &quot;''O idololatriji''&quot; iz 211/212. takođe zastupa takav stav:

{{izdvojeni citat|Mnogi kažu: Nitko ne mora samoga sebe promulgirati. A ja mislim: Ni zanijekati. Jer niječe svaki onaj koji u bilo kojoj prilici sebe pritajuje, dopuštajući da ga drže za paganina. I dakako, svako je nijekanje idololatrija, kao što je svaka idololatrija nijekanje, bilo to djelom ili rječju.&lt;ref&gt;Tertulijan, ''De idolatria'' 22&lt;/ref&gt;|[[Tertulijan]]}}

[[Jean Daniélou|Daniélou]] smatra da je proturimsko zaoštravanje montanista i traženje mučeništva predstavljalo »opasnu prijetnju miru Crkve«.&lt;ref&gt;J. Daniélou, ''Nuova storia della Chiesa I'', 146&lt;/ref&gt; Crkvene vlasti nisu odobravale postupke kršćana kojima su mogli izazvati državne vlasti,&lt;ref&gt;J. Daniélou, ''Nuova storia della Chiesa I'', 184&lt;/ref&gt; već su imali »realističniji« pristup, išli su na sporazumijevanje s vlastima, posebno u vrijeme [[Severska dinastija|Severovaca]].&lt;ref&gt;J. Daniélou, ''Nuova storia della Chiesa I'', 185&lt;/ref&gt; Daniélou smatra mogućim da razbuktavanje progona pod severovskom dinastijom treba velikim dijelom pripisati razbuktavanju apokaliptičkog gibanja među kršćanima, u čemu su se posebno isticali montanisti&lt;ref&gt;J. Daniélou, ''Nuova storia della Chiesa I'', 182—189&lt;/ref&gt;, i ukazuje na činjenicu da nemamo podataka »da su u toj periodi bili općenito uznemirivani biskupi«.&lt;ref&gt;J. Daniélou, ''Nuova storia della Chiesa I'', 187&lt;/ref&gt;

=== Eshatologija ===
{{main|Eshatologija}} 
[[Eshatologija|Eshatološko]] iščekivanje je isprva bilo temeljni element pokreta. Jedno od posljednjih Maksimilinih proroštava glasi da poslije nje više neće biti proroka: nastupit će kraj sveta.&lt;ref&gt;EPIPH., Panar., 48, 2&lt;/ref&gt; Očekivanje »nebeskog Jeruzalema« je bilo u vezi s maloazijskim [[milenarizam|hilijastičkim]] očekivanjima i [[apokalipsa|apokaliptikom]] koja je u to vrijeme još bila živa u ranom kršćanstvu. Montanisti su posebno cenili [[Evanđelje po Ivanu|Ivanovo Evanđelje]] i [[Knjiga Otkrivenja|Ivanovu Apokalipsu]], odakle i dolazi pojam »[[novi Jeruzalem|novog Jeruzalema]]«. Pokret je već od samog početka morao sadržavati i poziv na hitno obraćenje, pa s tim u vezi i moralni rigorizam.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt;

Početni montanizam je, očito u vezi s neposrednim eshatološkim iščekivanjima, preporučivao i uzdržavanje od [[brak]]a.

=== Vreme duha ===
Teško je reći je li učenje o vremenu Duha, kao o trećem vremenu, bilo u montanizmu prisutno odmah od početka, ali se vremenom iskristaliziralo. Misao o vremenu Duha, kao o trećem vremenu, poslije vremena Oca i poslije vremena Sina, je od golemog značenja za kršćansko poimanje povijesti [[спасење|spasenja]]. Tertulijan je zacrtao temeljne obrise za to shvaćanje. On polazi od načela da se ništa ne zbiva »''sine aetate''«, i da sve treba vremena. To načelo pronalazi u prirodi, što mu služi kao usporedba za razvitak u području Božje pravednosti (''iustitia''):

{{izdvojeni citat|Tako je i pravednost najprije bila u prvim zametcima, kao priroda koja se boji Boga; odatle je preko Zakona i Proroka uznapredovala u djetinjstvo - odatle je preko Evanđelja stasala u mladenačko doba; sada je Paraklet uređuje u zrelu dob.«&lt;ref&gt;Tertulian, De virg. vel. 1&lt;/ref&gt;|[[Tertulijan]]}}

Tako se u montanizmu učvrstila ideja o tri epohe čovječanstva: Oca (Stari Zavjet), Sina (vrijeme ustanovljenja Crkve) i Duha (Parakleta), koje je njihovo vreme.&lt;ref&gt;M. LODS, ''Précis d'histoire de la théologie chrétienne du IIe au début du Ive siècle'', Neuchatel [Suisse] [[1966]], str. 71—76&lt;/ref&gt; Sličnu je ideju u Srednjem vijeku iznio [[abba (otac)|opat]] [[Joakim de Fiore]] (1145–1202), a na to se oslanjao i pokret spiritualaca u XII i XIII stoljeću.&lt;ref&gt;St. da CAMPAGNOLA, L'angelo del sesto sigillo e l'»Alter Christus«, Roma 1971; posebno str. 7—48&lt;/ref&gt; Slične ideje u moderno doba otkrivaju se kod nekih velikih književnika ([[George Sand]], [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevski]], posebno [[Mereškovski]]).

=== Crkveni purizam ===
Osobita je značajka montanizma eklezialni purizam, shvaćanje po kojem u Crkvi nema mjesta za grešnike. Ogleda se u naučavanju da se veliki [[grijeh|grijesi]] učinjeni poslije [[krštenje|krštenja]] ne mogu oprostiti u Crkvi, što znači zabacivanje mogućnosti pokore za velike grijehe. To shvaćanje počinje od prvih dana montanističkog pokreta, kako nam svjedoči jedan Montanov »oraculum«:

{{izdvojeni citat|Može Crkva otpustiti grijeh, ali neću to činiti, da ne bi i drugi griješili«.&lt;ref&gt;Tertulijan, ''De pudicitia''. 21, 7&lt;/ref&gt;|[[Montan]]}}

Tertulijan se žestoko obara na edikt jednoga biskupa, najvjerojatnije [[Agripin od Kartagine|Agripina Kartaškog]], koji otpušta grijehe [[preljub]]a i [[blud]]a onima koji obave pokoru.&lt;ref&gt;Tertulijan, ''De pudicit''. 1, 6&lt;/ref&gt; Rasprava se kreće prvenstveno oko preljuba, ali Tertulijan jasno govori i o drugim grijesima, naročito o grijehu otpada od Boga i o [[ubistvo|ubistvu]]. On razlikuje dvije vrste grijeha: oprostive koje naziva i lakšima, i neoprostive koje označuje i kao teže (čovjekoubojstvo, idolopoklonstvo, prijevara, nijekanje, bogohulstvo, preljub, blud i slično).&lt;ref&gt;Tertulijan, ''De pudicitia'' 2, 12; 18, 18; 19, 23—26&lt;/ref&gt; Oprostivi gresi su protiv čovjeka, a neoprostivi protiv Boga&lt;ref&gt;Tertulijan, De pudic. 2, 10&lt;/ref&gt;, budući da su oskvrnuća [[Tijelo je hram|hrama Božjega]]. Svi se grijesi, pa i neoprostivi, opraštaju krštenjem. Ali krštenim hrišćanima nema oproštenja za neoprostive grijehe, i ne mogu biti primljeni nazad u crkveno zajedništvo. No, svi moraju činiti pokoru, samo što grešnici s neoprostivim grijesima ne mogu dobiti oproštenje od Crkve, nego svoje oproštenje moraju očekivati samo od Boga.&lt;ref&gt;Tertulijan, De pudic. 3&lt;/ref&gt;

Tako se montanistička zajednica ukazuje kao »Crkva čistih«: u zajedništvu mogu imati udjela samo oni koji su sačuvali čistotu, ne okaljavši se nikada, otkad su kršteni, teškim grijehom. Boreći se protiv davanja crkvenog zajedništva grešnicima koji su se podvrgli određenoj pokori, Tertulijan ocrtava temeljne obrise montanističkog pojma Crkve, tj. montanističku [[eklesiologija|ekleziologiju]]. Biskupi mogu opraštati samo oprostive grijehe. Opraštanje grijeha protiv Boga pripada samo Bogu, ona ne pripada biskupima, njima pripada samo upravljanje crkvenom zajednicom. Biskupi su u ruke dobili samo disciplinu, a nisu dobili [[moć]] ili [[vlast]] (''potestas''). Prava moć je ustvari duh, jer Duh je Bog. (De pudic. 21, 1). Onaj kroz kojega progovara sam Bog, to je prorok. Prorok može oprostiti grijehe, ali je onda sam Bog koji oprašta, budući da prorok govori u ekstazi. Stoga, opraštanje velikih grijeha u Crkvi ne može biti redovita i institucionalizirana pojava, budući da je proroštvo individualni dar.

== Spisi ==
{{izdvojeni citat|Najurena sam kao vuk od ovaca; Ja nisam vuk. Ja sam reč, i duh, i snaga.&lt;ref&gt;[http://www.newadvent.org/fathers/0710.htm The Extant Writings of Asterius Urbanus]&lt;/ref&gt;|Maksimila}}

Pretpostavlja se da Priscila, Maksimilija i Montan nisu ništa pisali, već samo propovedali. Ipak su vrlo rano njihova proroštva sabrana u zbirke. [[Hipolit Rimski|Hipolit]] govori o njihovim »bezbrojnim knjigama«&lt;ref&gt;Philos., 8, 19&lt;/ref&gt;, što se verovatno odnosi na zbirke proroštva (''oracula''). Rimski prezbiter Gaj ih napada zbog drskosti što su stvarali »nova [[Biblija|Pisma]]«: očito je riječ o zbirkama proroštva koja su učenici stavljali uz [[kanon]]ske spise. Od »Oracula« je sačuvano samo nešto kod starih pisaca.

Poznat je jedan od montanističkih pisaca, Asterius Urbanus, koji je sakupljao uglavnom proroštava Maksimilina.&lt;ref&gt;[http://www.newadvent.org/cathen/02018a.htm Catholic Encyclopedia &gt; Asterius]&lt;/ref&gt; Takođe je poznat odgovor koji je napisan na Miltijadov spis protiv montanista. Spis je obrađivao problem naravi proroštva kao čovjekova čina, tj. da prorok govori u »[[ekstaza|ekstazi]]« (izvan sebe, nesvjestan što govori). Themison, vođa frigijskih montanista u vrijeme Maksimile, napisao je po uzoru na apostole »katoličku« [[poslanica|poslanicu]], tj. pismo upravljeno svim kršćanima. Početkom III stoljeća djelovao je u Rimu montanistički pisac Proklo, s kojim se ponosi Tertulijan, a spominje ga i protivnik Gaj.

Poznato je također da su postojali i montanistički »[[Psalmi]]«, koji su se pjevali u njihovim zajednicama.

Najveći je montanistički pisac [[Tertulijan]]. Velik je dio njegovih spisa sačuvan.

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://abacus.bates.edu/Faculty/Philosophy%20and%20Religion/rel_241/texts/montanism.html Montanist fragments]
* [http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Montanism Montanism] (New World Encyclopedia)
* [http://www.newadvent.org/cathen/10521a.htm Montanists] (Catholic Encyclopedia)
* [http://www.earlychurch.org.uk/montanism.php Montanus &amp; Montanism] (earlychurch.org)
* [http://www.theandros.com/montanists.html Nicholas Conner, The Montanists: Heretics or Primitive Christians?]

[[Kategorija:2. vijek]]
[[Kategorija:Rano hrišćanstvo]]
[[Kategorija:Religijske tradicije i pokreti]]
[[Kategorija:Hereza]]</text>
      <sha1>o2ou1v2hd4h440tryzj0ketew2nyhxr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482028</id>
      <parentid>42481911</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T09:25:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stebunik</username>
        <id>22243</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42482028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32642" sha1="603cnzenn2waruwxh8ugectemmuo2le" xml:space="preserve">[[Datoteka:Acts-2.jpg|thumb|Hrišćanska [[ekstaza]]: silazak [[sveti Duh|Duha]] na [[apostoli|apostole]] ([[Djela apostolska]], 2)]]
'''Novo proroštvo''' (lat. ''nova prophetia'') je bilo [[Rano hrišćanstvo|ranohrišćanski]] pokret iz druge polovine [[2. vijek]]a, kasnije nazvano '''montanizam''' po svome začetniku [[Montan]]u.

&quot;Novo proroštvo&quot; je nastalo kao unutarcrkveni pokret koji je propovijedao radikalnu obnovu kršćanskog života, hitno obraćenje svih kršćana, u vidu iščekivanja neposrednog dolaska [[Božje kraljevstvo|Božjeg kraljevstva]] na zemlju.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;&gt;[http://www.scribd.com/doc/60958056/Tomislav-J-%C5%A0agi-Buni%C4%87-Povijest-kr%C5%A1%C4%87anske-literature-svezak-I Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I)] (scribd)&lt;/ref&gt; Novo proroštvo je bilo reakcija na konformističke tendencije kršćanstva, tražeći povratak &quot;''ranokršćanskog zanesenjaštva''&quot; ([[Erich Fromm|From]]).&lt;ref name=&quot;Fromm&quot;&gt;[http://www.scribd.com/doc/57953649/Erich-Fromm-Dogma-o-Kristu-bit-%C4%87ete-kao-Bog Erich Fromm, Dogma o Kristu] (scribd)&lt;/ref&gt; Bio je to [[duhovnost|duhovno]]-[[harizma|karizmatički]] pokret, koji nije dovodio u pitanje kršćansko vjerovanje o Bogu, već je naučavao prisustvo [[Sveti Duh|Duha]] i nastup novog [[duhovnost|duhovnog]] vremena, te zastupao određene oblike kršćanskog života i crkvenoga ustrojstva.&lt;ref name=&quot;Fromm&quot;/&gt;

Monatanisti su pobijali svaku ideju hijerarhije, organizacije, istorijskog prejemstva itd.&lt;ref name=&quot;Зизијулас&quot;/&gt; Bitan je bio Duh kao iskustvo pojedinca. U početku je montanizam nije zastupao neko teoretsko učenje, već je samo insistirao na strogoj askezi. Ova etička strogost navela je brojne savremenike da mu se dive i da mu pristupe, kao veliki teolog [[Tertulijan]].&lt;ref name=&quot;Зизијулас&quot;&gt;{{Cite web |title=Јован Зизијулас, Јелинизам и хришћанство |url=http://www.verujem.org/pdf/Ziziulas_jelinizam_i_hriscanstvo.pdf |access-date=2013-03-29 |archivedate=2018-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180304143511/http://www.verujem.org/pdf/Ziziulas_jelinizam_i_hriscanstvo.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Montanizam u početku nije smatran [[hereza|herezom]]; ali je vremenom došao u sukob sa službenom Crkvom. Kršćanstvo je već bilo institucionalizirano te su [[hrišćanska crkva|crkvene]] vlasti suzbijale montanizam kao [[hereza|herezu]].&lt;ref name=&quot;Fromm&quot;/&gt; Montanizam se oblikovao kao rubna kršćanska zajednica, isključena iz [[katolička crkva|Velike Crkve]], ali koja se relativno dugo održala. ponegdje čak i do osmog stoljeća.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://real.mtak.hu/195689/1/Studia_Biblica_4_1Otvenforras.pdf|title= Ötven forrás a montanizmus történetéhez|publisher=real.mtak.hu|author=Tibor Grüll|place=Budimpešta|language=hu|date= |accessdate=6. jul 2025}}&lt;/ref&gt; Novo proroštvo je bilo masovan pokret koji je okupljao mnogo ljudi, u početku u svjetlu [[apokalipsa|apokaliptičkih]] iščekivanja, a kasnije oko velikih godišnjih [[hodočašće|hodočašća]]. Njihova hodočašća su jedna od prvih masovnih kršćanskih hodočašća, a [[Hipolit Rimski|Hipolit]] navodi i »[[praznik|blagdane]]« kao montanističku novotariju.&lt;ref name=&quot;Hipolit, Philos. 8, 19, 2&quot;&gt;Hipolit, Philos. 8, 19, 2&lt;/ref&gt; U novom proroštvu su značajnu ulogu igrale [[žena|žene]]. One su u maloazijskim crkvenim općinama bile u redovima [[sveštenstvo|klera]], ne samo kao [[đakon]]ise (što je bilo i u ostaloj Crkvi) nego i kao [[prezbiter]]i i [[episkopos|biskupi]].&lt;ref&gt;Epifanije, ''Panarion''. 49, 2&lt;/ref&gt;

Danas se često podvlači sličnost između montanizma i savremenog [[pentekostalizam|pentekostalizma]], koji neki nazivaju i neo-montanizmom.&lt;ref&gt;[http://www.theandros.com/montanists.html Nicholas Conner, The Montanists: Heretics or Primitive Christians?]&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
“Novo proroštvo” se nadovezivalo na tradiciju [[prorokovanje|prorokovanja]] koja je bila veoma živa u prvih stotinjak godina hrišćanstva.

[[Ranohrišćanski spisi|Ranohrišćanski spis]] [[Didahe]] (učenje apostola), nastao krajem 1. ili početkom [[2. vijek|2. veka]], opisuje stvarnost ranohrišćanskog pokreta u kom najvažnije mjesto imaju putujući »[[prorok|proroci]]«.&lt;ref&gt;Jean-Paul Audet, ''La Didaché. Instructions des apotres'', Paris [[1958]], str. 439).&lt;/ref&gt; Didahe donosi veoma zanimljiv kriterijum za razlikovanje pravih od lažnih [[prorok]]a, time da li u nadahnuću traži [[hrana|hranu]] za sebe ili za druge:

[[Datoteka:Didache Colofon.jpg|thumb|175px|[[Ranohrišćanski spisi|Ranohrišćanski spis]] [[Didahe]] opisuje crkvenu situaciju u kojoj najvažnije mjesto imaju [[prorok|proroci]].]]
{{izdvojeni citat|I nijedan prorok, naređujući u nadahnuću da se postavi stol, ne jede s njega; ako se tako ne vlada, to je lažni prorok. (XI. 9) }}

Sličan kriterijumu hrane je i kriterijum novca, naime da li u nadahnuću traži [[novac]] za sebe ili za druge:

{{izdvojeni citat|A koji rekne u nadahnuću: Daj mi novce ili što drugo, ne slušajte ga. No ako rekne da se dade za druge koji su u potrebi, neka ga nitko ne sudi. (XI. 12)}}

Pravila predviđaju da se &quot;pravi proroci&quot; mogu smestiti i za stalno u zajednici, služeći kao [[svećenik|sveštenici]]:

{{izdvojeni citat|No, svaki pravi prorok koji hoće da se kod vas smjesti, zaslužuje svoju hranu. Isto tako i pravi učitelj: dostojan je i on kao radnik svoje plaće. Uzmi dakle prvine proizvoda s preše, gumna, volova i ovaca, i daj prorocima: oni su naime vaši veliki svećenici. (XIII. 1-3)}}

Sredinom [[2. vijek|2. veka]] apologet [[Justin Filozof|Justin]] piše da u hrišćanstvu još uvek postoje proročki darovi koji su nasleđeni iz [[judaizam|judaizma]]:

{{izdvojeni citat|Kod nas i sada postoje proročki darovi; odatle i vi (Židovi) morate razumjeti, da je ono što je nekoć bilo kod vas, preneseno k nama.&lt;ref&gt;Justin, »''Dijalog s Trifonom''«&lt;/ref&gt;|[[Justin Filozof]]}}

Približno u isto vreme (oko 140-155) [[Hermin Pastir|Hermin »Pastir«]] donosi upute za razlikovanje pravog [[prorok]]a od lažnog:

{{izdvojeni citat|»Prema životu ocijeni čovjeka koji ima Duha božanskoga. Onaj koji ima Duha odozgo, blag je, spokojan, skroman, uzdržava se od svake zloće i od isprazne želje ovoga svijeta, sebe smatra nižim od svih ljudi, i nikome ništa ne odgovara na njegovo traženje; ne govori posamce, i Duh Sveti ne govori kad čovjek želi govoriti, nego govori onda kad Bog hoće da on govori.« (Mand. 11, 7—10).}}

Na to se nadovezuje opis lažnog proroka:

{{izdvojeni citat|»Onaj čovjek koji prividno ima Duha, uzvisuje sama sebe, želi imati prvo mjesto, i odmah je drzovit i bestidan i mnogoglagoljiv; kreće se u mnogom raskošju i u mnogim drugim varljivostima, i prima plaću za svoje proroštvo; a ako mu se ne da, on ne prorokuje. Može li božanski Duh primati plaću i prorokovati? Ne može Božji prorok tako činiti, nego je duh takvih prizemni duh« (Mand. 11, 12).|[[Hermin Pastir]]}}

U vreme rađanja &quot;novog proroštva&quot; ova proročka tradicija ranog hrišćanstva je već slabila, a jačala je [[institucija|institucionalizacija]].

== Historija ==
[[Datoteka:Turkey ancient region map phrygia.gif|thumbnail|Karta [[Frigija|Frigije]] u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu]]
[[Montan]] je počeo da propoveda oko [[157]]. godine&lt;ref&gt;[[Epifanije Salaminski|Epifanije]], ''Panarion'', 48, 1&lt;/ref&gt; u [[Mala Azija|maloazijskoj]] pokrajini [[Frigija|Frigiji]], tvrdeći da je primio niz [[откровење|objava]] od [[sveti Duh|svetog Duha]] ([[paraklet]]a). Sa njime su uvek išle dve [[prorok|proročice]], Priska (Priscila) i Maksimilija, koje su tvrdile da ih Duh pokreće i [[inspiracija|nadahnjuje]]. Priska i Maksimila bile su napustile svoje muževe i živjele u seksualnoj uzdržljivosti.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt; Njih troje su propovedali u ekstatičnim stanjima podstičući ljude da [[post]]e i da se [[molitva|mole]], kako bi doživeli [[откровење|otkrovenje]]. Želeli su da izvuku kršćane iz društvenih odnosa i da osnuju novu zajednicu odvojenu od svijeta, kao pripremu za silazak »gornjeg Jeruzalema«&lt;ref name=&quot;Fromm&quot;/&gt; (iz [[knjiga Otkrivenja|knjige Otkrivenja]]). Montan je govorio:

{{izdvojeni citat|Jer, pravedan čovek će sijati stostruko sjajnije od Sunca, pa čak i najmanji među vama koji su spašeni, (će sjati) stostruko sjajnije od Meseca.&lt;ref&gt;[http://abacus.bates.edu/Faculty/Philosophy%20and%20Religion/rel_241/texts/montanism.html Montanist Fragments]&lt;/ref&gt;|[[Montan]]}}

Ovaj pokret, od početka nazvan »novim proroštvom«, je bio »eksplozija profetizma«, s različitim karizmama, vizijama i objavama.&lt;ref&gt;J. DANIÉLOU, ''Nuova storia délia Chiesa'', I, str. 145&lt;/ref&gt; Selo [[Pepuza]] u Frigiji, središte pokreta, su proglasili [[Novi Jerusalim|Novim Jerusalimom]], zbog čega su isprva nazivani ''Pepuzijancima''. Također su nazivani i ''Frigijcima'', ili ''Katafrigija'' (&quot;iz Frigije&quot;), po domovini pokreta, maloazijskoj pokrajini [[Frigija|Frigiji]]. Montan je umro oko [[177]]. a Maksimila [[179]]. godine, ostavši gomilu sledbenika. Pokret se brzo proširio i zapadnim delovima Rimskog carstva. Već 170-ih novo proroštvo je prisutno ne samo u Crkvi u [[Rim]]u već i u dalekoj [[Galija|Galiji]], u [[Lyon]]u. Oko »novog proroštva« odmah se razvila velika raspra i veliko gibanje u Frigiji, a ubrzo i po cijeloj Maloj Aziji. Jedni su se oduševljavali novom objavom, a drugi su je smatrali lažnim proroštvom, i tako se razmahala žestoka borba. Montanisti su svoje protivnike nazivali »ubojicama proroka« (prema [[Evanđelje po Mateju|Mateju]] 23, 37–39).&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt;

»Novo proroštvo« u početku nije bilo upereno protiv [[episkopos|biskupa]] i [[crkvena hijerarhija|crkvene hijerarhije]]. U [[Rim]]u su isprva dobro prihvaćeni, pa je ih je čak i [[eleuterije|papa Eleuterije]] (175-189) podržao pismom.&lt;ref&gt;Tertullian, &quot;Adversus Praxean&quot; c.1, Trevett 58-59&lt;/ref&gt; Montanisti su još za vreme [[Papa Viktor I|Viktora]] (189-198) ili njegova nasljednika [[Zefirin]]a (198-217), htjeli od rimskog biskupa zadobiti blagoslov. Međutim, novoproročko zanesenjaštvo je toliko uzbunilo kršćansku zajednicu u Maloj Aziji da su se biskupi osjetili ugroženim, te su protiv njih održane prve poznate [[sinod]]e iz crkvene povijesti, a više biskupa je i pismeno istupilo protiv njih ([[Apolinar iz Hierapola]], [[Meliton Sardski|Meliton iz Sarda]], [[Serapion od Antiohije|Serapion iz Antiohije]], [[Apolonije iz Efeza]]). Prvotna se polemika više odnosila na osobni život novih proroka: prigovarala im se, posebno Priski i Maksimili, pohlepa za dobitkom, [[kozmetika|šminkanje]], uopće [[luksuz|luksus]], i naprosto način života.&lt;ref&gt;Eusebije, ''Hist. eccl.'', 5, 18&lt;/ref&gt; Rimski biskup (Viktor ili Zefirin) je već bio priznao proroštvo Montana, Priske, Maksimile, te je na temelju toga podijelio mir Crkvama Azije i Frigije, i poslao mirovno pismo (''litteras pacis'') kojim nalaže prihvaćanje [[harizma|karizmi]]. Međutim, tada u Rim dolazi [[monarhijanizam|monarhijanac]] [[Praxeas]] iz Male Azije, koji je pogrdama o prorocima i njihovim zajednicama, ubedio papu da povuče priznanje.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt; Istovremeno i rimski prezbiter [[Gaj (prezbiter)|Gaius]] piše protiv montanista. Tako, već početkom [[3. vijek]]a se na &quot;novo proroštvo&quot; počinje gledati kao na [[hereza|herezu]].

Nakon razlaza s Velikom Crkvom, montanisti su je počeli nazivati »''Ecclesia psychicorum''« (psihička crkva), za razliku od svoje Crkve, koja je »''Ecclesia pneumaticorum''« (duhovna crkva). One koji ne prihvataju novo proroštvo su nazivali psihicima (''psychikous'')&lt;ref&gt;Klement, Strom. 4, 13, 93&lt;/ref&gt;, a prema takvima je posebno oštar Tertulijan:

{{izdvojeni citat|Psihicima, koji ne prihvaćaju Duha, ne sviđa se ono što je od Duha. Budući da im se ne sviđa ono što je od Duha, sviđa im se ono što je od tijela, jer je to suprotno Duhu.&lt;ref&gt;Tertulian, »De monogamia«, 1&lt;/ref&gt;|[[Tertulijan]]}}

Vjerojatno najpoznatiji montanista je bio [[Tertulijan]], koji je kao prestižni latinski [[teologija|teolog]] prišao montanistima oko [[206]]. godine u [[Kartaga|Kartagi]]. Montanizam je Tertulijanovim spisima »zadobio izgled teologije i stekao je razgovjetnu religioznu fizionomiju« ([[Hans von Campenhausen|Campenhausen]]).

Nakon dolaska hrišćanske crkve na vlast, montanisti su surovo proganjani. Na Istoku je oštre kazne protiv montanista zakonski propisao [[Konstantin Veliki]] [[331]]. godine. Na Zapadu je car [[Honorije]], na traženje pape [[Papa Inocent I|Inocenta I]], doneo [[407]]. godine oštre zakone protiv montanista. Montanisti su se, međutim, još dugo održali. Njihova su žarišta bila u [[Kapadokija|Kapadociji]], [[Galacija|Galaciji]], [[Frigija|Frigiji]], [[Kilikija|Ciliciji]] i [[Istanbul|Carigradu]].&lt;ref&gt;EPIPH., Panar., 48, 14&lt;/ref&gt; U [[6. vijek|6. veku]], oko [[550]]. godine, uz podršku cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana]], biskup [[Jovan od Efesa|Jovan Efeški]] je predvodio ekspediciju u [[Pepuza|Pepuzu]] radi uništenja montanističkog svetilišta, ustanovljenog pored grobova Montana, Priscile i Maksimilije. Ivan Efeški je dao spaliti [[relikvija|mošti]] začetnika montanizma, kao i njihove crkve.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt; Tada je njihovo sveto mesto opustošeno, a montanistička zajednica u Papuzi istrebljena.

{{izdvojeni citat|Za kršćansku povijest je golema šteta, ne samo to što je Velika Crkva — došavši do moći u suradnji s državom — iskoristila protiv montanista silu, no još više što je problem karizmatičnosti u Crkvi kasnije sasvim potisnut iz ekleziološkog mišljenja.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt;|[[Tomislav J. Šagi-Bunić]]}}

Neke su se montanističke zajednice na izolovanim mestima održale i do [[8. vijek|8. veka]]. Papa [[Grgur Veliki]] početkom [[7. vijek]]a traži da se obraćeni montanisti ponovno krste, jer nisu kršteni u ime Trojstva, budući da »''perverso sensu vjeruju da je Duh Sveti neki zao čovjek Montan''«.&lt;ref&gt;Papa Grgur Veliki, Epist. XI, 67&lt;/ref&gt;

== Učenje ==
{{izdvojeni citat|Oni ispovijedaju jednako kao i Crkva Oca svemira Boga i stvoritelja svega, kao i sve ono što o Kristu svjedoči i Evanđelje, a novotari su s obzirom na postove i svetkovine.&lt;ref&gt;Hipolit, ''Philos''. 8, 19, 2&lt;/ref&gt;|[[Hipolit Rimski|Hipolit]]}} 
Izvorni montanizam karakteriše neposredno očekivanje silaska nebeskog Jeruzalema, naglašavanje karizmatičkog elementa u Crkvi nasuprot institucionalnom, te s tim u vezi davanje odlučujuće uloge [[prorok|prorocima]] u Crkvi; etička strogost i s tim povezan crkveni purizam; naglašen [[askeza|asketizam]] i svjesno traženje [[mučenik|mučeništva]].&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt;

“Novo proroštvo” ne želi unijeti nikakve nove sadržaje u kršćansko vjerovanje, već se više bavi načinom života. Po svjedočanstvu [[Epifanije Salaminski|Epifanijevu]], montanisti, kao i katolici, prihvaćaji čitavo [[Biblija|Sveto Pismo]] Starog i Novog Zavjeta.&lt;ref&gt;Epifanije, Panar. 48, 1&lt;/ref&gt; [[Hipolit Rimski|Hipolit]] svedoči da oni nisu ni [[gnosticizam|gnostici]] ni [[markion|marcionovci]], i da u kristologiji nisu [[doketizam|doketi]] ni [[judeohrišćani|judaisti]].&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt;

Oni nisu tvrdili da je sveti Duh dan tek Montanu već su polazili od stanja u prvoj Crkvi. Njihovo je osnovno vjerovanje da [[harizma|karizme]] nisu među hrišćanima prestale, nego da darovi Duha postoje i danas, kao i u vrijeme [[apostoli|apostola]]. Tertulijan upozorava da treba čuti Duha kako prorokuje sve do sada, a ne samo nekoć.&lt;ref&gt;Tertulijan, ''De virg. vel''. 1&lt;/ref&gt;

=== Post ===
{{main|Post}}
Montanisti su poseban naglasak stavljali na [[post]] i uzdržavanje od određenih vrsta jela. Velika Crkva je imala obvezan post samo u dane uoči [[Uskrs]]a, a kao neobvezan, ali općenito obdržavan, ''[[stationes]]'' dva puta tjedno, u srijedu i petak; oni su uključivali uzdržavanje od jela do devete ure (tj. do tri sata popodne, kad se u rimskom svijetu uzimao glavni obrok). U petak se obdržavao i cjelodnevni post, koji se u nekim prigodama prozegao na subotu. Montanisti su povećali broj dana kad je post obvezatan za sve vjernike i uveli obvezatno uzdržavanje od određenih jela. Tertulijan zajedljivo kaže da psihici zabacuju nova proroštva ne zato što bi Montan, Priscila i Maksimila propovijedali nekog novog Boga, ili razbijali neko Pravilo vjere ili nade, nego zato što oni javno uče da bi trebalo &quot;''češće postiti nego se ženiti''&quot;.&lt;ref name=&quot;Tertulijan, De ieiunio, 1&quot;&gt;Tertulijan, ''De ieiunio'', 1&lt;/ref&gt; Montanisti su tražili da se ''stationes'' poste sve do večeri, i uveli su neke određene posne dane povezane sa [[Kserofagija|kserofagijom]] (suhom ishranom):

{{izdvojeni citat|Oni nas optužuju da obdržavamo svoje posebne dane posta, da često stationes produžujemo sve do večeri, da čak obdržavamo kserofagije, ukoliko uživamo samo suha jela, bez ičega mrsnoga, bez bilo kakve juhe i sočnih plodina, te ne jedemo i ne pijemo ništa što u sebi sadrži vina.&lt;ref name=&quot;Tertulijan, De ieiunio, 1&quot;&gt;Tertulijan, ''De ieiunio'', 1&lt;/ref&gt;|[[Tertulijan]]}}

[[Kserofagija|Kserofagiju]] su montanisti obdržavali jedanput na godinu kroz dva kontinuirana tjedna, uz isključenje subote i nedjelje: sve u svemu deset dana. Možda je taj [[korizma|veliki post]] bio pred blagdan [[Pasha|Pashe]] ([[Uskrs]]). Montanisti su za kserofagiju pronalazili [[biblija|biblijsko]] uporište u [[Daniel (knjiga)|knjizi proroka Daniela]] (gl. 1) u izvještaju o židovskim dječacima koji su na [[babilon]]skom dvoru jeli samo povrće i pili samo vodu. Protivnici su optuživali montaniste da su kserofagiju preuzeli iz misterijskog kulta [[Izida|Izide]] odnosno [[Kibela|Cibele]].

Montanističko naglašavanje posta je bilo povezano s traženjem [[harizma|karizmatičkih]] darova, a posebno [[ekstaza|ekstaze]], kao stanja u kojemu se Bog objavljuje preko čovjeka, kao autentično pojavljivanje »proroštva« u zajednici. Na to upućuje i povezivanje posta s knjigom Danielovom, po kojoj su mladići koji su se hranili samo povrćem i vodom, dobili »''znanje i razumijevanje svih knjiga i mudrosti''«, a »''Daniel razumijevaše viđenja i sne''« (Dan 1, 17). Tertulijan govori o [[откровење|objavi]] »''koju bi trebalo izmamiti pomoću kserofagija''.« (De ieiun 12). Dakle, postovi montanista imaju svrhu da budu sredstvo za zadobivanje proročkih karizmi.

Rafanofagija, tj. jedenje [[rotkva|rotkve]], koju kao montanističku specijalnost spominje [[Hipolit Rimski|Hipolit]]&lt;ref name=&quot;Hipolit, Philos. 8, 19, 2&quot;/&gt;, vjerojatno je način ironiziranja: toga nema u drugim vrelima.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt;

=== Trojstvo ===
{{main|Trojstvo}} 
Montanisti su svratili veću pozornost na [[sveti Duh|svetog duha]], i na njegovu ulogu u Crkvi. Izvršili su golem utjecaj na trinitarnu spekulaciju III stoljeća, obzirom da je u II stoljeću učenje o Duhu bilo još veoma nerazvijeno. Montanisti ispovedaju rani oblik vjere u [[trojstvo]] Oca, Sina i svetog Duha. Montan, koji je verovao da kao prorok govori u »ekstazi«, odnosno da božansko govori kroz njega, je govorio:

{{izdvojeni citat|Ja sam Otac, Sin i Paraklet.&lt;ref&gt;DIDYMUS, De Trinitate, 3, 41, 1&lt;/ref&gt;|[[Montan]]}}

Tertulijan je najstariji [[latinski jezik|latinski]] pisac koji koristi izraz [[Trojstvo]] (''Trinitas'')&lt;ref&gt;&quot;Trinitas&quot; is itself a Latinization of the Greek &quot;he trias&quot; (the Triad), a term that was used earlier than Tertullian by [[Theophilus of Antioch]] in ''Ad Autolycum'' 2.15 to refer to God, God's Logos (Jesus), and God's Sophia (Holy Spirit)&lt;/ref&gt;, i daje najstarije postojeće formalno izlaganje trinitarne teologije.&lt;ref&gt;In ''Adversus Praxean''; see Barnes for a summary of the work.&lt;/ref&gt; On je napisao svoju trinitarnu formulu nakon što je postao montanist, te je njegovа idejа u početku odbačenа kao jeres od strane crkve, ali je kasnije prihvaćenа kao ortodoksija.&lt;ref name=&quot;gonzales&quot;&gt;Justo L. Gonzáles, ''The Story of Christianity, Volume 1: The Early Church to the Dawn of the Reformation'' (New York: HarperCollins Publishers, 2010), 91-93.&lt;/ref&gt;

=== Proroštvo ===
{{main|Prorok|Ekstaza}} 
Za montaniste je prorok glas Božji. Oni su verovali da [[prorok]], kad izriče svoja »''oracula''« kao poruke Božje, govori u [[ekstaza|ekstazi]], to jest izvan sebe, da Duh preuzima njegove duševne i tjelesne moći i služi se njima, a da prorok nije svjestan sebe ni onoga što govori: ne govori on, nego [[Sveti Duh|Duh Božji]] govori kroz njega. Ovo je vjerovanje za montaniste bilo jedno od ključnih. Tertulijan je napisao šest knjiga o ekstazi&lt;ref&gt;Jeronim, De vir. ili. 53 i 40&lt;/ref&gt;, ali to djelo nije sačuvano. Iz spisa protiv [[Markion|Marciona]] se vidi kako je govor u ekstazi bitan:

{{izdvojeni citat|Neka iznese Marcion darove svoga Boga, neke proroke, no koji nisu govorili iz ljudskog shvaćanja, nego od Božjega Duha, koji su i unaprijed navijestili buduće, i iznijeli ono što je sakriveno u srcu. Neka pokaže neki psalam, neko viđenje, neku molitvu, ali duhovnu, u ekstazi, to jest u nesvjesti ... Neka mi dokaže da je kod njega i žena prorokovala, nekoja od onih njegovih svetijih žena: veličat ću. Ako sve to lakše ja iznesem, i to u skladu s pravilima i disciplinom Stvoritelja, onda će bez sumnje mome Bogu pripadati i Krist i Duh i Apostol«.&lt;ref&gt;Tertulijan, »Adversus Marcionem« 5, 8&lt;/ref&gt;|[[Tertulijan]]}}

Prema Tertulijanovu shvaćanju, za pravo proroštvo je bitno da ga čovjek izriče u stanju besvijesti, nemajući u vlasti svojih osjetilnih moći. Isto shvaćanje iznosi i u spisu &quot;O duši&quot;:

{{izdvojeni citat|Jer kad se čovjek nađe u Duhu, osobito kad ugleda slavu Božju ili kad kroz njega Bog govori, nužno je da ispadne iz osjetila, jer je osjenjen silom Božjom.&lt;ref&gt;Tertulijan, »De anima« 45&lt;/ref&gt;}}

Ovo shvatanje je izazvalo posebno žive rasprave, pa je Miltijad napisao spis kojim dokazuje da prorok ne govori u ekstazi.&lt;ref&gt;Euzebije, Hist. eccl. 5, 17, 1&lt;/ref&gt; Antimontanisti su dokazivali da pravi prorok uopće ne govori u besvijesti, nego u ''parakolouthesis'', stanju koje mu ne oduzima uporabu njegovih osjetila. Oni su poredili esktatičko stanje montanista sa analognim pojavama kod pagana.&lt;ref&gt;J. SCHUEMER, ''Die altchristiche Fastenpraxis'', Muenster i. W. [[1933]], str. 236—240&lt;/ref&gt;

Vjerojatno je još tokom prve faze pokreta došlo do stava da je [[proroštvo]] bar na neki način iznad [[episkopos|biskupa]], jer takav stav [[Tertulijan]] izričito zastupa.

=== Mučeništvo ===
{{main|Hrišćanski mučenici}}
Montanisti su, u skladu sa svojom eshatologijom, inzistirali na aktivnoj spremnosti na [[mučenik|mučeništvo]]. Oni nisu odobravali da se kršćanin skloni za vrijeme [[progoni kršćana|progona]] i tako izbjegne mučeništvu. Prihvatanje mučeništva je povezano sa odbijanjem uklapanja u tadašnje [[društvo]] i [[država|državu]]. &quot;Novo proroštvo&quot; se svjesno isključivalo iz društva; bio je to svojevrstan bijeg od svijeta, uzdržavanje od svega što je u svijetu, želja za očuvati se čistim od svijeta, u očekivanju Božjeg kraljevstva.

Tertulijan je nakon što se priključio montanistima napisao je spis &quot;''O bijegu u vrijeme progona''&quot; u kojem je osudio izbjegavanje progona i prilike za mučeništvo. I u spisu &quot;''O idololatriji''&quot; iz 211/212. takođe zastupa takav stav:

{{izdvojeni citat|Mnogi kažu: Nitko ne mora samoga sebe promulgirati. A ja mislim: Ni zanijekati. Jer niječe svaki onaj koji u bilo kojoj prilici sebe pritajuje, dopuštajući da ga drže za paganina. I dakako, svako je nijekanje idololatrija, kao što je svaka idololatrija nijekanje, bilo to djelom ili rječju.&lt;ref&gt;Tertulijan, ''De idolatria'' 22&lt;/ref&gt;|[[Tertulijan]]}}

[[Jean Daniélou|Daniélou]] smatra da je proturimsko zaoštravanje montanista i traženje mučeništva predstavljalo »opasnu prijetnju miru Crkve«.&lt;ref&gt;J. Daniélou, ''Nuova storia della Chiesa I'', 146&lt;/ref&gt; Crkvene vlasti nisu odobravale postupke kršćana kojima su mogli izazvati državne vlasti,&lt;ref&gt;J. Daniélou, ''Nuova storia della Chiesa I'', 184&lt;/ref&gt; već su imali »realističniji« pristup, išli su na sporazumijevanje s vlastima, posebno u vrijeme [[Severska dinastija|Severovaca]].&lt;ref&gt;J. Daniélou, ''Nuova storia della Chiesa I'', 185&lt;/ref&gt; Daniélou smatra mogućim da razbuktavanje progona pod severovskom dinastijom treba velikim dijelom pripisati razbuktavanju apokaliptičkog gibanja među kršćanima, u čemu su se posebno isticali montanisti&lt;ref&gt;J. Daniélou, ''Nuova storia della Chiesa I'', 182—189&lt;/ref&gt;, i ukazuje na činjenicu da nemamo podataka »da su u toj periodi bili općenito uznemirivani biskupi«.&lt;ref&gt;J. Daniélou, ''Nuova storia della Chiesa I'', 187&lt;/ref&gt;

=== Eshatologija ===
{{main|Eshatologija}} 
[[Eshatologija|Eshatološko]] iščekivanje je isprva bilo temeljni element pokreta. Jedno od posljednjih Maksimilinih proroštava glasi da poslije nje više neće biti proroka: nastupit će kraj sveta.&lt;ref&gt;EPIPH., Panar., 48, 2&lt;/ref&gt; Očekivanje »nebeskog Jeruzalema« je bilo u vezi s maloazijskim [[milenarizam|hilijastičkim]] očekivanjima i [[apokalipsa|apokaliptikom]] koja je u to vrijeme još bila živa u ranom kršćanstvu. Montanisti su posebno cenili [[Evanđelje po Ivanu|Ivanovo Evanđelje]] i [[Knjiga Otkrivenja|Ivanovu Apokalipsu]], odakle i dolazi pojam »[[novi Jeruzalem|novog Jeruzalema]]«. Pokret je već od samog početka morao sadržavati i poziv na hitno obraćenje, pa s tim u vezi i moralni rigorizam.&lt;ref name=&quot;Šagi-Bunić&quot;/&gt;

Početni montanizam je, očito u vezi s neposrednim eshatološkim iščekivanjima, preporučivao i uzdržavanje od [[brak]]a.

=== Vreme duha ===
Teško je reći je li učenje o vremenu Duha, kao o trećem vremenu, bilo u montanizmu prisutno odmah od početka, ali se vremenom iskristaliziralo. Misao o vremenu Duha, kao o trećem vremenu, poslije vremena Oca i poslije vremena Sina, je od golemog značenja za kršćansko poimanje povijesti [[спасење|spasenja]]. Tertulijan je zacrtao temeljne obrise za to shvaćanje. On polazi od načela da se ništa ne zbiva »''sine aetate''«, i da sve treba vremena. To načelo pronalazi u prirodi, što mu služi kao usporedba za razvitak u području Božje pravednosti (''iustitia''):

{{izdvojeni citat|Tako je i pravednost najprije bila u prvim zametcima, kao priroda koja se boji Boga; odatle je preko Zakona i Proroka uznapredovala u djetinjstvo - odatle je preko Evanđelja stasala u mladenačko doba; sada je Paraklet uređuje u zrelu dob.«&lt;ref&gt;Tertulian, De virg. vel. 1&lt;/ref&gt;|[[Tertulijan]]}}

Tako se u montanizmu učvrstila ideja o tri epohe čovječanstva: Oca (Stari Zavjet), Sina (vrijeme ustanovljenja Crkve) i Duha (Parakleta), koje je njihovo vreme.&lt;ref&gt;M. LODS, ''Précis d'histoire de la théologie chrétienne du IIe au début du Ive siècle'', Neuchatel [Suisse] [[1966]], str. 71—76&lt;/ref&gt; Sličnu je ideju u Srednjem vijeku iznio [[abba (otac)|opat]] [[Joakim de Fiore]] (1145–1202), a na to se oslanjao i pokret spiritualaca u XII i XIII stoljeću.&lt;ref&gt;St. da CAMPAGNOLA, L'angelo del sesto sigillo e l'»Alter Christus«, Roma 1971; posebno str. 7—48&lt;/ref&gt; Slične ideje u moderno doba otkrivaju se kod nekih velikih književnika ([[George Sand]], [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevski]], posebno [[Mereškovski]]).

=== Crkveni purizam ===
Osobita je značajka montanizma eklezialni purizam, shvaćanje po kojem u Crkvi nema mjesta za grešnike. Ogleda se u naučavanju da se veliki [[grijeh|grijesi]] učinjeni poslije [[krštenje|krštenja]] ne mogu oprostiti u Crkvi, što znači zabacivanje mogućnosti pokore za velike grijehe. To shvaćanje počinje od prvih dana montanističkog pokreta, kako nam svjedoči jedan Montanov »oraculum«:

{{izdvojeni citat|Može Crkva otpustiti grijeh, ali neću to činiti, da ne bi i drugi griješili«.&lt;ref&gt;Tertulijan, ''De pudicitia''. 21, 7&lt;/ref&gt;|[[Montan]]}}

Tertulijan se žestoko obara na edikt jednoga biskupa, najvjerojatnije [[Agripin od Kartagine|Agripina Kartaškog]], koji otpušta grijehe [[preljub]]a i [[blud]]a onima koji obave pokoru.&lt;ref&gt;Tertulijan, ''De pudicit''. 1, 6&lt;/ref&gt; Rasprava se kreće prvenstveno oko preljuba, ali Tertulijan jasno govori i o drugim grijesima, naročito o grijehu otpada od Boga i o [[ubistvo|ubistvu]]. On razlikuje dvije vrste grijeha: oprostive koje naziva i lakšima, i neoprostive koje označuje i kao teže (čovjekoubojstvo, idolopoklonstvo, prijevara, nijekanje, bogohulstvo, preljub, blud i slično).&lt;ref&gt;Tertulijan, ''De pudicitia'' 2, 12; 18, 18; 19, 23—26&lt;/ref&gt; Oprostivi gresi su protiv čovjeka, a neoprostivi protiv Boga&lt;ref&gt;Tertulijan, De pudic. 2, 10&lt;/ref&gt;, budući da su oskvrnuća [[Tijelo je hram|hrama Božjega]]. Svi se grijesi, pa i neoprostivi, opraštaju krštenjem. Ali krštenim hrišćanima nema oproštenja za neoprostive grijehe, i ne mogu biti primljeni nazad u crkveno zajedništvo. No, svi moraju činiti pokoru, samo što grešnici s neoprostivim grijesima ne mogu dobiti oproštenje od Crkve, nego svoje oproštenje moraju očekivati samo od Boga.&lt;ref&gt;Tertulijan, De pudic. 3&lt;/ref&gt;

Tako se montanistička zajednica ukazuje kao »Crkva čistih«: u zajedništvu mogu imati udjela samo oni koji su sačuvali čistotu, ne okaljavši se nikada, otkad su kršteni, teškim grijehom. Boreći se protiv davanja crkvenog zajedništva grešnicima koji su se podvrgli određenoj pokori, Tertulijan ocrtava temeljne obrise montanističkog pojma Crkve, tj. montanističku [[eklesiologija|ekleziologiju]]. Biskupi mogu opraštati samo oprostive grijehe. Opraštanje grijeha protiv Boga pripada samo Bogu, ona ne pripada biskupima, njima pripada samo upravljanje crkvenom zajednicom. Biskupi su u ruke dobili samo disciplinu, a nisu dobili [[moć]] ili [[vlast]] (''potestas''). Prava moć je ustvari duh, jer Duh je Bog. (De pudic. 21, 1). Onaj kroz kojega progovara sam Bog, to je prorok. Prorok može oprostiti grijehe, ali je onda sam Bog koji oprašta, budući da prorok govori u ekstazi. Stoga, opraštanje velikih grijeha u Crkvi ne može biti redovita i institucionalizirana pojava, budući da je proroštvo individualni dar.

== Spisi ==
{{izdvojeni citat|Najurena sam kao vuk od ovaca; Ja nisam vuk. Ja sam reč, i duh, i snaga.&lt;ref&gt;[http://www.newadvent.org/fathers/0710.htm The Extant Writings of Asterius Urbanus]&lt;/ref&gt;|Maksimila}}

Pretpostavlja se da Priscila, Maksimilija i Montan nisu ništa pisali, već samo propovedali. Ipak su vrlo rano njihova proroštva sabrana u zbirke. [[Hipolit Rimski|Hipolit]] govori o njihovim »bezbrojnim knjigama«&lt;ref&gt;Philos., 8, 19&lt;/ref&gt;, što se verovatno odnosi na zbirke proroštva (''oracula''). Rimski prezbiter Gaj ih napada zbog drskosti što su stvarali »nova [[Biblija|Pisma]]«: očito je riječ o zbirkama proroštva koja su učenici stavljali uz [[kanon]]ske spise. Od »Oracula« je sačuvano samo nešto kod starih pisaca.

Poznat je jedan od montanističkih pisaca, Asterius Urbanus, koji je sakupljao uglavnom proroštava Maksimilina.&lt;ref&gt;[http://www.newadvent.org/cathen/02018a.htm Catholic Encyclopedia &gt; Asterius]&lt;/ref&gt; Takođe je poznat odgovor koji je napisan na Miltijadov spis protiv montanista. Spis je obrađivao problem naravi proroštva kao čovjekova čina, tj. da prorok govori u »[[ekstaza|ekstazi]]« (izvan sebe, nesvjestan što govori). Themison, vođa frigijskih montanista u vrijeme Maksimile, napisao je po uzoru na apostole »katoličku« [[poslanica|poslanicu]], tj. pismo upravljeno svim kršćanima. Početkom III stoljeća djelovao je u Rimu montanistički pisac Proklo, s kojim se ponosi Tertulijan, a spominje ga i protivnik Gaj.

Poznato je također da su postojali i montanistički »[[Psalmi]]«, koji su se pjevali u njihovim zajednicama.

Najveći je montanistički pisac [[Tertulijan]]. Velik je dio njegovih spisa sačuvan.

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://abacus.bates.edu/Faculty/Philosophy%20and%20Religion/rel_241/texts/montanism.html Montanist fragments]
* [http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Montanism Montanism] (New World Encyclopedia)
* [http://www.newadvent.org/cathen/10521a.htm Montanists] (Catholic Encyclopedia)
* [http://www.earlychurch.org.uk/montanism.php Montanus &amp; Montanism] (earlychurch.org)
* [http://www.theandros.com/montanists.html Nicholas Conner, The Montanists: Heretics or Primitive Christians?]

[[Kategorija:2. vijek]]
[[Kategorija:Rano hrišćanstvo]]
[[Kategorija:Religijske tradicije i pokreti]]
[[Kategorija:Hereza]]</text>
      <sha1>603cnzenn2waruwxh8ugectemmuo2le</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>L'Avare</title>
    <ns>0</ns>
    <id>107205</id>
    <revision>
      <id>42481928</id>
      <parentid>42425933</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T16:33:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lesgles</username>
        <id>2767</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Lesgles premješta stranicu [[L'Avare ou l'École du mensonge]] na [[L'Avare]]: uklonio sam lažni dugi naslov (vidi [[en:Talk:The Miser]])</comment>
      <origin>42425933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4825" sha1="3f622klnacpc25ocmvpkzc14l50uva6" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{Drugo značenje3|Škrtac}}
{{For|komediju srpskog pisca Jovana Sterije Popovića|Tvrdica (Jovan Sterija Popović)}}
{{Drugo značenje2|Tvrdica}}
{{Infokutija knjiga
| naslov           = Škrtac
| naslov_orig = L'Avare ou l'École du mensonge
| prijevod        = 
| slika           = 
| opis_slike      = 
| autor           = [[Molière]]
| ilustrator      = 
| dizajn korica   = 
| zemlja          = {{flag|Francuska}}
| jezik           = [[francuski jezik]]
| žanr            = [[komedija]]
| vrsta_djela     = [[drama]]
| izdavač         = nepoznat
| datum_izdanja   = [[1668]].
| medij    = 
| stranica   = 
| pripovjedač     = 
| gledište        = 
| vrijeme_radnje  = 
| mjesto_radnje   = 
| glavni_lik      = Harpagon
| vrhunac         = 
| teme            = 
| isbn            = 
}}
'''''Škrtac''''' je [[Molière]]ova [[komedija]] u pet činova inspirirana [[Plaut]]ovim istoimenom djelom, praizvedena [[1668]].

== Fabula ==
=== Prvi čin ===

Starac Harpagon ima dvoje djece sina Cleanta i kći Elisu. Članovi druge obitelji su otac Anselme i djeca Mariane i Valere. Valere iskazuje ljubav Elise, saznajemo da se oni međusobno ljube i potajno su zaručeni. Kriju neku tajnu. Cleante otkriva sestri svoju ljubav prema Marijani, skromnoj i siromašnoj djevojci. Želi joj kao dokaz svoje ljubavi pomoći, no ni on ni Elise nemaju novaca. Razmišljaju što da naprave. Harpagona upoznajemo kroz prizor tjeranja La Flechea iz kuće jer mu je sve sumnjivo. Sumnjičav je prema svima, pa i svojoj djeci. Osuđuje sinovljevo ponašanje jer Cleante kocka i svu zaradu troši na odijevanje. Cleante i Elise žele s njim razgovarati o ženidbi, no Harpagon ima svoju viziju bolje budućnosti: objelodanjuje da se želi oženiti Marijanom, sinu je namjenio udovicu, a kćeri Anselma. Elise se suprotstavlja ocu, no Harpagon predlaže da pitaju Valerea. Valere se ne suprotstavlja Harpagonu jer želi privući njegovu naklonost, ali neki spretan način treba pronaći da se spriječi vjenčanje. Valere se prerušava u slugu i svo vrijeme služi Harpagonu ne bi li stekao njegovu naklonost. 

=== Drugi čin ===
Zamršena situacija stvorena je posuđivanjem novca za Cleanta, a u kojoj sudjeluje sluga La Fleche i meštar Simeon - novac treba biti posuđen od Harpagona, a Cleante to ne zna. Komični su uvjeti koje Harpagon postavlja i prepoznajemo tipičan lik lihvara, bolesno škrtog čovjeka. No, Cleante ubrzo otkriva da je posuđivač Harpagon. Prizor između La Flacha i Frozine (spletkarice) najjasnije otkriva karakter Harpagona:&quot;...nikad ne kaže: Želim vam dobar dan, nego: Posuđujem vam dobar dan!&quot;

Harpagon s Frozine dogovara posao: ona će mu predati Marijanu kao zakonitu suprugu i posredovati kod njezine majke miraz, točnije svotu koju će godišnje uštedjeti jer je Marijana skromna. Frozine mu laska vrlo domišljato, očekujući protuuslugu, no Harpagon ju ni ne sluša.

=== Treći čin ===
Harpagon ugovara večeru sa svojom poslugom i ponovo na površinu isplivava njegova škrtost. Desna ruka mu je pri tom Valere. Večera mora biti sita krumpirom i kestenjem kako ne bi odveć pojeli, konji leže po podu jer nemaju hrane, sluge moraju vješto skrivati mrlje i poderotine na odjelu i posluživati piće samo ako gost izričito traži. 

U posjet dolazi Mariane i Harpagon joj udvara, upoznaje ju s Elisom, dolazi i Cleante. Da bi se osvetio ocu i time prouzročio komediju, Cleante daje Mariane očev prsten s rubinom, otac poludi,a Cleante to objašnjava njegovom silnom odanošću Mariane, uz to je priredio u očevo ime i bogatu trpezu. Harpagon moli Valerea da ih drži na oku i spasi nešto poslastica te ih vrati trgovcu.

=== Četvrti čin ===
Mariane, Cleante, Elisa i Frosine smišljaju način da odgode vjenčanje i da Marianina majka dade blagoslov Cleanteu. Slijedi sukob oca i sina, potom Jaquesova pomirba koja na staklenim nogama izvrće odgovore: smiren razgovor oca i sina i ponovo svađa oca i sina kad se otkrije nesporazum. &quot;Proklinjem te!&quot; viče Harpagon sinu. Le Fleche otima Harpagonovu škrinjicu.

=== Peti čin ===
Povjerenik i pisar su pozvani da otkriju lopova. Jaques koji je kivan na Valerea optužuje ga za krađu škrinjice. Komična situacija razvija se iz nesporazuma: Valere priznaje krivicu misleći da je otkriveno njegovo pravo ime, a Harpagon ga optužuje za škrinjicu. Svatko govori o svojoj ljubavi.

Svi su na sceni i klupko se odmata: Valere priznaje svoje porijeklo, Mariane odmah otkriva da mu je sestra, Anselmo otkriva da im je otac, Cleante priznaje ocu da ima škrinjicu - no za uzvrat želi Marianu. Anselmo prihvaća sve troškove dvostrukog vjenčanja, a Harpagon ostaje neizlječiv škrtac: &quot;A ja idem vidjeti svoju dragu škrinjicu!&quot;

[[Kategorija:Francuska književnost|A]]
[[Kategorija:Književnost 17. vijeka|A]]</text>
      <sha1>3f622klnacpc25ocmvpkzc14l50uva6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481959</id>
      <parentid>42481928</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:33:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lesgles</username>
        <id>2767</id>
      </contributor>
      <comment>-  ou l'École du mensonge</comment>
      <origin>42481959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4801" sha1="b14k7w5m311q20regpm0qlc6jpsyron" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{Drugo značenje3|Škrtac}}
{{For|komediju srpskog pisca Jovana Sterije Popovića|Tvrdica (Jovan Sterija Popović)}}
{{Drugo značenje2|Tvrdica}}
{{Infokutija knjiga
| naslov           = Škrtac
| naslov_orig = L'Avare
| prijevod        = 
| slika           = 
| opis_slike      = 
| autor           = [[Molière]]
| ilustrator      = 
| dizajn korica   = 
| zemlja          = {{flag|Francuska}}
| jezik           = [[francuski jezik]]
| žanr            = [[komedija]]
| vrsta_djela     = [[drama]]
| izdavač         = nepoznat
| datum_izdanja   = [[1668]].
| medij    = 
| stranica   = 
| pripovjedač     = 
| gledište        = 
| vrijeme_radnje  = 
| mjesto_radnje   = 
| glavni_lik      = Harpagon
| vrhunac         = 
| teme            = 
| isbn            = 
}}
'''''Škrtac''''' je [[Molière]]ova [[komedija]] u pet činova inspirirana [[Plaut]]ovim istoimenom djelom, praizvedena [[1668]].

== Fabula ==
=== Prvi čin ===

Starac Harpagon ima dvoje djece sina Cleanta i kći Elisu. Članovi druge obitelji su otac Anselme i djeca Mariane i Valere. Valere iskazuje ljubav Elise, saznajemo da se oni međusobno ljube i potajno su zaručeni. Kriju neku tajnu. Cleante otkriva sestri svoju ljubav prema Marijani, skromnoj i siromašnoj djevojci. Želi joj kao dokaz svoje ljubavi pomoći, no ni on ni Elise nemaju novaca. Razmišljaju što da naprave. Harpagona upoznajemo kroz prizor tjeranja La Flechea iz kuće jer mu je sve sumnjivo. Sumnjičav je prema svima, pa i svojoj djeci. Osuđuje sinovljevo ponašanje jer Cleante kocka i svu zaradu troši na odijevanje. Cleante i Elise žele s njim razgovarati o ženidbi, no Harpagon ima svoju viziju bolje budućnosti: objelodanjuje da se želi oženiti Marijanom, sinu je namjenio udovicu, a kćeri Anselma. Elise se suprotstavlja ocu, no Harpagon predlaže da pitaju Valerea. Valere se ne suprotstavlja Harpagonu jer želi privući njegovu naklonost, ali neki spretan način treba pronaći da se spriječi vjenčanje. Valere se prerušava u slugu i svo vrijeme služi Harpagonu ne bi li stekao njegovu naklonost. 

=== Drugi čin ===
Zamršena situacija stvorena je posuđivanjem novca za Cleanta, a u kojoj sudjeluje sluga La Fleche i meštar Simeon - novac treba biti posuđen od Harpagona, a Cleante to ne zna. Komični su uvjeti koje Harpagon postavlja i prepoznajemo tipičan lik lihvara, bolesno škrtog čovjeka. No, Cleante ubrzo otkriva da je posuđivač Harpagon. Prizor između La Flacha i Frozine (spletkarice) najjasnije otkriva karakter Harpagona:&quot;...nikad ne kaže: Želim vam dobar dan, nego: Posuđujem vam dobar dan!&quot;

Harpagon s Frozine dogovara posao: ona će mu predati Marijanu kao zakonitu suprugu i posredovati kod njezine majke miraz, točnije svotu koju će godišnje uštedjeti jer je Marijana skromna. Frozine mu laska vrlo domišljato, očekujući protuuslugu, no Harpagon ju ni ne sluša.

=== Treći čin ===
Harpagon ugovara večeru sa svojom poslugom i ponovo na površinu isplivava njegova škrtost. Desna ruka mu je pri tom Valere. Večera mora biti sita krumpirom i kestenjem kako ne bi odveć pojeli, konji leže po podu jer nemaju hrane, sluge moraju vješto skrivati mrlje i poderotine na odjelu i posluživati piće samo ako gost izričito traži. 

U posjet dolazi Mariane i Harpagon joj udvara, upoznaje ju s Elisom, dolazi i Cleante. Da bi se osvetio ocu i time prouzročio komediju, Cleante daje Mariane očev prsten s rubinom, otac poludi,a Cleante to objašnjava njegovom silnom odanošću Mariane, uz to je priredio u očevo ime i bogatu trpezu. Harpagon moli Valerea da ih drži na oku i spasi nešto poslastica te ih vrati trgovcu.

=== Četvrti čin ===
Mariane, Cleante, Elisa i Frosine smišljaju način da odgode vjenčanje i da Marianina majka dade blagoslov Cleanteu. Slijedi sukob oca i sina, potom Jaquesova pomirba koja na staklenim nogama izvrće odgovore: smiren razgovor oca i sina i ponovo svađa oca i sina kad se otkrije nesporazum. &quot;Proklinjem te!&quot; viče Harpagon sinu. Le Fleche otima Harpagonovu škrinjicu.

=== Peti čin ===
Povjerenik i pisar su pozvani da otkriju lopova. Jaques koji je kivan na Valerea optužuje ga za krađu škrinjice. Komična situacija razvija se iz nesporazuma: Valere priznaje krivicu misleći da je otkriveno njegovo pravo ime, a Harpagon ga optužuje za škrinjicu. Svatko govori o svojoj ljubavi.

Svi su na sceni i klupko se odmata: Valere priznaje svoje porijeklo, Mariane odmah otkriva da mu je sestra, Anselmo otkriva da im je otac, Cleante priznaje ocu da ima škrinjicu - no za uzvrat želi Marianu. Anselmo prihvaća sve troškove dvostrukog vjenčanja, a Harpagon ostaje neizlječiv škrtac: &quot;A ja idem vidjeti svoju dragu škrinjicu!&quot;

[[Kategorija:Francuska književnost|A]]
[[Kategorija:Književnost 17. vijeka|A]]</text>
      <sha1>b14k7w5m311q20regpm0qlc6jpsyron</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sigismund od Burgundije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>112229</id>
    <revision>
      <id>42481974</id>
      <parentid>42252817</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T20:52:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42481974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2083" sha1="l8n9ok6v0zfc4grf4f20vnfz5vx3dfd" xml:space="preserve">{{Infokutija svetac
|ime= Sveti Sigismund od Burgundije
|datum_smrti=524
|datum_slave= 6. maj
|štovanje_u= [[Rimokatolička crkva]]
|slika= St. Sigismund.jpg
|širina_slike= 225px
|opis= &lt;small&gt;prikaz na fresci koju je naslikao [[Piero della Francesca]] &lt;/small&gt;
|mjesto_smrti=Orléans
|zaštitništvo=[[Češka Republika]]
}}

'''Sigismund''' (? - 524) je bio kralj [[Burgundi]]je. Bio je sin kralja [[Gundobad]]a. Obrazovao se kod [[Avit od Viennea|Avita od Viennea]], [[Katolička crkva|katoličkog]] biskupa [[biskup Viennea|Viennea]], koji ga je preobratio na katoličanstvo sa [[arijanstvo|arijanstva]], dotadašnje burgundske vjere. Između njih dvojice je očuvana prepiska. Sigismund je svoje katoličanstvo iskazao osnovavši [[Opatija Saint Maurice|opatiju Saint Maurice]] u današnjoj [[Švicarska|Švicarskoj]] godine 515. Sljedeće je godine naslijedio svog oca na prijestolju. Godine 522. ga je sin uvrijedio, pa ga je Sigismund dao zadaviti. Godine 523. se suprotstavio [[Franci]]ma, ali je poražen u bitci, potom zarobljen, odveden u [[Orleans]] gdje ga je kralj [[Hlodomer]] dao pogubiti. Među Burgundima je dobio status [[mučenik]]a, te je kasnije kanoniziran.

U 14. vijeku je rimsko-njemački car [[Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV]] njegove relikvije doveo u [[Prag]], zbog čega je postao svecem-zaštitnikom Češke.

{{s-start}}
{{succession box |
  before=[[Gundobad]] |
  title=[[Kralj Burgundije]] |
  years=516&amp;ndash;523 |
  after= [[Godomar]]
}}
{{s-end}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Sigismund of Burgundy}}
* [http://fmg.ac/Projects/MedLands/BURGUNDY%20KINGS.htm#Sigismunddied523 FMG on Sigimund, King of Burgundy]
* [http://saintsandblesseds.wordpress.com/2009/05/06/st-sigismund-of-burgundy/ Saints and Blessed Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180826123126/http://saintsandblesseds.wordpress.com/2009/05/06/st-sigismund-of-burgundy/ |date=2018-08-26 }}

{{DEFAULTSORT:Sigismund Of Burgundy}}
[[Kategorija:Rođeni u 5. vijeku]]
[[Kategorija:Umrli 524.]]
[[Kategorija:Kraljevi Burgundije]]
[[Kategorija:Sveci]]</text>
      <sha1>l8n9ok6v0zfc4grf4f20vnfz5vx3dfd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spinosaurus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>114859</id>
    <revision>
      <id>42482016</id>
      <parentid>42340026</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T07:20:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42482016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40531" sha1="t3d8gpyc546h9nhguo75cx0d8h9x4gh" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:''Spinosaurus''}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Spinosaurus''
| status = izumrli
| raspon_fosila = Rana [[Kreda (geološko razdoblje)|kreda]]-kasna kreda
| slika = Спинозавр - новая реконструкция.jpg
| slika_širina = 300px
| slika_opis = Restauracija vrste ''S. aegyptiacus''
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[gmazovi|Reptilia]]
| superordo = [[Dinosauri]]a
| ordo = [[Saurischia]]
| subordo = [[teropodi|Theropoda]]
| familia = [[Spinosauridae]]
| subfamilia = [[Spinosaurinae]]
| genus = '''''Spinosaurus'''''
| genus_autorstvo = [[Ernst Stromer|Stromer]], [[1915]].
| razdioba_stupanj = [[vrsta|Vrste]]
| razdioba = 
*''S. aegyptiacus'' &lt;small&gt;Stromer, 1915. (tip)&lt;/small&gt;
*?''S. maroccanus'' &lt;small&gt;[[Dale Russell|Russell]], [[1996]].&lt;/small&gt;
}}

'''''Spinosaurus''''' je rod [[dinosaur]]a [[teropodi|teropoda]] koji je živio u današnjoj sjevernoj [[afrika|Africi]], u periodu [[Kreda (geološko razdoblje)|Krede]], od prije 106 do 93,5 milijuna godina. Ovaj rod je prvi put otkriven u [[egipat|Egiptu]], tijekom 1910-ih godina, a opisao ga je njemački [[paleontologija|paleontolog]] [[Ernst Stromer]].&lt;ref name=Stromer15&gt;{{cite journal |last=Stromer |first=E. |authorlink=Ernst Stromer |year=1915 |title= Ergebnisse der Forschungsreisen Prof. E. Stromers in den Wüsten Ägyptens. II. Wirbeltier-Reste der Baharije-Stufe (unterstes Cenoman). 3. Das Original des Theropoden ''Spinosaurus aegyptiacus'' nov. gen., nov. spec. |journal= Abhandlungen der Königlich Bayerischen Akademie der Wissenschaften, Mathematisch-physikalische Klasse |volume=28|issue=3 |pages=1–32 |language=German|url=http://www.megaupload.com/?d=3KCCC7LS}}&lt;/ref&gt; Ti ostaci su bili uništeni u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], ali je nedavno otkriveno još materijala. Nije još uvijek jasno da li postoji jedna ili dvije vrste. Najpoznatija vrsta je ''S. aegyptiacus'' iz Egipta, ali je u [[maroko|Maroku]] pronađena još jedna (moguća) vrsta, ''S. maroccanus''.

''Spinosaurus'' je možda bio najveći od svih dinosaura [[mesožder]]a, čak i veći od [[tiranosaur]]a i ''[[Giganotosaurus]]a''. Procjene koje su bile objavljene [[2005.]] i [[2007.]] godine ukazuju na to da je bio dug između 12,6 i 18 [[metar]]a, a bio težak između 7 i 20,9 [[tona]].&lt;ref name=dalsassoetal05&gt;{{cite journal |last=Dal Sasso |first=C. |coauthors=Maganuco, S.; Buffetaut, E.; and Mendez, M.A. |year=2005 |title=New information on the skull of the enigmatic theropod ''Spinosaurus'', with remarks on its sizes and affinities |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=25 |issue=4 |pages=888–896 |url=http://reocities.com/Athens/bridge/4602/spinoskull.pdf |doi=10.1671/0272-4634 |access-date=2011-06-26 |archive-date=2011-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110429015542/http://reocities.com/Athens/bridge/4602/spinoskull.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=TH07&gt;{{cite journal |last=Therrien |first=F. |coauthors= and Henderson, D.M. |year=2007 |title=My theropod is bigger than yours...or not: estimating body size from skull length in theropods |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=27 |issue=1 |pages=108–115 |doi=10.1671/0272-4634 }}&lt;/ref&gt; Lubanja ''Spinosaurusa'' je bila duga i uska kao kod današnjih krokodila. Prepoznatljive kralješne bodlje ''Spinosaurusa'', koje su zapravo bile ekstenzije [[kralješnica|kralježaka]], bile su duge najmanje 1,69 m i vjerojatno ih je povezivala [[koža]], pa je tako nastajala struktura slična jedru; neki su autori, međutim, predložili da su bile pokrivene [[mišić]]ima i da su tako formirale grbu. Smišljeno je više funkcija za ovu strukturu, uključujući i termoregulaciju i udvaranje.

''Spinosaurus'' je vjerojatno hodao na dvije noge većinu vremena, ali je možda ponekada hodao i na četiri. Smatra se da je jeo ribu; postoje i dokazi da je živio i u vodi i na tlu, kao današnji krokodil.

== Opis ==
''Spinosaurus'' je poznat po svojoj izduženoj [[lubanja|lubanji]], veličini i po svom jedru ili grbi.

=== Lubanja ===
[[Datoteka:Spinosaurus skull steveoc.jpg|thumb|Glava vrste ''S. aegyptiacus'']]
Njuška je bila uska sa pravim kupastim [[zub]]ima na kojima nije bilo nazubljenja. Imao je šest do sedam zuba sa obije strane prednjeg dijela [[gornja čeljust|gornje čeljusti]], u [[premaxilla]]i, i još dvanaest u [[maxilla]]i i iza nje. Drugi i treći zub sa obije strane su bili znatno veći od ostalih zuba premaxillae i tako su tvorili prostor između sebe i velikih zuba u maxillai; veliki zubi u [[Donja čeljust|donjoj čeljusti]] su ulazili u ovaj prostor kada su čeljusti bile zatvorene. Vrh [[njuška|njuške]] na kojem su bili tih nekoliko velikih zuba je bio proširen, a postojala je i malena krijesta ispred [[oko|očiju]].&lt;ref name=dalsassoetal05/&gt; Koristeći dimenzije tri primjerka po imenu MSNM V4047, UCPC-2 i BSP 1912 VIII 19, i pretpostavljajući da je postorbitalni dio lubanje primjerka MSNM V4047 imao oblik sličan postorbitalnom dijelu lubnje ''[[Irritator]]a'', Dal Sasso ''et al''. (2005.) je procijenio da je [[lubanja]] ''Spinosaurusa'' bila duga 1,75 m.&lt;ref name=dalsassoetal05/&gt; Rekonstrukcija dužine lubanje Dal Sasso ''et al''.-a je upitna jer oblici lubanja među spinosauridima mogu varirati i među vrstama.&lt;ref name=TH07/&gt;

=== Veličina ===
Od svog otkrića, ''Spinosaurus'' je bio takmičar za najdužeg i najvećeg teropoda. I [[Friedrich von Huene]] (1926. godine)&lt;ref name = vH26&gt;{{cite journal |last=von Huene |first=F.R. |year=1926 |title=The carnivorous saurischia in the Jura and Cretaceous formations principally in Europe |journal=Rev. Mus. La Plata |volume=29 |pages=35–167}}&lt;/ref&gt; a i [[Donald F. Glut]] (1982. godine)&lt;ref name=DFG82&gt;{{cite book |last=Glut |first=D.F. |year=1982 |title=The New Dinosaur Dictionary |url=https://archive.org/details/newdinosaurdicti00glut |publisher=Citadel Press |location=Secaucus, NJ |pages=[https://archive.org/details/newdinosaurdicti00glut/page/226 226]–228 |isbn=0-8065-0782-9}}&lt;/ref&gt; su ga u svojim istraživanjima svrstali među najmasivnije teropode, jer su dugi oko 15 metara i teže više od 6 tona. [[Gregory Paul]] ga je 1988. godine također izabrao kao najdužeg teropoda, sa dužinom od 15 m, ali je procijenio da mu je masa bila manja, oko 4 tone.&lt;ref name=GSP88/&gt;

Dal Sasso ''et al''. (2005.) su pretpostavili da su ''Spinosaurus'' i ''[[Suchomimus]]'' imali iste tjelesne porporcije u odnosu na dužinu lubanje, i po tome su izračunali da je ''Spinosaurus'' bio dug 16 do 18 metara i težio 7 do 9 tona.&lt;ref name=dalsassoetal05/&gt; Procjene Dal Sasso ''et al''.-a su bile kritizirane jer su procjene dužine lubanje bile sporne i (pretpostavljajući da se tjelesna masa povećava sa kubom dužine tijela), mjerenjem ''Suchomimusa'' koji je bio dug oko 11 metara i težak 3,8 tona, ''Spinosaurus'' bi imao tjelesnu masu od 11,7 do 16,7 tona.&lt;ref name=TH07/&gt;
[[Datoteka:Longest theropods.svg|mini|300x300piksel|Odnos veličina izabranih divovskih teropoda, ''S. aegyptiacus'' je crveni.]]
François Therrien i Donald Henderson su, u jednom članku iz 2007. godine, mjerenjem dužine lubanje osporili prijašnje procjene veličine ''Spinosaurusa'', budući da su smatrali da je dužina bila prevelika, a težina premalena.&lt;ref name=TH07/&gt; Na osnovu dužina lubanja od 1,5 do 1,75 m, mogli su biti dugi između 12,6 i 14,3 metara, sa tjelesnom masom od 12 do 20,9 tona.&lt;ref name=TH07/&gt; Donja granica ove procjene ukazuje na to da je ''Spinosaurus'' bio lakši i kraći od ''Carcharodontosaurusa'' i ''Giganotosaurusa''.&lt;ref name=TH07/&gt; Procjena Therriena i Hendersona je bila kritizirana zbog izbora teropoda korištenih za usporedbu (npr. većina teropoda korištenih za postavljanje inicijalnih jednadžbi su bili [[tiranosauridi]] i pripadnici [[Carnosauria]], koji su drugačije građeni od spinosaurida) i zbog pretpostavke da je lubanja ''Spinosaurusa'' mogla biti duga samo 1,5 m.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://dml.cmnh.org/2007Mar/msg00292.html |title=Comments on Therrien and Henderson's new paper |accessdate=09. 09. 2010. |last=Mortimer |first=M. |date=25. 03. 2007. |publisher=Dinosaur Mailing List |archive-date=2007-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011232449/http://dml.cmnh.org/2007Mar/msg00292.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://dml.cmnh.org/2007Mar/msg00294.html|title=Re: Comments on Therrien and Henderson's new paper|accessdate=09. 09. 2010.|last=Harris|first=J.D.|date=26. 03. 2007.|publisher=Dinosaur Mailing List|archivedate=2011-04-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110414011922/http://dml.cmnh.org/2007Mar/msg00294.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Poboljšanja u preciznosti u procjeni veličine za ''Spinosaurusa'' zahtijevaju cjelovitije ostatke, kao kod nekih drugih dinosaura.&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Bates | first1 = K.T. | last2 = Manning | first2 = P.L. | last3 = Hodgetts | first3 = D. | last4 = and Sellers | first4 = W.I. | title = Estimating mass properties of dinosaurs using laser imaging and 3D computer modelling | journal = PLoS ONE | volume = 4 | pages = e4532 | year = 2009 | doi = 10.1371/journal.pone.0004532}}&lt;/ref&gt;

=== Jedro ili grba ===
Vrlo dugačke bodlje koje su izrastale iz kralježaka ''Spinosaurusa'' formirale su &quot;jedro&quot;. Dužine tih bodlji su više od 10 puta prelazile dijametar kralježaka iz kojih su izrasle.&lt;ref name=JBB97&gt;{{cite journal |last=Bailey |first=J.B.|year=1997 |title=Neural spine elongation in dinosaurs: sailbacks or buffalo-backs? |journal=Journal of Paleontology |volume=71 |issue=6 |pages=1124–1146|url= http://www.jstor.org/pss/1306608 }}&lt;/ref&gt; Bodlje su bile neznatno duže pri kraju nego pri početku i nisu bile slične tankim &quot;šibama&quot; ''[[Edaphosaurus]]a'' i ''[[Dimetrodon]]a'', ali nisu ni bile tako debele kao kod iguanodonta ''[[Ouranosaurus]]a''.

Jedro ''Spinosaurusa'' je bilo neobično, iako su i neki drugi dinosauri imali slične strukture, kao i navedeni pripadnik [[Ornithischia]] ''[[Ouranosaurus]]'', koji je živio na istim prostorima kao ''Spinosaurus'' nekoliko milijuna godina ranije; [[Južna Amerika|južnoamerički]] sauropod ''[[Amargasaurus]]'' je možda imao slične prilagodbe na kralješcima. Jedro je možda analogno jedru [[perm]]skog [[sinaspid]]a ''[[Dimetrodon]]a'', koji je živio prije nego što su se dinosauri uopće pojavili; takve sličnosti su nastale zbog [[Paralelna evolucija|paralelne evolucije]].

Struktura je možda bila slična grbi, a ne jedru, kako je [[1915.]] godine naglasio Stromer (''&quot;nekome bi se možda više svidjela ideja o postojanju velike grbe s mašću koju su podupirale bodlje&quot;'')&lt;ref name=Stromer15/&gt; i [[1997.]] godine Jack Bowman Bailey.&lt;ref name=JBB97/&gt; U podršku ovoj hipotezi &quot;[[bizon]]ove grbe&quot; Bailey je argumentirao da su u ''Spinosaurusa'', ''Ouranosaurusa'' i drugih dinosaura sa dugim bodljama na leđima, te bodlje bile relativno kraće i deblje od bodlji pelikosura (za koje se zna da su zaista imali jedra); umjesto toga, duge leđne bodlje su bile slične leđnim bodljama izumrlih vrsta sa grbom, poput ''[[Megacerops]]a'' i vrste ''[[Bison latifrons]]''.&lt;ref name=JBB97/&gt;

== Klasifikacija ==
{{clade| style=font-size:80%;line-height:80%
|label1=&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;Spinosauridae&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
   |1={{clade
      |1=&amp;nbsp;&amp;nbsp;?''[[Suchosaurus]]''&amp;nbsp;
      |2={{clade
| label1=&amp;nbsp;&amp;nbsp;Baryonychinae&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
         |1={{clade
            |1=&amp;nbsp;&amp;nbsp;''[[Baryonyx]]''&amp;nbsp;&amp;nbsp;
            |2=&amp;nbsp;&amp;nbsp;''[[Cristatusaurus]]''&amp;nbsp;&amp;nbsp;
            |3=&amp;nbsp;&amp;nbsp;''[[Suchomimus]]''&amp;nbsp;&amp;nbsp; }}
             }}
      |4={{clade
| label1=&amp;nbsp;&amp;nbsp;Spinosaurinae&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
            |1={{clade
               |1=&amp;nbsp;&amp;nbsp;''[[Irritator]]''&amp;nbsp;&amp;nbsp;
               |2=&amp;nbsp;&amp;nbsp;''[[Angaturama]]''&amp;nbsp;&amp;nbsp;
               |3=&amp;nbsp;&amp;nbsp;?''[[Siamosaurus]]''&amp;nbsp;&amp;nbsp;
               |4=&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''''Spinosaurus'''''&amp;nbsp;&amp;nbsp;
}} }} }} }}

''Spinosaurus'' je dobio naziv po jednoj porodici dinosaura, [[Spinosauridae]]. Ostali pripadnici ove porodice su ''[[Baryonyx]]'' iz južne [[engleska|Engleske]], ''[[Irritator]]'' i ''[[Angaturama]]'' (koja je vjerojatno sinonim za ''Irritator'') iz [[Brazil]]a, ''[[Suchomimus]]'' iz [[Niger]]a u centralnoj [[afrika|Africi]] i možda ''[[Siamosaurus]]'', koji je ljudima poznat samo po nepotpunim ostacima sa [[Tajland]]a. ''Spinosaurus'' je najsrodniji sa ''Irritatorom'', koji kao i on ima nenazubljene, prave zube; njih dvojicu se svrstava u potporodicu Spinosaurinae.&lt;ref name=HMC04&gt;{{cite book|title=The Dinosauria|year=2004|chapter=Basal Tetanurae|author=Holtz, T.R., Jr.; Molnar, R.E.; and Currie, P.J.|editor= Weishampel, D.B.; Dodson, P.; and Osmólska, H. (eds.)|pages=71–110|edition= 2nd|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-25408-4}}&lt;/ref&gt;

== Otkriće i naziv ==
=== Historija ===
[[Datoteka:Spinosaurus BW2.png|thumb|desno|250px|Umjetnički prikaz Spinosaurusa]]
Prvi opisani ostaci ''Spinosaurusa'' bili su pronađeni u dolini Bahariya u Egiptu, 1912. godine. Naziv im je 1915. godine dao njemački paleontolog [[Ernst Stromer]].&lt;ref name=Stromer15/&gt;

Dodatne nepotpune ostatke iz Bahariyae, uključujući i kralješke i kosti zadnjih udova, Stromer je 1934. godine opisao kao &quot;''Spinosaurus B''&quot;.&lt;ref name=stromer34&gt;{{cite journal |last=Stromer |first=E. |authorlink=Ernst Stromer |year=1934 |title=Ergebnisse der Forschungsreisen Prof. E. Stromers in den Wüsten Ägyptens. II. Wirbeltier-Reste der Baharije-Stufe (unterstes Cenoman). 13. Dinosauria|journal=Abhandlungen der Bayerischen Akademie der Wissenschaften Mathematisch-naturwissenschaftliche Abteilung, Neue Folge |volume=22 |pages=1–79 |language=German }}&lt;/ref&gt; Stromer je smatrao da su dovoljno različiti da pripadaju drugoj vrsti i to je i potvrđeno; nakon još ekspedicija koje su pronašle više materijala, smatra se da pripadaju bilo ''[[Carcharodontosaurus]]u''&lt;ref name=serenoetal98&gt;{{cite journal |last=Sereno |first=P.C. |authorlink=Paul Sereno |coauthors=Beck, A.L.; Dutheil, D.B.; Gado, B.; Larsson, H.C.E.; Lyon, G.H.; Marcot, J.D.; Rauhut, O.W.M.; Sadleir, R.W.; [[Christian Sidor|Sidor, C.A.]]; Varricchio, D.D.; Wilson, G.P; and Wilson, J.A. |year=1998 |title=A long-snouted predatory dinosaur from Africa and the evolution of spinosaurids |journal=Science |volume=282 |pages=1298–1302 |doi=10.1126/science.282.5392.1298 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/282/5392/1298 }}&lt;/ref&gt; ili ''[[Sigilmassasaurus]]u''.&lt;ref name=DAR96&gt;{{cite journal |last=Russell |first=D.A. |authorlink=Dale Russell |year=1996 |title=Isolated dinosaur bones from the Middle Cretaceous of the Tafilalt, Morocco |journal=Bulletin du Muséum National d'Histoire Naturelle, Paris, 4e série, section C |volume=18 |issue=2–3 |pages=349–402}}&lt;/ref&gt; Neki [[fosil]]i ''Spinosaurusa'' su se oštetili tijekom transportiranja do muzeja u [[München]]u ([[Njemačka]]), a preostale [[kost]]i su bile potpuno izgubljene zbog bombrdiranja [[1944.]] godine od strane [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]].&lt;ref name=dalsassoetal05/&gt;

Imenovane su dvije vrste ''Spinosaurusa'': ''Spinosaurus aegyptiacus'' (&quot;Egipatski gušter s bodljama&quot;) i ''Spinosaurus maroccanus'' (&quot;Marokanski gušter s bodljama&quot;). ''S. maroccanusa'' je opisao [[Dale Russell]] 1996. godine kao novu vrstu na osnovu dužine [[vrat]]nih kralježaka.&lt;ref name=DAR96/&gt; Russell je tvrdio da je ratio dužine centruma (glavnog dijela kralješka) naprema visini [[zglob]]ne facete bio 1,1 kod ''S. aegyptiacusa'', a 1,5 kod ''S. maroccanusa''.&lt;ref name=DAR96/&gt; Kasnije su se autori odvojili u vezi ovoga. Neki autori naglasuju da dužina kralježaka može varirati među jedinkama, kao i da nije poznato koji su zapravo vratni kralješci pronađeni kod primjeraka ''S. maroccanusa''; prema tome, ti autori smatraju da je ''S. maroccanus'' ''[[nomen dubium]]'' (upitan naziv).&lt;ref name=dalsassoetal05/&gt;&lt;ref name=serenoetal98/&gt;&lt;ref name = BufOua02&gt;{{cite journal |author=Buffetaut, E.; and Ouaja, M. |year=2002 |title=A new specimen of ''Spinosaurus'' (Dinosauria, Theropoda) from the Lower Cretaceous of Tunisia, with remarks on the evolutionary history of the Spinosauridae |journal=Bulletin de la Société Géologique de France |volume=173 |issue= |pages=415–421 |doi=10.2113/173.5.415 |url=http://documents.irevues.inist.fr/bitstream/handle/2042/216/04.pdf |access-date=2011-06-26 |archive-date=2015-01-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150122004016/http://documents.irevues.inist.fr/bitstream/handle/2042/216/04.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Za razliku od njih, drugi autori smatraju tu vrstu validnom.&lt;ref name=HMC04/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Mahler | first1 = L. | title = Record of Abelisauridae (Dinosauria: Theropoda) from the Cenomanian of Morocco | journal = Journal of Vertebrate Paleontology | volume = 25 | pages = 236–232 | year = 2005 | issn = 0272-4634 | doi = 10.1671/0272-4634 | url = http://www.oeb.harvard.edu/faculty/losos/mahler/publications/Mahler_2005.pdf | access-date = 2011-06-26 | archive-date = 2011-09-27 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110927124847/http://www.oeb.harvard.edu/faculty/losos/mahler/publications/Mahler_2005.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Hasegawa2010&gt;{{cite journal |last1= Hasegawa |first1= Y. |last2= Tanaka |first2= G. |last3= Takakuwa |first3= Y. |last4= and Koike |first4= S. |year= 2010 |title= Fine sculptures on a tooth of ''Spinosaurus'' (Dinosauria, Theropoda) from Morocco |journal= Bulletin of Gunma Museum of Natural History |volume= 14 |pages= 11−20 |url= http://www.gmnh.pref.gunma.jp/research/no_14/bulletin14_2.pdf |access-date= 2011-06-26 |archive-date= 2012-03-25 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120325184537/http://www.gmnh.pref.gunma.jp/research/no_14/bulletin14_2.pdf |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;

=== Primjerci ===
Opisano je šest glavnih nepotpunih primjeraka ''Spinosaurusa''.

Ovaj primjerak, neodrasla jedinka, je bio uništen u Drugom svjetskom ratu, ''&quot;tijekom noći 24/25 travnja 1944. godine dok su Britanci bombardirali München&quot;''; zgrada u kojoj su se fosili nalazili bila je jako oštećena.&lt;ref name=Smith06/&gt; Međutim, ostali su detaljni crteži i opisi ovog primjerka. Materijal se sastojao od sljedećih (uglavnom nepotpunih) dijelova skeleta: lijevi i desni dio [[Donja čeljust|donje čeljusti]] i spleniali (malena kost koja postoji kod [[gmazovi|gmazova]], [[vodozemci|vodozemaca]] i [[ptice|ptica]]) iz donje čeljusti, dugi 75&amp;nbsp;cm; prav dio [[Gornja čeljust|gornje čeljusti]] koji je bio opisan, ali ne i nacrtan; 20 [[zub]]a; 2 vratna kralješka; 7 [[leđa|leđnih]] kralježaka; 3 [[križnica|križnična]] kralješka; 1 [[rep]]ni kralježak; 4 prsna rebra; [[gastralium]].&lt;ref name = Stromer15/&gt; Od devet kralježnih bodlji čije dužine su date, najduža je bila duga 1,65 m.&lt;ref name = Stromer15/&gt;

Stromerovi sin je donirao njegove arhive Paläontologische Staatssammlung München 1995. godine, a Smith ''et al.'' je analizirao dvije fotografije holotipičnog primjerka ''Spinosaurusa'' (BSP 1912 VIII 19) koje je okrio u arhivama 2000. godine.&lt;ref name=Smith06/&gt; Na osnovu fotografije donje čeljusti i fotografije cijelog postavljenog skeleta, Smith je zaključio da su Stromerovi crteži iz 1915. pomalo netočni.&lt;ref name=Smith06&gt;{{Cite journal | last1 = Smith | first1 = J.B. | last2 = Lamanna | first2 = M.C. | last3 = Mayr | first3 = H. | last4 = and Lacovara | first4 = K.J. | title = New information regarding the holotype of ''Spinosaurus aegyptiacus'' Stromer, 1915 | journal = Journal of Paleontology | volume = 80 | pages = 400–406 | year = 2006 | doi = 10.1666/0022-3360 |url= http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3790/is_200603/ai_n17177951/}}&lt;/ref&gt; Godine 2003. Oliver Rauhut je predložio da je Stromerov holotip ''Spinosaurusa'' bio &quot;himera&quot;, jer se sastojao od kralježaka nekog pripadnika porodice [[Carcharodontosauridae]] koji je bio sličan ''[[Acrocanthosaurus]]u'' i od donje čeljusti velikog teropoda sličnog ''[[Baryonyx]]u''.&lt;ref name =Rauh03&gt;{{cite journal | author = Rauhut, O.W.M. | year = 2003 | title = The interrelationships and evolution of basal theropod dinosaurs | journal = Special Papers in Palaeontology | volume = 69 | pages = 1–213|isbn=090170279X}}&lt;/ref&gt; This analysis was rejected in at least one subsequent paper.&lt;ref name=dalsassoetal05/&gt;

'''NMC 50791''', kralježak srednjeg dijela vrata, dug 19,5&amp;nbsp;cm iz Maroka, holotip ''Spinosaurus maroccanusa'', kako ga je opisao Russel 1996. godine.&lt;ref name=DAR96/&gt; Drugi primjerci koji su u istom članku pripojeni ''S. maroccanusu'' su bili još dva kralješka srednje dijela vrata (NMC 41768 i NMC 50790), prednji dio donje čeljusti (NMC 50832), ostatak srednjeg dijela donje čeljusti (NMC 50833) i prednji dio leđnih kralježaka (NMC 50813).&lt;ref name=DAR96/&gt;

[[Datoteka:Spinosaurus marocannus.jpg|thumb|desno|250px|Fosil čeljusti vrste ''S. maroccanus'', Nacionalni prirodoslovni muzej, [[Pariz]]]] 
'''MNHN SAM 124''', iz [[Alžir]]a, je njuška koja se sastoji od jednog dijela premaxillae, jednog dijela maxillae, raonika i ostatka donje čeljusti.&lt;ref name=Taquet1998&gt;{{Cite journal | last1 = Taquet | first1 = P. | last2 = and Russell | first2 = D.A. | title = New data on spinosaurid dinosaurs from the Early Cretaceous of the Sahara | journal = Comptes Rendus de l'Académie des Sciences - Series IIA - Earth &amp; Planetary Sciences | volume = 327 | pages = 347−353 | year = 1998 | doi = 10.1016/S1251-8050(98)80054-2 | url=http://lesdinos.free.fr/spi329.pdf |accessdate = 2010-09-01}}&lt;/ref&gt; Opisali su ga Taquet i Russell 1998. godine, primjerak je širok 13,4 do 13,6&amp;nbsp;cm.&lt;ref name=Taquet1998/&gt; Taquet i Russell su vjerovali da ovaj primjerak zajedno sa dijelom premaxillae, dva vratna kralješka i jednim leđnim kralješkom, pripada vrsti ''S. maroccanus''.&lt;ref name=Taquet1998/&gt;

'''BM231''' (u kolekciji Office National des Mines u [[Tunis]]u) su opisali Buffetaut i Ouaja 2002. godine.&lt;ref name = BufOua02/&gt; Sastoji se od prednjeg dijela donje čeljusti, koji je dug 11,5&amp;nbsp;cm; pronađen je u formaciji Chenini. Ovaj primjerak je &quot;izuzetno sličan&quot; postojećem materijalu ''S. aegyptiacusa''.&lt;ref name = BufOua02/&gt;

'''UCPC-2''' (u paleontološkoj kolekciji Univerziteta u [[Chicago]]u) se sastoji uglavnom od dvije uske povezane nosne kosti, zajedno sa kvrgom iz regiona između očiju.&lt;ref name=dalsassoetal05/&gt; Ovaj primjerak, koji je dug 18&amp;nbsp;cm, je pronađen u Maroku 1996. godine i [[Cristiano Dal Sasso]] ga je 2005. godine opisao u znanstvenoj literaturi.&lt;ref name=dalsassoetal05/&gt;

[[Datoteka:Spinosaurus skull MSNM V4047.jpg|thumb|right|Simone Maganuco, drugi autor rada Dal Sasso ''et al.'' ([[2005.]]), drži njušku primjerka MSNM V4047 (vrste ''S. aegyptiacus''), koja je duga 98,8 cm.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://ultrazionale.blogspot.com/2007/05/pescare-nel-cretacico.html |title=Pescare nel Cretacico (Fish in the Cretaceous) |author= Cau, A. |date =  28. 5. 2007. |work= Ultrazionale (Ultra-Rational) |accessdate = 31. 8. 2010. |language=Italian}}&lt;/ref&gt;]][[Datoteka:Spinosaurus.JPG|thumb|Primjerak MSNM V4047 vrste ''S. aegyptiacus'' u Prirodoslovnom muzeju u [[Milano|Milanu]].]]

'''MSNM V4047''' (u Prirodoslovnom muzeju u Milanu), kojeg je 2005. godine opisao Dal Sasso ''et al.'', sastoji se od njuške (premaxillae, nepotpune maxillae i nepotpunih nozdrva); dug je 98,8&amp;nbsp;cm. Proneđen je u Maroku.&lt;ref name=dalsassoetal05/&gt;

Ostali poznati primjerci se sastoje uglavnom od vrlo nepotpunih ostataka i razbacanih zuba. U njih spadaju sljedeći:
* Kellner i Mader (1997.) su opisali dva zuba nekog spinosaurida iz Maroka (LINHM 001 i 002) koji su bili &quot;vrlo slični&quot; zubima holotipa vrste ''S. aegyptiacus''.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1= Kellner |first1=A.W.A. |last2= and Mader |first2=B.J. |year= 1997 |title= Archosaur teeth from the Cretaceous of Morocco |journal= Journal of Paleontology |volume= 71 |pages= 525−527  |url= http://www.jstor.org/pss/1306632 }}&lt;/ref&gt;
* Zubi iz formacije Chenini U Tunisu, koji su &quot;uski, pomalo obli na presjeku i nedostaju im prednji i zadnji nazubljeni rubovi karakteristični za teropode&quot;, bili su pripojeni ''Spinosaurusu'' 2000. godine.&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Benton | first1 = M.J. | last2 = Bouaziz | first2 = S. | last3 = Buffetaut | first3 = E. | last4 = Martill | first4 = D. | last5 = Ouaja | first5 = M. | last6 = Soussi | first6 = M. | last7 = and Trueman | first7 = C. | title = Dinosaurs and other fossil vertebrates from fluvial deposits in the Lower Cretaceous of southern Tunisia | journal = Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology | volume = 157 | pages = 227−246 | year = 2000 | doi = 10.1016/S0031-0182(99)00167-4}}&lt;/ref&gt;
* Zubi iz formacije Echkar u [[Niger]]u bili su &quot;probno&quot; pripojeni ''Spinosaurusu'' 2007. godine.&lt;ref name=&quot;brusatte&amp;sereno2007&quot;&gt;{{Cite journal | last1 = Brusatte | first1 = S. L. | last2 = and Sereno | first2 = P. C. | title = A new species of ''Carcharodontosaurus'' (Dinosauria: Theropoda) from the Cenomanian of Niger and a revision of the genus | journal = Journal of Vertebrate Paleontology | volume = 27 | pages = 902−916 | year = 2007 | doi = 10.1671/0272-4634 }}&lt;/ref&gt;
* Materijal koji možda pripada ''Spinosaurusu'' je bio zabilježen u [[kenija|Keniji]].&lt;ref name= Weishampel04&gt;{{cite book |author= Weishampel, D.B.; Barrett, P.M.; Coria, R.A.; Le Loeuff, J.; Xu, X.; Zhao, X.; Sahni, A.; Gomani, E.M.P.; and Noto, C.R. |editor= Weishampel, D.B.; Dodson, P.; and Osmólska, H. (eds.)|title=The Dinosauria |year= 2004|publisher=University of California Press |location=Berkeley |isbn=978-0-520-25408-4 |edition= 2nd|pages=517–606 |chapter=Dinosaur distribution}}&lt;/ref&gt;&lt;!-- {{rp|605}} --&gt;
* Nepotpuni zub dug 8&amp;nbsp;cm koji je bio kupljen na šou trgovine fosilima, navodno iz Maroka; bio je pripojen vrsti ''Spinosaurus maroccanus''. Ima 1–5&amp;nbsp;mm široke mikrostrukture, prema članku iz [[2010.]] godine.&lt;ref name=Hasegawa2010/&gt;

== Paleoekologija ==
Stanište ''Spinosaurusa'' je samo djelomično istraženo i pokriva veliki dio današnje sjeverne Afrike. Jedno istraživanje [[maroko|Marokanskih]] fosila iz [[1996.]] godine je pokazalo da su ''Spinosaurus'', ''[[Carcharodontosaurus]]'', i ''[[Deltadromeus]]'' ''&quot;nastanjivali sjever Afrike tijekom perioda kasne krede.&quot;''&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Sereno |first=P.C. |coauthors=Dutheil, D.B.; Larochene, M.; Larsson, H.C.E.; Lyon, G.H.; Magwene, P.M.; [[Christian Sidor|Sidor, C.A.]]; Varricchio, D.J.; and Wilson, J.A. |year=1996 |title=Predatory dinosaurs from the Sahara and Late Cretaceous faunal differentiation |journal=Science |volume=272 |issue=5264 |pages=986–991 |doi=10.1126/science.272.5264.986 |url=http://www.jstor.org/stable/2889583}}&lt;/ref&gt; Oni ''Spinosaurusi'' koji su živjeli u današnjem Egiptu su vjerojatno nastanjivali obale [[rijeka]] i [[jezero|jezera]] i [[Šuma mangrova|šume mangrova]], zajedno sa drugim dinosaurima grabežljivcima slične veličine, ''[[Bahariasaurus]]om'' (koji je možda sinonim za rod ''Deltadromeus'') i ''Carcharodontosaurusom'', sauropodima ''[[Paralititan]]om'' i ''[[Aegyptosaurus]]om'', 10 metara dugim [[krokodili|krokodilom]] ''[[Stomatosuchus]]om'' i [[ribe|ribom]] koštunjačom ''[[Mawsonia]]''.&lt;ref name=JSetal01&gt;{{cite journal |last=Smith |first=J.B. |coauthors=Lamanna, M.C.; Lacovara, K.J.; Dodson, P.; Smith, J.R.; Poole, J.C.; Giegengack, R.; and Attia, Y. |year=2001 |title=A Giant sauropod dinosaur from an Upper Cretaceous mangrove deposit in Egypt |journal=Science |volume=292 |issue=5522 |pages=1704–1706 |doi=10.1126/science.1060561 |pmid=11387472}}&lt;/ref&gt;

== Paleobiologija ==
=== Funkcija jedra ili grbe ===
[[Datoteka:Spino face fond.jpg‎|thumb|Rekonstruirani skelet neodrasle jedinke, sa autentičnim fosilnim ostacima.]]
Funkcija jedra ili grbe ovog dinosaura je nepoznata; znanstvenici su postavili nekoliko hipoteza, koje su vezane za regulaciju [[temperatura|toplote]] i za udvaranje. Uz to, takva istaknuta osobina na leđima ga je mogla učiniti većim nego što jeste i strašnijim za druge životinje.

Ta struktura je možda služila za [[termoregulacija|termoregulaciju]]. Ako je u njoj bilo puno [[Krvna žila|krvnih žila]], ''Spinosaurus'' bi jedro mogao koristiti za upijanje toplote. U slučaju da je to točno, onda bi ta životinja vjerojatno bila samo djelomično [[toplokrvnost|toplokrvna]] u najboljem slučaju i vjerojatno bi živjela na mjestima gdje su noći bile prohladne i gdje nebo obično nije bilo oblačno. Smatra se da su ''Spinosaurus'' i ''Ouranosaurus'' živjeli u ranom obliku pustinje [[sahara|Sahare]] ili na njenim granicama, što bi moglo objasniti gore navedene pretpostavke. Moguće je i da je tu strukturu koristio za otpuštanje viška toplote, a ne za njeno skupljanje. Velike životinje zbog relativno malene površine tijela u odnosu na [[zapremina|zapreminu]] imaju mnogo veće probleme kod gubljenja toplote nego kod njenog skupljanja. Jedra na leđima velikih dinosaura su mnogo doprinosila površini kože na njihovom tijelu sa minimalnim povećanjem zapremine. Nadalje, ako bi se jedro okrenulo od [[sunce|sunca]], ili kad bi se postavilo pod kutom od 90 stepeni prema hladnom vjetru, životinja bi se vrlo efikasno ohladila na toploj klimi kredske Afrike.&lt;ref name=LBH75&gt;{{cite book |last=Halstead |first=L.B.|authorlink=Beverly Halstead|year=1975 |title=The Evolution and Ecology of the Dinosaurs |url=https://archive.org/details/evolutionecology0000hals |publisher=Eurobook Limited |location=London |pages=[https://archive.org/details/evolutionecology0000hals/page/n0 1]–116 |isbn=0856540188 }}&lt;/ref&gt; Međutim, Bailey ([[1997.]]) je smatrao da bi jedro prikupljalo više toplote nego što bi otpuštalo.&lt;ref name=JBB97/&gt; On je umjesto toga predložio da su ''Spinosaurus'' i ostali dinosauri sa izduženim kralješcima imali grbe ispunjene mašću za skladištenje energije, izolaciju i zaštitu od toplote.&lt;ref name=JBB97/&gt;

Neobične strukture na tijelima današnjih životinja obično služe za privlačenje pripadnika drugog spola tijekom sezone parenja. Moguće je da su jedra ili grbe ovih dinosaura služile za udvaranje, slično kao paunov [[rep]]. Stromer je teoretizirao da su mužjaci i ženke možda imali jedra ili grbe različitih veličina.&lt;ref name=Stromer15/&gt;

Moguće je i da je jedro ili grba kombinirala ove funkcije; služila je kao regulator toplote, pomagala u udvaranju tijekom sezone parenja, služila za hlađenje i, ponekada, služila je za strašenje protivnika kada bi ''Spinosaurus'' bio ugrožen.

=== Pozicija tijela ===
Iako se traditiconalno prikazivao kao dvonožac, već se od sedamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] predlaže da je barem neko vrijeme hodao na četiri [[noga|noge]].&lt;ref name=DFG82/&gt;&lt;ref name=LBH75/&gt; Ovo je poduprto otkrićem ''[[Baryonyx]]a'', njegovog srodnika sa robusnim [[ruka]]ma.&lt;ref name=DFG00&gt;{{cite book |last=Glut |first=D.F. |authorlink=Donald F. Glut |title=Dinosaurs: The Encyclopedia. 1st Supplement |year=2000 |publisher=McFarland &amp; Company, Inc |location=Jefferson, North Carolina |isbn=0-7864-0591-0 |pages=329–333 |chapter=Spinosaurus}}&lt;/ref&gt; Zbog mase grbe spunjene [[mast|mašću]] na leđima ''Spinosaurusa'' (što je predložio Bailey 1997. godine), izgleda vrlo moguće da je on bio četveronožac,&lt;ref name=JBB97/&gt; što je dovelo do novih rekonstrukcija njega kao takvog.&lt;ref name=DFG00/&gt; [[Hipoteza]] da je ''Spinosaurus'' hodao na četiri noge je u zadnje vrijeme pala u nemilost, ali bi vjerojatno mogao čučnuti u četveronožnu poziciju.&lt;ref name=CM97&gt;{{cite journal |last=Charig |first=A.J. |coauthors=and Milner, A.C. |year=1997 |title=''Baryonyx walkeri'', a fish-eating dinosaur from the Wealden of Surrey |journal=Bulletin of the Natural History Museum, Geology Series |volume=53|pages=11–70}}&lt;/ref&gt;

=== Ishrana ===
[[Datoteka:Spinosaurus skull en.svg|thumb|right|Dijagram lubanje.]]
Nije poznato je li ''Spinosaurus'' bio većinom kopneni grabežljivac ili ribojed (na što ukazuju njegove izdužene čeljusti, kupasti zubi i visoko postavljene [[nosnice]]). Hipotezu da su spinosauridi bili specijalizirani ribojedi su već prije predložili A. J. Charig i A. C. Milner za ''[[Baryonyx]]a''. To su predložili na osnovu anatomske sličnosti sa krokodilima i prisutnosti ribljih krljušti (koje je stomačna kiselina izjela) u grudnom košu tipičnog primjerka ''Baryonyxa''.&lt;ref name=CM97/&gt; Velike ribe su postojale u vrijeme kada su postojali i spinosauridi, uključujući i ''[[Mawsonia]]u'', koja je sredinom krede nastanjivala sjever Afrike i [[Brazil]]. Jedini direktan dokaz o ishrani spinosaurida dolazi od europskih i južnoameričkih srodnika. ''Baryonyx'' je bio pronađen sa ribljim krljuštima i sa kostima mladog ''[[Iguanodon]]a'' u stomaku; također je bio pronađen zub zabijen u kost jednog južnoameričkog [[pterosauri|pterosaura]], što pokazuje da su ih često lovili.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Buffetaut |first=E. |coauthors=Martill, D.; and Escuillié, F. |year=2004 |title=Pterosaurs as part of a spinosaur diet |journal=Nature |volume=430 |pages=33 |doi=10.1038/430033a |pmid=15229562 |issue=6995}}&lt;/ref&gt; ''Spinosaurus'' je vjerojatno bio generaliziran i oportunistički [[grabežljivac]], možda kredski ekvivalent [[grizli]]ja; većinom je lovio [[ribe|ribu]], ali je sigurno bio i strvinar i lovio maleni plijen i plijen srednje veličine.&lt;ref name=GSP88&gt;{{cite book |last=Paul |first=G.S. |authorlink=Gregory S. Paul |title=Predatory Dinosaurs of the World |url=https://archive.org/details/predatorydinosau00paul |year=1988 |publisher=Simon &amp; Schuster |location=New York |isbn=0-671-61946-2 |chapter=Family Spinosauridae |pages=[https://archive.org/details/predatorydinosau00paul/page/n274 271]–274 }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Spinosaurus skull.jpg|thumb|left|Rekonstrukcija lubanje vrste ''S. aegyptiacus''.]]
Romainova Amiotova analiza izotopa iz 2010. godine je pokazala da omjer izotopa kisika u zubima spinosaurida (uključujući i zube ''Spinosaurusa'') ukazuje na vodozemni način života.&lt;ref name=RMetal10&gt;{{cite journal |last=Amiot |first=R. |coauthors=Buffetaut, E.; Lécuyer, C.; Wang, X.; Boudad, L.; Ding, Z.; Fourel, F.; Hutt, S.; Martineau, F.; Medeiros, A.; Mo, J.; Simon, L.; Suteethorn, V.; Sweetman, S.; Tong, H.; Zhang, F.; and Zhou, Z. |year=2010 |title=Oxygen isotope evidence for semi-aquatic habits among spinosaurid theropods |url=https://archive.org/details/sim_geology_2010-02_38_2/page/139 |journal=Geology |volume=38 |issue=2 |pages=139–142 |doi=10.1130/G30402.1}}&lt;/ref&gt; Omjer izotopa iz cakline zuba i iz drugih dijelova tijela ''Spinosaurusa'' (koji je bio pronađen u [[maroko|Maroku]] i [[Tunis]]u) i drugih spinosaurida poput ''[[Carcharodontosaurus]]a'' se nakon toga uporedio sa izotopskim sastavom teropoda, [[kornjače|kornjača]] i [[krokodil]]a koji su živjeli u to vrijeme.&lt;ref name=RMetal10/&gt; Istraga je pokazala da su zubi ''Spinosaurusa'' iz pet od šest lokaliteta imali omjer izotopa [[kisik]]a bliži onom kod kornjača i krokodila u odnosu na zube ostalih teropoda sa istih lokacija.&lt;ref name=RMetal10/&gt; Autori su pretpostavili da je ''Spinosaurus'' živio i u [[voda|vodi]] i na kopnu i za hranu se takmičio i sa krokodilima i sa drugim velikim teropodima.&lt;ref name=RMetal10/&gt;

== U popularnoj kulturi ==
''Spinosaurus'' je imao istaknutu ulogu u [[film]]u ''[[Jurski park 3]]'' iz [[2001.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |title= Movie review: 'Jurassic Park III' |first= K.|last= Turan |newspaper=Los Angeles Times|date = 2001-07-18 |url= http://www.calendarlive.com/movies/reviews/cl-movie000058585jul18,0,3226173.story |accessdate = 2010-09-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1= Seabrook |first1= J. |date= 2003-01-12 |title= It came from Hollywood |journal= The New Yorker |pages= 54−63 |url= http://johnseabrook.net/stories/media/winston/Winston%20De.pdf |accessdate= 2010-09-12 |archive-date= 2011-08-19 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110819021343/http://johnseabrook.net/stories/media/winston/Winston%20De.pdf |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt; Bio je prikazan kao veći i jači od [[tiranosaur]]a ali nije bio u pravom zivotu u jednoj: sceni koja prikazuje borbu između ova dva grabežljivca, ''Spinosaurus'' izlazi kao pobjednik tako što tiranosauru ugrizom slomi [[vrat]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Chandler|first=G.|title=A bite-size guide to the dinosaurs of the new movie Jurassic Park III|work=National Geographic World|date=August 2001}}&lt;/ref&gt; U stvarnosti nebi bilo tako, takva borba se nikada nije mogla dogoditi s obzirom da su oni živjeli na različitim mjestima na Zemlji (tiranosaur u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], ''Spinosaurus'' u sjevernoj Africi) i u različitim periodima (tiranosaur je živio u periodu kasne krede, a ''Spinosaurus'' u periodu rane krede). ''Spinosaurus'' je također bio prikazan i u [[videoigra]]ma i kao figurica u vezi sa ''Jurskim parkom''.

''Spinosaurus'' se već dugo prikazuje u popularnim knjigama o dinosaurima, iako je tek odnedavno bilo dovoljno informacija za njegov točan prikaz. Nakon jedne utjecajne rekonstrukcije skeleta koju su objavili Lapparent i Lavocat, prikazuje se većinom kao dvonožni teropod, sa lubanjom sličnom lubanji ostalih teropoda, jedrom na leđima, pa čak i sa četiri prsta na rukama.

Pored filmova, figurica, videoigara i knjiga, ''Spinosaurus'' je također prikazan:
* Na [[Poštanska marka|poštanskim markama]], npr. iz [[angola|Angole]], [[gambija|Gambije]] i [[tanzanija|Tanzanije]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=From the past |author=Khatri, V.S. |newspaper=The Hindu |date=9. 6. 2006. |url=http://www.hindu.com/yw/2006/06/09/stories/2006060900450500.htm |accessdate=12. 9. 2010. |archivedate=2006-06-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060618201148/http://www.hindu.com/yw/2006/06/09/stories/2006060900450500.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |editor1-last= Farlow |editor1-first= J.O. |editor2-last= and Walters |editor2-first= R.H |last1= Glut |first1= D.F. |last2= and Brett-Surman |first2= M.K. |chapter= Dinosaurs and the media |chapterurl= http://si-pddr.si.edu/dspace/bitstream/10088/8043/1/paleo_1997e_MBS__part2.pdf |title= The Complete Dinosaur |date= 2000 |publisher= Indiana University Press |location= Bloomington, IN |isbn= 0-253-21313-4 |pages= 673−706 |accessdate= 12. 9. 2010. |archive-date= 2012-03-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120327054521/http://si-pddr.si.edu/dspace/bitstream/10088/8043/1/paleo_1997e_MBS__part2.pdf |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;
* U televizijskim serijama za djecu poput serije ''[[Dinosaur Train]]'' (''Voz dinosaura''), sa ''&quot;starim, mrzovoljnim&quot;'' ''Spinosaurusom''.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.pbs.org/teachers/dinosaurtrain/episodes/ |title= Dinosaur Train: episode descriptions |author= [[Public Broadcasting Service]] |accessdate= 12. 9. 2010. |archive-date= 2012-09-10 |archive-url= https://archive.today/20120910035811/http://www.pbs.org/teachers/dinosaurtrain/episodes/ }}&lt;/ref&gt;
* U dokumentarnim filmovima, poput epizode &quot;Najveći dinosaur ubojica&quot; iz dokumentarca ''[[Monsters Resurrected]]'' (&quot;Uskrsla čudovišta&quot;),&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://dsc.discovery.com/videos/monsters-resurrrected |title= Playlist: ''Monsters Resurrected''|date = 3. 12. 2009. |publisher=Discovery Channel Videos |accessdate = 12. 9. 2010.}}&lt;/ref&gt; kojoj su također doprinijeli paleontolozi [[Thomas R. Holtz, Jr.]], Kenneth J. Lacovara,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.drexel.edu/news/digest/default.aspx?d=11%2F25%2F2009&amp;id=5984 |title=Dr. Ken Lacovara Featured on History Channel International and Discovery Channel |author=Drexel University|work= Drexel Daily Digest|date= 25 November 2009 |accessdate = 12. 9. 2010.}}&lt;/ref&gt; i [[Lawrence Witmer|Lawrence M. Witmer]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.oucom.ohiou.edu/dbms-witmer/lab.htm |title= Research &amp; laboratory |author= Witmer, L.M. |publisher= Ohio University College of Osteopathic Medicine |accessdate= 12. 9. 2010. |archive-date= 2010-07-08 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100708095859/http://www.oucom.ohiou.edu/dbms-witmer/lab.htm |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflist|2}}

== Drugi projekti ==
{{WProjekti
|commonscat     = Spinosaurus
|commonscatsh   = Spinosaurusu
|wikivrste      = Spinosaurus
|wikivrstesh    = Spinosaurusu
}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}

{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Geologija]]
[[Kategorija:Paleontologija]]
[[Kategorija:Teropodi]]</text>
      <sha1>t3d8gpyc546h9nhguo75cx0d8h9x4gh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Livia Brito</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126707</id>
    <revision>
      <id>42481919</id>
      <parentid>42465722</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T12:51:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-134441</username>
        <id>267431</id>
      </contributor>
      <comment>/* Telenovele */</comment>
      <origin>42481919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13648" sha1="ri2ct95cxo8vogxkj2okw1n9xlx078y" xml:space="preserve">{{otheruses}}
{{Infokutija02 glumac
|ime             = Livia Brito
|slika           = Libia Brito.jpg
|ime_po_rođenju  = Livia Brito Pestana
|datum_rođenja   = {{bda|1986|7|21|df=y}}
|mjesto_rođenja  = [[Havana|Ciego de Avila]], [[Kuba]]
|period          = [[2009]].-danas
|partneri       = Danny Frank&lt;br /&gt;Salvador Zerboni
|zanimanje = [[glumci|glumica]], [[novinar|voditeljica]], [[moda|manekenka]]
|znamenite_uloge = &quot;Fernanda&quot; u [[El Triunfo del Amor]]&lt;br /&gt; &quot;Paloma&quot; u [[Abismo de Pasion]]
|nagrade  = ''Najbolja Mlada Glumica'' dodjele ''Premios TVyNovelas'' za [[El Triunfo del Amor]] i [[Abismo de pasión]]
}}

'''Livia Brito Pestana''' ([[Havana|Ciego de Avila]], [[Kuba]], [[21. 7.|21. jul]] [[1986]]. - ) je [[Kuba|kubanska]] [[glumci|glumica]], [[moda|manekenka]] i [[novinar|voditeljica]]. 

Karijeru je počela glumeći u [[Televisa|Televisinim]] [[telenovela]]ma [[El Triunfo del Amor]] ([[2010]]-[[2011]]) i [[Abismo de pasión|Abismo de Pasion]] ([[2012]]) za koje je [[2012]]. i [[2013]]. osvojila nagrade ''Najbolja Mlada Glumica'' dodjele ''Premios TVyNovelas''. [[2013]]. je protagonizirala svoju prvu telenovelu &quot;De que te quiero, te quiero&quot;, a tokom [[2014]]-[[2015]] i drugu &quot;Muchacha Italiana viene a casarse&quot; koja joj je [[2016]]. donijela nagradu ''Najbolja Glumica'' dodjele ''Premios ACE'' i nominacije kao ''Najbolja Glumica'' i ''Chica Que Me Quita El Sueño'' dodjela ''Premios TVyNovelas'' i ''Premios Juventud.

Poznata je i po svom pozorišnom radu na predstavi &quot;El Cartero&quot; za koju je [[2013]]. osvojila nagradu ''Otkriće Godine'' dodjele ''Premios ACPT'', kao i voditeljskom angažmanu [[Televisa|Televisine]] emisije &quot;Bailando por un sueno&quot; [[2014]]. 

Časopis &quot;EstiloDF&quot; ju je [[2015]]. uvrstio na svoju listu ''Ličnosti sa najviše stila'',  a časopis &quot;People en Español&quot;  [[2016]]. na svoju listu ''50 najljepših''.

== Biografija ==
=== Rani život i počeci ===
Livia Brito Pestana rodjena je [[21]]. [[jul]]a [[1986]]. u mjestu [[Havana|Ciego de Avila]], [[Kuba|Kubi]]. Sa 19 godina došla je u glavni grad [[Meksiko|Meksika]] gdje je radila kao [[moda|manekenka]] i [[Sekretar|sekretarica]] kako bi mogla platiti studije poslovne administracije. Njen otac Rolando Brito poznati je [[Kuba|kubanski]] [[Glumci|glumac]], a njena majka Gertrudis Pestana poznata kubanska [[Balet|prima balerina]]. Livia ima jednu sestru. Njeni roditelji imaju restoran kubanske hrane ''La Cubana'' u Meksiko Sitiju gdje je i sama radila prije nego se opredjelila za glumu. Studij poslovne administracije napustila je kada je [[2009]]. predstavljajući [[Meksiko]], proglašena drugom pratiljom na naticanju ''Belleza Reina Mundial del Banano'' u [[Ekvador]]u, te dobila lentu kao ''Miss fotogeničnosti''. Livia obožava životinje, posebno [[pas|pse]], kako priznaje, da nije [[glumci|glumica]], bila bi [[veterinar]]ka.

== Karijera ==
Studirala je [[glumci|glumu]] na [[Televisa|Televisinoj Dramskoj Akademiji]]. Tokom [[2010]]-[[2011]] igrala je u [[telenovela|telenoveli]] [[El Triunfo del Amor]] producenta Salvadora Mejia za [[Televisa|Televisin]] udarni termin tumačeći ''Fernandu Sandoval Gutierrez de Robles'' za koju je nagradjena [[2012]]. nagradom ''Najbolja Mlada Glumica'' godišnje dodjele časopisa &quot;TVyNovelas&quot;. Partner u toj telenoveli bio joj je Pablo Montero, a pored njega u pomenutom projektu igrala je pokraj [[Maite Perroni]] i [[William Levy|Williama Levya]].

[[2011]]. se pojavila u spotu za pjesmu ''Si tu no estas aqui'' tadašnjeg dečka, [[salsa]] pjevača Danny Franka. 

[[2012]]. ponovo je zaigrala u Televisinom udarnom terminu u telenoveli [[Abismo de pasión|Abismo de Pasion]] producentice Angelli Nesma igrajući ''Palomu Mendozu Gonzales de Arango'' koja joj je [[2013]]. osigurala nagrade ''Najbolja Mlada Glumica'' i ''Najljepša Glumica'' dodjele časopisa &quot;TVyNovelas&quot;. Partner u toj telenoveli bio joj je Mark Tacher, a pored njega scenu je dijelila i sa glumcima poput [[Angelique Boyer]]. 

Tokom [[2012]]-[[2013]] debitovala je u [[teatar|pozorištu]] glavnom ulogom ''Beatriz'' u predstavi &quot;El Cartero&quot; koja joj je donijela [[2013]]. nagradu ''Otkriće Godine'' od strane meksičkih pozorišnih kritičara &quot;Premios ACPT&quot;. Partner u predstavi bio joj je Erick Elias. Te godine učestvovala je u [[film]]u &quot;No se si cortarme las venas o dejarmelas largas&quot; manjom ulogom ''Chantal'', te glavnom ulogom ''Adriane'' u sketch epizodi Televisinog [[Televizijska serija|serijala]] &quot;Camino al Altar&quot;  gdje joj je partner bio Pablo Lyle.

Tokom [[2013]]-[[2014]] ulogom ''Natalie Vargas Caceres de Caceres'' protagonizirala je svoju prvu [[telenovela|telenovelu]] u [[Televisa|Televisi]] &quot;De que te quiero, te quiero&quot; producentice Lucero Suarez za koju je [[2014]]. ostvarila nominaciju ''Najljepša Glumica'' i nagradu ''Omiljeni Poljubac'' dodjele časopisa &quot;TVyNovelas&quot;. Partner u toj telenoveli bio joj je Juan Diego Covarrubias. [[2014]] godine je učestvovala manjim ulogama ''Ane Berthe'' i ''Jazmin'' u filmovima &quot;Volando Bajo&quot; i &quot;Dictadura Perfecta&quot;, te se okušala kao [[Novinar|voditeljica]] Televisine emisije &quot;Bailando por un sueño&quot; kraj Adriana Uribea kao partnera.

Tokom [[2014]]-[[2015]] ulogom ''Fiorelle Orsini Michel de Angeles'' je protagonizirala i svoju drugu telenovelu u Televisi &quot;Muchacha Italiana Viene a Casarse&quot; producenta Pedra Damian, gdje joj je partner bio Jose Ron, a koja joj je osigurala nominacije [[2016]]. godine kao ''Omiljena Glumica'' na dodjeli &quot;Kids Choice Awards Mexico&quot;, ''Najbolja Glumica'' na dodjeli časopisa &quot;TVyNovelas&quot; i ''Chica Que Me Quita El Sueno'' dodjele &quot;Premios Juventud&quot;, te nagradu ''Najbolja Glumica'' dodjele &quot;Premios ACE&quot;. [[2015]]. se godine uz Ninel Conde, Paty Manterolu, Michelle Renaud, [[Angelique Boyer]] i Raula Araizu ostvarila kao voditeljica [[Televisa|Televisine]] emisije &quot;Fiesta Mexicana&quot; organizovane povodom proslave nezavisnosti [[Meksiko|Meksika]]. 

Tokom [[2015]]-[[2016]] zamjenjujući [[Zuria Vega|Zuriju Vegu]], protagonizirala je ulogom ''Angeles'' [[teatar|pozorišnu predstavu]] &quot;Los Bonobos&quot; kraj Alda Guerre kao partnera. [[2016]]. je protagonizirala i [[Televisa|Televisin]] serijal &quot;Por siempre...Joan Sebastian, el poeta del pueblo&quot; o životu slavnog [[Meksiko|meksičkog]] pjevača Joana Sebastiana, gdje pored partnera Jose Manuela Figueroe kao partnera utjelovljuje lik Maribel Guardie koji se u serijalu zove ''Maricruz''.

Tokom [[2017]]-[[2018]] je ulogom ''Yolande'' protagonizirala serijal &quot;La piloto&quot; kraj Arapha Betkea kao partnera, koji joj je [[2018]] donio nominaciju ''Najbolja glumica'' dodjele časopisa &quot;TVyNovelas&quot;, dok je [[2017]]. za [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]] pozajmila glas ''Ceciliji'' glavnoj junakinji filma  &quot;Lo que de verdad importa&quot;, ponovo kraj Jose Rona kao partnera. Te godine je otvorila svoj [[jutjub]] kanal kako bi bila u bližem odnosu sa obožavateljima, da bi [[2018]]. ulogama ''Eugenie'' i ''Mayre'' protagonizirala epizode [[Televisa|Televisinih]] serijala &quot;Descontrol&quot; i &quot;40y20&quot;. 

Tokom [[2019]]-[[2020]] vratila se, nakon četiri godine pauze, žanru koji ju je proslavio, protagonizirajući originalnu [[telenovela|telenovelu]] &quot;Medicos&quot; producenta Josea Alberta Castra, gdje kraj Daniela Arenasa kao partnera tumači lik glavne junakinje ''Regine Villaseñor Gil''. Godine [[2020]] se pojavila manjim ulogama ''Marije'' i ''Carmen'' u [[film|filmovima]] &quot;Juan Apostol, el mas amado&quot; i &quot;Infelices para siempre&quot;.

Tokom [[2021]]-[[2022]] je glavnim likom ''Fernande Linares Ortiz de Toscano'' ponovo zaigrala u [[telenovela|telenoveli]] i to onoj producenta Jose Alberta Castra naziva &quot;La desalmada&quot;, kao što je i ponovo stala pred kamere sa Jose Ronom kao partnerom.

Godine [[2022]] je likom ''Lucije Arismendi Diaz/Lucije Arizmendi Madrigal de Ortega'' protagonizirala telenovelu &quot;Mujer de nadie&quot; producentice Giselle Gonzales kraj Marcusa Ornellasa kao partnera.

Godine [[2023]] je likom ''Emilije Sanchez Guzman/Victorije &quot;La Patrona&quot; Alcazar'' protagonizirala telenovelu &quot;Minas de pasion&quot; producenta Pedra Ortiz de Pinedo kraj Osvalda de Leona kao partnera.

Tokom [[2025]] je protagonizirala [[telenovela|telenovelu]] &quot;Amanecer&quot; producenta Juana Osorio. Partner u telenoveli joj je cuveni latino zavodnik 90ih godina, [[Fernando Kolunga]], a utjelovljuje lik ''Albe''.

== Privatni život i modne kampanje ==
Britova je bila u 6-godišnjoj vezi sa [[Kolumbija|kolumbijanskim]] [[salsa]] pjevačem Danny Frankom sa kojim je prekinula u [[maj]]u [[2012]]. zbog veze sa kolegom iz [[telenovela|telenovele]] [[Abismo de pasión|Abismo de Pasion]] Salvadorom Zerboni sa kojim je prekinula u [[jul]]u [[2012]]. nakon svega par mjeseci veze. [[2014]]. se pomirila sa Dannyem koji ju je nedugo poslije toga u porodičnoj atmosferi i zaprosio. Tačku na vezu i vjeridbu sa Dannyem Livija je konačno okončala u [[februar]]u [[2015]]. Od [[2016]] do [[2019]] godine bila je vezi sa [[Meksiko|meksičkim]] reggue [[pjesma|pjevačem]] Saidom. Od [[2020]]. je u vezi sa izvjesnim Marianom Martinezom, zbog koje je upala u skandal koji ju je doveo do tužbi i suđenja jer su njih dvoje na plaži u [[Meksiko|Meksiku]] napali fotografa Ernesta Zepedu.

Liviju su, osim sa Dannyem i Salvadorom, povezivali i sa partnerima iz [[telenovela]] joj &quot;De que te quiero, te quiero&quot; i &quot;Muchacha italiana viene a casarse&quot;, sa Juanom Diegom Covarrubiasom i Joseom Ronom, te Joseom Manuelom Figuerovom iz serijala &quot;Por siempre Joan Sebastian, el poeta del pueblo&quot;. Medjutim i bez obzira na brojne paparaco fotografije, nikad nije potvrdjeno da li je [[gluma|glumica]] imala neke veze sa pomenutim kolegama.

[[2013]]. se pridružila [[Televisa|Televisinoj]] kampanji ''En Nuestras Manos'' koja se bavi pomoći ugroženim porodicama [[Meksiko|Meksika]] pojavljujući se u nekoliko njihovih reklama podrške, a [[2015]]. kampanji ''La mejor version de mi'' časopisa ''InStyle''.

Zaštitno je lice modne kuće ''Cklass'' ([[2010]]-[[2018]]) i kuće ''Ruffles'' ([[2015]]-[[2016]]).

[[2015]] godine časopis ''EstiloDF'' ju je imenovao jednom od ''Ličnosti sa najviše stila'', a časopis ''People en Espanol'' ju je uvrstio  na svoju listu ''50 najljepših''  [[2016]]. godine. Takodje, časopis ''TVyNovelas'' ju je uvrstio na svoju listu ''Los + mas bellos'' za [[2016]] godinu.

== Filmografija ==
=== Telenovele ===
* Amanecer ([[2025]])...Alba Palacios Salvatierra
* Minas de pasion ([[2023]])...Emilia &quot;La tigrilla&quot; Sanchez Guzman/Victoria &quot;La Patrona&quot; Alcazar
* La mujer de nadie ([[2022]])...Lucia Arismendi Diaz/Lucia Arismendi Madrigal de Ortega
* La desalmada ([[2021]]-[[2022]])...Fernanda Linares Ortiz de Toscano
* Medicos ([[2019]]-[[2020]])...Regina Villaseñor Gil
* Muchacha italiana viene a casarse ([[2014]]-[[2015]]) ... Fiorella Bianchi/Fiorella Orsini Michel de Angeles
* De que te quiero, te quiero ([[2013]]-[[2014]]) ... Natalia Pabuena/Natalia Vargas Caceres de Caceres
* [[Abismo de pasión|Abismo de Pasion]] ([[2012]]) ... Paloma Mendoza Gonzales de Arango
* [[El Triunfo del Amor]] ([[2010]]-[[2011]]) ... Fernanda Sandoval Gutierrez de Robles

=== Serijali ===
* 40y20 ([[2018]])... Mayra
* Descontrol ([[2018]])...Eugenia
* La piloto ([[2017]]-[[2018]])...Yolanda Cadena Lesmes
* Por siempre...Joan Sebastian, el poeta del pueblo ([[2016]]) ... Maricruz Guardia
* Camino al altar ([[2013]]) ... Adriana

=== Pozorište ===
* Los Bonobos ([[2015]]-[[2016]]) ... Angeles
* El Cartero ([[2012]]-[[2013]]) ... Beatriz

=== Film ===
* Por menos que eso me divorcie yo ([[2023]])... 
* Infelices para siempre ([[2023]])... Carmen
* Juan Apostol, el mas amado ([[2019]])... Maria
* Lo que de verdad importa ([[2017]])... Cecilia
* Dictadura Perfecta ([[2014]]) ... Jazmin
* Volando Bajo ([[2014]]) ... Ana Bertha 
* No se si cortarme las venas o dejarmelas largas ([[2013]]) ... Chantal

=== Voditeljski angažmani ===
* Fiesta Mexicana ([[2015]])
* Bailando por un sueño ([[2014]])

== Nagrade i nominacije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot;''' 
! Godina || Kategorija || Telenovela|| Resultat || Nagrada
|-
|[[2012]] || &quot;Najbolja mlada glumica&quot; || [[El Triunfo del Amor]] || {{won}} || &quot;Premios TVyNovelas&quot; 
|-
|rowspan=3|[[2013]] || &quot;Otkriće godine&quot; || El Cartero || {{won}} || &quot;Premios ACPT&quot;
|-
| &quot;Najbolja mlada glumica&quot; ||rowspan=2|[[Abismo de pasión|Abismo de Pasion]] || {{won}} || &quot;Premios TVyNovelas&quot;
|-
| &quot;Najljepša glumica&quot; || {{won}} ||rowspan=3| &quot;Favoritos de Publico&quot;
|-
|rowspan=2|[[2014]] || &quot;Omiljeni poljubac&quot; ||rowspan=2| De que te quiero, te quiero || {{won}} 
|-
|&quot;Najljepša glumica&quot; || {{nom}} 
|- 
|[[2015]] || &quot;Omiljena glumica&quot; ||rowspan=4| Muchacha italiana viene a casarse || {{nom}} || &quot;Kids Choice Awards Mexico&quot; 
|-
|rowspan=3|[[2016]] ||rowspan=2| &quot;Najbolja glumica&quot; || {{won}} || &quot;Premios ACE&quot;
|-
| {{nominated}} || &quot;Premios TVyNovelas&quot;
|-
| &quot;Chica que me quita el sueno/Mi protagonista favorita&quot; || {{nominated}}  || &quot;Premios Juventud&quot;
|-
| [[2019]] || &quot;Najbolja glumica&quot; || La Piloto ||  {{nominated}} || &quot;Premios TVyNovelas&quot; 
|-
|}

* Jedna od ''Ličnosti s najviše stila'' [[2015]]. godine časopisa &quot;EstiloDF&quot;
* Jedna od ''50 najljepših'' [[2016]] . godine časopisa &quot;People en Espanol&quot;
* Jedna od ''Los + bellos'' [[2016]]. godine časopisa &quot;TVyNovelas&quot;

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime|id=4154373|name=Livija Brito}}
* [http://www2.esmas.com/entretenimiento/biografias/618295/livia-brito/ Biografija na Televisinom portalu]({{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160317032255/http://www2.esmas.com/entretenimiento/biografias/618295/livia-brito/ |date=2016-03-17 }})

{{Lifetime|1986||Brito, Livia}}
[[Kategorija:Kubanske televizijske glumice]]</text>
      <sha1>ri2ct95cxo8vogxkj2okw1n9xlx078y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Pomoćni šabloni</title>
    <ns>14</ns>
    <id>131864</id>
    <revision>
      <id>42481930</id>
      <parentid>1568995</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T16:35:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-136300</username>
        <id>267504</id>
      </contributor>
      <comment>jmbg sava cvetkovic i prar pujic sup kljazevac licna karta posed   gojkovic petar            i nadezda gojkovic saro selo oslane sup knjazevac på ponnys i rätt tid Ukraina på polis</comment>
      <origin>42481930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66" sha1="bpj1mr256ufgyxufzhqcb0ohp55qc6i" xml:space="preserve">[[Kategorija:Šabloni]]
[[Dedovina jugoslavija saro selo osljane]]</text>
      <sha1>bpj1mr256ufgyxufzhqcb0ohp55qc6i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Michael Madsen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>136897</id>
    <revision>
      <id>42481931</id>
      <parentid>42481881</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T16:46:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-135778</username>
        <id>267506</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42481881|42481881]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]])</comment>
      <origin>42481931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1786" sha1="pf1nwvpiakdqlssnv05gfpfscofftbw" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
|ime             = Michael Madsen
|slika           = Michael Madsen.jpg
|širina_slike        = 200px
|datum_rođenja         = [[25. 9.|25. rujna]] [[1957]].
|mjesto_rođenja  = {{SAD grad|Chicago|Illinois}}
|datum_smrti         = [[3. srpnja]] [[2025.]]
|mjesto_smrti  = {{SAD grad|Malibu|California}}
|period     = [[1982]]. - [[2025.]]
|website             = http://www.michaelmadsen.com/
|znamenite_uloge   = Mr. Blonde u ''[[Reservoir Dogs]]''
|rodbina = [[Virginia Madsen]] (sestra)
}}

'''Michael Soren Madsen''' ({{SAD grad|Chicago|Illinois}}, [[25. 9.|25. rujna]] [[1957]]. – {{SAD grad|Malibu|California}}, [[3. srpnja]] [[2025.]]), američki [[glumci|glumac]] i pjesnik, poznat po tumačenju uloga &quot;teških momaka&quot;.

Rodio se u Chicagu, [[Illinois]]. Majka Elaine, je [[Emmy Award|Emmyem]] nagrađena pjesnikinja, producentica i dramatičarka koja je često radila za [[Public Broadcasting Service|PBS]], a otac Calvin bio je [[vatrogasci|vatrogasac]]. Otac mu je podrijetlom Danac, a majka Irkinja. Njegova sestra [[Virginia Madsen]] je poznata glumica. Jedan od Michaelovih učitelja bio je [[John Malkovich]].

Na filmu je nastupao od [[1982]]. godine, a ostvario je 100-njak uloga. Najpoznatiji je kao Mr. Blonde (Vic Vega) u filmu [[Reservoir Dogs]], ([[Quentin Tarantino]]), Budd u [[Kill Bill]], ([[Quentin Tarantino]]) te Sonny u [[Donnie Brasco]].

Osim glume, pisao je i [[pjesma|pjesme]] te je objavio dvije zbirke. Posudio je glas u nekoliko videoigara.

Ženio se tri puta, ima petoricu sinova. Posljednji brak bio mu je s DeAnnom Madsen.

{{Commonscat}}

{{Lifetime|1957|2025|Madsen, Michael}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Biografije, Chicago]]</text>
      <sha1>pf1nwvpiakdqlssnv05gfpfscofftbw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481932</id>
      <parentid>42481931</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T16:46:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-135778</username>
        <id>267506</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42481712|42481712]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]])</comment>
      <origin>42481932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1751" sha1="2tqr182ggje2nexarujxt3apf7xv06w" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
|ime             = Michael Madsen
|slika           = Michael Madsen.jpg
|širina_slike        = 200px
|datum_rođenja         = [[25. 9.|25. rujna]] [[1957]].
|mjesto_rođenja  = {{SAD grad|Chicago|Illinois}}
|datum_smrti         = [[3. srpnja]] [[2025.]]
|mjesto_smrti  = {{SAD grad|Malibu|California}}
|period     = [[1982]]. - [[2025.]]
|website             = http://www.michaelmadsen.com/
|znamenite_uloge   = Mr. Blonde u ''[[Reservoir Dogs]]''
|rodbina = [[Virginia Madsen]] (sestra)
}}

'''Michael Soren Madsen''' ({{SAD grad|Chicago|Illinois}}, [[25. 9.|25. rujna]] [[1957]]. – {{SAD grad|Malibu|California}}, [[3. srpnja]] [[2025.]]), američki [[glumci|glumac]] i pjesnik, poznat po tumačenju uloga &quot;teških momaka&quot;.

Rodio se u Chicagu, [[Illinois]]. Majka Elaine, je [[Emmy Award|Emmyem]] nagrađena pjesnikinja, producentica i dramatičarka koja je često radila za [[Public Broadcasting Service|PBS]], a otac Calvin bio je [[vatrogasci|vatrogasac]]. Otac mu je podrijetlom Danac, a majka Irkinja. Njegova sestra [[Virginia Madsen]] je poznata glumica. Jedan od Michaelovih učitelja bio je [[John Malkovich]].

Na filmu je nastupao od [[1982]]. godine, a ostvario je 100-njak uloga. Najpoznatiji je kao Mr. Blonde (Vic Vega) u filmu [[Reservoir Dogs]], ([[Quentin Tarantino]]), Budd u [[Kill Bill]], ([[Quentin Tarantino]]) te Sonny u [[Donnie Brasco]].

Osim glume, pisao je i [[pjesma|pjesme]] te je objavio dvije zbirke. Posudio je glas u nekoliko videoigara.

Ženio se tri puta, ima petoricu sinova. Posljednji brak bio mu je s DeAnnom Madsen.

{{Commonscat}}

{{Lifetime|1957|2025|Madsen, Michael}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]</text>
      <sha1>2tqr182ggje2nexarujxt3apf7xv06w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481933</id>
      <parentid>42481932</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T16:46:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-135778</username>
        <id>267506</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42481711|42481711]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]])</comment>
      <origin>42481933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1633" sha1="osf4j1utpg7f9k62y94xqnfig27vuf5" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
|ime             = Michael Madsen
|slika           = Michael Madsen.jpg
|širina_slike        = 200px
|datum_rođenja         = [[25. 9.|25. rujna]] [[1957]].
|mjesto_rođenja  = {{SAD grad|Chicago|Illinois}}
|period     = [[1982]]. -
|website             = http://www.michaelmadsen.com/
|znamenite_uloge   = Mr. Blonde u ''[[Reservoir Dogs]]''
|rodbina = [[Virginia Madsen]] (sestra)
}}

'''Michael Soren Madsen''' ({{SAD grad|Chicago|Illinois}}, [[25. 9.|25. rujna]] [[1957]].) je američki [[glumci|glumac]] i pjesnik, poznat po tumačenju uloga &quot;teških momaka&quot;.

Rodio se u Chicagu, [[Illinois]]. Majka Elaine, je [[Emmy Award|Emmyem]] nagrađena pjesnikinja, producentica i dramatičarka koja je često radila za [[Public Broadcasting Service|PBS]], a otac Calvin bio je [[vatrogasci|vatrogasac]]. Otac mu je podrijetlom Danac, a majka Irkinja. Njegova sestra [[Virginia Madsen]] je poznata glumica.
Jedan od Michaelovih učitelja bio je [[John Malkovich]].

Na filmu nastupa od [[1982]]. godine, a do sada je ostvario 100-njak uloga. Najpoznatiji je kao Mr. Blonde (Vic Vega) u filmu [[Reservoir Dogs]], ([[Quentin Tarantino]]), Budd u [[Kill Bill]], ([[Quentin Tarantino]]), Sonny u [[Joseph D. Pistone|Donnie Brasco]], [[Sin City]], [[Die Another Day|Umri drugi dan]]... 

Osim glume,piše i [[pjesma|pjesme]],te je do sada objavio dvije zbirke. Posudio je glas u nekoliko videoigara.

Ženio se tri puta, ima petoricu sinova.
Trenutno je u braku s DeAnnom Madsen.

{{Commonscat}}

{{Lifetime|1957||Madsen, Michael}}

[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]</text>
      <sha1>osf4j1utpg7f9k62y94xqnfig27vuf5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481973</id>
      <parentid>42481933</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T20:39:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-135778|~2025-135778]] ([[User talk:~2025-135778|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <origin>42481881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1820" sha1="6o4zocwjs9p46wnnolk6bk0kszfb2o6" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
|ime             = Michael Madsen
|slika           = Michael Madsen.jpg
|širina_slike        = 200px
|datum_rođenja         = [[25. 9.|25. rujna]] [[1957]].
|mjesto_rođenja  = {{SAD grad|Chicago|Illinois}}
|datum_smrti         = [[3. srpnja]] [[2025.]]
|mjesto_smrti  = {{SAD grad|Malibu|California}}
|period     = [[1982]]. - [[2025.]]
|website             = http://www.michaelmadsen.com/
|znamenite_uloge   = Mr. Blonde u ''[[Reservoir Dogs]]''
|rodbina = [[Virginia Madsen]] (sestra)
}}

'''Michael Soren Madsen''' ({{SAD grad|Chicago|Illinois}}, [[25. 9.|25. rujna]] [[1957]]. – {{SAD grad|Malibu|California}}, [[3. srpnja]] [[2025.]]), američki [[glumci|glumac]] i pjesnik, poznat po tumačenju uloga &quot;teških momaka&quot;.

Rodio se u Chicagu, [[Illinois]]. Majka Elaine, je [[Emmy Award|Emmyem]] nagrađena pjesnikinja, producentica i dramatičarka koja je često radila za [[Public Broadcasting Service|PBS]], a otac Calvin bio je [[vatrogasci|vatrogasac]]. Otac mu je podrijetlom Danac, a majka Irkinja. Njegova sestra [[Virginia Madsen]] je poznata glumica. Jedan od Michaelovih učitelja bio je [[John Malkovich]].

Na filmu je nastupao od [[1982]]. godine, a ostvario je 100-njak uloga. Najpoznatiji je kao Mr. Blonde (Vic Vega) u filmu [[Reservoir Dogs]], ([[Quentin Tarantino]]), Budd u [[Kill Bill]], ([[Quentin Tarantino]]) te Sonny u [[Donnie Brasco]].

Osim glume, pisao je i [[pjesma|pjesme]] te je objavio dvije zbirke. Posudio je glas u nekoliko videoigara.

Ženio se tri puta, ima petoricu sinova. Posljednji brak bio mu je s DeAnnom Madsen.

{{Commonscat}}

{{Lifetime|1957|2025|Madsen, Michael}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Biografije, Chicago]]
[[Kategorija:Američki pjesnici]]</text>
      <sha1>6o4zocwjs9p46wnnolk6bk0kszfb2o6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>La Quinta, California</title>
    <ns>0</ns>
    <id>179719</id>
    <revision>
      <id>42482013</id>
      <parentid>42099575</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T06:15:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-140485</username>
        <id>267668</id>
      </contributor>
      <comment>ABSOLUTE, FINAL JENNA ORTEGA AWARDS (AS OF JULY 6, 2025 @ 2:13 AM)</comment>
      <origin>42482013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68506" sha1="ddmo14qqgyxplcpi9veiq25fj086dcs" xml:space="preserve">==Filmography==
===Film===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Year
! Title
! Role
! class=&quot;unsortable&quot;| Notes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2012}}
| ''[[:en:Insidious: Chapter 2|Insidious: Chapter 2]]''
| Annie
|
|-
| ''[[:en:Iron Man 3|Iron Man 3]]''
| VPs Daughter
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2014}}
|''Young Love''
| Girl
| [[:en:Short film|Short film]]
|-
| ''[[:en:The Little Rascals Save the Day|The Little Rascals 2]]''
| [[:en:Mary Ann Jackson|Mary Ann]]
| [[:en:Direct-to-video|Direct-to-video film]]
|-
| {{center|2015}}
| ''[[:en:After Words (film)|After Words]]''
| Anna Chapa
|
|-
| {{center|2018}}
| ''Saving Flora''
| Dawn
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2019}}
|''[[:en:Wyrm (film)|Wyrm]]''
|Suzie
|
|-
|''Girl Code''
|Olivia
| [[:en:Short film|Short film]]
|-
| {{center|2020}}
| ''[[:en:The Babysitter: Killer Queen|The Babysitter: Queen]]''
| Phoebe Atwell
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2021}}
| ''[[:en:Yes Day|Yes Day]]''
| Katerina Torres
|
|-
| ''[[:en:The Fallout (film)|The Fallout]]''
| Vada Cavell
| [[:en:Austin Film Critics Association Awards 2022|Austin Film Critics' Association Robert R. McCurdy Memorial Breakthrough Artist Award]]&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1612978590462742529|user=ATXFilmCritics|title=Austin Film Critics Association Film Awards 2022. WINNER The Robert R. “Bobby” McCurdy Memorial Breakthrough Artist Award: Jenna Ortega, THE FALLOUT, STUDIO 666, X @jennaortega|date=January 10, 2023|archive-url=https://archive.is/66ui7|archive-date=July 6, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haskell|first=Christopher|url=https://nobadmovie.com/2023/01/10/oscars-watch-2022-austin-film-critics-association-awards/|title=Oscars Watch: 2022 Austin Film Critics Association Awards|website=No Bad Movie|date=January 10, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=June 6, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230606000312/https://nobadmovie.com/2023/01/10/oscars-watch-2022-austin-film-critics-association-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-film-by-austin-film-critics-association/|title=Everything Everywhere All at Once Named Best Film by Austin Film Critics Association|website=Filmotomy|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 21, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230121151949/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-film-by-austin-film-critics-association/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-austin-film-critics-association-afca-winners/|title=The 2022 Austin Film Critics Association (AFCA) Winners|website=Next Best Picture|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 4, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231204035532/https://nextbestpicture.com/the-2022-austin-film-critics-association-afca-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Partridge|first=Jon|url=https://austinfilmcritics.org/2023/01/10/2022-austin-film-critics-association-award-winners/|title=2022 Austin Film Critics Association Award Winners|website=[[:en:Austin Film Critics Association|Austin Film Critics Association]]|date=January 10, 2023|accessdate=July 6, 2025|archive-date=January 14, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250114123814/https://austinfilmcritics.org/2023/01/10/2022-austin-film-critics-association-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Partridge|first=Jon|url=https://cinapse.co/2023/01/the-austin-film-critics-association-announce-their-2022-award-winners/|title=The Austin Film Critics Association Announce their 2022 Award Winners|website=Cinapse|date=January 10, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=April 18, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250418100207/https://cinapse.co/2023/01/the-austin-film-critics-association-announce-their-2022-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Whittaker|first=Richard|url=https://www.austinchronicle.com/daily/screens/2023-01-11/everything-everywhere-all-at-once-wins-everything-at-the-austin-film-critics-association-award/|title=Everything Everywhere All At Once Wins Everything at the Austin Film Critics Association Award|website=[[:en:The Austin Chronicle|The Austin Chronicle]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 13, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230213103643/https://www.austinchronicle.com/daily/screens/2023-01-11/everything-everywhere-all-at-once-wins-everything-at-the-austin-film-critics-association-award/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Nominated - [[:en:Dorian Awards|Dorian Award for Best Rising Star]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/society-of-lgbtq-entertainment-critics-galeca-dorian-film-awards-nominations-everything-everywhere-all-at-once-tar-aftersun-lead/|title=Society of LGBTQ Entertainment Critics (GALECA) Dorian Film Awards nominations: ‘Everything Everywhere All At Once,’ ‘TÁR,’ ‘Aftersun’ lead|website=AwardsWatch|date=January 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=November 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231129212920/https://awardswatch.com/society-of-lgbtq-entertainment-critics-galeca-dorian-film-awards-nominations-everything-everywhere-all-at-once-tar-aftersun-lead/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Coates|first=Tyler|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-winners-everything-everywhere-all-at-once-sweeps-1235332289/|title=Dorian Awards: ‘Everything Everywhere All at Once’ Sweeps LGBTQ Critics’ Prizes|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=February 23, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 19, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419142328/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-winners-everything-everywhere-all-at-once-sweeps-1235332289/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Coates|first=Tyler|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-nominations-1235298951/|title=Dorian Film Awards: ‘Everything Everywhere All at Once’ Leads Nominations From LGBTQ Entertainment Critics|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 13, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240406184704/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-nominations-1235298951/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Eckmann|first=Sam|url=https://www.goldderby.com/article/2023/galeca-dorian-awards-winners-everything-everywhere-all-at-once-sweeps/|title=GALECA’s 14th Annual Dorian Awards: ‘Everything Everywhere All at Once,’ Michelle Yeoh, Janelle Monáe among big winners|website=[[:en:Penske Media Corporation#Other properties|Gold Derby]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 6, 2025|archive-url=https://archive.is/X21Kk|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Edwards|first=Belen|url=https://mashable.com/article/everything-everywhere-all-at-once-galeca-winners|title='Everything Everywhere All at Once' sweeps GALECA's Dorian Film Awards|website=[[:en:Mashable|Mashable]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=September 19, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240919114833/https://mashable.com/article/everything-everywhere-all-at-once-galeca-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://windycitytimes.com/2023/02/23/everything-sweeps-the-society-of-lgbtq-entertainment-critics-14th-dorian-film-awards/|title='Everything' sweeps The Society of LGBTQ Entertainment Critics 14th Dorian Film Awards|website=[[:en:Windy City Times|Windy City Times]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 5, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250705235819/https://windycitytimes.com/2023/02/23/everything-sweeps-the-society-of-lgbtq-entertainment-critics-14th-dorian-film-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hipes|first=Patrick|url=https://deadline.com/2023/01/2023-dorian-awards-movie-nominations-lgbtq-critics-list-1235220812/|title=‘Everything Everywhere All At Once’, ‘Tár’ Lead Dorian Awards Nominations|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=January 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 23, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023092650/https://deadline.com/2023/01/2023-dorian-awards-movie-nominations-lgbtq-critics-list-1235220812/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-dominates-dorian-awards/|title=Everything Everywhere All at Once Dominates Dorian Awards|website=Filmotomy|date=February 24, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=October 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007120751/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-dominates-dorian-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-dorian-awards-nominations/|title=Everything Everywhere All at Once Leads Dorian Awards Nominations|website=Filmotomy|date=January 13, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=May 24, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230524024219/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-dorian-awards-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=King|first=John Paul|url=https://www.losangelesblade.com/2023/03/05/dorian-awards-2023/|title=‘Everything’ lands queer endorsement as movie of the year|website=[[:en:Los Angeles Blade|Los Angeles Blade]]|date=March 5, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=December 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241207022835/https://www.losangelesblade.com/2023/03/05/dorian-awards-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=King|first=John Paul|url=https://www.washingtonblade.com/2023/03/02/dorian-awards-2023/|title=‘Everything’ lands queer endorsement as movie of the year|website=[[:en:Washington Blade|Washington Blade]]|date=March 2, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=January 22, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250122233105/https://www.washingtonblade.com/2023/03/02/dorian-awards-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://thequeerreview.com/2023/02/23/lgbtq-critics-announce-winners-of-14th-dorian-film-awards-everything-everywhere-all-at-once-named-film-of-the-year/|title=LGBTQ Critics announce winners of 14th Dorian Film Awards – Everything Everywhere All at Once named Film of the Year|website=The Queer Review|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=March 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230302172117/https://thequeerreview.com/2023/02/23/lgbtq-critics-announce-winners-of-14th-dorian-film-awards-everything-everywhere-all-at-once-named-film-of-the-year/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moser|first=Joey|url=https://www.awardsdaily.com/2023/02/23/everything-everywhere-sweeps-galeca/|title=‘Everything Everywhere’ Sweeps GALECA’s 14th Annual Dorian Film Awards|website=[[:en:Awards Daily|Awards Daily]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=May 20, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250520132743/https://www.awardsdaily.com/2023/02/23/everything-everywhere-sweeps-galeca/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moser|first=Joey|url=https://www.awardsdaily.com/2023/01/12/galeca-2023/|title=‘Everything Everywhere’ &amp; ‘Tár’ Lead GALECA’s 14th Annual Dorian Film Awards Nominations|website=[[:en:Awards Daily|Awards Daily]]|date=January 12, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=January 25, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230125162926/https://www.awardsdaily.com/2023/01/12/galeca-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-nominations/|title=The 2022 Dorian Award (GALECA) Nominations|website=Next Best Picture|date=January 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 7, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207113110/https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-winners/|title=The 2022 Dorian Award (GALECA) Winners|website=Next Best Picture|date=February 23, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 6, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231206135447/https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Prusakowski|first=Steven|url=https://awardsradar.com/2023/02/23/everything-everywhere-all-at-once-sweeps-the-dorian-awards/|title=‘Everything Everywhere All At Once’ Sweeps the Dorian Awards|website=Awards Radar|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=February 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240227063406/https://awardsradar.com/2023/02/23/everything-everywhere-all-at-once-sweeps-the-dorian-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://thequeerreview.com/2023/01/13/society-of-lgbtq-entertainment-critics-reveals-dorian-film-awards-nominees-2023/|title=Society of LGBTQ Entertainment Critics reveals nominees for 14th Dorian Film Awards|website=The Queer Review|date=January 13, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=January 13, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113200836/https://thequeerreview.com/2023/01/13/society-of-lgbtq-entertainment-critics-reveals-dorian-film-awards-nominees-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:List of film awards|Las Vegas Film Critics' Society Award]] for Youth in Film - Female&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/2022-las-vegas-film-critics-society-awards-everything-everywhere-all-at-once-wins-seven/|title=2022 Las Vegas Film Critics Society awards: ‘Everything Everywhere All At Once’ wins sevev|website=AwardsWatch|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 24, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024074148/https://awardswatch.com/2022-las-vegas-film-critics-society-awards-everything-everywhere-all-at-once-wins-seven/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations-the-banshees-of-inisherin-the-fabelmans-next/|title=‘Everything Everywhere All At Once’ leads Las Vegas Film Critics Society nominations; ‘The Banshees of Inisherin,’ ‘The Fabelmans’ next|website=AwardsWatch|date=December 10, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203065140/https://awardswatch.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations-the-banshees-of-inisherin-the-fabelmans-next/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1601656331047354368|user=FilmUpdates|title=2022 Las Vegas Film Critics Society (LVFCS) Nominations: Best Female Youth Performance (Under 21): Vanessa Burghardt – Cha Cha Real Smooth / Frankie Corio – Aftersun / Xochitl Gomez – Dr. Strange in the Multiverse of Madness / Jenna Ortega – The Fallout / Sadie Sink – The Whale|author=Film Updates|date=December 10, 2022|archive-url=https://archive.is/epa6S|archive-date=May 1, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haskell|first=Christopher|url=https://nobadmovie.com/2022/12/12/oscars-watch-2022-las-vegas-film-critics-society-awards/|title=Oscars Watch: 2022 Las Vegas Film Critics Society Awards|website=No Bad Movie|date=December 12, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=June 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230602014052/https://nobadmovie.com/2022/12/12/oscars-watch-2022-las-vegas-film-critics-society-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations/|title=Everything Everywhere All At Once Leads Las Vegas Film Critics Society Nominations|website=Filmotomy|date=December 11, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 9, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609003632/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-picture-by-las-vegas-film-critics-society/|title=Everything Everywhere All At Once Named Best Picture by Las Vegas Film Critics Society|website=Filmotomy|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221212070726/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-picture-by-las-vegas-film-critics-society/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-nominations/|title=The 2022 Las Vegas Film Critics Society (LVFCS) Nominations|website=Next Best Picture|date=December 10, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231202183604/https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-winners/|title=The 2022 Las Vegas Film Critics Society (LVFCS) Winners|website=Next Best Picture|date=December 11, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 29, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240229085718/https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;4&quot; | {{center|2022}}
| ''[[:en:X (2022 film)|X]]''
| Lorraine Day
| Nominated - [[:en:List of film awards|North Texas Critics' Association Award]] for Best Breakthrough&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/2022-north-texas-film-critics-association-nominations/|title=2022 North Texas Film Critics Association nominations|website=AwardsWatch|date=December 18, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 27, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231027031013/https://awardswatch.com/2022-north-texas-film-critics-association-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Cook|first=Rita|url=https://www.elliscountypress.com/lifestyle/north-texas-film-critics-association-announces-nominations-2023-best-%E2%80%A6|title=North Texas Film Critics Association announces nominations for 2023 Best of…|website=The Ellis County Press|date=December 19, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=December 10, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241210152018/https://www.elliscountypress.com/lifestyle/north-texas-film-critics-association-announces-nominations-2023-best-%E2%80%A6|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1604367066278109189|user=FilmUpdates|title=North Texas Film Critics Association (NTFCA) Awards Nominations / BEST NEWCOMER / Bella Ramsey – Catherine Called Birdy / Frankie Corio – Aftersun / Gabriel LaBelle – The Fabelmans / Jenna Ortega – X / Thuso Mbedu - The Woman King|author=Film Updates|date=December 18, 2022|archive-url=https://archive.is/GTuXY|archive-date=July 6, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haskell|first=Christopher|url=https://nobadmovie.com/2022/12/21/oscars-watch-2022-north-texas-film-critics-association-awards/|title=Oscars Watch: 2022 North Texas Film Critics Association Awards|website=No Bad Movie|date=December 21, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 12, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712062142/https://nobadmovie.com/2022/12/21/oscars-watch-2022-north-texas-film-critics-association-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-and-the-fabelmans-lead-north-texas-critics-association-nominations/|title=Everything Everywhere All At Once and The Fabelmans Lead North Texas Critics Association Nominations|website=Filmotomy|date=December 18, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 25, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221225230552/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-and-the-fabelmans-lead-north-texas-critics-association-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-declared-best-picture-by-north-texas-critics-association/|title=Everything Everywhere All At Once Declared Best Picture by North Texas Critics Association|website=Filmotomy|date=December 21, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 6, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250706023454/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-declared-best-picture-by-north-texas-critics-association/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-nominations/|title=The 2022 North Texas Film Critics Association (NTFCA) Nominations|website=Next Best Picture|date=December 18, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 7, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207193856/https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-winners/|title=The 2022 North Texas Film Critics Association (NTFCA) Winners|website=Next Best Picture|date=December 21, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203112526/https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1604237022012604420|user=NTXFilmCritics|title=BEST NEWCOMER: Bella Ramsey – Catherine Called Birdy / Frankie Corio – Aftersun / Gabriel LaBelle – The Fabelmans / Jenna Ortega – X / Thuso Mbedu - The Woman King|author=NTX Film Critics|date=December 17, 2022|archive-url=https://archive.is/nSoDk|archive-date=July 6, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[:en:Scream (2022 film)|Scream]]''
| [[:en:Tara Carpenter|Tara Carpenter]]
|
|-
| ''[[:en:Studio 666|Studio 666]]''
| Skye Willow
|
|- 
| ''[[:en:American Carnage|American Carnage]]''
| Camila Montes
| 
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2023}}
| ''[[:en:Finestkind|Finestkind]]''
| Mabel
| 
|-
| ''[[:en:Scream VI|Scream VI]]''
| [[:en:Tara Carpenter|Tara Carpenter]]
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{center|2024}}
| ''[[:en:Beetlejuice Beetlejuice|Beetlejuice Beetlejuice]]''
| Astrid Deetz
| 
|-
| ''[[:en:Miller's Girl|Miller's Girl]]''
| Cairo Sweet
|  
|- 
| ''[[:en:Winter Spring Summer or Fall|Winter Spring Summer]]''
| Remy Aguilar 
| 
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{center|2025}}
| ''[[:en:Klara and the Sun (film)|Klara and the Sun]]''
| Klara
| 
|-
| ''[[:en:Hurry Up Tomorrow (film)|Hurry Up Tomorrow]]''
| Anima / &quot;Ani&quot;
|
|-
| ''[[:en:Death of a Unicorn|Death of a Unicorn]]''
| Ridley Kintner
|
|}

===Television===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Year
! Title
! Role
! class=&quot;unsortable&quot;| Notes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2012}}
| ''[[:en:Rob (TV series)|Rob]]''
| Girl
| Episode: &quot;The Baby Bug&quot;
|-
| ''[[:en:CSI: NY|CSI: New York]]''
| Aimee Moore
| Episode: &quot;Unspoken&quot;
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2013}}
| ''[[:en:Days of Our Lives|Days of Our Lives]]''
| Hayley
| Episode: &quot;12062&quot;
|-
| ''[[:en:Deadtime Stories (TV series)|Deadtime Stories]]''
| Little Girl
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; 2 episodes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;5&quot;| {{center|2014}}
| ''[[:en:Over the Garden Wall|Over the Garden Wall]]''
| Additional (voice role)
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; episode: &quot;Chapter 8: Babes in the Woods&quot;
|-
| ''[[:en:AwesomenessTV (TV series)|AwesomenessTV]]''
| Lily
| Episode: &quot;DIY Super Villain&quot;
|-
| ''OMG!''
| Princess Sleigha
| Episode: &quot;Derp Vader vs Princess Sleigha&quot;
|-
| ''The Cookie Mobster''
| Nita
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
| ''[[:en:Rake (American TV series)|Rake]]''
| Zoe Leon
| Recurring role; 7 episodes
|-
| {{center|2014–15}}
| ''Know It All Nina''
| Nina
| Lead role
|-
| {{center|2014–19}}
| ''[[:en:Jane the Virgin|Jane the Virgin]]''
| [[:en:Jane Villanueva|Jane Villanueva]] (12)
| Recurring role; 30 episodes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2015}}
| ''[[:en:List of Nickelodeon original films#2015|Middle School Mystery]]''
| Elena Mendoza
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
| ''[[:en:Richie Rich (2015 TV series)|Richie Rich]]''
| Darcy
| Main role; 21 episodes
|-
| {{center|2016}}
| ''[[:en:Elena and the Secret of Avalor|Elena Secret of Avalor]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
| {{center|2016–18}}
| ''[[:en:Stuck in the Middle (TV series)|Stuck in the Middle]]''
| Harley Diaz
| Lead role
|-
| {{center|2016–20}}
| ''[[:en:Elena of Avalor|Elena of Avalor]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| Main role; 39 episodes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{center|2018}}
| ''[[:en:Bizaardvark|Bizaardvark]]''
| Izzy
| Episode: &quot;The BFF (Before Frankie Friend)&quot;
|-
| ''[[:en:List of Elena of Avalor episodes#Adventures in Vallestrella (2017)|Vallestrella Adventures]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; 5 episodes
|-
| ''Man of the House''
| Elena
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2019}}
| ''[[:en:You (TV series)|You]]''
| [[:en:Ellie Alves|Ellie Alves]]
| Main role ([[:en:You season 2|season 2]]); 10 episodes
|-
| ''[[:en:List of Elena of Avalor episodes#Discovering the Magic Within (2019)|Discovering the Magic]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; episode: &quot;Modern Royal Family&quot;
|-
| {{center|2019–22}}
| ''[[:en:Big City Greens|Big City Greens]]''
| Gabriella Espinosa
| Voice role; 6 episodes
|-
| {{center|2020}}
|''[[:en:Home Movie: The Princess Bride|The Princess Bride]]''
| Princess Buttercup
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; episode: &quot;Chapter Six: The Fire Swamp&quot;
|-
| {{center|2020–22}}
| ''[[:en:Jurassic World Camp Cretaceous|Camp Cretaceous]]''
| Brooklynn (voice role)
| Main role; 48 episodes
|-
| {{center|2022–25}}
| ''[[:en:Wednesday (TV series)|Wednesday]]''
| [[:en:Wednesday Addams|Wednesday Addams]] /&lt;br&gt;Goody Addams
| Lead role &lt;br&gt;Nominated - [[:en:3rd Astra TV Awards|Astra Award for Best Actress in a Streaming Series – Comedy]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|title=‘The Boys,’ ‘Yellowjackets,’ ‘Abbott Elementary’ lead 2023 HCA TV Awards nominations|website=AwardsWatch|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=September 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230929111208/https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-association-reveals-the-nominees-for-the-2023-hca-tv-awards-streaming-edition/|title=Hollywood Creative Alliance Reveals the Nominees for the 2023 HCA TV Awards Streaming Edition|website=[[:en:Hollywood Creative Alliance|Hollywood Creative Alliance]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 9, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240309032938/https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-association-reveals-the-nominees-for-the-2023-hca-tv-awards-streaming-edition/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moye|first=Clarence|url=https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|title=2023 Hollywood Critics Association TV Awards: ‘Yellowjackets,’ ‘The Boys’ Lead All Nominees with 14 Nominations|website=[[:en:Awards Daily|Awards Dailey]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 8, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240608202004/https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|title=The 2023 Hollywood Creative Alliance (HCA) TV Astra Award Winners|website=Next Best Picture|date=January 9, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317053918/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|title=The 2023 Hollywood Critics Association (HCA) TV Award Nominations|website=Next Best Picture|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317082316/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Prusakowski|first=Steven|url=https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|title=Netflix, HBO, ABC Lead The Hollywood Critics Association 2023 TV Award Nominees|website=Awards Radar|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240207200054/https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Nominated - [[:en:80th Golden Globe Awards|Golden Globe Award]] [[:en:Golden Globe Award for Best Actress – Television Series Musical or Comedy|for Best Performance by an Actress in a Television Series &lt;br&gt;– Musical or Comedy]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Atkinson|first=Katie|url=https://www.billboard.com/music/awards/2023-golden-globes-winners-list-1235196749/|title=Here Are the 2023 Golden Globes Winners|website=[[:en:Billboard (magazine)|Billboard]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203132754/https://www.billboard.com/music/awards/2023-golden-globes-winners-list-1235196749/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Bahiana|first=Ana Maria|url=https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-the-winners-and-show-recap-live-updates/|title=Golden Globes 2023: The Winners and Show Recap (Live Updates)|website=[[:en:Golden Globe Awards|Golden Globe Awards]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 23, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240223213312/https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-the-winners-and-show-recap-live-updates/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Blauvelt|first=Christian|url=https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-golden-globes-winners-list-1234798118/|title=2023 Golden Globes Winners List: ‘Fabelmans,’ ‘Banshees,’ ‘White Lotus,’ ‘Abbott Elementary’ Win Big|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106212154/https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-golden-globes-winners-list-1234798118/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Chuba|first1=Kirsten|last2=Lewis|first2=Hilary|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-nominations-2023-list-nominees-1235279872/|title=Golden Globes: List of Nominees|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 16, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231216145042/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-nominations-2023-list-nominees-1235279872/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Clark|first=Rebekah|url=https://graziamagazine.com/articles/2023-golden-globe-nominations/|title=And the 2023 Golden Globe Nominees are...|website=[[:en:Grazia|Grazia]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 1, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240601010250/https://graziamagazine.com/articles/2023-golden-globe-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-nominations-for-the-80th-golden-globes-have-been-announced/|title=Golden Globes 2023: Nominations for the 80th Golden Globes Have Been Announced|website=[[:en:Golden Globe Awards|Golden Globe Awards]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528233800/https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-nominations-for-the-80th-golden-globes-have-been-announced/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-63940721|title=Golden Globes 2023: The winners and nominees in full|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 15, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240115064509/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-63940721|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guglielmi|first=Jodi|url=https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/golden-globes-2023-complete-winners-list-1234658252/|title=Golden Globe Awards 2023: See the Complete Winners List|website=[[:en:Rolling Stone|Rolling Stone]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 15, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240115073113/https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/golden-globes-2023-complete-winners-list-1234658252/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guy|first=Zoe|url=https://www.vulture.com/2023/01/golden-globes-2023-winners-list.html|title=The 2023 Golden Globe Awards Winners|website=[[:en:Vulture (website)|Vulture]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228000551/https://www.vulture.com/2023/01/golden-globes-2023-winners-list.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Hipes|first1=Patrick|last2=Petski|first2=Denise|url=https://deadline.com/2022/12/2023-golden-globe-nominations-list-movies-tv-1235196396/|title=Golden Globe Nominations: The Complete List|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528233814/https://deadline.com/2022/12/2023-golden-globe-nominations-list-movies-tv-1235196396/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Horton|first=Adrian|url=https://www.theguardian.com/film/2023/jan/10/golden-globes-2023-the-full-list-of-winners|title=Golden Globes 2023: the full list of winners|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507042943/https://www.theguardian.com/film/2023/jan/10/golden-globes-2023-the-full-list-of-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lang|first1=Brent|last2=Moreau|first2=Jordan|url=https://variety.com/2022/awards/awards/golden-globes-nominations-list-nominees-2-1235455667/|title=Golden Globes 2023: Complete Nominations List|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=November 13, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231113010439/https://variety.com/2022/awards/awards/golden-globes-nominations-list-nominees-2-1235455667/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lang|first1=Brent|last2=Moreau|first2=Jordan|url=https://variety.com/2023/awards/awards/golden-globes-2023-winners-list-1235480125/|title=‘The Fabelmans,’ ‘The Banshees of Inisherin’ Win Big at Revamped Golden Globes (Complete Winners List)|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 3, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240403103321/https://variety.com/2023/awards/awards/golden-globes-2023-winners-list-1235480125/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Mae|first=Melissa|url=https://www.lofficielusa.com/film-tv/golden-globes-2023-winners|title=All the Winners at the 2023 Golden Globes|website=[[:en:L'Officiel|L'Officiel]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=November 30, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130201927/https://www.lofficielusa.com/film-tv/golden-globes-2023-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Malec|first=Brett|url=https://www.eonline.com/ca/news/1360869/golden-globe-awards-2023-winners-the-complete-list|title=Golden Globe Awards 2023 Winners: The Complete List|website=[[:en:E!|E!]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240107111501/https://www.eonline.com/ca/news/1360869/golden-globe-awards-2023-winners-the-complete-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=McNab|first=Kaitlyn|url=https://www.teenvogue.com/story/golden-globes-2023-winners-see-the-full-list-here|title=Golden Globes 2023 Winners: See the Full List Here|website=[[:en:Teen Vogue|Teen Vogue]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 4, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604004557/https://www.teenvogue.com/story/golden-globes-2023-winners-see-the-full-list-here|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nordyke|first=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-2023-winners-list-1235294541/|title=Golden Globes: Full List of Winners|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 15, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240515165841/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-2023-winners-list-1235294541/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Phillips|first=Jevon|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-01-10/golden-globes-2023-winners-live-updates-full-list|title=Here are the 2023 Golden Globe winners|website=[[:en:Los Angeles Times|Los Angeles Times]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516071719/https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-01-10/golden-globes-2023-winners-live-updates-full-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/01/awards-insider-golden-globes-2023-winners-list|title=Golden Globes 2023 Winners: See the Full List|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 4, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604010230/https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/01/awards-insider-golden-globes-2023-winners-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Schwartz|first=Missy|url=https://www.thewrap.com/golden-globes-2023-winners-list/|title=Golden Globes 2023: ‘The Banshees of Inisherin’ and ‘The Fabelmans’ Win Big (Complete Winners List)|website=[[:en:TheWrap|TheWrap]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 8, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240108010807/https://www.thewrap.com/golden-globes-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vogue.com/article/full-winners-list-golden-globes-2023|title=See All of the Winners at the 2023 Golden Globes|website=[[:en:Vogue (magazine)|Vogue]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230329211821/https://www.vogue.com/article/full-winners-list-golden-globes-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Seemayer|first=Zach|url=https://www.etonline.com/2023-golden-globe-awards-the-complete-winners-list-196859|title=2023 Golden Globe Awards: The Complete Winners List|website=[[:en:Entertainment Tonight|Entertainment Tonight]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203051223/https://www.etonline.com/2023-golden-globe-awards-the-complete-winners-list-196859|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Snierson|first=Dan|url=https://ew.com/awards/golden-globes/golden-globes-2023-winners-list/|title=Golden Globes 2023: See the complete list of winners|website=[[:en:Entertainment Weekly|Entertainment Weekly]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116114506/https://ew.com/awards/golden-globes/golden-globes-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:List of film awards|Online Film and Television Association Award]] for Best Comedy Actress&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oftaawards.com/television-awards/27th-annual-tv-awards-2022-23/|title=27th Annual TV Awards (2022-23): The Season of The Last of Us |website=[[:en:List of film awards|Online Film and Television Association]] |date=October 15, 2023|access-date=May 31, 2024|archivedate=March 18, 2024|archiveurl=https://web.archive.org/web/20240318160633/https://www.oftaawards.com/television-awards/27th-annual-tv-awards-2022-23/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-nominations/|title=The 2023 Online Film &amp; Television Association (OFTA) Television Nominations|website=Next Best Picture|date=September 18, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 23, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023071818/https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-winners/|title=The 2023 Online Film &amp; Television Association (OFTA) Television Winners|website=Next Best Picture|date=October 16, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 12, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231212220923/https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:29th Screen Actors Guild Awards|Screen Actors Guild Award]] [[:en:Screen Actors Guild Award for Outstanding Performance by a Female Actor in a Comedy Series|for Outstanding Performance by a Female Actor in &lt;br&gt;a Comedy Series]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Atkinson|first=Katie|url=https://www.billboard.com/music/awards/2023-sag-awards-nominations-list-1235197803/|title=Zendaya, Austin Butler &amp; More Score 2023 SAG Awards Nominations|website=[[:en:Billboard (magazine)|Billboard]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 6, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230206235020/https://www.billboard.com/music/awards/2023-sag-awards-nominations-list-1235197803/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Buchanan|first=Kyle|url=https://www.nytimes.com/2023/01/11/movies/sag-awards-nominations.html|title=SAG Award Nominations 2023: The Complete List, Snubs and Surprises|website=[[:en:The New York Times|The New York Times]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 21, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230421184648/https://www.nytimes.com/2023/01/11/movies/sag-awards-nominations.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Clark|first=Jason|url=https://www.thewrap.com/sag-awards-2023-winners-list/|title=SAG Awards 2023: ‘Everything Everywhere All at Once’ Sets Records with Multiple Wins (Complete Winners List)|website=[[:en:TheWrap|TheWrap]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 26, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326191025/https://www.thewrap.com/sag-awards-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Davis|first1=Clayton|last2=Moreau|first2=Jordan|url=https://variety.com/2023/awards/awards/sag-awards-nominations-2023-1235482418/|title=SAG Awards 2023 Nominations: ‘Banshees’ and ‘Everything Everywhere’ Tie for Most Nods in History|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231202102858/https://variety.com/2023/awards/awards/sag-awards-nominations-2023-1235482418/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Delbyck|first=Cole|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-awards-winners-2023-full-list|title=Here Are All the Winners of the 2023 SAG Awards|website=[[:en:Netflix|Netflix]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117040818/https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-awards-winners-2023-full-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Dilillo|first=John|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-award-nominations-2023|title=Here Are All the Nominees for the 2023 SAG Awards|website=[[:en:Netflix|Netflix]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117035144/https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-award-nominations-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.backstage.com/magazine/article/sag-awards-2023-winners-list-76015/|title=‘Everything Everywhere All at Once’ Wins Big at the SAG Awards: The Full List of Winners|website=[[:en:Backstage (magazine)|Backstage]]|date=February 27, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328094203/https://www.backstage.com/magazine/article/sag-awards-2023-winners-list-76015/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Forde|first=Kisha|url=https://www.eonline.com/ca/news/1366146/sag-awards-2023-winners-see-the-complete-list|title=SAG Awards 2023 Winners: See the Complete List|website=[[:en:E!|E!]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 27, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230227055317/https://www.eonline.com/ca/news/1366146/sag-awards-2023-winners-see-the-complete-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hipes|first=Patrick|url=https://deadline.com/2023/01/2023-sag-awards-nominations-list-film-tv-nominees-screen-actors-guild-1235216790/|title=SAG Awards Nominations: The Complete List|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528192416/https://deadline.com/2023/01/2023-sag-awards-nominations-list-film-tv-nominees-screen-actors-guild-1235216790/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=June|first=Sophia|url=https://www.nylon.com/life/2023-sag-awards-nomination|title=The SAG Awards 2023 Nominations: The Complete List|website=[[:en:Nylon (magazine)|Nylon]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 8, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230208135446/https://www.nylon.com/life/2023-sag-awards-nomination|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Kelly|first=Alyssa|url=https://www.lofficielusa.com/film-tv/sag-awards-2023-nominations|title=See All the 2023 SAG Award Nominations|website=[[:en:L'Officiel|L'Officiel]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=September 25, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230925073843/https://www.lofficielusa.com/film-tv/sag-awards-2023-nominations|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lambe|first=Stacy|url=https://www.etonline.com/2023-sag-awards-the-complete-winners-list-197947|title=2023 SAG Awards: The Complete Winners List|website=[[:en:Entertainment Tonight|Entertainment Tonight]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 31, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230331220850/https://www.etonline.com/2023-sag-awards-the-complete-winners-list-197947|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lang|first1=Brent|last2=Shafer|first2=Ellise|url=https://variety.com/2023/awards/news/sag-awards-2023-winners-list-1235535131/|title=SAG Awards 2023: ‘Everything Everywhere All at Once’ Dominates, ‘Abbott Elementary’ and ‘The White Lotus’ Win Top TV Prizes|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516131132/https://variety.com/2023/awards/news/sag-awards-2023-winners-list-1235535131/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lattanzio|first=Ryan|url=https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-sag-awards-winners-list-1234813448/|title=SAG Awards Winners List: ‘Everything Everywhere,’ ‘The White Lotus,’ and ‘Abbott Elementary’ Win Top Prizes|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240206012340/https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-sag-awards-winners-list-1234813448/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lee|first=Benjamin|url=https://www.theguardian.com/culture/2023/jan/11/screen-actors-guild-the-banshees-of-inisherin-everything-everywhere-all-at-once|title=SAG Awards 2023: The Banshees of Inisherin and Everything Everywhere All at Once lead nominations|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 10, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240210025725/https://www.theguardian.com/culture/2023/jan/11/screen-actors-guild-the-banshees-of-inisherin-everything-everywhere-all-at-once|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lewis|first=Hilary|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-nominations-list-nominees-1235296640/|title=SAG Awards: ‘The Banshees of Inisherin,’ ‘Everything Everywhere All at Once’ Lead Nominations|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240406183539/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-nominations-list-nominees-1235296640/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sagaftra.org/nominations-announced-29th-annual-screen-actors-guild-awards%C2%AE|title=Nominations Announced for the 29th Annual Screen Actors Guild Awards®|website=[[:en:SAG-AFTRA|SAG-AFTRA]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 5, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405045840/https://www.sagaftra.org/nominations-announced-29th-annual-screen-actors-guild-awards%C2%AE|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nordyke|first=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-winners-list-1235334724/|title=SAG Awards: Winners List|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 11, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240411050716/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-winners-list-1235334724/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Phillips|first=Jevon|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-02-26/sag-awards-2023-winners-full-list|title=All the 2023 SAG Awards winners|website=[[:en:Los Angeles Times|Los Angeles Times]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 30, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530135257/https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-02-26/sag-awards-2023-winners-full-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/02/sag-awards-2023-winners-list-awards-insider|title=SAG Awards 2023: Winners List Updated Live|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 8, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230508041140/https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/02/sag-awards-2023-winners-list-awards-insider|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-64781108|title=SAG Awards: The winners and nominees|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=July 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230715204742/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-64781108|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Snierson|first=Dan|url=https://ew.com/awards/sag-awards/sag-awards-2023-winners-list/|title=SAG Awards 2023: See the complete winners list|website=[[:en:Entertainment Weekly|Entertainment Weekly]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 24, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240524071831/https://ew.com/awards/sag-awards/sag-awards-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Specter|first=Emma|url=https://www.vogue.com/article/winners-2023-sag-awards|title=See the Full List of Winners at the 2023 SAG Awards|website=[[:en:Vogue (magazine)|Vogue]]|date=February 27, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 30, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240430074710/https://www.vogue.com/article/winners-2023-sag-awards|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parade.com/tv/sag-awards-2023|title=The 2023 SAG Awards Will Honor Sally Field! Everything To Know About the Show, Including Winners, Presenters and More|website=[[:en:Parade (magazine)|Parade]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 31, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230331213330/https://parade.com/tv/sag-awards-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Zhan|first=Jennifer|url=https://www.vulture.com/2023/02/2023-sag-awards-full-winners-list.html|title=The SAG Awards Have Unmasked the 2023 Winners|website=[[:en:Vulture (website)|Vulture]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116115306/https://www.vulture.com/2023/02/2023-sag-awards-full-winners-list.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:75th Primetime Emmy Awards|Primetime Emmy Award]] [[:en:Primetime Emmy Award for Outstanding Lead Actress in a Comedy Series|for Outstanding Performance by a Lead Actress in a&lt;br&gt; Comedy]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2023/outstanding-lead-actress-in-a-comedy-series|title=75th Emmy Awards (2023) - Outstanding Lead Actress In A Comedy Series|website=[[:en:Academy of Television Arts &amp; Sciences|Academy of Television Arts &amp; Sciences]]|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 18, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240118231913/https://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2023/outstanding-lead-actress-in-a-comedy-series|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vogue.com/article/2023-emmy-awards-winners-list|title=All the Winners at the 2024 Emmy Awards|website=[[:en:Vogue (magazine)|Vogue]]|date=January 16, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228055151/https://www.vogue.com/article/2023-emmy-awards-winners-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Dilillo|first=John|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/emmy-nominations-2023|title=Jenna Ortega Dances Her Way into This Wednesday’s Emmy Nominations|website=[[:en:Netflix|Netflix]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117044402/https://www.netflix.com/tudum/articles/emmy-nominations-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Grein|first=Paul|url=https://www.billboard.com/music/awards/2024-primetime-emmy-awards-winners-list-1235580458/|title=Here Are All the Winners of the 2023 Primetime Emmy Awards (Full List)|website=[[:en:Billboard (magazine)|Billboard]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127192522/https://www.billboard.com/music/awards/2024-primetime-emmy-awards-winners-list-1235580458/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guglielmi|first=Jodi|url=https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/emmy-awards-2023-complete-winners-list-1234946902/|title=Emmy Awards 2023: See the Complete Winners List|website=[[:en:Rolling Stone|Rolling Stone]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 20, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120012427/https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/emmy-awards-2023-complete-winners-list-1234946902/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Khosla|first=Proma|url=https://www.indiewire.com/awards/results/emmy-nominations-2023-full-list-1234883261/|title=2023 Emmy Nominations: See the Full List|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116062331/https://www.indiewire.com/awards/results/emmy-nominations-2023-full-list-1234883261/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lee|first=Benjamin|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2023/jul/12/emmys-2023-nominations-succession-the-last-of-us-white-lotus|title=Emmys 2023: Succession’s final season scores 27 nominations|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 18, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240118153338/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2023/jul/12/emmys-2023-nominations-succession-the-last-of-us-white-lotus|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lee|first=Benjamin|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/jan/15/emmys-full-list-of-winners|title=Emmys: full list of winners|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=January 16, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 20, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620100520/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/jan/15/emmys-full-list-of-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lewis|first1=Hilary|last2=Nordyke|first2=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmys-nominations-nominees-list-1235533766/|title=Emmys 2023: List of Nominees|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 11, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511120921/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmys-nominations-nominees-list-1235533766/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=McIntosh|first=Steven|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-66179844|title=Emmy nominations 2023: The Last of Us and Succession up for top TV awards|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240627230809/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-66179844|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Moreau|first1=Jordan|last2=Otterson|first2=Joe|url=https://variety.com/2024/tv/awards/emmys-2023-2024-winners-list-1235870276/|title=Emmy Awards 2023: ‘Succession’ and ‘The Bear’ Tie With 6 Wins, ‘Beef’ Follows With 5 (Winners List)|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527114708/https://variety.com/2024/tv/awards/emmys-2023-2024-winners-list-1235870276/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Moreau|first1=Jordan|last2=Schneider|first2=Michael|url=https://variety.com/2023/tv/news/2023-emmy-nominations-list-1235666521/|title=Emmys 2023: The Complete Nominations List|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=August 23, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240823014518/https://variety.com/2023/tv/news/2023-emmy-nominations-list-1235666521/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nordyke|first=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmy-award-winners-list-1235788451/|title=Emmy Awards: Winners List|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 21, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240521232236/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmy-award-winners-list-1235788451/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Ordoña|first1=Michael|last2=Phillips|first2=Jevon|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/tv/story/2023-07-12/emmy-nominations-list-2023|title=Here’s the full list of 2023 Emmy nominations|website=[[:en:Los Angeles Times|Los Angeles Times]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=August 1, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240801164914/https://www.latimes.com/entertainment-arts/tv/story/2023-07-12/emmy-nominations-list-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Rice|first1=Lynette|last2=Hipes|first2=Patrick|url=https://deadline.com/2023/07/2023-emmy-nominations-list-1235434253/|title=Primetime Emmy Awards Nominations: The Complete List|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 22, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240122203958/https://deadline.com/2023/07/2023-emmy-nominations-list-1235434253/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/07/emmy-nominations-2023-list|title=2023 Emmy Nominations: See the Full List Here|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=July 18, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240718161450/https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/07/emmy-nominations-2023-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/awards-insider-emmy-winners-list-2024|title=Emmys 2024: See All the Winners Here|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=January 16, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116063427/https://www.vanityfair.com/hollywood/awards-insider-emmy-winners-list-2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Schwartz|first=Missy|url=https://www.thewrap.com/pedro-pascal-jenna-ortega-emmy-nominations/|title=Pedro Pascal and Jenna Ortega Are First Latinos to Land Lead Acting Emmy Noms in Drama, Comedy Series Since 2008|website=[[:en:TheWrap|TheWrap]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 19, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519201526/https://www.thewrap.com/pedro-pascal-jenna-ortega-emmy-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Sherman|first=Rachel|url=https://www.nytimes.com/2023/07/12/arts/television/emmy-nominees-list-2023.html|title=Emmy Nominees 2023: The Complete List|website=[[:en:The New York Times|The New York Times]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117054154/https://www.nytimes.com/2023/07/12/arts/television/emmy-nominees-list-2023.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Strecker|first=Erin|url=https://www.indiewire.com/awards/results/2023-emmys-winners-list-full-1234941771/|title=Here’s the Full List of 75th Primetime Emmy Winners|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=August 22, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822162623/https://www.indiewire.com/awards/results/2023-emmys-winners-list-full-1234941771/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-67938723|title=The full list of winners and nominees at the Emmy Awards|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240627230803/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-67938723|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{center|2023}}
| ''[[:en:Saturday Night Live|Saturday Night Live]]''
| Herself (host)
| Episode: &quot;Jenna Ortega/[[:en:The 1975|The 1975]]&quot; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:3rd Astra TV Awards|Astra Award for Best Guest Actress in a Comedy Series]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|title=‘The Boys,’ ‘Yellowjackets,’ ‘Abbott Elementary’ lead 2023 HCA TV Awards nominations|website=AwardsWatch|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=September 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230929111208/https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-associations-creative-arts-category-nominations-for-the-2023-hca-tv-awards/|title=HCA’s Creative Arts Nominations for the 2023 HCA TV Awards have been announced|website=[[:en:Hollywood Creative Alliance|Hollywood Creative Alliance]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 5, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240305173132/https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-associations-creative-arts-category-nominations-for-the-2023-hca-tv-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moye|first=Clarence|url=https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|title=2023 Hollywood Critics Association TV Awards: ‘Yellowjackets,’ ‘The Boys’ Lead All Nominees with 14 Nominations|website=[[:en:Awards Daily|Awards Dailey]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 8, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240608202004/https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|title=The 2023 Hollywood Creative Alliance (HCA) TV Astra Award Winners|website=Next Best Picture|date=January 9, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317053918/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|title=The 2023 Hollywood Critics Association (HCA) TV Award Nominations|website=Next Best Picture|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317082316/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Prusakowski|first=Steven|url=https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|title=Netflix, HBO, ABC Lead The Hollywood Critics Association 2023 TV Award Nominees|website=Awards Radar|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240207200054/https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|}

== References ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>ddmo14qqgyxplcpi9veiq25fj086dcs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482035</id>
      <parentid>42482013</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T10:55:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-140485|~2025-140485]] ([[User talk:~2025-140485|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]]</comment>
      <origin>42099575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2837" sha1="r4c6itbr3s0vov4su1v189neapwprhq" xml:space="preserve">{{otheruses2|La Quinta}}
{{Grad u SAD
 | naziv               = La Quinta
 | izvorni_naziv       = 
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = 
 | savezna_država      = {{flag|Kalifornija}}
 | okrug               =
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 37.467
 | godina_stanovništvo = 2010.
 | gustina             = 
 | aglomeracija        = 
 | godina_aglomeracija = 
 | površina            = 
 | nadmorska_visina    = 
 | gšir                =  33.67528
 | gduž                =  -116.29750
 | vremenska_zona      = [[UTC-8]], leti [[UTC-7]]
 | dan_grada           = 
 | ZIP_kod             = 
 | pozivni_broj        = 
 | FIPS_kod            = 40354
 | GNIS_kod            = 
 | veb-strana          = 
 | gradonačelnik       = 
}}

'''La Quinta''' je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Kalifornija]]. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 37.467 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/California_stplace2.html |title= California Trend Report 2: State and Complete Places |accessdate= 10. 9. 2012. |work=  |publisher=  |date=  |archivedate= 2012-12-24 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20121224011112/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/California_stplace2.html |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Grupa'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''2000.'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''2010.'''
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Belci
| align=&quot;right&quot; | 14.893 (62,9%)
| align=&quot;right&quot; | 23.648 (63,1%)
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Crnci
| align=&quot;right&quot; | 336 (1,4%)
| align=&quot;right&quot; | 713 (1,9%)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Azijati
| align=&quot;right&quot; | 446 (1,9%)
| align=&quot;right&quot; | 1.176 (3,1%)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Hispanoamerikanci
| align=&quot;right&quot; | 7.584 (32,0%)
| align=&quot;right&quot; | 11.339 (30,3%)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 23.694
| align=&quot;right&quot; | 37.467
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}}
* {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}}
* {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}}
* {{KaneAmericanCounties2004}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|SAD}}

{{Riverside County, California-lat}}
{{Okruzi Kalifornije-lat}}
{{Podjela SAD}}
{{klica-grad-SAD}}

[[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]]</text>
      <sha1>r4c6itbr3s0vov4su1v189neapwprhq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482039</id>
      <parentid>42482035</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T10:56:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštićena stranica [[La Quinta, California]] ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>42099575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2837" sha1="r4c6itbr3s0vov4su1v189neapwprhq" xml:space="preserve">{{otheruses2|La Quinta}}
{{Grad u SAD
 | naziv               = La Quinta
 | izvorni_naziv       = 
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = 
 | savezna_država      = {{flag|Kalifornija}}
 | okrug               =
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 37.467
 | godina_stanovništvo = 2010.
 | gustina             = 
 | aglomeracija        = 
 | godina_aglomeracija = 
 | površina            = 
 | nadmorska_visina    = 
 | gšir                =  33.67528
 | gduž                =  -116.29750
 | vremenska_zona      = [[UTC-8]], leti [[UTC-7]]
 | dan_grada           = 
 | ZIP_kod             = 
 | pozivni_broj        = 
 | FIPS_kod            = 40354
 | GNIS_kod            = 
 | veb-strana          = 
 | gradonačelnik       = 
}}

'''La Quinta''' je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Kalifornija]]. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 37.467 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/California_stplace2.html |title= California Trend Report 2: State and Complete Places |accessdate= 10. 9. 2012. |work=  |publisher=  |date=  |archivedate= 2012-12-24 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20121224011112/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/California_stplace2.html |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Grupa'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''2000.'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''2010.'''
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Belci
| align=&quot;right&quot; | 14.893 (62,9%)
| align=&quot;right&quot; | 23.648 (63,1%)
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Crnci
| align=&quot;right&quot; | 336 (1,4%)
| align=&quot;right&quot; | 713 (1,9%)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Azijati
| align=&quot;right&quot; | 446 (1,9%)
| align=&quot;right&quot; | 1.176 (3,1%)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Hispanoamerikanci
| align=&quot;right&quot; | 7.584 (32,0%)
| align=&quot;right&quot; | 11.339 (30,3%)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 23.694
| align=&quot;right&quot; | 37.467
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}}
* {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}}
* {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}}
* {{KaneAmericanCounties2004}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|SAD}}

{{Riverside County, California-lat}}
{{Okruzi Kalifornije-lat}}
{{Podjela SAD}}
{{klica-grad-SAD}}

[[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]]</text>
      <sha1>r4c6itbr3s0vov4su1v189neapwprhq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Palm Desert, California</title>
    <ns>0</ns>
    <id>180004</id>
    <revision>
      <id>42482012</id>
      <parentid>42101428</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T06:15:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-140485</username>
        <id>267668</id>
      </contributor>
      <comment>ABSOLUTE, FINAL JENNA ORTEGA AWARDS (AS OF JULY 6, 2025 @ 2:13 AM)</comment>
      <origin>42482012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68506" sha1="ddmo14qqgyxplcpi9veiq25fj086dcs" xml:space="preserve">==Filmography==
===Film===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Year
! Title
! Role
! class=&quot;unsortable&quot;| Notes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2012}}
| ''[[:en:Insidious: Chapter 2|Insidious: Chapter 2]]''
| Annie
|
|-
| ''[[:en:Iron Man 3|Iron Man 3]]''
| VPs Daughter
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2014}}
|''Young Love''
| Girl
| [[:en:Short film|Short film]]
|-
| ''[[:en:The Little Rascals Save the Day|The Little Rascals 2]]''
| [[:en:Mary Ann Jackson|Mary Ann]]
| [[:en:Direct-to-video|Direct-to-video film]]
|-
| {{center|2015}}
| ''[[:en:After Words (film)|After Words]]''
| Anna Chapa
|
|-
| {{center|2018}}
| ''Saving Flora''
| Dawn
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2019}}
|''[[:en:Wyrm (film)|Wyrm]]''
|Suzie
|
|-
|''Girl Code''
|Olivia
| [[:en:Short film|Short film]]
|-
| {{center|2020}}
| ''[[:en:The Babysitter: Killer Queen|The Babysitter: Queen]]''
| Phoebe Atwell
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2021}}
| ''[[:en:Yes Day|Yes Day]]''
| Katerina Torres
|
|-
| ''[[:en:The Fallout (film)|The Fallout]]''
| Vada Cavell
| [[:en:Austin Film Critics Association Awards 2022|Austin Film Critics' Association Robert R. McCurdy Memorial Breakthrough Artist Award]]&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1612978590462742529|user=ATXFilmCritics|title=Austin Film Critics Association Film Awards 2022. WINNER The Robert R. “Bobby” McCurdy Memorial Breakthrough Artist Award: Jenna Ortega, THE FALLOUT, STUDIO 666, X @jennaortega|date=January 10, 2023|archive-url=https://archive.is/66ui7|archive-date=July 6, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haskell|first=Christopher|url=https://nobadmovie.com/2023/01/10/oscars-watch-2022-austin-film-critics-association-awards/|title=Oscars Watch: 2022 Austin Film Critics Association Awards|website=No Bad Movie|date=January 10, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=June 6, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230606000312/https://nobadmovie.com/2023/01/10/oscars-watch-2022-austin-film-critics-association-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-film-by-austin-film-critics-association/|title=Everything Everywhere All at Once Named Best Film by Austin Film Critics Association|website=Filmotomy|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 21, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230121151949/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-film-by-austin-film-critics-association/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-austin-film-critics-association-afca-winners/|title=The 2022 Austin Film Critics Association (AFCA) Winners|website=Next Best Picture|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 4, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231204035532/https://nextbestpicture.com/the-2022-austin-film-critics-association-afca-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Partridge|first=Jon|url=https://austinfilmcritics.org/2023/01/10/2022-austin-film-critics-association-award-winners/|title=2022 Austin Film Critics Association Award Winners|website=[[:en:Austin Film Critics Association|Austin Film Critics Association]]|date=January 10, 2023|accessdate=July 6, 2025|archive-date=January 14, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250114123814/https://austinfilmcritics.org/2023/01/10/2022-austin-film-critics-association-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Partridge|first=Jon|url=https://cinapse.co/2023/01/the-austin-film-critics-association-announce-their-2022-award-winners/|title=The Austin Film Critics Association Announce their 2022 Award Winners|website=Cinapse|date=January 10, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=April 18, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250418100207/https://cinapse.co/2023/01/the-austin-film-critics-association-announce-their-2022-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Whittaker|first=Richard|url=https://www.austinchronicle.com/daily/screens/2023-01-11/everything-everywhere-all-at-once-wins-everything-at-the-austin-film-critics-association-award/|title=Everything Everywhere All At Once Wins Everything at the Austin Film Critics Association Award|website=[[:en:The Austin Chronicle|The Austin Chronicle]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 13, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230213103643/https://www.austinchronicle.com/daily/screens/2023-01-11/everything-everywhere-all-at-once-wins-everything-at-the-austin-film-critics-association-award/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Nominated - [[:en:Dorian Awards|Dorian Award for Best Rising Star]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/society-of-lgbtq-entertainment-critics-galeca-dorian-film-awards-nominations-everything-everywhere-all-at-once-tar-aftersun-lead/|title=Society of LGBTQ Entertainment Critics (GALECA) Dorian Film Awards nominations: ‘Everything Everywhere All At Once,’ ‘TÁR,’ ‘Aftersun’ lead|website=AwardsWatch|date=January 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=November 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231129212920/https://awardswatch.com/society-of-lgbtq-entertainment-critics-galeca-dorian-film-awards-nominations-everything-everywhere-all-at-once-tar-aftersun-lead/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Coates|first=Tyler|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-winners-everything-everywhere-all-at-once-sweeps-1235332289/|title=Dorian Awards: ‘Everything Everywhere All at Once’ Sweeps LGBTQ Critics’ Prizes|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=February 23, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 19, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419142328/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-winners-everything-everywhere-all-at-once-sweeps-1235332289/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Coates|first=Tyler|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-nominations-1235298951/|title=Dorian Film Awards: ‘Everything Everywhere All at Once’ Leads Nominations From LGBTQ Entertainment Critics|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 13, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240406184704/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-nominations-1235298951/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Eckmann|first=Sam|url=https://www.goldderby.com/article/2023/galeca-dorian-awards-winners-everything-everywhere-all-at-once-sweeps/|title=GALECA’s 14th Annual Dorian Awards: ‘Everything Everywhere All at Once,’ Michelle Yeoh, Janelle Monáe among big winners|website=[[:en:Penske Media Corporation#Other properties|Gold Derby]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 6, 2025|archive-url=https://archive.is/X21Kk|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Edwards|first=Belen|url=https://mashable.com/article/everything-everywhere-all-at-once-galeca-winners|title='Everything Everywhere All at Once' sweeps GALECA's Dorian Film Awards|website=[[:en:Mashable|Mashable]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=September 19, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240919114833/https://mashable.com/article/everything-everywhere-all-at-once-galeca-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://windycitytimes.com/2023/02/23/everything-sweeps-the-society-of-lgbtq-entertainment-critics-14th-dorian-film-awards/|title='Everything' sweeps The Society of LGBTQ Entertainment Critics 14th Dorian Film Awards|website=[[:en:Windy City Times|Windy City Times]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 5, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250705235819/https://windycitytimes.com/2023/02/23/everything-sweeps-the-society-of-lgbtq-entertainment-critics-14th-dorian-film-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hipes|first=Patrick|url=https://deadline.com/2023/01/2023-dorian-awards-movie-nominations-lgbtq-critics-list-1235220812/|title=‘Everything Everywhere All At Once’, ‘Tár’ Lead Dorian Awards Nominations|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=January 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 23, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023092650/https://deadline.com/2023/01/2023-dorian-awards-movie-nominations-lgbtq-critics-list-1235220812/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-dominates-dorian-awards/|title=Everything Everywhere All at Once Dominates Dorian Awards|website=Filmotomy|date=February 24, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=October 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007120751/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-dominates-dorian-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-dorian-awards-nominations/|title=Everything Everywhere All at Once Leads Dorian Awards Nominations|website=Filmotomy|date=January 13, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=May 24, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230524024219/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-dorian-awards-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=King|first=John Paul|url=https://www.losangelesblade.com/2023/03/05/dorian-awards-2023/|title=‘Everything’ lands queer endorsement as movie of the year|website=[[:en:Los Angeles Blade|Los Angeles Blade]]|date=March 5, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=December 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241207022835/https://www.losangelesblade.com/2023/03/05/dorian-awards-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=King|first=John Paul|url=https://www.washingtonblade.com/2023/03/02/dorian-awards-2023/|title=‘Everything’ lands queer endorsement as movie of the year|website=[[:en:Washington Blade|Washington Blade]]|date=March 2, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=January 22, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250122233105/https://www.washingtonblade.com/2023/03/02/dorian-awards-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://thequeerreview.com/2023/02/23/lgbtq-critics-announce-winners-of-14th-dorian-film-awards-everything-everywhere-all-at-once-named-film-of-the-year/|title=LGBTQ Critics announce winners of 14th Dorian Film Awards – Everything Everywhere All at Once named Film of the Year|website=The Queer Review|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=March 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230302172117/https://thequeerreview.com/2023/02/23/lgbtq-critics-announce-winners-of-14th-dorian-film-awards-everything-everywhere-all-at-once-named-film-of-the-year/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moser|first=Joey|url=https://www.awardsdaily.com/2023/02/23/everything-everywhere-sweeps-galeca/|title=‘Everything Everywhere’ Sweeps GALECA’s 14th Annual Dorian Film Awards|website=[[:en:Awards Daily|Awards Daily]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=May 20, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250520132743/https://www.awardsdaily.com/2023/02/23/everything-everywhere-sweeps-galeca/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moser|first=Joey|url=https://www.awardsdaily.com/2023/01/12/galeca-2023/|title=‘Everything Everywhere’ &amp; ‘Tár’ Lead GALECA’s 14th Annual Dorian Film Awards Nominations|website=[[:en:Awards Daily|Awards Daily]]|date=January 12, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=January 25, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230125162926/https://www.awardsdaily.com/2023/01/12/galeca-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-nominations/|title=The 2022 Dorian Award (GALECA) Nominations|website=Next Best Picture|date=January 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 7, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207113110/https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-winners/|title=The 2022 Dorian Award (GALECA) Winners|website=Next Best Picture|date=February 23, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 6, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231206135447/https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Prusakowski|first=Steven|url=https://awardsradar.com/2023/02/23/everything-everywhere-all-at-once-sweeps-the-dorian-awards/|title=‘Everything Everywhere All At Once’ Sweeps the Dorian Awards|website=Awards Radar|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=February 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240227063406/https://awardsradar.com/2023/02/23/everything-everywhere-all-at-once-sweeps-the-dorian-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://thequeerreview.com/2023/01/13/society-of-lgbtq-entertainment-critics-reveals-dorian-film-awards-nominees-2023/|title=Society of LGBTQ Entertainment Critics reveals nominees for 14th Dorian Film Awards|website=The Queer Review|date=January 13, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=January 13, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113200836/https://thequeerreview.com/2023/01/13/society-of-lgbtq-entertainment-critics-reveals-dorian-film-awards-nominees-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:List of film awards|Las Vegas Film Critics' Society Award]] for Youth in Film - Female&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/2022-las-vegas-film-critics-society-awards-everything-everywhere-all-at-once-wins-seven/|title=2022 Las Vegas Film Critics Society awards: ‘Everything Everywhere All At Once’ wins sevev|website=AwardsWatch|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 24, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024074148/https://awardswatch.com/2022-las-vegas-film-critics-society-awards-everything-everywhere-all-at-once-wins-seven/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations-the-banshees-of-inisherin-the-fabelmans-next/|title=‘Everything Everywhere All At Once’ leads Las Vegas Film Critics Society nominations; ‘The Banshees of Inisherin,’ ‘The Fabelmans’ next|website=AwardsWatch|date=December 10, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203065140/https://awardswatch.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations-the-banshees-of-inisherin-the-fabelmans-next/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1601656331047354368|user=FilmUpdates|title=2022 Las Vegas Film Critics Society (LVFCS) Nominations: Best Female Youth Performance (Under 21): Vanessa Burghardt – Cha Cha Real Smooth / Frankie Corio – Aftersun / Xochitl Gomez – Dr. Strange in the Multiverse of Madness / Jenna Ortega – The Fallout / Sadie Sink – The Whale|author=Film Updates|date=December 10, 2022|archive-url=https://archive.is/epa6S|archive-date=May 1, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haskell|first=Christopher|url=https://nobadmovie.com/2022/12/12/oscars-watch-2022-las-vegas-film-critics-society-awards/|title=Oscars Watch: 2022 Las Vegas Film Critics Society Awards|website=No Bad Movie|date=December 12, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=June 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230602014052/https://nobadmovie.com/2022/12/12/oscars-watch-2022-las-vegas-film-critics-society-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations/|title=Everything Everywhere All At Once Leads Las Vegas Film Critics Society Nominations|website=Filmotomy|date=December 11, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 9, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609003632/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-picture-by-las-vegas-film-critics-society/|title=Everything Everywhere All At Once Named Best Picture by Las Vegas Film Critics Society|website=Filmotomy|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221212070726/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-picture-by-las-vegas-film-critics-society/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-nominations/|title=The 2022 Las Vegas Film Critics Society (LVFCS) Nominations|website=Next Best Picture|date=December 10, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231202183604/https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-winners/|title=The 2022 Las Vegas Film Critics Society (LVFCS) Winners|website=Next Best Picture|date=December 11, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 29, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240229085718/https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;4&quot; | {{center|2022}}
| ''[[:en:X (2022 film)|X]]''
| Lorraine Day
| Nominated - [[:en:List of film awards|North Texas Critics' Association Award]] for Best Breakthrough&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/2022-north-texas-film-critics-association-nominations/|title=2022 North Texas Film Critics Association nominations|website=AwardsWatch|date=December 18, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 27, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231027031013/https://awardswatch.com/2022-north-texas-film-critics-association-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Cook|first=Rita|url=https://www.elliscountypress.com/lifestyle/north-texas-film-critics-association-announces-nominations-2023-best-%E2%80%A6|title=North Texas Film Critics Association announces nominations for 2023 Best of…|website=The Ellis County Press|date=December 19, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=December 10, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241210152018/https://www.elliscountypress.com/lifestyle/north-texas-film-critics-association-announces-nominations-2023-best-%E2%80%A6|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1604367066278109189|user=FilmUpdates|title=North Texas Film Critics Association (NTFCA) Awards Nominations / BEST NEWCOMER / Bella Ramsey – Catherine Called Birdy / Frankie Corio – Aftersun / Gabriel LaBelle – The Fabelmans / Jenna Ortega – X / Thuso Mbedu - The Woman King|author=Film Updates|date=December 18, 2022|archive-url=https://archive.is/GTuXY|archive-date=July 6, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haskell|first=Christopher|url=https://nobadmovie.com/2022/12/21/oscars-watch-2022-north-texas-film-critics-association-awards/|title=Oscars Watch: 2022 North Texas Film Critics Association Awards|website=No Bad Movie|date=December 21, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 12, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712062142/https://nobadmovie.com/2022/12/21/oscars-watch-2022-north-texas-film-critics-association-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-and-the-fabelmans-lead-north-texas-critics-association-nominations/|title=Everything Everywhere All At Once and The Fabelmans Lead North Texas Critics Association Nominations|website=Filmotomy|date=December 18, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 25, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221225230552/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-and-the-fabelmans-lead-north-texas-critics-association-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-declared-best-picture-by-north-texas-critics-association/|title=Everything Everywhere All At Once Declared Best Picture by North Texas Critics Association|website=Filmotomy|date=December 21, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 6, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250706023454/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-declared-best-picture-by-north-texas-critics-association/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-nominations/|title=The 2022 North Texas Film Critics Association (NTFCA) Nominations|website=Next Best Picture|date=December 18, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 7, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207193856/https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-winners/|title=The 2022 North Texas Film Critics Association (NTFCA) Winners|website=Next Best Picture|date=December 21, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203112526/https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1604237022012604420|user=NTXFilmCritics|title=BEST NEWCOMER: Bella Ramsey – Catherine Called Birdy / Frankie Corio – Aftersun / Gabriel LaBelle – The Fabelmans / Jenna Ortega – X / Thuso Mbedu - The Woman King|author=NTX Film Critics|date=December 17, 2022|archive-url=https://archive.is/nSoDk|archive-date=July 6, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[:en:Scream (2022 film)|Scream]]''
| [[:en:Tara Carpenter|Tara Carpenter]]
|
|-
| ''[[:en:Studio 666|Studio 666]]''
| Skye Willow
|
|- 
| ''[[:en:American Carnage|American Carnage]]''
| Camila Montes
| 
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2023}}
| ''[[:en:Finestkind|Finestkind]]''
| Mabel
| 
|-
| ''[[:en:Scream VI|Scream VI]]''
| [[:en:Tara Carpenter|Tara Carpenter]]
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{center|2024}}
| ''[[:en:Beetlejuice Beetlejuice|Beetlejuice Beetlejuice]]''
| Astrid Deetz
| 
|-
| ''[[:en:Miller's Girl|Miller's Girl]]''
| Cairo Sweet
|  
|- 
| ''[[:en:Winter Spring Summer or Fall|Winter Spring Summer]]''
| Remy Aguilar 
| 
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{center|2025}}
| ''[[:en:Klara and the Sun (film)|Klara and the Sun]]''
| Klara
| 
|-
| ''[[:en:Hurry Up Tomorrow (film)|Hurry Up Tomorrow]]''
| Anima / &quot;Ani&quot;
|
|-
| ''[[:en:Death of a Unicorn|Death of a Unicorn]]''
| Ridley Kintner
|
|}

===Television===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Year
! Title
! Role
! class=&quot;unsortable&quot;| Notes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2012}}
| ''[[:en:Rob (TV series)|Rob]]''
| Girl
| Episode: &quot;The Baby Bug&quot;
|-
| ''[[:en:CSI: NY|CSI: New York]]''
| Aimee Moore
| Episode: &quot;Unspoken&quot;
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2013}}
| ''[[:en:Days of Our Lives|Days of Our Lives]]''
| Hayley
| Episode: &quot;12062&quot;
|-
| ''[[:en:Deadtime Stories (TV series)|Deadtime Stories]]''
| Little Girl
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; 2 episodes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;5&quot;| {{center|2014}}
| ''[[:en:Over the Garden Wall|Over the Garden Wall]]''
| Additional (voice role)
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; episode: &quot;Chapter 8: Babes in the Woods&quot;
|-
| ''[[:en:AwesomenessTV (TV series)|AwesomenessTV]]''
| Lily
| Episode: &quot;DIY Super Villain&quot;
|-
| ''OMG!''
| Princess Sleigha
| Episode: &quot;Derp Vader vs Princess Sleigha&quot;
|-
| ''The Cookie Mobster''
| Nita
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
| ''[[:en:Rake (American TV series)|Rake]]''
| Zoe Leon
| Recurring role; 7 episodes
|-
| {{center|2014–15}}
| ''Know It All Nina''
| Nina
| Lead role
|-
| {{center|2014–19}}
| ''[[:en:Jane the Virgin|Jane the Virgin]]''
| [[:en:Jane Villanueva|Jane Villanueva]] (12)
| Recurring role; 30 episodes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2015}}
| ''[[:en:List of Nickelodeon original films#2015|Middle School Mystery]]''
| Elena Mendoza
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
| ''[[:en:Richie Rich (2015 TV series)|Richie Rich]]''
| Darcy
| Main role; 21 episodes
|-
| {{center|2016}}
| ''[[:en:Elena and the Secret of Avalor|Elena Secret of Avalor]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
| {{center|2016–18}}
| ''[[:en:Stuck in the Middle (TV series)|Stuck in the Middle]]''
| Harley Diaz
| Lead role
|-
| {{center|2016–20}}
| ''[[:en:Elena of Avalor|Elena of Avalor]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| Main role; 39 episodes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{center|2018}}
| ''[[:en:Bizaardvark|Bizaardvark]]''
| Izzy
| Episode: &quot;The BFF (Before Frankie Friend)&quot;
|-
| ''[[:en:List of Elena of Avalor episodes#Adventures in Vallestrella (2017)|Vallestrella Adventures]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; 5 episodes
|-
| ''Man of the House''
| Elena
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2019}}
| ''[[:en:You (TV series)|You]]''
| [[:en:Ellie Alves|Ellie Alves]]
| Main role ([[:en:You season 2|season 2]]); 10 episodes
|-
| ''[[:en:List of Elena of Avalor episodes#Discovering the Magic Within (2019)|Discovering the Magic]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; episode: &quot;Modern Royal Family&quot;
|-
| {{center|2019–22}}
| ''[[:en:Big City Greens|Big City Greens]]''
| Gabriella Espinosa
| Voice role; 6 episodes
|-
| {{center|2020}}
|''[[:en:Home Movie: The Princess Bride|The Princess Bride]]''
| Princess Buttercup
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; episode: &quot;Chapter Six: The Fire Swamp&quot;
|-
| {{center|2020–22}}
| ''[[:en:Jurassic World Camp Cretaceous|Camp Cretaceous]]''
| Brooklynn (voice role)
| Main role; 48 episodes
|-
| {{center|2022–25}}
| ''[[:en:Wednesday (TV series)|Wednesday]]''
| [[:en:Wednesday Addams|Wednesday Addams]] /&lt;br&gt;Goody Addams
| Lead role &lt;br&gt;Nominated - [[:en:3rd Astra TV Awards|Astra Award for Best Actress in a Streaming Series – Comedy]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|title=‘The Boys,’ ‘Yellowjackets,’ ‘Abbott Elementary’ lead 2023 HCA TV Awards nominations|website=AwardsWatch|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=September 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230929111208/https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-association-reveals-the-nominees-for-the-2023-hca-tv-awards-streaming-edition/|title=Hollywood Creative Alliance Reveals the Nominees for the 2023 HCA TV Awards Streaming Edition|website=[[:en:Hollywood Creative Alliance|Hollywood Creative Alliance]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 9, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240309032938/https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-association-reveals-the-nominees-for-the-2023-hca-tv-awards-streaming-edition/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moye|first=Clarence|url=https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|title=2023 Hollywood Critics Association TV Awards: ‘Yellowjackets,’ ‘The Boys’ Lead All Nominees with 14 Nominations|website=[[:en:Awards Daily|Awards Dailey]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 8, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240608202004/https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|title=The 2023 Hollywood Creative Alliance (HCA) TV Astra Award Winners|website=Next Best Picture|date=January 9, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317053918/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|title=The 2023 Hollywood Critics Association (HCA) TV Award Nominations|website=Next Best Picture|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317082316/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Prusakowski|first=Steven|url=https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|title=Netflix, HBO, ABC Lead The Hollywood Critics Association 2023 TV Award Nominees|website=Awards Radar|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240207200054/https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Nominated - [[:en:80th Golden Globe Awards|Golden Globe Award]] [[:en:Golden Globe Award for Best Actress – Television Series Musical or Comedy|for Best Performance by an Actress in a Television Series &lt;br&gt;– Musical or Comedy]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Atkinson|first=Katie|url=https://www.billboard.com/music/awards/2023-golden-globes-winners-list-1235196749/|title=Here Are the 2023 Golden Globes Winners|website=[[:en:Billboard (magazine)|Billboard]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203132754/https://www.billboard.com/music/awards/2023-golden-globes-winners-list-1235196749/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Bahiana|first=Ana Maria|url=https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-the-winners-and-show-recap-live-updates/|title=Golden Globes 2023: The Winners and Show Recap (Live Updates)|website=[[:en:Golden Globe Awards|Golden Globe Awards]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 23, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240223213312/https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-the-winners-and-show-recap-live-updates/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Blauvelt|first=Christian|url=https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-golden-globes-winners-list-1234798118/|title=2023 Golden Globes Winners List: ‘Fabelmans,’ ‘Banshees,’ ‘White Lotus,’ ‘Abbott Elementary’ Win Big|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106212154/https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-golden-globes-winners-list-1234798118/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Chuba|first1=Kirsten|last2=Lewis|first2=Hilary|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-nominations-2023-list-nominees-1235279872/|title=Golden Globes: List of Nominees|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 16, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231216145042/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-nominations-2023-list-nominees-1235279872/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Clark|first=Rebekah|url=https://graziamagazine.com/articles/2023-golden-globe-nominations/|title=And the 2023 Golden Globe Nominees are...|website=[[:en:Grazia|Grazia]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 1, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240601010250/https://graziamagazine.com/articles/2023-golden-globe-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-nominations-for-the-80th-golden-globes-have-been-announced/|title=Golden Globes 2023: Nominations for the 80th Golden Globes Have Been Announced|website=[[:en:Golden Globe Awards|Golden Globe Awards]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528233800/https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-nominations-for-the-80th-golden-globes-have-been-announced/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-63940721|title=Golden Globes 2023: The winners and nominees in full|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 15, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240115064509/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-63940721|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guglielmi|first=Jodi|url=https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/golden-globes-2023-complete-winners-list-1234658252/|title=Golden Globe Awards 2023: See the Complete Winners List|website=[[:en:Rolling Stone|Rolling Stone]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 15, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240115073113/https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/golden-globes-2023-complete-winners-list-1234658252/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guy|first=Zoe|url=https://www.vulture.com/2023/01/golden-globes-2023-winners-list.html|title=The 2023 Golden Globe Awards Winners|website=[[:en:Vulture (website)|Vulture]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228000551/https://www.vulture.com/2023/01/golden-globes-2023-winners-list.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Hipes|first1=Patrick|last2=Petski|first2=Denise|url=https://deadline.com/2022/12/2023-golden-globe-nominations-list-movies-tv-1235196396/|title=Golden Globe Nominations: The Complete List|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528233814/https://deadline.com/2022/12/2023-golden-globe-nominations-list-movies-tv-1235196396/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Horton|first=Adrian|url=https://www.theguardian.com/film/2023/jan/10/golden-globes-2023-the-full-list-of-winners|title=Golden Globes 2023: the full list of winners|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507042943/https://www.theguardian.com/film/2023/jan/10/golden-globes-2023-the-full-list-of-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lang|first1=Brent|last2=Moreau|first2=Jordan|url=https://variety.com/2022/awards/awards/golden-globes-nominations-list-nominees-2-1235455667/|title=Golden Globes 2023: Complete Nominations List|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=November 13, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231113010439/https://variety.com/2022/awards/awards/golden-globes-nominations-list-nominees-2-1235455667/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lang|first1=Brent|last2=Moreau|first2=Jordan|url=https://variety.com/2023/awards/awards/golden-globes-2023-winners-list-1235480125/|title=‘The Fabelmans,’ ‘The Banshees of Inisherin’ Win Big at Revamped Golden Globes (Complete Winners List)|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 3, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240403103321/https://variety.com/2023/awards/awards/golden-globes-2023-winners-list-1235480125/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Mae|first=Melissa|url=https://www.lofficielusa.com/film-tv/golden-globes-2023-winners|title=All the Winners at the 2023 Golden Globes|website=[[:en:L'Officiel|L'Officiel]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=November 30, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130201927/https://www.lofficielusa.com/film-tv/golden-globes-2023-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Malec|first=Brett|url=https://www.eonline.com/ca/news/1360869/golden-globe-awards-2023-winners-the-complete-list|title=Golden Globe Awards 2023 Winners: The Complete List|website=[[:en:E!|E!]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240107111501/https://www.eonline.com/ca/news/1360869/golden-globe-awards-2023-winners-the-complete-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=McNab|first=Kaitlyn|url=https://www.teenvogue.com/story/golden-globes-2023-winners-see-the-full-list-here|title=Golden Globes 2023 Winners: See the Full List Here|website=[[:en:Teen Vogue|Teen Vogue]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 4, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604004557/https://www.teenvogue.com/story/golden-globes-2023-winners-see-the-full-list-here|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nordyke|first=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-2023-winners-list-1235294541/|title=Golden Globes: Full List of Winners|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 15, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240515165841/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-2023-winners-list-1235294541/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Phillips|first=Jevon|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-01-10/golden-globes-2023-winners-live-updates-full-list|title=Here are the 2023 Golden Globe winners|website=[[:en:Los Angeles Times|Los Angeles Times]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516071719/https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-01-10/golden-globes-2023-winners-live-updates-full-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/01/awards-insider-golden-globes-2023-winners-list|title=Golden Globes 2023 Winners: See the Full List|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 4, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604010230/https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/01/awards-insider-golden-globes-2023-winners-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Schwartz|first=Missy|url=https://www.thewrap.com/golden-globes-2023-winners-list/|title=Golden Globes 2023: ‘The Banshees of Inisherin’ and ‘The Fabelmans’ Win Big (Complete Winners List)|website=[[:en:TheWrap|TheWrap]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 8, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240108010807/https://www.thewrap.com/golden-globes-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vogue.com/article/full-winners-list-golden-globes-2023|title=See All of the Winners at the 2023 Golden Globes|website=[[:en:Vogue (magazine)|Vogue]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230329211821/https://www.vogue.com/article/full-winners-list-golden-globes-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Seemayer|first=Zach|url=https://www.etonline.com/2023-golden-globe-awards-the-complete-winners-list-196859|title=2023 Golden Globe Awards: The Complete Winners List|website=[[:en:Entertainment Tonight|Entertainment Tonight]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203051223/https://www.etonline.com/2023-golden-globe-awards-the-complete-winners-list-196859|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Snierson|first=Dan|url=https://ew.com/awards/golden-globes/golden-globes-2023-winners-list/|title=Golden Globes 2023: See the complete list of winners|website=[[:en:Entertainment Weekly|Entertainment Weekly]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116114506/https://ew.com/awards/golden-globes/golden-globes-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:List of film awards|Online Film and Television Association Award]] for Best Comedy Actress&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oftaawards.com/television-awards/27th-annual-tv-awards-2022-23/|title=27th Annual TV Awards (2022-23): The Season of The Last of Us |website=[[:en:List of film awards|Online Film and Television Association]] |date=October 15, 2023|access-date=May 31, 2024|archivedate=March 18, 2024|archiveurl=https://web.archive.org/web/20240318160633/https://www.oftaawards.com/television-awards/27th-annual-tv-awards-2022-23/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-nominations/|title=The 2023 Online Film &amp; Television Association (OFTA) Television Nominations|website=Next Best Picture|date=September 18, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 23, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023071818/https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-winners/|title=The 2023 Online Film &amp; Television Association (OFTA) Television Winners|website=Next Best Picture|date=October 16, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 12, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231212220923/https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:29th Screen Actors Guild Awards|Screen Actors Guild Award]] [[:en:Screen Actors Guild Award for Outstanding Performance by a Female Actor in a Comedy Series|for Outstanding Performance by a Female Actor in &lt;br&gt;a Comedy Series]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Atkinson|first=Katie|url=https://www.billboard.com/music/awards/2023-sag-awards-nominations-list-1235197803/|title=Zendaya, Austin Butler &amp; More Score 2023 SAG Awards Nominations|website=[[:en:Billboard (magazine)|Billboard]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 6, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230206235020/https://www.billboard.com/music/awards/2023-sag-awards-nominations-list-1235197803/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Buchanan|first=Kyle|url=https://www.nytimes.com/2023/01/11/movies/sag-awards-nominations.html|title=SAG Award Nominations 2023: The Complete List, Snubs and Surprises|website=[[:en:The New York Times|The New York Times]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 21, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230421184648/https://www.nytimes.com/2023/01/11/movies/sag-awards-nominations.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Clark|first=Jason|url=https://www.thewrap.com/sag-awards-2023-winners-list/|title=SAG Awards 2023: ‘Everything Everywhere All at Once’ Sets Records with Multiple Wins (Complete Winners List)|website=[[:en:TheWrap|TheWrap]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 26, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326191025/https://www.thewrap.com/sag-awards-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Davis|first1=Clayton|last2=Moreau|first2=Jordan|url=https://variety.com/2023/awards/awards/sag-awards-nominations-2023-1235482418/|title=SAG Awards 2023 Nominations: ‘Banshees’ and ‘Everything Everywhere’ Tie for Most Nods in History|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231202102858/https://variety.com/2023/awards/awards/sag-awards-nominations-2023-1235482418/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Delbyck|first=Cole|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-awards-winners-2023-full-list|title=Here Are All the Winners of the 2023 SAG Awards|website=[[:en:Netflix|Netflix]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117040818/https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-awards-winners-2023-full-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Dilillo|first=John|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-award-nominations-2023|title=Here Are All the Nominees for the 2023 SAG Awards|website=[[:en:Netflix|Netflix]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117035144/https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-award-nominations-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.backstage.com/magazine/article/sag-awards-2023-winners-list-76015/|title=‘Everything Everywhere All at Once’ Wins Big at the SAG Awards: The Full List of Winners|website=[[:en:Backstage (magazine)|Backstage]]|date=February 27, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328094203/https://www.backstage.com/magazine/article/sag-awards-2023-winners-list-76015/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Forde|first=Kisha|url=https://www.eonline.com/ca/news/1366146/sag-awards-2023-winners-see-the-complete-list|title=SAG Awards 2023 Winners: See the Complete List|website=[[:en:E!|E!]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 27, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230227055317/https://www.eonline.com/ca/news/1366146/sag-awards-2023-winners-see-the-complete-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hipes|first=Patrick|url=https://deadline.com/2023/01/2023-sag-awards-nominations-list-film-tv-nominees-screen-actors-guild-1235216790/|title=SAG Awards Nominations: The Complete List|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528192416/https://deadline.com/2023/01/2023-sag-awards-nominations-list-film-tv-nominees-screen-actors-guild-1235216790/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=June|first=Sophia|url=https://www.nylon.com/life/2023-sag-awards-nomination|title=The SAG Awards 2023 Nominations: The Complete List|website=[[:en:Nylon (magazine)|Nylon]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 8, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230208135446/https://www.nylon.com/life/2023-sag-awards-nomination|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Kelly|first=Alyssa|url=https://www.lofficielusa.com/film-tv/sag-awards-2023-nominations|title=See All the 2023 SAG Award Nominations|website=[[:en:L'Officiel|L'Officiel]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=September 25, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230925073843/https://www.lofficielusa.com/film-tv/sag-awards-2023-nominations|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lambe|first=Stacy|url=https://www.etonline.com/2023-sag-awards-the-complete-winners-list-197947|title=2023 SAG Awards: The Complete Winners List|website=[[:en:Entertainment Tonight|Entertainment Tonight]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 31, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230331220850/https://www.etonline.com/2023-sag-awards-the-complete-winners-list-197947|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lang|first1=Brent|last2=Shafer|first2=Ellise|url=https://variety.com/2023/awards/news/sag-awards-2023-winners-list-1235535131/|title=SAG Awards 2023: ‘Everything Everywhere All at Once’ Dominates, ‘Abbott Elementary’ and ‘The White Lotus’ Win Top TV Prizes|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516131132/https://variety.com/2023/awards/news/sag-awards-2023-winners-list-1235535131/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lattanzio|first=Ryan|url=https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-sag-awards-winners-list-1234813448/|title=SAG Awards Winners List: ‘Everything Everywhere,’ ‘The White Lotus,’ and ‘Abbott Elementary’ Win Top Prizes|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240206012340/https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-sag-awards-winners-list-1234813448/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lee|first=Benjamin|url=https://www.theguardian.com/culture/2023/jan/11/screen-actors-guild-the-banshees-of-inisherin-everything-everywhere-all-at-once|title=SAG Awards 2023: The Banshees of Inisherin and Everything Everywhere All at Once lead nominations|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 10, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240210025725/https://www.theguardian.com/culture/2023/jan/11/screen-actors-guild-the-banshees-of-inisherin-everything-everywhere-all-at-once|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lewis|first=Hilary|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-nominations-list-nominees-1235296640/|title=SAG Awards: ‘The Banshees of Inisherin,’ ‘Everything Everywhere All at Once’ Lead Nominations|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240406183539/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-nominations-list-nominees-1235296640/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sagaftra.org/nominations-announced-29th-annual-screen-actors-guild-awards%C2%AE|title=Nominations Announced for the 29th Annual Screen Actors Guild Awards®|website=[[:en:SAG-AFTRA|SAG-AFTRA]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 5, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405045840/https://www.sagaftra.org/nominations-announced-29th-annual-screen-actors-guild-awards%C2%AE|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nordyke|first=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-winners-list-1235334724/|title=SAG Awards: Winners List|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 11, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240411050716/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-winners-list-1235334724/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Phillips|first=Jevon|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-02-26/sag-awards-2023-winners-full-list|title=All the 2023 SAG Awards winners|website=[[:en:Los Angeles Times|Los Angeles Times]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 30, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530135257/https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-02-26/sag-awards-2023-winners-full-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/02/sag-awards-2023-winners-list-awards-insider|title=SAG Awards 2023: Winners List Updated Live|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 8, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230508041140/https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/02/sag-awards-2023-winners-list-awards-insider|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-64781108|title=SAG Awards: The winners and nominees|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=July 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230715204742/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-64781108|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Snierson|first=Dan|url=https://ew.com/awards/sag-awards/sag-awards-2023-winners-list/|title=SAG Awards 2023: See the complete winners list|website=[[:en:Entertainment Weekly|Entertainment Weekly]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 24, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240524071831/https://ew.com/awards/sag-awards/sag-awards-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Specter|first=Emma|url=https://www.vogue.com/article/winners-2023-sag-awards|title=See the Full List of Winners at the 2023 SAG Awards|website=[[:en:Vogue (magazine)|Vogue]]|date=February 27, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 30, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240430074710/https://www.vogue.com/article/winners-2023-sag-awards|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parade.com/tv/sag-awards-2023|title=The 2023 SAG Awards Will Honor Sally Field! Everything To Know About the Show, Including Winners, Presenters and More|website=[[:en:Parade (magazine)|Parade]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 31, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230331213330/https://parade.com/tv/sag-awards-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Zhan|first=Jennifer|url=https://www.vulture.com/2023/02/2023-sag-awards-full-winners-list.html|title=The SAG Awards Have Unmasked the 2023 Winners|website=[[:en:Vulture (website)|Vulture]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116115306/https://www.vulture.com/2023/02/2023-sag-awards-full-winners-list.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:75th Primetime Emmy Awards|Primetime Emmy Award]] [[:en:Primetime Emmy Award for Outstanding Lead Actress in a Comedy Series|for Outstanding Performance by a Lead Actress in a&lt;br&gt; Comedy]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2023/outstanding-lead-actress-in-a-comedy-series|title=75th Emmy Awards (2023) - Outstanding Lead Actress In A Comedy Series|website=[[:en:Academy of Television Arts &amp; Sciences|Academy of Television Arts &amp; Sciences]]|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 18, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240118231913/https://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2023/outstanding-lead-actress-in-a-comedy-series|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vogue.com/article/2023-emmy-awards-winners-list|title=All the Winners at the 2024 Emmy Awards|website=[[:en:Vogue (magazine)|Vogue]]|date=January 16, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228055151/https://www.vogue.com/article/2023-emmy-awards-winners-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Dilillo|first=John|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/emmy-nominations-2023|title=Jenna Ortega Dances Her Way into This Wednesday’s Emmy Nominations|website=[[:en:Netflix|Netflix]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117044402/https://www.netflix.com/tudum/articles/emmy-nominations-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Grein|first=Paul|url=https://www.billboard.com/music/awards/2024-primetime-emmy-awards-winners-list-1235580458/|title=Here Are All the Winners of the 2023 Primetime Emmy Awards (Full List)|website=[[:en:Billboard (magazine)|Billboard]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127192522/https://www.billboard.com/music/awards/2024-primetime-emmy-awards-winners-list-1235580458/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guglielmi|first=Jodi|url=https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/emmy-awards-2023-complete-winners-list-1234946902/|title=Emmy Awards 2023: See the Complete Winners List|website=[[:en:Rolling Stone|Rolling Stone]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 20, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120012427/https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/emmy-awards-2023-complete-winners-list-1234946902/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Khosla|first=Proma|url=https://www.indiewire.com/awards/results/emmy-nominations-2023-full-list-1234883261/|title=2023 Emmy Nominations: See the Full List|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116062331/https://www.indiewire.com/awards/results/emmy-nominations-2023-full-list-1234883261/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lee|first=Benjamin|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2023/jul/12/emmys-2023-nominations-succession-the-last-of-us-white-lotus|title=Emmys 2023: Succession’s final season scores 27 nominations|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 18, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240118153338/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2023/jul/12/emmys-2023-nominations-succession-the-last-of-us-white-lotus|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lee|first=Benjamin|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/jan/15/emmys-full-list-of-winners|title=Emmys: full list of winners|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=January 16, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 20, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620100520/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/jan/15/emmys-full-list-of-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lewis|first1=Hilary|last2=Nordyke|first2=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmys-nominations-nominees-list-1235533766/|title=Emmys 2023: List of Nominees|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 11, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511120921/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmys-nominations-nominees-list-1235533766/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=McIntosh|first=Steven|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-66179844|title=Emmy nominations 2023: The Last of Us and Succession up for top TV awards|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240627230809/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-66179844|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Moreau|first1=Jordan|last2=Otterson|first2=Joe|url=https://variety.com/2024/tv/awards/emmys-2023-2024-winners-list-1235870276/|title=Emmy Awards 2023: ‘Succession’ and ‘The Bear’ Tie With 6 Wins, ‘Beef’ Follows With 5 (Winners List)|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527114708/https://variety.com/2024/tv/awards/emmys-2023-2024-winners-list-1235870276/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Moreau|first1=Jordan|last2=Schneider|first2=Michael|url=https://variety.com/2023/tv/news/2023-emmy-nominations-list-1235666521/|title=Emmys 2023: The Complete Nominations List|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=August 23, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240823014518/https://variety.com/2023/tv/news/2023-emmy-nominations-list-1235666521/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nordyke|first=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmy-award-winners-list-1235788451/|title=Emmy Awards: Winners List|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 21, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240521232236/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmy-award-winners-list-1235788451/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Ordoña|first1=Michael|last2=Phillips|first2=Jevon|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/tv/story/2023-07-12/emmy-nominations-list-2023|title=Here’s the full list of 2023 Emmy nominations|website=[[:en:Los Angeles Times|Los Angeles Times]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=August 1, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240801164914/https://www.latimes.com/entertainment-arts/tv/story/2023-07-12/emmy-nominations-list-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Rice|first1=Lynette|last2=Hipes|first2=Patrick|url=https://deadline.com/2023/07/2023-emmy-nominations-list-1235434253/|title=Primetime Emmy Awards Nominations: The Complete List|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 22, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240122203958/https://deadline.com/2023/07/2023-emmy-nominations-list-1235434253/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/07/emmy-nominations-2023-list|title=2023 Emmy Nominations: See the Full List Here|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=July 18, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240718161450/https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/07/emmy-nominations-2023-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/awards-insider-emmy-winners-list-2024|title=Emmys 2024: See All the Winners Here|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=January 16, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116063427/https://www.vanityfair.com/hollywood/awards-insider-emmy-winners-list-2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Schwartz|first=Missy|url=https://www.thewrap.com/pedro-pascal-jenna-ortega-emmy-nominations/|title=Pedro Pascal and Jenna Ortega Are First Latinos to Land Lead Acting Emmy Noms in Drama, Comedy Series Since 2008|website=[[:en:TheWrap|TheWrap]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 19, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519201526/https://www.thewrap.com/pedro-pascal-jenna-ortega-emmy-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Sherman|first=Rachel|url=https://www.nytimes.com/2023/07/12/arts/television/emmy-nominees-list-2023.html|title=Emmy Nominees 2023: The Complete List|website=[[:en:The New York Times|The New York Times]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117054154/https://www.nytimes.com/2023/07/12/arts/television/emmy-nominees-list-2023.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Strecker|first=Erin|url=https://www.indiewire.com/awards/results/2023-emmys-winners-list-full-1234941771/|title=Here’s the Full List of 75th Primetime Emmy Winners|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=August 22, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822162623/https://www.indiewire.com/awards/results/2023-emmys-winners-list-full-1234941771/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-67938723|title=The full list of winners and nominees at the Emmy Awards|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240627230803/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-67938723|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{center|2023}}
| ''[[:en:Saturday Night Live|Saturday Night Live]]''
| Herself (host)
| Episode: &quot;Jenna Ortega/[[:en:The 1975|The 1975]]&quot; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:3rd Astra TV Awards|Astra Award for Best Guest Actress in a Comedy Series]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|title=‘The Boys,’ ‘Yellowjackets,’ ‘Abbott Elementary’ lead 2023 HCA TV Awards nominations|website=AwardsWatch|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=September 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230929111208/https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-associations-creative-arts-category-nominations-for-the-2023-hca-tv-awards/|title=HCA’s Creative Arts Nominations for the 2023 HCA TV Awards have been announced|website=[[:en:Hollywood Creative Alliance|Hollywood Creative Alliance]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 5, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240305173132/https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-associations-creative-arts-category-nominations-for-the-2023-hca-tv-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moye|first=Clarence|url=https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|title=2023 Hollywood Critics Association TV Awards: ‘Yellowjackets,’ ‘The Boys’ Lead All Nominees with 14 Nominations|website=[[:en:Awards Daily|Awards Dailey]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 8, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240608202004/https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|title=The 2023 Hollywood Creative Alliance (HCA) TV Astra Award Winners|website=Next Best Picture|date=January 9, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317053918/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|title=The 2023 Hollywood Critics Association (HCA) TV Award Nominations|website=Next Best Picture|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317082316/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Prusakowski|first=Steven|url=https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|title=Netflix, HBO, ABC Lead The Hollywood Critics Association 2023 TV Award Nominees|website=Awards Radar|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240207200054/https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|}

== References ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>ddmo14qqgyxplcpi9veiq25fj086dcs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482036</id>
      <parentid>42482012</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T10:55:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-140485|~2025-140485]] ([[User talk:~2025-140485|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]]</comment>
      <origin>42101428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2857" sha1="kk0qo713rzqap4s0musl1x654d4x7zk" xml:space="preserve">{{Grad u SAD
 | naziv               = Palm Desert
 | izvorni_naziv       = 
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = 
 | savezna_država      = {{flag|Kalifornija}}
 | okrug               =
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 48.445
 | godina_stanovništvo = 2010.
 | gustina             = 
 | aglomeracija        = 
 | godina_aglomeracija = 
 | površina            = 
 | nadmorska_visina    = 
 | gšir                =  33.72556
 | gduž                =  -116.36944
 | vremenska_zona      = [[UTC-8]], leti [[UTC-7]]
 | dan_grada           = 
 | ZIP_kod             = 
 | pozivni_broj        = 
 | FIPS_kod            = 55184
 | GNIS_kod            = 
 | veb-strana          = 
 | gradonačelnik       = 
}}

'''Palm Desert''' je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Kalifornija]]. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 48.445 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/California_stplace2.html |title= California Trend Report 2: State and Complete Places |accessdate= 10. 9. 2012. |work=  |publisher=  |date=  |archivedate= 2012-12-24 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20121224011112/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/California_stplace2.html |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Grupa'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''2000.'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''2010.'''
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Belci
| align=&quot;right&quot; | 31.919 (77,6%)
| align=&quot;right&quot; | 34.115 (70,4%)
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Crnci
| align=&quot;right&quot; | 495 (1,2%)
| align=&quot;right&quot; | 875 (1,8%)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Azijati
| align=&quot;right&quot; | 1.056 (2,6%)
| align=&quot;right&quot; | 1.647 (3,4%)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Hispanoamerikanci
| align=&quot;right&quot; | 7.031 (17,1%)
| align=&quot;right&quot; | 11.038 (22,8%)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 41.155
| align=&quot;right&quot; | 48.445
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}}
* {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}}
* {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}}
* {{KaneAmericanCounties2004}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|SAD}}

{{Riverside County, California-lat}}
{{Okruzi Kalifornije-lat}}
{{Podjela SAD}}
{{klica-grad-SAD}}
{{Commonscat|Palm Desert, California}}

[[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]]</text>
      <sha1>kk0qo713rzqap4s0musl1x654d4x7zk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482040</id>
      <parentid>42482036</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T10:56:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštićena stranica [[Palm Desert, California]] ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>42101428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2857" sha1="kk0qo713rzqap4s0musl1x654d4x7zk" xml:space="preserve">{{Grad u SAD
 | naziv               = Palm Desert
 | izvorni_naziv       = 
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = 
 | savezna_država      = {{flag|Kalifornija}}
 | okrug               =
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 48.445
 | godina_stanovništvo = 2010.
 | gustina             = 
 | aglomeracija        = 
 | godina_aglomeracija = 
 | površina            = 
 | nadmorska_visina    = 
 | gšir                =  33.72556
 | gduž                =  -116.36944
 | vremenska_zona      = [[UTC-8]], leti [[UTC-7]]
 | dan_grada           = 
 | ZIP_kod             = 
 | pozivni_broj        = 
 | FIPS_kod            = 55184
 | GNIS_kod            = 
 | veb-strana          = 
 | gradonačelnik       = 
}}

'''Palm Desert''' je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Kalifornija]]. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 48.445 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/California_stplace2.html |title= California Trend Report 2: State and Complete Places |accessdate= 10. 9. 2012. |work=  |publisher=  |date=  |archivedate= 2012-12-24 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20121224011112/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/California_stplace2.html |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Grupa'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''2000.'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''2010.'''
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Belci
| align=&quot;right&quot; | 31.919 (77,6%)
| align=&quot;right&quot; | 34.115 (70,4%)
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Crnci
| align=&quot;right&quot; | 495 (1,2%)
| align=&quot;right&quot; | 875 (1,8%)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Azijati
| align=&quot;right&quot; | 1.056 (2,6%)
| align=&quot;right&quot; | 1.647 (3,4%)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Hispanoamerikanci
| align=&quot;right&quot; | 7.031 (17,1%)
| align=&quot;right&quot; | 11.038 (22,8%)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 41.155
| align=&quot;right&quot; | 48.445
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}}
* {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}}
* {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}}
* {{KaneAmericanCounties2004}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|SAD}}

{{Riverside County, California-lat}}
{{Okruzi Kalifornije-lat}}
{{Podjela SAD}}
{{klica-grad-SAD}}
{{Commonscat|Palm Desert, California}}

[[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]]</text>
      <sha1>kk0qo713rzqap4s0musl1x654d4x7zk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>196686</id>
    <revision>
      <id>42482011</id>
      <parentid>42471998</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T06:14:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-140485</username>
        <id>267668</id>
      </contributor>
      <comment>ABSOLUTE, FINAL JENNA ORTEGA AWARDS (AS OF JULY 6, 2025 @ 2:13 AM)</comment>
      <origin>42482011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68506" sha1="ddmo14qqgyxplcpi9veiq25fj086dcs" xml:space="preserve">==Filmography==
===Film===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Year
! Title
! Role
! class=&quot;unsortable&quot;| Notes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2012}}
| ''[[:en:Insidious: Chapter 2|Insidious: Chapter 2]]''
| Annie
|
|-
| ''[[:en:Iron Man 3|Iron Man 3]]''
| VPs Daughter
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2014}}
|''Young Love''
| Girl
| [[:en:Short film|Short film]]
|-
| ''[[:en:The Little Rascals Save the Day|The Little Rascals 2]]''
| [[:en:Mary Ann Jackson|Mary Ann]]
| [[:en:Direct-to-video|Direct-to-video film]]
|-
| {{center|2015}}
| ''[[:en:After Words (film)|After Words]]''
| Anna Chapa
|
|-
| {{center|2018}}
| ''Saving Flora''
| Dawn
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2019}}
|''[[:en:Wyrm (film)|Wyrm]]''
|Suzie
|
|-
|''Girl Code''
|Olivia
| [[:en:Short film|Short film]]
|-
| {{center|2020}}
| ''[[:en:The Babysitter: Killer Queen|The Babysitter: Queen]]''
| Phoebe Atwell
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2021}}
| ''[[:en:Yes Day|Yes Day]]''
| Katerina Torres
|
|-
| ''[[:en:The Fallout (film)|The Fallout]]''
| Vada Cavell
| [[:en:Austin Film Critics Association Awards 2022|Austin Film Critics' Association Robert R. McCurdy Memorial Breakthrough Artist Award]]&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1612978590462742529|user=ATXFilmCritics|title=Austin Film Critics Association Film Awards 2022. WINNER The Robert R. “Bobby” McCurdy Memorial Breakthrough Artist Award: Jenna Ortega, THE FALLOUT, STUDIO 666, X @jennaortega|date=January 10, 2023|archive-url=https://archive.is/66ui7|archive-date=July 6, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haskell|first=Christopher|url=https://nobadmovie.com/2023/01/10/oscars-watch-2022-austin-film-critics-association-awards/|title=Oscars Watch: 2022 Austin Film Critics Association Awards|website=No Bad Movie|date=January 10, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=June 6, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230606000312/https://nobadmovie.com/2023/01/10/oscars-watch-2022-austin-film-critics-association-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-film-by-austin-film-critics-association/|title=Everything Everywhere All at Once Named Best Film by Austin Film Critics Association|website=Filmotomy|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 21, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230121151949/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-film-by-austin-film-critics-association/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-austin-film-critics-association-afca-winners/|title=The 2022 Austin Film Critics Association (AFCA) Winners|website=Next Best Picture|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 4, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231204035532/https://nextbestpicture.com/the-2022-austin-film-critics-association-afca-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Partridge|first=Jon|url=https://austinfilmcritics.org/2023/01/10/2022-austin-film-critics-association-award-winners/|title=2022 Austin Film Critics Association Award Winners|website=[[:en:Austin Film Critics Association|Austin Film Critics Association]]|date=January 10, 2023|accessdate=July 6, 2025|archive-date=January 14, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250114123814/https://austinfilmcritics.org/2023/01/10/2022-austin-film-critics-association-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Partridge|first=Jon|url=https://cinapse.co/2023/01/the-austin-film-critics-association-announce-their-2022-award-winners/|title=The Austin Film Critics Association Announce their 2022 Award Winners|website=Cinapse|date=January 10, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=April 18, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250418100207/https://cinapse.co/2023/01/the-austin-film-critics-association-announce-their-2022-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Whittaker|first=Richard|url=https://www.austinchronicle.com/daily/screens/2023-01-11/everything-everywhere-all-at-once-wins-everything-at-the-austin-film-critics-association-award/|title=Everything Everywhere All At Once Wins Everything at the Austin Film Critics Association Award|website=[[:en:The Austin Chronicle|The Austin Chronicle]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 13, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230213103643/https://www.austinchronicle.com/daily/screens/2023-01-11/everything-everywhere-all-at-once-wins-everything-at-the-austin-film-critics-association-award/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Nominated - [[:en:Dorian Awards|Dorian Award for Best Rising Star]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/society-of-lgbtq-entertainment-critics-galeca-dorian-film-awards-nominations-everything-everywhere-all-at-once-tar-aftersun-lead/|title=Society of LGBTQ Entertainment Critics (GALECA) Dorian Film Awards nominations: ‘Everything Everywhere All At Once,’ ‘TÁR,’ ‘Aftersun’ lead|website=AwardsWatch|date=January 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=November 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231129212920/https://awardswatch.com/society-of-lgbtq-entertainment-critics-galeca-dorian-film-awards-nominations-everything-everywhere-all-at-once-tar-aftersun-lead/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Coates|first=Tyler|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-winners-everything-everywhere-all-at-once-sweeps-1235332289/|title=Dorian Awards: ‘Everything Everywhere All at Once’ Sweeps LGBTQ Critics’ Prizes|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=February 23, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 19, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419142328/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-winners-everything-everywhere-all-at-once-sweeps-1235332289/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Coates|first=Tyler|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-nominations-1235298951/|title=Dorian Film Awards: ‘Everything Everywhere All at Once’ Leads Nominations From LGBTQ Entertainment Critics|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 13, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240406184704/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/2023-dorian-awards-nominations-1235298951/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Eckmann|first=Sam|url=https://www.goldderby.com/article/2023/galeca-dorian-awards-winners-everything-everywhere-all-at-once-sweeps/|title=GALECA’s 14th Annual Dorian Awards: ‘Everything Everywhere All at Once,’ Michelle Yeoh, Janelle Monáe among big winners|website=[[:en:Penske Media Corporation#Other properties|Gold Derby]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 6, 2025|archive-url=https://archive.is/X21Kk|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Edwards|first=Belen|url=https://mashable.com/article/everything-everywhere-all-at-once-galeca-winners|title='Everything Everywhere All at Once' sweeps GALECA's Dorian Film Awards|website=[[:en:Mashable|Mashable]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=September 19, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240919114833/https://mashable.com/article/everything-everywhere-all-at-once-galeca-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://windycitytimes.com/2023/02/23/everything-sweeps-the-society-of-lgbtq-entertainment-critics-14th-dorian-film-awards/|title='Everything' sweeps The Society of LGBTQ Entertainment Critics 14th Dorian Film Awards|website=[[:en:Windy City Times|Windy City Times]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 5, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250705235819/https://windycitytimes.com/2023/02/23/everything-sweeps-the-society-of-lgbtq-entertainment-critics-14th-dorian-film-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hipes|first=Patrick|url=https://deadline.com/2023/01/2023-dorian-awards-movie-nominations-lgbtq-critics-list-1235220812/|title=‘Everything Everywhere All At Once’, ‘Tár’ Lead Dorian Awards Nominations|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=January 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 23, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023092650/https://deadline.com/2023/01/2023-dorian-awards-movie-nominations-lgbtq-critics-list-1235220812/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-dominates-dorian-awards/|title=Everything Everywhere All at Once Dominates Dorian Awards|website=Filmotomy|date=February 24, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=October 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241007120751/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-dominates-dorian-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-dorian-awards-nominations/|title=Everything Everywhere All at Once Leads Dorian Awards Nominations|website=Filmotomy|date=January 13, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=May 24, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230524024219/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-dorian-awards-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=King|first=John Paul|url=https://www.losangelesblade.com/2023/03/05/dorian-awards-2023/|title=‘Everything’ lands queer endorsement as movie of the year|website=[[:en:Los Angeles Blade|Los Angeles Blade]]|date=March 5, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=December 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241207022835/https://www.losangelesblade.com/2023/03/05/dorian-awards-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=King|first=John Paul|url=https://www.washingtonblade.com/2023/03/02/dorian-awards-2023/|title=‘Everything’ lands queer endorsement as movie of the year|website=[[:en:Washington Blade|Washington Blade]]|date=March 2, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=January 22, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250122233105/https://www.washingtonblade.com/2023/03/02/dorian-awards-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://thequeerreview.com/2023/02/23/lgbtq-critics-announce-winners-of-14th-dorian-film-awards-everything-everywhere-all-at-once-named-film-of-the-year/|title=LGBTQ Critics announce winners of 14th Dorian Film Awards – Everything Everywhere All at Once named Film of the Year|website=The Queer Review|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=March 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230302172117/https://thequeerreview.com/2023/02/23/lgbtq-critics-announce-winners-of-14th-dorian-film-awards-everything-everywhere-all-at-once-named-film-of-the-year/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moser|first=Joey|url=https://www.awardsdaily.com/2023/02/23/everything-everywhere-sweeps-galeca/|title=‘Everything Everywhere’ Sweeps GALECA’s 14th Annual Dorian Film Awards|website=[[:en:Awards Daily|Awards Daily]]|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=May 20, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250520132743/https://www.awardsdaily.com/2023/02/23/everything-everywhere-sweeps-galeca/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moser|first=Joey|url=https://www.awardsdaily.com/2023/01/12/galeca-2023/|title=‘Everything Everywhere’ &amp; ‘Tár’ Lead GALECA’s 14th Annual Dorian Film Awards Nominations|website=[[:en:Awards Daily|Awards Daily]]|date=January 12, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=January 25, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230125162926/https://www.awardsdaily.com/2023/01/12/galeca-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-nominations/|title=The 2022 Dorian Award (GALECA) Nominations|website=Next Best Picture|date=January 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 7, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207113110/https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-winners/|title=The 2022 Dorian Award (GALECA) Winners|website=Next Best Picture|date=February 23, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 6, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231206135447/https://nextbestpicture.com/the-2022-dorian-award-galeca-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Prusakowski|first=Steven|url=https://awardsradar.com/2023/02/23/everything-everywhere-all-at-once-sweeps-the-dorian-awards/|title=‘Everything Everywhere All At Once’ Sweeps the Dorian Awards|website=Awards Radar|date=February 23, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=February 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240227063406/https://awardsradar.com/2023/02/23/everything-everywhere-all-at-once-sweeps-the-dorian-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://thequeerreview.com/2023/01/13/society-of-lgbtq-entertainment-critics-reveals-dorian-film-awards-nominees-2023/|title=Society of LGBTQ Entertainment Critics reveals nominees for 14th Dorian Film Awards|website=The Queer Review|date=January 13, 2023|accessdate=July 5, 2025|archive-date=January 13, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230113200836/https://thequeerreview.com/2023/01/13/society-of-lgbtq-entertainment-critics-reveals-dorian-film-awards-nominees-2023/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:List of film awards|Las Vegas Film Critics' Society Award]] for Youth in Film - Female&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/2022-las-vegas-film-critics-society-awards-everything-everywhere-all-at-once-wins-seven/|title=2022 Las Vegas Film Critics Society awards: ‘Everything Everywhere All At Once’ wins sevev|website=AwardsWatch|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 24, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231024074148/https://awardswatch.com/2022-las-vegas-film-critics-society-awards-everything-everywhere-all-at-once-wins-seven/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations-the-banshees-of-inisherin-the-fabelmans-next/|title=‘Everything Everywhere All At Once’ leads Las Vegas Film Critics Society nominations; ‘The Banshees of Inisherin,’ ‘The Fabelmans’ next|website=AwardsWatch|date=December 10, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203065140/https://awardswatch.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations-the-banshees-of-inisherin-the-fabelmans-next/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1601656331047354368|user=FilmUpdates|title=2022 Las Vegas Film Critics Society (LVFCS) Nominations: Best Female Youth Performance (Under 21): Vanessa Burghardt – Cha Cha Real Smooth / Frankie Corio – Aftersun / Xochitl Gomez – Dr. Strange in the Multiverse of Madness / Jenna Ortega – The Fallout / Sadie Sink – The Whale|author=Film Updates|date=December 10, 2022|archive-url=https://archive.is/epa6S|archive-date=May 1, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haskell|first=Christopher|url=https://nobadmovie.com/2022/12/12/oscars-watch-2022-las-vegas-film-critics-society-awards/|title=Oscars Watch: 2022 Las Vegas Film Critics Society Awards|website=No Bad Movie|date=December 12, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=June 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230602014052/https://nobadmovie.com/2022/12/12/oscars-watch-2022-las-vegas-film-critics-society-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations/|title=Everything Everywhere All At Once Leads Las Vegas Film Critics Society Nominations|website=Filmotomy|date=December 11, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 9, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609003632/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-leads-las-vegas-film-critics-society-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-picture-by-las-vegas-film-critics-society/|title=Everything Everywhere All At Once Named Best Picture by Las Vegas Film Critics Society|website=Filmotomy|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 12, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221212070726/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-named-best-picture-by-las-vegas-film-critics-society/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-nominations/|title=The 2022 Las Vegas Film Critics Society (LVFCS) Nominations|website=Next Best Picture|date=December 10, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231202183604/https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-winners/|title=The 2022 Las Vegas Film Critics Society (LVFCS) Winners|website=Next Best Picture|date=December 11, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 29, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240229085718/https://nextbestpicture.com/the-2022-las-vegas-film-critics-society-lvfcs-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;4&quot; | {{center|2022}}
| ''[[:en:X (2022 film)|X]]''
| Lorraine Day
| Nominated - [[:en:List of film awards|North Texas Critics' Association Award]] for Best Breakthrough&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/2022-north-texas-film-critics-association-nominations/|title=2022 North Texas Film Critics Association nominations|website=AwardsWatch|date=December 18, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 27, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231027031013/https://awardswatch.com/2022-north-texas-film-critics-association-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Cook|first=Rita|url=https://www.elliscountypress.com/lifestyle/north-texas-film-critics-association-announces-nominations-2023-best-%E2%80%A6|title=North Texas Film Critics Association announces nominations for 2023 Best of…|website=The Ellis County Press|date=December 19, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=December 10, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241210152018/https://www.elliscountypress.com/lifestyle/north-texas-film-critics-association-announces-nominations-2023-best-%E2%80%A6|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1604367066278109189|user=FilmUpdates|title=North Texas Film Critics Association (NTFCA) Awards Nominations / BEST NEWCOMER / Bella Ramsey – Catherine Called Birdy / Frankie Corio – Aftersun / Gabriel LaBelle – The Fabelmans / Jenna Ortega – X / Thuso Mbedu - The Woman King|author=Film Updates|date=December 18, 2022|archive-url=https://archive.is/GTuXY|archive-date=July 6, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Haskell|first=Christopher|url=https://nobadmovie.com/2022/12/21/oscars-watch-2022-north-texas-film-critics-association-awards/|title=Oscars Watch: 2022 North Texas Film Critics Association Awards|website=No Bad Movie|date=December 21, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 12, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712062142/https://nobadmovie.com/2022/12/21/oscars-watch-2022-north-texas-film-critics-association-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-and-the-fabelmans-lead-north-texas-critics-association-nominations/|title=Everything Everywhere All At Once and The Fabelmans Lead North Texas Critics Association Nominations|website=Filmotomy|date=December 18, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 25, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221225230552/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-and-the-fabelmans-lead-north-texas-critics-association-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Jamieson|first=Doug|url=https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-declared-best-picture-by-north-texas-critics-association/|title=Everything Everywhere All At Once Declared Best Picture by North Texas Critics Association|website=Filmotomy|date=December 21, 2022|accessdate=July 5, 2025|archive-date=July 6, 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250706023454/https://filmotomy.com/everything-everywhere-all-at-once-declared-best-picture-by-north-texas-critics-association/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-nominations/|title=The 2022 North Texas Film Critics Association (NTFCA) Nominations|website=Next Best Picture|date=December 18, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 7, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207193856/https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-winners/|title=The 2022 North Texas Film Critics Association (NTFCA) Winners|website=Next Best Picture|date=December 21, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203112526/https://nextbestpicture.com/the-2022-north-texas-film-critics-association-ntfca-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1604237022012604420|user=NTXFilmCritics|title=BEST NEWCOMER: Bella Ramsey – Catherine Called Birdy / Frankie Corio – Aftersun / Gabriel LaBelle – The Fabelmans / Jenna Ortega – X / Thuso Mbedu - The Woman King|author=NTX Film Critics|date=December 17, 2022|archive-url=https://archive.is/nSoDk|archive-date=July 6, 2025|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[:en:Scream (2022 film)|Scream]]''
| [[:en:Tara Carpenter|Tara Carpenter]]
|
|-
| ''[[:en:Studio 666|Studio 666]]''
| Skye Willow
|
|- 
| ''[[:en:American Carnage|American Carnage]]''
| Camila Montes
| 
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2023}}
| ''[[:en:Finestkind|Finestkind]]''
| Mabel
| 
|-
| ''[[:en:Scream VI|Scream VI]]''
| [[:en:Tara Carpenter|Tara Carpenter]]
|
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{center|2024}}
| ''[[:en:Beetlejuice Beetlejuice|Beetlejuice Beetlejuice]]''
| Astrid Deetz
| 
|-
| ''[[:en:Miller's Girl|Miller's Girl]]''
| Cairo Sweet
|  
|- 
| ''[[:en:Winter Spring Summer or Fall|Winter Spring Summer]]''
| Remy Aguilar 
| 
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{center|2025}}
| ''[[:en:Klara and the Sun (film)|Klara and the Sun]]''
| Klara
| 
|-
| ''[[:en:Hurry Up Tomorrow (film)|Hurry Up Tomorrow]]''
| Anima / &quot;Ani&quot;
|
|-
| ''[[:en:Death of a Unicorn|Death of a Unicorn]]''
| Ridley Kintner
|
|}

===Television===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-
! Year
! Title
! Role
! class=&quot;unsortable&quot;| Notes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{center|2012}}
| ''[[:en:Rob (TV series)|Rob]]''
| Girl
| Episode: &quot;The Baby Bug&quot;
|-
| ''[[:en:CSI: NY|CSI: New York]]''
| Aimee Moore
| Episode: &quot;Unspoken&quot;
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2013}}
| ''[[:en:Days of Our Lives|Days of Our Lives]]''
| Hayley
| Episode: &quot;12062&quot;
|-
| ''[[:en:Deadtime Stories (TV series)|Deadtime Stories]]''
| Little Girl
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; 2 episodes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;5&quot;| {{center|2014}}
| ''[[:en:Over the Garden Wall|Over the Garden Wall]]''
| Additional (voice role)
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; episode: &quot;Chapter 8: Babes in the Woods&quot;
|-
| ''[[:en:AwesomenessTV (TV series)|AwesomenessTV]]''
| Lily
| Episode: &quot;DIY Super Villain&quot;
|-
| ''OMG!''
| Princess Sleigha
| Episode: &quot;Derp Vader vs Princess Sleigha&quot;
|-
| ''The Cookie Mobster''
| Nita
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
| ''[[:en:Rake (American TV series)|Rake]]''
| Zoe Leon
| Recurring role; 7 episodes
|-
| {{center|2014–15}}
| ''Know It All Nina''
| Nina
| Lead role
|-
| {{center|2014–19}}
| ''[[:en:Jane the Virgin|Jane the Virgin]]''
| [[:en:Jane Villanueva|Jane Villanueva]] (12)
| Recurring role; 30 episodes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2015}}
| ''[[:en:List of Nickelodeon original films#2015|Middle School Mystery]]''
| Elena Mendoza
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
| ''[[:en:Richie Rich (2015 TV series)|Richie Rich]]''
| Darcy
| Main role; 21 episodes
|-
| {{center|2016}}
| ''[[:en:Elena and the Secret of Avalor|Elena Secret of Avalor]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
| {{center|2016–18}}
| ''[[:en:Stuck in the Middle (TV series)|Stuck in the Middle]]''
| Harley Diaz
| Lead role
|-
| {{center|2016–20}}
| ''[[:en:Elena of Avalor|Elena of Avalor]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| Main role; 39 episodes
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;3&quot;| {{center|2018}}
| ''[[:en:Bizaardvark|Bizaardvark]]''
| Izzy
| Episode: &quot;The BFF (Before Frankie Friend)&quot;
|-
| ''[[:en:List of Elena of Avalor episodes#Adventures in Vallestrella (2017)|Vallestrella Adventures]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; 5 episodes
|-
| ''Man of the House''
| Elena
| [[:en:Television film|Television film]]
|-
|style=&quot;text-align:center;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| {{center|2019}}
| ''[[:en:You (TV series)|You]]''
| [[:en:Ellie Alves|Ellie Alves]]
| Main role ([[:en:You season 2|season 2]]); 10 episodes
|-
| ''[[:en:List of Elena of Avalor episodes#Discovering the Magic Within (2019)|Discovering the Magic]]''
| Princess Isabel &lt;small&gt;(voice)&lt;/small&gt;
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; episode: &quot;Modern Royal Family&quot;
|-
| {{center|2019–22}}
| ''[[:en:Big City Greens|Big City Greens]]''
| Gabriella Espinosa
| Voice role; 6 episodes
|-
| {{center|2020}}
|''[[:en:Home Movie: The Princess Bride|The Princess Bride]]''
| Princess Buttercup
| [[:en:miniseries|Miniseries]]; episode: &quot;Chapter Six: The Fire Swamp&quot;
|-
| {{center|2020–22}}
| ''[[:en:Jurassic World Camp Cretaceous|Camp Cretaceous]]''
| Brooklynn (voice role)
| Main role; 48 episodes
|-
| {{center|2022–25}}
| ''[[:en:Wednesday (TV series)|Wednesday]]''
| [[:en:Wednesday Addams|Wednesday Addams]] /&lt;br&gt;Goody Addams
| Lead role &lt;br&gt;Nominated - [[:en:3rd Astra TV Awards|Astra Award for Best Actress in a Streaming Series – Comedy]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|title=‘The Boys,’ ‘Yellowjackets,’ ‘Abbott Elementary’ lead 2023 HCA TV Awards nominations|website=AwardsWatch|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=September 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230929111208/https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-association-reveals-the-nominees-for-the-2023-hca-tv-awards-streaming-edition/|title=Hollywood Creative Alliance Reveals the Nominees for the 2023 HCA TV Awards Streaming Edition|website=[[:en:Hollywood Creative Alliance|Hollywood Creative Alliance]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 9, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240309032938/https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-association-reveals-the-nominees-for-the-2023-hca-tv-awards-streaming-edition/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moye|first=Clarence|url=https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|title=2023 Hollywood Critics Association TV Awards: ‘Yellowjackets,’ ‘The Boys’ Lead All Nominees with 14 Nominations|website=[[:en:Awards Daily|Awards Dailey]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 8, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240608202004/https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|title=The 2023 Hollywood Creative Alliance (HCA) TV Astra Award Winners|website=Next Best Picture|date=January 9, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317053918/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|title=The 2023 Hollywood Critics Association (HCA) TV Award Nominations|website=Next Best Picture|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317082316/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Prusakowski|first=Steven|url=https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|title=Netflix, HBO, ABC Lead The Hollywood Critics Association 2023 TV Award Nominees|website=Awards Radar|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240207200054/https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;Nominated - [[:en:80th Golden Globe Awards|Golden Globe Award]] [[:en:Golden Globe Award for Best Actress – Television Series Musical or Comedy|for Best Performance by an Actress in a Television Series &lt;br&gt;– Musical or Comedy]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Atkinson|first=Katie|url=https://www.billboard.com/music/awards/2023-golden-globes-winners-list-1235196749/|title=Here Are the 2023 Golden Globes Winners|website=[[:en:Billboard (magazine)|Billboard]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203132754/https://www.billboard.com/music/awards/2023-golden-globes-winners-list-1235196749/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Bahiana|first=Ana Maria|url=https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-the-winners-and-show-recap-live-updates/|title=Golden Globes 2023: The Winners and Show Recap (Live Updates)|website=[[:en:Golden Globe Awards|Golden Globe Awards]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 23, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240223213312/https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-the-winners-and-show-recap-live-updates/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Blauvelt|first=Christian|url=https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-golden-globes-winners-list-1234798118/|title=2023 Golden Globes Winners List: ‘Fabelmans,’ ‘Banshees,’ ‘White Lotus,’ ‘Abbott Elementary’ Win Big|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106212154/https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-golden-globes-winners-list-1234798118/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Chuba|first1=Kirsten|last2=Lewis|first2=Hilary|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-nominations-2023-list-nominees-1235279872/|title=Golden Globes: List of Nominees|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 16, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231216145042/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-nominations-2023-list-nominees-1235279872/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Clark|first=Rebekah|url=https://graziamagazine.com/articles/2023-golden-globe-nominations/|title=And the 2023 Golden Globe Nominees are...|website=[[:en:Grazia|Grazia]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 1, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240601010250/https://graziamagazine.com/articles/2023-golden-globe-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-nominations-for-the-80th-golden-globes-have-been-announced/|title=Golden Globes 2023: Nominations for the 80th Golden Globes Have Been Announced|website=[[:en:Golden Globe Awards|Golden Globe Awards]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528233800/https://goldenglobes.com/articles/golden-globes-2023-nominations-for-the-80th-golden-globes-have-been-announced/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-63940721|title=Golden Globes 2023: The winners and nominees in full|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 15, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240115064509/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-63940721|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guglielmi|first=Jodi|url=https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/golden-globes-2023-complete-winners-list-1234658252/|title=Golden Globe Awards 2023: See the Complete Winners List|website=[[:en:Rolling Stone|Rolling Stone]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 15, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240115073113/https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/golden-globes-2023-complete-winners-list-1234658252/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guy|first=Zoe|url=https://www.vulture.com/2023/01/golden-globes-2023-winners-list.html|title=The 2023 Golden Globe Awards Winners|website=[[:en:Vulture (website)|Vulture]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228000551/https://www.vulture.com/2023/01/golden-globes-2023-winners-list.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Hipes|first1=Patrick|last2=Petski|first2=Denise|url=https://deadline.com/2022/12/2023-golden-globe-nominations-list-movies-tv-1235196396/|title=Golden Globe Nominations: The Complete List|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528233814/https://deadline.com/2022/12/2023-golden-globe-nominations-list-movies-tv-1235196396/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Horton|first=Adrian|url=https://www.theguardian.com/film/2023/jan/10/golden-globes-2023-the-full-list-of-winners|title=Golden Globes 2023: the full list of winners|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507042943/https://www.theguardian.com/film/2023/jan/10/golden-globes-2023-the-full-list-of-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lang|first1=Brent|last2=Moreau|first2=Jordan|url=https://variety.com/2022/awards/awards/golden-globes-nominations-list-nominees-2-1235455667/|title=Golden Globes 2023: Complete Nominations List|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=December 12, 2022|accessdate=May 31, 2024|archive-date=November 13, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231113010439/https://variety.com/2022/awards/awards/golden-globes-nominations-list-nominees-2-1235455667/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lang|first1=Brent|last2=Moreau|first2=Jordan|url=https://variety.com/2023/awards/awards/golden-globes-2023-winners-list-1235480125/|title=‘The Fabelmans,’ ‘The Banshees of Inisherin’ Win Big at Revamped Golden Globes (Complete Winners List)|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 3, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240403103321/https://variety.com/2023/awards/awards/golden-globes-2023-winners-list-1235480125/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Mae|first=Melissa|url=https://www.lofficielusa.com/film-tv/golden-globes-2023-winners|title=All the Winners at the 2023 Golden Globes|website=[[:en:L'Officiel|L'Officiel]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=November 30, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231130201927/https://www.lofficielusa.com/film-tv/golden-globes-2023-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Malec|first=Brett|url=https://www.eonline.com/ca/news/1360869/golden-globe-awards-2023-winners-the-complete-list|title=Golden Globe Awards 2023 Winners: The Complete List|website=[[:en:E!|E!]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240107111501/https://www.eonline.com/ca/news/1360869/golden-globe-awards-2023-winners-the-complete-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=McNab|first=Kaitlyn|url=https://www.teenvogue.com/story/golden-globes-2023-winners-see-the-full-list-here|title=Golden Globes 2023 Winners: See the Full List Here|website=[[:en:Teen Vogue|Teen Vogue]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 4, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604004557/https://www.teenvogue.com/story/golden-globes-2023-winners-see-the-full-list-here|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nordyke|first=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-2023-winners-list-1235294541/|title=Golden Globes: Full List of Winners|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 15, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240515165841/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-globes-2023-winners-list-1235294541/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Phillips|first=Jevon|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-01-10/golden-globes-2023-winners-live-updates-full-list|title=Here are the 2023 Golden Globe winners|website=[[:en:Los Angeles Times|Los Angeles Times]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516071719/https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-01-10/golden-globes-2023-winners-live-updates-full-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/01/awards-insider-golden-globes-2023-winners-list|title=Golden Globes 2023 Winners: See the Full List|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 4, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604010230/https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/01/awards-insider-golden-globes-2023-winners-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Schwartz|first=Missy|url=https://www.thewrap.com/golden-globes-2023-winners-list/|title=Golden Globes 2023: ‘The Banshees of Inisherin’ and ‘The Fabelmans’ Win Big (Complete Winners List)|website=[[:en:TheWrap|TheWrap]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 8, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240108010807/https://www.thewrap.com/golden-globes-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vogue.com/article/full-winners-list-golden-globes-2023|title=See All of the Winners at the 2023 Golden Globes|website=[[:en:Vogue (magazine)|Vogue]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230329211821/https://www.vogue.com/article/full-winners-list-golden-globes-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Seemayer|first=Zach|url=https://www.etonline.com/2023-golden-globe-awards-the-complete-winners-list-196859|title=2023 Golden Globe Awards: The Complete Winners List|website=[[:en:Entertainment Tonight|Entertainment Tonight]]|date=January 10, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 3, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231203051223/https://www.etonline.com/2023-golden-globe-awards-the-complete-winners-list-196859|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Snierson|first=Dan|url=https://ew.com/awards/golden-globes/golden-globes-2023-winners-list/|title=Golden Globes 2023: See the complete list of winners|website=[[:en:Entertainment Weekly|Entertainment Weekly]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116114506/https://ew.com/awards/golden-globes/golden-globes-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:List of film awards|Online Film and Television Association Award]] for Best Comedy Actress&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oftaawards.com/television-awards/27th-annual-tv-awards-2022-23/|title=27th Annual TV Awards (2022-23): The Season of The Last of Us |website=[[:en:List of film awards|Online Film and Television Association]] |date=October 15, 2023|access-date=May 31, 2024|archivedate=March 18, 2024|archiveurl=https://web.archive.org/web/20240318160633/https://www.oftaawards.com/television-awards/27th-annual-tv-awards-2022-23/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-nominations/|title=The 2023 Online Film &amp; Television Association (OFTA) Television Nominations|website=Next Best Picture|date=September 18, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=October 23, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023071818/https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-winners/|title=The 2023 Online Film &amp; Television Association (OFTA) Television Winners|website=Next Best Picture|date=October 16, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 12, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231212220923/https://nextbestpicture.com/the-2023-online-film-television-association-ofta-television-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:29th Screen Actors Guild Awards|Screen Actors Guild Award]] [[:en:Screen Actors Guild Award for Outstanding Performance by a Female Actor in a Comedy Series|for Outstanding Performance by a Female Actor in &lt;br&gt;a Comedy Series]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Atkinson|first=Katie|url=https://www.billboard.com/music/awards/2023-sag-awards-nominations-list-1235197803/|title=Zendaya, Austin Butler &amp; More Score 2023 SAG Awards Nominations|website=[[:en:Billboard (magazine)|Billboard]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 6, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230206235020/https://www.billboard.com/music/awards/2023-sag-awards-nominations-list-1235197803/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Buchanan|first=Kyle|url=https://www.nytimes.com/2023/01/11/movies/sag-awards-nominations.html|title=SAG Award Nominations 2023: The Complete List, Snubs and Surprises|website=[[:en:The New York Times|The New York Times]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 21, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230421184648/https://www.nytimes.com/2023/01/11/movies/sag-awards-nominations.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Clark|first=Jason|url=https://www.thewrap.com/sag-awards-2023-winners-list/|title=SAG Awards 2023: ‘Everything Everywhere All at Once’ Sets Records with Multiple Wins (Complete Winners List)|website=[[:en:TheWrap|TheWrap]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 26, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230326191025/https://www.thewrap.com/sag-awards-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Davis|first1=Clayton|last2=Moreau|first2=Jordan|url=https://variety.com/2023/awards/awards/sag-awards-nominations-2023-1235482418/|title=SAG Awards 2023 Nominations: ‘Banshees’ and ‘Everything Everywhere’ Tie for Most Nods in History|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=December 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231202102858/https://variety.com/2023/awards/awards/sag-awards-nominations-2023-1235482418/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Delbyck|first=Cole|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-awards-winners-2023-full-list|title=Here Are All the Winners of the 2023 SAG Awards|website=[[:en:Netflix|Netflix]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117040818/https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-awards-winners-2023-full-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Dilillo|first=John|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-award-nominations-2023|title=Here Are All the Nominees for the 2023 SAG Awards|website=[[:en:Netflix|Netflix]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117035144/https://www.netflix.com/tudum/articles/sag-award-nominations-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.backstage.com/magazine/article/sag-awards-2023-winners-list-76015/|title=‘Everything Everywhere All at Once’ Wins Big at the SAG Awards: The Full List of Winners|website=[[:en:Backstage (magazine)|Backstage]]|date=February 27, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 28, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328094203/https://www.backstage.com/magazine/article/sag-awards-2023-winners-list-76015/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Forde|first=Kisha|url=https://www.eonline.com/ca/news/1366146/sag-awards-2023-winners-see-the-complete-list|title=SAG Awards 2023 Winners: See the Complete List|website=[[:en:E!|E!]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 27, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230227055317/https://www.eonline.com/ca/news/1366146/sag-awards-2023-winners-see-the-complete-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hipes|first=Patrick|url=https://deadline.com/2023/01/2023-sag-awards-nominations-list-film-tv-nominees-screen-actors-guild-1235216790/|title=SAG Awards Nominations: The Complete List|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528192416/https://deadline.com/2023/01/2023-sag-awards-nominations-list-film-tv-nominees-screen-actors-guild-1235216790/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=June|first=Sophia|url=https://www.nylon.com/life/2023-sag-awards-nomination|title=The SAG Awards 2023 Nominations: The Complete List|website=[[:en:Nylon (magazine)|Nylon]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 8, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230208135446/https://www.nylon.com/life/2023-sag-awards-nomination|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Kelly|first=Alyssa|url=https://www.lofficielusa.com/film-tv/sag-awards-2023-nominations|title=See All the 2023 SAG Award Nominations|website=[[:en:L'Officiel|L'Officiel]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=September 25, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230925073843/https://www.lofficielusa.com/film-tv/sag-awards-2023-nominations|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lambe|first=Stacy|url=https://www.etonline.com/2023-sag-awards-the-complete-winners-list-197947|title=2023 SAG Awards: The Complete Winners List|website=[[:en:Entertainment Tonight|Entertainment Tonight]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 31, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230331220850/https://www.etonline.com/2023-sag-awards-the-complete-winners-list-197947|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lang|first1=Brent|last2=Shafer|first2=Ellise|url=https://variety.com/2023/awards/news/sag-awards-2023-winners-list-1235535131/|title=SAG Awards 2023: ‘Everything Everywhere All at Once’ Dominates, ‘Abbott Elementary’ and ‘The White Lotus’ Win Top TV Prizes|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516131132/https://variety.com/2023/awards/news/sag-awards-2023-winners-list-1235535131/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lattanzio|first=Ryan|url=https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-sag-awards-winners-list-1234813448/|title=SAG Awards Winners List: ‘Everything Everywhere,’ ‘The White Lotus,’ and ‘Abbott Elementary’ Win Top Prizes|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240206012340/https://www.indiewire.com/awards/industry/2023-sag-awards-winners-list-1234813448/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lee|first=Benjamin|url=https://www.theguardian.com/culture/2023/jan/11/screen-actors-guild-the-banshees-of-inisherin-everything-everywhere-all-at-once|title=SAG Awards 2023: The Banshees of Inisherin and Everything Everywhere All at Once lead nominations|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 10, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240210025725/https://www.theguardian.com/culture/2023/jan/11/screen-actors-guild-the-banshees-of-inisherin-everything-everywhere-all-at-once|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lewis|first=Hilary|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-nominations-list-nominees-1235296640/|title=SAG Awards: ‘The Banshees of Inisherin,’ ‘Everything Everywhere All at Once’ Lead Nominations|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 6, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240406183539/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-nominations-list-nominees-1235296640/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sagaftra.org/nominations-announced-29th-annual-screen-actors-guild-awards%C2%AE|title=Nominations Announced for the 29th Annual Screen Actors Guild Awards®|website=[[:en:SAG-AFTRA|SAG-AFTRA]]|date=January 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 5, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405045840/https://www.sagaftra.org/nominations-announced-29th-annual-screen-actors-guild-awards%C2%AE|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nordyke|first=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-winners-list-1235334724/|title=SAG Awards: Winners List|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 11, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240411050716/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/sag-awards-2023-winners-list-1235334724/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Phillips|first=Jevon|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-02-26/sag-awards-2023-winners-full-list|title=All the 2023 SAG Awards winners|website=[[:en:Los Angeles Times|Los Angeles Times]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 30, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530135257/https://www.latimes.com/entertainment-arts/awards/story/2023-02-26/sag-awards-2023-winners-full-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/02/sag-awards-2023-winners-list-awards-insider|title=SAG Awards 2023: Winners List Updated Live|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 8, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230508041140/https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/02/sag-awards-2023-winners-list-awards-insider|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-64781108|title=SAG Awards: The winners and nominees|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=July 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230715204742/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-64781108|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Snierson|first=Dan|url=https://ew.com/awards/sag-awards/sag-awards-2023-winners-list/|title=SAG Awards 2023: See the complete winners list|website=[[:en:Entertainment Weekly|Entertainment Weekly]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 24, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240524071831/https://ew.com/awards/sag-awards/sag-awards-2023-winners-list/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Specter|first=Emma|url=https://www.vogue.com/article/winners-2023-sag-awards|title=See the Full List of Winners at the 2023 SAG Awards|website=[[:en:Vogue (magazine)|Vogue]]|date=February 27, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=April 30, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240430074710/https://www.vogue.com/article/winners-2023-sag-awards|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://parade.com/tv/sag-awards-2023|title=The 2023 SAG Awards Will Honor Sally Field! Everything To Know About the Show, Including Winners, Presenters and More|website=[[:en:Parade (magazine)|Parade]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 31, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230331213330/https://parade.com/tv/sag-awards-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Zhan|first=Jennifer|url=https://www.vulture.com/2023/02/2023-sag-awards-full-winners-list.html|title=The SAG Awards Have Unmasked the 2023 Winners|website=[[:en:Vulture (website)|Vulture]]|date=February 26, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116115306/https://www.vulture.com/2023/02/2023-sag-awards-full-winners-list.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:75th Primetime Emmy Awards|Primetime Emmy Award]] [[:en:Primetime Emmy Award for Outstanding Lead Actress in a Comedy Series|for Outstanding Performance by a Lead Actress in a&lt;br&gt; Comedy]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2023/outstanding-lead-actress-in-a-comedy-series|title=75th Emmy Awards (2023) - Outstanding Lead Actress In A Comedy Series|website=[[:en:Academy of Television Arts &amp; Sciences|Academy of Television Arts &amp; Sciences]]|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 18, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240118231913/https://www.emmys.com/awards/nominees-winners/2023/outstanding-lead-actress-in-a-comedy-series|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vogue.com/article/2023-emmy-awards-winners-list|title=All the Winners at the 2024 Emmy Awards|website=[[:en:Vogue (magazine)|Vogue]]|date=January 16, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 28, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240228055151/https://www.vogue.com/article/2023-emmy-awards-winners-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Dilillo|first=John|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/emmy-nominations-2023|title=Jenna Ortega Dances Her Way into This Wednesday’s Emmy Nominations|website=[[:en:Netflix|Netflix]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117044402/https://www.netflix.com/tudum/articles/emmy-nominations-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Grein|first=Paul|url=https://www.billboard.com/music/awards/2024-primetime-emmy-awards-winners-list-1235580458/|title=Here Are All the Winners of the 2023 Primetime Emmy Awards (Full List)|website=[[:en:Billboard (magazine)|Billboard]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127192522/https://www.billboard.com/music/awards/2024-primetime-emmy-awards-winners-list-1235580458/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guglielmi|first=Jodi|url=https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/emmy-awards-2023-complete-winners-list-1234946902/|title=Emmy Awards 2023: See the Complete Winners List|website=[[:en:Rolling Stone|Rolling Stone]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 20, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120012427/https://www.rollingstone.com/tv-movies/tv-movie-news/emmy-awards-2023-complete-winners-list-1234946902/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Khosla|first=Proma|url=https://www.indiewire.com/awards/results/emmy-nominations-2023-full-list-1234883261/|title=2023 Emmy Nominations: See the Full List|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116062331/https://www.indiewire.com/awards/results/emmy-nominations-2023-full-list-1234883261/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lee|first=Benjamin|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2023/jul/12/emmys-2023-nominations-succession-the-last-of-us-white-lotus|title=Emmys 2023: Succession’s final season scores 27 nominations|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 18, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240118153338/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2023/jul/12/emmys-2023-nominations-succession-the-last-of-us-white-lotus|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lee|first=Benjamin|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/jan/15/emmys-full-list-of-winners|title=Emmys: full list of winners|website=[[:en:The Guardian|The Guardian]]|date=January 16, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 20, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620100520/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2024/jan/15/emmys-full-list-of-winners|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Lewis|first1=Hilary|last2=Nordyke|first2=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmys-nominations-nominees-list-1235533766/|title=Emmys 2023: List of Nominees|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 11, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240511120921/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmys-nominations-nominees-list-1235533766/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=McIntosh|first=Steven|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-66179844|title=Emmy nominations 2023: The Last of Us and Succession up for top TV awards|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240627230809/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-66179844|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Moreau|first1=Jordan|last2=Otterson|first2=Joe|url=https://variety.com/2024/tv/awards/emmys-2023-2024-winners-list-1235870276/|title=Emmy Awards 2023: ‘Succession’ and ‘The Bear’ Tie With 6 Wins, ‘Beef’ Follows With 5 (Winners List)|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240527114708/https://variety.com/2024/tv/awards/emmys-2023-2024-winners-list-1235870276/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Moreau|first1=Jordan|last2=Schneider|first2=Michael|url=https://variety.com/2023/tv/news/2023-emmy-nominations-list-1235666521/|title=Emmys 2023: The Complete Nominations List|website=[[:en:Variety (magazine)|Variety]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=August 23, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240823014518/https://variety.com/2023/tv/news/2023-emmy-nominations-list-1235666521/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nordyke|first=Kimberly|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmy-award-winners-list-1235788451/|title=Emmy Awards: Winners List|website=[[:en:The Hollywood Reporter|The Hollywood Reporter]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 21, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240521232236/https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/2023-emmy-award-winners-list-1235788451/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Ordoña|first1=Michael|last2=Phillips|first2=Jevon|url=https://www.latimes.com/entertainment-arts/tv/story/2023-07-12/emmy-nominations-list-2023|title=Here’s the full list of 2023 Emmy nominations|website=[[:en:Los Angeles Times|Los Angeles Times]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=August 1, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240801164914/https://www.latimes.com/entertainment-arts/tv/story/2023-07-12/emmy-nominations-list-2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Rice|first1=Lynette|last2=Hipes|first2=Patrick|url=https://deadline.com/2023/07/2023-emmy-nominations-list-1235434253/|title=Primetime Emmy Awards Nominations: The Complete List|website=[[:en:Deadline Hollywood|Deadline]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 22, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240122203958/https://deadline.com/2023/07/2023-emmy-nominations-list-1235434253/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/07/emmy-nominations-2023-list|title=2023 Emmy Nominations: See the Full List Here|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=July 18, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240718161450/https://www.vanityfair.com/hollywood/2023/07/emmy-nominations-2023-list|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Rich|first=Katey|url=https://www.vanityfair.com/hollywood/awards-insider-emmy-winners-list-2024|title=Emmys 2024: See All the Winners Here|website=[[:en:Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]|date=January 16, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 16, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240116063427/https://www.vanityfair.com/hollywood/awards-insider-emmy-winners-list-2024|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Schwartz|first=Missy|url=https://www.thewrap.com/pedro-pascal-jenna-ortega-emmy-nominations/|title=Pedro Pascal and Jenna Ortega Are First Latinos to Land Lead Acting Emmy Noms in Drama, Comedy Series Since 2008|website=[[:en:TheWrap|TheWrap]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=May 19, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519201526/https://www.thewrap.com/pedro-pascal-jenna-ortega-emmy-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Sherman|first=Rachel|url=https://www.nytimes.com/2023/07/12/arts/television/emmy-nominees-list-2023.html|title=Emmy Nominees 2023: The Complete List|website=[[:en:The New York Times|The New York Times]]|date=July 12, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=January 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117054154/https://www.nytimes.com/2023/07/12/arts/television/emmy-nominees-list-2023.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Strecker|first=Erin|url=https://www.indiewire.com/awards/results/2023-emmys-winners-list-full-1234941771/|title=Here’s the Full List of 75th Primetime Emmy Winners|website=[[:en:IndieWire|IndieWire]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=August 22, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240822162623/https://www.indiewire.com/awards/results/2023-emmys-winners-list-full-1234941771/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-67938723|title=The full list of winners and nominees at the Emmy Awards|website=[[:en:BBC|BBC]]|date=January 15, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 27, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240627230803/https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-67938723|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{center|2023}}
| ''[[:en:Saturday Night Live|Saturday Night Live]]''
| Herself (host)
| Episode: &quot;Jenna Ortega/[[:en:The 1975|The 1975]]&quot; &lt;br&gt;Nominated - [[:en:3rd Astra TV Awards|Astra Award for Best Guest Actress in a Comedy Series]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Anderson|first=Erik|url=https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|title=‘The Boys,’ ‘Yellowjackets,’ ‘Abbott Elementary’ lead 2023 HCA TV Awards nominations|website=AwardsWatch|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=September 29, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230929111208/https://awardswatch.com/the-boys-yellowjackets-abbott-elementary-lead-2023-hca-tv-awards-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-associations-creative-arts-category-nominations-for-the-2023-hca-tv-awards/|title=HCA’s Creative Arts Nominations for the 2023 HCA TV Awards have been announced|website=[[:en:Hollywood Creative Alliance|Hollywood Creative Alliance]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 5, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240305173132/https://theastras.com/press-releases/hollywood-critics-associations-creative-arts-category-nominations-for-the-2023-hca-tv-awards/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Moye|first=Clarence|url=https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|title=2023 Hollywood Critics Association TV Awards: ‘Yellowjackets,’ ‘The Boys’ Lead All Nominees with 14 Nominations|website=[[:en:Awards Daily|Awards Dailey]]|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=June 8, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240608202004/https://www.awardsdaily.com/2023/07/2023-hollywood-critics-association-tv-awards-yellowjackets-the-boys-lead-all-nominees-with-14-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|title=The 2023 Hollywood Creative Alliance (HCA) TV Astra Award Winners|website=Next Best Picture|date=January 9, 2024|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317053918/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-winners/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Neglia|first=Matt|url=https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|title=The 2023 Hollywood Critics Association (HCA) TV Award Nominations|website=Next Best Picture|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=March 17, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240317082316/https://nextbestpicture.com/the-2023-hollywood-critics-association-hca-tv-award-nominations/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Prusakowski|first=Steven|url=https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|title=Netflix, HBO, ABC Lead The Hollywood Critics Association 2023 TV Award Nominees|website=Awards Radar|date=July 11, 2023|accessdate=May 31, 2024|archive-date=February 7, 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240207200054/https://awardsradar.com/2023/07/11/hca-2023-hca-tv-award-nominees/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|}

== References ==
{{Reflist}}</text>
      <sha1>ddmo14qqgyxplcpi9veiq25fj086dcs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482037</id>
      <parentid>42482011</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T10:55:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-140485|~2025-140485]] ([[User talk:~2025-140485|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>42471998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10630" sha1="8bn1ye30niyqgfksctmu2yfo5pqm2fa" xml:space="preserve">:''Ne mešati sa stanovnicima [[Hispanoamerika|Hispanoamerike]]''.

{{narod|
|ime=Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci
|Datoteka=&lt;div style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&lt;!--If you swap out an image, change the &quot;x##px&quot; entry for EACH image in the row so that the width of the row lines up with the others--&gt;[[Datoteka:Cesar chavez crop.jpg|x115px|César Chávez]][[Datoteka:Raquel welch 1979.jpg|x115px|Raquel Welch]][[Datoteka:Admiral David Farragut (1801–1870) - collodion, LC-BH82-4054 restored.jpg|x115px|David Farragut]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Sonia Sotomayor 6 sitting, 2009.jpg|x113px|Sonia Sotomayor]][[Datoteka:Changdiaz.jpg|x113px|Franklin Chang-Diaz]][[Datoteka:Banuelos.jpg|x113px|Romana Acosta Bañuelos]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Alex Rodriguez Talking.jpg|x115px|Alex Rodriguez]][[Datoteka:Hilda Solis official DOL portrait2.jpg|x115px|Hilda Solis]][[Datoteka:Isabel Allende - 001.jpg|x115px|Isabel Allende]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:JohnLeguizamo.JPG|x119px|John Leguizamo]][[Datoteka:Juan Bandini portrait4x3.jpg|x119px|Juan Bandini]][[Datoteka:Gloriaestefan ahoy flipped.jpg|x119px|Gloria Estefan]]
|opis slike= &lt;small&gt;[[Sesar Čaves]]{{•}}[[Rakel Velč]]{{•}}[[Dejvid Faragut]]&lt;br /&gt;[[Sonja Sotomajor]]{{•}}[[Frenklin Čang-Dias]]{{•}}[[Romana Akosta Banelos]]&lt;br /&gt;[[Aleks Rodrigez]]{{•}}[[Hilda Solis]]{{•}}[[Izabela Aljende]]&lt;br /&gt;[[Džon Legisamo]]{{•}}[[Huan Bandini]]{{•}}[[Glorija Estefan]]&lt;/small&gt;
|upopulacija=
|populacija = {{flag|SAD}}: 58.846.134&lt;ref&gt;http://www.champsonline.org/assets/files/ToolsProducts/PublicationsMedia/PubsMediaDocs/DemographicsRVIIIStatsJune2012.pdf{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; (16,7% od ukupnog broja stanovnika&lt;ref name=&quot;census.gov&quot;&gt;[http://www.census.gov/newsroom/releases/archives/population/cb12-90.html Most Children Younger Than Age 1 are Minorities, Census Bureau Reports - Population - Newsroom - U.S. Census Bureau&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;)
|jezik = [[Španski jezik|španski]]{{•}}[[Engleski jezik|engleski]]{{•}}[[Portugalski jezik|portugalski]]
|religija=Većinom [[rimokatolici]], manjim delom [[Protestantizam|protestanti]], [[mormoni]] i nereligiozni&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Growing number of Latinos have no religious affiliation |url=http://nbclatino.com/2012/08/23/growing-number-of-latinos-have-no-religious-affiliation/ |access-date=2012-12-16 |archivedate=2012-08-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120824133831/http://nbclatino.com/2012/08/23/growing-number-of-latinos-have-no-religious-affiliation/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|grupa=
}}
'''Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci''' ({{jez-en|Hispanic or Latino Americans}}) su nazivi za stanovnike [[SAD]] koji su poreklom iz zemalja [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] ili sa [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskog poluostrva]] kao i za sve stanovnike SAD koji se tako izjašnjavaju.&lt;ref name=&quot;fhwa.dot.gov&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fhwa.dot.gov/hep/49cfr26.htm  U.S. Department of Transportation |title=49 CFR Part 26 |accessdate=22. 10. 2012 |quote=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SBA 8005&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sbaonline.sba.gov/sops/8005/sop8005-3.pdf |title=US Small Business Administration 8(a) Program Standard Operating Procedure |accessdate=22. 10. 2012. |quote= |archivedate=2006-09-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060925005103/http://www.sbaonline.sba.gov/sops/8005/sop8005-3.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=c2010def&gt;{{cite web |url=http://www.census.gov/prod/cen2010/briefs/c2010br-02.pdf |title=Overview of Race and Hispanic Origin: 2010 |accessdate=28. 3. 2011. |first1=Karen R. |last1=Humes |first2=Nicholas A. |last2=Jones |first3=Roberto R. |last3=Ramirez |publisher=U.S. Census Bureau |format=PDF |quote=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hlorigin&gt;{{cite web |url=http://factfinder.census.gov/home/en/epss/glossary_h.html#hispanic_or_latino_origin |title=American FactFinder Help: Hispanic or Latino origin |publisher=United States Census Bureau |accessdate=5. 1. 2008. |quote= |archivedate=2001-03-05 |archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20010305235951/http://factfinder.census.gov/home/en/epss/glossary_h.html#hispanic_or_latino_origin |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci predstavljaju više etničku nego [[rasa|rasnu]] grupu,&lt;ref name=popest2007&gt;{{cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-ds_name=PEP_2007_EST&amp;-mt_name=PEP_2007_EST_G2007_T004_2007&amp;-CONTEXT=dt&amp;-redoLog=true&amp;-currentselections=PEP_2006_EST_G2006_T004_2006&amp;-geo_id=01000US&amp;-format=&amp;-_lang=en |title=T4-2007. Hispanic or Latino By Race &lt;nowiki&gt;[15]&lt;/nowiki&gt; |accessdate= |work=2007 Population Estimates |publisher=United States Census Bureau |archivedate=2020-02-12 |archiveurl=https://archive.today/20200212034725/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-ds_name=PEP_2007_EST&amp;-mt_name=PEP_2007_EST_G2007_T004_2007&amp;-CONTEXT=dt&amp;-redoLog=true&amp;-currentselections=PEP_2006_EST_G2006_T004_2006&amp;-geo_id=01000US&amp;-format=&amp;-_lang=en |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=b03002&gt;{{cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-ds_name=ACS_2007_1YR_G00_&amp;-mt_name=ACS_2007_1YR_G2000_B03002&amp;-CONTEXT=dt&amp;-redoLog=true&amp;-currentselections=PEP_2006_EST_G2006_T004_2006&amp;-geo_id=01000US&amp;-format=&amp;-_lang=en |title=B03002. Hispanic or Latino origin by race |accessdate= |work=2007 American Community Survey 1-Year Estimates |publisher=United States Census Bureau |archivedate=2020-02-12 |archiveurl=https://archive.today/20200212034421/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-ds_name=ACS_2007_1YR_G00_&amp;-mt_name=ACS_2007_1YR_G2000_B03002&amp;-CONTEXT=dt&amp;-redoLog=true&amp;-currentselections=PEP_2006_EST_G2006_T004_2006&amp;-geo_id=01000US&amp;-format=&amp;-_lang=en |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tafoya&gt;{{cite web |url=http://pewhispanic.org/files/reports/35.pdf |title=Shades of Belonging |last=Tafoya |first=Sonya |accessdate=7. 5. 2008. |date=6. 12. 2004. |format=PDF |publisher=Pew Research Center |archivedate=2008-05-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080528123221/http://pewhispanic.org/files/reports/35.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; a u rasnom pogledu mogu pripadati različitim grupama. Iako se ova dva naziva ponekad koriste kao sinonimi, pojam Hispanci/Hispanoamerikanci ima uže značenje i odnosi se na osobe poreklom iz zemalja španskog govornog područja, dok se termin Latino/Latinoamerikanci koristi za sve osobe poreklom iz zemalja Latinske Amerike (uključujući i [[Brazil]])&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.guardian.co.uk/world/uselectionroadtrip/2008/oct/18/uselections2008-race-newmexico | location=London | work=The Guardian | first=Kevin | last=Anderson | title=The complexity of race in New Mexico | date=18. 10. 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;StyleChanges&quot; &gt;{{cite web
 | url = http://www.newsroom101.com/newsroom101/NR_exercises/apupdates.html
 | title = Newsroom 101: Recent Changes to AP Style
 | accessdate = 6. 4. 2012.
 | archive-date = 2012-04-18
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120418151920/http://www.newsroom101.com/newsroom101/NR_exercises/apupdates.html
 | dead-url = yes
 }}&lt;/ref&gt; ali isključuje osobe poreklom iz [[Španija|Španije]]. ''Latinoamerikanci'' je širi termin i obuhvata veći broj stanovnika zbog toga što je broj stanovnika poreklom iz Brazila višestruko veći od broja stanovnika poreklom iz Španije. Upotreba ova dva termina je povezana i sa lokacijom. Stanovnici poreklom iz zemalja španskog govornog područja koji žive u istočnom delu SAD uglavnom se izjašnjavaju kao Hispanci/Hispanoamerikanci, dok se oni koji žive u zapadnom delu SAD uglavnom izjašnjavaju kao Latinoamerikanci.&lt;ref name=omb&gt;{{cite web|url=http://www.whitehouse.gov/omb/fedreg/1997standards.html|title=Revisions to the Standards for the Classification of Federal Data on Race and Ethnicity. Federal Register Notice October 30, 1997|accessdate=1. 6. 2012.|author=Office of Management and Budget|archivedate=2004-02-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20040208185224/http://www.whitehouse.gov/omb/fedreg/1997standards.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Prema poslednjim procjenama, Hispanoamerikanaca i Latinoamerikanaca ima oko 52 miliona, što je 16,7% od ukupnog broja stanovnika SAD.&lt;ref name=&quot;census.gov&quot;/&gt; Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci su druga najveća etnička grupa u SAD (nakon „Belaca nehispanskog porekla“).

Prvi španski doseljenici naselili su se na teritoriji današnjeg SAD [[1565]], kada je osnovano naselje [[Sent Ogastin (Florida)|Sent Ogastin]] na teritoriji [[Florida|Floride]].&lt;ref name=amlib&gt;{{cite web |url=http://www.americaslibrary.gov/cgi-bin/jb_date.cgi?day=08&amp;month=09 |title=A Spanish Expedition Established St. Augustine in Florida |accessdate=28. 4. 2008 |work=America's Library |publisher=Library of Congress |quote= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080524053221/http://www.americaslibrary.gov/cgi-bin/jb_date.cgi?day=08&amp;month=09 |archivedate=2008-05-24 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Krajem [[16. vek]]a Španci su formirali prva naselja na teritoriji današnjeg [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], koja su kasnije izmeštena na prostor današnjeg grada [[El Paso]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=The Encyclopedia Americana |publisher=Encyclopedia Americana Corp |year=1919 |pages=151 |url=http://books.google.com/books?id=B_kUAAAAYAAJ&amp;pg=PA151&amp;dq=%22San+Gabriel%22+%22El+Paso%22+%22New+Mexico%22+Texas+1598+1680&amp;output=html}}&lt;/ref&gt; U [[18. vek]]u španski doseljenici su formirali prva naselja na teritoriji [[Arizona|Arizone]] i [[Kalifornija|Kalifornije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/mex_am/chronology.html |title=Documents in Mexican American History |accessdate=11. 6. 2008. |publisher=University of Houston |archive-date=2012-01-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120121103031/http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/mex_am/chronology.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.loc.gov/rr/hispanic/congress/ Hispanic Americans in Congress] ''Library of Congress''
* [http://www.army.mil/hispanicamericans/ Hispanic Heritage in the United States Army]
* [http://www.census.gov/prod/2001pubs/p20-535.pdf Popis 2000.]
* [http://www.pbs.org/newshour/generation-next/demographic/latinamerica_04-26.html Latino-Americans Become Unofficial Face of Politics Abroad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110126130359/http://www.pbs.org/newshour/generation-next/demographic/latinamerica_04-26.html |date=2011-01-26 }} by Josh Miller, PBS, April 27, 2007
* [http://www.cnn.com/SPECIALS/2009/latino.in.america/ Latino in America] - ''[[CNN]]''
* [http://www.mexicanroots.com Mexican Roots]

{{klica-SAD}}

[[Kategorija:Demografija SAD]]</text>
      <sha1>8bn1ye30niyqgfksctmu2yfo5pqm2fa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482041</id>
      <parentid>42482037</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T10:56:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštićena stranica [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno))</comment>
      <origin>42471998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10630" sha1="8bn1ye30niyqgfksctmu2yfo5pqm2fa" xml:space="preserve">:''Ne mešati sa stanovnicima [[Hispanoamerika|Hispanoamerike]]''.

{{narod|
|ime=Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci
|Datoteka=&lt;div style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;&lt;!--If you swap out an image, change the &quot;x##px&quot; entry for EACH image in the row so that the width of the row lines up with the others--&gt;[[Datoteka:Cesar chavez crop.jpg|x115px|César Chávez]][[Datoteka:Raquel welch 1979.jpg|x115px|Raquel Welch]][[Datoteka:Admiral David Farragut (1801–1870) - collodion, LC-BH82-4054 restored.jpg|x115px|David Farragut]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Sonia Sotomayor 6 sitting, 2009.jpg|x113px|Sonia Sotomayor]][[Datoteka:Changdiaz.jpg|x113px|Franklin Chang-Diaz]][[Datoteka:Banuelos.jpg|x113px|Romana Acosta Bañuelos]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Alex Rodriguez Talking.jpg|x115px|Alex Rodriguez]][[Datoteka:Hilda Solis official DOL portrait2.jpg|x115px|Hilda Solis]][[Datoteka:Isabel Allende - 001.jpg|x115px|Isabel Allende]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:JohnLeguizamo.JPG|x119px|John Leguizamo]][[Datoteka:Juan Bandini portrait4x3.jpg|x119px|Juan Bandini]][[Datoteka:Gloriaestefan ahoy flipped.jpg|x119px|Gloria Estefan]]
|opis slike= &lt;small&gt;[[Sesar Čaves]]{{•}}[[Rakel Velč]]{{•}}[[Dejvid Faragut]]&lt;br /&gt;[[Sonja Sotomajor]]{{•}}[[Frenklin Čang-Dias]]{{•}}[[Romana Akosta Banelos]]&lt;br /&gt;[[Aleks Rodrigez]]{{•}}[[Hilda Solis]]{{•}}[[Izabela Aljende]]&lt;br /&gt;[[Džon Legisamo]]{{•}}[[Huan Bandini]]{{•}}[[Glorija Estefan]]&lt;/small&gt;
|upopulacija=
|populacija = {{flag|SAD}}: 58.846.134&lt;ref&gt;http://www.champsonline.org/assets/files/ToolsProducts/PublicationsMedia/PubsMediaDocs/DemographicsRVIIIStatsJune2012.pdf{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; (16,7% od ukupnog broja stanovnika&lt;ref name=&quot;census.gov&quot;&gt;[http://www.census.gov/newsroom/releases/archives/population/cb12-90.html Most Children Younger Than Age 1 are Minorities, Census Bureau Reports - Population - Newsroom - U.S. Census Bureau&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;)
|jezik = [[Španski jezik|španski]]{{•}}[[Engleski jezik|engleski]]{{•}}[[Portugalski jezik|portugalski]]
|religija=Većinom [[rimokatolici]], manjim delom [[Protestantizam|protestanti]], [[mormoni]] i nereligiozni&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Growing number of Latinos have no religious affiliation |url=http://nbclatino.com/2012/08/23/growing-number-of-latinos-have-no-religious-affiliation/ |access-date=2012-12-16 |archivedate=2012-08-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120824133831/http://nbclatino.com/2012/08/23/growing-number-of-latinos-have-no-religious-affiliation/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|grupa=
}}
'''Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci''' ({{jez-en|Hispanic or Latino Americans}}) su nazivi za stanovnike [[SAD]] koji su poreklom iz zemalja [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] ili sa [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskog poluostrva]] kao i za sve stanovnike SAD koji se tako izjašnjavaju.&lt;ref name=&quot;fhwa.dot.gov&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fhwa.dot.gov/hep/49cfr26.htm  U.S. Department of Transportation |title=49 CFR Part 26 |accessdate=22. 10. 2012 |quote=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SBA 8005&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.sbaonline.sba.gov/sops/8005/sop8005-3.pdf |title=US Small Business Administration 8(a) Program Standard Operating Procedure |accessdate=22. 10. 2012. |quote= |archivedate=2006-09-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060925005103/http://www.sbaonline.sba.gov/sops/8005/sop8005-3.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=c2010def&gt;{{cite web |url=http://www.census.gov/prod/cen2010/briefs/c2010br-02.pdf |title=Overview of Race and Hispanic Origin: 2010 |accessdate=28. 3. 2011. |first1=Karen R. |last1=Humes |first2=Nicholas A. |last2=Jones |first3=Roberto R. |last3=Ramirez |publisher=U.S. Census Bureau |format=PDF |quote=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hlorigin&gt;{{cite web |url=http://factfinder.census.gov/home/en/epss/glossary_h.html#hispanic_or_latino_origin |title=American FactFinder Help: Hispanic or Latino origin |publisher=United States Census Bureau |accessdate=5. 1. 2008. |quote= |archivedate=2001-03-05 |archiveurl=http://webarchive.loc.gov/all/20010305235951/http://factfinder.census.gov/home/en/epss/glossary_h.html#hispanic_or_latino_origin |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci predstavljaju više etničku nego [[rasa|rasnu]] grupu,&lt;ref name=popest2007&gt;{{cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-ds_name=PEP_2007_EST&amp;-mt_name=PEP_2007_EST_G2007_T004_2007&amp;-CONTEXT=dt&amp;-redoLog=true&amp;-currentselections=PEP_2006_EST_G2006_T004_2006&amp;-geo_id=01000US&amp;-format=&amp;-_lang=en |title=T4-2007. Hispanic or Latino By Race &lt;nowiki&gt;[15]&lt;/nowiki&gt; |accessdate= |work=2007 Population Estimates |publisher=United States Census Bureau |archivedate=2020-02-12 |archiveurl=https://archive.today/20200212034725/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-ds_name=PEP_2007_EST&amp;-mt_name=PEP_2007_EST_G2007_T004_2007&amp;-CONTEXT=dt&amp;-redoLog=true&amp;-currentselections=PEP_2006_EST_G2006_T004_2006&amp;-geo_id=01000US&amp;-format=&amp;-_lang=en |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=b03002&gt;{{cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-ds_name=ACS_2007_1YR_G00_&amp;-mt_name=ACS_2007_1YR_G2000_B03002&amp;-CONTEXT=dt&amp;-redoLog=true&amp;-currentselections=PEP_2006_EST_G2006_T004_2006&amp;-geo_id=01000US&amp;-format=&amp;-_lang=en |title=B03002. Hispanic or Latino origin by race |accessdate= |work=2007 American Community Survey 1-Year Estimates |publisher=United States Census Bureau |archivedate=2020-02-12 |archiveurl=https://archive.today/20200212034421/http://factfinder.census.gov/servlet/DTTable?_bm=y&amp;-ds_name=ACS_2007_1YR_G00_&amp;-mt_name=ACS_2007_1YR_G2000_B03002&amp;-CONTEXT=dt&amp;-redoLog=true&amp;-currentselections=PEP_2006_EST_G2006_T004_2006&amp;-geo_id=01000US&amp;-format=&amp;-_lang=en |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tafoya&gt;{{cite web |url=http://pewhispanic.org/files/reports/35.pdf |title=Shades of Belonging |last=Tafoya |first=Sonya |accessdate=7. 5. 2008. |date=6. 12. 2004. |format=PDF |publisher=Pew Research Center |archivedate=2008-05-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080528123221/http://pewhispanic.org/files/reports/35.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; a u rasnom pogledu mogu pripadati različitim grupama. Iako se ova dva naziva ponekad koriste kao sinonimi, pojam Hispanci/Hispanoamerikanci ima uže značenje i odnosi se na osobe poreklom iz zemalja španskog govornog područja, dok se termin Latino/Latinoamerikanci koristi za sve osobe poreklom iz zemalja Latinske Amerike (uključujući i [[Brazil]])&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.guardian.co.uk/world/uselectionroadtrip/2008/oct/18/uselections2008-race-newmexico | location=London | work=The Guardian | first=Kevin | last=Anderson | title=The complexity of race in New Mexico | date=18. 10. 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;StyleChanges&quot; &gt;{{cite web
 | url = http://www.newsroom101.com/newsroom101/NR_exercises/apupdates.html
 | title = Newsroom 101: Recent Changes to AP Style
 | accessdate = 6. 4. 2012.
 | archive-date = 2012-04-18
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120418151920/http://www.newsroom101.com/newsroom101/NR_exercises/apupdates.html
 | dead-url = yes
 }}&lt;/ref&gt; ali isključuje osobe poreklom iz [[Španija|Španije]]. ''Latinoamerikanci'' je širi termin i obuhvata veći broj stanovnika zbog toga što je broj stanovnika poreklom iz Brazila višestruko veći od broja stanovnika poreklom iz Španije. Upotreba ova dva termina je povezana i sa lokacijom. Stanovnici poreklom iz zemalja španskog govornog područja koji žive u istočnom delu SAD uglavnom se izjašnjavaju kao Hispanci/Hispanoamerikanci, dok se oni koji žive u zapadnom delu SAD uglavnom izjašnjavaju kao Latinoamerikanci.&lt;ref name=omb&gt;{{cite web|url=http://www.whitehouse.gov/omb/fedreg/1997standards.html|title=Revisions to the Standards for the Classification of Federal Data on Race and Ethnicity. Federal Register Notice October 30, 1997|accessdate=1. 6. 2012.|author=Office of Management and Budget|archivedate=2004-02-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20040208185224/http://www.whitehouse.gov/omb/fedreg/1997standards.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Prema poslednjim procjenama, Hispanoamerikanaca i Latinoamerikanaca ima oko 52 miliona, što je 16,7% od ukupnog broja stanovnika SAD.&lt;ref name=&quot;census.gov&quot;/&gt; Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci su druga najveća etnička grupa u SAD (nakon „Belaca nehispanskog porekla“).

Prvi španski doseljenici naselili su se na teritoriji današnjeg SAD [[1565]], kada je osnovano naselje [[Sent Ogastin (Florida)|Sent Ogastin]] na teritoriji [[Florida|Floride]].&lt;ref name=amlib&gt;{{cite web |url=http://www.americaslibrary.gov/cgi-bin/jb_date.cgi?day=08&amp;month=09 |title=A Spanish Expedition Established St. Augustine in Florida |accessdate=28. 4. 2008 |work=America's Library |publisher=Library of Congress |quote= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080524053221/http://www.americaslibrary.gov/cgi-bin/jb_date.cgi?day=08&amp;month=09 |archivedate=2008-05-24 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Krajem [[16. vek]]a Španci su formirali prva naselja na teritoriji današnjeg [[Novi Meksiko|Novog Meksika]], koja su kasnije izmeštena na prostor današnjeg grada [[El Paso]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=The Encyclopedia Americana |publisher=Encyclopedia Americana Corp |year=1919 |pages=151 |url=http://books.google.com/books?id=B_kUAAAAYAAJ&amp;pg=PA151&amp;dq=%22San+Gabriel%22+%22El+Paso%22+%22New+Mexico%22+Texas+1598+1680&amp;output=html}}&lt;/ref&gt; U [[18. vek]]u španski doseljenici su formirali prva naselja na teritoriji [[Arizona|Arizone]] i [[Kalifornija|Kalifornije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/mex_am/chronology.html |title=Documents in Mexican American History |accessdate=11. 6. 2008. |publisher=University of Houston |archive-date=2012-01-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120121103031/http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/mex_am/chronology.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.loc.gov/rr/hispanic/congress/ Hispanic Americans in Congress] ''Library of Congress''
* [http://www.army.mil/hispanicamericans/ Hispanic Heritage in the United States Army]
* [http://www.census.gov/prod/2001pubs/p20-535.pdf Popis 2000.]
* [http://www.pbs.org/newshour/generation-next/demographic/latinamerica_04-26.html Latino-Americans Become Unofficial Face of Politics Abroad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110126130359/http://www.pbs.org/newshour/generation-next/demographic/latinamerica_04-26.html |date=2011-01-26 }} by Josh Miller, PBS, April 27, 2007
* [http://www.cnn.com/SPECIALS/2009/latino.in.america/ Latino in America] - ''[[CNN]]''
* [http://www.mexicanroots.com Mexican Roots]

{{klica-SAD}}

[[Kategorija:Demografija SAD]]</text>
      <sha1>8bn1ye30niyqgfksctmu2yfo5pqm2fa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sloboda govora i blasfemija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>208809</id>
    <revision>
      <id>42482002</id>
      <parentid>42025415</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T23:54:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42482002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18214" sha1="ac4wuryoxysx7u8xexf74u4f2e7twtu" xml:space="preserve">Često postoji napetost između [[politička sloboda|političkih sloboda]], posebice [[sloboda govora|slobode govora]], te određenih primjera umjetnosti, književnosti, govora ili drugih akata koje neki smatraju [[svetogrđe|svetogrdnima]] ili [[blasfemija|blasfemičnima]]. Dokaz o tome da ta napetost nije iščeznula očituje se u mnogim primjerima kontroverzija i sukoba u čitavu svijetu.

Iako je mnogo zakona o zabrani blasfemije ukinuto već dugo vremena, posebice u [[zapadni svijet|zapadnom svijetu]], ovi su zakoni još uvijek na snazi u mnogim zemljama i jurisdikcijama (vidi [[zakoni protiv blasfemije]]). U nekim se slučajevima takvi zakoni još uvijek odnose na tisak iako se aktivno više ne provode.

Pitanje '''slobode govora i blasfemije''' ne može se sagledavati odvojeno od uloge religije kao izvora [[politička moć|političke moći]] u nekim društvima. U takvu društvu, blasfemija je jednaka prijetnji ne samo za religiju, već i za postojeći politički poredak; stoga su u tim slučajevima institucionalna kazna i opći odgovor na blasfemiju puno teži i nasilniji.

Neiscrpan popis modernih incidenata koji su doveli do [[moralna panika|moralne panike]], javnih protesta, [[progon]]a, poziva na ubojstvo ili drugih oblika [[represija|represije]] naveden je dalje u članku. Prije navođenja takvih primjera valja uzeti u obzir da danas postoji struja mišljenja o tome da je svaki zakon koji kažnjava blasfemiju nazadan, nasilan i krši [[ljudska prava]] jer svaki čovjek ima pravo na slobodu izražavanja.

== Kršćanstvo ==
* Godine 1886. američki [[slobodoumlje|slobodni mislilac]] [[Robert G. Ingersoll]] branio je Charlesa B. Reynoldsa iz [[Boonton, New Jersey|Boontona]] u [[New Jersey]]ju zbog optužba o blasfemiji.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Ingersoll|first=Robert G.|title=The Works of Robert G. Ingersoll, Vol. XI|year=2009|publisher=Cosimo|isbn=1605208965|pages=55&amp;ndash;117|url=http://www.cosimobooks.com/b2887_The-Works-of-Robert-G.-Ingersoll--Vol.-XI-%28in-12-volumes%29-1605208965-9781605208961.htm|accessdate=24. rujna 2012|archive-date=2013-10-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20131005004251/http://www.cosimobooks.com/b2887_The-Works-of-Robert-G.-Ingersoll--Vol.-XI-(in-12-volumes)-1605208965-9781605208961.htm}}&lt;/ref&gt; Reynolds je izgubio spor i kažnjen je novčanom kaznom od 50 $ koju je platio Ingersoll. Ingersollova obrana Reynoldsa dovela je u ozbiljnu ustavnu sumnju zakone o blasfemiji, pa je tek nekoliko država nakon toga pokušalo progoniti nekoga zbog optužbe o blasfemiji.
* Godine 1933. [[Norveška|norveški]] je autor [[Arnulf Overland]] optužen za blasfemiju nakon održana predavanja nazvana ''Kristendommen - den tiende landeplage'' (&quot;Kršćanstvo - deseta pošast&quot;), no oslobođen je optužba. Poslije toga nitko nije tužen zbog blasfemije u Norveškoj.&lt;ref&gt;Hvor gar grensen? http://www.hvorgargrensen.no/?aid=9072383 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426064955/http://www.hvorgargrensen.no/?aid=9072383 |date=2012-04-26 }}&lt;/ref&gt;
* Godine 1951. 40-minutni film [[talijanski neorealizam|talijanskog neorealista]] Roberta Rossellinija s naslovom ''[[L'Amore (film)|Ljubav]]'' izazvao je opće moralno zgražanje.&lt;ref&gt;Kozlovic, Anton Karl (2003). ''[http://www.quodlibet.net/kozlovic-fears.shtml Religious Film Fears 1: Satanic Infusion, Graven Images and Iconographic Perversion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030817104240/http://www.quodlibet.net/kozlovic-fears.shtml |date=2003-08-17 }}'', 5 ('''2-3''').&lt;/ref&gt; U središtu filma bio je čovjek &quot;sveti Josip&quot; koji je nasilno oplodio &quot;Nanni&quot;, uznemirenu seljanku koja je bila uvjerena da je Djevica Marija. Prosvjednici u Parizu dočekivali su pred kinodvoranama film noseći vitriolične znakove s porukama poput &quot;Ovaj je film uvreda svakoj poštenoj ženi i njezinoj majci&quot;, &quot;Nemoj biti komunist&quot; i &quot;Nemoj ući u Cesspool.&quot;&lt;ref&gt;Black, G. D. (1998). ''The Catholic crusade against the movies, 1940-1975.'' Cambridge: Cambridge University Press.&lt;/ref&gt; Film je kritiziran kao &quot;nasilan, štetan i blasfemičan&quot;. Nakon što je Katolička Crkva izvršila određen pritisak New York Board of Regents opozvao je dopusnicu filmu na osnovi toga što je &quot;svetogrdan&quot;. Distributer filma Joseph Burstyn naknadno je uložio priziv na tu odluku koju je Vrhovni sud SAD-a 1952. godine proglasio neustavnom u slučaju ''[[Joseph Burstyn, Inc v. Wilson]]''.&lt;ref&gt;Jowett, G. (1996). &quot;A significant medium for the communication of ideas&quot;: The Miracle decision and the decline of motion picture censorship, 1952-1968. ''Movie censorship and American culture'', 258-276. Washington: Smithsonian Institution Press.&lt;/ref&gt;
* Godine 1966. [[Nizozemska|nizozemski]] autor [[Gerard Reve]] sudski je proganjan zbog blasfemije nakon što je u dijelu svoje proze opisao vođenje ljubavi s bogom utjelovljenom u liku trogodišnjeg magarca. Oslobođen je na osnovi da se radilo o umjetničkom izrazu zaštićenom slobodom govora.{{Citation needed}}
* Godine 1966. [[Finska|finski]] je autor [[Hannu Salama]] također proganjan i optužen zbog knjige (''Juhannustanssit'') koju je napisao dvije godine prije toga. Presuda je suspendirana i konačno mu je oprošteno 1968.
* Filmovi koji su bili predmet kritike zbog navodna blasfemična sadržaja uključuju ''[[Posljednja kušnja Kristova|Posljednju kušnju Kristovu]]'' i ''[[Brianov život Montyja Pythona]]''.{{Citation needed}}
* Fotografija [[Piss Christ]] umjetnika [[Andres Serrano|Andresa Serrana]] koja prikazuje raspelo uronjeno u mokraću izazvalo je sličnu kontroverziju poput slike ''[[The Holy Virgin Mary]]'' umjetnika [[Chris Ofili|Chrisa Ofilija]] koja je prikazivala crnačku [[Marija (majka Isusova)|Mariju]] okruženu prizorima [[blaxploitation|bleksploitacijskih]] filmova i krupnim kadrom ženskih genitalija izreznim iz pornografskih časopisa.{{Citation needed}}
* Godine 1998. švedska je umjetnica [[Elisabeth Ohlson]] održala svoju izložbu ''[[Ecce Homo (izložba)|Ecce Homo]]'' s prikazima biblijskih likova prilagođenih LGBT temama uključujući Krista kao žrtvu AIDS-a. Biskup uppsalski Tord Harlin izjavio je &quot;u najboljem slučaju riječ je o lošoj teologiji, a u najgorem o blasfemiji&quot;.{{Citation needed}}
* Britanska evangelička organizacija [[Christian Voice (UK)|Kršćanski glas]] predvodila je ulične prosvjede protiv BBC-jeva prikazivanja mjuzikla ''[[Jerry Springer – The Opera]]'' u kojem jedan od glumaca nosi [[pelena|pelene]] da bi potom, dok je glumio lik Isusa, izjavio &quot;Malo sam gay&quot;. Kršćanski glas objavio je na svojem mrežnom mjestu kućne adrese i telefonske brojeve nekoliko BBC-jevih izvršnih urednika. To je dovelo do toga da su te osobe primile [[prijetnja smrću|prijetnje smrću]]. Druga je organizacija [[Christian Institute|Kršćanski institut]] pokušala podnijeti tužbu za blasfemiju protiv BBC-a. Visoki sud ih je sve odbio.{{Citation needed}}
* Filmska komedija ''[[Dogma (film)|Dogma]]'' (1999.) rezultirala je [[piket (prosvjed)|piketiranjem]] i tužbama za blasfemiju, te &quot;dvjema i pol&quot; prijetnjama smrću upućenima njezinu redatelju [[Kevin Smith|Kevinu Smithu]] i producentima [[Bob Weinstein|Bobu]] i [[Harvey Weinstein|Harveyju Weinsteinu]].{{Citation needed}}
* Godine 2002. autor španjolske [[videoigra|osobnoračunalne]] igre ''Slaughter Cofrade'' u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] poznat po inicijalima &quot;J. C. C. S.&quot; službeno je optužen od Crista del Gran Podera zbog kršenja članka 525. kaznenog zakonika koji zabranjuje bilo kakav &quot;napad&quot; na religijsku [[dogma|dogmu]], vjerovanje ili ceremoniju. Njegove su igre prikazivale pucanje u likove odjevene u vjersko ruho i koji su nosili [[kršćanski križ|kršćanske križeve]].{{Citation needed}}
* Godine 2004. [[magneti za hladnjak]] [[Jesus Dress Up]], koji prikazuju crtani lik raspetog Isusa u gaćicama koji se može odjenuti u sotonsku spavaćicu, izazvali su nacionalnu kontroverziju u SAD-u, a Urban Outfitters primili su više od 250.000 pritužba nakon što su prikazani na MSNBC-u. Distributer je otkazao sve preostale narudžbe tvorcu magneta [[Normal Bob Smith|Normalu Bobu Smithu]], a zatim je kao posljedicu ove pozornosti aktivistička skupina nazvana Laptop Lobbyists uzbunila umjetnikovu mrežnu kompaniju kojom su privremeno uspjeli ugasiti mrežno mjesto Jesus Dress Up&lt;ref&gt;[http://www.jesusdressup.com/]&lt;/ref&gt;
* Godine 2005. Marithé i François Girbaud parodirali su [[Leonardo da Vinci|Leonardovu]] religijsku sliku [[Posljednja večera (Leonardo)|''Posljednju večeru'']] na javnu plakatu. Katolička je Crkva pokrenula parnicu protiv Girbauda izazvavši zabrinutost glede slobode izražavanja i blasfemije. Sudac je okarakterizirao plakat kao &quot;uvredu za kršćane&quot;. Parnica je naposljetku odbačena.&lt;ref&gt;Irene Peroni, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4236499.stm ''Milan bans 'blasphemous' poster''], BBC News, 4. veljače, 2005.&lt;/ref&gt;
* Crtana knjiga [[Gerhard Haderer|Gerharda Haderera]] ''Život Isusov'' zabranjena je u Grčkoj 2003. godine na osnovi grčkih zakona o &quot;blasfemiji&quot; i &quot;vrijeđanju religije&quot;. Godine 2005. njezinu je autoru dosuđena šestomjesečna uvjetna zatvorska kazna ''in absentia''. Tijekom priziva odbačena je i zabrana i presuda nakon što je prvotna odluka izazvala zgražanje u Grčkoj i Europi.[http://www.theage.com.au/news/World/Greek-court-lifts-ban-on-Jesus-cartoon-book/2005/04/14/1113251690792.html][http://www.dw-world.de/dw/article/0,2144,1480744,00.html]
* Godine 2008. punkerski festival u [[Linköping]]u u [[Švedska|Švedskoj]] rabio je marketinčke plakate s prikazom sotone kako prazni crijeva nad Isusom na križu, a sve pod sloganom &quot;Punx against christ [''[[sic]]'']!&quot; Plakat je povučen na zahtjev općine Linköpinga.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Satan far inte bajsa pa Jesus i Linköping&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.corren.se/archive/2008/3/1/jm18052787j6leg.xml |access-date=2013-02-20 |archive-date=2008-04-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080408084906/http://www.corren.se/archive/2008/3/1/jm18052787j6leg.xml |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Objava plakata u lokalnim novinama [[Östgöta Correspondenten]]u uzrokovala je prijetnje smrću glavnom uredniku.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Varför elda pa fördomens bal?&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.corren.se/archive/2008/3/7/jmchd1wx24imlii.xml |access-date=2013-02-20 |archive-date=2008-04-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080414210001/http://www.corren.se/archive/2008/3/7/jmchd1wx24imlii.xml |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
* Dana 8. rujna 2011. [[Advertising Standards Authority (Ujedinjena Kraljevina)|Advertising Standards Authority]], [[UK|britanska]] nadzorna služba, zabranio je reklamu za mobilni telefon [[Phones4U]] s prikazom slike [[Isus Krist|Isusa Krista]] nakon što je primio gotovo 100 pritužba da je &quot;ismijan i podcijenjen&quot; kršćanskom vjerom.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.guardian.co.uk/media/2011/sep/07/jesus-mobile-phone-ad-banned | location=London | work=The Guardian | first=Mark | last=Sweney | title='Jesus' mobile phone ad banned | date=7. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Prema nadzornoj službi crtani prikaz Isusa kako namiguje i podiže palac gore označen je kao &quot;nepoštovanje kršćanske vjere&quot; i da će &quot;vjerojatno uzrokovati ozbiljnu uvredu, posebice za kršćane&quot;.&lt;ref&gt;http://news.sky.com/home/business/article/16064199&lt;/ref&gt;
* U siječnju 2013. godine zagrebačko [[kazalište Gavella]] povuklo je plakat za predstavu ''[[Fine mrtve djevojke]]'' zbog neviđenog pritiska.&lt;ref&gt;{{cite news | title=&quot;Gavela&quot; uklanja plakat za &quot;Fine mrtve djevojke&quot; | url=http://www.hrt.hr/index.php?id=manjine-clanak&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=197806&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=881&amp;cHash=3ce71d3eb5 | work=HRT vijesti | date=16. siječnja 2013. | accessdate=2013-01-29 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Udruga Vigilare označila je [[kazališni plakat]] s prikazom dviju žena u zagrljaju kao &quot;izrazito vulgaran, uvredljiv i ponižavajući način [kojim se] prikazuje [[Marija (majka Isusova)|Blažena Djevica Marija]]&quot; te da se njime &quot;na najgrublji način ismijavaju, omalovažavaju i vrijeđaju svetinje, kao i vjerski osjećaji većine građana u Republici Hrvatskoj.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|title=&quot;Kazalište Gavella&quot; uklanja plakat za &quot;Fine mrtve djevojke&quot;|url=http://www.vigilare.org/akcija/kazaliste-gavella | work=Vigilare | date=15. siječnja 2013. | accessdate=2013-01-29}}&lt;/ref&gt;

== Islam ==
* Dana 18. kolovoza 1925. sada ugasle [[london]]ske večernje novine ''[[The Star (London)|The Star]]'' tiskale su crtani [[David Low (animator)|Davida Lowa]] u kojem je kapetan engleske kriketske momčadi [[Jack Hobbs]] oslikan kao visok kip u 'Galeriji najvažnijih povijesnih slavnih osoba' i kao onaj u kojega su svi uprijeli pogled odozdo. Među ostalima bio je Muhamed. Colin Seymour-Ure i Jim Schoff u svojoj knjizi ''David Low'' pišu &quot;dovoljno bezopasan kod kuće, prikaz Muhameda značio je da je u Indiji crtani 'zgrčio mnogo Muslimana u zanijemljenu bijesu', kao što je kalkutski izvjestitelj ''[[Morning Post]]a'' sročio u tekstu. Skupovi su održani i prosvjedne rezolucije su usvojene.&quot;&lt;ref&gt;Colin Seymour-Ure i Jim Schoff, &quot;David Low&quot;, Secker and Warburg 1985, str. 63&lt;/ref&gt;
* Godine 2006. američki [[animacija|animirani]] televizijski komični program ''[[South Park]]'', koji je prethodno prikazao Muhameda kao lik [[superjunak]]a u epizodi &quot;[[Super Best Friends]]&quot; od 4. srpnja 2001.&lt;ref&gt;{{cite episode | title = Super Best Friends | episodelink = Super Best Friends | series = South Park | serieslink = South Park | airdate = 2001-07-04 | season = 5 | number = 68}}&lt;/ref&gt; i potom prikazivao Muhameda u uvodnoj špici od navedene epizode nadalje,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ryan J. Budke. &quot;South Park's been showing Muhammad all season!&quot; TVSquad.com; 15. travnja 2006. |url=http://www.tvsquad.com/2006/04/15/south-parks-been-showing-muhammad-all-season/ |access-date=2013-02-20 |archive-date=2011-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110502033153/http://www.tvsquad.com/2006/04/15/south-parks-been-showing-muhammad-all-season/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; pokušao je satirički ocrtati incident u danskim novinama. U epizodi &quot;[[Cartoon Wars Part II]]&quot; namjeravali su prikazati Muhameda kako nabija [[Peter Griffin|Petera Griffina]], lika u [[Fox Broadcasting Company|Foxovoj]] animiranoj televizijskoj emisiji ''[[Family Guy]]''. [[Comedy Central]], prikazivatelji ''South Parka'' ipak su odbili scenu navodivši zabrinutost zbog nasilnih prosvjeda u [[islamski svijet|islamskom svijetu]]. Tvorci ''South Parka'' reagirali su tako što su umjesto toga satirizirali Comedy Centralov [[dvostruki standard]] u prihvatljivosti emitiranja ubacivši stoga isječak epizode &quot;[[Cartoon Wars Part II]]&quot; u kojoj crtani [[predsjednik Sjedinjenih Država|američki predsjednik]] [[George W. Bush]] i [[Isus]] prazne crijeva nad [[zastava Sjedinjenih Američkih Država|zastavom Sjedinjenih Država]].

&lt;!-- [[File:South park muhammad.jpg|thumb|210 px|right|Muhamed se 2001. godine pojavio u epizodi ''[[South Park]]a'' &quot;[[Super Best Friends]]&quot;. Prikaz je poslije uklonjen iz epizode &quot;[[Cartoon Wars Part II|Cartoon Wars]]&quot; iz 2006. i epizoda &quot;[[200 (South Park)|200]]&quot; i &quot;[[201 (South Park)|201]]&quot; iz 2010. zbog kontroverzija oko crtanih prikaza Muhameda u europskim novinama.]] --&gt;

* Prizori Muhameda na [[Pozdravno hodočašće|Pozdravnom hodočašću]] koje je izazvalo kontroverziju kada su neki urednici poželjeli ukloniti ga s Wikipedije.&lt;ref name=maome&gt;{{Cite web | publisher=[[Bibliotheque nationale de France]] | url=http://expositions.bnf.fr/livrarab/grands/0_01.htm | title=Le Prophete Mahomet | publisher=L'art du livre arabe | accessdate=2. ožujka 2007}}&lt;/ref&gt;{{citation needed}}

[[Datoteka:Maome.jpg|250px|thumb|right|Ilustracija iz 15. stoljeća u [[rukopis]]u [[Al-Biruni]]ja s prikazom Muhameda kako naučava Kur'an u Meki izazvala je kontroverziju kada su je neki urednici poželjeli ukloniti s Wikipedije.&lt;ref name=&quot;maome&quot;/&gt;]]

* Prosvjed kojem je traženo da [[Wikipedija]] ukloni slike Muhameda iz svih članaka započela je u veljači 2008. Glavna slika koja je dovedena u pitanje bila je [[:Datoteka:Maome.jpg|slika]] Muhameda u [[Meka|Meki]]. Wikipedija je odbila ukloniti slike.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2008/02/05/books/05wiki.html?_r=1&amp;ref=world&amp;oref=slogin|title=Wikipedia Islam Entry is Criticized|publisher=NY Times|date=5. veljače 2008|author=Cohen, Noam}}&lt;/ref&gt;

== Sikhizam ==
* Godine 2002. pojavljivanje [[videoigra|videoigre]] ''[[Hitman 2: Silent Assassin]]'' izazvalo je kontroverziju zbog razine koja je sadržavala ubijanje Sikha unutar prikaza njihova najsvetijeg mjesta [[Harmandir Sahib]]a.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/cbbcnews/hi/sci_tech/newsid_2440000/2440713.stm|title=Young Sikhs force changes to ''Hitman 2''|publisher=[[CBBC]]|date=21. studenoga 2002|accessdate=2008-01-28}}&lt;/ref&gt; Izmijenjena inačica ''Silent Assassina'' naposljetku je objavljena s uklonjenim spornim materijalom iz igre.
* Godine 2004. kazalište u [[Birmingham]]u u [[Engleska|Engleskoj]] otkazalo je izvedbu drame ''[[Behzti]]'' (''Beščašće'') dramatičara [[Gurpreet Kaur Bhatti|Gurpreeta Kaura Bhattija]]. Drama je prikazivala seksualno napastovanje i ubojstvo u [[gurdvara|gurdvari (sikhskom hramu)]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=bbc|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/west_midlands/4107437.stm | work=BBC News | date=19. prosinca 2004 | accessdate=2010-01-04}}&lt;/ref&gt;

== Hinduizam ==
* [[M.F. Hussain]]a, priznatog indijskog slikara, napale su hinduske nacionalističke organizacije poput [[Rashtriya Swayamsevak Sangh]]a, [[Vishva Hindu Parishad]]a i [[Shiv Sena|Shiv Sene]] zbog prikazivanja obnaženih hinduskih božanstava i zbog njegova prikaza Bharat mate u kojem je naslikao golu ženu s imenima indijskih država napisanima na njezinu tijelu.{{citation needed}}

== Povezano ==
* [[blasfemija]]
* [[religijska cenzura]]
* [[kontroverzne novinske karikature]]
* [[kulturni rat]]
* [[prikazi Muhameda]]
* [[Everybody Draw Mohammed Day]]
* [[sloboda govora]]
* [[religijska uvreda]]
* [[trijumfalizam]]

== Referencije ==
{{Reflist|2}}

[[Kategorija:Pravo]]
[[Kategorija:Religija]]</text>
      <sha1>ac4wuryoxysx7u8xexf74u4f2e7twtu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stadion Rajko Mitić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>214875</id>
    <revision>
      <id>42482042</id>
      <parentid>42464510</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T11:03:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42482042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9000" sha1="rapyi2sk6l1uuffuwzabpatyedic3mt" xml:space="preserve">{{Kutijica za stadion
| ime stadiona      = Stadion Rajko Mitić
| nadimak           = ''„Marakana“''
| slika             = Fk Red Star stadium.jpg
| opis_slike        = 
| puno ime          =
| lokacija          = {{zas|Srbija}} [[Beograd]], [[Srbija]]
| koordinate       = 
| gradnja_počela      =
| izgradnja         = [[1960]]. - [[1963]].
| datum otvaranja    = [[1. septembar]] [[1963]].
| renoviran         = 
| proširen          = 
| zatvoren          = 
| srušen            = 
| vlasnik           = [[FK Crvena Zvezda|Crvena zvezda]]
| operator          = 
| podloga           = [[trava]]
| cena_renoviranja   = 
| arhitekta         =
| structural engineer =
| services engineer =
| general_contractor=
| project_manager   =
| main_contractors  = 
| ranije_imena      = 
| korisnici         = [[FK Crvena zvezda]]&lt;br /&gt;{{zas|Srbija}} [[Fudbalska reprezentacija Srbije]]
| mesta za sedenje   = 55 000&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.crvenazvezdafk.com/sr/stadion|title=Dom Crvene zvezde |accessdate= 21. 11. 2018.|publisher=crvenazvezdafk.com}}&lt;/ref&gt;
| dimenzije         = 110 x 73 m
}}
'''Stadion Rajko Mitić''' (ranije '''Stadion Crvena zvezda'''; popularno poznat i kao '''Marakana''') je [[stadion]] [[FK Crvena zvezda]] u [[Beograd]]u. Na njemu zvanične utakmice igra i [[fudbalska reprezentacija Srbije]]. Kapacitet stadiona je 55 000 gledalaca.&lt;ref name=&quot;vdč&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/crvenazvezda.htm |title=Stadiumguide.com |accessdate= 26. 1. 2008.|last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Marakana je građena od [[1960]]. do [[1963]]. godine. Zamenila je stari stadion koji je bio izgrađen [[1927]]. godine i na kom je Zvezda odigrala poslednju utakmicu protiv [[RFK Novi Sad|Novog Sada]].
Prva utakmica na Marakani odigrana je [[1. septembar|1. septembra]] [[1963]]. godine protiv [[Rijeka (grad)|Rijeke]] (2-1). Tada je na još uvek nedovršenim tribinama, kroz petnaest osposobljenih ulaza širine pet metara, prošlo 55.000 gledalaca, da bi rekord te jeseni bio zabeležen u derbiju sa [[FK Partizan|Partizanom]] – 74.000 gledalaca. Sledeće godine, pošto je stadion potpuno završen, kapacitet je zvanično iznosio 95 000.&lt;ref name=&quot;vdč&quot;/&gt; 
[[Datoteka:Beograd 7652.jpg|levo|240p|Pogled na severnu tribinu stadiona|alt=]]
Prvi gol na Zvezdinoj “Marakani” postigao je [[Trifun Mihajlović]], u susretu pionira Zvezde i Jedinstva iz Zemuna, predigri prvenstvenog meča sa [[HNK Rijeka|Rijekom]]. Prvi zvanični, prvoligaški pogodak, delo je Riječanina Vukoja, dok je prvi gol za seniorski tim Crvene zvezde postigao [[Dušan Maravić]], na istoj utakmici.

Najveći broj gledalaca bio je [[23. april]]a [[1975]]. godine sa [[FK Ferencvaroš|Ferencvarošom]] na utakmici polufinala Kupa pobednika kupova. Tada je prodato 96.070 ulaznica mada se procenjuje da je na stadionu bilo oko 110 000 gledalaca, koliki je kapacitet stadiona tada bio.

U međuvremenu, ta brojka je drastično smanjena. Prateći modernizaciju i istovremeno ispunjavajući zahteve Evropske fudbalske Unije, u cilju povećanja komfora navijača i njihove bezbednosti, ukinuta su stajaća mesta na stadionu. Postavljene su stolice na sve četiri tribine, tako da danas kapacitet stadiona zvanično iznosi 55.538 sedećih mesta.

Pored samog terena stadion ima mnoge prateće sadržaje (pomoćni tereni, medicinski centar) kao i muzej FK Crvena zvezda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1752 |title=Stadioni u Beogradu |accessdate=26. 1. 2008. |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher= |archive-date=2011-10-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111004001627/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1752 }}&lt;/ref&gt;

Na Marakani je bilo odigrano finale [[Liga šampiona|Kupa šampiona]] [[30. april]]a [[1973]]. godine između [[FK Ajaks|Ajaksa]] i [[Juventus]]a (1-0). Tada je utakmici prisustvovalo 91.564.

Na stadionu Crvene zvezde će se održavati takmičenja u okviru [[Letnja univerzijada 2009|Univerzijade u Beogradu 2009]]. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.universiade-belgrade2009.org/sr/Venue/competitionvenues.php |title=Univerzijada 2009 |accessdate=27. 1. 2008. |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher= |archive-date=2008-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080126221354/http://www.universiade-belgrade2009.org/sr/Venue/competitionvenues.php }}&lt;/ref&gt;

Tokom leta 2008. godine urađena je nova drenaža, zamenjena trava, zamenjene sijalice na reflektorima, a 2010 nove stolice na istočnoj tribini.

== Ostali događaji ==
Na Marakani su održavani i koncerti. [[Zdravko Čolić]] je održao 3 koncerta(1978,2001,2007)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.tv.novosti.co.rs/code/navigate.php?Id=473{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |title=Zdravko Čolić-koncert]&lt;/ref&gt;. Takođe koncert je održala i [[Svetlana Ceca Ražnatović]].&lt;ref&gt;[http://www.balkanmedia.com/magazin/1548/ceca_raznatovic_spektakl_na_najvecem_stadionu_balkana.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080113113022/http://www.balkanmedia.com/magazin/1548/ceca_raznatovic_spektakl_na_najvecem_stadionu_balkana.html |date=2008-01-13 }} Svetlana Ceca Ražnatović-koncer |accessdate= 27. 1. 2008.|last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=}}&lt;/ref&gt; 2013. godine koncert je održao i [[Aca Lukas]]

[[Delije Sever|Delije]] su [[13. maj]]a [[2007]]. godine organizovale humanitarni koncert pod nazivom „''Delije za naše Kosovo i Metohiju''“ na kojem su nastupili [[Bajaga]], [[Bora Čorba]], [[Bilja Krstić]], [[Neverne bebe]], [[Direktori]] i drugi.&lt;ref&gt;name=&quot;urlB92 - Sport - Vesti - Humanitarni koncert na Marakani&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2007&amp;mm=05&amp;dd=13&amp;nav_id=246375 | title = B92 - Sport - Vesti - Humanitarni koncert na Marakani | format = | work = | accessdate = 12. 4. 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;urlKURIR&quot;&gt;{{cite web | url = http://arhiva.kurir-info.rs/arhiva/2007/maj/14/SP-06-14052007.shtml | title = KURIR - Humanitarni koncert| format = | work = | accessdate = 12. 4. 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;name=&quot;urlHumanitarni koncert&lt;br /&gt;na Marakani | Spektakl | Novosti.rs&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=15&amp;status=jedna&amp;vest=103440&amp;datum=2007-05-09 | title = Humanitarni koncert&lt;br /&gt;na &quot;Marakani&quot; &amp;#124; Spektakl &amp;#124; Novosti.rs | format =  | work =  | accessdate = 12. 4. 2011. | archive-date = 2009-09-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090905065235/http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=15&amp;status=jedna&amp;vest=103440&amp;datum=2007-05-09 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;name=&quot;urlwww.glas-javnosti.co.yu&quot;&gt;{{cite web| url = http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2007/05/11/srpski/S07051006.shtml| title = www.glas-javnosti.co.yu - Humanitarni koncert| format = | work = | accessdate = 12. 4. 2011.| archive-date = 2009-09-05| archive-url = https://web.archive.org/web/20090905113620/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2007/05/11/srpski/S07051006.shtml}}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Poznat je i prvi posetilac na beogradskoj “Marakani”. To je Laza Petrović, zemljoradnik iz okoline Loznice. Ovaj vatreni zvezdaš došao je na novi stadion još u 6 sati izjutra, zauzeo svoje mesto na istočnoj tribini, izvadio sir i pogaču iz torbe, počeo da doručkuje i strpljivo dočekao početak glavne utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.redstarbelgrade.com/stadium.aspx?ID=39&amp;cultureID=2 |title=Prvi posetilac |accessdate= 3. 8. 2009.|last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=}}&lt;/ref&gt;

Dana [[23. mart]]a [[2011]]. tokom radne posete [[Srbija|Srbiji]] stadion je posetio i ruski premijer [[Vladimir Putin]] i prisustvovao utakmici mlađih kategorija [[FK Crvena zvezda|FK Crvene zvezda]] i [[FK Zenit]]a.&lt;ref name=&quot;urlVesti online / Sport / Fudbal / Putin dočekan ovacijama na Marakani&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.vesti-online.com/Sport/Fudbal/125832/Putin-docekan-ovacijama-na-Marakani | title = Vesti online / Sport / Fudbal / Putin dočekan ovacijama na 'Marakani' | format = | work = | accessdate = 12. 4. 2011.}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Spisak fudbalskih stadiona u Srbiji]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Red Star Stadium}}
* [http://www.crvenazvezdafk.com/stadion.htm Profil stadiona na crvenazvezdafk.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100524015016/http://www.crvenazvezdafk.com/stadion.htm |date=2010-05-24 }}
* [http://www.as-design.net/primeri/stadion-crvene-zvezde-u-beogradu Virtuelna šetnja Marakanom na as-design.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110620215058/http://www.as-design.net/primeri/stadion-crvene-zvezde-u-beogradu |date=2011-06-20 }}

{{Stadioni Superlige Srbije}}
{{Sportski objekti u Beogradu}}

{{Koordinate|44_46_59.40_N_20_27_53.57_E_type:landmark_region:RS|44° 47′ 0&quot; SG Š, 20° 27′ 54&quot; IGD}}

[[Kategorija:Sport u Srbiji]]
[[Kategorija:Fudbalski stadioni u Beogradu|Crvena zvezda]]
[[Kategorija:Opština Savski venac]]</text>
      <sha1>rapyi2sk6l1uuffuwzabpatyedic3mt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1253.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223657</id>
    <revision>
      <id>42481979</id>
      <parentid>42481861</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T21:04:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42481979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6484" sha1="pyi1h54gfo37f5ndvjz4dmvk1qs7np9" xml:space="preserve">{{year dab|1253}}
{{godina u drugim kalendarima|1253}}
{{commonscat|1253}}

Godina '''1253''' ('''[[rimske brojke|MCCLIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].

== Događaji ==
* [[1. 1.]] - Umro je mletački dužd [[Marino Morosini]], nasleđuje ga [[Reniero Zeno]] (do 1268).
* [[18. 1.]] - Umro je Henrik I, kralj Kipra; nasleđuje ga novorođeni sin Hugo II (do 1267). Njegova majka Plaisance je regent.

* februar? - Veliki han Mongke šalje braću u nova osvajanja, Hulagua na bliski istok a Kublaja na jug Kine.
** [[Mongolsko osvajanje Kine]]: [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]] pod [[Kublaj-kan|Kublajevom]] komandom će uništiti [[Kraljevina Dali|Kraljevinu Dali]] u današnjoj kineskoj provinciji [[Yunnan]]. 

* mart - [[Mongolski pohod protiv nizarita]]: prethodnica [[Hulagu-kan|Hulaguove]] vojske, na čelu sa [[Kitbuqa|Kitbuqom]], prešla je Amu Darju, u narednim mesecima ratuje protiv nizaritskih ismailitskih položaja (poznatiji kao [[asasini]]).

* april - Ajubidski emir Damaska An-Nasir Yusuf sporazumno daje Palestinu mamelučkom vladaru Egipta Aybaku.
* [[28. 4.]] - [[Nichiren]] proglašava sa planine Kiyosumi ''[[Namu Myōhō Renge Kyō]]'', &quot;Počast uzvišenoj [[darma|darmi]] [[Lotosova sutra|Lotosove sutre]]&quot;.

* [[7. 5.]] - Francuski kralj [[Louis IX od Francuske|Louis IX]] šalje iz Akre [[Franjevci|franjevačkog]] redovnika [[Willem van Rubroeck|Willema van Rubroecka]] u [[Centralna Azija|Centralnu Aziju]] kako bi preobratio [[Tatari|Tatare]] na [[kršćanstvo]]; krajem iste godine će Willem poslati prvi izvještaj u kome opisuje [[budizam|budiste]] i njihova vjerovanja.
** Ide preko latinskog Carigrada, gde razgovara sa Balduinom od Hainauta, drugim diplomatom; Saraja na Volgi, gde ga je primio vođa Zlatne horde [[Batu-kan]]; krajem decembra stiže u mongolski glavni grad [[Karakorum (grad)|Karakorum]].
* svibanj, krajem - [[Béla IV, kralj Ugarske]] je provalio u [[Otakar II od Češke|Otakarovu]] Štajersku, zatim i do Beča. Papa [[Inocent IV]] posreduje.&lt;ref name=&quot;Klaic239&quot;&gt;Klaić, 239&lt;/ref&gt;

* [[15. 6.]] (ili 15. 7.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 348&lt;/ref&gt;) - U Dubrovniku sklopljen savez sa Bugarskom &quot;vrhu zlo tvorenje nevernog kralja Uroša&quot;&lt;ref name=&quot;CorZOUS&quot;&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_4_l.html Zapadnjačka orijentacija u Srbiji]. rastko.rs&lt;/ref&gt; 
** Do srpsko-bugarskog rata je došlo 1253/54, izgleda da je opljačkana crkva sv. Petra na Limu; napadnut je [[Manastir Žiča]], pa je sedište [[Žičko-pećka arhiepiskopija|Srpske arhiepiskopije]] prenseno u [[Manastir Pećka patrijaršija|Pećki manastir]].
* [[25. 6.]] - Snage [[Béla IV, kralj Ugarske|Bele IV]] opsedaju [[Olomouc]] u Moravskoj, pomagali su mu Danil Romanovič Galički, poljski vojvoda [[Boleslav V Stidljivi]]&lt;ref name=&quot;Klaic239&quot; /&gt; i Vladislav I Opolski.

* 6. 7.? - Litvanski veliki knez [[Mindaugas]] je krunisan za kralja.
* [[8. 7.]] - Umro je [[Teobald I., kralj Navare]] zvani Trubadur, kralj Navare i grof Šampanje. Nasleđuje ga sin [[Teobald II., kralj Navare|Teobald II.]] (do 1270).
* leto? - Papin predstavnik je krunisao [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|galičkog]] vladara [[Danilo Galički|Danila]] za kralja (''rex Russiae, rex Ruthenorum''). 

[[Datoteka:SDamiano-Clara og søstre.jpg|160px|mini|[[Klarise]] i [[Klara Asiška|Klara]] (freska u San Damijanu u Asissiju)]]
* [[11. 8.]] - Umrla je [[Klara Asiška]], dva dana nakon papine bule ''Solet annuere'' kojom je potvrđeno njeno pravilo za red [[Klarise|Klarisi]]. Kanonizirana je 1255.

* [[17. 9.]] - U Assisiju je kanoniziran [[Stanislav od Szczepanówa]], nekadašnji krakovski biskup († [[1079]]), pokrovitelj Poljske i Krakova.
* [[23. 9.]] - Umro je [[Vaclav I, kralj Češke]], nasleđuje ga sin [[Otakar II od Češke|Otakar II]] (do 1278), koji je takođe i vojvoda Austrije i Štajerske.

* oktobar, početkom - Papa [[Inocent IV]] se vratio u Rim posle devet godina.
* [[10. 10.]] - Njemački kralj Konrad IV guši pobune na jugu Italije, povratio je [[Napulj]]. Papa za to vreme nudi sicilijansku titulu Karlu Anžujskom ili engleskom princu Edmundu Lancasteru.
* oktobar - [[Hulagu-kan|Hulagu]] je lagano krenuo iz Mongolije prema Persiji (u Samarkand stiže tek 1255, prva meta su mu nizariti).
* jesen - Nikejski guverner Melnika i Sera [[Mihajlo VIII Paleolog|Mihajlo Paleolog]] je optužen za zaveru: izvukao se od [[božji sud|božjeg suda]] sa usijanim železom. Oženjen je carevom daljom nećakom i postavljen na novi položaj mega konostavla, komandanta zapadnjačkih plaćenika.

* [[11. 11.]] - Ugarski kralj Bela piše papi da se upravo bori sa jereticima u Bosni i Bugarskoj.&lt;ref name=&quot;CorZOUS&quot;&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_4_l.html Zapadnjačka orijentacija u Srbiji]. rastko.rs&lt;/ref&gt; Bosna je savladana i podeljena u više oblasti.
* [[29. 11.]] - Umro je [[Otto II, vojvoda Bavarske]] i palatinski grof [[Rajnska Falačka|Rajnske]]. Nasleđuje ga sin [[Ludwig II, vojvoda Bavarske|Ludwig II]] Strogi (do 1294; njegov brat Heinrich XIII će biti odeljen u [[Donja Bavarska|Donjoj Bavarskoj]] 1255-90, ta grana izumire 1340).

=== Kroz godinu ===
* [[Golem od Kroje]] i drugi albanski velikaši prelaze od Mihajla Epirskog nikejskom caru Jovanu III. Nikejci dobijaju i Prilep i Veles.
* [[Robert de Sorbon]] je u Parizu osnovao teološku školu ''[[Collège de Sorbonne]]''.
* Završena je Gornja [[Bazilika Svetog Franje Asiškog]].
* Na Baltiku se prvi put spominju [[Gdynia]] i [[Liepāja]].

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1253.}}
* [[Stefan Uroš II Milutin]], srpski kralj. († [[1321]].)

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1253.}}
* [[1. 1.]] - [[Marino Morosini]], mletački dužd (* 1181)
* [[18. 1.]] - Henrik I, kralj Kipra (* [[1217]])
* [[8. 7.]] - [[Teobald I., kralj Navare]] (* [[1201]])
* [[11. 8.]] - [[Klara Asiška]], katolička redovnica, osnivačica klarisa i svetica (* [[1194]])
* [[22. 9.]] - [[Dōgen]], osnivač Sōtō škole Zena (* [[1200]])
* [[23. 9.]] - [[Vaclav I, kralj Češke]] (* ca. 1205)
* 9. 10. - [[Robert Grosseteste]], skolastičar, biskup Lincolna (* ca. 1168-70)
* [[16. 11.]] - [[Agneza Asiška]], klarisa, svetica (* 1197-98)
* [[29. 11.]] - [[Otto II, vojvoda Bavarske]], palatinski grof Rajnske (* [[1206]])
* {{circa}} [[Teodor Komnin Duka]], bivši epirski despot i solunski car 

[[Kategorija:1253.| ]]
[[Kategorija:1250-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>pyi1h54gfo37f5ndvjz4dmvk1qs7np9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Neutralan</title>
    <ns>10</ns>
    <id>253207</id>
    <revision>
      <id>42481976</id>
      <parentid>41344636</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T21:03:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Uzdržan]] na [[Šablon:Neutralan]]: nakon konzultacija</comment>
      <origin>41344636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="137" sha1="krugnrsd7vsbkcp1d6208k65qr4kzn6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Symbol neutral vote.svg|15px|link=|alt=]]&amp;nbsp;'''{{{1|Uzdržan}}}'''&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Slikovni šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>krugnrsd7vsbkcp1d6208k65qr4kzn6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481978</id>
      <parentid>42481976</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T21:03:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42481978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="138" sha1="hp0ji6od7s1zf3xcrxv12hnygxd616n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Symbol neutral vote.svg|15px|link=|alt=]]&amp;nbsp;'''{{{1|Neutralan}}}'''&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Slikovni šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>hp0ji6od7s1zf3xcrxv12hnygxd616n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2025.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257500</id>
    <revision>
      <id>42481985</id>
      <parentid>42481684</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T21:55:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jul/Juli/Srpanj */</comment>
      <origin>42481985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28539" sha1="2uv932zxm701yhbvst2jst0igvbs7i7" xml:space="preserve">{{Godina nav|2025}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2025}}

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* 1. 1. - Okončanjem tranzitnog sporazuma, prestao je prevoz ruskog gasa kroz Ukrajinu u Evropu (u [[Pridnjestrovlje|Pridnjestrovlju]] nema grejanja). Ostaje [[Turski tok]].
* 1. 1. - Rumunija i Bugarska su u [[Šengenski sporazum|Šengenskom sporazumu]] i za drumski saobraćaj.
* 1. 1. - Terorizam u SAD: uletanje simpatizera ISIS u gomilu u [[New Orleans, Louisiana|New Orleansu]] odnosi 15 života; eksplozija Tesla Cybertrucka ispred Trump Hotela u Las Vegasu.
* 1. 1. - Višestruko ubistvo 12 osoba na Cetinju.
* [[7. 1.]] - Izabrani preds. Trump ne isključuje vojnu silu za preuzimanje kontrole nad [[Grenland]]om i [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]] ili ekonomsku silu za preuzimanje [[Kanada|Kanade]].
* 7. 1. - Meta Platforms - Facebook, Instagram, Threads - ukida program provere činjenica, prepušta to korisnicima.
* 7. 1. - Počinje nekoliko velikih požara u okolini [[Los Angeles]]a, najveći je požar Palisades koji je pogodio kraj Pacific Palisades i mesto [[Malibu, California|Malibu]].
* [[9. 1.]] - Gen. [[Joseph Aoun]] je novi predsjednik [[Libanon]]a, nakon dvije godine upražnjene pozicije.
* [[12. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|22px|Hrvatska]] Predsjednički izbori u Hrvatskoj, drugi krug: preds. [[Zoran Milanović]] 74,7%, [[Dragan Primorac]] (HDZ) 25,3%.
* 12. 1. - Okupljanje pred Ustavnim sudom Srbije.
* [[13. 1.]] - Počinje Maha [[Kumbh Mela]] u [[Prayagraj]]u.
* 14. 1. - 2. 2. - [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|Svjetsko prvenstvo u rukometu]] – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.
* [[15. 1.]] - Dogovoreno primirje u Gazi, uz razmenu talaca i zatvorenika, od 19-tog.
* [[16. 1.]] - [[Kolumbijski konflikt]]: u napadima levičarskog ELN u severnom regionu Catatumbo stradalo više od 100 ljudi.
* [[17. 1.]] - Protest ispred RT Srbije.
[[Datoteka:TrumpPortrait.jpg|180px|mini|lijevo|Zvanični portret]]
* [[20. 1.]] - Požar u domu za stare u [[Veliki Borak|Velikom Borku]] kod Barajeva, osam poginulih.
* 20. 1. - Inauguracija [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] za 47. predsednika SAD (drugi, neuzastopni mandat).
** Istog dana potpisuje 26 izvršnih naređenja, među kojima pomilovanje učesnika nereda 6. januara '21, vanredno stanje na granici, ograničenje državljanstva na osnovu rođenja, obnova &quot;slobode govora&quot; na platformama, povlačenje iz Pariskog sporazuma o klimi i iz Svetske zdravstvene organizacije, maksimizovanje proizvodnje nafte i gasa, ukidanje promocije električnih vozila i štedljivih uređaja, uspostavljanje Departmana vladine efikasnosti (DOGE), odbrana žena od &quot;ekstremizma rodne ideologije&quot;, okončanje programa ''Diversity, equity, and inclusion'', preimenovanje Meksičkog zaliva u Američki zaliv...
* [[21. 1.]] - Požar u hotelu skijaškog centra Kartalkaya nedaleko od [[Bolu]]a u Turskoj - 76 mrtvih.
* 21. 1. - U [[New Orleans]]u je palo 20–25&amp;nbsp;cm snega.
* [[23. 1.]] - Protestna nota Hrvatske Srbiji zbog zbog deportacije državljanki.
* 23. 1. - Deportacije imigranata iz SAD: službenici ICE, Sprovođenja imigracije i carine, počinju racije u &quot;gradovima utočištima&quot;.
* [[24. 1.]] - &quot;Generalni štrajk&quot; u Srbiji, neka preduzeća i institucije ne rade. Vučić na mitingu u Jagodini predstavlja Pokret za narod i državu.
* 24. 1. - U Hrvatskoj [[Bojkot trgovina u Hrvatskoj 2025.|bojkotiraju trgovine]] zbog visokih cijena.
* [[25. 1.]] - [[Elon Musk]] se obraća skupu [[AfD]] u Halleu: &quot;previše je fokusa na prošlu krivicu, treba ići dalje&quot; (nakon pozdrava 20-tog koji je ličio na fašistički).
* [[26. 1.]] - [[Invazija Rusije na Ukrajinu|Rat u Ukrajini]]: ruske snage zauzimaju Veliku Novosilku u Donjeckoj oblasti nakon dvomesečnih borbi - strateška tačka ukrajinskog fronta, prema obližnjem selu Ševčenko se nalaze naslage [[litijum]]a.
* [[27. 1.]] - [[Konflikt u Kivuu]] na istoku DR Kongo: pobunjenička grupa M23 ulazi u [[Goma|Gomu]], glavni grad provincije Severni Kivu.
* 27. 1. - [[Vještačka inteligencija]]: sedam dana nakon objavljivanja ''[[DeepSeek]]'' modela R1, kineskog velikog jezičkog modela otvorenog izvora, dolazi do velikog pada akcija američkih tehnoloških akcija, 1.000 milijardi dolara, jer navodno ima iste performanse uz mnogo manje uloženih resursa (oporavak sutradan).
* 27 - 28. 1. - Blokada Autokomande u Beogradu.
* [[28. 1.]] - Premijer Srbije [[Miloš Vučević]] daje ostavku, kao i gradonačelnik Novog Sada Miloš Đurić, nakon noćašnjeg napada na studente.
* [[29. 1.]] - Sudar putničkog aviona i vojnog helikoptera nadomak aerodroma u Washingtonu DC - ukupno 67 mrtvih.
* 30 - 31. 1. - Studentska šetnja od Beograda do Novog Sada.
* [[31. 1.]] - Potrošačka platforma &quot;Halo inspektore&quot; u Hrvatskoj organizira bojkot trgovina, proizvoda i usluga; od juče traje sedmodnevni bojkot Lidla, Eurospina i DM. Bojkot trgovina se širi i regijom.

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Tri meseca od pada nadstrešnice, blokada tri mosta u Novom Sadu, dva na tri sata a Most slobode do sutra.
* 1. 2. - Preds. Trump uvodi nove američke carine, od 3-ćeg: 25% za Meksiko i Kanadu, 10% za Kinu (zatim odložene za Meksiko i Kanadu).
* [[2. 2.]] - Finale [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|Svjetskog rukometnog prvenstva]]: [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]-Danska 26:32. U timu prvenstva su [[Ivan Martinović]] i [[Mario Šoštarič]]. Sutradan veliki doček u Zagrebu.
* [[3. 2.]] - Flamanski nacionalista Bart De Wever postaje premijer [[Belgija|Belgije]].
* [[4. 2.]] - Pucnjava u obrazovnom centru za odrasle u [[Örebro|Örebru]] u Švedskoj, 10 mrtvih.
* 4. 2. - Trump kaže da će SAD &quot;preuzeti&quot; [[Pojas Gaze]], odakle će Palestinci biti &quot;preseljeni&quot;.
* 4. 2. - Umro je [[Aga Khan IV]], duhovni lider nizaritskih [[Ismailizam|ismailita]] i milijarder, nasleđuje ga sin Rahim al-Hussaini [[Aga Khan V]].
* [[6. 2.]] - Izvanredno stanje na grčkom otoku [[Santorini]] nakon intenzive seizmičke aktivnosti.
* 6. 2. - Ukrajini je isporučen prvi [[Dassault Mirage 2000]].
* [[9. 2.]] - Izbori na Kosovu: relativna većina za [[Albin Kurti|Kurtijevo]] Samoopredeljenje, s padom od ca. 9 procentnih poena.
* [[12. 2.]] - Ministar odbrane SAD Hegseth: za Ukrajinu nema granica iz 2014, članstva u NATO ni američkih vojnika; Trump u razgovoru sa Putinom dogovorio početak pregovora o primirju.
* [[14. 2.]] - Minhenski govor potpredsednika [[JD Vance]]a: opasnost za Evropu ne dolazi od Rusije ili Kine već &quot;iznutra&quot;, u smislu suzbijanja populističke politike; Amerika i Evropa ne mogu ništa uraditi jedna za drugu &quot;ako bežite u strahu od svojih birača&quot;.
* [[15. 2.]] - Okupljanje studenata u Kragujevcu i naprednjaka u Sremskoj Mitrovici.
* [[16. 2.]] - [[DR Kongo]]: pobunjenici iz M23 ulaze u [[Bukavu]], glavni grad provincije [[Južni Kivu]].
* [[18. 2.]] - Sastanak [[Marco Rubio|Rubio]] – [[Sergej Lavrov|Lavrov]] u Rijadu. Trump zatim kaže da je Ukrajina &quot;počela rat&quot;, sutradan i da je Zelenski &quot;diktator&quot;.
* 18. 2. - [[Zoran Milanović]] inauguriran u drugi mandat.
* [[23. 2.]] - Vanredni izbori u Njemačkoj: [[CDU]]/[[CSU]] 208 mandata (+ 11), [[AfD]] 152 (+69), [[SPD]] 120 (-86), [[Savez '90/Zeleni|Zeleni]] 85 (-33), [[Die Linke|Ljevica]] 64 (+25). [[Slobodna demokratska stranka (Njemačka)|Liberali]] i [[Sahra Wagenknecht]] ispod praga.
* [[24. 2.]] - Generalna skupština UN prihvata rezoluciju Ukrajine i EU o osudi Rusije za agresiju sa 93 glasa; 18 je protiv, među kojima i SAD. 
* [[26. 2.]] - Milorad Dodik nepravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS pred Sudom BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. Narodna skupština RS to smatra državnim udarom i urušavanjem ustavnog poretka BiH.
* [[28. 2.]] - Nakon svadljivog sastanka u Beloj kući, poseta [[Volodimir Zelenskij|Zelenskog]] je presečena bez sporazuma o mineralima.

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - Protest &quot;Studentski edikt&quot; u Nišu.
* 2. 3. - Londonski samit o Ukrajini: Koalicija voljnih za nastavak vojne pomoći Ukrajini i garanciju njene sigurnosti nakon eventualnog mirovnog sporazuma.
* [[2. 3.]] - [[97. dodjela Oscara]]: nagradu za najbolji film dobila ''[[Anora]]'', ukupno pet nagrada od šest nominacija; ''[[The Brutalist]]'' tri od 10, ''[[Emilia Pérez]]' dve od 13, ''[[Wicked (film iz 2024.)|Wicked]]'' dve od 10, ''[[Dune: Part Two]]'' dve od pet.
* [[4. 3.]] - Dimne bombe i suzavac u Skupštini Srbije.
* 4. 3. - SAD uvele carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika (zatim ih pauziraju), i dodatnih 10% iz Kine. Ove zemlje objavljuju kontramere.
* 4. 3. - SAD suspendovale vojnu pomoć Ukrajini. Zelenski kaže da je spreman raditi pod Trumpovim &quot;snažnim vođstvom&quot;.
* [[6. 3.]] - U RS stupio na snagu Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH kojim je zabranjen rad i postupanje Suda i Tužilaštva BiH, državne policijske Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. EU upozorava da je to podrivanje ustavnog i pravnog poretka BiH. Na snazi i Zakon o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
* 6. 3. - Nakon što su Assadovi lojalisti priredili zasedu sigurnosnim snagama u Džableu, u provinciji Latakija, dolazi do borbi i represalija protiv Alawita. Sirijska opservatorija za ljudska prava tvrdi da je do 12-tog ubijeno skoro 1.400 civila.
* 10/11. 3. - Blokada RTS u Beogradu
* [[11. 3.]] - Bivši filipinski predsednik [[Rodrigo Duterte]] uhapšen u Manili po poternici Međunarodnog krivičnog suda i izručen u Hag.
* 11. 3. - Izbori na [[Grenland]]u: relativna većina za opozicione [[Demokrati (Grenland)|Demokrate]], koji su za postepenije sticanje nezavisnoti.
* [[12. 3.]] - Tužilaštvo BiH traži privođenje Dodika i saradnika, Skupština RS odlučila da se pristupi donošenju novog ustava.
* 12. 3. - Ruska ofanziva u Kurskoj oblasti: nakon niza sela, povratili su i [[Sudža|Sudžu]].
* [[14. 3.]] - Trump je naložio gašenje Agencije SAD za globalne medije, zaposleni u [[Glas Amerike|Glasu Amerike]] su na prinudnom odmoru od sutradan, prekidaju se grantovi [[Slobodna Evropa|Slobodnoj Evropi]].
* 14. 3. - [[Mark Carney]] je novi premijer Kanade, nakon što se [[Justin Trudeau]] povukao s čela [[Liberalna stranka Kanade|Liberalne partije]].
* [[15. 3.]] - Protest &quot;15. za 15&quot;, &quot;najveće ikad&quot; okupljanje u Beogradu. Tišina i protes prekinuti i završeni ranije zbog &quot;zvučnog&quot; incidenta.
* 15. 3 . - Američki udari na Huse u Jemenu.
* [[16. 3.]] - Požar u klubu u [[Kočani]]ma, 59 mrtvih.
* [[18. 3.]] - Kraj primirja u Gazi: izraelski avionski udari, palestinske vlasti tvrde da ima preko 400 mrtvih.
* 18. 3. - U Tirani potpisana deklaracija Albanije, Hrvatske i Kosova za jačanje saradnje u obrambenim pitanjima.
* 18. 3. - Odlazeći Bundestag izglasao 500 milijardi eura za vojsku i infrastrukturu.
* 18. 3. - Mađarski parlament izglasao zabranu LGBTQ događaja.
* [[19. 3.]] - Uhapšen je gradonačelnik Istanbula [[Ekrem İmamoğlu]]. izgledni predsednički kandidat, dolazi do velikih protesta.
* [[20. 3.]] - [[Kirsty Coventry]] je izabrana za predsjednicu [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnog olimpijskog odbora]].
* [[23. 3.]] - Izraelska vojska ubila 15 radnika hitne pomoći kod [[Rafa]]ha u Pojasu Gaze.
* [[24. 3.]] - Sigurnosni propust u Beloj kući: objavljeno da je čet grupi koja je raspravljala o udarima u Jemenu slučajno dodat i novinar ''Atlantica''.
* [[26. 3.]] - Rat u Sudanu: sudanska vojska objavljuje da je nakon dve godine oslobodila [[Kartum]] od Snaga za brzu podršku.
* 26. 3. - [[Južni Sudan]]: potpredsednik Riek Machar i njegova supruga i ministrica unutarnjih poslova Angelina Teny su stavljeni u kućni pritvor, nakon čega njegova partija SPLM-IO izjavljuje da je mirovni sporazum iz 2018. ništavan.
* [[28. 3.]] - Razorni zemljotres kod [[Mandalay]]a u Burmi. U Bangkoku se srušio neboder od 137 m u izgradnji.
* 28. 3. - Izraelski udari u Bejrutu, prvi od novembra.
* [[29. 3.]] - Parcijalno pomračenje Sunca.
* [[30. 3.]] - Dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović napadnuta nožem.
* [[31. 3.]] - [[Marine Le Pen]] osuđena za pronevjeru - ne može se kandidirati na izborima 2027.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:The White House - 54426179977.jpg|mini|Trump potpisao izvršno naređenje o carinama]]
* [[2. 4.]] - Trumpov &quot;Dan oslobođenja&quot;: objavljuje recipročne carine od 10 do 49%, s ciljem obnove američke industrije: 20% za EU, 10% za Crnu Goru i Kosovo, 35% za BiH, 37% za Srbiju. Strani automobili su ocarinjeni sa 25%.
* 2. 4. - Nastavljaju se izraelske kopnene operacije u Gazi, izjavljuju da nameravaju zauzeti &quot;velika područja&quot;.
* [[3. 4.]] - Interpol odbio raspisati potjernice za Dodikom i Stevandićem.
* 3. 4. - Studenti-biciklisti krenuli iz Novog Sada u Strazbur.
* [[4. 4.]] - Kina uzvraća sa 34% carine za SAD. Berze imaju najgore dane od 2020.
* [[7. 4.]] - Azijske berze znatno padaju, Hongkonški Hang Seng preko 13%, najgore od krize 1997; evropske padaju više od 4%, američke manje od 1% (sutradan delimični oporavak).
* [[8. 4.]] - Pad krova noćnog kluba u [[Santo Domingo|Santo Domingu]] u Dominikanskoj republici, 232 mrtvih.
* [[9. 4.]] - Stupaju na snagu nove američke carine, ukjljučujući dodatnih 50% kao odgovor na kineski uzvrat od 34%, što daje ukupno 104% carine. Kina uvodi još 50%, ukupno 84% carine na američku robu. EU je odlučila da uvede carine na neke američke robe od 15-tog. Raste cena zaduživanja SAD, jer se prodaju obveznice.
** Trump zatim objavljuje da je nova stopa za Kinu 125% i da pauzira recipročne carine ostalim zemljama za 90 dana (ostaje generalnih 10%) - veliki skok na američkim berzama.
* [[10. 4.]] - SAD pojašnjavaju da je kineska carina 145%. Američke berze opet padaju (početkom maja su nadoknadile gubitke od Dana oslobođenja). EU odlaže svoj uzvrat za 90 dana.
* [[12. 4.]] - Skup pristalica predsednika Vučića u Beogradu. Studentski skup u Novom Pazaru.
* [[13. 4.]] - Rat u Ukrajini: dve ruske rakete pogodile [[Sumi]], 34 mrtvih.
* 13. 4. - Rat u Sudanu: pobunjeničke Snage za brzu podršku zauzele izbeglički logor Zamzam kod [[Fašer]]a u Darfuru - većina je pobegla iz logora, izveštava se o stotinama ubijenih.
* 13. 4. - [[13. 10.]] - [[Expo 2025]] u Osaki.
* [[14. 4.]] - U Mađarskoj usvojen ustavni amandman za zabranu LGBTQ događaja.
* [[15. 4.]] - Studenti: biciklisti su stigli u Strazbur; uveče su blokirani objekti [[RTS]] u Beogradu.
[[Datoteka:Papa Francisco assina o livro de honra do Palácio de Belém (03-08-2023).png|mini|lijevo|† [[Papa Franjo]]]]
* [[16. 4.]] - Izglasana nova vlada Srbije, premijera [[Đuro Macut|Đure Macuta]].
* 16. 4. - Vrhovni sud UK kaže da je, prema Zakonu o jednakosti, &quot;žena&quot; definisana po biološkom polu, uz podsećanje da transrodne osobe imaju zaštitu po istom zakonu.
* [[21. 4.]] (Uskršnji ponedjeljak) - Umro je [[papa Franjo]]. Pokopan 26. 4. u [[Bazilika sv. Marije Velike|bazilici svete Marije Velike]].
* [[22. 4.]] - Militanti ubili 26 turista u indijskom [[Kašmir]]u. Pogoršanje odnosa sa Pakistanom.
* [[25. 4.]] - Studenti trkači krenuli iz Novog Sada u Brisel.
* [[26. 4.]] - Velika eksplozija u okviru iranske luke Bandar Abas, 70 mrtvih.
* [[28. 4.]] - Savezni izbori u Kanadi: [[Liberalna stranka Kanade|liberali]] premijera Carneya ostaju najveća stranka - ankete su do početka ove godine davale veliku prednost [[Konzervativna stranka (Kanada)|konzervativcima]], ali smatra se da su Trumpovi potezi doveli do preokreta.
* 28. 4. - Nestanak struje na Iberijskom poluostrvu i jugu Francuske.
* 28. 4. - Sukobljavanje sa policijom ispred novosadskog DIF-a, prekinuta blokada RTS jer je raspisan konkurs za nove članove REM.
* 28. 4. - Počinju sukobi na jugu Sirije, napadi na [[Druzi|Druze]] nakon lažiranog audio snimka u kome se navodno vređa prorok Muhamed. Izraelci izvode vazdušni udar 30-tog u Damasku u ime Druza.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Los Angeles Harbor - panoramio.jpg|180px|mini|Luka u Los Angelesu, kuda prolazi dosta robe iz Kine za SAD (foto 2003)]]
* [[1. 5.]] - Lokalni izbori u većem delu Engleske su uspeh za desnu populističku [[Reform UK]] [[Nigel Farage|Nigela Faragea]], koja je dobila i još jednog člana parlamenta na dopunskim izborima, sa šest glasova razlike.
* [[2. 5.]] - Njemački ured za zaštitu ustava označava [[Alternativa za Njemačku|Alternativu za Njemačku]] kao desnu ekstremističku organizaciju - negativne reakcije iz Trumpove administracije.
* [[3. 5.]] - Savezni izbori u Australiji: pobjeda [[Australijska laburistička partija|laburista]] premijera [[Anthony Albanese|Albanesea]].
* [[4. 5.]] - Raketa jemenskih Husa pala nadomak aerodroma Ben Gurion kod Tel Aviva. 
* 4. 5. - Rat u Sudanu: [[Port Sudan]] je prvi put na meti drona Snaga za brzu podršku.
* [[5. 5.]] - Izrael namjerava proširiti operacije u Gazi, s ciljem osvajanja teritorije i ostanka do daljnjeg.
* [[6. 5.]] - Njemačka vlada [[Friedrich Merz|Friedricha Merza]], koalicija CDU/CSU–SPD, potvrđena na drugom glasanju.
* [[7. 5.]] - Operacija Sindoor: indijski raketni udari u Pakistanu i pakistanskom Kašmiru.
[[Datoteka:Pope Leo XIV 2.jpg|180px|mini|lijevo|[[Lav XIV]]]]
* [[8. 5.]] - Kardinal Robert Francis Prevost, prefekt [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija za biskupe]] i predsjednik Pontifikalnog povjerenstva za Latinsku Ameriku, državljanin SAD i Perua, izabran je za papu pod imenom [[Lav XIV]].
* [[9. 5.]] - Parada u Moskvi povodom 80 godina od pobede u Drugom svetskom ratu. Prisustvuju i Vučić, Dodik i [[Željka Cvijanović|Cvijanović]].
* [[12. 5.]] - SAD i Kina &quot;pauzirali&quot; trgovinski rat: u Ženevi dogovoreno da se na 90 dana smanje carine, američka sa 145 na 30 i kineska sa 125 na 10%.
* 12. 5. - [[Kurdistanska radnička partija]] objavila da prekida aktivnosti u Turskoj i da planira raspuštanje.
* [[17. 5.]] - &quot;Svenarodni sabor&quot; u Nišu, studentski protest &quot;Sever zove&quot; u Subotici.
* 13 - 17. 5. - Pjesma Evrovizije u Baselu: pobjednik je izvođač JJ iz Austrije. U finalu nije bilo nikoga iz ex-Yu.
* [[18. 5.]] - Lokalni izbori u Hrvatskoj, prvi krug.
* 18. 5. - Ponovljeni predsednički izbori u Rumuniji: gradonačelnik Bukurešta [[Nicușor Dan]] je izabran sa 53,6% glasova ispred nacionaliste [[George Simion|Georgea Simiona]].
* 18. 5. - Izbori u Portugalu: relativna većina za [[Socijaldemokratska partija (Portugal)|socijaldemokrate]], desnopopulistička ''[[Chega]]'' (Šega, &quot;Dosta&quot;) izbija na drugo mesto.
* [[25. 5.]] - Veliki ruski napad na Ukrajinu, sa 298 dronova Šahid i 69 raketa.
* [[27. 5.]] - U Rafahu je otvoren punkt Gazanske humanitarne fondacije (zamene za UN), nakon 11 sedmica blokade: već prvog dana lokalne vlasti izveštavaju da ima mrtvih u masi Palestinaca, od tenkovske vatre.
* 28 - 29. 5. - Poplava [[Niger (rijeka)|Nigera]] u istoimenoj nigerijskoj državi: u gradu Mokwa ima 700 mrtvih i nestalih.
* [[30. 5.]] - [[Elon Musk]] napustio Departman efikasnosti vlade.
* [[31. 5.]] - Josep-Lluís Serrano Pentinat je novi biskup Urgella a time i suknez [[Andora|Andore]].

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Lokalni izbori u Hrvatskoj: [[Tomislav Tomašević]] je reizabran u Zagrebu sa 57,7% glasova; u Splitu izabran Tomislav Šuta (HDZ) sa 53%; u Rijeci Iva Rinčić sa 65%. HDZ je generalno najuspješniji.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/javljanja-iz-izbornih-stozera-12183920 Lokalni izbori 2025: Tko slavi, a tko analizira poraz?] vijesti.hrt.hr 01.06.2025.&lt;/ref&gt;
* 1. 6. - Izbori u Poljskoj: desničar [[Karol Nawrocki]] je izabran sa 50,9% glasova.
* 1. 6. - Operacija Paučina: ukrajinski napad prokrijumčarenim dronovima na četiri ruske baze Dalekometne avijacije, uključujući jednu kod Irkutska - uništeno je najmanje 13 aviona.
* [[6. 6.]] - U Los Angelesu počinju protesti protiv akcija Sprovođenja imigracije i carina (ICE); Trump 8-og federalizuje kalifornijsku Nacionalnu gardu i postavlja 300 pripadnika ispred federalnih zgrada.
* [[8. 6.]] - Lokalni izbori u [[Opština Kosjerić|Kosjeriću]] i [[Zaječar]]u, u atmosferi pritisaka, sa više incidenata i nepravilnosti: SNS u Kosjeriću zvanično pobedila za 51 glas, 14:13 mandata; u Zaječaru 47,1% glasova za SNS, 27 od 50 mandata.
* [[10. 6.]] - Pucnjava u srednjoj školi u [[Graz]]u: 10 mrtvih + počinitelj
* [[12. 6.]] - Air India let 171: [[Boeing 787 Dreamliner]] je pao odmah po poletanju iz [[Ahmedabad]]a: poginulo 241 p. i č. p., jedan preživeo, 28+ mrtvih na zemlji - prvi fatalni udes tog modela aviona.
* [[13. 6.]] - Izraelski udari na stotinu ciljeva u Iranu, ukljujući glavni nuklearni centar u Natanzu. Među ubijenima su šestorica nuklearnih naučnika, načelnik generalštaba gen. Mohammad Bagheri i komandant Revolucionarne garde gen. Hossein Salami.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2025/jun/13/what-has-israel-hit-in-iran-and-who-were-the-generals-and-nuclear-scientists-killed What has Israel hit in Iran and who were the generals and nuclear scientists killed?]. theguardian.com 13 Jun 2025&lt;/ref&gt; Razmena raketa i vazdušnih udara se nastavlja i narednih dana.
* [[14. 6.]] - U Washingtonu DC se održava parada povodom 250 godina [[Vojska SAD|Vojske SAD]], što se poklapa sa Trumpovim rođendanom. Širom SAD i nekoliko drugih zemalja se održavaju protesti ''No Kings''.
* [[16. 6.]] - Pogođena zgrada iranske televizije, troje mrtvih.
* [[17. 6.]] - Ruski raketni i dronovski napad na Kijev, najmanje 15 mrtvih.
* 17. 6. - Kod Han Junisa ubijeno najmanje 51 Palestinac koji su čekali pomoć u hrani.
* [[22. 6.]] - Operacija -{''Midnight Hammer''}-: američki udari na iranske nuklerne lokacije u Fordowu, Natanzu i Isfahanu. Prvi put su upotrebljene protivbunkerske bombe [[GBU-57A/B MOP]] od 13.600 kg.
* 22. 6. - Islamistički napad na pravoslavnu crkvu Mar Elias u Damasku - 25 ubijenih.
* [[23. 6.]] - Simbolično iransko raketiranje američke baze Al Udeid u Kataru. Trump iste večeri objavljuje da je dogovoreno primirje između Irana i Izraela. 
* 23. 6. - Objavljene prve slike sa [[Opservatorija Vera C. Rubin|opservatorije Vera C. Rubin]] u Čileu.
* [[25. 6.]] - Samit [[NATO]] u Hagu: dogovoreno da će izdaci za obranu biti podignuti na 5% BDP do 2035.
* [[27. 6.]] - DR Kongo i Ruanda potpisali mirovni sporazum u Washingtonu.
* 27. 6. - Vrhovni sud SAD ograničava moć okružnih sudija da blokiraju predsednička izvršna naređenja.
* [[27. 6.]] - Svadba od 40 miliona evra: [[Jeff Bezos]] i Lauren Sánchez su se venčali u Veneciji. Trodnevnim događanjima prisustvuju mnogi poznati, privlače mnogo medijske pažnje ali i protesta.
* 27. 6. - Obnovljena [[Posveta hrvatskog naroda Presvetom Srcu Isusovu]].
* [[28. 6.]] - Protest “Vidimo se na Vidovdan” na beogradskoj Slaviji, traže se izbori. Nakon skupa dolazi do incidenata sa snagama reda i po nekoliko desetina povređenih i uhapšenih.
* 28. 6. - U Budimpešti se održava veliki ''Pride'' uprkos vladinoj zabrani.
* 28. 6. - Junski rekord u Španiji: 46 stepeni u El Granadu u Andaluziji.
* [[29. 6.]] - Protesti i blokade u više gradova Srbije zbog privođenja studenata - nastavljaju se i narednih dana.
* 29. 6. - Preko 500 ruskih dronova i raketa upućeno na ukrajinsku infrastrukturu, srušio se jedan ukrajinski F-16.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - [[Sean Diddy Combs]] osuđen u Njujorku po dve od pet tačaka optužnice, za prevoz radi prostitucije; nije kriv za zaveru [[Reketarenje|reketarenja]] (RICO) ni seks trafiking.
* [[3. 7.]] - U SAD donesen budžetski zakon ''One Big Beautiful Bill'': produženo smanjenje poreza, smanjeni izdaci za Medicaid i pomoć u hrani, agenciji ICE za borbu protiv ilegalne imigracije će biti udesetostručen budžet do 2029.
* [[5. 7.]] - [[Marko Perković|Thompsonov]] koncert na zagrebačkom hipodromu sa procenjenih 400-450.000 ljudi.

== Predviđeni događaji ==

* 11. 7. - 3. 8. - Svetsko prvenstvo u vodenim sportovima, Singapur.
* 13 - 21. 9. - Svetsko prvenstvo u atletici, Tokio. 
* [[3. 10.]] - Najavljena abdikacija [[Henri, veliki vojvoda Luksemburga|Henrija, velikog vojvode Luksemburga]] u korist sina Guillaumea.
* [[14. 10.]] - Kraj podrške za [[Windows 10]].

=== Nepoznati datumi ===

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2025.}}

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2025.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[5. 1.]] - [[Kostas Simitis]], bivši premijer Grčke (* [[1936]])
* 5. 1. - [[Goranka Matić]], fotografkinja (* [[1949]])
* [[7. 1.]] - [[Jean-Marie Le Pen]], francuski političar (* [[1928]])
* [[15. 1.]] - [[David Lynch]], filmski reditelj (* [[1946]])
* [[25. 1.]] - [[Dražen Dalipagić]], košarkaš (* [[1951]])
* 25. 1. - [[Arhiepiskop tiranski Anastasije]] (* [[1929]])
* [[30. 1.]] - [[Marianne Faithfull]], pjevačica (* [[1946]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Teofil Pančić]], pisac, novinar (* [[1965]])
* [[8. 2.]] - [[Sam Nujoma]], prvi predsednik Namibije (* [[1929]])
* feb. - [[Gene Hackman]], glumac (* [[1930]])
* [[24. 2.]] - [[Roberta Flack]], pjevačica (* [[1937]])
* [[26. 2.]] - [[Michelle Trachtenberg]], glumica (* [[1985]])
* [[27. 2.]] - [[Boris Spaski]], bivši svjetski prvak u šahu (* [[1937]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Vladimir Krpan]], pijanist, profesor (* [[1938]])
* 1. 3. - [[Saša Popović]], muzičar, preduzetnik (* [[1954]])
* [[4. 3.]] - [[Oleg Gordijevski]], hladnoratovski dvostruki agent (* [[1938]])
* ≤15. 3. - [[Miljenko Domijan]], povjesničar umjetnosti, fotograf (* 1946)
* [[16. 3.]] - [[Milorad Komrakov]], novinar (* [[1955]])
* [[19. 3.]] - [[Nadežda Gaće]], novinarka (* 1950)
* [[21. 3.]] - [[George Foreman]], bokser (* [[1949]])
* [[22. 3.]] - [[Mihailo Vojvodić]], istoričar, akademik SANU (* [[1938]])
* [[22. 3.]] - [[Svetlana Broz]], autor, kardiologinja (* [[1955]])
* [[24. 3.]] - [[Radivoj Šajtinac]], književnik (* [[1949]])
* [[27. 3.]] - [[Oto Tolnai]], književnik (* [[1940]])
* [[29. 3.]] - [[Richard Chamberlain]], glumac (* [[1934]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Alfi Kabiljo]], skladatelj (* [[1935]])
* 1. 4. - [[Bojana Andrić]], TV autorka, istoričarka televizije (* [[1944]])
* 1. 4. - [[Val Kilmer]], glumac (* [[1959]])
* [[10. 4.]] - [[Ted Kotcheff]], filmski režiser (* [[1931]])
* [[13. 4.]] - [[Mario Vargas Llosa]], književnik, nobelovac (* [[1936]])
* [[14. 4.]] - [[Filip David]], književnik (* [[1940]])
* [[17. 4.]] - [[Ljubomir Simović]], književnik, akademik SANU (* [[1935]])
* [[21. 4.]] - [[Franjo (papa)]] (* [[1936]])
* [[25. 4.]] - [[Mirjana Miočinović]], teatrologinja, prevoditeljka (* [[1935]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[6. 5.]] - [[Kaqusha Jashari]], kosovska političarka (* [[1946]])
* [[7. 5.]] - [[Erol Kadić]], glumac i reditelj (* [[1955]])
* [[9. 5.]] - [[Milorad Mirčić]], srpski političar iz SRS (* [[1956]])
* 9. 5. - [[Dragan Labović]], košarkaš (* [[1987]])
* [[11. 5.]] - [[Robert Benton]], filmski redatelj i scenarist (* [[1932]])
* [[13. 5.]] - [[José Mujica]], bivši urugvajski predsednik (* [[1935]])
* [[14. 5.]] - [[Arsenije Jovanović]], reditelj, scenarista, prevodilac (* [[1932]])
* [[16. 5.]] - [[Damir Dokić]], teniski trener, otac Jelene (* 1958)
* [[19. 5.]] - [[Milan Blanuša]], slikar (* [[1943]])
* [[21. 5.]] - [[Mladen Horvat]], glumac, komičar (* [[1961]])
* [[29. 5.]] - [[Alf Clausen]], kompozitor (* [[1941]])
* [[30. 5.]] - [[Loretta Swit]], glumica (* [[1937]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Ivan Piko Stančić]], rock glazbenik i producent (* [[1952]])
* [[3. 6.]] - [[Joška Broz]], srpski političar (* [[1947]])
* [[8. 6.]] - [[Matija Dedić]], jazz pijanist i skladatelj (* [[1973]])
* [[9. 6.]] - [[Frederick Forsyth]], pisac (* [[1938]])
* [[10. 6.]] - [[Bujar Bukoshi]], kosovksi političar (* [[1947]])
* [[11. 6.]] - [[Brian Wilson]], član ''Beach Boys''a (* [[1942]])
* [[14. 6.]] - [[Violeta Chamorro]], bivša predsednica Nikaragve (* [[1929]])
* [[18. 6.]] - [[Dimitrije Bjelica]], šahista, publicista (* [[1935]])
* [[22. 6.]] - [[Žiža Stojanović]], glumica (* [[1930]])
* [[26. 6.]] - [[Lalo Schifrin]], filmski kompozitor (* [[1932]])
* [[27. 6.]] - [[Dragoljub Acković]], romolog (* [[1952]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Diogo Jota]], portugalski fudbaler (* [[1996]])
* 3. 7. - [[Michael Madsen]], glumac (* [[1957]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2025.| ]]</text>
      <sha1>2uv932zxm701yhbvst2jst0igvbs7i7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481986</id>
      <parentid>42481985</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T21:58:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrti */</comment>
      <origin>42481986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28592" sha1="g8czcqz2kwjnf9z3bck9z3ak40tdh7k" xml:space="preserve">{{Godina nav|2025}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2025}}

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* 1. 1. - Okončanjem tranzitnog sporazuma, prestao je prevoz ruskog gasa kroz Ukrajinu u Evropu (u [[Pridnjestrovlje|Pridnjestrovlju]] nema grejanja). Ostaje [[Turski tok]].
* 1. 1. - Rumunija i Bugarska su u [[Šengenski sporazum|Šengenskom sporazumu]] i za drumski saobraćaj.
* 1. 1. - Terorizam u SAD: uletanje simpatizera ISIS u gomilu u [[New Orleans, Louisiana|New Orleansu]] odnosi 15 života; eksplozija Tesla Cybertrucka ispred Trump Hotela u Las Vegasu.
* 1. 1. - Višestruko ubistvo 12 osoba na Cetinju.
* [[7. 1.]] - Izabrani preds. Trump ne isključuje vojnu silu za preuzimanje kontrole nad [[Grenland]]om i [[Panamski kanal|Panamskim kanalom]] ili ekonomsku silu za preuzimanje [[Kanada|Kanade]].
* 7. 1. - Meta Platforms - Facebook, Instagram, Threads - ukida program provere činjenica, prepušta to korisnicima.
* 7. 1. - Počinje nekoliko velikih požara u okolini [[Los Angeles]]a, najveći je požar Palisades koji je pogodio kraj Pacific Palisades i mesto [[Malibu, California|Malibu]].
* [[9. 1.]] - Gen. [[Joseph Aoun]] je novi predsjednik [[Libanon]]a, nakon dvije godine upražnjene pozicije.
* [[12. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|22px|Hrvatska]] Predsjednički izbori u Hrvatskoj, drugi krug: preds. [[Zoran Milanović]] 74,7%, [[Dragan Primorac]] (HDZ) 25,3%.
* 12. 1. - Okupljanje pred Ustavnim sudom Srbije.
* [[13. 1.]] - Počinje Maha [[Kumbh Mela]] u [[Prayagraj]]u.
* 14. 1. - 2. 2. - [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|Svjetsko prvenstvo u rukometu]] – Hrvatska, Danska i Norveška 2025.
* [[15. 1.]] - Dogovoreno primirje u Gazi, uz razmenu talaca i zatvorenika, od 19-tog.
* [[16. 1.]] - [[Kolumbijski konflikt]]: u napadima levičarskog ELN u severnom regionu Catatumbo stradalo više od 100 ljudi.
* [[17. 1.]] - Protest ispred RT Srbije.
[[Datoteka:TrumpPortrait.jpg|180px|mini|lijevo|Zvanični portret]]
* [[20. 1.]] - Požar u domu za stare u [[Veliki Borak|Velikom Borku]] kod Barajeva, osam poginulih.
* 20. 1. - Inauguracija [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] za 47. predsednika SAD (drugi, neuzastopni mandat).
** Istog dana potpisuje 26 izvršnih naređenja, među kojima pomilovanje učesnika nereda 6. januara '21, vanredno stanje na granici, ograničenje državljanstva na osnovu rođenja, obnova &quot;slobode govora&quot; na platformama, povlačenje iz Pariskog sporazuma o klimi i iz Svetske zdravstvene organizacije, maksimizovanje proizvodnje nafte i gasa, ukidanje promocije električnih vozila i štedljivih uređaja, uspostavljanje Departmana vladine efikasnosti (DOGE), odbrana žena od &quot;ekstremizma rodne ideologije&quot;, okončanje programa ''Diversity, equity, and inclusion'', preimenovanje Meksičkog zaliva u Američki zaliv...
* [[21. 1.]] - Požar u hotelu skijaškog centra Kartalkaya nedaleko od [[Bolu]]a u Turskoj - 76 mrtvih.
* 21. 1. - U [[New Orleans]]u je palo 20–25&amp;nbsp;cm snega.
* [[23. 1.]] - Protestna nota Hrvatske Srbiji zbog zbog deportacije državljanki.
* 23. 1. - Deportacije imigranata iz SAD: službenici ICE, Sprovođenja imigracije i carine, počinju racije u &quot;gradovima utočištima&quot;.
* [[24. 1.]] - &quot;Generalni štrajk&quot; u Srbiji, neka preduzeća i institucije ne rade. Vučić na mitingu u Jagodini predstavlja Pokret za narod i državu.
* 24. 1. - U Hrvatskoj [[Bojkot trgovina u Hrvatskoj 2025.|bojkotiraju trgovine]] zbog visokih cijena.
* [[25. 1.]] - [[Elon Musk]] se obraća skupu [[AfD]] u Halleu: &quot;previše je fokusa na prošlu krivicu, treba ići dalje&quot; (nakon pozdrava 20-tog koji je ličio na fašistički).
* [[26. 1.]] - [[Invazija Rusije na Ukrajinu|Rat u Ukrajini]]: ruske snage zauzimaju Veliku Novosilku u Donjeckoj oblasti nakon dvomesečnih borbi - strateška tačka ukrajinskog fronta, prema obližnjem selu Ševčenko se nalaze naslage [[litijum]]a.
* [[27. 1.]] - [[Konflikt u Kivuu]] na istoku DR Kongo: pobunjenička grupa M23 ulazi u [[Goma|Gomu]], glavni grad provincije Severni Kivu.
* 27. 1. - [[Vještačka inteligencija]]: sedam dana nakon objavljivanja ''[[DeepSeek]]'' modela R1, kineskog velikog jezičkog modela otvorenog izvora, dolazi do velikog pada akcija američkih tehnoloških akcija, 1.000 milijardi dolara, jer navodno ima iste performanse uz mnogo manje uloženih resursa (oporavak sutradan).
* 27 - 28. 1. - Blokada Autokomande u Beogradu.
* [[28. 1.]] - Premijer Srbije [[Miloš Vučević]] daje ostavku, kao i gradonačelnik Novog Sada Miloš Đurić, nakon noćašnjeg napada na studente.
* [[29. 1.]] - Sudar putničkog aviona i vojnog helikoptera nadomak aerodroma u Washingtonu DC - ukupno 67 mrtvih.
* 30 - 31. 1. - Studentska šetnja od Beograda do Novog Sada.
* [[31. 1.]] - Potrošačka platforma &quot;Halo inspektore&quot; u Hrvatskoj organizira bojkot trgovina, proizvoda i usluga; od juče traje sedmodnevni bojkot Lidla, Eurospina i DM. Bojkot trgovina se širi i regijom.

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Tri meseca od pada nadstrešnice, blokada tri mosta u Novom Sadu, dva na tri sata a Most slobode do sutra.
* 1. 2. - Preds. Trump uvodi nove američke carine, od 3-ćeg: 25% za Meksiko i Kanadu, 10% za Kinu (zatim odložene za Meksiko i Kanadu).
* [[2. 2.]] - Finale [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|Svjetskog rukometnog prvenstva]]: [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]-Danska 26:32. U timu prvenstva su [[Ivan Martinović]] i [[Mario Šoštarič]]. Sutradan veliki doček u Zagrebu.
* [[3. 2.]] - Flamanski nacionalista Bart De Wever postaje premijer [[Belgija|Belgije]].
* [[4. 2.]] - Pucnjava u obrazovnom centru za odrasle u [[Örebro|Örebru]] u Švedskoj, 10 mrtvih.
* 4. 2. - Trump kaže da će SAD &quot;preuzeti&quot; [[Pojas Gaze]], odakle će Palestinci biti &quot;preseljeni&quot;.
* 4. 2. - Umro je [[Aga Khan IV]], duhovni lider nizaritskih [[Ismailizam|ismailita]] i milijarder, nasleđuje ga sin Rahim al-Hussaini [[Aga Khan V]].
* [[6. 2.]] - Izvanredno stanje na grčkom otoku [[Santorini]] nakon intenzive seizmičke aktivnosti.
* 6. 2. - Ukrajini je isporučen prvi [[Dassault Mirage 2000]].
* [[9. 2.]] - Izbori na Kosovu: relativna većina za [[Albin Kurti|Kurtijevo]] Samoopredeljenje, s padom od ca. 9 procentnih poena.
* [[12. 2.]] - Ministar odbrane SAD Hegseth: za Ukrajinu nema granica iz 2014, članstva u NATO ni američkih vojnika; Trump u razgovoru sa Putinom dogovorio početak pregovora o primirju.
* [[14. 2.]] - Minhenski govor potpredsednika [[JD Vance]]a: opasnost za Evropu ne dolazi od Rusije ili Kine već &quot;iznutra&quot;, u smislu suzbijanja populističke politike; Amerika i Evropa ne mogu ništa uraditi jedna za drugu &quot;ako bežite u strahu od svojih birača&quot;.
* [[15. 2.]] - Okupljanje studenata u Kragujevcu i naprednjaka u Sremskoj Mitrovici.
* [[16. 2.]] - [[DR Kongo]]: pobunjenici iz M23 ulaze u [[Bukavu]], glavni grad provincije [[Južni Kivu]].
* [[18. 2.]] - Sastanak [[Marco Rubio|Rubio]] – [[Sergej Lavrov|Lavrov]] u Rijadu. Trump zatim kaže da je Ukrajina &quot;počela rat&quot;, sutradan i da je Zelenski &quot;diktator&quot;.
* 18. 2. - [[Zoran Milanović]] inauguriran u drugi mandat.
* [[23. 2.]] - Vanredni izbori u Njemačkoj: [[CDU]]/[[CSU]] 208 mandata (+ 11), [[AfD]] 152 (+69), [[SPD]] 120 (-86), [[Savez '90/Zeleni|Zeleni]] 85 (-33), [[Die Linke|Ljevica]] 64 (+25). [[Slobodna demokratska stranka (Njemačka)|Liberali]] i [[Sahra Wagenknecht]] ispod praga.
* [[24. 2.]] - Generalna skupština UN prihvata rezoluciju Ukrajine i EU o osudi Rusije za agresiju sa 93 glasa; 18 je protiv, među kojima i SAD. 
* [[26. 2.]] - Milorad Dodik nepravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS pred Sudom BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. Narodna skupština RS to smatra državnim udarom i urušavanjem ustavnog poretka BiH.
* [[28. 2.]] - Nakon svadljivog sastanka u Beloj kući, poseta [[Volodimir Zelenskij|Zelenskog]] je presečena bez sporazuma o mineralima.

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - Protest &quot;Studentski edikt&quot; u Nišu.
* 2. 3. - Londonski samit o Ukrajini: Koalicija voljnih za nastavak vojne pomoći Ukrajini i garanciju njene sigurnosti nakon eventualnog mirovnog sporazuma.
* [[2. 3.]] - [[97. dodjela Oscara]]: nagradu za najbolji film dobila ''[[Anora]]'', ukupno pet nagrada od šest nominacija; ''[[The Brutalist]]'' tri od 10, ''[[Emilia Pérez]]' dve od 13, ''[[Wicked (film iz 2024.)|Wicked]]'' dve od 10, ''[[Dune: Part Two]]'' dve od pet.
* [[4. 3.]] - Dimne bombe i suzavac u Skupštini Srbije.
* 4. 3. - SAD uvele carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika (zatim ih pauziraju), i dodatnih 10% iz Kine. Ove zemlje objavljuju kontramere.
* 4. 3. - SAD suspendovale vojnu pomoć Ukrajini. Zelenski kaže da je spreman raditi pod Trumpovim &quot;snažnim vođstvom&quot;.
* [[6. 3.]] - U RS stupio na snagu Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH kojim je zabranjen rad i postupanje Suda i Tužilaštva BiH, državne policijske Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. EU upozorava da je to podrivanje ustavnog i pravnog poretka BiH. Na snazi i Zakon o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
* 6. 3. - Nakon što su Assadovi lojalisti priredili zasedu sigurnosnim snagama u Džableu, u provinciji Latakija, dolazi do borbi i represalija protiv Alawita. Sirijska opservatorija za ljudska prava tvrdi da je do 12-tog ubijeno skoro 1.400 civila.
* 10/11. 3. - Blokada RTS u Beogradu
* [[11. 3.]] - Bivši filipinski predsednik [[Rodrigo Duterte]] uhapšen u Manili po poternici Međunarodnog krivičnog suda i izručen u Hag.
* 11. 3. - Izbori na [[Grenland]]u: relativna većina za opozicione [[Demokrati (Grenland)|Demokrate]], koji su za postepenije sticanje nezavisnoti.
* [[12. 3.]] - Tužilaštvo BiH traži privođenje Dodika i saradnika, Skupština RS odlučila da se pristupi donošenju novog ustava.
* 12. 3. - Ruska ofanziva u Kurskoj oblasti: nakon niza sela, povratili su i [[Sudža|Sudžu]].
* [[14. 3.]] - Trump je naložio gašenje Agencije SAD za globalne medije, zaposleni u [[Glas Amerike|Glasu Amerike]] su na prinudnom odmoru od sutradan, prekidaju se grantovi [[Slobodna Evropa|Slobodnoj Evropi]].
* 14. 3. - [[Mark Carney]] je novi premijer Kanade, nakon što se [[Justin Trudeau]] povukao s čela [[Liberalna stranka Kanade|Liberalne partije]].
* [[15. 3.]] - Protest &quot;15. za 15&quot;, &quot;najveće ikad&quot; okupljanje u Beogradu. Tišina i protes prekinuti i završeni ranije zbog &quot;zvučnog&quot; incidenta.
* 15. 3 . - Američki udari na Huse u Jemenu.
* [[16. 3.]] - Požar u klubu u [[Kočani]]ma, 59 mrtvih.
* [[18. 3.]] - Kraj primirja u Gazi: izraelski avionski udari, palestinske vlasti tvrde da ima preko 400 mrtvih.
* 18. 3. - U Tirani potpisana deklaracija Albanije, Hrvatske i Kosova za jačanje saradnje u obrambenim pitanjima.
* 18. 3. - Odlazeći Bundestag izglasao 500 milijardi eura za vojsku i infrastrukturu.
* 18. 3. - Mađarski parlament izglasao zabranu LGBTQ događaja.
* [[19. 3.]] - Uhapšen je gradonačelnik Istanbula [[Ekrem İmamoğlu]]. izgledni predsednički kandidat, dolazi do velikih protesta.
* [[20. 3.]] - [[Kirsty Coventry]] je izabrana za predsjednicu [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnog olimpijskog odbora]].
* [[23. 3.]] - Izraelska vojska ubila 15 radnika hitne pomoći kod [[Rafa]]ha u Pojasu Gaze.
* [[24. 3.]] - Sigurnosni propust u Beloj kući: objavljeno da je čet grupi koja je raspravljala o udarima u Jemenu slučajno dodat i novinar ''Atlantica''.
* [[26. 3.]] - Rat u Sudanu: sudanska vojska objavljuje da je nakon dve godine oslobodila [[Kartum]] od Snaga za brzu podršku.
* 26. 3. - [[Južni Sudan]]: potpredsednik Riek Machar i njegova supruga i ministrica unutarnjih poslova Angelina Teny su stavljeni u kućni pritvor, nakon čega njegova partija SPLM-IO izjavljuje da je mirovni sporazum iz 2018. ništavan.
* [[28. 3.]] - Razorni zemljotres kod [[Mandalay]]a u Burmi. U Bangkoku se srušio neboder od 137 m u izgradnji.
* 28. 3. - Izraelski udari u Bejrutu, prvi od novembra.
* [[29. 3.]] - Parcijalno pomračenje Sunca.
* [[30. 3.]] - Dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović napadnuta nožem.
* [[31. 3.]] - [[Marine Le Pen]] osuđena za pronevjeru - ne može se kandidirati na izborima 2027.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:The White House - 54426179977.jpg|mini|Trump potpisao izvršno naređenje o carinama]]
* [[2. 4.]] - Trumpov &quot;Dan oslobođenja&quot;: objavljuje recipročne carine od 10 do 49%, s ciljem obnove američke industrije: 20% za EU, 10% za Crnu Goru i Kosovo, 35% za BiH, 37% za Srbiju. Strani automobili su ocarinjeni sa 25%.
* 2. 4. - Nastavljaju se izraelske kopnene operacije u Gazi, izjavljuju da nameravaju zauzeti &quot;velika područja&quot;.
* [[3. 4.]] - Interpol odbio raspisati potjernice za Dodikom i Stevandićem.
* 3. 4. - Studenti-biciklisti krenuli iz Novog Sada u Strazbur.
* [[4. 4.]] - Kina uzvraća sa 34% carine za SAD. Berze imaju najgore dane od 2020.
* [[7. 4.]] - Azijske berze znatno padaju, Hongkonški Hang Seng preko 13%, najgore od krize 1997; evropske padaju više od 4%, američke manje od 1% (sutradan delimični oporavak).
* [[8. 4.]] - Pad krova noćnog kluba u [[Santo Domingo|Santo Domingu]] u Dominikanskoj republici, 232 mrtvih.
* [[9. 4.]] - Stupaju na snagu nove američke carine, ukjljučujući dodatnih 50% kao odgovor na kineski uzvrat od 34%, što daje ukupno 104% carine. Kina uvodi još 50%, ukupno 84% carine na američku robu. EU je odlučila da uvede carine na neke američke robe od 15-tog. Raste cena zaduživanja SAD, jer se prodaju obveznice.
** Trump zatim objavljuje da je nova stopa za Kinu 125% i da pauzira recipročne carine ostalim zemljama za 90 dana (ostaje generalnih 10%) - veliki skok na američkim berzama.
* [[10. 4.]] - SAD pojašnjavaju da je kineska carina 145%. Američke berze opet padaju (početkom maja su nadoknadile gubitke od Dana oslobođenja). EU odlaže svoj uzvrat za 90 dana.
* [[12. 4.]] - Skup pristalica predsednika Vučića u Beogradu. Studentski skup u Novom Pazaru.
* [[13. 4.]] - Rat u Ukrajini: dve ruske rakete pogodile [[Sumi]], 34 mrtvih.
* 13. 4. - Rat u Sudanu: pobunjeničke Snage za brzu podršku zauzele izbeglički logor Zamzam kod [[Fašer]]a u Darfuru - većina je pobegla iz logora, izveštava se o stotinama ubijenih.
* 13. 4. - [[13. 10.]] - [[Expo 2025]] u Osaki.
* [[14. 4.]] - U Mađarskoj usvojen ustavni amandman za zabranu LGBTQ događaja.
* [[15. 4.]] - Studenti: biciklisti su stigli u Strazbur; uveče su blokirani objekti [[RTS]] u Beogradu.
[[Datoteka:Papa Francisco assina o livro de honra do Palácio de Belém (03-08-2023).png|mini|lijevo|† [[Papa Franjo]]]]
* [[16. 4.]] - Izglasana nova vlada Srbije, premijera [[Đuro Macut|Đure Macuta]].
* 16. 4. - Vrhovni sud UK kaže da je, prema Zakonu o jednakosti, &quot;žena&quot; definisana po biološkom polu, uz podsećanje da transrodne osobe imaju zaštitu po istom zakonu.
* [[21. 4.]] (Uskršnji ponedjeljak) - Umro je [[papa Franjo]]. Pokopan 26. 4. u [[Bazilika sv. Marije Velike|bazilici svete Marije Velike]].
* [[22. 4.]] - Militanti ubili 26 turista u indijskom [[Kašmir]]u. Pogoršanje odnosa sa Pakistanom.
* [[25. 4.]] - Studenti trkači krenuli iz Novog Sada u Brisel.
* [[26. 4.]] - Velika eksplozija u okviru iranske luke Bandar Abas, 70 mrtvih.
* [[28. 4.]] - Savezni izbori u Kanadi: [[Liberalna stranka Kanade|liberali]] premijera Carneya ostaju najveća stranka - ankete su do početka ove godine davale veliku prednost [[Konzervativna stranka (Kanada)|konzervativcima]], ali smatra se da su Trumpovi potezi doveli do preokreta.
* 28. 4. - Nestanak struje na Iberijskom poluostrvu i jugu Francuske.
* 28. 4. - Sukobljavanje sa policijom ispred novosadskog DIF-a, prekinuta blokada RTS jer je raspisan konkurs za nove članove REM.
* 28. 4. - Počinju sukobi na jugu Sirije, napadi na [[Druzi|Druze]] nakon lažiranog audio snimka u kome se navodno vređa prorok Muhamed. Izraelci izvode vazdušni udar 30-tog u Damasku u ime Druza.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Los Angeles Harbor - panoramio.jpg|180px|mini|Luka u Los Angelesu, kuda prolazi dosta robe iz Kine za SAD (foto 2003)]]
* [[1. 5.]] - Lokalni izbori u većem delu Engleske su uspeh za desnu populističku [[Reform UK]] [[Nigel Farage|Nigela Faragea]], koja je dobila i još jednog člana parlamenta na dopunskim izborima, sa šest glasova razlike.
* [[2. 5.]] - Njemački ured za zaštitu ustava označava [[Alternativa za Njemačku|Alternativu za Njemačku]] kao desnu ekstremističku organizaciju - negativne reakcije iz Trumpove administracije.
* [[3. 5.]] - Savezni izbori u Australiji: pobjeda [[Australijska laburistička partija|laburista]] premijera [[Anthony Albanese|Albanesea]].
* [[4. 5.]] - Raketa jemenskih Husa pala nadomak aerodroma Ben Gurion kod Tel Aviva. 
* 4. 5. - Rat u Sudanu: [[Port Sudan]] je prvi put na meti drona Snaga za brzu podršku.
* [[5. 5.]] - Izrael namjerava proširiti operacije u Gazi, s ciljem osvajanja teritorije i ostanka do daljnjeg.
* [[6. 5.]] - Njemačka vlada [[Friedrich Merz|Friedricha Merza]], koalicija CDU/CSU–SPD, potvrđena na drugom glasanju.
* [[7. 5.]] - Operacija Sindoor: indijski raketni udari u Pakistanu i pakistanskom Kašmiru.
[[Datoteka:Pope Leo XIV 2.jpg|180px|mini|lijevo|[[Lav XIV]]]]
* [[8. 5.]] - Kardinal Robert Francis Prevost, prefekt [[Dikasterij za biskupe|Dikasterija za biskupe]] i predsjednik Pontifikalnog povjerenstva za Latinsku Ameriku, državljanin SAD i Perua, izabran je za papu pod imenom [[Lav XIV]].
* [[9. 5.]] - Parada u Moskvi povodom 80 godina od pobede u Drugom svetskom ratu. Prisustvuju i Vučić, Dodik i [[Željka Cvijanović|Cvijanović]].
* [[12. 5.]] - SAD i Kina &quot;pauzirali&quot; trgovinski rat: u Ženevi dogovoreno da se na 90 dana smanje carine, američka sa 145 na 30 i kineska sa 125 na 10%.
* 12. 5. - [[Kurdistanska radnička partija]] objavila da prekida aktivnosti u Turskoj i da planira raspuštanje.
* [[17. 5.]] - &quot;Svenarodni sabor&quot; u Nišu, studentski protest &quot;Sever zove&quot; u Subotici.
* 13 - 17. 5. - Pjesma Evrovizije u Baselu: pobjednik je izvođač JJ iz Austrije. U finalu nije bilo nikoga iz ex-Yu.
* [[18. 5.]] - Lokalni izbori u Hrvatskoj, prvi krug.
* 18. 5. - Ponovljeni predsednički izbori u Rumuniji: gradonačelnik Bukurešta [[Nicușor Dan]] je izabran sa 53,6% glasova ispred nacionaliste [[George Simion|Georgea Simiona]].
* 18. 5. - Izbori u Portugalu: relativna većina za [[Socijaldemokratska partija (Portugal)|socijaldemokrate]], desnopopulistička ''[[Chega]]'' (Šega, &quot;Dosta&quot;) izbija na drugo mesto.
* [[25. 5.]] - Veliki ruski napad na Ukrajinu, sa 298 dronova Šahid i 69 raketa.
* [[27. 5.]] - U Rafahu je otvoren punkt Gazanske humanitarne fondacije (zamene za UN), nakon 11 sedmica blokade: već prvog dana lokalne vlasti izveštavaju da ima mrtvih u masi Palestinaca, od tenkovske vatre.
* 28 - 29. 5. - Poplava [[Niger (rijeka)|Nigera]] u istoimenoj nigerijskoj državi: u gradu Mokwa ima 700 mrtvih i nestalih.
* [[30. 5.]] - [[Elon Musk]] napustio Departman efikasnosti vlade.
* [[31. 5.]] - Josep-Lluís Serrano Pentinat je novi biskup Urgella a time i suknez [[Andora|Andore]].

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Lokalni izbori u Hrvatskoj: [[Tomislav Tomašević]] je reizabran u Zagrebu sa 57,7% glasova; u Splitu izabran Tomislav Šuta (HDZ) sa 53%; u Rijeci Iva Rinčić sa 65%. HDZ je generalno najuspješniji.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/javljanja-iz-izbornih-stozera-12183920 Lokalni izbori 2025: Tko slavi, a tko analizira poraz?] vijesti.hrt.hr 01.06.2025.&lt;/ref&gt;
* 1. 6. - Izbori u Poljskoj: desničar [[Karol Nawrocki]] je izabran sa 50,9% glasova.
* 1. 6. - Operacija Paučina: ukrajinski napad prokrijumčarenim dronovima na četiri ruske baze Dalekometne avijacije, uključujući jednu kod Irkutska - uništeno je najmanje 13 aviona.
* [[6. 6.]] - U Los Angelesu počinju protesti protiv akcija Sprovođenja imigracije i carina (ICE); Trump 8-og federalizuje kalifornijsku Nacionalnu gardu i postavlja 300 pripadnika ispred federalnih zgrada.
* [[8. 6.]] - Lokalni izbori u [[Opština Kosjerić|Kosjeriću]] i [[Zaječar]]u, u atmosferi pritisaka, sa više incidenata i nepravilnosti: SNS u Kosjeriću zvanično pobedila za 51 glas, 14:13 mandata; u Zaječaru 47,1% glasova za SNS, 27 od 50 mandata.
* [[10. 6.]] - Pucnjava u srednjoj školi u [[Graz]]u: 10 mrtvih + počinitelj
* [[12. 6.]] - Air India let 171: [[Boeing 787 Dreamliner]] je pao odmah po poletanju iz [[Ahmedabad]]a: poginulo 241 p. i č. p., jedan preživeo, 28+ mrtvih na zemlji - prvi fatalni udes tog modela aviona.
* [[13. 6.]] - Izraelski udari na stotinu ciljeva u Iranu, ukljujući glavni nuklearni centar u Natanzu. Među ubijenima su šestorica nuklearnih naučnika, načelnik generalštaba gen. Mohammad Bagheri i komandant Revolucionarne garde gen. Hossein Salami.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2025/jun/13/what-has-israel-hit-in-iran-and-who-were-the-generals-and-nuclear-scientists-killed What has Israel hit in Iran and who were the generals and nuclear scientists killed?]. theguardian.com 13 Jun 2025&lt;/ref&gt; Razmena raketa i vazdušnih udara se nastavlja i narednih dana.
* [[14. 6.]] - U Washingtonu DC se održava parada povodom 250 godina [[Vojska SAD|Vojske SAD]], što se poklapa sa Trumpovim rođendanom. Širom SAD i nekoliko drugih zemalja se održavaju protesti ''No Kings''.
* [[16. 6.]] - Pogođena zgrada iranske televizije, troje mrtvih.
* [[17. 6.]] - Ruski raketni i dronovski napad na Kijev, najmanje 15 mrtvih.
* 17. 6. - Kod Han Junisa ubijeno najmanje 51 Palestinac koji su čekali pomoć u hrani.
* [[22. 6.]] - Operacija -{''Midnight Hammer''}-: američki udari na iranske nuklerne lokacije u Fordowu, Natanzu i Isfahanu. Prvi put su upotrebljene protivbunkerske bombe [[GBU-57A/B MOP]] od 13.600 kg.
* 22. 6. - Islamistički napad na pravoslavnu crkvu Mar Elias u Damasku - 25 ubijenih.
* [[23. 6.]] - Simbolično iransko raketiranje američke baze Al Udeid u Kataru. Trump iste večeri objavljuje da je dogovoreno primirje između Irana i Izraela. 
* 23. 6. - Objavljene prve slike sa [[Opservatorija Vera C. Rubin|opservatorije Vera C. Rubin]] u Čileu.
* [[25. 6.]] - Samit [[NATO]] u Hagu: dogovoreno da će izdaci za obranu biti podignuti na 5% BDP do 2035.
* [[27. 6.]] - DR Kongo i Ruanda potpisali mirovni sporazum u Washingtonu.
* 27. 6. - Vrhovni sud SAD ograničava moć okružnih sudija da blokiraju predsednička izvršna naređenja.
* [[27. 6.]] - Svadba od 40 miliona evra: [[Jeff Bezos]] i Lauren Sánchez su se venčali u Veneciji. Trodnevnim događanjima prisustvuju mnogi poznati, privlače mnogo medijske pažnje ali i protesta.
* 27. 6. - Obnovljena [[Posveta hrvatskog naroda Presvetom Srcu Isusovu]].
* [[28. 6.]] - Protest “Vidimo se na Vidovdan” na beogradskoj Slaviji, traže se izbori. Nakon skupa dolazi do incidenata sa snagama reda i po nekoliko desetina povređenih i uhapšenih.
* 28. 6. - U Budimpešti se održava veliki ''Pride'' uprkos vladinoj zabrani.
* 28. 6. - Junski rekord u Španiji: 46 stepeni u El Granadu u Andaluziji.
* [[29. 6.]] - Protesti i blokade u više gradova Srbije zbog privođenja studenata - nastavljaju se i narednih dana.
* 29. 6. - Preko 500 ruskih dronova i raketa upućeno na ukrajinsku infrastrukturu, srušio se jedan ukrajinski F-16.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - [[Sean Diddy Combs]] osuđen u Njujorku po dve od pet tačaka optužnice, za prevoz radi prostitucije; nije kriv za zaveru [[Reketarenje|reketarenja]] (RICO) ni seks trafiking.
* [[3. 7.]] - U SAD donesen budžetski zakon ''One Big Beautiful Bill'': produženo smanjenje poreza, smanjeni izdaci za Medicaid i pomoć u hrani, agenciji ICE za borbu protiv ilegalne imigracije će biti udesetostručen budžet do 2029.
* [[5. 7.]] - [[Marko Perković|Thompsonov]] koncert na zagrebačkom hipodromu sa procenjenih 400-450.000 ljudi.

== Predviđeni događaji ==

* 11. 7. - 3. 8. - Svetsko prvenstvo u vodenim sportovima, Singapur.
* 13 - 21. 9. - Svetsko prvenstvo u atletici, Tokio. 
* [[3. 10.]] - Najavljena abdikacija [[Henri, veliki vojvoda Luksemburga|Henrija, velikog vojvode Luksemburga]] u korist sina Guillaumea.
* [[14. 10.]] - Kraj podrške za [[Windows 10]].

=== Nepoznati datumi ===

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2025.}}

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2025.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[5. 1.]] - [[Kostas Simitis]], bivši premijer Grčke (* [[1936]])
* 5. 1. - [[Goranka Matić]], fotografkinja (* [[1949]])
* [[7. 1.]] - [[Jean-Marie Le Pen]], francuski političar (* [[1928]])
* [[15. 1.]] - [[David Lynch]], filmski reditelj (* [[1946]])
* [[25. 1.]] - [[Dražen Dalipagić]], košarkaš (* [[1951]])
* 25. 1. - [[Arhiepiskop tiranski Anastasije]] (* [[1929]])
* [[30. 1.]] - [[Marianne Faithfull]], pjevačica (* [[1946]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Teofil Pančić]], pisac, novinar (* [[1965]])
* [[8. 2.]] - [[Sam Nujoma]], prvi predsednik Namibije (* [[1929]])
* feb. - [[Gene Hackman]], glumac (* [[1930]])
* [[24. 2.]] - [[Roberta Flack]], pjevačica (* [[1937]])
* [[26. 2.]] - [[Michelle Trachtenberg]], glumica (* [[1985]])
* [[27. 2.]] - [[Boris Spaski]], bivši svjetski prvak u šahu (* [[1937]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Vladimir Krpan]], pijanist, profesor (* [[1938]])
* 1. 3. - [[Saša Popović]], muzičar, preduzetnik (* [[1954]])
* [[4. 3.]] - [[Oleg Gordijevski]], hladnoratovski dvostruki agent (* [[1938]])
* ≤15. 3. - [[Miljenko Domijan]], povjesničar umjetnosti, fotograf (* 1946)
* [[16. 3.]] - [[Milorad Komrakov]], novinar (* [[1955]])
* [[19. 3.]] - [[Nadežda Gaće]], novinarka (* 1950)
* [[21. 3.]] - [[George Foreman]], bokser (* [[1949]])
* [[22. 3.]] - [[Mihailo Vojvodić]], istoričar, akademik SANU (* [[1938]])
* [[22. 3.]] - [[Svetlana Broz]], autor, kardiologinja (* [[1955]])
* [[24. 3.]] - [[Radivoj Šajtinac]], književnik (* [[1949]])
* [[27. 3.]] - [[Oto Tolnai]], književnik (* [[1940]])
* [[29. 3.]] - [[Richard Chamberlain]], glumac (* [[1934]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Alfi Kabiljo]], skladatelj (* [[1935]])
* 1. 4. - [[Bojana Andrić]], TV autorka, istoričarka televizije (* [[1944]])
* 1. 4. - [[Val Kilmer]], glumac (* [[1959]])
* [[10. 4.]] - [[Ted Kotcheff]], filmski režiser (* [[1931]])
* [[13. 4.]] - [[Mario Vargas Llosa]], književnik, nobelovac (* [[1936]])
* [[14. 4.]] - [[Filip David]], književnik (* [[1940]])
* [[17. 4.]] - [[Ljubomir Simović]], književnik, akademik SANU (* [[1935]])
* [[21. 4.]] - [[Franjo (papa)]] (* [[1936]])
* [[25. 4.]] - [[Mirjana Miočinović]], teatrologinja, prevoditeljka (* [[1935]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[6. 5.]] - [[Kaqusha Jashari]], kosovska političarka (* [[1946]])
* [[7. 5.]] - [[Erol Kadić]], glumac i reditelj (* [[1955]])
* [[9. 5.]] - [[Milorad Mirčić]], srpski političar iz SRS (* [[1956]])
* 9. 5. - [[Dragan Labović]], košarkaš (* [[1987]])
* [[11. 5.]] - [[Robert Benton]], filmski redatelj i scenarist (* [[1932]])
* [[13. 5.]] - [[José Mujica]], bivši urugvajski predsednik (* [[1935]])
* [[14. 5.]] - [[Arsenije Jovanović]], reditelj, scenarista, prevodilac (* [[1932]])
* [[16. 5.]] - [[Damir Dokić]], teniski trener, otac Jelene (* 1958)
* [[19. 5.]] - [[Milan Blanuša]], slikar (* [[1943]])
* [[21. 5.]] - [[Mladen Horvat]], glumac, komičar (* [[1961]])
* [[29. 5.]] - [[Alf Clausen]], kompozitor (* [[1941]])
* [[30. 5.]] - [[Loretta Swit]], glumica (* [[1937]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Ivan Piko Stančić]], rock glazbenik i producent (* [[1952]])
* [[3. 6.]] - [[Joška Broz]], srpski političar (* [[1947]])
* [[8. 6.]] - [[Matija Dedić]], jazz pijanist i skladatelj (* [[1973]])
* [[9. 6.]] - [[Frederick Forsyth]], pisac (* [[1938]])
* [[10. 6.]] - [[Bujar Bukoshi]], kosovksi političar (* [[1947]])
* [[11. 6.]] - [[Brian Wilson]], član ''Beach Boys''a (* [[1942]])
* [[14. 6.]] - [[Violeta Chamorro]], bivša predsednica Nikaragve (* [[1929]])
* [[18. 6.]] - [[Dimitrije Bjelica]], šahista, publicista (* [[1935]])
* [[22. 6.]] - [[Žiža Stojanović]], glumica (* [[1930]])
* [[26. 6.]] - [[Lalo Schifrin]], filmski kompozitor (* [[1932]])
* [[27. 6.]] - [[Dragoljub Acković]], romolog (* [[1952]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Diogo Jota]], portugalski fudbaler (* [[1996]])
* 3. 7. - [[Michael Madsen]], glumac (* [[1957]])
* [[4. 7.]] - [[Mark Snow]], kompozitor (* [[1946]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2025.| ]]</text>
      <sha1>g8czcqz2kwjnf9z3bck9z3ak40tdh7k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mehmed Alajbegović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>479331</id>
    <revision>
      <id>42481960</id>
      <parentid>42481315</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:35:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42481960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6664" sha1="gg31m4wkge5xx08nxwedssb1sz3xq12" xml:space="preserve">{{Neutralnost}}
{{Izvor}}
{{Infokutija biografija
| ime            = Mehmed Alajbegović
| slika          = Alajbegovic.jpg
| alt            = 
| opis           = 
| datum_rođenja  = {{Birth date|1906|05|07}}
| mjesto_rođenja = [[Bihać]]
| datum_smrti    = {{Death date and age|1947|06|7|1906|05|07}}
| mjesto_smrti   = [[Zagreb]]
| ostala_imena   = 
| poznat_po      = [[političar]] i [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|ministar]] [[NDH]]
| zanimanje      = 
| nacionalnost   = 
}}
'''Mehmed Alajbegović''' ([[Bihać]] [[7. svibnja]] [[1906.]] – [[Zagreb]] [[7. lipnja]] [[1947.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], [[diplomat]] i [[pravnik]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |title= Alajbegović, Mehmed |encyclopedia= [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska Enciklopedija]] | date= |year= |last= |first= |publisher= [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |location= |id= |url= https://www.enciklopedija.hr/clanak/alajbegovic-mehmed |access-date= 1. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Djelovao je kao [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|ministar]] u [[Ustaše|ustaškoj]] [[NDH|Nezavisnoj Hrvatskoj Državi]].

== Biografija ==
Mehmed Alajbegović rođen je u begovskoj obitelji, 7. svibnja 1906. u [[Bihać]]u, u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro–Ugarskoj monarhiji]], gdje su mu i otac i djed bili gradonačelnici. Mehmed je tu i završio osnovnu i srednju školu. Godine [[1928.]] odselio je u [[Zagreb]], gdje je na [[Zagrebačko sveučilište|Zagrebačkom univerzitetu]] diplomirao i [[1934.]] godine doktorirao [[pravo]].&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot;&gt;''Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 4.-5.&lt;/ref&gt; Tijekom boravka na sveučilištu, boravio je u mnogim zemljama, a najviše se zadržao u [[Pariz]]u, gdje je učio [[francuski jezik]] i gdje se usavršavao u struci.

Nakon sudskog pripravništva, bio je imenovan sucem Kotarskog suda u [[Prozor]]u.&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; U to vrijeme bio je cijenjen kao pravnik i želio je predavati [[šerijatsko pravo]] na univerzitetu, koje je učio na [[Univerzitet u Alžiru|Visokom učilištu u Alžiru]] i završio [[1940.]] godine. Još od [[1938.]] godine, bio je sudac i tajnik Upravnog suda u Zagrebu.

=== NDH ===
Nakon osnivanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], [[1941.]], radio je u međudržavnoj službi napustivši plaćeno nastavništvo islamskog prava na Sveučilištu u Zagrebu. U augustu 1941. godine imenovan je tajnikom u podvladi ministarstva vanjskih poslova, a [[27. januara]] [[1942.]] godine imenovan je generalnim konzulom NDH u [[München]]u.&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; Radeći tamo, posvetio je se uslugama među hrvatskim radnicima na radu u Njemačkoj. [[11. oktobra]] [[1943.]] godine postao je ministar skrbi za postradale krajeve, a to je ministarstvo imalo zadatak brinuti se za preko 300.000 izbjeglica iz raznih dijelova NDH, među kojima je bio veliki broj muslimana iz istočne [[Bosna|Bosne]], [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Sandžak]]a, koji su bježali pred [[četnici]]ma.&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; Alajbegović je organizirao izbjegličke kuhinje, nabavljao hranu i odjeću te sklanjao izbjeglice u sigurnija mjesta.

Početkom maja [[1944.]] godine imenovan je ministrom vanjskih poslova NDH umjesto [[Stijepo Perić|Stijepa Perića]]. Na toj dužnosti ostao je do sloma NDH. Osobno je bio u [[Ante Pavelić|Pavelićevoj]] pratnji dok je ovaj posjetio [[Adolf Hitler|Hitlera]] [[18. septembra|18.]] i [[19. septembra]] iste godine. Pred kraj rata, kada se sve više činilo da će [[Sile Osovine]] izgubiti, sudjelovao je u pokušajima povezivanja vlasti NDH sa slovenskim ([[Leon Rupnik]]) i crnogorskim ([[Sekula Drljević]]) nacionalistima te srpskim monarhistima ([[Dragoljub (Draža) Mihailović|Dragoljub Mihailović]]).&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; Cilj je bio oformiti [[Antikomunizam|antikomunistički]] blok koji bi se borio protiv [[Josip Broz Tito|Titovih]] [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]]. Računalo se da bi i zapadni [[Saveznici]] mogli pomoći, dok bi zauzvrat NDH prešla na njihovu stranu.

=== Slom NDH, izručenje i smrt ===
Alajbegović je napustio Zagreb [[6. maja]] [[1945.]] godine, zajedno s ostalim članovima Vlade, povlačeći se u [[Austrija|Austriju]], gdje se, nakon kraćega zadržavanja u [[Krumpendorf]]u, sklonio u [[Salzburg]].&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; Tu su ga [[6. septembra]] [[1945.]] godine savezničke jedinice uhitile i uputile u obližnji zatočenički logor &quot;Marcus W. Orr&quot; ([[Glasenbach]]) gdje je ostao do [[8. septembra]] [[1946.]] godine kad su ga [[Amerikanci]] izručili komunističkim vlastima.&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; Alajbegović je bio jedini ministar kojeg su izručili Amerikanci (ostale su izručili [[Englezi]]).

U saslušanju pred jugoslavenskim komunističkim vlastima [[11. marta|11.]], [[12. marta|12.]] i [[27. marta]] [[1947.]] godine.:
{{izdvojeni citat|Moram priznati da je mene kao i mnogo mojih istomišljenika impresioniralo oduševljenje koje je vladalo u Hrvatskoj nakon proglašenja NDH. (...) Glavni motiv koji me je rukovodio da pristupim, odnosno kada sam pristupio ustaškom pokretu, bila je ideja hrvatske države. Na mene je dakle pri tome utjecala spoznaja o pravu hrvatskog naroda na svoju državu i drugi motivi me nisu pri tim rukovodili. (...) Ja sam vjerovao da nastojanje hrvatskog naroda za slobodom ne će biti zanijekano i da će to pravo na državu biti respektirano.}} ([[Nada Kisić Kolanović]], ''Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.-1945.'', Zagreb, 2009., str. 165., 168.)&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/9448-tomislav-jonji-i-muslimani-i-hrvati-rtve-su-tuinskog-nasilja.html HKV]: [[Tomislav Jonjić]]: I Hrvati i muslimani žrtve su tuđinskog nasilja, preuzeto 10. aprila 2012.&lt;/ref&gt;

Potkraj maja [[1947.]] godine, izveden je pred Vijeće Vrhovnog suda NR Hrvatske zajedno sa vojskovođom [[Slavko Kvaternik|Slavkom Kvaternikom]] i ministrima [[Vladimir Košak|Vladimirom Košakom]], [[Osman Kulenović|Osmanom Kulenovićem]], generalima [[Miroslav Navratil|Miroslavom Navratilom]], i [[Ivan Perčević|Ivanom Perčevićem]] te njemačkim poslanikom pri NDH [[Siegfried Kasche|Siegfriedom Kascheom]]. [[6. juna]] [[1947.]] godine osuđen je na smrt, a već slijedećeg dana je pogubljen.

== Literatura ==
* [[Hrvoje Matković]], ''Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest Nezavisne Države Hrvatske'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1994.

== Reference ==
{{izvori}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Alajbegović, Mehmed}}
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Dužnosnici NDH]]</text>
      <sha1>gg31m4wkge5xx08nxwedssb1sz3xq12</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481964</id>
      <parentid>42481960</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:52:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>velikom većinom sređeno</comment>
      <origin>42481964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6638" sha1="8usd6b44edkl6hcubmf9h5bjcpbdcgn" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime            = Mehmed Alajbegović
| slika          = Alajbegovic.jpg
| alt            = 
| opis           = 
| datum_rođenja  = {{Birth date|1906|05|07}}
| mjesto_rođenja = [[Bihać]]
| datum_smrti    = {{Death date and age|1947|06|7|1906|05|07}}
| mjesto_smrti   = [[Zagreb]]
| ostala_imena   = 
| poznat_po      = [[političar]] i [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|ministar]] [[NDH]]
| zanimanje      = 
| nacionalnost   = 
}}
'''Mehmed Alajbegović''' ([[Bihać]] [[7. svibnja]] [[1906.]] – [[Zagreb]] [[7. lipnja]] [[1947.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], [[diplomat]] i [[pravnik]].&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |title= Alajbegović, Mehmed |encyclopedia= [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska Enciklopedija]] | date= |year= |last= |first= |publisher= [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |location= |id= |url= https://www.enciklopedija.hr/clanak/alajbegovic-mehmed |access-date= 1. 7. 2025}}&lt;/ref&gt; Djelovao je kao [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|ministar]] u [[Ustaše|ustaškoj]] [[NDH|Nezavisnoj Hrvatskoj Državi]].

== Biografija ==
Mehmed Alajbegović rođen je u begovskoj obitelji, 7. svibnja 1906. u [[Bihać]]u, u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro–Ugarskoj monarhiji]], gdje su mu i otac i djed bili gradonačelnici. Mehmed je tu i završio osnovnu i srednju školu. Godine [[1928.]] odselio je u [[Zagreb]], gdje je na [[Zagrebačko sveučilište|Zagrebačkom univerzitetu]] diplomirao i [[1934.]] godine doktorirao [[pravo]].&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot;&gt;''Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 4.-5.&lt;/ref&gt; Tijekom boravka na sveučilištu, boravio je u mnogim zemljama, a najviše se zadržao u [[Pariz]]u, gdje je učio [[francuski jezik]] i gdje se usavršavao u struci.

Nakon sudskog pripravništva, bio je imenovan sucem Kotarskog suda u [[Prozor]]u.&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; U to vrijeme bio je cijenjen kao pravnik i želio je predavati [[šerijatsko pravo]] na univerzitetu, koje je učio na [[Univerzitet u Alžiru|Visokom učilištu u Alžiru]] i završio [[1940.]] godine. Još od [[1938.]] godine, bio je sudac i tajnik Upravnog suda u Zagrebu.

=== NDH ===
Nakon osnivanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], [[1941.]], radio je u međudržavnoj službi napustivši plaćeno nastavništvo islamskog prava na Sveučilištu u Zagrebu. U augustu 1941. godine imenovan je tajnikom u podvladi ministarstva vanjskih poslova, a [[27. januara]] [[1942.]] godine imenovan je generalnim konzulom NDH u [[München]]u.&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; Radeći tamo, posvetio je se uslugama među hrvatskim radnicima na radu u Njemačkoj. [[11. oktobra]] [[1943.]] godine postao je ministar skrbi za postradale krajeve, a to je ministarstvo imalo zadatak brinuti se za preko 300.000 izbjeglica iz raznih dijelova NDH, među kojima je bio veliki broj muslimana iz istočne [[Bosna|Bosne]], [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Sandžak]]a, koji su bježali pred [[četnici]]ma.&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; Alajbegović je organizirao izbjegličke kuhinje, nabavljao hranu i odjeću te sklanjao izbjeglice u sigurnija mjesta.

Početkom maja [[1944.]] godine imenovan je ministrom vanjskih poslova NDH umjesto [[Stijepo Perić|Stijepa Perića]]. Na toj dužnosti ostao je do sloma NDH. Osobno je bio u [[Ante Pavelić|Pavelićevoj]] pratnji dok je ovaj posjetio [[Adolf Hitler|Hitlera]] [[18. septembra|18.]] i [[19. septembra]] iste godine. Pred kraj rata, kada se sve više činilo da će [[Sile Osovine]] izgubiti, sudjelovao je u pokušajima povezivanja vlasti NDH sa slovenskim ([[Leon Rupnik]]) i crnogorskim ([[Sekula Drljević]]) nacionalistima te srpskim monarhistima ([[Dragoljub (Draža) Mihailović|Dragoljub Mihailović]]).&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; Cilj je bio oformiti [[Antikomunizam|antikomunistički]] blok koji bi se borio protiv [[Josip Broz Tito|Titovih]] [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]]. Računalo se da bi i zapadni [[Saveznici]] mogli pomoći, dok bi zauzvrat NDH prešla na njihovu stranu.

=== Slom NDH, izručenje i smrt ===
Alajbegović je napustio Zagreb [[6. maja]] [[1945.]] godine, zajedno s ostalim članovima Vlade, povlačeći se u [[Austrija|Austriju]], gdje se, nakon kraćega zadržavanja u [[Krumpendorf]]u, sklonio u [[Salzburg]].&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; Tu su ga [[6. septembra]] [[1945.]] godine savezničke jedinice uhitile i uputile u obližnji zatočenički logor &quot;Marcus W. Orr&quot; ([[Glasenbach]]) gdje je ostao do [[8. septembra]] [[1946.]] godine kad su ga [[Amerikanci]] izručili komunističkim vlastima.&lt;ref name=&quot;tko je tko&quot; /&gt; Alajbegović je bio jedini ministar kojeg su izručili Amerikanci (ostale su izručili [[Englezi]]).

U saslušanju pred jugoslavenskim komunističkim vlastima [[11. marta|11.]], [[12. marta|12.]] i [[27. marta]] [[1947.]] godine.:
{{izdvojeni citat|Moram priznati da je mene kao i mnogo mojih istomišljenika impresioniralo oduševljenje koje je vladalo u Hrvatskoj nakon proglašenja NDH. (...) Glavni motiv koji me je rukovodio da pristupim, odnosno kada sam pristupio ustaškom pokretu, bila je ideja hrvatske države. Na mene je dakle pri tome utjecala spoznaja o pravu hrvatskog naroda na svoju državu i drugi motivi me nisu pri tim rukovodili. (...) Ja sam vjerovao da nastojanje hrvatskog naroda za slobodom ne će biti zanijekano i da će to pravo na državu biti respektirano.}} ([[Nada Kisić Kolanović]], ''Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.-1945.'', Zagreb, 2009., str. 165., 168.)&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/9448-tomislav-jonji-i-muslimani-i-hrvati-rtve-su-tuinskog-nasilja.html HKV]: [[Tomislav Jonjić]]: I Hrvati i muslimani žrtve su tuđinskog nasilja, preuzeto 10. aprila 2012.&lt;/ref&gt;

Potkraj maja [[1947.]] godine, izveden je pred Vijeće Vrhovnog suda NR Hrvatske zajedno sa vojskovođom [[Slavko Kvaternik|Slavkom Kvaternikom]] i ministrima [[Vladimir Košak|Vladimirom Košakom]], [[Osman Kulenović|Osmanom Kulenovićem]], generalima [[Miroslav Navratil|Miroslavom Navratilom]], i [[Ivan Perčević|Ivanom Perčevićem]] te njemačkim poslanikom pri NDH [[Siegfried Kasche|Siegfriedom Kascheom]]. [[6. juna]] [[1947.]] godine osuđen je na smrt, a već slijedećeg dana je pogubljen.

== Literatura ==
* [[Hrvoje Matković]], ''Povijest Nezavisne Države Hrvatske (Matković)|Povijest Nezavisne Države Hrvatske'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1994.

== Reference ==
{{izvori}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Alajbegović, Mehmed}}
[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Dužnosnici NDH]]</text>
      <sha1>8usd6b44edkl6hcubmf9h5bjcpbdcgn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sindrom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>768094</id>
    <revision>
      <id>42481984</id>
      <parentid>42290003</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T21:48:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42481984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2740" sha1="sese0ov94gqkydoi8j4icbe6ayco0h1" xml:space="preserve">'''Sindrom''', [[etimologija|etimološki]] od [[Grčka|Grčke]] reči ({{jez-gr|'''συνδρομή''' - uspeti zajedno}}), ({{jez-lat|'''syndroma'''}}), je u kliničkoj [[medicina|medicini]], psihijatriji i kliničkoj [[psihologija|psihologiji]], skup međusobno povezanih [[simptom]]a koji čine jednu koherentnu nozološku celinu (npr. [[anksiozno-depresivni sindrom]], [[paranoidni sindrom]], [[Korsakovljev sindrom]]). U [[psihologija ličnosti|psihologiji ličnosti]] i [[socijalna psihologija|socijalnoj psihologiji]], sindrom označava sklop empirijski i smisaono povezanih [[crta ličnosti]] koje se javljaju zajedno u nekoj [[ličnost]]i i obrazuju određenu relativno čvrstu strukturu.

Sindrom u medicini obično čini najmanje tri [[simptomi bolesti|simptoma]], međusobno povezanih koji se uvek javljaju zajedno (tzv. klinički trijas simptoma), ali ih može biti i više.&lt;ref&gt;Ristić S. M. Klinička propedevtika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 1990.&lt;/ref&gt; 
== Primeri označavanja sindroma ==
Česta je pojava, u medicinskoj praksi, da se pojedini sindromi označavaju prema autorima koji su ih otkrili (opisali), ali i prema faktorima koji su ih izazvali, najčešćoj lokalizaciji itd. Evo najčešćih primera dodeljivanja naziva sindromu;
* prema prezimenu ili imenu autora: [[Korsakovljev sindrom]], [[Parkinsonova bolest|Parkinsonov sindrom]], [[Skuminljev sindrom]]
* prema uzroku: [[Kraš sindrom]], [[apstinencija|Sindrom apstinencije]]
* prema patogenetskom faktoru: kompresivni sindrom, dumping sindrom
* prema dominatnom simptomu: [[strah|sindrom straha]], [[Hemolitički uremijski sindrom]]
* prema tipičnoj anatomskoj lokalizaciji: cervikalni (vratni) sindrom,
* prema patoanatomskom nalazu: [[Multipla skleroza|sindrom skleroze mozga]]

== Galerija sindroma ==
&lt;gallery&gt;
Image:A boy with Down syndrome using cordless drill to assemble a book case.jpg|Dete sa [[Daunov sindrom|Daunovim sindromom]]
Image:Autorecessive.svg|Shema autorecesivnog nasleđivanja u [[Blumov sindrom|Blumovom sindromu]]
Image:Eosinophil.png|[[Loflerov sindrom]]
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{RSR}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Symptoms}}
* [http://www.whonamedit.com „-{Who Named It}-“, rečnik medicinskih fenomena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120309100851/http://www.whonamedit.com/ |date=2012-03-09 }}
* [http://www.putokaz.org.yu/apstinencijalni_sindrom.htm Apstinencijalni sindrom opijatskih zavisnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061007215717/http://www.putokaz.org.yu/apstinencijalni_sindrom.htm |date=2006-10-07 }}
* [http://de.wikipedia.org/wiki/Liste_der_Syndrome Lista sindroma na -{de:wikipedia}-]

[[Kategorija:Sindromi|*]]</text>
      <sha1>sese0ov94gqkydoi8j4icbe6ayco0h1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amonijum-acetat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1265190</id>
    <revision>
      <id>42482010</id>
      <parentid>42476543</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T05:41:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Д.Ильин</username>
        <id>72356</id>
      </contributor>
      <origin>42482010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3038" sha1="5ytpft1c14e2djxn6jc1o79zev5gt5s" xml:space="preserve">{{chembox
| ImageFile1 = Ammonium-acetate-2D.svg
| ImageSize1 = 200 px
| ImageFile2 = Ammonium-acetate.JPG
| ImageSize2 = 200 px
| IUPACName = Amonijum-etanoat
| OtherNames = Amonijum-acetat
| Section1 = {{Chembox Identifiers
| CASNo = 631-61-8
| PubChem =
| SMILES = 
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C2H4O2.H3N/c1-2(3)4;/h1H3,(H,3,4);1H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = USFZMSVCRYTOJT-UHFFFAOYSA-N
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
| RTECS = 
| MeSHName=Ammonium+acetate
}}
| Section2 = {{Chembox Properties
| Formula = CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COONH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
| MolarMass = 77.0825 g/mol
| Appearance = čvrsti beli kristali
| Density = 1.07 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; 
| MeltingPt = 112&amp;nbsp;°C (385 [[Kelvin|K]])
| Melting_notes =
| BoilingPt = razlaže se
| Boiling_notes = 
| Solubility = 	148 g/100 ml na 4°[[celzijus|C]]
| SolubleOther = 
| Solvent = 
| pKa = 
| pKa = 
| pKb =
| RefractIndex = 
}}
| Section3 = {{Chembox Structure
| MolShape = ortorombičan
| Dipole =
}}
| Section7 = {{Chembox Hazards
| MainHazards =
| NFPA-H =
| NFPA-F =
| NFPA-R = 
| NFPA-O =
| RPhrases = 
| SPhrases = 
| RSPhrases =
| FlashPt =
| Autoignition = 
| ExploLimits = 
| PEL = }}
| Section8 = {{Chembox Related
| OtherAnions =
| OtherCations =
| OtherFunctn = 
| Function = amonijačna jedinjenja
| OtherCpds =}}
}}

'''Amonijum-acetat''' je [[hemijsko jedinjenje]] formule CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COONH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;. Na sobnoj temperaturi, [[supstanca]] je [[čvrsto agregatno stanje|čvrsta]]. Dobija se reakcijom [[amonijak]]a sa [[sirćetna kiselina|sirćetnom kiselinom]].

== Upotreba ==
Kao so slabe [[kiselina|kiseline]] i slabe [[baza|baze]], amonijum-acetat ima mnogo specifičnih osobina.
* koristi se kao razbijač [[led]]a jer se može organski razložiti
* koristi se zajedno sa sirćetnom kiselinom za pravljenje [[pufer]]a koji se termički može razložiti na nejonske proizvode
* koristi se u mnogim organskim sintezama
* koristi se za masenu spektrometriju [[protein]]a

== Osobine ==
Amonijum-acetat je [[higroskopija|higroskopan]]. Na višim temperaturama razlaže se na [[acetamid]] i [[voda|vodu]].
::CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COONH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; → CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;C(O)NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O
Amonijum-acetat ima specifičan miris.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || -3,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,3
|-
| [[Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 72,3 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal|Hemija}}
{{Commonscat|Ammonium acetate}}
* {{PubChemInCheKey|USFZMSVCRYTOJT-UHFFFAOYSA-N|Ammonium acetate}}

{{klica-hemija}}

[[Kategorija:Amonijum jedinjenja]]
[[Kategorija:Acetati]]</text>
      <sha1>5ytpft1c14e2djxn6jc1o79zev5gt5s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Difluorometan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268101</id>
    <revision>
      <id>42482033</id>
      <parentid>42302500</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T10:46:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Д.Ильин</username>
        <id>72356</id>
      </contributor>
      <origin>42482033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4705" sha1="831yfprvayqg7o2rsh4hpfzrv8qpn63" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|  Watchedfields = 
|  verifiedrevid = 
|  Name = Difluorometan
|  ImageFile = 
|   ImageSize = 
|   ImageAlt = 
|   ImageCaption = 
|  ImageFile1 = 
|   ImageSize1 = 
|   ImageAlt1 = 
|   ImageCaption1 = 
|  ImageFile2 = 
|   ImageSize2 = 
|   ImageAlt2 = 
|   ImageCaption2 = 
|  ImageFile3 = 
|   ImageSize3 = 
|   ImageAlt3 = 
|   ImageCaption3 = 
|  ImageFile4 = 
|   ImageSize4 = 
|   ImageAlt4 = 
|   ImageCaption4 = 
|  ImageFileL1 = Difluoromethane-2D-skeletal.svg
|   ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL1 = 
|   ImageAltL1 = 
|   ImageCaptionL1 = 
|  ImageFileR1 = Difluoromethane-3D-vdW.png
|   ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR1 = 
|   ImageAltR1 = 
|   ImageCaptionR1 = 
|  ImageFileL2 = 
|   ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeL2 = 
|   ImageAltL2 = 
|   ImageCaptionL2 = 
|  ImageFileR2 = 
|   ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}}
|   ImageSizeR2 = 
|   ImageAltR2 = 
|   ImageCaptionR2 = 
|  IUPACName = 
|  IUPACName_hidden = yes
|  SystematicName = 
|  OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|  CASNo = 75-10-5
|  CASNo_Comment = 
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  CASNos = 
|  CASOther = 
|  PubChem = 6345
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  PubChem_Comment = 
|  PubChem5 = 
|  PubChem5_Comment = 
|  PubChemOther = 
|  ChemSpiderID = 6105
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  ChemSpiderID_Comment = 
|  ChemSpiderID5 = 
|  ChemSpiderIDOther = 
|  EINECS = 
|  EC-number = 
|  EINECSCASNO = 
|  UNNumber = 
|  UNII = 
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = 
|  KEGG = 
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = 
|  ChEBI = 47855
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 115186
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = 
|  ATCvet = 
|  ATCCode_prefix = 
|  ATCCode_suffix = 
|  ATC_Supplemental = 
|  SMILES = FCF
|  InChI = 1S/CH2F2/c2-1-3/h1H2
|  StdInChI = 1S/CH2F2/c2-1-3/h1H2
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = RWRIWBAIICGTTQ-UHFFFAOYSA-N 
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|C=1 |H=2 |F=2 
|  MolarMass = 52,023
|  Appearance = 
|  Density = 
|  MeltingPt = 
|  Melting_notes = 
|  BoilingPt = 
|  Boiling_notes = 
|  LogP = 
|  VaporPressure = 
|  HenryConstant = 
|  AtmosphericOHRateConstant = 
|  pKa = 
|  pKb = 
|  Solubility = 
|  SolubleOther = 
|  Solvent = 
|  Sheet Resistance = 
|  Methacrylate Equiv Wt = 
|  Bulk Conductivity = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure-lat
|  CrystalStruct = 
|  Coordination = 
|  MolShape = 
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat
|  DeltaHc = 
|  DeltaHf = 
|  Entropy = 
|  HeatCapacity = 
  }}
| Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat
|  AdminRoutes =  
|  Bioavail = 
|  Metabolism = 
|  HalfLife =  
|  ProteinBound = 
|  Excretion =  
|  Legal_status = 
|  Legal_US = 
|  Legal_UK = 
|  Legal_AU = 
|  Legal_CA = 
|  PregCat = 
|  PregCat_AU = 
|  PregCat_US = 
  }}
| Section6 = {{Chembox Explosive-lat
|  ShockSens = 
|  FrictionSens = 
|  ExplosiveV = 
|  REFactor = 
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|  ExternalMSDS = 
|  EUClass = 
|  EUIndex = 
|  MainHazards = 
|  NFPA-H = 
|  NFPA-F = 
|  NFPA-R = 
|  NFPA-O = 
|  RPhrases = 
|  SPhrases = 
|  RSPhrases = 
|  FlashPt = 
|  Autoignition = 
|  ExploLimits = 
|  LD50 = 
|  PEL = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|  OtherAnions = 
|  OtherCations = 
|  OtherFunctn = 
|  Function = 
|  OtherCpds = 
  }}
}}

'''Difluorometan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 1 [[atom]] [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 52,023 [[Jedinica atomske mase|''Da'']].
		
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 0
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 0,5
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|''Å''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 0,0 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Clayden1st}}
* {{March6th}}
* {{Katritzky2nd}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Difluoromethane}}
* {{PubChemInCheKey|RWRIWBAIICGTTQ-UHFFFAOYSA-N|Difluoromethane}}

[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>831yfprvayqg7o2rsh4hpfzrv8qpn63</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bischofswiesen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1361849</id>
    <revision>
      <id>42482009</id>
      <parentid>42118858</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T05:03:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Bischofswiesen.gif]] → [[File:DEU Bischofswiesen COA.svg]] GIF → SVG</comment>
      <origin>42482009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2849" sha1="6awwinxu4p1cc2tjojtt7u1zr3t21k9" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Bišofsvizen
 | izvorni_naziv       = ''Bischofswiesen''
 | slika               =
 | opis_slike          = Bišofsvizen
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Bischofswiesen COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 7.467&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 217
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 34,5
 | gšir                = 47.64944
 | gduž                = 12.96389
 | nadmorska_visina    = 610
 | registarska_oznaka  = BGL
 | pozivni_broj        = 08652
 | poštanski_kod       = 83483
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = 
 | gradonačelnik       = ''Thomas Weber''
 | stranka             = [[CSU]]
 | ije                 = da
 }}

'''Bišofsvizen''' ({{jez-nem|Bischofswiesen}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 15 opštinskih središta okruga [[Okrug Berhtesgadener Land|Berhtesgadener Land]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 7.467 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9172117.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Bischofswiesen_in_BGL.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Berhtesgadener Land]]
Bišofsvizen se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Berhtesgadener Land. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 610 metara. Površina opštine iznosi 34,5&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 7.467 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 217 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Bischofswiesen}}

* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Berhtesgadener Land}}</text>
      <sha1>6awwinxu4p1cc2tjojtt7u1zr3t21k9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Opština Gostivar</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1451782</id>
    <revision>
      <id>42481942</id>
      <parentid>40851553</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:01:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42481942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1422" sha1="6nw5psi3mvcsipxf4p3t84ev0ult3ld" xml:space="preserve">&lt;br clear=all&gt;
{| class=&quot;navbox collapsible&quot; style=&quot;margin-left:auto; margin-right:auto; width:100%;&quot;
! {{tnavbar-collapsible| [[Spisak naseljenih mesta u Republici Makedoniji|Naseljena mesta]] [[Opština Gostivar|opštine Gostivar]]|Opština Gostivar}}
|- 
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 
'''[[Gostivar]]'''&amp;nbsp;• 
[[Balin Dol]]&amp;nbsp;• 
[[Belovište (Gostivar)|Belovište]]&amp;nbsp;• 
[[Brodec (Gostivar)|Brodec]]&amp;nbsp;• 
[[Vrutok]]&amp;nbsp;• 
[[Gornja Banjica]]&amp;nbsp;• 
[[Gornja Đonovica]]&amp;nbsp;• 
[[Gornje Jelovce]]&amp;nbsp;• 
[[Debreše]]&amp;nbsp;• 
[[Donja Banjica]]&amp;nbsp;• 
[[Donja Đonovica]]&amp;nbsp;• 
[[Donje Jelovce]]&amp;nbsp;• 
[[Železna Reka]]&amp;nbsp;• 
[[Zdunje (Gostivar)|Zdunje]]&amp;nbsp;• 
[[Korito (Gostivar)|Korito]]&amp;nbsp;• 
[[Kunovo (Gostivar)|Kunovo]]&amp;nbsp;• 
[[Lakavica (Gostivar)|Lakavica]]&amp;nbsp;• 
[[Lešnica (Gostivar)|Lešnica]]&amp;nbsp;• 
[[Malo Turčane]]&amp;nbsp;• 
[[Mirdita (Gostivar)|Mirdita]]&amp;nbsp;• 
[[Mitrovi Krsti]]&amp;nbsp;• 
[[Padalište (Gostivar)|Padalište]]&amp;nbsp;• 
[[Pečkovo]]&amp;nbsp;• 
[[Simnica]]&amp;nbsp;• 
[[Srbinovo]]&amp;nbsp;• 
[[Sušica (Gostivar)|Sušica]]&amp;nbsp;• 
[[Strajane]]&amp;nbsp;• 
[[Raven]]&amp;nbsp;• 
[[Rečane (Gostivar)|Rečane]]&amp;nbsp;• 
[[Trnovo (Gostivar)|Trnovo]]&amp;nbsp;• 
[[Tumčevište]]&amp;nbsp;• 
[[Forino]]&amp;nbsp;• 
[[Čajle]]&amp;nbsp;• 
[[Čegrane]]
| 
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za opštine Makedonije|Gostivar]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>6nw5psi3mvcsipxf4p3t84ev0ult3ld</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1469085</id>
    <revision>
      <id>42481907</id>
      <parentid>42447722</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T12:12:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci]] na [[Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci]]: +</comment>
      <origin>42447722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3902" sha1="egw6wvr7gmhsy3bsmjfltq7hhrvl3za" xml:space="preserve">{{Originalno istraživanje}}
{{Izvor}}
{{Infookvir vjerski objekt
| ime               = Pravoslavna crkva sv. Nikole
| slika             = Pravoslavna crkva sv Nikole 040408.jpg
| veličina_slike    = 250px
| opis_slike        = Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Rijeka]]
| koordinate        = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| cijena_izgradnje  = 
| arhitekt          = [[Ignazio Hencke]]
| godine izgradnje  = 
| godina završetka  = [[1790.]]
| renoviran         = 
| srušen            = 
| religija          = [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavlje]]
| patron            = [[Sveti Nikola]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[barok]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 
}}

'''Pravoslavna crkva sv. Nikole''' u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] je smještena u Ulici Ignazija Henckea, bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]..

== Historija ==
Sagrađena je [[1790.]] godine po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]], sredstvima malobrojne, ali veoma bogate [[Srbi|srpske]] zajednice &quot;Sarajlija&quot;, koji su se (16 obitelji) doselili u [[Rijeka (grad)|Rijeku]] [[1768.]], iako se već 1733. bilježi 7 velikih pravoslavnih obitelji. Poput pravoslavne trgovačke zajednice u [[Trst]]u koristili su zagarantirane carske privilegije u pogledu slobodnog obavljanja istočnog obreda u vlastitom hramu. Radi se o neoriginalnom tipiziranom projektu kontinentalnog baroka, a jedinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu gdje je 1804. južno izgrađena i parohijalna zgrada nakon što je srušena neka mala tvrđava..

Po legendi gradnji crkve u središtu grada navodno je pružala otpor riječka općina te da je riječki guverner, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], na opetovane molbe Srba za dodjelu lokacije za crkvu, ljutito bacio kamen u more i rekao: ''Tu gradite crkvu!'' Uporni Srbi zasuli su more i na nasipu izgradili hram. To je legenda, no istina je da je prema projektu arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] veliki dio tog dijela grada izgrađen na terenu oduzetom od mora. Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]] (Hakozović, Orfelin, XVIII. stoljeće).

== Zanimljivosti ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|275x275piksel]]
* Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]] održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa [[Grb Rijeke|riječkim grbom]] u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (c''hiesa dei Greci non uniti''). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;.

== Izvor ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonssh      =
|commonscat     = Saint Nicholas Church in Rijeka
|commonscatsh   = Crkva sv. Nikole u Rijeci
}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>egw6wvr7gmhsy3bsmjfltq7hhrvl3za</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481912</id>
      <parentid>42481907</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T12:37:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3830" sha1="e27tbtiu6bn2x7d6h60ycut51gsiz3b" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime               = Pravoslavna crkva sv. Nikole
| slika             = Pravoslavna crkva sv Nikole 040408.jpg
| veličina_slike    = 250px
| opis_slike        = Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Rijeka]]
| koordinate        = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| cijena_izgradnje  = 
| arhitekt          = [[Ignazio Hencke]]
| godine izgradnje  = 
| godina završetka  = [[1790.]]
| renoviran         = 
| srušen            = 
| religija          = [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavlje]]
| patron            = [[Sveti Nikola]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[barok]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 
}}

'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|275x275piksel]]
Sagrađena je [[1790.]] godine po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]], sredstvima malobrojne, ali veoma bogate [[Srbi|srpske]] zajednice &quot;Sarajlija&quot;, koji su se (16 obitelji) doselili u [[Rijeka (grad)|Rijeku]] [[1768.]], iako se već 1733. bilježi 7 velikih pravoslavnih obitelji. Poput pravoslavne trgovačke zajednice u [[Trst]]u koristili su zagarantirane carske privilegije u pogledu slobodnog obavljanja istočnog obreda u vlastitom hramu. Radi se o neoriginalnom tipiziranom projektu kontinentalnog baroka, a jedinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu gdje je 1804. južno izgrađena i parohijalna zgrada nakon što je srušena neka mala tvrđava..

Po legendi gradnji crkve u središtu grada navodno je pružala otpor riječka općina te da je riječki guverner, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], na opetovane molbe Srba za dodjelu lokacije za crkvu, ljutito bacio kamen u more i rekao: ''Tu gradite crkvu!'' Uporni Srbi zasuli su more i na nasipu izgradili hram. To je legenda, no istina je da je prema projektu arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] veliki dio tog dijela grada izgrađen na terenu oduzetom od mora. Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]] (Hakozović, Orfelin, XVIII. stoljeće).

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]] održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa [[Grb Rijeke|riječkim grbom]] u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (c''hiesa dei Greci non uniti''). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonssh      =
|commonscat     = Saint Nicholas Church in Rijeka
|commonscatsh   = Crkva sv. Nikole u Rijeci
}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>e27tbtiu6bn2x7d6h60ycut51gsiz3b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481913</id>
      <parentid>42481912</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T12:40:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42481913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3682" sha1="gf9qkg8xk8ydlekgiyrs85d05ab2gzh" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| cijena_izgradnje = 
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godine izgradnje = 
| godina završetka = [[1790.]]
| renoviran = 
| srušen = 
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavlje]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| fasada = 
| arhitektonski stil= [[barok]]
| materijal = 
| dimenzije = 
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|275x275piksel]]
Sagrađena je [[1790.]] godine po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]], sredstvima malobrojne, ali veoma bogate [[Srbi|srpske]] zajednice &quot;Sarajlija&quot;, koji su se (16 obitelji) doselili u [[Rijeka (grad)|Rijeku]] [[1768.]], iako se već 1733. bilježi 7 velikih pravoslavnih obitelji. Poput pravoslavne trgovačke zajednice u [[Trst]]u koristili su zagarantirane carske privilegije u pogledu slobodnog obavljanja istočnog obreda u vlastitom hramu. Radi se o neoriginalnom tipiziranom projektu kontinentalnog baroka, a jedinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu gdje je 1804. južno izgrađena i parohijalna zgrada nakon što je srušena neka mala tvrđava..

Po legendi gradnji crkve u središtu grada navodno je pružala otpor riječka općina te da je riječki guverner, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], na opetovane molbe Srba za dodjelu lokacije za crkvu, ljutito bacio kamen u more i rekao: ''Tu gradite crkvu!'' Uporni Srbi zasuli su more i na nasipu izgradili hram. To je legenda, no istina je da je prema projektu arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] veliki dio tog dijela grada izgrađen na terenu oduzetom od mora. Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]] (Hakozović, Orfelin, XVIII. stoljeće).

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]] održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa [[Grb Rijeke|riječkim grbom]] u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (c''hiesa dei Greci non uniti''). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonssh      =
|commonscat     = Saint Nicholas Church in Rijeka
|commonscatsh   = Crkva sv. Nikole u Rijeci
}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>gf9qkg8xk8ydlekgiyrs85d05ab2gzh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481915</id>
      <parentid>42481913</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T12:45:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3669" sha1="aakc813ebhncysya5pp9ov06k2gaidk" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| cijena_izgradnje = 
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godine izgradnje = 
| godina završetka = [[1790.]]
| renoviran = 
| srušen = 
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| fasada = 
| arhitektonski stil= [[barok]]
| materijal = 
| dimenzije = 
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|275x275piksel]]
Sagrađena je [[1790.]] godine po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]], sredstvima malobrojne, ali veoma bogate [[Srbi|srpske]] zajednice &quot;Sarajlija&quot;, koji su se (16 obitelji) doselili u [[Rijeka (grad)|Rijeku]] [[1768.]], iako se već 1733. bilježi 7 velikih pravoslavnih obitelji. Poput pravoslavne trgovačke zajednice u [[Trst]]u koristili su zagarantirane carske privilegije u pogledu slobodnog obavljanja istočnog obreda u vlastitom hramu. Radi se o neoriginalnom tipiziranom projektu kontinentalnog baroka, a jedinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu gdje je 1804. južno izgrađena i parohijalna zgrada nakon što je srušena neka mala tvrđava..

Po legendi gradnji crkve u središtu grada navodno je pružala otpor riječka općina te da je riječki guverner, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], na opetovane molbe Srba za dodjelu lokacije za crkvu, ljutito bacio kamen u more i rekao: ''Tu gradite crkvu!'' Uporni Srbi zasuli su more i na nasipu izgradili hram. To je legenda, no istina je da je prema projektu arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] veliki dio tog dijela grada izgrađen na terenu oduzetom od mora. Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]] (Hakozović, Orfelin, XVIII. stoljeće).

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]] održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa [[Grb Rijeke|riječkim grbom]] u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (c''hiesa dei Greci non uniti''). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonssh      =
|commonscat     = Saint Nicholas Church in Rijeka
|commonscatsh   = Crkva sv. Nikole u Rijeci
}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>aakc813ebhncysya5pp9ov06k2gaidk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481916</id>
      <parentid>42481915</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T12:47:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42481916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3555" sha1="nkkg0795cno01xiegdvrgi0zjwhi15w" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|275x275piksel]]
Sagrađena je [[1790.]] godine po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]], sredstvima malobrojne, ali veoma bogate [[Srbi|srpske]] zajednice &quot;Sarajlija&quot;, koji su se (16 obitelji) doselili u [[Rijeka (grad)|Rijeku]] [[1768.]], iako se već 1733. bilježi 7 velikih pravoslavnih obitelji. Poput pravoslavne trgovačke zajednice u [[Trst]]u koristili su zagarantirane carske privilegije u pogledu slobodnog obavljanja istočnog obreda u vlastitom hramu. Radi se o neoriginalnom tipiziranom projektu kontinentalnog baroka, a jedinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu gdje je 1804. južno izgrađena i parohijalna zgrada nakon što je srušena neka mala tvrđava..

Po legendi gradnji crkve u središtu grada navodno je pružala otpor riječka općina te da je riječki guverner, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], na opetovane molbe Srba za dodjelu lokacije za crkvu, ljutito bacio kamen u more i rekao: ''Tu gradite crkvu!'' Uporni Srbi zasuli su more i na nasipu izgradili hram. To je legenda, no istina je da je prema projektu arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] veliki dio tog dijela grada izgrađen na terenu oduzetom od mora. Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]] (Hakozović, Orfelin, XVIII. stoljeće).

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]] održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa [[Grb Rijeke|riječkim grbom]] u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (c''hiesa dei Greci non uniti''). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonssh      =
|commonscat     = Saint Nicholas Church in Rijeka
|commonscatsh   = Crkva sv. Nikole u Rijeci
}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>nkkg0795cno01xiegdvrgi0zjwhi15w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481917</id>
      <parentid>42481916</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T12:49:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42481917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3557" sha1="cc7kp415door79vgibc5pp4xbatglos" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Sagrađena je [[1790.]] godine po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]], sredstvima malobrojne, ali veoma bogate [[Srbi|srpske]] zajednice &quot;Sarajlija&quot;, koji su se (16 obitelji) doselili u [[Rijeka (grad)|Rijeku]] [[1768.]], iako se već 1733. bilježi 7 velikih pravoslavnih obitelji. Poput pravoslavne trgovačke zajednice u [[Trst]]u koristili su zagarantirane carske privilegije u pogledu slobodnog obavljanja istočnog obreda u vlastitom hramu. Radi se o neoriginalnom tipiziranom projektu kontinentalnog baroka, a jedinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu gdje je 1804. južno izgrađena i parohijalna zgrada nakon što je srušena neka mala tvrđava..

Po legendi gradnji crkve u središtu grada navodno je pružala otpor riječka općina te da je riječki guverner, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], na opetovane molbe Srba za dodjelu lokacije za crkvu, ljutito bacio kamen u more i rekao: ''Tu gradite crkvu!'' Uporni Srbi zasuli su more i na nasipu izgradili hram. To je legenda, no istina je da je prema projektu arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] veliki dio tog dijela grada izgrađen na terenu oduzetom od mora. Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]] (Hakozović, Orfelin, XVIII. stoljeće).

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]] održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa [[Grb Rijeke|riječkim grbom]] u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (c''hiesa dei Greci non uniti''). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonssh      =
|commonscat     = Saint Nicholas Church in Rijeka
|commonscatsh   = Crkva sv. Nikole u Rijeci
}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>cc7kp415door79vgibc5pp4xbatglos</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481918</id>
      <parentid>42481917</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T12:50:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske veze */</comment>
      <origin>42481918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3473" sha1="jmla67qzysxqleyv4461gs9swsk3s3b" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Sagrađena je [[1790.]] godine po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]], sredstvima malobrojne, ali veoma bogate [[Srbi|srpske]] zajednice &quot;Sarajlija&quot;, koji su se (16 obitelji) doselili u [[Rijeka (grad)|Rijeku]] [[1768.]], iako se već 1733. bilježi 7 velikih pravoslavnih obitelji. Poput pravoslavne trgovačke zajednice u [[Trst]]u koristili su zagarantirane carske privilegije u pogledu slobodnog obavljanja istočnog obreda u vlastitom hramu. Radi se o neoriginalnom tipiziranom projektu kontinentalnog baroka, a jedinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu gdje je 1804. južno izgrađena i parohijalna zgrada nakon što je srušena neka mala tvrđava..

Po legendi gradnji crkve u središtu grada navodno je pružala otpor riječka općina te da je riječki guverner, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], na opetovane molbe Srba za dodjelu lokacije za crkvu, ljutito bacio kamen u more i rekao: ''Tu gradite crkvu!'' Uporni Srbi zasuli su more i na nasipu izgradili hram. To je legenda, no istina je da je prema projektu arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] veliki dio tog dijela grada izgrađen na terenu oduzetom od mora. Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]] (Hakozović, Orfelin, XVIII. stoljeće).

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]] održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa [[Grb Rijeke|riječkim grbom]] u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (c''hiesa dei Greci non uniti''). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>jmla67qzysxqleyv4461gs9swsk3s3b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481921</id>
      <parentid>42481918</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T14:09:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3302" sha1="9trua3n3xe3m3ywdon6s14kwb6rxdas" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a posebnost joj čine trgovine izgrađene severno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Po legendi gradnji crkve u središtu grada navodno je pružala otpor riječka općina te da je riječki guverner, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], na opetovane molbe Srba za dodjelu lokacije za crkvu, ljutito bacio kamen u more i rekao: ''Tu gradite crkvu!'' Uporni Srbi zasuli su more i na nasipu izgradili hram. To je legenda, no istina je da je prema projektu arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] veliki dio tog dijela grada izgrađen na terenu oduzetom od mora. Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]] (Hakozović, Orfelin, XVIII. stoljeće).

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]] održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa [[Grb Rijeke|riječkim grbom]] u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (c''hiesa dei Greci non uniti''). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>9trua3n3xe3m3ywdon6s14kwb6rxdas</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481937</id>
      <parentid>42481921</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T17:36:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3234" sha1="cpuh0p2khmn22in3iw3nkbfucr8ld9i" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a posebnost joj čine trgovine izgrađene severno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke navodno se protivila općina, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na terenu oduzetom od mora.

Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]].

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]] održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa [[Grb Rijeke|riječkim grbom]] u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (c''hiesa dei Greci non uniti''). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>cpuh0p2khmn22in3iw3nkbfucr8ld9i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481938</id>
      <parentid>42481937</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T17:36:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42481938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3235" sha1="pgg9gte7rt6qnw48ae20ki5umpkxzvg" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a posebnost joj čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke navodno se protivila općina, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na terenu oduzetom od mora.

Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]].

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]] održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa [[Grb Rijeke|riječkim grbom]] u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (c''hiesa dei Greci non uniti''). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>pgg9gte7rt6qnw48ae20ki5umpkxzvg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481939</id>
      <parentid>42481938</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T17:38:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3235" sha1="4b5i65h86qqq1k82u1cttauqcbh81yz" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a posebnost joj čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke navodno se protivila općina, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na terenu oduzetom od mora.

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]] održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa [[Grb Rijeke|riječkim grbom]] u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (c''hiesa dei Greci non uniti''). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>4b5i65h86qqq1k82u1cttauqcbh81yz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481940</id>
      <parentid>42481939</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T17:39:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3244" sha1="gg6gb733a2j3lvoqdvormo8hhjt136m" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a posebnost joj čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke navodno se protivila općina, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na terenu oduzetom od mora.

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]] održava se 13. novembra '48. svečana inauguracija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice sa [[Grb Rijeke|riječkim grbom]] u bijelom polju. Tom prilikom komesar bana Jelačića predvodi svoje trupe te s riječkim magistratima i gradskom muzikom nakon Te Deuma u katedrali sv. Vida i podizanja zastave na molu odlazi se na svečanu misu u crkvu sv. Nikole (c''hiesa dei Greci non uniti''). To je bilo prvi put u povijesti Rijeke da se u pravoslavnoj crkvi održavala svečana liturgija za predstavnike vlasti i riječke magistrate.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>gg6gb733a2j3lvoqdvormo8hhjt136m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481941</id>
      <parentid>42481940</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:01:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3174" sha1="htvuflizplsjg405en81oilc9tun9u5" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a posebnost joj čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke navodno se protivila općina, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na terenu oduzetom od mora.

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]], 13. novembra 1948. u Rijeci je održana ceremonija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice s [[Grb Rijeke|riječkim grbom]]. Nakon Te Deuma u [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrali svetog Vida]], delegacija predvođena komesarom bana Jelačića prisustvovala je liturgiji u Pravoslavnoj crkvi svеtog Nikole. Prema Kobleru, to je bilo prvi put u povijesti Rijeke da su predstavnici vlasti i gradske uprave prisustvovali obredu u pravoslavnoj bogomolji u Rijeci.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>htvuflizplsjg405en81oilc9tun9u5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481944</id>
      <parentid>42481941</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:03:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>whoops</comment>
      <origin>42481944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3174" sha1="794ebt668ccex4fz98tyy4bcaitbvbc" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a posebnost joj čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke navodno se protivila općina, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na terenu oduzetom od mora.

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]], 13. novembra 1848. u Rijeci je održana ceremonija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice s [[Grb Rijeke|riječkim grbom]]. Nakon Te Deuma u [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrali svetog Vida]], delegacija predvođena komesarom bana Jelačića prisustvovala je liturgiji u Pravoslavnoj crkvi svеtog Nikole. Prema Kobleru, to je bilo prvi put u povijesti Rijeke da su predstavnici vlasti i gradske uprave prisustvovali obredu u pravoslavnoj bogomolji u Rijeci.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

Crkva posjeduje veću zbirku ikona donesenih iz [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Vojvodina|Vojvodine]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>794ebt668ccex4fz98tyy4bcaitbvbc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481945</id>
      <parentid>42481944</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:05:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3073" sha1="8gs4kn0c3l4ie2b517mi275z4163nc2" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a posebnost joj čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke navodno se protivila općina, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na terenu oduzetom od mora.

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]], 13. novembra 1848. u Rijeci je održana ceremonija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice s [[Grb Rijeke|riječkim grbom]]. Nakon Te Deuma u [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrali svetog Vida]], delegacija predvođena komesarom bana Jelačića prisustvovala je liturgiji u Pravoslavnoj crkvi svеtog Nikole. Prema Kobleru, to je bilo prvi put u povijesti Rijeke da su predstavnici vlasti i gradske uprave prisustvovali obredu u pravoslavnoj bogomolji u Rijeci.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>8gs4kn0c3l4ie2b517mi275z4163nc2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481947</id>
      <parentid>42481945</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:07:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3073" sha1="e5n78ivunmfghfyio3lg9krw8o6ejo5" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a posebnost joj čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke navodno se protivila općina, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na terenu oduzetom od mora.

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]], 13. novembra 1848. u Rijeci je održana ceremonija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice s [[Grb Rijeke|riječkim grbom]]. Nakon Te Deuma u [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrali svetog Vida]], delegacija predvođena komesarom bana Jelačića prisustvovala je liturgiji u Pravoslavnoj crkvi svеtog Nikole. Prema Kobleru, to je bilo prvi put u historiji Rijeke da su predstavnici vlasti i gradske uprave prisustvovali obredu u pravoslavnoj bogomolji u Rijeci.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>e5n78ivunmfghfyio3lg9krw8o6ejo5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481948</id>
      <parentid>42481947</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:07:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3072" sha1="ddvgfzxzm0q2el00xrbqvwq104d9963" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a posebnost joj čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke navodno se protivila općina, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na terenu oduzetom od mora.

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]], 13. novembra 1848. u Rijeci je održana ceremonija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice s [[Grb Rijeke|riječkim grbom]]. Nakon Te Deuma u [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrali svetog Vida]], delegacija predvođena komesarom bana Jelačića prisustvovala je liturgiji u Pravoslavnoj crkvi svetog Nikole. Prema Kobleru, to je bilo prvi put u historiji Rijeke da su predstavnici vlasti i gradske uprave prisustvovali obredu u pravoslavnoj bogomolji u Rijeci.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>ddvgfzxzm0q2el00xrbqvwq104d9963</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481949</id>
      <parentid>42481948</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:08:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3076" sha1="34602887szq6y8z0wpocwtqjwm5nl5o" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a njezinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke navodno se protivila općina, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na terenu oduzetom od mora.

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]], 13. novembra 1848. u Rijeci je održana ceremonija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice s [[Grb Rijeke|riječkim grbom]]. Nakon Te Deuma u [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrali svetog Vida]], delegacija predvođena komesarom bana Jelačića prisustvovala je liturgiji u Pravoslavnoj crkvi svetog Nikole. Prema Kobleru, to je bilo prvi put u historiji Rijeke da su predstavnici vlasti i gradske uprave prisustvovali obredu u pravoslavnoj bogomolji u Rijeci.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>34602887szq6y8z0wpocwtqjwm5nl5o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481950</id>
      <parentid>42481949</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:09:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3078" sha1="b9gfyqzbk6prwbep8orbx70c9q5o6rl" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a njezinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke protivile su se gradske vlasti, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na terenu oduzetom od mora.

Prema pisanju riječkog historičara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]], 13. novembra 1848. u Rijeci je održana ceremonija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice s [[Grb Rijeke|riječkim grbom]]. Nakon Te Deuma u [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrali svetog Vida]], delegacija predvođena komesarom bana Jelačića prisustvovala je liturgiji u Pravoslavnoj crkvi svetog Nikole. Prema Kobleru, to je bilo prvi put u historiji Rijeke da su predstavnici vlasti i gradske uprave prisustvovali obredu u pravoslavnoj bogomolji u Rijeci.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>b9gfyqzbk6prwbep8orbx70c9q5o6rl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481951</id>
      <parentid>42481950</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:10:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3079" sha1="gx85lk0911t1td6nk9h23qv6fxcrkj7" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]], a njezinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu. Tu je 1804. južno podignuta parohijalna zgrada.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke protivile su se gradske vlasti, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na terenu oduzetom od mora.

Prema pisanju riječkog povjesničara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]], 13. novembra 1848. u Rijeci je održana ceremonija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice s [[Grb Rijeke|riječkim grbom]]. Nakon Te Deuma u [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrali svetog Vida]], delegacija predvođena komesarom bana Jelačića prisustvovala je liturgiji u Pravoslavnoj crkvi svetog Nikole. Prema Kobleru, to je bilo prvi put u povijesti Rijeke da su predstavnici vlasti i gradske uprave prisustvovali obredu u pravoslavnoj bogomolji u Rijeci.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>gx85lk0911t1td6nk9h23qv6fxcrkj7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481952</id>
      <parentid>42481951</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:14:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3083" sha1="opjfo2jpdrrbqquxbbrbetua47fbebi" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]]. Njezinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu, a južno je 1804. podignuta zgrada parohije.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke protivile su se gradske vlasti, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je nasutom zemljištu dobivenom od mora.

Prema pisanju riječkog povjesničara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]], 13. novembra 1848. u Rijeci je održana ceremonija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice s [[Grb Rijeke|riječkim grbom]]. Nakon Te Deuma u [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrali svetog Vida]], delegacija predvođena komesarom bana Jelačića prisustvovala je liturgiji u Pravoslavnoj crkvi svetog Nikole. Prema Kobleru, to je bilo prvi put u povijesti Rijeke da su predstavnici vlasti i gradske uprave prisustvovali obredu u pravoslavnoj bogomolji u Rijeci.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>opjfo2jpdrrbqquxbbrbetua47fbebi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481953</id>
      <parentid>42481952</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:16:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3087" sha1="729xnxqwyzlcvjk64x5p346l9sgtanh" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]).

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]]. Njezinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu, a južno je 1804. podignuta zgrada parohije.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke protivile su se gradske vlasti, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na nasutom zemljištu dobivenom od mora.

Prema pisanju riječkog povjesničara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]], 13. studenoga 1848. u Rijeci je održana ceremonija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice s [[Grb Rijeke|riječkim grbom]]. Nakon Te Deuma u [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrali svetog Vida]], delegacija predvođena komesarom bana Jelačića prisustvovala je liturgiji u Pravoslavnoj crkvi svetog Nikole. Prema Kobleru, to je bilo prvi put u povijesti Rijeke da su predstavnici vlasti i gradske uprave prisustvovali obredu u pravoslavnoj bogomolji u Rijeci.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>729xnxqwyzlcvjk64x5p346l9sgtanh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481955</id>
      <parentid>42481953</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:19:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3218" sha1="gmy03zor7qig6kp6pmfkxo1fnrl5y5d" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]). Pripada [[Eparhija gornjokarlovačka|Eparhiji gornjokarlovačkoj]] u okviru [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]]. Njezinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu, a južno je 1804. podignuta zgrada parohije.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke protivile su se gradske vlasti, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na nasutom zemljištu dobivenom od mora.

Prema pisanju riječkog povjesničara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]], 13. studenoga 1848. u Rijeci je održana ceremonija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice s [[Grb Rijeke|riječkim grbom]]. Nakon Te Deuma u [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrali svetog Vida]], delegacija predvođena komesarom bana Jelačića prisustvovala je liturgiji u Pravoslavnoj crkvi svetog Nikole. Prema Kobleru, to je bilo prvi put u povijesti Rijeke da su predstavnici vlasti i gradske uprave prisustvovali obredu u pravoslavnoj bogomolji u Rijeci.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>gmy03zor7qig6kp6pmfkxo1fnrl5y5d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481967</id>
      <parentid>42481955</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T19:09:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>fiks</comment>
      <origin>42481967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3206" sha1="r9a6sfxhzouem87tkedo6r8rnya2llq" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime = Pravoslavna crkva svetog Nikole
| slika = Serbian Ortodox Church of Saint Nicholas in Rijeka, Croatia.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Eksterijer crkve
| lokacija = [[Rijeka]]
| koordinate = {{Coord|45.3259143377478|N|14.4427835941315|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| arhitekt = [[Ignazio Hencke]]
| godina završetka = [[1790.]]
| religija = [[pravoslavlje]]
| patron = [[Sveti Nikola]]
| arhitektonski stil= [[barok]]
}}
'''Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci''' smještena je u Ulici Ignazija Henckea (bivšoj Ulici [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]]). Pripada [[Eparhija gornjokarlovačka|Eparhiji gornjokarlovačkoj]] u okviru [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].

== Historija ==
[[Datoteka:Interior of Serbian Ortodox Saint Nicola church in RIjeka Croatia.JPG|mini|Enterijer crkve]]
Pravoslavna crkva svetog Nikole sagrađena je 1790. po projektu riječkog arhitekta [[Ignazio Hencke|Ignazija Henckea]] sredstvima imućne srpske trgovačke zajednice. Poput pravoslavnih trgovaca u [[Trst]]u, Srbi su se koristili carskim privilegijama u pogledu slobodnog obavljanja pravoslavnog obreda u vlastitim crkvama. Pravoslavna crkva svetog Nikole izvedena je prema tipskom projektu kontinentalnog [[Barok|baroka]]. Njezinu posebnost čine trgovine izgrađene sjeverno na crkvenom zemljištu, a južno je 1804. podignuta zgrada parohije.

Prema lokalnoj legendi, izgradnji crkve u središtu Rijeke protivile su se gradske vlasti, a guverner je, stojeći ispred [[Gradski toranj u Rijeci|Gradskog tornja]], bacio kamen u more i ironično predložio da se crkva gradi upravo tu. Prema istom predanju, srpski trgovci potom su nasuli obalu i na tome mjestu sagradili crkvu. Prema historiografiji, na temelju projekta arhitekta [[Anton Gnamb|Antona Gnamba]] taj dio Rijeke izgrađen je na nasutom zemljištu dobivenom od mora.

Prema pisanju riječkog povjesničara [[Giovanni Kobler|Giovannija Koblera]], 13. studenoga 1848. u Rijeci je održana ceremonija postavljanja hrvatsko-slavonske trobojnice s [[Grb Rijeke|riječkim grbom]]. Nakon Te Deuma u [[Katedrala sv. Vida u Rijeci|Katedrali svetog Vida]], delegacija predvođena komesarom bana Jelačića prisustvovala je liturgiji u Pravoslavnoj crkvi svetog Nikole. Prema Kobleru, to je bilo prvi put u povijesti Rijeke da su predstavnici vlasti i gradske uprave prisustvovali obredu u pravoslavnoj bogomolji u Rijeci.&lt;ref&gt;Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})
* Radmila Matejčić: &quot;Barok u Istri i Hrvatskom primorju&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982.
*Kobler, Giovanni ''Memorie per la storia della liburnica città di Fiume'', Stab. Tipo-lit. Fiumano di E. Mohovich, Fiume 1896

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Saint Nicholas Church in Rijeka}}

[[Kategorija:Građevine u Rijeci]]
[[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj‎]]
[[Kategorija:Barokne crkve]]</text>
      <sha1>r9a6sfxhzouem87tkedo6r8rnya2llq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Leonora Surian</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1469257</id>
    <revision>
      <id>42481980</id>
      <parentid>42481710</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T21:28:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-124055</username>
        <id>266971</id>
      </contributor>
      <comment>Dodan status nacionalnog prvaka</comment>
      <origin>42481980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11939" sha1="pxdul0xq0qpqvnfv5i5jfhfjfo7at2n" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Leonora Surian
| Img                  =
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = 
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[4. studenog]] [[1977.]]
| Mjesto rođenja       = [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Hrvatska]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = 
| Zanimanje            = 
| Djelatno_razdoblje   = 
| Producentska_kuća    = 
| Angažman             = 
| URL                  = http://www.leonorasurian.com
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Leonora Surian''' ([[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[4. studenog]] [[1977.|)]]2014.-2016.

== Biografija ==
=== Rani život ===
Kako je odrasla u umjetničperni pjevač - [[Giorgio Surian]], a majka [[pijanist]]ica i [[slikar]]ica), tako su [[glazba]], [[slikarstvo]] i [[kazalište]] oduvijek bili dio njene svakodnevnice. Od malih je nogu živjela u [[Italija|Italiji]], gdje je pohađala osnovnu i srednju školu, te muzičku i [[balet]]nu školu.

=== Kazališna karijera ===
Diplomirala je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti &quot;Silvio D’Amico&quot; u [[Rim]]u [[2003]]. godine. Iste je godine primljena u stalni angažman u [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|HNK &quot;Ivan pl. Zajc&quot; u Rijeci]], gdje je od tada ostvarila niz značajnih i uspješnih uloga poput Ofelije u ''[[Hamlet]]u'', Nine Zarječnaje u ''Galebu'', Margaret u ''Mački na vrućem limenom krovu'', zaručnice u ''Krvavim svatovima'' itd.

Iskazala se i kao sjajna glazbenica te svestrana umjetnica u [[mjuzikl]]ima – u ''Nunsenseu'' u čak dvije različite i vrlo zahtjevne uloge, te u [[mjuzikl]]u ''Jalta, Jalta'' u ulozi Nine Filipovne za koju je [[2006]]. i [[2012]]. bila nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta. Nakon 5 nominacije 2020. dobiva nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot; u kategoriji najbolje umjetničko ostvarenje u opereti ili mjuziklu - ženska uloga.

U srpnju 2025. godine dodijeljena joj je titula '''nacionalne prvakinje drame''', jedno od najviših priznanja u hrvatskom kazališnom prostoru.

=== Televizijska karijera ===
Šira publika upoznala je Leonoru u jednoj od glavnih uloga u hrvatskoj [[telenovela|telenoveli]] ''[[Sve će biti dobro]]''. [[2010]]. vratila se na male ekrane gostujućom ulogom Irme u telenoveli &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot;.

=== Muzička karijera ===
Krajem [[2008]]. godine objavila je svoj prvi album, [[CD]] pod imenom ''Moj mali svijet'', u suradnji s najpriznatijim hrvatskim [[jazz]] glazbenicima. U prosincu 2010. objavila je još jedan [[nosač zvuka]], po imenu “Bijeli Božić” skupa sa harfisticom  Vlastom Hribar, smatrajući kombinaciju nježnog glasa i romantičnog zvuka harfe idealnom za Božićnu atmosferu. Početkom 2015., također u suradnji sa harfisticom Vlastom Hribar, objavila je  CD uspavanki za djecu &quot;Nanita&quot;.

=== Voditeljica ===
Leonora se istaknula i kao voditeljica raznih programa u Pulskoj Areni, Hrvatskom Narodnom kazalištu „Ivan pl. Zajc“, festivalu „Zlatni Lav“ u  Umagu...

* &quot;Nacionalni program 58 festival igranog filma&quot; u Pulskoj Areni (2011.)
* „Hrvatska i Italija zajedno u Evropi“, svečani koncert posvećen talijanskom predsjedniku Giorgiu Napolitanu i hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, u pulskoj Areni (2011.)
* „Arena fatalnih žena“, Poreč (2011.)

Leonora je početkom [[2012]]. izdala zbirku viceva o plavušama „Vic je što sam plava“- najbolji vicevi o plavušama ([[Profil]]), u kojoj zaključuje : „ Sve su žene glumice. I [[plavuše]] su žene. Samo što su bolje glumice“.

== Filmografija ==
=== Televizijske i filmske uloge ===
* &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot; kao Irma ([[2010]].)
* &quot;[[Sve će biti dobro]]&quot; kao Mila Radić ([[2008]].-[[2009]].)
* &quot;[[Villa Maria]]&quot; kao Milena ([[2004]].)
*&quot;[[:hr:Rafael (2018.)|Rafael]]&quot; kao radnica Crvenog Križa na Lampadusi ([[:hr:2018.|2018.]])
*&quot; Heirs of the Night&quot;, režija Diederik van Rooijen, kao bibliotekarka (2019.)

=== Kazališne uloge ===
* “[[Filumena Marturano]]” kao Diana, režija J. Marković, ([[2003]].)
* “[[Hamlet]]” kao Ofelija, režija K. Dolenčić, ([[2004]].)
* “La Vaccaria” kao Fiorinetta, režija G. De Bosio, ([[2004]].) 
* “[[Krvavi svatovi]]” kao Zaručnica, režija D. Z. Frey, ([[2004]].)
* “[[Jalta, Jalta]]” kao Nina Filipovna, režija B. Bogdanov, ([[2005]].)
* “Galeb”  kao Nina Zarječna , režija J. Marković, ([[2005]].)
* “Marš” kao Mladenka, režija I. Buljan, ([[2005]].)
* “Magarac” kao Maggy, režija L. Keseg, ([[2005]].)
* “Ničiji sin” kao Antonija, režija V. Brešan, ([[2006]].) 
* “[[Mačka na vrućem limenom krovu]]” kao Margaret, režija L. Zappia, ([[2006]].)
* “[[Gospoda Glembajevi]]” kao Angelika, režija B. Brezovec, ([[2007]].)
* “Goldoni Terminus” kao Rosaura, režija T. Cafiero, ([[2007]].)
* “[[Nunsense]]” kao Sestra Amnezija i Sestra Hubert, režija M. Horvat, ([[2008]].) 
* “Il paese del sorriso” ''(Zemlja smiješka)'' kao Lore, režija D. Michieletto, ([[2008]].)
* „[[Tonček i Točkica]]”, režija J. Balenović, uloga Debela Berta, ([[2009]].)
* “Saloma” prema motivima [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]], uloga Herodijade, režija Damir Zlatar Frey, ([[2010]].)
* “[[Jalta, Jalta]]” kao Nina Filipovna, u adaptaciji L.Surian, režija M. Horvat, ([[2010]].)
* “Michelstaedter” kao Argia, režija M. Colli, ([[2010]].)
* “Spavaće sobe”, kao Jan, režija Paola Galassi, (2011.)
* &quot;[[Antigona]]&quot;, [[Sofoklo]], kao zbor, režija Ozren Prohić, (2012.)
* &quot;[[Guslač na krovu]]&quot;, [[Jerry Bock]], kao Hodel i Tzeitel, režija Ozren Prohić, ([[2012]].)    
* &quot;Umišljena bolesnica&quot;, [[C. Goldoni]], kao Rosaura, režija Saša Broz, ([[2012]].)
*&quot;I botoni de la montura&quot;/&quot;Puci z monture&quot; Carpinteri e Faraguna, režija G.Amodeo, uloga zaručnica (2014.)
*&quot;Le fatiche di Pseudolus&quot;/&quot;Pseudolusove muke&quot;, T.M.Plaut, režija G.B.Storti, uloga autora (2014.)
*&quot;E se invece di Pinocchio..&quot;/&quot;A kada bi umjesto Pinokija..&quot; E.Nacinovich, režija E.Nacinovich, uloga Plavojke (2015.)
*&quot;El Dia Que Me Quieras&quot; glazbeno-scenska predstava o tangu, G. Nicodemo i L. Surian
*&quot;Pepeljuga&quot;, musical, prema braci Grimm i Charlesa Perrault - Dramaturgija Magdalena Lupi Alvir, režija i koreografija Mojca Horvat, uloga majke i kraljice, GKL (2016.)
*&quot;Snježna Bajka&quot;, režija I.Vlajnic, ulog Dobra Vila (2016.)
*&quot;Mirandolina Gostioničarka&quot;/ &quot;La Locandiera&quot;, Carlo Goldoni, režija Paolo Magelli, uloga služavka (2016.)
*&quot;Cabaret D'Annunzio&quot;, Sinisi, režija Gianpiero Borgia, uloga Barbara Leoni, Signora Cosulich, Luisa Baccara (2017.)
*&quot;Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja&quot;/ &quot;La rappresentazione dell' Amleto nel villaggio di Merduscia di Sotto&quot;, Ivo Brešan, režija Luca Cortina, uloga Teresa (2017.)
*&quot;Šest strastvenih žena&quot;/ &quot;Sei donne appassionate&quot;, M. Fratti, režija V. Manna, uloga Valia (2018.)
*&quot;I buhe kašlju&quot; / &quot;Anche le pulci hanno la tosse&quot;, F. Tomizza, režija D. Hobel, uloga komarac Tzatzira, Koprodukcija sa Teatro &quot;La Contrada&quot;- Trst (2018.)
*&quot;Kazališna Čarolija&quot;, režija G.Settimo, uloga Rosina (sopran) (2018.)
*&quot;Sunset Boulevard&quot;, A.L.Webber, režija R.C.Gatica, uloga Betty Scheafer (2019.)
*&quot;Sunset Boulevard&quot;, A.L.Webber, režija R.C.Gatica, uloga &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;Norma Desmond&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt; (2019.) [1]
*&quot;Pituri nemaju sjećanja&quot;, Dario Fo, režija Mario Kovać, uloga Sonia (2019.)
*&quot;Effetto Farfalla&quot; / &quot;Efekt Leptira&quot;, [[Chiara Boscaro]] i [[Marco Di Stefano]], režija M. Di Stefano. Koprodukcija [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|NK &quot;Ivan Zajc&quot; u Rijeci]] sa &quot;[[La Confraternita del Chianti]]&quot; - [[Milano]] ([[2019]].)
*&quot;Vježbanje života - drugi put&quot;, N. Fabrio - L. Klarić, M. Ležaić, N. Rafaj, M. Blažević, režija M. Blažević, uloga Mafalda u mladosti/ Ludovicina majka (2020.)
*&quot;Evita&quot;, A. L. Webber &amp; T. Rice, režija R. C. Gatica, uloga Eva Peron, (2020.)
*&quot;Čelične Magnolije&quot;, Robert Harling, režija R.C.Gatica, uloga Marijana Tintor ( M'Lynn Eaton) (2021.)
*&quot;Poljubi me, Kato&quot;/ &quot;Baciami, Cate&quot; , Bella&amp;Samuel Spewack, Cole Porter, dirigent F.Gjud, režija Tihana Strmečki, uloga Lilli Vanessi/ Katarina (2021.)
*Umjetne inteligencije u Wellnessu&quot;/&quot; Intelligenze artificiali al Wellness&quot;, Giuseppe Nicodemo, režija Sabrina Morena, uloga Alida (2022.)
*&quot;Enrico IV&quot;/&quot; Henrik IV&quot;, Luigi Pirandello, režija Marco Lorenzi, uloga Matilde, (2022.)
*&quot;Rastanci&quot;, Elvis Bošnjak, režija Anastasia Jankovska, uloga Beata, (2023.)
*„U Ritmu Broadwaya“, 20 obljetnica umjetničkog rada, I. Weidlich/ G. Nicodemo režija di T. Strmečki, glazbeno ravnanje F. Gjud, (2023.)&lt;ref&gt;Kim Cuculić, [https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/kazaliste/leonora-surian-popov-obiljezava-20-godina-na-pozornici-ima-jos-puno-uloga-koje-bih-voljela-igrati/ Leonora Surian Popov obilježava 20 godina na pozornici: ‘Ima još puno uloga koje bih voljela igrati’], Novi list, objavljeno 12. rujna 2023., pristupljeno 18. listopada 2023.&lt;/ref&gt;
*&quot;Anna Bolena&quot; opera- G. Donizetti, režija D. Haller, uloga Elizabeta I, engleska kraljica (2023.)
*&quot;Iz Istre...s ljubavlju!&quot;/ &quot; Dall' Istria... con amor!&quot;, P. Blašković- D. Orlić, režija P. Blašković, uloga koze br. 1, (2023.)
*&quot;Macbeth&quot; W. Shakespeare, režija E.Miler, uloga kralj Duncan (2024.)
*&quot;Ježeva kućica&quot; B. Ćopić, režija S. M. Langerholz, uloga Ježurka Ježić, GKL Rijeka ( 2024.)
*&quot;Naša Familija&quot;/ &quot;La nostra Famiglia&quot;, Saša Eržen, režija Marjan Nečak, uloga Laura Di Caprio (2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=LA NOSTRA FAMIGLIA / NAŠA FAMILIJA|url=https://hnk-zajc.hr/predstava/la-nostra-famiglia-nasa-familija/|access-date=2024-10-23|website=Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca|language=hr}}&lt;/ref&gt;
*&quot;TangoInCanto&quot;, režija G. Nicodemo, glavna ženska uloga- pjevač (2025.)

== Diskografija ==
* &quot;[[Moj mali svijet]]&quot; ([[2008]].)
* “Bijeli Božić” (2010.)
* &quot;Nanita&quot; uspavanke za djecu ([[2015]].)

== Nagrade ==

* Nagrada Gianna Depoli za najbolju izvedbu u sezoni 2016./2017. [[Talijanska drama u Rijeci|Talijanske drame]] za uloge Barbare Leoni i gđe. Cosulich u predstavi &quot;Cabaret D'Annunzio&quot;
* Nagrada Gianna Depoli za najbolju žensku interpretaciju u sezoni 2017./2018. Talijanske Drame, za ulogu Tzatzire u predstavi &quot;I buhe kašlju&quot; [[Fulvio Tomizza|Fulvia Tomizze]]
* Nagrada Gianna Depoli za najbolje ostvarenu žensku ulogu u programu Talijanske drame u sezoni 2018./2019. za ulogu Naratora u predstavi “Efekt leptira”
* Nagrada publike Slavko Šestak za najbolje ostvarenu ulogu u sezoni 2018./2019. za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot;
* Nagrada hrvatskog glumišta ([[2020]].) za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot; u kategoriji najbolje umjetničko ostvarenje u opereti ili mjuziklu - ženska uloga
*Nagrada za unapređivanje kulturnog stvaralaštva Primorsko-goranske županije ( 2021.)
*Nagrada Gianna Depoli za najbolje ostvarenu žensku ulogu u sezoni 2021./2022. za ulogu Lilli Vanessi / Katerina u predstavi &quot;Poljubi me Kato!&quot;
*Nagrada publike za predstavu &quot;U Ritmu Broadwaya&quot; na 20. Virkasu (2024.)
*Nagrada Gianna Depoli za najbolje ostvarenu žensku ulogu u sezoni 2023/2024. za ulogu u predstavi &quot;U ritmu Broadwaya&quot;/ &quot;A ritmo di Broadway&quot;
*Nagrada publike Giulio Marini za najbolju predstavu &quot;U ritmu Broadwaya&quot;/ &quot;A ritmo di Broadway&quot; u sezoni 2023/2024

== Vanjske veze ==
*[http://www.leonorasurian.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140813115555/http://www.leonorasurian.com/ |date=2014-08-13 }}

{{Lifetime|1977||Surian, Leonora}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Hrvatske kazališne glumice]]
[[Kategorija:Hrvatske televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biografije, Rijeka]]</text>
      <sha1>pxdul0xq0qpqvnfv5i5jfhfjfo7at2n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481981</id>
      <parentid>42481980</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T21:29:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-124055</username>
        <id>266971</id>
      </contributor>
      <comment>Dodan status nacionalnog prvaka</comment>
      <origin>42481981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12226" sha1="b5csurwr24ojd0hyywezeetmb3cp0rr" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Leonora Surian
| Img                  =
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = 
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[4. studenog]] [[1977.]]
| Mjesto rođenja       = [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Hrvatska]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = 
| Zanimanje            = 
| Djelatno_razdoblje   = 
| Producentska_kuća    = 
| Angažman             = 
| URL                  = http://www.leonorasurian.com
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
Leonora Surian Popov je hrvatska kazališna i televizijska glumica te glazbena umjetnica talijanskog podrijetla. '''Nacionalna je prvakinja drame''' i dugogodišnja članica Hrvatske i Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Od 2014. do 2016. bila je ravnateljica Talijanske drame, značajno pridonoseći promociji talijanske kulture i jezika u hrvatskom kazalištu.

== Biografija ==
=== Rani život ===
Kako je odrasla u umjetničperni pjevač - [[Giorgio Surian]], a majka [[pijanist]]ica i [[slikar]]ica), tako su [[glazba]], [[slikarstvo]] i [[kazalište]] oduvijek bili dio njene svakodnevnice. Od malih je nogu živjela u [[Italija|Italiji]], gdje je pohađala osnovnu i srednju školu, te muzičku i [[balet]]nu školu.

=== Kazališna karijera ===
Diplomirala je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti &quot;Silvio D’Amico&quot; u [[Rim]]u [[2003]]. godine. Iste je godine primljena u stalni angažman u [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|HNK &quot;Ivan pl. Zajc&quot; u Rijeci]], gdje je od tada ostvarila niz značajnih i uspješnih uloga poput Ofelije u ''[[Hamlet]]u'', Nine Zarječnaje u ''Galebu'', Margaret u ''Mački na vrućem limenom krovu'', zaručnice u ''Krvavim svatovima'' itd.

Iskazala se i kao sjajna glazbenica te svestrana umjetnica u [[mjuzikl]]ima – u ''Nunsenseu'' u čak dvije različite i vrlo zahtjevne uloge, te u [[mjuzikl]]u ''Jalta, Jalta'' u ulozi Nine Filipovne za koju je [[2006]]. i [[2012]]. bila nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta. Nakon 5 nominacije 2020. dobiva nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot; u kategoriji najbolje umjetničko ostvarenje u opereti ili mjuziklu - ženska uloga.

U srpnju 2025. godine dodijeljena joj je titula '''nacionalne prvakinje drame''', jedno od najviših priznanja u hrvatskom kazališnom prostoru.

=== Televizijska karijera ===
Šira publika upoznala je Leonoru u jednoj od glavnih uloga u hrvatskoj [[telenovela|telenoveli]] ''[[Sve će biti dobro]]''. [[2010]]. vratila se na male ekrane gostujućom ulogom Irme u telenoveli &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot;.

=== Muzička karijera ===
Krajem [[2008]]. godine objavila je svoj prvi album, [[CD]] pod imenom ''Moj mali svijet'', u suradnji s najpriznatijim hrvatskim [[jazz]] glazbenicima. U prosincu 2010. objavila je još jedan [[nosač zvuka]], po imenu “Bijeli Božić” skupa sa harfisticom  Vlastom Hribar, smatrajući kombinaciju nježnog glasa i romantičnog zvuka harfe idealnom za Božićnu atmosferu. Početkom 2015., također u suradnji sa harfisticom Vlastom Hribar, objavila je  CD uspavanki za djecu &quot;Nanita&quot;.

=== Voditeljica ===
Leonora se istaknula i kao voditeljica raznih programa u Pulskoj Areni, Hrvatskom Narodnom kazalištu „Ivan pl. Zajc“, festivalu „Zlatni Lav“ u  Umagu...

* &quot;Nacionalni program 58 festival igranog filma&quot; u Pulskoj Areni (2011.)
* „Hrvatska i Italija zajedno u Evropi“, svečani koncert posvećen talijanskom predsjedniku Giorgiu Napolitanu i hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, u pulskoj Areni (2011.)
* „Arena fatalnih žena“, Poreč (2011.)

Leonora je početkom [[2012]]. izdala zbirku viceva o plavušama „Vic je što sam plava“- najbolji vicevi o plavušama ([[Profil]]), u kojoj zaključuje : „ Sve su žene glumice. I [[plavuše]] su žene. Samo što su bolje glumice“.

== Filmografija ==
=== Televizijske i filmske uloge ===
* &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot; kao Irma ([[2010]].)
* &quot;[[Sve će biti dobro]]&quot; kao Mila Radić ([[2008]].-[[2009]].)
* &quot;[[Villa Maria]]&quot; kao Milena ([[2004]].)
*&quot;[[:hr:Rafael (2018.)|Rafael]]&quot; kao radnica Crvenog Križa na Lampadusi ([[:hr:2018.|2018.]])
*&quot; Heirs of the Night&quot;, režija Diederik van Rooijen, kao bibliotekarka (2019.)

=== Kazališne uloge ===
* “[[Filumena Marturano]]” kao Diana, režija J. Marković, ([[2003]].)
* “[[Hamlet]]” kao Ofelija, režija K. Dolenčić, ([[2004]].)
* “La Vaccaria” kao Fiorinetta, režija G. De Bosio, ([[2004]].) 
* “[[Krvavi svatovi]]” kao Zaručnica, režija D. Z. Frey, ([[2004]].)
* “[[Jalta, Jalta]]” kao Nina Filipovna, režija B. Bogdanov, ([[2005]].)
* “Galeb”  kao Nina Zarječna , režija J. Marković, ([[2005]].)
* “Marš” kao Mladenka, režija I. Buljan, ([[2005]].)
* “Magarac” kao Maggy, režija L. Keseg, ([[2005]].)
* “Ničiji sin” kao Antonija, režija V. Brešan, ([[2006]].) 
* “[[Mačka na vrućem limenom krovu]]” kao Margaret, režija L. Zappia, ([[2006]].)
* “[[Gospoda Glembajevi]]” kao Angelika, režija B. Brezovec, ([[2007]].)
* “Goldoni Terminus” kao Rosaura, režija T. Cafiero, ([[2007]].)
* “[[Nunsense]]” kao Sestra Amnezija i Sestra Hubert, režija M. Horvat, ([[2008]].) 
* “Il paese del sorriso” ''(Zemlja smiješka)'' kao Lore, režija D. Michieletto, ([[2008]].)
* „[[Tonček i Točkica]]”, režija J. Balenović, uloga Debela Berta, ([[2009]].)
* “Saloma” prema motivima [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]], uloga Herodijade, režija Damir Zlatar Frey, ([[2010]].)
* “[[Jalta, Jalta]]” kao Nina Filipovna, u adaptaciji L.Surian, režija M. Horvat, ([[2010]].)
* “Michelstaedter” kao Argia, režija M. Colli, ([[2010]].)
* “Spavaće sobe”, kao Jan, režija Paola Galassi, (2011.)
* &quot;[[Antigona]]&quot;, [[Sofoklo]], kao zbor, režija Ozren Prohić, (2012.)
* &quot;[[Guslač na krovu]]&quot;, [[Jerry Bock]], kao Hodel i Tzeitel, režija Ozren Prohić, ([[2012]].)    
* &quot;Umišljena bolesnica&quot;, [[C. Goldoni]], kao Rosaura, režija Saša Broz, ([[2012]].)
*&quot;I botoni de la montura&quot;/&quot;Puci z monture&quot; Carpinteri e Faraguna, režija G.Amodeo, uloga zaručnica (2014.)
*&quot;Le fatiche di Pseudolus&quot;/&quot;Pseudolusove muke&quot;, T.M.Plaut, režija G.B.Storti, uloga autora (2014.)
*&quot;E se invece di Pinocchio..&quot;/&quot;A kada bi umjesto Pinokija..&quot; E.Nacinovich, režija E.Nacinovich, uloga Plavojke (2015.)
*&quot;El Dia Que Me Quieras&quot; glazbeno-scenska predstava o tangu, G. Nicodemo i L. Surian
*&quot;Pepeljuga&quot;, musical, prema braci Grimm i Charlesa Perrault - Dramaturgija Magdalena Lupi Alvir, režija i koreografija Mojca Horvat, uloga majke i kraljice, GKL (2016.)
*&quot;Snježna Bajka&quot;, režija I.Vlajnic, ulog Dobra Vila (2016.)
*&quot;Mirandolina Gostioničarka&quot;/ &quot;La Locandiera&quot;, Carlo Goldoni, režija Paolo Magelli, uloga služavka (2016.)
*&quot;Cabaret D'Annunzio&quot;, Sinisi, režija Gianpiero Borgia, uloga Barbara Leoni, Signora Cosulich, Luisa Baccara (2017.)
*&quot;Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja&quot;/ &quot;La rappresentazione dell' Amleto nel villaggio di Merduscia di Sotto&quot;, Ivo Brešan, režija Luca Cortina, uloga Teresa (2017.)
*&quot;Šest strastvenih žena&quot;/ &quot;Sei donne appassionate&quot;, M. Fratti, režija V. Manna, uloga Valia (2018.)
*&quot;I buhe kašlju&quot; / &quot;Anche le pulci hanno la tosse&quot;, F. Tomizza, režija D. Hobel, uloga komarac Tzatzira, Koprodukcija sa Teatro &quot;La Contrada&quot;- Trst (2018.)
*&quot;Kazališna Čarolija&quot;, režija G.Settimo, uloga Rosina (sopran) (2018.)
*&quot;Sunset Boulevard&quot;, A.L.Webber, režija R.C.Gatica, uloga Betty Scheafer (2019.)
*&quot;Sunset Boulevard&quot;, A.L.Webber, režija R.C.Gatica, uloga &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;Norma Desmond&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt; (2019.) [1]
*&quot;Pituri nemaju sjećanja&quot;, Dario Fo, režija Mario Kovać, uloga Sonia (2019.)
*&quot;Effetto Farfalla&quot; / &quot;Efekt Leptira&quot;, [[Chiara Boscaro]] i [[Marco Di Stefano]], režija M. Di Stefano. Koprodukcija [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|NK &quot;Ivan Zajc&quot; u Rijeci]] sa &quot;[[La Confraternita del Chianti]]&quot; - [[Milano]] ([[2019]].)
*&quot;Vježbanje života - drugi put&quot;, N. Fabrio - L. Klarić, M. Ležaić, N. Rafaj, M. Blažević, režija M. Blažević, uloga Mafalda u mladosti/ Ludovicina majka (2020.)
*&quot;Evita&quot;, A. L. Webber &amp; T. Rice, režija R. C. Gatica, uloga Eva Peron, (2020.)
*&quot;Čelične Magnolije&quot;, Robert Harling, režija R.C.Gatica, uloga Marijana Tintor ( M'Lynn Eaton) (2021.)
*&quot;Poljubi me, Kato&quot;/ &quot;Baciami, Cate&quot; , Bella&amp;Samuel Spewack, Cole Porter, dirigent F.Gjud, režija Tihana Strmečki, uloga Lilli Vanessi/ Katarina (2021.)
*Umjetne inteligencije u Wellnessu&quot;/&quot; Intelligenze artificiali al Wellness&quot;, Giuseppe Nicodemo, režija Sabrina Morena, uloga Alida (2022.)
*&quot;Enrico IV&quot;/&quot; Henrik IV&quot;, Luigi Pirandello, režija Marco Lorenzi, uloga Matilde, (2022.)
*&quot;Rastanci&quot;, Elvis Bošnjak, režija Anastasia Jankovska, uloga Beata, (2023.)
*„U Ritmu Broadwaya“, 20 obljetnica umjetničkog rada, I. Weidlich/ G. Nicodemo režija di T. Strmečki, glazbeno ravnanje F. Gjud, (2023.)&lt;ref&gt;Kim Cuculić, [https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/kazaliste/leonora-surian-popov-obiljezava-20-godina-na-pozornici-ima-jos-puno-uloga-koje-bih-voljela-igrati/ Leonora Surian Popov obilježava 20 godina na pozornici: ‘Ima još puno uloga koje bih voljela igrati’], Novi list, objavljeno 12. rujna 2023., pristupljeno 18. listopada 2023.&lt;/ref&gt;
*&quot;Anna Bolena&quot; opera- G. Donizetti, režija D. Haller, uloga Elizabeta I, engleska kraljica (2023.)
*&quot;Iz Istre...s ljubavlju!&quot;/ &quot; Dall' Istria... con amor!&quot;, P. Blašković- D. Orlić, režija P. Blašković, uloga koze br. 1, (2023.)
*&quot;Macbeth&quot; W. Shakespeare, režija E.Miler, uloga kralj Duncan (2024.)
*&quot;Ježeva kućica&quot; B. Ćopić, režija S. M. Langerholz, uloga Ježurka Ježić, GKL Rijeka ( 2024.)
*&quot;Naša Familija&quot;/ &quot;La nostra Famiglia&quot;, Saša Eržen, režija Marjan Nečak, uloga Laura Di Caprio (2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=LA NOSTRA FAMIGLIA / NAŠA FAMILIJA|url=https://hnk-zajc.hr/predstava/la-nostra-famiglia-nasa-familija/|access-date=2024-10-23|website=Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca|language=hr}}&lt;/ref&gt;
*&quot;TangoInCanto&quot;, režija G. Nicodemo, glavna ženska uloga- pjevač (2025.)

== Diskografija ==
* &quot;[[Moj mali svijet]]&quot; ([[2008]].)
* “Bijeli Božić” (2010.)
* &quot;Nanita&quot; uspavanke za djecu ([[2015]].)

== Nagrade ==

* Nagrada Gianna Depoli za najbolju izvedbu u sezoni 2016./2017. [[Talijanska drama u Rijeci|Talijanske drame]] za uloge Barbare Leoni i gđe. Cosulich u predstavi &quot;Cabaret D'Annunzio&quot;
* Nagrada Gianna Depoli za najbolju žensku interpretaciju u sezoni 2017./2018. Talijanske Drame, za ulogu Tzatzire u predstavi &quot;I buhe kašlju&quot; [[Fulvio Tomizza|Fulvia Tomizze]]
* Nagrada Gianna Depoli za najbolje ostvarenu žensku ulogu u programu Talijanske drame u sezoni 2018./2019. za ulogu Naratora u predstavi “Efekt leptira”
* Nagrada publike Slavko Šestak za najbolje ostvarenu ulogu u sezoni 2018./2019. za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot;
* Nagrada hrvatskog glumišta ([[2020]].) za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot; u kategoriji najbolje umjetničko ostvarenje u opereti ili mjuziklu - ženska uloga
*Nagrada za unapređivanje kulturnog stvaralaštva Primorsko-goranske županije ( 2021.)
*Nagrada Gianna Depoli za najbolje ostvarenu žensku ulogu u sezoni 2021./2022. za ulogu Lilli Vanessi / Katerina u predstavi &quot;Poljubi me Kato!&quot;
*Nagrada publike za predstavu &quot;U Ritmu Broadwaya&quot; na 20. Virkasu (2024.)
*Nagrada Gianna Depoli za najbolje ostvarenu žensku ulogu u sezoni 2023/2024. za ulogu u predstavi &quot;U ritmu Broadwaya&quot;/ &quot;A ritmo di Broadway&quot;
*Nagrada publike Giulio Marini za najbolju predstavu &quot;U ritmu Broadwaya&quot;/ &quot;A ritmo di Broadway&quot; u sezoni 2023/2024

== Vanjske veze ==
*[http://www.leonorasurian.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140813115555/http://www.leonorasurian.com/ |date=2014-08-13 }}

{{Lifetime|1977||Surian, Leonora}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Hrvatske kazališne glumice]]
[[Kategorija:Hrvatske televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biografije, Rijeka]]</text>
      <sha1>b5csurwr24ojd0hyywezeetmb3cp0rr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481982</id>
      <parentid>42481981</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T21:29:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-124055</username>
        <id>266971</id>
      </contributor>
      <comment>Dodan status nacionalnog prvaka</comment>
      <origin>42481982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12203" sha1="qq4dzrhujkh9f56e420bd3bfv2g0wc1" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Leonora Surian
| Img                  =
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = 
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[4. studenog]] [[1977.]]
| Mjesto rođenja       = [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Hrvatska]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = 
| Zanimanje            = 
| Djelatno_razdoblje   = 
| Producentska_kuća    = 
| Angažman             = 
| URL                  = http://www.leonorasurian.com
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
Leonora Surian Popov je hrvatska kazališna i televizijska glumica te glazbena umjetnica. '''Nacionalna je prvakinja drame''' i dugogodišnja članica Hrvatske i Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Od 2014. do 2016. bila je ravnateljica Talijanske drame, značajno pridonoseći promociji talijanske kulture i jezika u hrvatskom kazalištu.

== Biografija ==
=== Rani život ===
Kako je odrasla u umjetničperni pjevač - [[Giorgio Surian]], a majka [[pijanist]]ica i [[slikar]]ica), tako su [[glazba]], [[slikarstvo]] i [[kazalište]] oduvijek bili dio njene svakodnevnice. Od malih je nogu živjela u [[Italija|Italiji]], gdje je pohađala osnovnu i srednju školu, te muzičku i [[balet]]nu školu.

=== Kazališna karijera ===
Diplomirala je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti &quot;Silvio D’Amico&quot; u [[Rim]]u [[2003]]. godine. Iste je godine primljena u stalni angažman u [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|HNK &quot;Ivan pl. Zajc&quot; u Rijeci]], gdje je od tada ostvarila niz značajnih i uspješnih uloga poput Ofelije u ''[[Hamlet]]u'', Nine Zarječnaje u ''Galebu'', Margaret u ''Mački na vrućem limenom krovu'', zaručnice u ''Krvavim svatovima'' itd.

Iskazala se i kao sjajna glazbenica te svestrana umjetnica u [[mjuzikl]]ima – u ''Nunsenseu'' u čak dvije različite i vrlo zahtjevne uloge, te u [[mjuzikl]]u ''Jalta, Jalta'' u ulozi Nine Filipovne za koju je [[2006]]. i [[2012]]. bila nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta. Nakon 5 nominacije 2020. dobiva nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot; u kategoriji najbolje umjetničko ostvarenje u opereti ili mjuziklu - ženska uloga.

U srpnju 2025. godine dodijeljena joj je titula '''nacionalne prvakinje drame''', jedno od najviših priznanja u hrvatskom kazališnom prostoru.

=== Televizijska karijera ===
Šira publika upoznala je Leonoru u jednoj od glavnih uloga u hrvatskoj [[telenovela|telenoveli]] ''[[Sve će biti dobro]]''. [[2010]]. vratila se na male ekrane gostujućom ulogom Irme u telenoveli &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot;.

=== Muzička karijera ===
Krajem [[2008]]. godine objavila je svoj prvi album, [[CD]] pod imenom ''Moj mali svijet'', u suradnji s najpriznatijim hrvatskim [[jazz]] glazbenicima. U prosincu 2010. objavila je još jedan [[nosač zvuka]], po imenu “Bijeli Božić” skupa sa harfisticom  Vlastom Hribar, smatrajući kombinaciju nježnog glasa i romantičnog zvuka harfe idealnom za Božićnu atmosferu. Početkom 2015., također u suradnji sa harfisticom Vlastom Hribar, objavila je  CD uspavanki za djecu &quot;Nanita&quot;.

=== Voditeljica ===
Leonora se istaknula i kao voditeljica raznih programa u Pulskoj Areni, Hrvatskom Narodnom kazalištu „Ivan pl. Zajc“, festivalu „Zlatni Lav“ u  Umagu...

* &quot;Nacionalni program 58 festival igranog filma&quot; u Pulskoj Areni (2011.)
* „Hrvatska i Italija zajedno u Evropi“, svečani koncert posvećen talijanskom predsjedniku Giorgiu Napolitanu i hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, u pulskoj Areni (2011.)
* „Arena fatalnih žena“, Poreč (2011.)

Leonora je početkom [[2012]]. izdala zbirku viceva o plavušama „Vic je što sam plava“- najbolji vicevi o plavušama ([[Profil]]), u kojoj zaključuje : „ Sve su žene glumice. I [[plavuše]] su žene. Samo što su bolje glumice“.

== Filmografija ==
=== Televizijske i filmske uloge ===
* &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot; kao Irma ([[2010]].)
* &quot;[[Sve će biti dobro]]&quot; kao Mila Radić ([[2008]].-[[2009]].)
* &quot;[[Villa Maria]]&quot; kao Milena ([[2004]].)
*&quot;[[:hr:Rafael (2018.)|Rafael]]&quot; kao radnica Crvenog Križa na Lampadusi ([[:hr:2018.|2018.]])
*&quot; Heirs of the Night&quot;, režija Diederik van Rooijen, kao bibliotekarka (2019.)

=== Kazališne uloge ===
* “[[Filumena Marturano]]” kao Diana, režija J. Marković, ([[2003]].)
* “[[Hamlet]]” kao Ofelija, režija K. Dolenčić, ([[2004]].)
* “La Vaccaria” kao Fiorinetta, režija G. De Bosio, ([[2004]].) 
* “[[Krvavi svatovi]]” kao Zaručnica, režija D. Z. Frey, ([[2004]].)
* “[[Jalta, Jalta]]” kao Nina Filipovna, režija B. Bogdanov, ([[2005]].)
* “Galeb”  kao Nina Zarječna , režija J. Marković, ([[2005]].)
* “Marš” kao Mladenka, režija I. Buljan, ([[2005]].)
* “Magarac” kao Maggy, režija L. Keseg, ([[2005]].)
* “Ničiji sin” kao Antonija, režija V. Brešan, ([[2006]].) 
* “[[Mačka na vrućem limenom krovu]]” kao Margaret, režija L. Zappia, ([[2006]].)
* “[[Gospoda Glembajevi]]” kao Angelika, režija B. Brezovec, ([[2007]].)
* “Goldoni Terminus” kao Rosaura, režija T. Cafiero, ([[2007]].)
* “[[Nunsense]]” kao Sestra Amnezija i Sestra Hubert, režija M. Horvat, ([[2008]].) 
* “Il paese del sorriso” ''(Zemlja smiješka)'' kao Lore, režija D. Michieletto, ([[2008]].)
* „[[Tonček i Točkica]]”, režija J. Balenović, uloga Debela Berta, ([[2009]].)
* “Saloma” prema motivima [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]], uloga Herodijade, režija Damir Zlatar Frey, ([[2010]].)
* “[[Jalta, Jalta]]” kao Nina Filipovna, u adaptaciji L.Surian, režija M. Horvat, ([[2010]].)
* “Michelstaedter” kao Argia, režija M. Colli, ([[2010]].)
* “Spavaće sobe”, kao Jan, režija Paola Galassi, (2011.)
* &quot;[[Antigona]]&quot;, [[Sofoklo]], kao zbor, režija Ozren Prohić, (2012.)
* &quot;[[Guslač na krovu]]&quot;, [[Jerry Bock]], kao Hodel i Tzeitel, režija Ozren Prohić, ([[2012]].)    
* &quot;Umišljena bolesnica&quot;, [[C. Goldoni]], kao Rosaura, režija Saša Broz, ([[2012]].)
*&quot;I botoni de la montura&quot;/&quot;Puci z monture&quot; Carpinteri e Faraguna, režija G.Amodeo, uloga zaručnica (2014.)
*&quot;Le fatiche di Pseudolus&quot;/&quot;Pseudolusove muke&quot;, T.M.Plaut, režija G.B.Storti, uloga autora (2014.)
*&quot;E se invece di Pinocchio..&quot;/&quot;A kada bi umjesto Pinokija..&quot; E.Nacinovich, režija E.Nacinovich, uloga Plavojke (2015.)
*&quot;El Dia Que Me Quieras&quot; glazbeno-scenska predstava o tangu, G. Nicodemo i L. Surian
*&quot;Pepeljuga&quot;, musical, prema braci Grimm i Charlesa Perrault - Dramaturgija Magdalena Lupi Alvir, režija i koreografija Mojca Horvat, uloga majke i kraljice, GKL (2016.)
*&quot;Snježna Bajka&quot;, režija I.Vlajnic, ulog Dobra Vila (2016.)
*&quot;Mirandolina Gostioničarka&quot;/ &quot;La Locandiera&quot;, Carlo Goldoni, režija Paolo Magelli, uloga služavka (2016.)
*&quot;Cabaret D'Annunzio&quot;, Sinisi, režija Gianpiero Borgia, uloga Barbara Leoni, Signora Cosulich, Luisa Baccara (2017.)
*&quot;Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja&quot;/ &quot;La rappresentazione dell' Amleto nel villaggio di Merduscia di Sotto&quot;, Ivo Brešan, režija Luca Cortina, uloga Teresa (2017.)
*&quot;Šest strastvenih žena&quot;/ &quot;Sei donne appassionate&quot;, M. Fratti, režija V. Manna, uloga Valia (2018.)
*&quot;I buhe kašlju&quot; / &quot;Anche le pulci hanno la tosse&quot;, F. Tomizza, režija D. Hobel, uloga komarac Tzatzira, Koprodukcija sa Teatro &quot;La Contrada&quot;- Trst (2018.)
*&quot;Kazališna Čarolija&quot;, režija G.Settimo, uloga Rosina (sopran) (2018.)
*&quot;Sunset Boulevard&quot;, A.L.Webber, režija R.C.Gatica, uloga Betty Scheafer (2019.)
*&quot;Sunset Boulevard&quot;, A.L.Webber, režija R.C.Gatica, uloga &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;Norma Desmond&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt; (2019.) [1]
*&quot;Pituri nemaju sjećanja&quot;, Dario Fo, režija Mario Kovać, uloga Sonia (2019.)
*&quot;Effetto Farfalla&quot; / &quot;Efekt Leptira&quot;, [[Chiara Boscaro]] i [[Marco Di Stefano]], režija M. Di Stefano. Koprodukcija [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|NK &quot;Ivan Zajc&quot; u Rijeci]] sa &quot;[[La Confraternita del Chianti]]&quot; - [[Milano]] ([[2019]].)
*&quot;Vježbanje života - drugi put&quot;, N. Fabrio - L. Klarić, M. Ležaić, N. Rafaj, M. Blažević, režija M. Blažević, uloga Mafalda u mladosti/ Ludovicina majka (2020.)
*&quot;Evita&quot;, A. L. Webber &amp; T. Rice, režija R. C. Gatica, uloga Eva Peron, (2020.)
*&quot;Čelične Magnolije&quot;, Robert Harling, režija R.C.Gatica, uloga Marijana Tintor ( M'Lynn Eaton) (2021.)
*&quot;Poljubi me, Kato&quot;/ &quot;Baciami, Cate&quot; , Bella&amp;Samuel Spewack, Cole Porter, dirigent F.Gjud, režija Tihana Strmečki, uloga Lilli Vanessi/ Katarina (2021.)
*Umjetne inteligencije u Wellnessu&quot;/&quot; Intelligenze artificiali al Wellness&quot;, Giuseppe Nicodemo, režija Sabrina Morena, uloga Alida (2022.)
*&quot;Enrico IV&quot;/&quot; Henrik IV&quot;, Luigi Pirandello, režija Marco Lorenzi, uloga Matilde, (2022.)
*&quot;Rastanci&quot;, Elvis Bošnjak, režija Anastasia Jankovska, uloga Beata, (2023.)
*„U Ritmu Broadwaya“, 20 obljetnica umjetničkog rada, I. Weidlich/ G. Nicodemo režija di T. Strmečki, glazbeno ravnanje F. Gjud, (2023.)&lt;ref&gt;Kim Cuculić, [https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/kazaliste/leonora-surian-popov-obiljezava-20-godina-na-pozornici-ima-jos-puno-uloga-koje-bih-voljela-igrati/ Leonora Surian Popov obilježava 20 godina na pozornici: ‘Ima još puno uloga koje bih voljela igrati’], Novi list, objavljeno 12. rujna 2023., pristupljeno 18. listopada 2023.&lt;/ref&gt;
*&quot;Anna Bolena&quot; opera- G. Donizetti, režija D. Haller, uloga Elizabeta I, engleska kraljica (2023.)
*&quot;Iz Istre...s ljubavlju!&quot;/ &quot; Dall' Istria... con amor!&quot;, P. Blašković- D. Orlić, režija P. Blašković, uloga koze br. 1, (2023.)
*&quot;Macbeth&quot; W. Shakespeare, režija E.Miler, uloga kralj Duncan (2024.)
*&quot;Ježeva kućica&quot; B. Ćopić, režija S. M. Langerholz, uloga Ježurka Ježić, GKL Rijeka ( 2024.)
*&quot;Naša Familija&quot;/ &quot;La nostra Famiglia&quot;, Saša Eržen, režija Marjan Nečak, uloga Laura Di Caprio (2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=LA NOSTRA FAMIGLIA / NAŠA FAMILIJA|url=https://hnk-zajc.hr/predstava/la-nostra-famiglia-nasa-familija/|access-date=2024-10-23|website=Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca|language=hr}}&lt;/ref&gt;
*&quot;TangoInCanto&quot;, režija G. Nicodemo, glavna ženska uloga- pjevač (2025.)

== Diskografija ==
* &quot;[[Moj mali svijet]]&quot; ([[2008]].)
* “Bijeli Božić” (2010.)
* &quot;Nanita&quot; uspavanke za djecu ([[2015]].)

== Nagrade ==

* Nagrada Gianna Depoli za najbolju izvedbu u sezoni 2016./2017. [[Talijanska drama u Rijeci|Talijanske drame]] za uloge Barbare Leoni i gđe. Cosulich u predstavi &quot;Cabaret D'Annunzio&quot;
* Nagrada Gianna Depoli za najbolju žensku interpretaciju u sezoni 2017./2018. Talijanske Drame, za ulogu Tzatzire u predstavi &quot;I buhe kašlju&quot; [[Fulvio Tomizza|Fulvia Tomizze]]
* Nagrada Gianna Depoli za najbolje ostvarenu žensku ulogu u programu Talijanske drame u sezoni 2018./2019. za ulogu Naratora u predstavi “Efekt leptira”
* Nagrada publike Slavko Šestak za najbolje ostvarenu ulogu u sezoni 2018./2019. za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot;
* Nagrada hrvatskog glumišta ([[2020]].) za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot; u kategoriji najbolje umjetničko ostvarenje u opereti ili mjuziklu - ženska uloga
*Nagrada za unapređivanje kulturnog stvaralaštva Primorsko-goranske županije ( 2021.)
*Nagrada Gianna Depoli za najbolje ostvarenu žensku ulogu u sezoni 2021./2022. za ulogu Lilli Vanessi / Katerina u predstavi &quot;Poljubi me Kato!&quot;
*Nagrada publike za predstavu &quot;U Ritmu Broadwaya&quot; na 20. Virkasu (2024.)
*Nagrada Gianna Depoli za najbolje ostvarenu žensku ulogu u sezoni 2023/2024. za ulogu u predstavi &quot;U ritmu Broadwaya&quot;/ &quot;A ritmo di Broadway&quot;
*Nagrada publike Giulio Marini za najbolju predstavu &quot;U ritmu Broadwaya&quot;/ &quot;A ritmo di Broadway&quot; u sezoni 2023/2024

== Vanjske veze ==
*[http://www.leonorasurian.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140813115555/http://www.leonorasurian.com/ |date=2014-08-13 }}

{{Lifetime|1977||Surian, Leonora}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Hrvatske kazališne glumice]]
[[Kategorija:Hrvatske televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biografije, Rijeka]]</text>
      <sha1>qq4dzrhujkh9f56e420bd3bfv2g0wc1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482004</id>
      <parentid>42481982</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T00:50:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-124055|~2025-124055]] ([[User talk:~2025-124055|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <origin>42481710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12170" sha1="kjoj9lcxmue1vjyyly2digm2tqr4zcu" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Leonora Surian
| Img                  =
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = 
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[4. studenog]] [[1977.]]
| Mjesto rođenja       = [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Hrvatska]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = 
| Zanimanje            = 
| Djelatno_razdoblje   = 
| Producentska_kuća    = 
| Angažman             = 
| URL                  = http://www.leonorasurian.com
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Leonora Surian''' ([[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[4. studenog]] [[1977.]]), [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]] i [[TV|televizijska]] [[glumac|glumica]] te [[Muzika|muzička]] umjetnica, prvakinja HNK Ivana pl. Zajca, ravnateljica Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci od 2014.-2016.

== Biografija ==
=== Rani život ===
Kako je odrasla u umjetničkoj obitelji (otac je operni pjevač - [[Giorgio Surian]], a majka [[pijanist]]ica i [[slikar]]ica), tako su [[glazba]], [[slikarstvo]] i [[kazalište]] oduvijek bili dio njene svakodnevnice. Od malih je nogu živjela u [[Italija|Italiji]], gdje je pohađala osnovnu i srednju školu, te muzičku i [[balet]]nu školu.

=== Kazališna karijera ===
Diplomirala je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti &quot;Silvio D’Amico&quot; u [[Rim]]u [[2003]]. godine. Iste je godine primljena u stalni angažman u [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|HNK &quot;Ivan pl. Zajc&quot; u Rijeci]], gdje je od tada ostvarila niz značajnih i uspješnih uloga poput Ofelije u ''[[Hamlet]]u'', Nine Zarječnaje u ''Galebu'', Margaret u ''Mački na vrućem limenom krovu'', zaručnice u ''Krvavim svatovima'' itd.

Iskazala se i kao sjajna glazbenica te svestrana umjetnica u [[mjuzikl]]ima – u ''Nunsenseu'' u čak dvije različite i vrlo zahtjevne uloge, te u [[mjuzikl]]u ''Jalta, Jalta'' u ulozi Nine Filipovne za koju je [[2006]]. i [[2012]]. bila nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta. Nakon 5 nominacije 2020. dobiva nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot; u kategoriji najbolje umjetničko ostvarenje u opereti ili mjuziklu - ženska uloga.

U srpnju 2025. godine dodijeljena joj je titula '''nacionalne prvakinje drame''', jedno od najviših priznanja u hrvatskom kazališnom prostoru.

=== Televizijska karijera ===
Šira publika upoznala je Leonoru u jednoj od glavnih uloga u hrvatskoj [[telenovela|telenoveli]] ''[[Sve će biti dobro]]''. [[2010]]. vratila se na male ekrane gostujućom ulogom Irme u telenoveli &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot;.

=== Muzička karijera ===
Krajem [[2008]]. godine objavila je svoj prvi album, [[CD]] pod imenom ''Moj mali svijet'', u suradnji s najpriznatijim hrvatskim [[jazz]] glazbenicima. U prosincu 2010. objavila je još jedan [[nosač zvuka]], po imenu “Bijeli Božić” skupa sa harfisticom  Vlastom Hribar, smatrajući kombinaciju nježnog glasa i romantičnog zvuka harfe idealnom za Božićnu atmosferu. Početkom 2015., također u suradnji sa harfisticom Vlastom Hribar, objavila je  CD uspavanki za djecu &quot;Nanita&quot;.

=== Voditeljica ===
Leonora se istaknula i kao voditeljica raznih programa u Pulskoj Areni, Hrvatskom Narodnom kazalištu „Ivan pl. Zajc“, festivalu „Zlatni Lav“ u  Umagu...

* &quot;Nacionalni program 58 festival igranog filma&quot; u Pulskoj Areni (2011.)
* „Hrvatska i Italija zajedno u Evropi“, svečani koncert posvećen talijanskom predsjedniku Giorgiu Napolitanu i hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, u pulskoj Areni (2011.)
* „Arena fatalnih žena“, Poreč (2011.)

Leonora je početkom [[2012]]. izdala zbirku viceva o plavušama „Vic je što sam plava“- najbolji vicevi o plavušama ([[Profil]]), u kojoj zaključuje : „ Sve su žene glumice. I [[plavuše]] su žene. Samo što su bolje glumice“.

== Filmografija ==
=== Televizijske i filmske uloge ===
* &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot; kao Irma ([[2010]].)
* &quot;[[Sve će biti dobro]]&quot; kao Mila Radić ([[2008]].-[[2009]].)
* &quot;[[Villa Maria]]&quot; kao Milena ([[2004]].)
*&quot;[[:hr:Rafael (2018.)|Rafael]]&quot; kao radnica Crvenog Križa na Lampadusi ([[:hr:2018.|2018.]])
*&quot; Heirs of the Night&quot;, režija Diederik van Rooijen, kao bibliotekarka (2019.)

=== Kazališne uloge ===
* “[[Filumena Marturano]]” kao Diana, režija J. Marković, ([[2003]].)
* “[[Hamlet]]” kao Ofelija, režija K. Dolenčić, ([[2004]].)
* “La Vaccaria” kao Fiorinetta, režija G. De Bosio, ([[2004]].) 
* “[[Krvavi svatovi]]” kao Zaručnica, režija D. Z. Frey, ([[2004]].)
* “[[Jalta, Jalta]]” kao Nina Filipovna, režija B. Bogdanov, ([[2005]].)
* “Galeb”  kao Nina Zarječna , režija J. Marković, ([[2005]].)
* “Marš” kao Mladenka, režija I. Buljan, ([[2005]].)
* “Magarac” kao Maggy, režija L. Keseg, ([[2005]].)
* “Ničiji sin” kao Antonija, režija V. Brešan, ([[2006]].) 
* “[[Mačka na vrućem limenom krovu]]” kao Margaret, režija L. Zappia, ([[2006]].)
* “[[Gospoda Glembajevi]]” kao Angelika, režija B. Brezovec, ([[2007]].)
* “Goldoni Terminus” kao Rosaura, režija T. Cafiero, ([[2007]].)
* “[[Nunsense]]” kao Sestra Amnezija i Sestra Hubert, režija M. Horvat, ([[2008]].) 
* “Il paese del sorriso” ''(Zemlja smiješka)'' kao Lore, režija D. Michieletto, ([[2008]].)
* „[[Tonček i Točkica]]”, režija J. Balenović, uloga Debela Berta, ([[2009]].)
* “Saloma” prema motivima [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]], uloga Herodijade, režija Damir Zlatar Frey, ([[2010]].)
* “[[Jalta, Jalta]]” kao Nina Filipovna, u adaptaciji L.Surian, režija M. Horvat, ([[2010]].)
* “Michelstaedter” kao Argia, režija M. Colli, ([[2010]].)
* “Spavaće sobe”, kao Jan, režija Paola Galassi, (2011.)
* &quot;[[Antigona]]&quot;, [[Sofoklo]], kao zbor, režija Ozren Prohić, (2012.)
* &quot;[[Guslač na krovu]]&quot;, [[Jerry Bock]], kao Hodel i Tzeitel, režija Ozren Prohić, ([[2012]].)    
* &quot;Umišljena bolesnica&quot;, [[C. Goldoni]], kao Rosaura, režija Saša Broz, ([[2012]].)
*&quot;I botoni de la montura&quot;/&quot;Puci z monture&quot; Carpinteri e Faraguna, režija G.Amodeo, uloga zaručnica (2014.)
*&quot;Le fatiche di Pseudolus&quot;/&quot;Pseudolusove muke&quot;, T.M.Plaut, režija G.B.Storti, uloga autora (2014.)
*&quot;E se invece di Pinocchio..&quot;/&quot;A kada bi umjesto Pinokija..&quot; E.Nacinovich, režija E.Nacinovich, uloga Plavojke (2015.)
*&quot;El Dia Que Me Quieras&quot; glazbeno-scenska predstava o tangu, G. Nicodemo i L. Surian
*&quot;Pepeljuga&quot;, musical, prema braci Grimm i Charlesa Perrault - Dramaturgija Magdalena Lupi Alvir, režija i koreografija Mojca Horvat, uloga majke i kraljice, GKL (2016.)
*&quot;Snježna Bajka&quot;, režija I.Vlajnic, ulog Dobra Vila (2016.)
*&quot;Mirandolina Gostioničarka&quot;/ &quot;La Locandiera&quot;, Carlo Goldoni, režija Paolo Magelli, uloga služavka (2016.)
*&quot;Cabaret D'Annunzio&quot;, Sinisi, režija Gianpiero Borgia, uloga Barbara Leoni, Signora Cosulich, Luisa Baccara (2017.)
*&quot;Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja&quot;/ &quot;La rappresentazione dell' Amleto nel villaggio di Merduscia di Sotto&quot;, Ivo Brešan, režija Luca Cortina, uloga Teresa (2017.)
*&quot;Šest strastvenih žena&quot;/ &quot;Sei donne appassionate&quot;, M. Fratti, režija V. Manna, uloga Valia (2018.)
*&quot;I buhe kašlju&quot; / &quot;Anche le pulci hanno la tosse&quot;, F. Tomizza, režija D. Hobel, uloga komarac Tzatzira, Koprodukcija sa Teatro &quot;La Contrada&quot;- Trst (2018.)
*&quot;Kazališna Čarolija&quot;, režija G.Settimo, uloga Rosina (sopran) (2018.)
*&quot;Sunset Boulevard&quot;, A.L.Webber, režija R.C.Gatica, uloga Betty Scheafer (2019.)
*&quot;Sunset Boulevard&quot;, A.L.Webber, režija R.C.Gatica, uloga &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;Norma Desmond&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt; (2019.) [1]
*&quot;Pituri nemaju sjećanja&quot;, Dario Fo, režija Mario Kovać, uloga Sonia (2019.)
*&quot;Effetto Farfalla&quot; / &quot;Efekt Leptira&quot;, [[Chiara Boscaro]] i [[Marco Di Stefano]], režija M. Di Stefano. Koprodukcija [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|NK &quot;Ivan Zajc&quot; u Rijeci]] sa &quot;[[La Confraternita del Chianti]]&quot; - [[Milano]] ([[2019]].)
*&quot;Vježbanje života - drugi put&quot;, N. Fabrio - L. Klarić, M. Ležaić, N. Rafaj, M. Blažević, režija M. Blažević, uloga Mafalda u mladosti/ Ludovicina majka (2020.)
*&quot;Evita&quot;, A. L. Webber &amp; T. Rice, režija R. C. Gatica, uloga Eva Peron, (2020.)
*&quot;Čelične Magnolije&quot;, Robert Harling, režija R.C.Gatica, uloga Marijana Tintor ( M'Lynn Eaton) (2021.)
*&quot;Poljubi me, Kato&quot;/ &quot;Baciami, Cate&quot; , Bella&amp;Samuel Spewack, Cole Porter, dirigent F.Gjud, režija Tihana Strmečki, uloga Lilli Vanessi/ Katarina (2021.)
*Umjetne inteligencije u Wellnessu&quot;/&quot; Intelligenze artificiali al Wellness&quot;, Giuseppe Nicodemo, režija Sabrina Morena, uloga Alida (2022.)
*&quot;Enrico IV&quot;/&quot; Henrik IV&quot;, Luigi Pirandello, režija Marco Lorenzi, uloga Matilde, (2022.)
*&quot;Rastanci&quot;, Elvis Bošnjak, režija Anastasia Jankovska, uloga Beata, (2023.)
*„U Ritmu Broadwaya“, 20 obljetnica umjetničkog rada, I. Weidlich/ G. Nicodemo režija di T. Strmečki, glazbeno ravnanje F. Gjud, (2023.)&lt;ref&gt;Kim Cuculić, [https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/kazaliste/leonora-surian-popov-obiljezava-20-godina-na-pozornici-ima-jos-puno-uloga-koje-bih-voljela-igrati/ Leonora Surian Popov obilježava 20 godina na pozornici: ‘Ima još puno uloga koje bih voljela igrati’], Novi list, objavljeno 12. rujna 2023., pristupljeno 18. listopada 2023.&lt;/ref&gt;
*&quot;Anna Bolena&quot; opera- G. Donizetti, režija D. Haller, uloga Elizabeta I, engleska kraljica (2023.)
*&quot;Iz Istre...s ljubavlju!&quot;/ &quot; Dall' Istria... con amor!&quot;, P. Blašković- D. Orlić, režija P. Blašković, uloga koze br. 1, (2023.)
*&quot;Macbeth&quot; W. Shakespeare, režija E.Miler, uloga kralj Duncan (2024.)
*&quot;Ježeva kućica&quot; B. Ćopić, režija S. M. Langerholz, uloga Ježurka Ježić, GKL Rijeka ( 2024.)
*&quot;Naša Familija&quot;/ &quot;La nostra Famiglia&quot;, Saša Eržen, režija Marjan Nečak, uloga Laura Di Caprio (2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=LA NOSTRA FAMIGLIA / NAŠA FAMILIJA|url=https://hnk-zajc.hr/predstava/la-nostra-famiglia-nasa-familija/|access-date=2024-10-23|website=Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca|language=hr}}&lt;/ref&gt;
*&quot;TangoInCanto&quot;, režija G. Nicodemo, glavna ženska uloga- pjevač (2025.)

== Diskografija ==
* &quot;[[Moj mali svijet]]&quot; ([[2008]].)
* “Bijeli Božić” (2010.)
* &quot;Nanita&quot; uspavanke za djecu ([[2015]].)

== Nagrade ==

* Nagrada Gianna Depoli za najbolju izvedbu u sezoni 2016./2017. [[Talijanska drama u Rijeci|Talijanske drame]] za uloge Barbare Leoni i gđe. Cosulich u predstavi &quot;Cabaret D'Annunzio&quot;
* Nagrada Gianna Depoli za najbolju žensku interpretaciju u sezoni 2017./2018. Talijanske Drame, za ulogu Tzatzire u predstavi &quot;I buhe kašlju&quot; [[Fulvio Tomizza|Fulvia Tomizze]]
* Nagrada Gianna Depoli za najbolje ostvarenu žensku ulogu u programu Talijanske drame u sezoni 2018./2019. za ulogu Naratora u predstavi “Efekt leptira”
* Nagrada publike Slavko Šestak za najbolje ostvarenu ulogu u sezoni 2018./2019. za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot;
* Nagrada hrvatskog glumišta ([[2020]].) za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot; u kategoriji najbolje umjetničko ostvarenje u opereti ili mjuziklu - ženska uloga
*Nagrada za unapređivanje kulturnog stvaralaštva Primorsko-goranske županije ( 2021.)
*Nagrada Gianna Depoli za najbolje ostvarenu žensku ulogu u sezoni 2021./2022. za ulogu Lilli Vanessi / Katerina u predstavi &quot;Poljubi me Kato!&quot;
*Nagrada publike za predstavu &quot;U Ritmu Broadwaya&quot; na 20. Virkasu (2024.)
*Nagrada Gianna Depoli za najbolje ostvarenu žensku ulogu u sezoni 2023/2024. za ulogu u predstavi &quot;U ritmu Broadwaya&quot;/ &quot;A ritmo di Broadway&quot;
*Nagrada publike Giulio Marini za najbolju predstavu &quot;U ritmu Broadwaya&quot;/ &quot;A ritmo di Broadway&quot; u sezoni 2023/2024

== Vanjske veze ==
*[http://www.leonorasurian.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140813115555/http://www.leonorasurian.com/ |date=2014-08-13 }}

{{Lifetime|1977||Surian, Leonora}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Hrvatske kazališne glumice]]
[[Kategorija:Hrvatske televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biografije, Rijeka]]</text>
      <sha1>kjoj9lcxmue1vjyyly2digm2tqr4zcu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci</title>
    <ns>1</ns>
    <id>1474305</id>
    <revision>
      <id>42481909</id>
      <parentid>5634546</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T12:12:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci]] na [[Razgovor:Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci]]: +</comment>
      <origin>5634546</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481956</id>
      <parentid>42481909</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:22:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82" sha1="stecjlassvyu8rd39ml69lqadw9inug" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}
{{Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka}}</text>
      <sha1>stecjlassvyu8rd39ml69lqadw9inug</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481968</id>
      <parentid>42481956</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T19:12:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Recenzija za hrwiki */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42481968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="302" sha1="4bm3exhphzpsaslcplzpgwpw0kyiex3" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}
{{Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka}}

== Recenzija za hrwiki ==

Članak je lektoriran i sređene su netačnosti na oba jezička izdanja. Trebalo bi ga dopuniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. jula 2025. u 21:12 (CEST)</text>
      <sha1>4bm3exhphzpsaslcplzpgwpw0kyiex3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cantalupo, Perugia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2314860</id>
    <revision>
      <id>42481966</id>
      <parentid>42049840</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:58:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LigaDue</username>
        <id>34119</id>
      </contributor>
      <comment>commonscatfix, slika</comment>
      <origin>42481966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2550" sha1="lkiw4op0t1ruyul3f1h3d6c9uer6xvf" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Cantalupo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Umbria]]
| okrug               = [[Perugia (provincija)|Perugia]]
| slika               = CantalupoBevagna2.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 358
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 42.96798
| gduž                = 12.58072
| nadmorska_visina    = 198
| geonameid           = 3180778
}}

'''Cantalupo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Perugia (provincija)|Perugia]], u regiji [[Perugia (provincija)|Perugia]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 358 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 198 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cantalupo (Bevagna)}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Perugia}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Perugia]]</text>
      <sha1>lkiw4op0t1ruyul3f1h3d6c9uer6xvf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Torre del Colle, Perugia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2318455</id>
    <revision>
      <id>42481972</id>
      <parentid>42090009</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T20:23:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LigaDue</username>
        <id>34119</id>
      </contributor>
      <comment>commonscatfix, slika</comment>
      <origin>42481972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2570" sha1="1v390hdwelnf4iw40da14axq7yjz37a" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Torre del Colle
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Umbria]]
| okrug               = [[Perugia (provincija)|Perugia]]
| slika               = TorreDelColleBavagna4.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 33
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 42.94488
| gduž                = 12.57622
| nadmorska_visina    = 214
| geonameid           = 3165457
}}

'''Torre del Colle''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Perugia (provincija)|Perugia]], u regiji [[Perugia (provincija)|Perugia]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 33 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 214 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Torre del Colle (Bevagna)}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Perugia}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Perugia]]</text>
      <sha1>1v390hdwelnf4iw40da14axq7yjz37a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Servicij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3268794</id>
    <revision>
      <id>42481946</id>
      <parentid>41353773</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:06:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42481946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2580" sha1="6ncalj92dwzfujluh45qwdbojcdegmh" xml:space="preserve">'''Servicij''' ({{lang-lat|Servitium}}) bio je grad u [[Panonija|Donjoj Panoniji]], na granici s Gornjom [[Panonija|Panonijom]], koji je ležao uz reku [[Sava|Savu]], na putu između [[Sisak|Siscije]] i [[Sirmij]]a.&lt;ref&gt;''[[Antoninov itinerar]]'', [https://archive.org/stream/itinerariumanto00pindgoog#page/n172/mode/2up str. 138 (ed. Parthey &amp; Pinder)].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Tabula Peutingeriana|Peutingerova ploča]]'', [http://peutinger.atlantides.org/map-a/ online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110824085516/http://peutinger.atlantides.org/map-a/ |date=2011-08-24 }}.&lt;/ref&gt; U [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejevoj]] ''[[Geografija (Ptolemej)|Geografiji]]'' (2. vek) ovaj se grad naziva '''Serbinon''' ({{grčki|Σέρβινον}}),&lt;ref&gt;[[Klaudije Ptolemej]], ''[[Geografija (Ptolemej)|Geografija]]'', [https://archive.org/stream/claudiiptolemae03ptolgoog#page/n160/mode/2up II, 15 (16), §6 (str. 132, ed. Nobbe)].&lt;/ref&gt; budući da u [[Starogrčki jezik|starogrčkom]] nema glasa ''v'', i verovatno je odatle transliteracija s ''b'' ušla u ''[[Ravenska kosmografija|Ravensku kosmografiju]]'' (kraj 6. veka), gde se ovaj grad naziva '''Serbicij''' ({{lang-lat|Serbitium}}).&lt;ref&gt;''[[Ravenska kosmografija]]'', [https://archive.org/stream/ravennatisanony02ravegoog#page/n248/mode/2up VI, 19 (str. 217; ed. Pinder &amp; Parthey)].&lt;/ref&gt; O položaju Servicija postoji više teorija, na primer da se nalazio na lokalitetu današnjeg naselja [[Sjeverovci]], gde su se susretali [[Rimski putevi|putevi]] koji su iz Sirmija i Siscija polazili prema [[Salona|Saloni]].{{sfn|Schmitz|1854|loc=s.v. Servitium}} Drugi veruju da se Servicij nalazio na lokalitetu [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]].{{sfn|Kljajić|2002|loc=str. 403–418}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
*{{cite journal | url = http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&amp;rad=97093 | last = Kljajić | first = Josip | title = Stara Gradiška - grad mrtvih | journal = Histria Antiqua | issn = 1331-4270 | volume = 8 | location = Pula, Croatia | year = 2002 | pages = 403–418|ref =harv}}
*{{Citation  | last = Schmitz  | first = Leonhard  | author-link =  | contribution = Servitium | editor-last = Smith  | editor-first = William  | title = [[Dictionary of Greek and Roman Geography]]  | volume =  | pages =  | publisher =   | place = Boston  | year = 1854  | contribution-url= http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aentry%3Dservitium-geo |ref=harv}}

[[Kategorija:Rimski gradovi]]
[[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u BiH]]
[[Kategorija:Rimski gradovi na tlu Hrvatske]]</text>
      <sha1>6ncalj92dwzfujluh45qwdbojcdegmh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Specifična konstanta apsorpcije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4497063</id>
    <revision>
      <id>42482015</id>
      <parentid>41293313</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T06:16:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42482015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2808" sha1="8ohu4p5g2o4fzir6qdhi1laozf23m2o" xml:space="preserve">'''Specifična konstanta apsorpcije''' ({{jez-eng-lat|Specific absorption rate}}, SAR) je mera količine energije koju apsorbuje telo kada je izloženo radio zračenju [[Elektromagnetsko polje|elektromagnetnog polja]]. Ona se takođe može odnositi na apsorpciju drugih formi energije od strane tkiva, kao što je ultrazvuk.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://asadl.org/jasa/resource/1/jasman/v104/i3/p1705_s1 |title=Focusing of therapeutic ultrasound through a human skull: A numerical study }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; SAR je definisan kao snaga apsorbovana po masi tkiva i ima jedinicu [[Vat]] po kilogramu.&lt;ref&gt;{{cite book | author= Jianming Jin | title= Electromagnetic Analysis and Design in Magnetic Resonance Imaging | year= 1998 | publisher= CRC Press |isbn=978-0849396939 |pages=§5.3.3 pp. 226ff }}&lt;/ref&gt;
 
SAR je uobičajno usredsrednjen preko celog tela, ili preko malog eksperimentalnog uzorka (od 1 g do 10 g tkiva).

== Izračunavanje ==
SAR se može izračunati iz [[električno polje|električnog polja]] unutar tkiva, koristeći sledeći obrazac: 

:&lt;math&gt;\text{SAR} = \int_\textrm{sample} \frac{\sigma(\mathbf{r}) |\mathbf{E}(\mathbf{r})|^2}{\rho(\mathbf{r})} d\mathbf{r}&lt;/math&gt;

gde je:
:&lt;math&gt;\sigma&lt;/math&gt; je [[električna provodnost]] uzorka
:&lt;math&gt;E&lt;/math&gt; je [[kvadratna sredina|RMS]] električnog plja
:&lt;math&gt;\rho&lt;/math&gt; je [[gustina]] uzorka

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
*[https://www.fcc.gov/encyclopedia/specific-absorption-rate-sar-cellular-telephones Specific Absorption Rate (SAR) for Cellular Telephones] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150521163530/https://www.fcc.gov/encyclopedia/specific-absorption-rate-sar-cellular-telephones |date=2015-05-21 }} at the US Federal Communications Commission (FCC)
**[http://transition.fcc.gov/Bureaus/Engineering_Technology/Documents/bulletins/oet65/oet65c.pdf &quot;Evaluating Compliance with FCC Guidelines for Human Exposure to Radiofrequency Electromagnetic Field&quot;] (Supplement C to OET Bulletin 65), June 2001; a detailed technical document about measuring SAR
*[http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs193/en/ Electromagnetic fields and public health] at the World Health Organization (WHO)
*[http://www.ets-lindgren.com/pdf/sar_lo.pdf &quot;An Update on SAR Standards and the Basic Requirements for SAR Assessment&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170830045345/http://www.ets-lindgren.com/pdf/sar_lo.pdf |date=2017-08-30 }} at ETS-Lindgren website, April 2005
*[http://fccid.net/document.php?id=1336224 Example of a detailed SAR report] from the FCC web site (for an Apple iPod Touch 4th generation); hosted at 3rd party website


{{DEFAULTSORT:Specifična konstanta apsorpcije}}

[[Kategorija:Radiobiologija]]
[[Kategorija:Biofizika]]</text>
      <sha1>8ohu4p5g2o4fzir6qdhi1laozf23m2o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>One Piece</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4539521</id>
    <revision>
      <id>42482006</id>
      <parentid>42461237</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T03:06:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>137538</id>
      </contributor>
      <comment>112</comment>
      <origin>42482006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11531" sha1="oj5xe30ewsa0uc18i17ksbyaw32czzp" xml:space="preserve">{{Infobox animanga/Header
| name            = One Piece
| image           = [[file:One Piece, Volume 61 Cover (Japanese).jpg|230px]] 
| caption         = 61. svezak mange ''One Piece'', 2011.
| ja_kanji        = ONE PIECE（ワンピース）
| ja_romaji       = Wan Pīsu
| genre           = [[Akcija (film)|akcija]], [[Pustolovni film|pustolovni]], [[fantastika]], borilački, [[komedija]], [[drama]] 
}}
{{Infobox animanga/Print
| type            = manga
| author          = [[Eiichiro Oda]]
| publisher       = [[Shueisha]]
| publisher_en    = {{flagicon|AUS}} [[Madman Entertainment]]&lt;br&gt;{{flagicon|SAD}} [[Viz Media]]&lt;br&gt;{{flagicon|UK}}  [[Gollancz Manga]]
| demographic     = ''Shōnen''
| magazine        = [[Weekly Shōnen Jump]]
| magazine_en     = Weekly Shonen Jump (Severna Amerika)
| first           = 19. VII 1997.
| last= još traje
| volumes         = 112
| volume_list     = 
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            = 
| title           = Defeat Him! The Pirate Ganzack!
| director        = [[Gorō Taniguchi]]
| producer        = Tetsuo Daitoku&lt;br&gt;Hidekazu Terakawa
| writer          = Hiroaki Kitajima
| music           = Toshiya Motomichi
| studio          = [[Production I.G]]
| released        = 26. VII 1998
| runtime         = 29 min.
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            =
| director        = [[Konosuke Uda]] (#1–278)&lt;br&gt;[[Junji Shimizu]] (#131–159)&lt;br&gt;Munehisa Sakai (#244–372)&lt;br&gt;Hiroaki Miyamoto (#352–679)&lt;br&gt;Toshinori Fukazawa (#663–)
| producer        = 
| writer          = Junki Takegami (#1–195)&lt;br&gt;Hirohiko Uesaka (#196–)
| music           = Kohei Tanaka&lt;br&gt;[[Shiro Hamaguchi]]
| studio          = [[Toei Animation]]
| licensee        = {{flagicon|AUS}} [[Madman Entertainment]]&lt;br&gt;{{flagicon|SAD}} [[Funimation]]&lt;br&gt;{{flagicon|SNG}} [[Odex]]&lt;br&gt;{{flagicon|UK}} [[Manga Entertainment]]
| network         = [[Fuji TV]] 
| network_en      = {{flagicon|AUS}} [[Network Ten]], [[Cartoon Network]] ([[Toonami (Australija)|Toonami]])&lt;br&gt;{{flagicon|CAN}} [[YTV (TV kanal)|YTV]]&lt;br&gt;{{flagicon|IND}} [[Cartoon Network]]&lt;br&gt; {{flagicon|NZL}} [[Cartoon Network]], [[TV2 (Novi Zeland)|TV2]]&lt;br&gt;{{flagicon|UK}} [[Toonami]], [[CN Too]], [[Adult Swim]]&lt;br&gt;{{flagicon|SAD}} [[Fox Broadcasting Company|Fox]] ([[4Kids TV]]), [[Cartoon Network]] ([[Toonami]]), [[Adult Swim]]/[[Toonami]]
| first           = 20. X 1999
| last= još traje
| episodes        = 880
| episode_list    = 
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            = 
| title           = One Piece: Romance Dawn Story
| director        = Katsumi Tokoro
| producer        = Yosuke Asama
| writer          = Tsuyoshi Sakurai
| music           = Kohei Tanaka&lt;br&gt;Shiro Hamaguchi
| studio          = Toei Animation
| released        = 21. IX 2008
| runtime         = 34 min.
}}
{{Infobox animanga/Video
| type            = 
| title           = One Piece Film Strong World: Episode 0
| director        = Naoyuki Ito
| producer        = Hiroaki Shibata
| writer          = Hitoshi Tanaka
| music           = Kohei Tanaka&lt;br&gt;Shiro Hamaguchi
| studio          = Toei Animation
| released        = 12. XII 2009.
| runtime         = 30 minutes
}}
{{Infobox animanga/Footer}}
{{nihongo|'''''One Piece'''''|ワンピース|Wan Pīsu|lead=yes}} je japanska [[manga]] [[pirat]]ska serija [[Fantastika|fantastike]] koju je napisao i ilustrirao [[Eiichiro Oda]]. Serijalizirana je u [[Shueisha|Shueishinom]] ''[[Weekly Shōnen Jump]]'' časopisu od 19. VII 1997., a do danas je objedinjena u ukupno 82 svezaka. ''One Piece'' slijedi avanture [https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Majmun_D._Luffy Monkija D. Lufija(eng. Monkey D. Luffy)], mladića koji dobiva sposobnosti gumenog tijela nakon što je slučajno pojeo &quot;djavolje voće&quot;. Zajedno sa neskladnom skupinom pirata, zvani &quot;pirati slamnatog šešira&quot;, Luffy istražuje ocean u potrazi za najvećim blagom svijeta poznato kao &quot;One Piece&quot; kako bi postao sljedeći kralj pirata.

Manga je adaptirana u [[OVA]] koju je producirao  [[Production I.G]] 1998., kao i [[anime]] seriju koju je producirao [[Toei Animation]], koja je počela sa emitiranjem u Japanu 1999. te je do danas iznjedrila preko 1000 epizoda, što ju čini jednom od najdužih anime serija u historiji. Dodatno, Toei je razvio 13 animiranih filmova, dvije OVE, i pet TV specijala. Od franšize, tu su i [[kartaške igre]] i [[video igre]]. Mangu je na engleski jezik preveo i na tržište [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] objavio [[Viz Media]], u Ujedinjenom Kraljevstvu [[Gollancz Manga]] a u [[Australija|Australiji]] [[Madman Entertainment]]. Anime seriju je licencirao [[4Licensing Corporation|4Kids Entertainment]] i [[Funimation]] od 2007.

''One Piece'' je dobio široke pohvale kritičara, većinom zbog razvoja likova, dizajna i humora. Nekoliko svezaka mange razbili su izdavačke rekorde, uključujući i najveći opseg tiska bilo koje knjige u Japanu do tada. Manga je rasprodana u 320 milijuna primjeraka diljem svijeta, što ju čini [[Popis manga s najvećom prodajom|najprodavanijom mangom u historiji Japana]].

==Glasovne uloge==
*[[Mayumi Tanaka]] - Monkey D. Luffy
*[[Akemi Okamura]] - Nami
*[[Hiroaki Hirata]] - Sanji
*Ikue Ohtani - Tony Tony Chopper
*[[Kappei Yamaguchi]] - Usopp
*[[Kazuki Yao]] - Franky
*[[Kazuya Nakai]] - Roronoa Zoro
*[[Misa Watanabe]] - Vivi Nefertari / Miss Wednesday
*[[Yūko Kobayashi]] - Nico Robin (epizode 299-319)&lt;ref&gt;{{cite web|title=One Piece (TV)| url=http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=836| publisher=[[Anime News Network]]}}&lt;/ref&gt;
*[[Yuriko Yamaguchi]] - Nico Robin / Miss Allsunday

==Odjek==
2000., u časopisu ''Animage'', ''One Piece'' se našao na 20. mjestu na listi najboljih anime ostvarenja godine, sa 59 glasa. Uz to, prva epizoda se našla na 13. mjestu na listi najboljih anime epizoda godine. Glavni junak Luffy se našao na 14. mjestu na listi 20 najboljih muških anime likova godine.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Animage|title=22nd Anime Grand Prix (2000)|url=http://animage.jp/old/gp/gp_2000.html|date=juni 2000|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006084256/http://animage.jp/old/gp/gp_2000.html|archivedate=2014-10-06|access-date=2015-08-17|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

2001., u istom časopisu ''One Piece'' se već našao na 8. mjestu na listi najboljih anime ostvarenja godine, ovog puta sa 166 glasa. Uz to, epizode 36 i 24 su se našle na 15. i 19. mjestu na listi najboljih anime epizoda godine. Najomiljeniji muški anime lik te serije postao je Zoro koji je završio na 9. mjestu sa 108 glasova, a najomiljeniji ženski anime lik postala je Nami sa 108 glasova, što ju je svrstalo na 6. mjesto.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Animage|title=23nd Anime Grand Prix (2001)|url=http://animage.jp/old/gp/gp_2001.html|date=juni 2001|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006122246/http://animage.jp/old/gp/gp_2001.html|archivedate=2014-10-06|access-date=2015-08-17|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

2002., serija je spala na 16. mjesto na listi najboljih anime ostvarenja godine, ovog puta sa 72 glasa. Epizode 86 i 89 su se našle na 9. i 15. mjestu na listi najboljih anime epizoda godine.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Animage|title=24th Anime Grand Prix (2002)|url=http://animage.jp/old/gp/gp_2002.html|date=juni 2002|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006122941/http://animage.jp/old/gp/gp_2002.html|archivedate=2014-10-06|access-date=2015-08-17|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

2003., serija je sakupila manje glasa (64), ali se ipak popela na 7. mjesto na listi najboljih anime ostvarenja godine. Epizode broj 129 i 90 su se našle na 11. i 13. mjestu na listi najboljih anime epizoda godine. Najomiljeniji muški anime lik serije postao je Sanji sa 29 glasa, što mu je osiguralo 19. mjesto, a najomiljeniji ženski lik Nico Robin, koja je sa 31 glasom završila na 20. mjestu na listi najomiljenijih ženskih anime likova godine.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Animage|title=25th Anime Grand Prix (2003)|url=http://animage.jp/old/gp/gp_2003.html|date=juni 2003|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141008132157/http://animage.jp/old/gp/gp_2003.html|archivedate=2014-10-08|access-date=2015-08-17|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

2004., serija je sakupila više glasova (96), ali je zbog jake konkurencije završila tek na 16. mjestu na listi najboljih anime ostvarenja godine. Prvi put, nijedna epizoda serije nije ušla u popis 20 najboljih anime epizoda godine.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Animage|title=26th Anime Grand Prix (2004)|url=http://animage.jp/old/gp/gp_2004.html|date=juni 2004|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006115009/http://animage.jp/old/gp/gp_2004.html|archivedate=2014-10-06|access-date=2015-08-17|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

''TV Asahi'' je 2005. objavio dvije liste &quot;100 najboljih animiranih TV ostvarenja&quot;. ''One Piece'' se našao i na jednoj i na drugoj: na listi koja je sastavljena prema anketi provedenoj diljem nacije, našao se na 21. mjestu,&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Anime News Network| title=Japan's Favorite TV Anime| date=12.10. 2006|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2006-10-13/japan's-favorite-tv-anime}}&lt;/ref&gt; dok se na drugoj listi, sastavljenoj prema web glasanju, našao na visokom četvrtom mjestu.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Anime News Network| title=TV Asahi Top 100 Anime Part 2| date=23.9. 2005|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2005-09-23/tv-asahi-top-100-anime-part-2}}&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Započnimo s malo matematike. 450 epizoda, od kojih svaka traje otprilike 30 minuta, nas dovodi do 13.500 minuta, uz moju skromnu procjenu. Postoje 1.440 minute u jednom danu, što bi značilo da bi vam trebalo devet dana da stignete do najnovije epizode ''One Piecea'' ako bi počeli od prve epizode i nikada ne bi spavali. Ovo zazhtijeva krajnju posvećenost da se stigne tako daleko: takvu posvećenost da je, zapravo, besmisleno pitati me što mislim o ovoj seriji. Brojevi ne mogu lagati: volio sam ju. Posvetio sam pola godine svojeg slobodnog vremena između posla i sveučilišta ovom animeu, i on je bio dosljedno uvijek vrhunac mog tjedna... Ovo je ''creme de la creme'' shounen serija, i dosegnula je [[zenit]] onoga što anime može ostvariti nekoliko puta iznova... Dva primjera se ističu: sezona Alabasta i CP9 Saga. Sezona Alabasta započinje nedugo nakon što je jezgra ekipe okupljena i traje preko 50 epizoda. To je velika, sočna priča sa zavjerama i tajnim identitetima, pobunama i spletkarenjem, te ima jednog od najučinkovitijih zlikovaca koje sam ikada vidio u animeu. Nadvisuje ju jedino mnogo epizoda kasnije epska sezona CP9 Saga. Ova obuhvaća stotinu epizoda te je emotivnije iskustvo, te u njoj gusari 'slamnatog šešira' pokazuju najviše rasta. Doista mislim kada kažem da ''One Piece'' posjeduje taj neuhvatljiv &quot;duh animea&quot;. Kao serija, priča ima snažan odjek kojeg gradi od epizode do epizode, te demonstrira opsežno planiranje sezona nekoliko stotina epizoda unaprijed. jedna je od rijetkih serija koje se jedino mogu ostvariti u animiranom formatu, i ima takav učinak zbog svoje ekstremne dužine. I možda je još daleko od toga da završi.|Bradley Meek&lt;ref&gt;{{cite web|author=Bradley Meek|url=http://www.themanime.org/viewreview.php?id=1197|title=One Piece|publisher=THEM Anime Reviews}}&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category}}
* [http://www.imdb.com/title/tt0388629/ ''One Piece''] na [[IMDb]]-u
* [http://onepieceofficial.com/ Službeni anime website] na [[Funimation]]
* {{ann|manga|1223}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Stripovi fantastike]]
[[Kategorija:Pustolovni stripovi]]
[[Kategorija:Stripovi 1997.]]</text>
      <sha1>oj5xe30ewsa0uc18i17ksbyaw32czzp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sintetička goriva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4546036</id>
    <revision>
      <id>42481988</id>
      <parentid>42420958</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T22:03:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42481988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68073" sha1="1kmbex1q9c4i58dqqsb9kz8lemg51df" xml:space="preserve">[[Datoteka:NREL FT diesel vs conventional diesel photo.jpg|frame|right|Usporedba FT sintetičkog i konvencionalnog goriva. Sintetičko gorivo je prozirno kao voda zbog nedostatka sumpora i aromata.]]
'''Sintetičko gorivo''' je tekuće gorivo dobiveno od  [[ugljen|ugljena]], [[prirodni plin|prirodnog plina]], ulja škriljevca ili [[biomasa|biomase]].  Može se također odnositi na goriva dobivena od raznih krutih otpada, npr. [[polimeri|polimera]] ili gume. Može se također (ne tako često) odnositi na plinovita goriva koja se dobivaju na sličan način. Termin &quot;sintetička goriva&quot; se koristi da bi se opisala goriva proizvedena [[Fischer Tropsch proces|Fischer Tropsch procesom]], pretvorbom metanola u benzin ili direktnim ukapljivanjem ugljena.

U srpnju 2009. godine kapacitet proizvodnje sintetičkih goriva u svijetu iznosio je preko 240 000 barela dnevno, s brojnim novim projektima u izgradnji ili razvoju.

==Klasifikacija i načela==
Termin 'sintetičko gorivo' ima nekoliko različitih značenja i može uključivati različite tipove goriva. Tradicionalna definicija postavljena od strane [[Međunarodna energetska agencija|Međunarodne energetske agencije]] definira 'sintetičko gorivo' kao bilo koje tekuće gorivo dobiveno od ugljena ili prirodnog plina.&lt;ref name=iea&gt;{{cite book
 |title= Tracking Industrial Energy Efficiency and CO2 Emissions
 |url= http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2007/tracking_emissions.pdf
 |location= Paris
 |publisher= [[OECD]]/[[International Energy Agency|IEA]]
 |format= PDF
 |year= 2007
 |page= 289
 |accessdate= 2009-07-09
 |isbn= 978-92-64-03016-9
 |archive-date= 2010-03-31
 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100331100535/http://www.iea.org/textbase/nppdf/free/2007/tracking_emissions.pdf
 |deadurl= yes
 }}&lt;/ref&gt;  Udruga iz SAD-a za energetske informacijae definira sintetička goriva u njezinom godišnjem izvješću 2006., kao gorivo proizvedeno od ugljena, prirodnog plina, biomase ili hrane za životinje kroz kemijske pretvorbe u sintetičke nafte i/ili  sintetičke tekuće proizvode.&lt;ref name=outlook2006&gt;
{{cite book
 |title= Annual Energy Outlook 2006 with Projections to 2030
 |url= http://www.eia.doe.gov/oiaf/archive/aeo06/pdf/issues.pdf
 |location = [[Washington, D.C.]]
 |publisher= [[Energy Information Administration]]
 |format = PDF
 |year=2006
 |pages=52–54
 |accessdate = 2009-07-09
 |id= DOE/EIA-0383(2006)}}
&lt;/ref&gt;  Brojne definicije sintetičkih goriva uključuju goriva proizvedena iz biomase, te industrijskog i komunalnog otpada.&lt;ref name=miami&gt;
{{cite book
 |title= Alternative energy sources: an international compendium
 |chapter=A comparison of coal and biomass as feedstocks for synthetic fuel production
 |last = Patel |first = Prachi
 |publisher= MIT Technology Review
 |date=2007-12-21
 |accessdate= 2009-07-09
 |editor2-last =  Veziroǧlu |editor2-first = T. N.}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mti&gt;
{{cite news
 |title= Fuel from waste. A portable system converts biowaste into jet fuel and diesel for the military
 |last = Antal |first = M. J.
 |publisher= Hemisphere
 |page=3203
 |year=1978
 |isbn= 978-0-89116-085-4}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=thipse&gt;
{{cite journal
 |last=Thipse |first= S. S.
 |last2=Sheng |first2= C.
 |last3=Booty |first3= M. R.
 |last4=Magee |first4= R. S.
 |last5=Dreizin |first5= E. L.
 |title=Synthetic fuel for imitation of [[municipal solid waste]] in experimental studies of waste incineration
 |journal=[[Chemosphere (journal)|Chemosphere]]
 |publisher=[[Elsevier]]
 |year=2001
 |volume=44
 |issue=5
 |pages=1071–1077
 |doi=10.1016/S0045-6535(00)00470-7 |pmid=11513393}}
&lt;/ref&gt;  Definicija sintetičkih goriva kaže da se može sastojati od uljnog pijeska i ulja škriljevca kao izvora sintetičkog goriva.&lt;ref name=handbook&gt;
{{Cite book
 | last = Lee | first = Sunggyu
 | last2 =Speight | first2 = James G.
 | last3 = Loyalka | first3 =Sudarshan K.
 | title = Handbook of Alternative Fuel Technologies
 | publisher = [[CRC Press]]
 | page = 225
 | year = 2007
 | url = http://books.google.com/?id=hyNbv60Px8oC&amp;dq=subject%3A%22Synthetic+fuels%22&amp;q=synthetic+fuel
 | isbn = 978-0-8247-4069-6
 | accessdate = 2009-03-14}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=handbook2/&gt;  U priručniku 'Sintetička goriva' petrokemičar James G. Speight ukljućuje tekuća i plinovita goriva jednako kao i kruta goriva dobivena konverzijom ugljena, ulje škriljevca ili katran, i razne oblike biomase kao izvore sintetičkog goriva, iako priznaje da je u kontekstu  zamjene naftnih derivata ima čak i šire značenje.&lt;ref name=handbook2/&gt;  Ovisno o kontekstu  [[metanol]], [[etanol]] i [[vodik]] mogu također biti uzeti u obzir.&lt;ref name=lee4&gt;
{{Cite book
 | last = Lee | first = Sunggyu
 | title = Methanol Synthesis Technology
 | publisher = [[CRC Press]]
 | page = 1
 | year = 1990
 | url = http://books.google.com/?id=Qdnc7uK-aH8C&amp;pg=PA1
 | isbn = 978-0-8493-4610-1
 | accessdate = 2009-07-09}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lapedes&gt;
{{Cite book
 | last = Lapedes | first = Daniel N.
 | title = McGraw-Hill encyclopedia of energy
 | publisher = [[McGraw-Hill]]
 | page = 377
 | year = 1976
 | isbn = 978-0-07-045261-9}}
&lt;/ref&gt;

Sintetička goriva su dobivena postupkom kemijske pretvorbe.&lt;ref name=handbook2/&gt; Metode pretvorbe mogu biti direktna pretvorba u tekuća transportna goriva, ili indirektna pretvorba u kojoj se tvar prvo pretvara u [[sintetski plin]] koji onda prolazi kroz dodatne procese pretvorbe da bi postao tekuće gorivo.&lt;ref name=outlook2006/&gt;  Osnovne metode uključuju pougljičavanje, [[piroliza|pirolizu]], [[hidrogenacija|hidrogenaciju]] i toplinsku obradu.&lt;!-- &lt;ref name=luik&gt;
{{Cite conference
 | last= Luik |first= Hans
 | title = Alternative technologies for oil shale liquefaction and upgrading
 | conference = International Oil Shale Symposium
 | publisher= [[Tallinn University of Technology]]
 | location = [[Tallinn]], [[Estonia]]
 | date = 2009-06-08
 | url= http://www.oilshalesymposium.com/fileadmin/user_upload/documents/LUIK_2.pdf
 | format = PDF
 | accessdate=2009-06-09}}
&lt;/ref&gt;
 --&gt;
==Historija==
[[File:ElewatorWeglowyPolice.jpg|thumb|180px|right|Ruševine njemačkog postrojenja za proizvodnju benzina (Hydrierwerke Pölitz – Aktiengesellschaft) u mjestu Police, Poljska]]
Direktna pretvorba ugljena u sintetičko gorivo je prvotno razvijena u Njemačkoj.&lt;!-- &lt;ref name=cicero&gt;{{cite conference
 | first = Daniel
 | last = Cicero
 | title = Coal Gasification &amp; Co-production of Chemicals &amp; Fuels
 | url = http://www.gasification.org/Docs/Workshops/2007/Indianapolis/06Cicero%20GTC_June2007.pdf
 | conference = Workshop on Gasification Technologies
 | location = [[Indianapolis]]
 | pages = 5
 | date = 2007-06-11
 | format = PDF
 | accessdate =2009-07-09}}&lt;/ref&gt; --&gt;
[[Bergiuosov proces]] je razvio [[Friedrich Bergius]], prijavivši patent 1913.godine. Karl Goldschmidt pozvao ga je da sagradi industrijsko postrojenje za njegovu tvornicu Th. Goldschmidt AG (poznatu kao Evonik Industries)  1914. godine. Proizvodnja je počela  tek 1919. godine.
Indirektna konverzija ugljena (gdje se ugljen rasplinjava a potom pretvara u sintetičko gorivo) je također razvijena u Njemačkoj. Tu tehnologiju razvili su [[Franz Fischer]] i  [[Hans Tropsch]] 1923. godine&lt;!-- &lt;ref name=cicero/&gt; --&gt;  Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Njemačka je koristila sintetička ulja (njem. Kohleverflüssigung) za proizvodnju zamjenskih naftnih derivata koristeći Bergiusov proces (za ugljen), Fischer Tropsch proces i druge metode (U gradu [[Zeitz|Zeitzu]] korišteni su TTH i MTH procesi).
1931.godine, britanski Zavod za znanstvena i industrijska istraživanja smješten u Greenwichu u Engleskoj osniva malo postrojenje gdje se vodik u plinovitom stanju dodavao ugljiku na ekstremno visokim tlakovima s ciljem proizvodnje sintetičkih goriva.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=CigDAAAAMBAJ&amp;pg=PA66&amp;dq=Popular+Mechanics+1931+curtiss&amp;hl=en&amp;ei=Kd0DTe6AD4KUnQeVpvDlDQ&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=9&amp;ved=0CEAQ6AEwCDgU#v=onepage&amp;q&amp;f=true &quot;Turns Coal Into Motor Fuel&quot;, October 1931, Popular Science]&lt;/ref&gt;

Postrojenja s Bergiusovim procesom bila su nacističkoj Njemačkoj primarni izvor visoko kvalitetkog zrakoplovnog benzina, sintetičkog ulja, sintetičke gume, sintetičkog metanola, amonijaka i dušične kiseline.  Približno jedna trećina proizvodnje Bergiusovim procesom je obavljana u gradovima Police i Leuna u Poljskoj. Grad [[Ludwigshafen]] je imao puno manje postrojenje s Bergiusovim procesom&lt;ref name=Miller/&gt; gdje je dodatno poboljšana &quot;kvaliteta benzina dehidrogenacijom&quot; koristeći DHD proces.&lt;ref name=Schroeder&gt;
{{cite journal
 |last=Schroeder |first=W. C.
 |editor-last=Holroyd |editor-first=R.
 |month=August |year=1946
 |title=Report On Investigations by Fuels and Lubricants Teams At The I.G. Farbenindustrie, A. G., Works, Ludwigshafen and Oppau
 |url=http://www.fischer-tropsch.org/Bureau_of_Mines/info_circ/ic_7375/ic_7375.htm
 |publisher=[[United States Bureau of Mines]], Office of Synthetic Liquid Fuels
 |accessdate=2009-03-21}}
&lt;/ref&gt;

Razredi kvalitete sintetskog ulja uključuju T.L. [[Me 262|jet]] gorivo, visokokvalitetni zrakoplovni benzin, benzin za zrakoplovne luke i benzin srednje kvalitete;&lt;ref name=Schroeder/&gt;  a proizvedeni plin i diesel su sintetizirani za gorivo (npr. preuređeni oklopni tenkovi su koristili proizvedeni plin).  Do početka 1944., proizvodnja njemačkog sintetičkog goriva je dosegnula više od  25 postrojenja,&lt;ref&gt;
{{cite web
 |title=The Early Days of Coal Research
 |url=http://www.fe.doe.gov/aboutus/history/syntheticfuels_history.html
 |work=Fossil Energy
 |publisher=[[United States Department of Energy]]
 |accessdate=2008-11-09}}
&lt;/ref&gt;uključujući 10 postrojenja na području Ruhra.&lt;ref name=Galland&gt;
{{cite book
 |last=Galland |first=Adolf
 |authorlink=Adolf Galland
 |year=1968 Ninth Printing - paperbound
 |title=The First and the Last: The Rise and Fall of the German Fighter Forces, 1938-1945
 |url=https://archive.org/details/firstlastrisefal00gall |location=New York
 |publisher=Ballantine Books
 |pages=[https://archive.org/details/firstlastrisefal00gall/page/210 210], 224, 239
 |origyear=1954}}
&lt;/ref&gt;  
Godine 1937., četiri glavna Njemačka postrojenja za proizvodnju ugljena (lignita)u gradovima Böhlen, Leuna, [[Magdeburg]]/Rothensee i Zeitz, zajedno s tvornicama iz Ruhra za preradu bitumenskog ugljena u gradu Scholven/ Buer su proizvodili 4,8 milijuna barela goriva.  Četiri nova hidrogenacijska postrojenja  (njem. Hydrierwerke) su naknadno sagrađeni u gradovima [[Bottrop]] Welheim (gdje se koristio bitumenski ugljeni katran),&lt;ref name=Schroeder/&gt; [[Gelsenkirchen]] (Nordstern), Pölitz, i Wesseling.&lt;ref name=Becker&gt;{{cite journal
 |last=Becker
 |first=Peter W.
 |year=1981
 |title=The Role of Synthetic Fuel In World War II Germany: implications for today?
 |url=http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/aureview/1981/jul-aug/becker.htm
 |journal=Air University Review
 |location=[[Maxwell AFB]]
 |accessdate=
 |archive-date=2013-02-22
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130222003452/http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/aureview/1981/jul-aug/becker.htm
 |dead-url=yes
 }}&lt;/ref&gt;  Nordstern i Pölitz/[[Szczecin|Stettin]] su koristili bitumenski ugljen, kao i nova Blechhammer postrojenja.&lt;ref name=Schroeder/&gt;  U gradu Heydebrecku sintetizirano je jestivo ulje, koje je testirano na zatvorenicima u koncentracijskom logoru.
&lt;ref name=Speer&gt;
{{cite book
 |last=Speer |first=Albert
 |authorlink=Albert Speer
 |origyear=1969 - (Recollections)
 |year=1970
 |others=Translated by Richard and Clara Winston
 |title=[[Inside the Third Reich]]
 |url=http://books.google.com/?id=XLSa_RIDHMUC&amp;pg=PA348
 |publisher=Macmillan
 |location=New York and Toronto
 |page=418
 |isbn=978-0-684-82949-4
 |accessdate=2009-03-17
 |lccn=70119132}}
&lt;/ref&gt; Osoblje Edmunda Geilenberga je koristilo 350,000 uglavnom stranih radnika na prisilnom radu za rekonstrukciju bombardiranih postrojenja za sintetizaciju ulja,&lt;ref name=Galland/&gt; u programu hitne decentralizacije za gradnju 7 podzemnih hidrogenacijskih postrojenja za zaštitu od bombardiranja (nijedno nije dovršeno). Projektanti su odbili takav zahtjev jer bi rat bio dobiven prije nego što bi se bunkeri dovršili.&lt;ref name=Miller&gt;
{{cite book
 |last=Miller |first=Donald L.
 |year=2006
 |title=Masters of the Air: America's Bomber Boys Who Fought the Air War Against Nazi Germany
 |url=http://books.google.com/?id=5GMoWyUd41cC&amp;pg=PA314
 |location=New York
 |publisher=Simon &amp; Schuster
 |isbn= 978-0-7432-3544-0
 |page=314,461}}
&lt;/ref&gt; U lipnju 1944., projekt 'Cuckoo' -&lt;ref name=Irving1964&gt;{{cite book
 |last=Irving
 |first=David
 |authorlink=David Irving
 |year=1964
 |title=The Mare's Nest
 |url=http://www.fpp.co.uk/books/MaresNest/index.html
 |format=pdf
 |location=London
 |publisher=William Kimber and Co
 |page=300
 |accessdate=2009-01-03
 |archive-date=2007-05-27
 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070527113515/http://www.fpp.co.uk/books/MaresNest/index.html
 }}&lt;/ref&gt; podzemno postrojenje za proizvodnju sintetičkog ulja (800,000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) je izgrađeno u Himmelsburgu,  sjeverno od Mittelwerka, ali je postrojenje ostalo nedovršeno sve do kraja Drugog svjetskog rata.

Indirektni  Fischer Tropsch (FT) proces je doveden u SAD nakon Drugog svjetskog rata u postrojenje koje je proizvodilo 7000 barela nafte dnevno, a sagrađeno je gradu Brownsvilleu,u Texasu. Postrojenje je predstavljalo prvi komercijalno upotrebljivu visoko temperaturnu Fischer  Tropschovu konverziju. Postrojenje je bilo u funkciji od 1950. do 1955., kada je ugašeno zato jer je cijena nafte pala zbog povećane proizvodnje i velikih nalazišta na Bliskom istoku.&lt;!-- &lt;ref name=cicero/&gt; --&gt;

Godine 1949., demonstracijsko postrojenje za pretvorbu ugljena u benzin je sagrađeno i pušteno u funkciju od strane SAD-ovog nacionalnog ureda za rudnike u gradu Louisiana, Missouri.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=nikDAAAAMBAJ&amp;pg=PA115&amp;dq=popular+science+September+1949+%22produce+a+given%22&amp;hl=en&amp;ei=bavjTJX5DcajnAet9O3qDg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&amp;q=popular%20science%20September%201949%20%22produce%20a%20given%22&amp;f=true &quot;U.S. Starts Making Gasoline From Coal&quot;, August 1949, ''Popular Science'']&lt;/ref&gt;  Postrojenja za direktnu pretvorbu su također razvijena u SAD-u nakon Drugog svjetskog rata, uključujući 3 TPD postrojenje u gradu Lawrenceville, New Jersey.
==Procesi==
Postoje brojni procesi koji se mogu koristiti za proizvodnju sintetičkih goriva. Te procese možemo svrstati načelno u 3 skupine: indirektni, direktni i procesi proizvodnje biogoriva.
Ovo je popis različith tehnologija korištenih za proizvodnju sintetičkih goriva. Valja imati na umu da, iako je ovaj popis napravljen za tehnologiju pretvorbe ugljena u kapljevinu, mnogi od ovih procesa su identični procesima koji se koriste za proizvodnju od sirovina biomase ili prirodnog plina.

===Indirektna konverzija===
Indirektna konverzija je doživjela najveći razvoj u svijetu, s proizvodnjom od oko 260.000 barela dnevno,  i s mnogim drugim dodatnim vezanim projektima proizašlima iz njezina razvoja.
Indirektna konverzija u širem smislu se odnosi na procese u kojima biomasa, ugljen ili prirodni plin se pretvaraju u mješavinu [[vodik|vodika]] i [[ugljikov monoksid|ugljikovog monoksida]] poznatijeg kao sintetički plin ili preko [[rasplinjavanje|rasplinjavanja]] ili pretvaranjem para [[metan|metana]], te se ti plinovi pretvaraju u tekuće transportno gorivo koristeći jednu od brojnih tehnologija pretvorbe ovisno o željenom konačnom proizvodu.
Glavne tehnologije za proizvodnju sintetičkih goriva iz sintetičkog plina su Fischer Tropschova sinteza i Mobil proces - proces u kojem se pretvara metanol u benzin (eng. Methanol-To-Gasoline, tj. MTG). Postoje neke tehnologije koje su u razvoju za proizvodnju etanola iz sintetičkog plina, iako to još nije demonstrirano na  komercijalnoj razini.

Fischer Tropsch proces  koristi kobaltne ili željezne katalizatore za tipične reakcije sintetičkog plina i  transformira  sintetički plin u kapljevinu (prvenstveno [[dizel|dizelsko gorivo]] i [[mlazno gorivo]]) te eventualno u voskove.
Za proces proizvodnje sintetičkih goriva kroz indirektnu pretvorbu se često spominje  izrazi (procesi):  pretvorba ugljena u kapljevninu (eng. Coal-To-Liquids, tj.CTL), pretvorba plina u kapljevinu (eng. Gas-To-Liquids, tj. GTL) ili pretvorba biomase u kapljevinu (eng. Biomass-To-Liquid, tj. BTL), ovisno o početnoj sirovini. Najmanje tri projekta (Ohio River Clean Fuels, Illinois Clean Fuels i Rentech Natchez) su kombinacijama sirovina ugljena i biomase stvorili hibridnu sirovinu - sintetičko gorivo poznato pod imenom CBTL (eng. Coal and Biomass To Liquids).&lt;ref name=thomas/&gt;

Tehnologije indirektne pretvorbe se također može koristiti za proizvodnju vodika, kao potencijalno gorivo za uporabu u gorivim ćelijama ili kao iskoristivi nusproizvod.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Edward Schmetz &amp; Lowell Miller | title=Hydrogen Production from Coal, 2005 Annual DOE Hydrogen Program Review | publisher= U.S. Department of Energy Office of Sequestration, Hydrogen, and Clean Coal Fuels |year=2005 | page=4}}&lt;/ref&gt;

===Direktna pretvorba===
Direktna pretvorba se odnosi na procese u kojima sirovine ugljena ili biomase bivaju direktno pretvorene u poluproizvode ili gotove proizvode, bez potrebe prolaska kroz međukorak tijekom procesa  pretvorbe u sintetički plin putem rasplinjavanja.
Proces direktne pretvorbe može biti podijeljen na dvije metode: piroliza, pougljičavanje i hidrogenacija.
====Hidrogenacijski procesi====
Jedna od glavnih metoda direktne pretvorbe ugljena u kapljevinu korištenjem hidrogenacije je Bergiusov proces.&lt;ref&gt;Robert Haul: Friedrich Bergius (1884-1949), p. 62 in 'Chemie in unserer Zeit', VCH-Verlagsgesellschaft mbH, 19. Jahrgang, April 1985, Weinheim Germany&lt;/ref&gt;  U ovom procesu, ugljen se ukapljuje mješanjem s vodikom pri visokim temperaturama (hidrogenacija). Suhi ugljen se miješa s teškim uljima koja su reciklirana u procesu. [[Katalizator]] se dodaje u smjesu. Reakcija se odvija na temperaturama između 400 – 5000 °C i tlaku između 20 – 70 MPa. Reakcija se može napisati na sljedeći način:

&lt;math&gt;n{\rm C} + (n+1){\rm H}_2 \rarr {\rm C}_n{\rm H}_{2n+2}&lt;/math&gt;

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nekoliko je postrojenja sagrađeno u Njemačkoj; ta postrojenja su intenzivno korištena tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] za opskrbu Njemačke gorivom i mazivima.&lt;ref&gt;
{{cite journal
 | title = Friedrich Bergius and the Rise of the German Synthetic Fuel Industry
 | first = Anthony N. | last = Stranges
 | journal = Isis
 | volume = 75
 | issue = 4
 | year =  1984
 | pages = 643&amp;ndash;667
 | publisher = [[University of Chicago Press]]
 | jstor = 232411}}&lt;/ref&gt;

Kohleoel proces su razvile u Njemačkoj  kompanije Ruhrkohle i VEBA, a korišten je u demonstracijskom postrojenju koje je imalo kapacitet proizvodnje lignita 200 tona/dnevno. Nalazilo se u gradu [[Bottrop]], u Njemačkoj. Postrojenje je bilo u funkcijij od 1981. do 1987. godine. U ovom procesu ugljen se miješao s recikliranim otapalima i željeznim katalizatorima. Nakon pregrijavanja i tlačenja, dodan H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. Proces se odvija u cijevastom reaktoru na tlaku 300 bar  i temperaturi 470°C. &lt;ref name=dti/&gt;  Taj proces je razvila kompanija SASOL iz Južne Afrike.
Tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, japanske su kompanije Nippon Kokan, Sumitomo Metal Industries i Mitsubishi Heavy Industries razvile NEDOL proces. U ovom procesu ugljen se miješa s recikliranim otapalima i sa sintetičkim katalizatorom na bazi željeza. Nakon pregrijavanja biva dodan H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; . Reakcija se odvija u cjevnom reaktoru na temperaturi  između 430°C i 465°C na tlaku 150 - 200bar. Proizvedeno ulje ima nisku kvalitetu i zahtjeva dodatne obrade.&lt;ref name=dti/&gt;   H-Coal proces kojeg je razvila kompanija Hydrocarbon Research, Inc., 1963.godine, miješa prah ugljena s recikliranim kapljevinama, vodikom i katalizatorom u reaktoru. Prednosti ovog procesa su da se raspad i nadogradnja ulja odvija u istom reaktoru, a proizvodi imaju visok H:C omjer i brzo vrijeme reakcije, dok su glavni nedostaci visoki prinos plina, visoka potrošnja vodika i ograničeno područje korištenja nafte zbog nečistoća .&lt;ref name=lee3/&gt;

SRC-I i SRC-II (eng. Solvent Refined Coal) procesi su razvijeni od kompanije Gulf Oil i izvedeno kao pilot postrojenje u SAD-u tijekom 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća.&lt;ref name=dti&gt;{{cite journal
 | author= Cleaner Coal Technology Programme
 | title= Technology Status Report 010: Coal Liquefaction
 | publisher= [[Department of Trade and Industry (United Kingdom)|Department of Trade and Industry]]
 | date= October 1999
 | url= http://www.dti.gov.uk/files/file18326.pdf
 | accessdate= 2006-11-23
 | format= PDF
 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20070604213700/http://www.dti.gov.uk/files/file18326.pdf
 | archivedate= 2007-06-04
 | dead-url= no
 }}&lt;/ref&gt;  
Kompanija Nuclear Utility Services Corporation je razvila hidrogenacijski proces kojeg je patentirao Wilburn C. Schroeder  1976. godine.  U proces se ubacuje suhi ugljen u prahu koji se miješa s  1% [[molibden|molibdena]] koji služi kao katalizator.&lt;ref name=handbook2&gt;
{{Cite book
 | last =Speight | first = James G.
 | title = Synthetic Fuels Handbook: Properties, Process, and Performance
 | publisher = [[McGraw-Hill|McGraw-Hill Professional]]
 | pages = 1–2; 9–10
 | year = 2008
 | url = http://books.google.com/?id=E3pgqnGgHjIC&amp;pg=PA2
 | isbn = 978-0-07-149023-8
 | accessdate = 2009-06-03}}&lt;/ref&gt; 
Do hidrogenacije dolazi korištenjem visokih temperatura i tlakova. Proces u konačnici daje sintetički sirovi proizvod, naftu, ograničenu količinu plina, srednje-tešku [[tekućine|kapljevinu]] prikladnu za uporabu kao gorivo,male količine NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i značajne količine CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.&lt;ref&gt;{{cite journal
 | author= Lowe, Phillip A.; Schroeder, Wilburn C.; Liccardi, Anthony L.
 | title=Technical Economies, Synfuels and Coal Energy Symposium, Solid-Phase Catalytic Coal Liquefaction Process
 | publisher= [[American Society of Mechanical Engineers]]
 | year=1976
 | page=35}}&lt;/ref&gt;  
Ostali jednostupanjski hidrogenacijski procesi su: Exxon Donor Solvent Process, Imhausen High-pressure Process i Conoco Zinc Chloride Process.&lt;ref name=dti/&gt;
Također i postoje brojni dvostupanjski procesi ukapljivanja; međutim,  nakon 80-ih preživio je jedino katalizatorski dvostupanjski proces ukapljivanja, modificirani oblik H-Coal procesa. Među njima su još i Liquid Solvent Extraction Process koji je razvila tvrtka British Coal i Brown Coal Liquefaction Process koji je razvijen u Japanu.&lt;ref name=dti/&gt;
Chevron Corporation je razvila proces koji je  Joel W. Rosenthal nazvao CCLP (eng. Chevron Coal Liquefaction Process).  To je jedinstven proces zbog sprega nekatalizatorskog reaktanta i katalizatorske jedinice. Na takav način proizvedeno ulje ima jedinstve na svojstva u odnosu na druga ulja proizvedena iz ugljika, lakše je i ima manje heteroatomne nečistoće. Procesom se proizvodi do 6 tona goriva dnevno , ali nije bio komercijalno isplativ.
====Piroliza i procesi pougljičavanja====
Postoje brojni procesi pougljičavanja. Pougljičavanje obuhvaća [[piroliza|pirolizu]] ili [[suha destilacija|suhu destilaciju]],a proizvodi kondenzirani [[ugljen|ugljeni katran]], naftu, [[vodena para|vodenu paru]], nekondenzirani sintetički plin i krute ostatke. Kondenzirani ugljeni katran i nafta se dalje obrađuju hidrogenacijom s namjerom uklanjanja [[sumpor|sumpora]] i [[dušik|dušičnih spojeva]], nakon čega bivaju prerađeni u [[gorivo|goriva]].&lt;ref name=lee3&gt;
{{Cite book
 | last = Lee | first = Sunggyu
 | title = Alternative fuels
 | publisher = [[CRC Press]]
 | pages = 166–198
 | year = 1996
 | url = http://books.google.com/?id=GBnEDJZase8C&amp;pg=PA166
 | isbn = 978-1-56032-361-7
 | accessdate = 2009-06-27}}
&lt;/ref&gt;

Tipičan primjer pougljičavanja je Karrickov proces. Proces je osmislio Lewis Karrick 1920. godine. Karrickov proces je niskotemperaturni  proces pougljičavanja u kojem se ugljen zagrijava od 360°C do 750°C bez prisutnosti zraka. Takve temperature poboljšavaju proizvodnju ugljenog katrana u bogatiji lakši [[ugljikovodici|ugljikovodik]] nego normali ugljeni katran. Međutim, proizvedeni [[fluid|fluidi]] su većinom nusproizvodi, zato jer je glavni proizvod [[koks]] - kruto gorivo koje se ne dimi.&lt;ref name=hook&gt;{{cite journal
 |title        = A review on coal to liquid fuels and its coal consumption
 |last         = Höök
 |first        = Mikael
 |last2        = Aleklett
 |first2       = Kjell
 |journal      = International Journal of Energy Research
 |volume       = 33
 |issue        = 
 |year         = 2009
 |publisher    = Wiley InterScience
 |url          = http://www.tsl.uu.se/uhdsg/Publications/CTL_Article.pdf
 |format       = PDF
 |accessdate   = 2009-07-04
 |archive-date = 2010-03-31
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20100331132036/http://www.tsl.uu.se/uhdsg/Publications/CTL_Article.pdf
 |dead-url     = yes
}}&lt;/ref&gt;

COED proces, razvijen u kompaniji FMC Corporation, koristi fluidizirani sloj za  preradu u kombinaciji s povećanjem temperature, kroz četiri stupnja [[piroliza|pirolize]]. [[Toplina]] je prenesena od vrućih plinova proizvedenih potrošnjom krutih ostataka. Modifikacija ovog procesa, COGAS proces, uključuje dodatno rasplinjavanje ugljena.&lt;ref name=lee3/&gt; 
TOSCOAL proces, analogija TOSCO II procesu destilacije ulja škriljevca i Lurgi-Ruhrgas procesu, koji se također koristi za ekstrakciju ulja škriljevca, koristi vruće reciklirane krutine za prijenos topline.&lt;ref name=lee3/&gt;
Tekući prinosi pirolize i Karrickovog procesa imaju malu komercijalnu uporabu za proizvodnju sintetičkih goriva.&lt;ref name=hook/&gt;  
Osim toga, proizvedene kapljevine su niske kvalitete i zahtjevaju dodatne tretmane da bi se mogle koristiti kao motorna goriva. U konačici, mala je vjerojatnost da će ovi procesi donijeti ekonomski održive količine tekućih goriva.&lt;ref name=hook/&gt;

===Procesi proizvodnje biogoriva===
Primjer procesa sintetičke proizvodnje biogoriva je HRJ (eng. Hydrotreated Renewable Jet ).
Postoje brojne varijante ovog procesa u razvoju isto kao testiranja  i certificiranja.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.flightglobal.com/articles/2009/02/10/322355/jetblue-readies-for-alternative-fuel-trial.html| title =JetBlue readies for alternative fuel trial | accessdate = 2009-06-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.janes.com/news/defence/air/jdw/jdw090204_1_n.shtml | title =USAF launches new biofuel testing programme| accessdate=2009-06-06}}&lt;/ref&gt;
Postoje dva takva procesa koje razvija tvrtka UOP LLC. Jedan koristi krute sirovine [[biomasa|biomase]], a drugi koristi sirovine kao što su [[masti i ulja]]. Proces koristi krute izvore biomase kao što je trava ili drvo i koristi [[piroliza|pirolizu]] za proizvodnju bio ulja, koje je onda katalizatorski stabilno i bez kisika, te pogodno za proizvodnju mlaznih goriva. Proces koristi prirodna ulja i masnoće koje prolaze kroz procese uklanjanja [[kisik|kisika]],  nakon čega slijedi hidrokrekiranje i [[rafinerija nafte|izomerizacija]] kako bi se proizveo obnovljivi sintetički [[kerozin]].
&lt;ref&gt;
{{cite web
 |date=2008-10-29
 |title=UOP Receives $1.5M for Pyrolysis Oil Project from DOE
 |url=http://www.greencarcongress.com/2008/10/uop-receives-15.html
 |publisher=Green Car Congress
 |accessdate=07-09-2009}}
&lt;/ref&gt;

===Procesi proizvodnje uljnog pjeska i uljnog škriljevca===
Sintetičke sirovine mogu također biti dobivene od obradom [[bitumen|bitumena]] ili sintetizacijom tekućih ugljikovodika  iz ulja škriljevca. Ovdje također postoje brojni procesi  proizvodnje goriva od ulja škriljevca pirolizom, hidrogenacijom ili toplinskim raspadom.&lt;!-- &lt;ref name=luik/&gt;&lt;ref name=AICHE&gt;
{{Cite conference
 | last = Burnham | first = Alan K.
 | last2 = McConaghy | first2 = James R.
 | title = Comparison of the acceptability of various oil shale processes
 | date = 2006-10-16
 | location = [[Golden, Colorado]]
 | conference = 26th Oil shale symposium
 | publisher = [[Lawrence Livermore National Laboratory]]
 | url = https://e-reports-ext.llnl.gov/pdf/341283.pdf
 | format = PDF
 | id =UCRL-CONF-226717
 | accessdate =2007-05-27}}
&lt;/ref&gt; --&gt;

==Komercijalizacija==
Vodeća kompanija u komercijalizaciji sintetičkih goriva je Sasol, a nalazi se u Južnoj Africi.
Kapacitet komercijalnih postrojenja za proizvodnju sintetičkih goriva diljem svijeta iznosi preko 240 000 barela dnevno, uključujući postrojenja za indirektnu pretvorbu koja koriste Fischer Tropsch proces u Južnoj Africi (Mossgas, Secunda CTL), Qatar Oryx GTL i Malaysia Shell Bintulu i Mobil proces (pretvorba metanola u benzin), postrojenje u Novom Zelandu.&lt;ref name=outlook2006/&gt;&lt;ref&gt; 
Proizvodnja sintetičkih motornih goriva u Novom Zelandu je ugašena sredinom devedesetih, iako  se proizvodnja metanola za izvoz nastavlja. This site ran on the Mobil process converting gas to methanol and methanol to gasoline.http://www.techhistory.co.nz/ThinkBig/Petrochemical%20Decisions.htm&lt;/ref&gt;
Brojni veliki projekti se razvijaju u Kini i Kataru. Neki analitičari vjeruju da će kineska proizvodnja sintetičkih goriva premašiti proizvodnju Južne Afrike do 2015., i novi  i zanimljivi kapaciteti u Kataru bi također trebali 2009 prestići Južnoafričku proizvodnju.&lt;ref&gt;sum of existing production at Oryx and planned production at Pearl {{cite web| url = http://www.chemicals-technology.com/projects/pearl-gtl/| title = Pearl Gas-to-Liquids Plant, Ras Laffan, Qatar| accessdate = 2009-06-22}}{{Dead link|date=December 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

===Postojeći proizvođači===
Već je spomenuto da je vodeća tvrtka za komercijalnu proizvodnju sintetičkog goriva tvrtka Sasol koja se nalazi u Južnoj Africi. Sasol upravlja s jedinim svjetskim komercijalno isplativim Fischer Tropsch postrojenjem u gradu Secunda, s kapacitetom 34 000 barela dnevno. &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.sasol.com/sasol_internet/downloads/CTL_Brochure_1125921891488.pdf |access-date=2015-11-24 |archive-date=2012-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107115718/http://www.sasol.com/sasol_internet/downloads/CTL_Brochure_1125921891488.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
Sasolov Oryx GTL postrojenje u Kataru proizvodi 29 000 barela dnevno.
&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.reuters.com/article/rbssIndustryMaterialsUtilitiesNews/idUSWEB365320090309 | work=Reuters | title=Sasol: Oryx plant running at near-design capacity | first=Agnieszka | last=Flak | date=2009-03-09}}&lt;/ref&gt;
Royal Dutch Shell proizvodi dnevno 14 700 barela Fischer Tropsch postrojenjem u mjestu Bintulu, u Maleziji.
&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.shell.com/home/content/qatar/bintulu/bintulu_malaysia_08102003_1230.html |access-date=2015-11-24 |archive-date=2010-01-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100128103156/http://www.shell.com/home/content/qatar/bintulu/bintulu_malaysia_08102003_1230.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
Mossgas postrojenje u Južnoj Africi proizvodi dnevno 45 000 barela sintetičke nafte Fischer Tropsch procesom.
&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gasification.org/Docs/Conferences/2005/33VAND.pdf |access-date=2015-11-24 |archive-date=2015-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924020806/http://www.gasification.org/Docs/Conferences/2005/33VAND.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
Tvrtka Shenhua Group pokrenula je sredinom 2009. godine postrojenje kojim je postignuta stabilna proizvodnja u studenom 2010. od 1,08 milijuna tona godišnje (približno 22 000 barela dnevno) postupkom ukapljivanja ugljena CTL procesom u Ejin Horo Banner u sjevernoj kineskoj autonomnoj pokrajini Unutrašnja Mongolija. Shenhua namjerava u konačnici proširiti objekt da bi mogli proizvoditi oko 5 milijuna tona sintetičkog goriva godišnje (oko 102 000 barela).
&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.chinadaily.net/bizchina/2009-06/12/content_8277455.htm| title = Shenhua's coal-to-oil project to start trial operation in July| accessdate = 2009-06-22}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
Shenhua također očekuje da će uskoro završiti projekt proizvodnje sintetičkog goriva koristeći Fischer Tropschov indirektni proces pretvorbe u kojem bi proizvodili godišnje 6 milijuna tona goriva već u ¾ 2009. godine.
&lt;ref&gt;{{cite news| url = http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&amp;sid=a.MSdPvb0Ep8| title =Sasol, Shenhua Group May Complete Coal-to-Fuel Plant by 2013 | accessdate = 2009-07-21 | work=Bloomberg| date=2009-01-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://gcep.stanford.edu/pdfs/wR5MezrJ2SJ6NfFl5sb5Jg/16_china_zhangyuzhuo.pdf| title = Shenhua Coal Conversion Technology and Industry Development| accessdate = 2009-07-23| archive-date = 2012-11-20| archive-url = https://web.archive.org/web/20121120183945/http://gcep.stanford.edu/pdfs/wR5MezrJ2SJ6NfFl5sb5Jg/16_china_zhangyuzhuo.pdf| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; 
U rujnu 2011. godine Shenhua je prijavila profit novog postrojenja ostvaren tijekom prve polovice 2011. godine.  Ukupna proizvodnja tekućeg goriva tijekom tog perioda bila je oko 470 000 tona dnevno, a troškovi proizvodnje bili su oko 60$ po barelu.
&lt;ref name=shenhua&gt;{{cite web| url = http://www.ifandp.com/article/0013586.html| title = China Shenhua returns profit on CTL project| accessdate = 2011-09-08}}&lt;/ref&gt;
Druge kompanije koje su razvile tehnologiju pretvorbe ugljena ili plina u tekućinu (na pilot postrojenju ili u komercijalne svrhe) su također: ExxonMobil, StatoilHydro, Rentech i Syntroleum.
&lt;ref&gt;http://pubs.acs.org/cen/coverstory/8129/8129catalysis2.html&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.statoil.com/en/TechnologyInnovation/gas/GasLiquidsGTL/Pages/GasToLiquid.aspx |access-date=2015-11-24 |archive-date=2013-02-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130221052818/http://www.statoil.com/en/TechnologyInnovation/gas/GasLiquidsGTL/Pages/GasToLiquid.aspx |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
===Projekti u izgradnji===
Pearl GTL projekt, zajedničko ulaganje tvrtke Shell i Qatar Petroleum  je u izgradnji u Ras Laffanu u Kataru, a kad se sagradi proizvoditi će 140 000 barela nafte Fischer Tropschovim procesom. Proizvodnja bi mogla početi u 2011. ili 2012. godini.
&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.chemicals-technology.com/projects/pearl-gtl/| title = Pearl Gas-to-Liquids Plant, Ras Laffan, Qatar| accessdate = 2009-06-22}}{{Dead link|date=December 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
Za Escravos GTL projekt u Nigeriji očekuje se da će proizvoditi 34 000 barela sintetičke nafte Fischer Tropschovim procesom, a proizvodnja će početi 2013. godine.
&lt;ref&gt;{{cite news
 | url = http://www.reuters.com/article/2011/02/25/chevron-idUSN2428474120110225
 | title = Cost of delayed Chevron Nigeria plant now $8.4 bln
 | newspaper = [[Reuters News]]
 | date = 2011-02-24
 | accessdate = 2011-06-16
 | archivedate = 2012-10-22
 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121022131153/http://www.reuters.com/article/2011/02/25/chevron-idUSN2428474120110225
 | deadurl = yes
 }}&lt;/ref&gt;
Projekt Yankuang procjenjuje da će brzo probiti granicu od 22 000 barela sintetičke nafte dnevno (1 milijun tona godišnje) indirektnom pretvorbom. Konačni proizvod uključuje 780 800 tona diesela, 258 400 tona nafte i 56 480 tona LPG-a.
&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://en.sxcoal.com/NewsDetail.aspx?cateID=167&amp;id=20330| title =Yankuang to invest 13.5 bln yuan in CTO project | accessdate = 2009-06-22}}&lt;/ref&gt;

===Predloženi projekti===
====Sjedinjene Američke Države====
U SAD-u se broj različitih postrojenja za proizvodnju sintetičkih goriva stalno povećava, a očekuje se da će prvo postrojenje za komercijalnu uporabu pustiti u pogon u 2015. godini.
Tvrtka American Clean Coal Fuels, u njihovom projektu Illinois Clean Fuel, razvija Fischer Tropsch proces pretvorbe biomase i ugljena u naftu s proizvodnjom 30 000 barela sintetičke nafte dnevno s procesom skupljanja i skladištenja ugljika(poznatim kao CCS) u gradu Oakland, Illinois.
&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.cleancoalfuels.com/cleancoalfuels_projects.html| title =American Clean Coal Fuels website, Projects section | accessdate = 2011-11-06}}&lt;/ref&gt;
Tvrtka Baard Energy, u svom projektu Ohio River Clean Fuels, razvija Fischer Tropschov proces pretvorbe plina i biomase u naftu s očekivanom proizvodnjom od 53 000 barela dnevno. Do kraja financiranja projekta, u Baardu očekuju  da će početi s pripremom projekta do kraja 2009., a da će se postrojenje izgraditi u 2010. Prvo puštanje u pogon postrojenja moglo bi se dogoditi u 2013, a puni kapacitet proizvodnje trebao bi se dostići u 2015.
&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.baardenergy.com/orcf.htm| title = Baard Energy website, Ohio River Clean Fuels section| accessdate = 2009-06-24| archive-date = 2009-02-25| archive-url = https://web.archive.org/web/20090225191503/http://www.baardenergy.com/orcf.htm| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.reviewonline.com/page/content.detail/id/516873.html?nav=5008| title =Investors move forward with Baard Energy plant | accessdate = 2009-07-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.ohioforest.org/pdf/stevedopuchpresentation.ppt| title =Outlook for Clean Fuels from Coal and Biomass, Steve Dopuch, Baard Energy, L.L.C., March 7, 2009 | accessdate = 2009-07-23}}&lt;/ref&gt;
Tvrtka Rentech razvija postrojenje s Fischer Tropschovim procesom  s očekivanom proizvodnjom od 29 600 barela dnevno u gradu Natchez, Mississippi.
&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.rentechinc.com/natchez.php| title = Rentech website, Natchez Project section| accessdate = 2009-06-24| archivedate = 2009-08-31| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090831070931/http://www.rentechinc.com/natchez.php| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt;
Projekt je napušten, a tvrtka ne planira neovisan razvoj energetskog projekta.
&lt;ref&gt;
{{cite web
| url = http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/868725/000119312511275443/d245220d8k.htm
| title =Rentech, Inc. Form 8-K Current report
| accessdate = 2012-02-12}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;{{cite web
| url = http://phx.corporate-ir.net/phoenix.zhtml?c=66629&amp;p=irol-newsArticle&amp;ID=1640909&amp;highlight=
| title = RENTECH REPORTS 2011 ACTIVITIES AND FINANCIAL RESULTS
| accessdate = 2012-02-12
| archivedate = 2019-03-02
| archiveurl = https://web.archive.org/web/20190302152337/http://phx.corporate-ir.net/phoenix.zhtml?c=66629&amp;p=irol-newsArticle&amp;ID=1640909&amp;highlight=
| deadurl = yes
}}&lt;/ref&gt;
Tvrtka DKRW Advanced Fuels LLC razvija proces proizvodnje 10 600 barela dnevno
&lt;ref&gt;
{{cite news
| url = http://www.cbsnews.com/8301-505245_162-57372462/coal-to-gas-plant-in-discussions-with-national-lab/
| title = Coal-to-gas plant in discussions with national lab
| publication-date = 2012-02-07
| accessdate = 2012-02-11
| work=CBS News}}
&lt;/ref&gt; pretvorbom metanola u benzin (Mobil proces), te ugljena u tekućinu s procesom hvatanja i vezivanja  ugljika (sa svrhom povećanja iscrpka nafte)u mjestu Medicine Bow, Wyoming.
&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.dkrwadvancedfuels.com/fw/main/Medicine_Bow-111.html| title = DKRW website, Medicine Bow Project section| accessdate = 2009-06-24| archive-date = 2011-07-10| archive-url = https://web.archive.org/web/20110710140849/http://www.dkrwadvancedfuels.com/fw/main/Medicine_Bow-111.html| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; Očekuje se da će postrojene početi s radom tijekom 2015. godine.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.gtforum.com/gtf/feature/2137147/coal-liquids-getting-greener| title = Coal to liquids: getting greener? | accessdate = 2012-01-28}}&lt;/ref&gt;
====Njemačka====
Choren Industries iz Freiburga, Njemačka ima jedno funkcionalno demostracijsko postrojenje u kojem se obavlja Fischer Tropsch proces pretvorbe biomase u kapljevinu (BTL) kapaciteta 300 barela dnevno.
====Indija====
Tvrtka Bioleum Resources gradi prvo postrojenje u Indiji u kojem će se vršti pretvorba biomase u naftu u gradu Pune.

===Zrakoplovno gorivo===
Poduzeti su veliki napori da bi razna sintetička goriva dobila odobrenje za korištenje u međunarodnoj zračnoj floti. Postignuće je ostvareno zahvaljujući inicijativi udruge iz SAD-a za poticanje komercijalnog korištenja alternativnih goriva(CAAFI),
&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.caafi.org/information/pdf/CAAFI_factsheet_12dec2008.pdf| title = Significant progress made towards adoption of semi-synthetic aviation fuel| accessdate = 2009-06-24| archive-date = 2011-04-30| archive-url = https://web.archive.org/web/20110430043741/http://www.caafi.org/information/pdf/CAAFI_factsheet_12dec2008.pdf}}&lt;/ref&gt; koji je također podržan od američkih zračnih snaga koje također imaju u planu korištenje sintetičkih goriva.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.defensenews.com/story.php?i=3969089&amp;c=FEA&amp;s=TEC| title = Synthetic Future, USAF Pushes Ahead With Fuel Production Despite Price Drop| accessdate = 2009-06-24}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;  
Američke zračne snage su postigle dogovor glede korištenja sintetičkih goriva u mješavini s klasičnim gorivom omjeru 50/50 na 99% svoje flote.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.af.mil/information/speeches/speech.asp?id=672| title = Leadership, Balance and Strategic Opportunities, Undersecretary of the Air Force Erin C. Conaton Remarks at the Air Force Association's 2011 Air &amp; Space Conference &amp; Technology Exposition, National Harbor Md., Sept. 20, 2011| accessdate = 2011-11-08| archiveurl = https://archive.today/20120801195425/http://www.af.mil/information/speeches/speech.asp?id=672| archivedate = 2012-08-01| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;  Udruga CAAFI je također uspjela u potpunoj certifikaciji za korištenje sintetičkog goriva u omjeru  50/50 za uporabu u civilnoj zračnoj plovidbi.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.astmnewsroom.org/default.aspx?pageid=2524| title = ASTM Aviation Fuel Standard Now Specifies Bioderived Components| accessdate = 2011-11-08| archive-date = 2012-11-19| archive-url = https://web.archive.org/web/20121119170247/http://www.astmnewsroom.org/default.aspx?pageid=2524| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;

Tvrtka Sasol je objavila da su postigli prvi dogovor za 100%-tno korištenje sintetičkog zrakoplovnog goriva &lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.aviationtoday.com/pressreleases/20968.html| title = Sasol - 100% Synthetic Fuel Wins First-Time Approval for Use Internationally in Commercial Aviation| accessdate = 2009-06-24| archive-date = 2012-02-17| archive-url = https://web.archive.org/web/20120217023630/http://www.aviationtoday.com/pressreleases/20968.html| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; donešenog od strane globalne zrakoplovne komisije. 12. listopada 2009., Qatar Airways Airbus A340-600 napravio je prvi komercijalni let koristeći smjesu  kerozina i sintetičkog goriva na letu iz Londona u Dohu.&lt;ref name=downstream1&gt;{{cite web| url =http://topairlinereview.blogspot.com/2011/07/lufthansa-launches-regular-scheduled.html| title =Lufthansa launches regular scheduled biofuel flights| accessdate =2011-07-15| archivedate =2012-03-27| archiveurl =https://web.archive.org/web/20120327182723/http://topairlinereview.blogspot.com/2011/07/lufthansa-launches-regular-scheduled.html| deadurl =yes}}&lt;/ref&gt;
15. srpnja 2011., Lufthansa je uvela biogoriva na pokusni period 6 mjeseci u njezinim standardnim letovima. Odabrana ruta pokusnih letova je Hamburg-Frankfurt-Hamburg, a obavlja se Airbusom 321.&lt;ref&gt;
{{cite news
 | url = http://www.downstreamtoday.com/news/article.aspx?a_id=18626
 | title = Qatar Airways Makes GTL History
 | publisher = Downstream Today
 | date = 2009-10-15
 | accessdate = 2009-10-17}}
&lt;/ref&gt;
===JBUFF gorivo===
Buduće mješavine i formule goriva mogle bi rezultirati JBUFF gorivom (eng. Joint Battlespace Use Fuel of the Future). JBUFF goriva će omogućiti brzu implementaciju i logističko poboljšanje za vojne i hitne pomoći sredinama gdje razna oprema može upravljati i funkcionirati s jednom vrstom goriva.
&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.trbav030.org/pdf2006/265_Harrison.pdf| title = DOD &amp; DOE Assured Fuels Initiative Slide 12 &amp; 13| access-date = 2015-11-24| archive-date = 2012-03-02| archive-url = https://web.archive.org/web/20120302150828/http://www.trbav030.org/pdf2006/265_Harrison.pdf| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://isfuel.com/index.html| title =Integrated Synthetic Fuel Incorporated Developing 100% Joint Synthetic Fuel }}&lt;/ref&gt;

Tvrtka ISFuel Incorporated je nedavno predstavila patent za potpuno korištenje sintetičkog goriva.
&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.faqs.org/patents/app/20120101317| title =Patent application title: Fomula for Joint Synthetic Jet, Rocket, And Diesel Fuel}}&lt;/ref&gt;
===Početni korisnici===
Osim svojim naporima za certificiranje, američke zračne snage javno su obznanile da imaju namjeru koristiti sintetička goriva za polovicu svojih letova do 2016. godine.&lt;ref&gt;{{cite news| url = http://www.foxnews.com/story/0,2933,340923,00.html| title = U.S. Air Force Plans Coal-to-Fuel Conversion Plant | accessdate = 2009-06-24 | work=Fox News | date=2008-03-24}}&lt;/ref&gt; Komercijalna zrakoplovna industrija, dogovara uvjete s potencijalnim dobavljačima preko udruge CAAFI, nastojeći si osigurati sigurne izvore goriva.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.caafi.org/about/functionnfocus.html| title = Commercial Alternative Aviation Fuels Initiative, Function and Focus| accessdate = 2009-06-24| archive-date = 2013-08-23| archive-url = https://web.archive.org/web/20130823102603/http://caafi.org/about/functionnfocus.html| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;
Ministarstvo energetike SAD-a procjenjuje da će domaća potrošnja sintetičkog goriva, proizvedenog iz ugljena i prirodnog plina rasti do 3,7 milijuna barela dnevno do 2030. godine s prosječnom cijenom od 57$ po barelu.&lt;ref name=outlook2006/&gt;

===Netransportno sintetičko gorivo===
Brojne američke kompanije: TECO Energy, Progress Energy Inc., DTE Energy i Marriott International također su iskoristile dane kredite za razvoj tehnologije proizvodnje nafte iz ugljena još u 70-im godinama prošlog stoljeća, a mnogi njihovi proizvodi koji ispunjavanju uvjete za subvencije nisu prava sintetička goriva.&lt;ref name=time1&gt;{{Cite news|last = Barlett|first = Donald|last2 = Steele|first2 = James|title = The Great Energy Scam|magazine = [[Time (magazine)|Time]]|date = 2003-10-04|url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,493241,00.html|accessdate = 2009-07-22|archivedate = 2012-11-03|archiveurl = https://web.archive.org/web/20121103212714/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,493241,00.html|deadurl = yes}}&lt;/ref&gt;
Industija ugljena koristi kredit za povećanje profita na postrojenjima za spaljivanje ugljena uvođenjem predprocesa koji zadovoljavaju tehničke propise.  Ponekad porez ima veliki utjecaj na ekonomsku isplativost postrojenja. Kredit za korištenje sintetičkih goriva se koristi zbog pojeftinjenja plina 80-ih godina, jer su tada prestali projekti za stvaranje sintetičkih goriva, a njegov nastavak dobro je došao za lobiste tog projekta jer provođene tih kredita košta porezne obveznike 9 milijardi dolara godišnje.
&lt;ref name=time1/&gt;&lt;ref name=time2&gt;{{Cite news|title=A Magic Way to Make Billions|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,493241,00.html|date=2006-02-26|accessdate=2009-07-22|first1=Donald L.|last1=Barlett|first2=James B.|last2=Steele|archivedate=2012-11-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121103212714/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,493241,00.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; 
Ukupna proizvodnja sintetičkih goriva u SAD-u je dosegla 73 milijuna tona godišnje 2002. godine.

==Ekonomija==
Ekonomika proizvodnje sintetičkog goriva se uvelike razlikuje ovisno o korištenoj sirovini, točnije količini zaposlenih, karakteristikama sirovina i transportnim troškovima, te troškovima dodatne opreme za kontrolu emisije. Primjeri napisani u nastavku ukazuju ukazuju na široki raspon troškova između 20$ po barelu za veliku proizvodnju do 240$ po barelu za malu proizvodnju s dodatnim procesom sakupljanja i skladištenja ugljika (CCS).&lt;ref name=thomas/&gt;
Da bi bili ekonomski održivi, projekti ne smiju biti bok uz bok s naftom, već puno bolji. Oni moraju generirati suficit da bi mogli vratiti kapital uložen u projekt.&lt;ref name=thomas/&gt;

===Ekonomika GTL-a===
Za sintetička goriva napravljena iz prirodnog plina GTL procesom , u postrojenjima za veliku proizvodnju na Bliskom istoku (gdje je plin relativno jeftin), očekuje se da će biti konkurentna standardnim naftinm derivatima s cijenom od približno 20$ po barelu.
&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.wired.com/science/discoveries/news/2005/05/67534 | work=Wired | title=Natural-Gas Diesel May Cut Smog | date=2005-05-15}}&lt;/ref&gt;
Nedavo su u Shellu uočili da proizvodnja sintetičkih goriva postaje sve isplativija. Kompanija je sagradila  GTL postrojenje u Kataru,  2011. godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.shell.com.qa/home/content/qat/aboutshell/media_centre/gtl_inauguration/ |date=2011-11-24 |title=Archive copy |access-date=2015-11-24 |archive-date=2012-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120722180017/http://www.shell.com.qa/home/content/qat/aboutshell/media_centre/gtl_inauguration/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;. 
Kada se pusti u pogon biti će u stanju proizvoditi 300 000 barela nafte dnevno i drugih derivata koristeći prirodni plin kao sirovinu.

===Ekonomika CTL-a, CBTL-a i BTL-a===
Prema studiji izrađenoj u prosincu 2007., srednje veliko postrojenje (30 000 barela dnevno) koje koristi CTL proces sa sjedištem u SAD-u koristeći bitumenski ugljen bi trebalo biti kompetitivno s cijenom proizvodnje od približno 52-56$ po barelu. Dodavanje tehnologija za sakupljanje ugljika i njegovo pohranjivanje u gorivo povisit će cijenu proizvodnje za 10$ po barelu, iako se to može kompenzirati povećanom količinom iscrpka nafte, ili od strane poreznih kredita&lt;ref&gt;{{cite journal
 | author=Berg, David R.
 | title=The Business Case for Coal Gasification with Co-Production, Business Risks, Financial Prospects, Potential Incentives, Impact of Sequestration
 | publisher=[[United States Department of Energy]], United States Air Force Energy Forum II, March 4, 2008
 | year=2008
 | pages=12
 | url=http://www.futurecoalfuels.org/documents/041608_usaf_energy_forum.pdf
 | access-date=2015-11-24
 | archive-date=2010-06-13
 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100613162132/http://www.futurecoalfuels.org/documents/041608_usaf_energy_forum.pdf
 | dead-url=yes
 }}&lt;/ref&gt;
Nedavna NETL studija je ispitala ekonomiku mnogobrojnih različitih Fischer Tropschovih procesa koji koriste biomasu i druge sirovine.&lt;ref name=thomas&gt;
{{cite journal
 | author= Tarka, Thomas J.; Wimer, John G.; Balash, Peter C.; Skone, Timothy J.; Kern, Kenneth C.; Vargas, Maria C.; Morreale, Bryan D.; White III, Charles W.; Gray, David
 | title=Affordable Low Carbon Diesel from Domestic Coal and Biomass
 | publisher= [[United States Department of Energy]], [[National Energy Technology Laboratory]]
 | year=2009
 | pages=1; 30}}
&lt;/ref&gt; 
Ta studija je odredila cijenu goriva pri kojoj postrojenje neće biti isplativo.
&lt;blockquote&gt;
Ovo poglavlje daje detalje analize iz koje proizlazi zahtjevana prodajna cijena dieselskih goriva FT procesom u svrhu utvrđivanja ekonomske izvedivosti i relativne konkurentnosti različitih opcija pojedinih postrojenja. Analiza osjetljivosti je izvedena kako bi se utvrdilo kako kontrole emisije ugljika utječu na cijene transportnih goriva i naftnih derivata dobivenih iz različitih postrojenja.Ključni nalazi ove analize su:
(1) CTL postrojenje opremljeno CCS su konkurentniji od sirove nafte i imaju manju emisiju stakleničkih plinova od standardnih naftnih derivata. Ova postrojenja postaju sve više ekonomski isplativa kako cijena emisije stakleničkih plinova raste.
(2) Inkrementalni trošak dodavanja jednostavnog CCS-a je relativno mal (7 centa po galonu) zato jer je hvatanje CO2 sastavni dio FT procesa. Ova opcija postati će ekonomski isplativa kada cijena emisije CO2 dodatno poraste.
(3) BTL procesi su sputani ograničenom količinom sirovina biomase što utječe na veličinu postrojenja a time ograničava i ekonomske razmjere čitavom projekta. U kombinaciji s relativno visokim troškovima dobivanja diesela FT procesom slijedi mala usporedba: $6.45 - $6.96/galonu za BTL procese i $2.56 -$2.82/galonu za CTL i CBTL sustave opremljene s CCS-om.
Zaključak na temelju ovih nalaza ukazuje da CTL i CBTL sustav s CCS-om može ponuditi pragmatičnija rješenja pojedine nacionalne energetske strategije: Smanjenje emisije CO2 su primjetne (5% - 33% ispod naftne osnovice). Ove opcije su ekonomski isplative kada imamo cijene sirove nafte po barelu od 86-95$.&lt;ref name=thomas/&gt;
&lt;/blockquote&gt;

Ova ekonomika se na brzinu može promijeniti ukoliko bi došlo do većih izvora biomase s niskom cijenom sirovine, smanjenjem ulaznih troškova za biomasu, te povećanjem razmjera proizvodnje.
Ekonomika proizvodnje postrojenja koja koriste krute sirovine i FT proces još su nedefinirani zbog regulacije i cijena emisije stakleničkih plinova. Generalno gledajući, neće biti dozvoljena gradnja CTL postrojenja bez CCS, jer CTL+CCS postrojenja imaju manju emisiju CO2 od konvencionalnih postrojenja, a regulacija emisije CO2 očekivano bi trebala pozitivno utjecati na povećanje proizvodnje sintetičkih goriva. Ali to može utjecati na ekonomiju drugih procesa koncipiranih na drugi način. NETL studija je uzela miješani CBTL proces koristeći 5-15% biomase zajedno s ugljenom kao najisplativijom sirovinom i raspon cijena ugljika u nekim budućim scenarijima. Nažalost, zbog razmjera i troškova ograničenja, čisti BTL procesi nisu prošli kod pretpostavljene povišene cijene ugljika, iako se to može popraviti s boljim izborom sirovina i učinkovitijim te razmjerno većim projektima.&lt;ref name=thomas/&gt;

====Ekonomika direktnog ukapljivanja ugljena u Kini====
Shenhua Group je nedavno izvjestila da njihov proces direktnog ukapljivanja ugljena je konkurentan s cijenama nafte iznad 60 dolara po barelu.&lt;ref name=shenhua /&gt; Prethodna izvješća  predvidjela su trošak proizvodnje manje od 30 dolara po barelu, baziran na procesu direktnog ukapljivanja ugljena ako je cijena ugljena iz iskopa ispod 10 dolara po toni.
&lt;ref&gt;
{{cite news
 |date=2007-06-22
 |title=China Shenhua, Yankuang to Boost Coal-to-Fuels Output Six Fold
 |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=conewsstory&amp;refer=conews&amp;tkr=YZC:US&amp;sid=a6VwxDlvG4nM
 |publisher=Bloomberg.com
 |accessdate=2009-07-09}}
&lt;/ref&gt;
U listopadu 2011., stvarna cijena ugljena u Kini je bila viša od 135 dolara po toni.
&lt;ref&gt;
{{cite web
 |date=2011-12-01
 |title=China Coal Price May Rise 5% as Imports Increase 15%, UOB Says
 |url=http://www.businessweek.com/news/2011-12-01/china-coal-price-may-rise-5-as-imports-increase-15-uob-says.html
 |publisher=Bloomberg.com
 |accessdate=2012-02-11}}
&lt;/ref&gt;
==Sigurnosna razmatranja==
Glavno razmatranje za razvoj sintetičkih goriva je faktor sigurnosti opskrbe gorivom iz vlastite biomase i ugljena. Nacije koje su bogate biomasom i ugljenom mogu koristiti sintetička goriva kako bi uravnotežili uporabu naftnih derivata i stranih ulja.
&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.futurecoalfuels.org/documents/022208_synth_fuels_security.pdf| title = CTLC Synthetic Fuel Will Enhance U.S. National Security| access-date = 2015-11-24| archive-date = 2011-07-26| archive-url = https://web.archive.org/web/20110726071605/http://www.futurecoalfuels.org/documents/022208_synth_fuels_security.pdf| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;
==Razmatranja o okolišu==
Utjecaj na okoliš pojedinog sintetičkog goriva ovisi o postupku proizvodnje, koje se sirovine koriste, koje kontrole zagađenja se koriste i koja je transportna udaljenost za nabavu sirovine i dostavljanje konačnog proizvoda.
&lt;ref name=thomas/&gt;
U mnogim mjestima razvoj projekta neće biti moguć zbog postojećih ograničenja, ako dizajn izabranog procesa  ne zadovoljava domaće potrebe za čistim zrakom, vodom i sve više - životni ciklus emisije stakleničkih plinova.&lt;ref&gt;examples of such restrictions include the [[US Clean Air Act]] and [http://www.epa.gov/mercuryrule/ clean air mercury rule], and the recent [http://www.chinadaily.com.cn/bizchina/2008-10/09/content_7090441.htm limits imposed on new coal-to-liquids projects in China] by the National Development and Reform Commission&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;An excessive carbon footprint can prevent the United States federal government from being able to purchase fuel. Section 526 of the ''Energy Independence And Security Act'' prohibits Federal agencies, including the Department of Defense, from purchasing alternative synfuels unless the alternative fuels have lower GHG emissions than refined petroleum based fuels.
{{cite news
 |title        = Repeal sought for ban on U.S. Govt. use of CTL, oil shale, tar sands-generated fuel
 |url          = http://www.mineweb.com/mineweb/view/mineweb/en/page38?oid=50551&amp;sn=Detail
 |last         = Kosich
 |first        = Dorothy
 |publisher    = Mine Web
 |date         = 2008-04-11
 |accessdate   = 2008-05-27
 |archive-date = 2016-05-16
 |archive-url  = http://arquivo.pt/wayback/20160516232843/http://www.mineweb.com/mineweb/view/mineweb/en/page38?oid=50551&amp;sn=Detail
 |dead-url     = yes
}}

{{cite web
 |title=United States: Energy Independence And Security Act Provision Poses Major Problems For Synthetic And Alternative Fuels
 |author=Bloom David I, Waldron Roger, Layton Duane W, Patrick Roger W
 |url=http://www.mondaq.com/article.asp?articleid=58310
 |date=2008-03-04
 |accessdate=2008-05-27
 }}&lt;/ref&gt;

===Životni ciklus emisije stakleničkih plinova===
Među različitim indirektnim tehnologijama proizvodnje sintetičkih goriva FT procesom razlikuju se potencijalne emisije stakleničkih plinova. Tehnologija pretvorbe ugljika u kapljevinu (CTL) bez [[tehnologija hvatanja i sakupljanja ugljika|tehnologije hvatanja i sakupljanja ugljika]] (CCS) ima čak znatno višu emisiju stakleničkih plinova nego proizvodnja standardnih konvencionalnih naftnih derivata (+147%).&lt;ref name=thomas/&gt;
S druge strane, tehnologija pretvorbe biomase u kapljevinu s CCS-om bi mogla smanjiti 358% emisiju stakleničkih plinova.&lt;ref name=thomas/&gt; 
Oba od ovih postrojenja koriste procese rasplinjavanja i FT pretvorbu, ali oni kao što vidimo imaju različit utjecaj na okoliš.
Općenito, CTL  proces bez CCS-a ima veću emisiju stakleničkih plinova. CTL s CCS-om ima 9-15% smanjenje životnog ciklusa emisije stakleničkih plinova ako ga usporedimo s proizvodnjom diesela.&lt;ref name=thomas/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://coalgasificationnews.com/2009/05/28/coal-to-liquid-fuels-have-lower-ghg-than-some-refined-fuels/ |access-date=2015-11-24 |archive-date=2009-12-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091214054536/http://coalgasificationnews.com/2009/05/28/coal-to-liquid-fuels-have-lower-ghg-than-some-refined-fuels/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
CBTL+CCS postrojenje koje je spoj biomase zajedno s ugljenom i procesom hvatanja i sakupljanja ugljika ima manju emisiju što se više biomase dodaje u proces. Ovisno o vrsti biomase, načinu skladištenja, transportnoj logistici na 40% biomase u kombinaciji s ugljenom, CBTL+CCS postrojenje postiže neutralan životni ciklus emisije ugljika koji nije štetan po okoliš. Na više od 40% biomase, životni ciklus postaje pozitivan i efektivno se može spremati u zemlju svaki galon goriva koji se proizvodi.&lt;ref name=thomas/&gt;
Konačno BTL postrojenja počinju koristiti CCS tehnologiju za spremanje ogromnih količina ugljika pri proizvodnji transportnih goriva iz održivo proizvedene sirovine od biomase, iako postoje brojne značajne ekonomske prepreke i nekoliko tehničkih zapreka koje otežavaju razvoj takvih postrojenja.&lt;ref name=thomas/&gt;
Ozbiljna razmatranja moraje se također dati vrsti i načinu nabave sirovine i za ugljen i za biomasu korištenu u takvim postrojenjima, kako nepromišljeni razvoje ne bi uzrokovao ekološke probleme uzrokovane otvaranjem novih rudnika, pretjerano korištenje zemljišta, otjecanje gnojiva, hrana vs. gorivo koncerni ili mnogi drugi potencijalni faktori. Ovisno o svim definiranim faktorima donešenim pri  dizajnu postrojenja.
Studija SAD-ovog Ministarstva za energetiku daje puno više dubinskih informacija CBTL-ovom životnom ciklusu emisije stakleničkih plinova pod naslovom &quot;Affordable Low Carbon Diesel from Domestic Coal and Biomass&quot;: http://www.netl.doe.gov/energy-analyses/pubs/CBTL%20Final%20Report.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130220142018/http://www.netl.doe.gov/energy-analyses/pubs/CBTL%20Final%20Report.pdf |date=2013-02-20 }}

Hibridni vodik-ugljik procesi su nedavno predloženi &lt;ref&gt;{{cite journal | author =Agrawal R, Singh NR, Ribeiro FH, Delgass WN | title = Sustainable fuel for the transportation sector | year = 2007 | journal = [[PNAS]] | volume = 104 | issue = 12 | pages = 4828–4833 | doi = 10.1073/pnas.0609921104 | pmid =17360377 | pmc =1821126}}&lt;/ref&gt; kao još jedna alternativa zatvorenog ciklusa emisije stakleničkih plinova, koristeći 'ekološku' električnu energiju, reciklirani CO,  H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; i hvatani CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; s biomasom na ulazu kao način smanjenja korištenja potrebne biomase.

===Emisija goriva===
Goriva proizvedena različitm procesima sintetičke pretvorbe imaju potencijalni široki spektar utjecaja na okoliš, iako postoji tendencija da utjecaj bude ujednačen na temelju korištenog procesa sintetičke pretvorbe goriva (npr. emisije stakleničkih plinova u FT procesa pri proizvodnji diesela bi trebale biti slične, iako je njihov utjecaj često različit ovisno o postrojenju u kojem je to gorivo proizvedeno, koje opet ovisi o sirovinama i razini promatranja (preciznosti) procesa sakupljanja stakleničkih plinova. 
Konkretno, Fischer Tropsch diesel i mlazna goriva imaju smanjenu emisiju stakleničkih plinova po svim glavnim kriterijima kao što je emisija SOx, NOx, lebdeće čestice i emisija čestica ugljikovodika.&lt;ref&gt;Per the work of NREL http://www.nrel.gov/vehiclesandfuels/npbf/pdfs/36363.pdf, http://www.nrel.gov/vehiclesandfuels/npbf/pdfs/38195.pdf, and various other DOE/DOD studies&lt;/ref&gt; Ova goriva, zbog svoje visoke razine čistoće i nedostatka onečiščivaća dodatno omogućuju korištenje napredne tehnologije za kontrolu emisija stakleničkih plinova, koja je pokazala da je gotovo eliminirana  emisija ugljikovodika, CO i sitnih čestica iz dizelskih vozila.&lt;ref&gt;see Yosemite Waters study http://www.nrel.gov/vehiclesandfuels/npbf/pdfs/38195.pdf&lt;/ref&gt;
U svjedočenju pred Odborom da energetiku i zaštitu okoliša u SAD-u u zastupničkom domu višu znanstvenik s Rentecha je dao sljedeću izjavu:
&lt;blockquote&gt;
FT goriva nude brojne pogodnosti za uporabu u zrakoplovstvu. Prva je neposredno smanjenje emisije štetnih čestica. FT mlazno gorivo je pokazalo u laboratorijskim uređajima i potrošaćima smanjenje emisije mikročestica za 96% u mirovanju i 78% u punom pogonu. Vrednovanje smanjenja drugih emisija turbinskih strojeva je još u tijeku. Usporedno sa smanjenjem mikročestica je istovremeno smanjenje emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;  iz FT goriva. FT goriva sama sebi smanjuju emisiju CO2 jer goriva imaju veću ogrjevnu vrijednost  po sadržaju ugljika u gorivu, a gorivo je manje gustoće od konvencionalnog mlaznog goriva čime se u biti smanjuje masa zrakoplova u odnosu na onaj koji koristi klasično gorivo.&lt;ref&gt;{{cite journal  | title = Technical Support Document, Coal-to-Liquids Products Industry Overview, Proposed Rule for Mandatory Reporting of Greenhouse Gases  | publisher = Office of Air and Radiation, [[United States Environmental Protection Agency]]
  | date = January 28, 2009-01-28  | url = http://www.epa.gov/climatechange/emissions/downloads/tsd/TSD%20CTL%20suppliers_013009.pdf
  | format = .PDF  | accessdate = 2009-07-15}}&lt;/ref&gt;
&lt;/blockquote&gt; 

Čistoća FT sintetičkih goriva dodatno se pokazuje činjenicom da su dovoljno netkoksični  i ekološki benigni  da se mogu smatrati biorazgradivima. To je prije svega posljedica nedostatka sumpora i ekstremno mala količina aromata prisutnih u gorivu.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.freshpatents.com/Biodegradable-diesel-fuel-dt20060914ptan20060201850.php| title = Biodegradable diesel fuel| accessdate = 2009-06-24| archive-date = 2008-12-02| archive-url = https://web.archive.org/web/20081202035848/http://www.freshpatents.com/Biodegradable-diesel-fuel-dt20060914ptan20060201850.php| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;

==Održivost==
Najčešća briga u razvoju nekog postrojenja je njegova održivost. U osnovi, prelazak s ulja na ugljen ili prirodni plin za proizvodnju transportnih goriva je tranzicija iz jednog osiromašenog izvora na drugi.
Jedna od pozitivnih karakteristika definiranja sintetičkog goriva kod proizvodnje je mogućnost da se koristi više sirovina (ugljen, plin ili biomasa) za proizvodnju istog proizvoda od istog postrojenja. U slučaju hibridnih CBTL postrojenja, neka postrojenja već planiraju korištenje značajnih količina biomase u kombinaciji s ugljenom. U konačnici, s obzirom na dobru lokaciju s velikom dostupnošću biomase, i dovoljno visoke cijene nafte, postrojenja za proizvodnju sintetičkih goriva mogu biti prebačena  s ugljena ili plina na 100% sirovinu biomase. To osigurava put prema naprijed za obnovljive izvore goriva i osigurava veću održivost, čak i ako je postrojenje prvotno namijenjeno za proizvodnju goriva iz ugljena, što čini infrastrukturu dovoljno naprednu ukoliko dođe do nestanka izvora fosilnih goriva. 
Neki procesi sintetičke pretvorbe goriva mogu biti [[održivost|održivi]] više od drugih, ovisno o tipu procesa koji se koristi u [[proizvodnja|proizvodnji]]. To je jako važna pretpostavka kod dizajna jer kod razvoja tehnologije u budućnosti mora biti dodatnog prostora za implementaciju novih tehnologija na postrojenje.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze==
* [http://www.synthetic-fuels.eu/index_en.php Alliance for Synthetic Fuels in Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130404013202/http://www.synthetic-fuels.eu/index_en.php |date=2013-04-04 }}
* [http://www.chemlink.com.au/gtl.htm Gas to liquids technology worldwide, ACTED Consultants] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170220135000/http://www.chemlink.com.au/gtl.htm |date=2017-02-20 }}
* [http://www.ncpa.org/pd/budget/pd083001c.html Synfuel Producers Hit Paydirt!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050903122237/http://www.ncpa.org/pd/budget/pd083001c.html |date=2005-09-03 }} (NCPA Policy Digest) - an analysis of synfuel subsidies in the USA
* [http://www.janes.com/defence/air_forces/news/jdw/jdw060925_1_n.shtml US DoD launches quest for energy self-sufficiency] Jane's Defence Weekly, 25 September 2006
* [http://www.oilsandsdiscovery.com Alberta Oil Sands Discovery Centre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929042735/http://www.oilsandsdiscovery.com/oil_sands_story/pdfs/bitumen.pdf |date=2007-09-29 }}
* [http://www.oilsandsdiscovery.com/oil_sands_story/pdfs/bitumen.pdf Bitumen and Synthetic Crude Oil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929042735/http://www.oilsandsdiscovery.com/oil_sands_story/pdfs/bitumen.pdf |date=2007-09-29 }}
* [http://cordis.europa.eu/fetch?CALLER=EN_NEWS&amp;ACTION=D&amp;SESSION=&amp;RCN=29147 EU project to convert CO2 to liquid fuels] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302105700/http://cordis.europa.eu/fetch?CALLER=EN_NEWS&amp;ACTION=D&amp;SESSION=&amp;RCN=29147 |date=2008-03-02 }}
* [http://www.ted.com/index.php/talks/view/id/227 Fourth generation synthetic fuels using synthetic life. Lecture by Craig Venter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080620025312/http://www.ted.com/index.php/talks/view/id/227 |date=2008-06-20 }}

[[Kategorija:Sintetička goriva| ]]
[[Kategorija:Goriva]]
[[Kategorija:Tečna goriva]]
[[Kategorija:Alternativna goriva]]</text>
      <sha1>1kmbex1q9c4i58dqqsb9kz8lemg51df</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Simfonijski orkestar Praškog radija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4552607</id>
    <revision>
      <id>42481983</id>
      <parentid>42339936</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T21:34:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42481983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3054" sha1="2l2lsups0jx0dkj7rq1b444dwphc8h7" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Simfonijski orkestar Praškog radija &lt;br&gt; Symfonický orchestr Českého rozhlasu
| Img                  =
| Img_capt             =
| Img_size             =
| Landscape            =
| Background           = klasični_ansambl
| Pseudonim            =
| Osnivanje            = [[1923]].
| Žanr                 = [[klasična glazba]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1923]]. -
| Producentska_kuća    =
| Angažman             =
| URL                  = [http://www2.rozhlas.cz/socr/ Službena stranica]
| Originalna postava   =
| Sadašnji članovi     =
| Bivši članovi        =
| nagrade              =
| Značajni instrumenti =
}}
'''Simfonijski orkestar Praškog radija''' ([[češki|češ.]] ''Symfonický orchestr Českého rozhlasu'') je [[Češka|češki]] [[simfonijski orkestar]] iz grada [[Prag]]a.

== Historija ==
Orkestar je osnovan u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] u [[svibanj|svibnju]] [[1923.]] godine, te je ubrzo postao poznat u cijeloj zemlji popularizirajući tako [[klasična glazba|klasičnu glazbu]]. [[1. listopada]] [[1926.]] orkestar je postao i službeni orkestar Praškog radija, jednog od glavnih [[medij]]a [[glavni grad|glavnoga grada]] države.

[[1952.]] orkestar je bio drugi najpopularniji glazbeni ansambl u zemlji, iza [[Praški simfonijski orkestar|Praškog simfonijskog orkestra]].

Mnogi su članovi orkestra nakon odlaska iz njega nastavili karijeru u drugim glazbenim asnamblima ili su osnovali vlastite. Tokom [[1960-ih]] orkestar je imao toliko članova, da je bio podijeljen u dva zasebna orkestra pod upravom Praškog radija: Orkestar praškog radija i Simfonijski orkestar Praškog radija, koji su se nakon [[Pad komunizma|pada komunizma]] ponovno ujedinili u jedan orkestar.

== Dirigenti ==
[[Datoteka:Otakar Jeremias 1928.jpg|mini|desno|[[Otakar Jeremiáš]], jedan od najpoznatijih umjetničkih voditelja i dirgenata orkestra. Kada je počeo ravnati orkestrom [[1929.]], imao je svega 27 članova. [[1931.]] orkestar je brojao 45, a [[1936]]. 70 stalnih članova. Bio je najomiljeniji voditelj orkestra, zbog duhovitosti i uvijek dobrog raspoloženja.&lt;ref&gt;{{en icon}}  Lambert, P., ''International Classical Record Collector'', Summer, 1996., Vol 2, 5, str. 12-13.&lt;/ref&gt;]]
* Josef Hrnčíř
* Jiří Stárek
* [[Václav Neumann]]
* Franz Konwitschny
* Antonio Pedrotti
* Dean Dixon
* Jean Fournet
* György Léhel
* [[Otakar Jeremiáš]]
* Eugene Aynsley Goossens
* [[Charles Munch (dirigent)|Charles Munch]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* {{cz icon}} {{engl}} [http://www2.rozhlas.cz/socr/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070808144250/http://www2.rozhlas.cz/socr/ |date=2007-08-08 }}
* {{cz icon}} [http://www.rozhlas.cz/socr/cd/ Diskografija orkestra]
* {{cz icon}} {{engl}} Orkestar na stranicama [http://www.rozhlas.cz/socr/portal/ Češkog radija]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1923.]]
[[Kategorija:Simfonijski orkestri]]
[[Kategorija:Češka muzika]]
[[Kategorija:Kultura u Pragu]]</text>
      <sha1>2l2lsups0jx0dkj7rq1b444dwphc8h7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Solar Impulse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4568357</id>
    <revision>
      <id>42482005</id>
      <parentid>42464471</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T02:59:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42482005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69907" sha1="1j18kwx14lt46m1efcg6au9asffipfh" xml:space="preserve">{{vojni avion
| ime                 =Solarni impuls HB-SIA
| slika               =Flea Hop HB-SIA - Solar Impulse.jpg
| opis_slike          = Solarni impuls
| širina_slike        = 290px
| namena              =Istraživanje i razvoj
| posada              =2
| prvi_let            =3. decembar 2009. 
| početak_proizvodnje  =
| proizvođač          ={{jez-fr|École Polytechnique Fédérale de Lausanne}}
| dužina              =21,85
| razmah_krila        =63,40
| visina              =6,40 
| površina_krila      =200
| prazan              =
| poletna             =
| maksimalna_težina   =1.600
| težina_naoružanja    =
| TMM                 =
| TMMpot              =
| RM                  =
| RMpot               =
| TEM                 =
| TEMsnaga            =
| KEM                 =4 h elektro
| KEMsnaga            =7,46
| brzina              =70
| brzina0             =
| radijus_kretanja     =
| dolet               =
| plafon_leta         =8.500
| brzina_penjanja       =
}}
'''Solarni impuls''' je prvi eksperimentalni pilotirani avion sa [[solarna energija|solarnim]] pogonom.&lt;ref name=&quot;Cross-Country Solar Plane Expedition Set for Takeoff&quot;&gt;{{cite web|url= http://www.nytimes.com/2013/05/02/business/energy-environment/cross-country-solar-plane-expedition-set-for-takeoff.html|title= Cross-Country Solar Plane Expedition Set for Takeoff|quote =Cross-Country Solar Plane Expedition Set for Takeoff|last=CARDWELL|first=DIANE| date =  1. 5. 2013.|format = |publisher=nytimes|location = |language = {{en}} |accessdate =7. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt; Izvršni pogonski sklop je elektro-motor sa elisom. Letelica je namenjena da se s njom ostvari neprekidni let danju i noću, bez goriva i zagađivanja sredine. Može da neprekidno leti i da obleti kuglu Zemaljsku, stim da noću koristi akumuliranu električnu energiju u baterijama, koje se pune u toku dana iz solarnog sistema. Razvoj letelice Solarni impuls, počeo je 2003. godine, zahvaljujući dvojici pilota, Bertrandu Pikardu i Andreu Boršhbergu ({{jez-fra|Bertrand Piccard et André Borschberg}}).&lt;ref name=&quot;A Speck in the Sky&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/packages/html/sports/year_in_sports/03.21.html|title=A Speck in the Sky| quote =A Speck in the Sky|last=BROWNE|first=MALCOLM W.| date = 21. 3. 1999.| format = |publisher=nytimes.| location = | language = {{en}} |accessdate = 8. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;
Prvi [[prototip]] je dvosed, a naziva se '''''Solar impuls 1 (HB-SIA)''''', projektovan je sa zahtevom da vremenski ostane u vazduhu, bez sletanja, do 36 časova.&lt;ref name=&quot;What is Solar Impulse ?&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.solarimpulse.com/common#.U5FmxqIRdSo|title=What is Solar Impulse ?|quote=What is Solar Impulse ?|last=Piccard|first=Bertrand|date=21.03.2014|format=|publisher=solarimpulse|location=|language={{en}}|accessdate=7. 6. 2015.|archive-date=2014-11-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101022708/http://www.solarimpulse.com/common#.U5FmxqIRdSo|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Ova letelica je obavila svoj prvi probni let u decembru [[2009]]. godine. U julu [[2010]]. godine, obleteo je čitavu dnevnu sunčevu obdanicu, uključujući skoro devet sati noćnog letenja, u okviru ukupnih 26. Pikard i Boršhberg su uspešno realizovali letove iz Švajcarske do Španije, a zatim do Maroka u toku [[2012]]. godini, a zatim višefaznim letom preko [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u [[2013]]. godini.&lt;ref name=&quot;Solar-Powered Plane Flies for 26 Hours&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2010/07/09/world/europe/09plane.html?_r=2&amp;hp|title= Solar-Powered Plane Flies for 26 Hours|quote = Solar-Powered Plane Flies for 26 Hours|last=Cowell|first=Alan| date = 8. 7. 2010.|format = |publisher=nytimes|location = |language = {{en}} |accessdate =7. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Across America&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.solarimpulse.com/en/across-america/|title=Across America| quote =Across America|author = | date =2013.| format = |publisher=solarimpulse.| location = | language = {{en}} |accessdate = 8. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impulse ends cross-country US flight slightly early in NY due to torn left wing&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.engadget.com/2013/07/06/solar-impulse-ends-cross-country-us-flight-slightly-early-in-ny/?utm_medium=feed&amp;utm_source=Feed_Classic&amp;utm_campaign=Engadget|title=Solar Impulse ends cross-country US flight slightly early in NY due to torn left wing| quote =Solar Impulse ends cross-country US flight slightly early in NY due to torn left wing|author = | date =  6. 7. 2013..| format = |publisher=engadget.| location = | language = {{en}} |accessdate = 8. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;

Drugi [[prototip]] je jednosed, a naziva se '''''Solar impuls 2 (HB-SIB)'''''. On je sa više solarnih ćelija i snažnijim elektro-motorima, a i sa drugim je poboljšanjima. Napravio je prvi probni let u vazduhoplovnoj bazi ''Pajerne'', [[2. jun]]a [[2014]]. godine, što je bio njegov prvi korak u dugom procesu priprema, pred odlazak na let oko Zemljine kugle. U [[mart]]u [[2015]]. godine, Pikard i Boršhberg su započeli let oko sveta ovom letelicom, polazeći iz [[Abu Dabi (grad)|Abu Dabija]] u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]].&lt;ref name=&quot;Solar-powered plane takes off for flight around the world&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.yahoo.com/solar-powered-plane-takes-off-flight-around-world-041503078.html#|title=Solar-powered plane takes off for flight around the world| quote =Solar-powered plane takes off for flight around the world|last=BATRAWY|first=AYA| date = 9. 3. 2015.| format = |publisher=news.yahoo.| location = | language = {{en}} |accessdate = 8. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt; Planirano je da se ''HB-SIB'' vrati u Abu Dabi u [[avgust]]u [[2015]]. godine, po završetku toga maratonskog puta i istorijskog poduhvata.&lt;ref name=&quot;Pilots to take off from Abu Dhabi for historic solar-powered flight&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.thenational.ae/uae/pilots-to-take-off-from-abu-dhabi-for-historic-solar-powered-flight|title=Pilots to take off from Abu Dhabi for historic solar-powered flight| quote =Pilots to take off from Abu Dhabi for historic solar-powered flight|author =Naser Al Wasmi | date = 25. 9. 2014.| format = |publisher=thenational.| location = | language = {{en}} |accessdate = 8. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt; Do [[1. jun]]a [[2015]]. godine, avion je preleteo Aziju i sleteo u [[Nagoja|Nagoji]], u [[Japan]]u. Iz Nagoje je poleteo 28. juna, na Havaje.&lt;ref name=&quot;Premier vol réussi de l'avion solaire Solar Impulse 2 &quot;&gt;{{cite web|url= http://www.20minutes.fr/high-tech/1390773-premier-vol-de-l-avion-solaire-solar-impulse-2|title=Premier vol réussi de l'avion solaire Solar Impulse 2  |quote =Premier vol réussi de l'avion solaire Solar Impulse 2 |author = | date =02/06/2014.|format = |publisher=20minutes|location = |language = {{fr}} |accessdate =7. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Du soleil comme moteur : vol d’essai réussi pour Solar&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.franceinfo.fr/actu/monde/article/du-soleil-comme-moteur-vol-d-essai-reussi-pour-solar-483903|title=Du soleil comme moteur : vol d’essai réussi pour Solar|quote=Du soleil comme moteur : vol d’essai réussi pour Solar|last=Chatelais|first=Evelyne|date=02-06-2014.|format=|publisher=franceinfo|location=|language={{fr}}|accessdate=7. 6. 2015.}}{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Solarni impuls 2 krenuo na svoj najrizičniji let do sada&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/1882/Tehnologija/1961942/%E2%80%9ESolarni+impuls+2%E2%80%9C+krenuo+na+svoj+najrizi%C4%8Dniji+let+do+sada.html|title=Solarni impuls 2 krenuo na svoj najrizičniji let do sada| quote =Solarni impuls 2 krenuo na svoj najrizičniji let do sada|author = | date =29. jun 2015.| format = |publisher=rts.| location = | language = {{sr}} |accessdate = 29. 7. 2015.}}&lt;/ref&gt; Tokom ove deonice leta baterije su pretrpele termalno oštećenje, za čiju je popravku trebalo oko mesec dana. Avion je u aprilu nastavio i stigao do [[Kalifornija|Kalifornije]], a zatim je nastavio preko SAD i u junu stigao do [[Njujork]]a. Krajem istog meseca posada je uspešno preletela [[Atlantski okean]] i sletela u [[Sevilja|Sevilju]]. Sledeća stanica bio je [[Kairo]], pre nego što se 26. jula letelica vratila u Abu Dabi. Let je ukupno trajao 16 meseci tokom kojih je prevaljeno preko 42.000 kilometara. Time je ''Solarni impuls 2'' postala prva letelica isključivo pogonjena solarnim panelima koja je obletela svet.

Dan pre očekivanog sletanja letelice ''Solarni impuls 2 (HB-SIA)'', [[pilot]] Andre Boršhberg je oborio sve rekorde za vremensku dužinu samostalnog leta, bez zamene.&lt;ref name=&quot;Pilot ''Solarnog impulsa'' oborio rekord u solo letu&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/1882/Tehnologija/1965406/Pilot+%E2%80%9ESolarnog+impulsa%E2%80%9C+oborio+rekord+u+solo+letu.html|title=Pilot ''Solarnog impulsa'' oborio rekord u solo letu| quote =Pilot ''Solarnog impulsa'' oborio rekord u solo letu|author = | date = 02. jul 2015, | format = |publisher=rts.| location = | language = {{sr}} |accessdate = 2. 7. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impulse touches down in Hawaii after record-breaking flight&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.usatoday.com/story/tech/2015/07/03/solar-impulse-just-hours-landing-hawaii/29660987/|title=Solar Impulse touches down in Hawaii after record-breaking flight| quote =Solar Impulse touches down in Hawaii after record-breaking flight|last=Lackey|first=Katharine| date =  3. 7. 2015.| format = |publisher=usatoday| location = | language = {{en}} |accessdate = 4. 7. 2015.}}&lt;/ref&gt; 
== Hronologija događaja u realizaciji ==
* Ideju o projektu Solarnog impulsa izneo je Bertrand Pikard, 1999. godine.
* Studiju izvodljivosti programa je prezentirao Andre Boršhberg, 2003. godine. Izjavivši da je taj program veliki izazov.
* Koncepcija se razvijala u periodu od 2004. do 2005. godine.
* Simulacija leta sa velikim doletom i na dugačkim linijama, 2006. godine.
* Projektovanje i izrada [[prototip]]a (''HB-SIA''), realizovano je od 2006. do 2009. godine.
* Promocija programa i prototipa je bilo 26. juna 2009. godine. Probni let je realizovan 7. aprila 2010. godine, u 10 časova i 27 minuta, na vojnom aerodromu u Pajernu, u trajanju od 87 minuta.&lt;ref name=&quot;Solar-Powered Plane Flies for 26 Hours&quot; /&gt;
* U toku 7 i 8. jula 2010. godine, realizovan je let u trajanju od 26 časova i 9 minuta (uključujući i noć). Tada je postignuta prosečna brzina od 42,6&amp;nbsp;km/h i visina od 8.534 m.&lt;ref name=&quot;Solar-Powered Plane Flies for 26 Hours&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Airplane to Fly Through the Night (Tonight!)&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.wired.com/2010/07/solar-airplane-to-fly-through-the-night-tonight |title= Solar Airplane to Fly Through the Night (Tonight!)|quote =Solar Airplane to Fly Through the Night (Tonight!)|last=Paur|first=Jason| date =07.07.10.|format = |publisher=wired|location = |language = {{en}} |accessdate =7. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;
* Ispitivanje u letu su vršena u periodu 2009—2011. godine.
* Prvi međunarodni let prototipa ''HB-SIA'', napravljen je 13. maja 2011. godine, između vojnog aerodroma u Paierne (Švajcarska) i Brusels(Belgija). Dužina preleta je bila 630&amp;nbsp;km, u trajanju od 13 časova, sa prosečnom brzinom od oko 50&amp;nbsp;km/h i na visini od oko 3.700 m.&lt;ref name=&quot;Solar plane completes first international flight&quot;&gt;{{cite web|url= http://www.cnet.com/news/solar-plane-completes-first-international-flight/|title= Solar plane completes first international flight|quote =Solar plane completes first international flight|author = | date =|format = |publisher=cnet|location = |language = {{en}} |accessdate =7. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;
* Učestvovao je nameđunarodnoj izložbi aviona na aerodromu Burže – Pariz 14. jun 2011. godine, pošto su prethodno napunjene baterije sa belgijskom industrijskom snagom.
* Dalja ispitivanja u letu po Evropi i Severnoj Africi u 7 etapa, vršena su 2011–2012. godine.
* Planirana je izgradnja drugog prototipa u periodu od 2010. do 2011. godine.
* Izgradnja drugog prototipa ''HB-SIB'' je realizovana u periodu 2011—2013. godine.
* Prelet preko [[Atlantski okean|Atlantika]] u 2013. godini.&lt;ref name=&quot;Cross-Country Solar Plane Expedition Set for Takeoff&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;automatski generisano3&quot;&gt;{{cite web|url= http://www.solarimpulse.com/en/across-america/#.U41wHqIRdSo|title=Across America|quote =Across America|author = | date =|format = |publisher=solarimpulse|location = |language = {{en}} |accessdate =7. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;{{cite web|url= http://www.engadget.com/2013/07/06/solar-impulse-ends-cross-country-us-flight-slightly-early-in-ny/?utm_medium=feed&amp;utm_source=Feed_Classic&amp;utm_campaign=Engadget|title=Solar Impulse ends cross-country US flight slightly early in NY due to torn left wing|quote =Solar Impulse ends cross-country US flight slightly early in NY due to torn left wing|last=Pollicino|first=Joe| date =July 6th 2013.|format = |publisher=engadget|location = |language = {{en}} |accessdate =7. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;
* Pilot Bertran Pikar završava prvu fazu misije širom Amerike 3. maja 2013. godine, letom od osamnaest sati od San Franciska do Feniksa.
* ''Solarni impuls 1 (HB-SIA)'' obavlja poslednji korak širom SAD sa zapada na istok, Vašington - Njujork, 6. jul, 2013. Ovo je poslednji let iz Solarni impuls (HB-SIA), posle toga je povučen iz upotrebe, rasklopljen je i vraćen avio transportom u Švajcarsku. Solarni impuls (HB-SIA) je napravio preko 400 sati leta.
* [[Pilot]] letelice Solarnog impulsa, pao je 8. decembra 2013. godine, sa svojom helikopterom u Švajcarskoj, ostao je nepovređen.
* Prvi avion ''Solarni impuls 2 (HB-SIA)'' je prodat 2014. godine, ''Muzej nauke u Parizu'' u 2014. će biti njegova konačna destinacija. Februar 8, 2014: Solarni impuls 2 (HB-SIB) je transportovan kamionom u delovima do aerodroma Pajerne, 9. aprila 2015. godine.
* Drugi prototip ''Solarni impuls 2 (HB-SIB)'', napravio je prvi probni let u avio bazi ''Pajerne'', 2. juna 2014. godine, posle izgradnje u roku od pet meseci u dvanaest faza.&lt;ref name=&quot;Premier vol réussi de l'avion solaire Solar Impulse 2 &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Du soleil comme moteur : vol d’essai réussi pour Solar&quot;/&gt;
* ''Solarni impuls 2 (HB-SIB)'' je do [[1. jun]]a [[2015]]. godine, završio let oko sveta.&lt;ref name=&quot;Solar-powered plane takes off for flight around the world&quot;/&gt;
== Vizija ==
Višestruki su efekti realizacije programa '''Solarnog impulsa''' i to od rezultata naučnih multidisciplinarnih istraživanja, pa do koristi od šireg animiranja za preduzimanje intezivnijih napora u korišćenju alternativnih izvora energije i očuvanja prirode. Na Zemlju se emituje energija ekvivalenta snage od 1.000 W/m², [[sunčeva svjetlost|sunčeve svetlosti]]. U toku jedne obdanice od 24 sata, prosečno to prostiranje sunčeve energija je od 250 W/m². Sa 200 m² foto–naponskih ćelija i efikasnosti transformacije od 12 %, dobija se pogonska energija od 6&amp;nbsp;kW.&lt;ref name=&quot;Around the World in a Solar Airplane: Solar Impulse&quot;&gt;{{cite web|url= http://www.solarimpulse.com/pdf/hb-sia/hb-sia_en.pdf|title= Around the World in a Solar Airplane: Solar Impulse|quote= Around the World in a Solar Airplane: Solar Impulse|author= |date= |format= pdf|publisher= solarimpulse|location= |language= {{en}}|accessdate= 7. 6. 2015.|archive-date= 2011-07-26|archive-url= https://web.archive.org/web/20110726022440/http://www.solarimpulse.com/pdf/hb-sia/hb-sia_en.pdf|dead-url= yes}}&lt;/ref&gt;{{efn|To je približan nivo raspoložive [[energija|energije]], sa kojom su [[Braća Rajt]] prvi put poleteli [[1903]]. godine.&lt;ref name=&quot;Around the World in a Solar Airplane: Solar Impulse&quot;/&gt;}}

Veliki tehnološki izazov je da se detaljnije izučavaju i zaustave klimatske promene, da se napravi industrijska inovacija i postignu novi sportski vazduhoplovni rekordi. U tome smislu, ovaj program simbolizuje poseban vid akcije, u borbi da se smanji emisija štetnih gasova kroz korišćenje obnovljivih izvora energije. Sa programom Solarni impuls, korišćena su postojeća rešenja i stvaraju se nova, racionalnija. Dakle, to je kampanja za poboljšanje energetske efikasnosti, na primer, postignuto je tehnološko poboljšanje foto–naponskih ćelija na bazi dnevnog svetla.&lt;ref name=&quot;Solar Impulse moteur de la recherche&quot;&gt;{{cite web|url= http://discovery.epfl.ch/solar-impulse|title= Solar Impulse moteur de la recherche|quote =Solar Impulse moteur de la recherche|author = | date =|format = |publisher=|location = |language = {{fr}} |accessdate =7. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;
== Izazov ==
Program ''Solarnog impulsa'' je revolucionarni koncept, koji će pomeriti granice poznavanja materijala, energije i upravljanje u segmentu veze čovek - mašina. Na skali nesrazmernosti mase i aerodinamičkog kvaliteta, Solarni impuls predstavlja jedinstvenu letelicu u vazduhoplovstvu. Veoma je posoban, uprkos svoje male mase, a i veoma je otporan na opterećenja.

Za gradnju njegove strukture koriste se najnaprednije tehnologije, što stimuliše naučna istraživanja u oblasti kompozitnih materijala i metoda proizvodnje. Takođe doprinosi razvoju principa za obnavljanje i skladištenje alternativne energije. Ovi rezultati se mogu koristiti kako u izgradnji aviona, tako i u mnogim drugim aplikacijama korisnim za čovečanstvo.

''Solarni impuls'' nije prvi avion sa pogonom pomoću solarne energije, ali do sada ni sa jednim, od njegovih prethodnika, nije se uspelo da se sa pilotom leti i celu noć. Takođe letenje aviona bez autopilota zahteva opreznost i veću umešnost. Avion Solarni impuls ne sme praviti veći nagib na krilo od 5 °, zbog veoma velikog njegovog razmaha. Ako ovo pilot ne bi uspeo da kontroliše i da zaustavi naginjanje letelice na krilo, situacija bi bila kritična. Da bi se postiglo da ovakav avion poleti i leti samostalno danju i noću, sa isključivim pogonom sa solarnom energijom, bez goriva koje zagađuje okolinu, moraju se primenjene tehnologije strogo držati u svojim apsolutnim ograničenjima.&lt;ref name=&quot;Around the World in a Solar Airplane: Solar Impulse&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impulse en bref&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.solarimpulse.com/fr#.U43FYKIRdSo |title=Solar Impulse en bref |quote=Solar Impulse en bref |author= |date= |format= |publisher=solarimpulse |location= |language={{fr}} |accessdate=7. 6. 2015. |archive-date=2015-05-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528004755/http://www.solarimpulse.com/fr/#.U43FYKIRdSo |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
{|style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|||[[Datoteka:Piccard - Solar Impulse.jpg|320px]]
|}
&lt;center&gt;Idejno grafičko i fizičko modeliranje koncepcije rešenja za Solarni impuls.&lt;/center&gt;

== Prototipski razvoj ==
=== Prototip 1 (''HB-SIA'') ===
Prvi [[prototip]] (''HB-SIA'') aviona ''Solarni impuls'', realizovan je mase od 1.600&amp;nbsp;kg, raspona krila od 64 metra i bez održavanja pritiska u kabini. Imao je za cilj da se dokaže postavljena hipoteza, da se potvrdi izbor tehnologija, koncepcija konstrukcije i funkcija celog procesa. Solarni paneli, za pogon elektromotora sa elisama, deo su pogonskog lanca ''Solarnog impulsa'', optimizuranog za najracionalnije moguće obnavljanje energije. ''Solarni impuls'', projektovan je za pouzdan let u surovim uslovima za pilota i materijale svih delova aviona, pri letu na velikim nadmorskim visinama i pri velikim ograničenjima veličine mase za skromnu raspoloživu snagu pogona. Prvi put je predstavljen 26. juna 2009. godine, u [[Švajcarska|švajcarskom]] odmaralištu Dubendorf.

Nakon što je ispitan na zemlji, prvi pravi probni let („skok“), realizovan je 3. decembra sa kratkim dužinom od svega 350 m, sa pilotom Markusom Šerderom. Ta kratka faza leta je dokazala da je letelica spremna za detaljna letna ispitivanja.

Probni let je realizovan 7. aprila 2010. godine, u 10 časova i 27 minuta, na vojnom aerodromu u Pajernu, u trajanju od 87 minuta.&lt;ref name=&quot;Solar-Powered Plane Flies for 26 Hours&quot;/&gt; U toku 7 i 8. jula 2010. godine, realizovan je let u trajanju od 26 časova i 9 minuta (uključujući i noć). Tada je postignuta prosečna brzina od 42,6&amp;nbsp;km/h i visina od 8.534 m. Nakon tih rezultata nastavljena su ispitivanja po programu. Na [http://www.solarimpulse.com/nightFlights/index.php?lang=de filmu], ilustrovan je izvedeni let, u trajanju ceo dan i noć.&lt;ref name=&quot;Solar-Powered Plane Flies for 26 Hours&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Airplane to Fly Through the Night (Tonight!)&quot;/&gt;
{|style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|||[[Datoteka:Cockpit HB-SIA.jpg|245px]]
|}
&lt;center&gt;Delovi prototipa ''Solarnog impulsa HB-SIA''.&lt;/center&gt;

''Solarni impuls HB-SIA'' je završio svoj transkontinentalni let preko Sjedinjenih Američkih Država, kada je džinovski avion sleteo na aerodrom Džon F. Kenedi, pre planiranog vremena pred ponoć 7. juli 2013. godine, zbog velikog oštećenja donjake levog [[krilo|krila]], u dužini od 2,5 metra.

Švajcarski [[pilot]]i Andrea Borčberg i Bertran Pikar, zajedno su realizovali ovaj let. Njih dvojica su se smenjivali, dok su leteli preko kontinenta s ovim specifičnim avionom.&lt;ref name=&quot;Solarni avion završio svoj put&quot;&gt;{{cite web|url= http://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2013&amp;mm=07&amp;dd=07&amp;nav_id=730115|title= Solarni avion završio svoj put|quote = Solarni avion završio svoj put |author = | date =7.07.2013.|format = |publisher=b92-Tanjug|location = |language = {{sr}} |accessdate =8. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impulse: Around the World in a 100% Sun-powered Airplane&quot;/&gt;
==== Međunarodni letovi za Belgiju i Francusku ====
[[Datoteka:Solar Impulse Bruxelles 2011.jpg|&lt;center&gt;''Solarni impuls 1'', na aerodromu u Briselu u maju [[2011]]. godine.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
''Solarni impuls 1'' je sleteo na aerodrom u Briselu, 13. maja 2011. godine u 21:30 po lokalnom vremenu, nakon završetka 13-časovnog leta iz svoje matične baze u Švajcarskoj. To je bio prvi međunarodni let letelice ''Solarnog impulsa 1'', leteo se odvjao na prosečnoj nadmorskoj visini od 1.800 m u dužini od 630&amp;nbsp;km, sa prosečnom brzinom od 50&amp;nbsp;km/h. Mala brzina krstarenja aviona je neophodna na srednjoj visini leta, što omogućavalo avionima komercijalnog vazdušnog saobraćaja da se brže usmere da ga obilaze.&lt;ref name=&quot;Solar Impulse: Premier vol international réussi pour l’avion solaire&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.planet-techno-science.com/ciel-et-espace/solar-impulse-premier-vol-international-reussi-pour-lavion-solaire/|title=&quot;Solar Impulse: Premier vol international réussi pour l’avion solaire|quote=&quot;Solar Impulse: Premier vol international réussi pour l’avion solaire|author=|date=14. 5. 2011..|format=|publisher=planet-techno-science.|location=|language={{fr}}|accessdate=8. 6. 2015.|archive-date=2013-11-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104043004/http://www.planet-techno-science.com/ciel-et-espace/solar-impulse-premier-vol-international-reussi-pour-lavion-solaire/}}&lt;/ref&gt; Avionom je pilotirao Andreu Boršhberg. Drugi suosnivač projekta, Bertrand Pikard, izjavio je nakon sletanja:&lt;ref name=&quot;Solar-Powered Airplane Makes Historic Flight&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.forbes.com/sites/oshadavidson/2011/05/13/breaking-solar-airplane-about-to-make-historic-landing/|title=Solar-Powered Airplane Makes Historic Flight| quote =Solar-Powered Airplane Makes Historic Flight|author =Osha Gray Davidson| date =5/13/2011.| format = |publisher=forbes.| location = | language = {{en}} |accessdate = 8. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impulse Crosses Border&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.avweb.com/avwebflash/news/Solar_Impulse_Crosses_Borders_204657-1.html|title=Solar Impulse Crosses Border|quote=Solar Impulse Crosses Border|last=Niles|first=Russ|date=15. 5. 2011..|format=|publisher=avweb.|location=|language={{en}}|accessdate=8. 6. 2015.|archive-date=2011-05-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20110519092326/http://www.avweb.com/avwebflash/news/Solar_Impulse_Crosses_Borders_204657-1.html}}&lt;/ref&gt; {{izdvojeni citat|Naš je cilj da stvorimo revoluciju u glavama ljudi ... da promovišu solarnu energiju - ne isključivu revoluciju u avijaciji}}

Drugi međunarodni let na Parisku izložbu vazduhoplovstva, pokušan je [[12. jun]]a [[2011]]. godine, ali se avion vratio u Brisel, zbog nepovoljnih vremenskih uslova. U drugom pokušaju 14. juna, Andreu Boršhberg je uspešno sleteo na aerodrom Le Burže kod Pariza, nakon 16 sati leta.&lt;ref name=&quot;A SETBACK FOR SOLAR IMPULSE: THE SOLAR PLANE FAVOURS SAFETY AND HEADS BACK TO BRUSSELS&quot;&gt;{{cite web|url=http://flightlevel.be/5893/a-setback-for-solar-impulse-the-solar-plane-favours-safety-and-heads-back-to-brussels/|title=A SETBACK FOR SOLAR IMPULSE: THE SOLAR PLANE FAVOURS SAFETY AND HEADS BACK TO BRUSSELS| quote =A SETBACK FOR SOLAR IMPULSE: THE SOLAR PLANE FAVOURS SAFETY AND HEADS BACK TO BRUSSELS|last=Spinnael|first=David| date =12 juni 2011.| format = |publisher=flightlevel.| location = | language = {{en}} |accessdate = 8. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Solar powered plane arrives in Paris &quot;&gt;{{cite web|url=http://www.jpost.com/Video-Articles/Video/Solar-powered-plane-arrives-in-Paris|title=Solar powered plane arrives in Paris | quote =Solar powered plane arrives in Paris |author = REUTERS | date =06/15/2011.| format = |publisher=jpost.| location = | language = {{en}} |accessdate = 8. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;

==== Prvi interkontinentalni let (2012) ====
''Solarni impuls 1'' je 5. juna [[2012]]. godine, uspešno završio svoj prvi interkontinentalni let, u trajanju od 19 časova od Madrida, Španija, do Rabata, Maroko. Tokom prvog leta na relaciji Švajcarska, Madrid, avion je postigao još nekoliko rezultata značajnih za solarni let, uključujući i najveće rastojanje unapred određeno kursom od 1.116&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Solar Impulse’s HB-SIA obtains two new world records&quot;&gt;{{cite web|url=|title=Solar Impulse’s HB-SIA obtains two new world records| quote =Solar Impulse’s HB-SIA obtains two new world records|author = | date =| format = |publisher=| location = | language = {{en}} |accessdate = 9. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;

''Solarni impuls HB-SIA'' je završio svoj transkontinentalni let preko Sjedinjenih Američkih Država, kada je džinovski avion sleteo na aerodrom Džon F. Kenedi, pre planiranog vremena pred ponoć [[7. juli]] [[2013]]. godine, zbog velikog oštećenja donjake levog [[krilo|krila]], u dužini od 2,5 metra. To oštećenje je brzo sanirano i program letenja je nastavljen. Švajcarski [[pilot]]i Andrea Borčberg i Bertran Pikar, zajedno su realizovali ovaj let. Njih dvojica su se smenjivali, dok su leteli preko kontinenta s ovim specifičnim avionom.&lt;ref name=&quot;Solarni avion završio svoj put&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impulse: Around the World in a 100% Sun-powered Airplane&quot;/&gt;

Unakrsno putovanje ''HB-SIA'' po prostoru Amerike počelo je [[3. maj]]a [[2013]]. godine, letom iz Mofet Fielda u Mountani, Kalifornija, na internationalni aerodrom u Arizoni. Napravljeni je veći broj letova između američkih gradova, a konačno je sleteo na aerodrom Džon F. Kenedi, 7. jula. Svi letovi su trajali između 19 i 25 časova.&lt;ref name=&quot;Solar plane leaves Calif. on cross-country trip&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.joplinglobe.com/news/solar-plane-leaves-calif-on-cross-country-trip/article_8a8431fa-679a-55f6-a95a-7dd66eeafb30.html?mode=jqm|title=Solar plane leaves Calif. on cross-country trip| quote =Solar plane leaves Calif. on cross-country trip|author = | date =| format = |publisher=joplinglobe.| location = | language = {{en}} |accessdate = 9. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;

Nakon prvog dela turneje po americi, sletanjem u Feniksu,&lt;ref name=&quot;Cross-Country Solar Plane Expedition Set for Takeoff&quot;/&gt; avion je završio drugu fazu svoga putovanja [[23. maj]]a, sletanjem u [[Dalas]]u. Ovaj let, koji je obuhvatio 1.541&amp;nbsp;km, oborio je nekoliko novih svetskih rekorda na daljinu u solarnoj avijaciji.&lt;ref name=&quot;Solar plane completes 2nd leg of trip in Texas&quot;&gt;{{cite web|url=http://bigstory.ap.org/article/solar-plane-completes-2nd-leg-trip-texas|title=Solar plane completes 2nd leg of trip in Texas|quote=Solar plane completes 2nd leg of trip in Texas|author=|date=May. 23, 2013.|format=|publisher=bigstory.ap.|location=|language={{en}}|accessdate=9. 6. 2015.|archive-date=2013-11-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104072425/http://bigstory.ap.org/article/solar-plane-completes-2nd-leg-trip-texas|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Plane Completes Longest Leg of Cross-Country Flight&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.yahoo.com/solar-plane-completes-longest-leg-cross-country-flight-143703130.html|title=Solar Plane Completes Longest Leg of Cross-Country Flight| quote =Solar Plane Completes Longest Leg of Cross-Country Flight|last=Chow|first=Denise| date = 23. 5. 2013.| format = |publisher=/news.yahoo.| location = | language = {{en}} |accessdate = 9. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FAI Record ID #16815&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fai.org/fai-record-file/?recordId=16815|title=FAI Record ID #16815|quote=FAI Record ID #16815|author=|date=30 April 2012.|format=|publisher=fai.|location=|language={{en}}|accessdate=9. 6. 2015.|archive-date=2013-11-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104130238/http://www.fai.org/fai-record-file/?recordId=16815|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; ''Solarni impuls HB-SIA'' je sleteo u Sent Luisu u Misuriju, 4. juna.&lt;ref name=&quot;Solar Impulse lands in St Louis in trans-America bid&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/news/science-environment-22754126|title=Solar Impulse lands in St Louis in trans-America bid| quote =Solar Impulse lands in St Louis in trans-America bid|author = | date =4 June 2013| format = |publisher=bbc.| location = | language = {{en}} |accessdate = 10. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt; Zatim je produžio za Vašington 14. juna, sa zaustavljanjem u toku noći u Sinsinatiju, Ohajo, radi zamene pilota i izbegavanja jakog vetra.&lt;ref name=&quot;Solar Impulse plane reaches Washington Dulles&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/news/science-environment-22902402|title=Solar Impulse plane reaches Washington Dulles| quote =Solar Impulse plane reaches Washington Dulles|author = | date =16 June 2013.| format = |publisher=bbc.| location = | language = {{en}} |accessdate = 10. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt; U Vašington je sleteo 16. juna,&lt;ref name=&quot;Solar Impulse plane reaches Washington Dulles&quot; /&gt; gde se zadržao određeno duže vreme, a 6. jula [[2013]]. godine. ''Solarni impuls HB-SIA'' je završi svoju planiranu misiju sletanjem na aerodrom Džon F. Kenedi, pre planiranog vremena pred ponoć 7. jula 2013. godine, zbog velikog oštećenja donjake levog [[krilo|polukrila]], u dužini od 2,5 metra. Smešten je hangar na javni uvid nakon sletanja. U avgustu 2013. godine, je demontiran i transportovan u vazduhoplovnu bazu u Dubendorfu, kojoj je uskladišten u hangaru.&lt;ref name=&quot;Cross-Country Solar Plane Expedition Set for Takeoff&quot;/&gt;

=== Prototip 2 (''HB-SIB'') ===
Planirano je da se u 2011. godini, završi razvoj izgradnja drugog [[prototip]]a (''HB-SIB''), sa hermetičnom kabinom prilagođenom jednom pilotu za dugotrajan neprekidan interkontinentalni, čak i preko [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]].

''Solarni impuls 2 (HB-SIB)'' je posle završetka proizvodnje transportovan kamionom u delovima do aerodroma Pajerne, [[9. april]]a [[2014]]. godine. Napravio je prvi probni let sa probnim pilotom Markusom Šredelom, u avio bazi Pajerne, [[2. jun]]a [[2014]]. godine, bez većih kašnjenja, planom je to trebalo da se realizuje [[2013]]. [http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&amp;v=UD_en1spjXs#t=0 '''LET''']&lt;ref name=&quot;Premier vol réussi de l'avion solaire Solar Impulse 2 &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Du soleil comme moteur : vol d’essai réussi pour Solar&quot;/&gt;

Avion ''Solarni impuls 2 (HB-SIB)'' je ispunio očekivanja. On je leteo bez slabosti, bez ikakvog kvara ili problema na svojoj promociji. Pogonjen solarnom energijom leteo je dva časa i petnaest minuta. To je korak bliže prema planiranom cilju, da se obleti svet u martu [[2015]]. godine.&lt;ref name=&quot;automatski generisano2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.franceinfo.fr/actu/monde/article/du-soleil-comme-moteur-vol-d-essai-reussi-pour-solar-483903|title=Du soleil comme moteur : vol d’essai réussi pour Solar|quote=Du soleil comme moteur : vol d’essai réussi pour Solar|last=Chatelais|first=Evelyne|date=02-06-2014.|format=|publisher=franceinfo|location=|language={{fr}}|accessdate=7. 6. 2015.|archive-date=2015-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924020617/http://www.franceinfo.fr/actu/monde/article/du-soleil-comme-moteur-vol-d-essai-reussi-pour-solar-483903}}&lt;/ref&gt;

Planirano je da prototip ''Solarni impuls 2 (HB-SIB)'', pri ispitivanju u letu, pokaže da je u stanju da neprekidno leti duže od 120 časova, odnosno ukupno 5 dana i 5 noći. Za to vreme je moguće preleteti Pacifik ili Atlantik. Jer njegova brzina je ograničena noću, pošto ne može preći brzinu od 46&amp;nbsp;km/h, zbog štednje noću akumulirane energije tokom dana. U toku noći, ne smeju ostati potpuno prazne litijumske baterije.

Za potrebe fizičkih ograničenja jednog pilota, kabina je produžena u odnosu na prvi prototip. ''Virtuelna kabina'' je takođe razvijena, koja se sastoji od elektronskog nadzora i pripravnosti, povezano sa bazom Pajerna.

Program ispitivanja u letu preko Švajcarske, pre poletanja na svetsku turneju, u martu [[2015]]. godine, sa više stajališta. U toku te misije, planirano je pet zaustavljanja, za zamenu pilota i za medijske intervjue i snimke o ovoj avanturi za svetsku javnost, u šta su uključeni političari i naučnici. Svaka etapa leta traje 3 do 4 dana, što se smatra za maksimalnu podnošljivost za jednog [[pilot]]a. Počelo je iz regiona zaliva preko Burme, Indije, Kine, Pacifika, SAD, južne Evrope i Severne Afrike, i na kraju do početne tačke polaska oko sveta.&lt;ref name=&quot;Premier vol réussi pour Solar Impulse 2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.franceinfo.fr/actu/monde/article/l-avion-solar-impulse-2-reussit-son-premier-vol-483745|title=Premier vol réussi pour Solar Impulse 2|quote=Premier vol réussi pour Solar Impulse 2|last=Ranc|first=Agathe|date=02-06-2014.|format=|publisher=franceinfo|location=|language={{fr}}|accessdate=7. 6. 2015.|archive-date=2015-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924020801/http://www.franceinfo.fr/actu/monde/article/l-avion-solar-impulse-2-reussit-son-premier-vol-483745}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od prototipa 1, kojim su upravljali švajcarski konstruktori i piloti Bertran Pikar i Andre Boršberg, kabina ovog drugog prototipa obezbeđuje prostor samo za jednog pilota.&lt;ref name=&quot;Premier vol réussi pour Solar Impulse 2&quot;/&gt;
== Opis letelice ''Solarni impuls 2 (HB-SIB)'' ==
''Solarni impuls 2 (HB-SIB)'' ima raspon krila 72 metra, veći od najvećeg svetskog putničkogk aviona, [[Airbus A380|Airbusa A380]],&lt;ref name=&quot;Solar Impulse: Around the World in a 100% Sun-powered Airplane&quot;&gt;{{cite web|url=http://gizmodo.com/262940/solar-impulse-around-the-world-in-a-100-sun-powered-airplane|title=Solar Impulse: Around the World in a 100% Sun-powered Airplane|quote=Solar Impulse: Around the World in a 100% Sun-powered Airplane|last=Dugdale|first=Addy|date=5/23/07.|format=|publisher=gizmodo|location=|language={{en}}|accessdate=7. 6. 2015.|archive-date=2016-08-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20160828030845/http://gizmodo.com/262940/solar-impulse-around-the-world-in-a-100-sun-powered-airplane}}&lt;/ref&gt; ali za razliku od njegove mase od 500 tona, kompozitni Solarni impuls 2 (HB-SIB) ima samo 2,3 tone, nešto više od prosečnog automobila.Poseduje veću kabinu, pod pritiskom i naprednu opremu, uključujući i autopilot, što omogućava duže dnevne transkontinentalne i trans-okeanske letove.&lt;ref name=&quot;Major steps&quot;&gt;{{cite web|url=http://info.solarimpulse.com/en/airplane/major-steps/#.VXhPh1JGS08|title=Major steps|quote=Major steps|author=|date=|format=|publisher=info.solarimpulse.|location=|language={{en}}|accessdate=10. 6. 2015.|archive-date=2015-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20150610175605/http://info.solarimpulse.com/en/airplane/major-steps/#.VXhPh1JGS08|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Dodatni kiseonik i razni drugi sistemi podrške životne sredine omogućavaju pilotu krstarenje do nadmorske visine i od 12.000 metara.

Struktura zmaja ''Solarnog impulsa 2'', napravljena je od kompozitnih materijala (karbonskih i fiber vlakana, saćastih sendviča i kompozitne oplate). Donjaka krila, presvučena je elastičnom folijom, a gornjaka krila, trupa i horizontalnog repa, sastoji se od prekrivke, napravljene od solarnih ćelija. Na gornjoj strani krila, trupa i horizontalnog stabilizatora prototipa 2 (''HB-SIB'') raspoređeno je 17.248 solarnih ćelija, koje preko dana pune litijumske baterije, a one potom napajaju pogonske elektro motore tokom noći. Letelicu pogone četiri elektro-motora, s čime se postiže brzina od 140&amp;nbsp;km/h. U cilju uštede energije, avion danju penje na visinu do 8.500 m, a noću se spušta na 1.500 m.&lt;ref name=&quot;Solar Impulse en bref&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impulse: Around the World in a 100% Sun-powered Airplane&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Premier vol réussi pour Solar Impulse 2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Record solar plane's first hop&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8393688.stm |title=Record solar plane's first hop |quote =Record solar plane's first hop|last=Palmer|first=Jason| date =3 December 2009.|format = |publisher=news|location = |language = {{en}} |accessdate =7. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;

Na krilima, integrisane su četiri motorske gondole, u svakoj je ugrađen elektro–motor razvijen u kompaniji Etel, 70 baterija–akumulatora, sistem za upravljanje sa procesom punjenja i pražnjenja i regulacije temperature. Projektovana je izolacija, tako da zadrži toplotu baterija i obezbedi njihovo funkcionisanje, uprkos niskim temperaturama i od -40&amp;nbsp;°C, na visini leta do 8.500 m. Svaki motor ima maksimalnu izlaznu snagu od 13&amp;nbsp;kW. Dvokraka elisa je prečnika od 3,5 m, obrće se brzinom od 200-400 obrtaja u minuti.&lt;ref name=&quot;Solar Impulse en bref&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impulse: Around the World in a 100% Sun-powered Airplane&quot;/&gt;
=== Operativna istorija letelice ''Solarni impuls 2 (HB-SIB)'' ===
''Solar impulse 2'' je prvi put javno prikazan na [[9. april]]a [[2014]]. godine.&lt;ref name=&quot;Building a Solar Airplane&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.solarimpulse.com/en/our-adventure/building-a-solar-airplane|title= Building a Solar Airplane| quote =Building a Solar Airplane|author = | date =Feb 18, 2015.| format = |publisher=solarimpulse.| location = | language = {{en}} |accessdate = 10. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt; Njegov prvi let održan je [[2. jun]]a [[2014]]. godine, kojim je pilotirao Markus Šerdel.&lt;ref name=&quot;Premier vol réussi de l'avion solaire Solar Impulse 2 &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impulse 2: Plane makes inaugural flight&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/news/science-environment-27659068|title=Solar Impulse 2: Plane makes inaugural flight| quote =Solar Impulse 2: Plane makes inaugural flight|last=Amos|first=Jonathan| date =2 June 2014.| format = |publisher=bbc.| location = | language = {{en}} |accessdate = 10. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt; Pri tome letu brzina sletanja je bila oko 43&amp;nbsp;km/h, a popeo se na visinu leta od 5.500 m, a maksimalnu visinu plafon je postigao [[28. oktobar|28. oktobra]] [[2014]]. godine.&lt;ref&gt;Solar Impulse Flies Aircraft For Round-the-World Attempt&quot;. Aviation Week &amp; Space Technology. 9 June. (2014). str. 14. Prvi Night Flight završen je 26. oktobra 2014. godine&lt;/ref&gt;
=== Letom, obilaženje oko sveta (2015. i 2016.) ===
''Solarni impuls 2'' u martu [[2015]]. godine, dostavljen je kompaniji za obnavljanje energije [[Masdar]] u Abu Dabiju.&lt;ref name=&quot;Solar Impulse 2, the #RTW Solar Airplane&quot;&gt;{{cite web|url=http://info.solarimpulse.com/en/our-adventure/solar-impulse-2//#.VX6w3VJGS08|title=Solar Impulse 2, the #RTW Solar Airplane|quote=Solar Impulse 2, the #RTW Solar Airplane|author=|date=|format=|publisher=info.solarimpulse.|location=|language={{en}}|accessdate=15. 6. 2015.|archive-date=2015-12-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20151218170634/http://info.solarimpulse.com/en/our-adventure/solar-impulse-2#.VX6w3VJGS08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Our Adventure&quot;&gt;{{cite web|url=http://info.solarimpulse.com/en/our-adventure/the-first-round-the-world-solar-flight/#.VX6yUVJGS08|title=Our Adventure|quote=Our Adventure|author=|date=|format=|publisher=info.solarimpulse.|location=|language={{en}}|accessdate=15. 6. 2015.|archive-date=2015-12-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20151216192630/http://info.solarimpulse.com/en/our-adventure/the-first-round-the-world-solar-flight#.VX6yUVJGS08}}&lt;/ref&gt; Počeo je letom obilaženje oko sveta, 9. marta 2015. godine.&lt;ref name=&quot;Solar-powered plane takes off for flight around the world&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Solar plane pioneers lay out round-the-world flight plan&quot;&gt;{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/solar-plane-pioneers-lay-round-world-flight-plan-080306681.html|title=Solar plane pioneers lay out round-the-world flight plan| quote =Solar plane pioneers lay out round-the-world flight plan|last=SCHRECK|first=ADAM| date = 20. 1. 2015.| format = |publisher=finance.yahoo.| location = | language = {{en}} |accessdate = 15. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt; Predviđeno je da se vrati na mesto polaska u avgustu [[2015]]. godine, a kontrolni centar cele misije za obilazak sveta preletom, osnovan je u [[Monako|Monaku]], koristeći satelitske veze za neprekidne kontakte u realnom vremenu.&lt;ref name=&quot;Premier vol réussi de l'avion solaire Solar Impulse 2 &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;This solar-powered airplane is about to take its first around-the-world fligh&quot;&gt;{{cite web|url=http://qz.com/325922/watch-this-solar-powered-airplanes-first-around-the-world-flight/|title=This solar-powered airplane is about to take its first around-the-world fligh| quote =This solar-powered airplane is about to take its first around-the-world fligh|last=Mudallal|first=Zainab| date =16 January 2015.| format = |publisher=qz.| location = | language = {{en}} |accessdate = 15. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impulse launches Mission Control Center in Monaco&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.abb-conversations.com/2015/02/solar-impulse-launches-mission-control-center-in-monaco/|title=Solar Impulse launches Mission Control Center in Monaco| quote =Solar Impulse launches Mission Control Center in Monaco|author =author: Gregory Hollings| date = 23. 2. 2015.| format = |publisher=abb-conversations.| location = | language = {{en}} |accessdate = 15. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;

Letelica trenutno kruži u severnoj hemisferi sveta; najbliži će biti ekvatoru prilikom preleta [[Honolulu]]la.&lt;ref name=&quot;This solar-powered airplane is about to take its first around-the-world fligh&quot;/&gt; gde je planiran odmor i smenjivanje pilota Boršhberga i Pikarda, čekajući odgovarajuće vremenske uslove za polijetanje i sletanje na planiranoj trasi.&lt;ref name=&quot;Solar-powered plane on round-the-world flight gets stuck in China&quot;&gt;{{cite web|url=http://edition.cnn.com/2015/04/16/tech/solar-impulse-plane-china/|title=Solar-powered plane on round-the-world flight gets stuck in China| quote =Solar-powered plane on round-the-world flight gets stuck in China|last=Molko|first=David| date =  15. 5. 2015.| format = |publisher=edition.cnn.| location = | language = {{en}} |accessdate = 15. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt; Za većinu svog vremena u vazduhu, ''Solarni impuls 2'' krstari na režimima između 50 i 100&amp;nbsp;km/h, obično sporije na kraju noćnog leta, kako bi racionalisao ostatak elektro-energije u baterijama.&lt;ref name=&quot;Solar plane revs up for historic round-the-world flight&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.yahoo.com/solar-plane-revs-historic-round-world-flight-180504805.html|title=Solar plane revs up for historic round-the-world flight| quote =Solar plane revs up for historic round-the-world flight|last=Keyrouz|first=Wissam| date = 7. 3. 2015.| format = |publisher=news.yahoo.| location = | language = {{en}} |accessdate = 15. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt; Prelazi Pacifika i Atlantika okeana su najduže deonice leta, a očekuje se da će trajati oko pet dana, u dužini od 8.500 kilometara.&lt;ref name=&quot;Premier vol réussi de l'avion solaire Solar Impulse 2 &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Solar plane revs up for historic round-the-world flight&quot;/&gt;

''Solarni impuls 2'' je preleteo Aziju, [[31. maj]]a [[2015]]. godine, na početku je svoga puta preko [[Tihi okean|Tihog okeana]].&lt;ref name=&quot;Solar Impulse plane begins Pacific crossing&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/news/science-environment-32946874|title=Solar Impulse plane begins Pacific crossing| quote =Solar Impulse plane begins Pacific crossing|last=Amos|first=Jonathan| date =31 May 2015.| format = |publisher=bbc.| location = | language = {{en}} |accessdate = 15. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt; Međutim, pogoršanje vremena ga je neplanirano primoralo da sleti 1. juna u Nagoji, u Japanu, gde čeka povoljno vreme da nastavi na put na Havaje.&lt;ref name=Leg7/&gt; Andreu Boršhberg je 1. jula [[2015]]. godine, oborio rekord za samostalni let, kao i rekord za najduže trajanje leta na daljinu sa ljudskom posadom solarnog aviona. Avion ''Solarni impuls 2'' je stigao na Havaje 3. jula, sa postavljenim rekordima za najduži solarne let na svetu, vremenski i po udaljenosti, kao i najduži samostalni let, bez dosipanja goriva.&lt;ref name=&quot;Solar Impulse touches down in Hawaii after record-breaking flight&quot;/&gt;

Napravljene su nove baterije i instalirane u letelicu. Probni letovi su počeli u februaru 2016. godine,&lt;ref name=&quot;Solar Impulse plane makes first maintenance flight in Hawaii&quot;&gt;{{cite web|url=http://phys.org/news/2016-02-solar-impulse-plane-maintenance-flight.html|title=Solar Impulse plane makes first maintenance flight in Hawaii| quote =Solar Impulse plane makes first maintenance flight in Hawaii|author =| date =February 28, 2016'| format = |publisher=phys.org| location = | language = {{en}} |accessdate = 29. 06. 2016.}}&lt;/ref&gt; u cilju pripreme za nastavak preleta preko severne hemisfere, u višednevnevnom neprkidnom letenju solarnim pogonom.&lt;ref name=&quot;Solar Impulse headed back to Abu Dhabi the long way round&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.thenational.ae/uae/exclusive-solar-impulse-headed-back-to-abu-dhabi-the-long-way-round|title=Solar Impulse headed back to Abu Dhabi the long way round| quote =Solar Impulse headed back to Abu Dhabi the long way round|author =Naser Al Wasmi| date =January 8, 2016.| format = |publisher=thenational| location = | language = {{en}} |accessdate = 29. 06. 2016.}}&lt;/ref&gt; Povoljno vreme, u aprilu 2016. godine, obezbeđivalo je da avion može nastaviti svoj put, sletanjem u Kaliforniji, 23. aprila. U tom letu,  B. Pikard je preko video linka, razgovarao sa [[Ban Ki-Mun]] i [[Doris Lojthard]], zvaničnicima [[Generalna skupština Organizacije ujedinjenih nacija|Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]], iz kabine ''Solarni impuls 2''.&lt;ref name=&quot;A majestic solar dragonfly landed in San Francisco - Is this the future?&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/marco-morosini/a-majestic-solar-dragonfl_b_9781484.html|title=A majestic solar dragonfly landed in San Francisco - Is this the future?| quote =A majestic solar dragonfly landed in San Francisco - Is this the future?|author =Marco Morosini| date = 04/28/2016.| format = |publisher=huffingtonpost| location = | language = {{en}} |accessdate = 29. 06. 2016.}}&lt;/ref&gt; Dodatne deonice leta su dodate u SAD kako bi ''Solarni impuls 2'' odleteo u [[Finiks]], Arizona, [[Talsa (Oklahoma)]], [[Dejton]], Ohajo, Lehigh Valej, Pensilvanija i Njujork, gde stiže 11. juna 2016. godine.&lt;ref name=&quot;Solar Impulse 2 lands in New York City, final U.S. destination&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.usatoday.com/story/tech/sciencefair/2016/06/11/solar-impulse-2-solar-powered-plane-new-york-city/85701316/|title=Solar Impulse 2 lands in New York City, final U.S. destination| quote =Solar Impulse 2 lands in New York City, final U.S. destination|author =Doyle Rice| date =June 11, 2016.| format = |publisher=usatoday| location = | language = {{en}} |accessdate = 29. 06. 2016.}}&lt;/ref&gt;

B. Pikard je pilotirao avionom preko Atlantskog okeana; stigao je u [[Sevilja|Sevilju]], Španija, 23. juna 2016. godine.&lt;ref name=&quot;Solar Impulse completes Atlantic crossing with landing in Seville&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.bbc.com/news/science-environment-36598140|title=Solar Impulse completes Atlantic crossing with landing in Seville| quote =Solar Impulse completes Atlantic crossing with landing in Seville|author =Jonathan Amos| date =23 June 2016.| format = |publisher=bbc| location = | language = {{en}} |accessdate = 29. 06. 2016.}}&lt;/ref&gt; Sledeća stanica bio je [[Kairo]], [[Egipat]], 13. jula,&lt;ref name=&quot;Kairo&quot;&gt;{{cite web|first=Jonathan|last=Amos|title=Solar Impulse: Zero-fuel plane lands in Cairo|url=http://www.bbc.com/news/science-environment-36781197|publisher=BBC|accessdate=29. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; odakle se uputio ka konačnoj destinaciji, [[Abu Dabi]]ju, gde se prizemljio 26. jula i tako u 17 etapa kompletirao put oko sveta. Put je trajao 16 [[meseci]] tokom kojih je pređeno više od 42.000&amp;nbsp;km. Ovo je prvi put da je neka letelica pogonjena isključivo na solarni pogon uspela da napravi put oko sveta.&lt;ref name=&quot;AbuDabi&quot;&gt;{{cite web|title=Solar Impulse completes historic round-the-world trip|url=http://www.bbc.com/news/science-environment-36890563|publisher=BBC|accessdate=29. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
==== Detaljna putanja leta&lt;ref name=&quot;Solar plane pioneers lay out round-the-world flight plan&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impule RTW&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.solarimpulse.com/rtw|title=Solar Impule RTW| quote =Solar Impule RTW|author = | date =| format = |publisher=solarimpulse.| location = | language = {{en}} |accessdate = 15. 6. 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Um die Welt ohne Sprit Solar Impulse 2 ist an 25 Tagen in der Luft&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.3sat.de/dynamic/sitegen/bin/sitegen.php?tab=2&amp;source=%2Fnano%2Fbstuecke%2F88819%2Findex.html|title=Um die Welt ohne Sprit &quot;Solar Impulse 2&quot; ist an 25 Tagen in der Luft|quote=Um die Welt ohne Sprit &quot;Solar Impulse 2&quot; ist an 25 Tagen in der Luft|author=|date=|format=|publisher=3sat.|location=|language={{de}}|accessdate=16. 6. 2015.|archive-date=2016-03-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307124541/http://www.3sat.de/dynamic/sitegen/bin/sitegen.php?tab=2&amp;source=%2Fnano%2Fbstuecke%2F88819%2Findex.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; ====
{|border=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;2&quot;
|- style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| Deonica
! class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|Start&lt;ref&gt;All start times are given as [[UTC]], and all start dates are 2015.&lt;/ref&gt;
! class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| Poletanje
! class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| Sletanje
! class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| Trajanje leta
! class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| Rastojanje
! class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| Pros. brzina
! class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| Max. visina
! class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| Pilot / Beleške
|-
! class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|1
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|9. mart 03.12
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|UAE}} [[Abu Dabi (grad)|Abu Dabi]] , [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Oman}} [[Maskat]], [[Oman]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 13&amp;nbsp;h 1&amp;nbsp;min
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 772&amp;nbsp;km
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 59,2&amp;nbsp;km/h
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 6.383 m
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|Andreu Boršhberg&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leg 1 of 13 – Abu Dhabi, United Arab Emirates to Muscat, Oman |url=http://www.solarimpulse.com/leg-1-from-Abu_Dhabi-to-Muscat|publisher=Solar Impulse}}&lt;/ref&gt;
|-
! class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|2
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|10. mart 02.35
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Oman}} [[Maskat]], [[Oman]]
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Indija}} [[Ahmedabad]], [[Indija]]
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 15&amp;nbsp;h&amp;nbsp;20&amp;nbsp;mins
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 1.593&amp;nbsp;km 
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 103,9&amp;nbsp;km/h 
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 8.874 m 
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| B. Pikard&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leg 2 of 13 – Muscat, Oman to Ahmedabad, India |url=http://www.solarimpulse.com/leg-2-from-Muscat-to-Ahmedabad|publisher=Solar Impulse}}&lt;/ref&gt;
|-
! class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|3
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|18. mart 01.48
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Indija}} [[Ahmedabad]], [[Indija]]
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Indija}} [[Varanasi]], [[Indija]]
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 13&amp;nbsp;h&amp;nbsp;15&amp;nbsp;min
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 1.170&amp;nbsp;km
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 88,3&amp;nbsp;km/h 
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 5.182 m
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|Andreu Boršhberg&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leg 3 of 13 – Ahmedabad to Varanasi, India |url=http://www.solarimpulse.com/leg-3-from-Ahmedabad-to-Varanasi|publisher=Solar Impulse}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|4
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|18. mart 23.52
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Indija}} [[Varanasi]], [[Indija]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Mjanmar}} [[Mandalej]], [[Mjanmar]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 13&amp;nbsp;h&amp;nbsp;29&amp;nbsp;min
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 1.536&amp;nbsp;km
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 113,9&amp;nbsp;km/h
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 8.230 m
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|B. Pikard&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leg 4 of 13 – Varanasi, India to Mandalay, Myanmar |url=http://www.solarimpulse.com/leg-4-from-Varanasi-to-Mandalay|publisher=Solar Impulse}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|5
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|29. mart 21.06
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Mjanmar}} [[Mandalej]], [[Mjanmar]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Kina}} [[Čungking]], [[Kina]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 20&amp;nbsp;h&amp;nbsp;29&amp;nbsp;min
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 1.636&amp;nbsp;km 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 79,9&amp;nbsp;km/h 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 8.634 m 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|B. Pikard&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leg 5 of 13 – Mandalay, Myanmar to Chongqing, People's Republic of China|url=http://www.solarimpulse.com/leg-5-from-Mandalay-to-Chongqing|publisher=Solar Impulse}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|6
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 20. april 22.06
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Kina}} [[Čungking]], [[Kina]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Kina}} [[Nanking]], [[Kina]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 17&amp;nbsp;h&amp;nbsp;22&amp;nbsp;min
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 1.384&amp;nbsp;km 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 79,7&amp;nbsp;km/h 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 4.270 m 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| B. Pikard&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leg 6 of 13 – Chongqing to Nanjing, People's Republic of China|url=http://www.solarimpulse.com/leg-6-from-Chongqing-to-Nanjing|publisher=Solar Impulse}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|7
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|30. maj 18.39
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Kina}} [[Nanking]], [[Kina]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Japan}} [[Nagoja]], [[Japan]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 44&amp;nbsp;h&amp;nbsp;9&amp;nbsp;min
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 2.942&amp;nbsp;km 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 66,6&amp;nbsp;km/h 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 8.634 m
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|A. Boršhberg. {{efn|Deonica 7 je planirana da traje 144 sati leta od [[Nanking]], [[Kina]] do [[Havaji|Havaja]] SAD 9.132 km. Pogoršanje vremena u [[Nagoja|Nagoji]], Japan, poremetilo je ovaj plan.&lt;ref name=Leg7/&gt;}}&lt;ref name=Leg7&gt;{{cite web|title=Leg 7 of 13 – Nanjing, China to Nagoya, Japan |url=http://www.solarimpulse.com/leg-7-from-Nanjing-to-Nagoya|publisher=Solar Impulse}}; [http://www.thesundaily.my/news/1438636 &quot;Solar Impulse touches down on unscheduled Japan stop&quot;], ''The Sun Daily'' (Malaysia), 2 June 2015&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|8
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|28. jun 18.03
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Japan}} [[Nagoja]], [[Japan]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Barbers Pojnt Hausing (Havaji)]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 117&amp;nbsp;h&amp;nbsp; 52 min
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 8.924&amp;nbsp;km 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|75,7&amp;nbsp;km/h
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|8.634 m
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|A. Boršhberg&lt;ref name=&quot;Solarni impuls 2 krenuo na svoj najrizičniji let do sada&quot;/&gt;&lt;ref name=Leg7/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leg 8 of 13 – Nagoya, Japan to Phoenix, USA |url=http://www.solarimpulse.com/leg-8-from-Nagoya-to-Hawaii|publisher=Solar Impulse}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|9
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|21. april 2016. 16.15
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Barbers Pojnt Hausing (Havaji)]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Mauntin Vju (Kalifornija)]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 62&amp;nbsp;h&amp;nbsp; 29 min
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 4.086&amp;nbsp;km 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|65,4&amp;nbsp;km/h
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|8.634 m
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|B. Pikard&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leg 9 of 13 – Hawaii to Phoenix, USA |url=http://www.solarimpulse.com/leg-9-from-Hawaii-to-Phoenix|publisher=Solar Impulse}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|10
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|2. maj 12.03 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Mauntin Vju (Kalifornija)]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Finiks]], [[Arizona|AZ]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 15&amp;nbsp;h&amp;nbsp;52 min
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 1.113&amp;nbsp;km 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 70,2&amp;nbsp;km/h
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 6.706 m
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|A. Boršhberg{{efn|Destinacije po srednjoj Americi biće određene tek pre poletanja iz [[Finiks]]a.&lt;ref name=Leg10/&gt;}}&lt;ref name=Leg10&gt;{{cite web|title=Leg 10 of 13 – Phoenix, USA to Mid-USA |url=http://www.solarimpulse.com/leg-10-from-Phoenix-to-Mid_USA|publisher=Solar Impulse}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|11
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|12. maj 11.05
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Finiks]], [[Arizona|AZ]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Talsa (Oklahoma)]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|18&amp;nbsp;h&amp;nbsp;10 min
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 1.570&amp;nbsp;km   
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 86,4&amp;nbsp;km/h
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 6.706 m
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|B. Pikard&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leg 11 of 13 – Mid-USA to New York, USA |url=http://www.solarimpulse.com/leg-11-from-Mid_USA-to-New_York|publisher=Solar Impulse}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|12
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|21. maj 09.22
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Talsa (Oklahoma)]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Dejton]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 16&amp;nbsp;h&amp;nbsp; 34 min
| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 1.113&amp;nbsp;km
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 67,2&amp;nbsp;km/h
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 6.401 m
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|A. Boršhberg&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leg 12 of 13 – New York, USA to Europe/Africa|url=http://www.solarimpulse.com/leg-12-from-New_York-to-Europe_Africa|publisher=Solar Impulse}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|13
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|25. maj 08.02
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Dejton]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Lehigh Valej]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 16&amp;nbsp;h&amp;nbsp;49 min 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|1.044&amp;nbsp;km 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|62,2&amp;nbsp;km/h
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|4.572 m
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|A. Boršhberg&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leg 13 of 13 – Europe/Africa to Abu Dhabi, United Arab Emirates|url=http://www.solarimpulse.com/leg-13-from-Europe_Africa-to-Abu_Dhabi|publisher=Solar Impulse}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|14
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|11. jun 03.18
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Lehigh Valej]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Njujork]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 4&amp;nbsp;h&amp;nbsp;41 min 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|265&amp;nbsp;km 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|56,6&amp;nbsp;km/h
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|915 m
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|A. Boršhberg&lt;ref name=&quot;A Historic flight over the Statue of Liberty&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.solarimpulse.com/leg-14-from-Lehigh_Valley-to-New_York|title=A Historic flight over the Statue of Liberty| quote =A Historic flight over the Statue of Liberty|author =| date =| format = |publisher=solarimpulse| location = | language = {{en}} |accessdate = 29. 06. 2016.}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|15
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|20. jun 06.30
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|SAD}} [[Njujork]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Španija}} [[Sevilja]], [[Španija]] 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|71&amp;nbsp;h&amp;nbsp;8 min 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|6.265&amp;nbsp;km
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|88,1&amp;nbsp;km/h
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|8.534 m
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|B. Pikard&lt;ref name=&quot;The Atlantic Crossing is completed!&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.solarimpulse.com/leg-15-from-New_York-to-Seville|title=The Atlantic Crossing is completed!| quote =The Atlantic Crossing is completed!|author =| date =| format = |publisher=solarimpulse| location = | language = {{en}} |accessdate = 29. 06. 2016.}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|16
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|11. jul 04.20
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Španija}} [[Sevilja]], [[Španija]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Egipat}} [[Kairo]] , [[Egipat]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 48&amp;nbsp;h&amp;nbsp;50 min
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|3.745&amp;nbsp;km 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|76,7&amp;nbsp;km/h
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|8.534 m
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|A. Boršhberg&lt;ref name=&quot;Leg 16: Seville to Cairo&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.solarimpulse.com/leg-16-from-Seville-to-Cairo|title=Leg 16: Seville to Cairo| quote =Leg 16: Seville to Cairo|author =| date =| format = |publisher=solarimpulse| location = | language = {{en}} |accessdate = 13. 07. 2016.}}&lt;/ref&gt;
|-
!class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|17
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|23. jul 23.28
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|Egipat}} [[Kairo]] , [[Egipat]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|{{zas|UAE}} [[Abu Dabi]] , [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]]
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;| 48&amp;nbsp;h&amp;nbsp;37 min
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|2.694&amp;nbsp;km 
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|55,4&amp;nbsp;km/h
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|8.534 m
|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;|B. Pikard&lt;ref name=&quot;Leg 17: Cairo to Abu Dhabi&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.solarimpulse.com/leg-17-from-Cairo-to-Abu_Dhabi|title=Leg 17: Cairo to Abu Dhabi| quote =Leg 17: Cairo to Abu Dhabi|author =| date =| format = |publisher=solarimpulse| location = | language = {{en}} |accessdate = 29. 07. 2016.}}&lt;/ref&gt;
|-
! Ukupno
! 
!
!
! align=right | 558&amp;nbsp;h&amp;nbsp;7&amp;nbsp;min
! align=right | 42.438&amp;nbsp;km
! align=right | 76,0&amp;nbsp;km/h
! align=right | 8.874&amp;nbsp;m
!
|}

== Ljudski resursi i kooperanti u programu ==
Program, koji je počeo u 2003. godini, angažovao je u direktno učešće 65 ljudi u 2009. godini. Pored toga, program je podržavalo ga je oko pedeset kooperanata, istraživačkih institucija i malih i srednjih preduzeća.
* Glavni partneri: Solvay, Omega i Deutsche Bank,
* Zvanični partneri: Bayer MaterialScience, Altran i Swisscom.
Prosvetnoj naučnoj instituciji {{jez-fr|L'École polytechnique fédérale de Lausanne (EPFL)}}, zvanični su naučni konsultanti, Altran i Daso Avioni.

''Solarni impuls'' pod pokroviteljstvom Evropske komisije, od aprila 2008. godine.

Porodica Pikard ima veoma bogatu istraživačku tradiciju u oblasti avijacije: kapsula pod pritiskom i prvi meteorološki balon (Ogist Pikard), rekord porinutog batiskafa (Jakus Pikard), a prvi neprekidni let oko sveta sa balonom (Bertrand Pikard).&lt;ref name=&quot;What is Solar Impulse ?&quot;/&gt;

== Karakteristike ==
[[Datoteka:Solar Impulse SI2 pilote Bertrand Piccard Payerne November 2014.jpg|&lt;center&gt;''Solarni impuls 2'', na aerodromu u Paiernu u novembru [[2014]]. godine.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
{|border=&quot;1&quot; align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;2&quot;
|+'''Karakteristike prototipova aviona Solarni impuls'''
|- style=&quot;background:skyBlue;&quot;
!colspan=&quot;4&quot; |PROTOTIPOVI
|- style=&quot;background:skyBlue;&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|Parametri
!HB-SIA&lt;ref name=&quot;Around the World in a Solar Airplane: Solar Impulse&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impulse en bref&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Solar Impulse: Around the World in a 100% Sun-powered Airplane&quot; /&gt;
!HB-SIB&lt;ref name=&quot;Premier vol réussi de l'avion solaire Solar Impulse 2 &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Du soleil comme moteur : vol d’essai réussi pour Solar&quot;/&gt;
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Posada'''
|dvoje
|jedan
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Maksimalna masa'''
|1.600&amp;nbsp;kg
|2.300&amp;nbsp;kg
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Razmah krila'''
|63,40&amp;nbsp;m
|72&amp;nbsp;m
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Površina krila'''
|200&amp;nbsp;m²
|269,5&amp;nbsp;m²
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Vitkost krila'''
|20&amp;nbsp;
|20&amp;nbsp;
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Odnos'''  &lt;math&gt;\frac{G}{S}&lt;/math&gt;
|8&amp;nbsp;kg/m²
|8,5&amp;nbsp;kg/m²
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Dužina'''
|21,85&amp;nbsp;m
|21,85&amp;nbsp;m
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Visina'''
|6,40&amp;nbsp;m
|6,40&amp;nbsp;m
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Maksimalna brzina'''
|?&amp;nbsp;km/h
|140&amp;nbsp;km/h
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Brzina krstarenja'''
|70&amp;nbsp;km/h
|90&amp;nbsp;km/h
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Brzina poletanja'''
|35&amp;nbsp;km/h
|35&amp;nbsp;km/h
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Eksplotacioni plafon leta'''
|8.500&amp;nbsp;m
|8.500&amp;nbsp;m
|-
| colspan=&quot;2&quot; | '''Mah plafon leta'''
|12.000&amp;nbsp;m
|12.000&amp;nbsp;m
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | '''Pogon'''
| četiri motora
|4 h 7,36&amp;nbsp;kW 
|4 h 13&amp;nbsp;kW
|-
| prečnika 
|3,5 metra
|3,5 metra
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | '''[[Li-Po]] baterije'''
|[[Masa]]
|400&amp;nbsp;kg
|633&amp;nbsp;kg
|-
| spefični kapacitet inergije
|200 Wh/kg
|260 Wh/kg  
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |'''Solarne baterije'''
|monokristalne
foto–naponske ćelije 22,5 %
|11.628 ukupno
10.748 na krilu
|17.248 ukupno
|-
|pokrivaju površinu
| 200 +&amp;nbsp;m²
| 269,5 +&amp;nbsp;m²
|-
|daju snagu
| 45&amp;nbsp;kW
| 66&amp;nbsp;kW 
|}

== Povezano ==
* [[Avion Helios]]
* [[Zefir (letelica)]]

== Napomene ==
{{notelist|group=lower-alpha}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Solar Impulse}}
* {{fr}} [http://copenhague.arte.tv/paroles-dexperts/robert-kandel-copenhague-changement-climat/ L'équipe du Solar Impulse au Parlement européen avec Robert Kandel]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{en}} [http://www.ted.com/talks/lang/eng/bertrand_piccard_s_solar_powered_adventure.html Bertrand Piccard lors d'une conférence TED à propos de son projet Solar Impulse en juillet 2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111027001324/http://www.ted.com/talks/lang/eng/bertrand_piccard_s_solar_powered_adventure.html |date=2011-10-27 }}
* {{ru}} [http://www.membrana.ru/lenta/?9911 Ночной солнечный самолёт впервые поднялся в воздух] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100507214813/http://www.membrana.ru/lenta/?9911 |date=2010-05-07 }}
* {{ru}} [http://www.3dnews.ru/news/nachinautsya_testi_solnechnogo_samolshta_dlya_krugosvetki/ Načinaюtsя testы solnečnogo samolёta dlя krugosvetki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100813135103/http://www.3dnews.ru/news/nachinautsya_testi_solnechnogo_samolshta_dlya_krugosvetki/ |date=2010-08-13 }}
* {{en}} [http://www.youtube.com/user/SolarImpulseChannel#p/u/0/_zir0f9b1zA Solar Impulse - Best of Night Flight]
* {{sr}} [http://www.mondo.rs/s238998/Magazin/Travel/Leti_leti_avion_bez_goriva.html Leti, leti... avion bez goriva!]

[[Kategorija:Avioni 2000-ih]]
[[Kategorija:Civilni avioni]]
[[Kategorija:Eksperimentalni avioni]]
[[Kategorija:Švicarski avioni]]
[[Kategorija:Solarna energija]]</text>
      <sha1>1j18kwx14lt46m1efcg6au9asffipfh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Star Trek: Enterprise</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4612590</id>
    <revision>
      <id>42482025</id>
      <parentid>42275513</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T09:00:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-136850</username>
        <id>267696</id>
      </contributor>
      <comment>/* Radnja */</comment>
      <origin>42482025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7502" sha1="e39r2v5xpi68cqmcmsakn3bwlrcshx6" xml:space="preserve">{{Infokutija02 TV
| naziv_emisije = Star Trek: Enterprise
| nazive_emsisije_2 = Enterprise
| slika = Star Trek ENT logo.svg
| žanr = {{Plainlist|
* [[Science fiction]]
* [[avanturistička fikcija|akcijska avantura]]
}}
| kompanije = {{Plainlist|
* [[Paramount Television]]
* Braga Productions
* Rick Berman Productions
}}
| distributer = [[CBS Television Distribution]]
| budžet                   = 1,7 mil. po epizodi (sezone 1-3)
800.000 $ po epizodi (sezona 4)
| slika_format = {{Plainlist|
* [[1080p]] ([[High-definition television|HDTV]] produkcija)
* [[720p]] (HDTV prilikom premijere)
}}
| trajanje = 42 min. po epizodi
| kreator = {{Plainlist|
* [[Rick Berman]]
* [[Brannon Braga]]
}}
| izvršni_producent = {{Unbulleted list|item_style=white-space: nowrap | [[Rick Berman]] }} '''[[Showrunner]]:''' {{Unbulleted list|item_style=white-space: nowrap; padding-left: 1.5em | [[Brannon Braga]] {{Smaller|(2001–2005)}} | [[Manny Coto]] {{Smaller|(2004–2005)}} }}
| based_on = {{Based on|''[[Star Trek]]''|[[Gene Roddenberry]]}}
| uloge = {{Plainlist|
* [[Scott Bakula]]
* [[John Billingsley]]
* [[Jolene Blalock]]
* [[Dominic Keating]]
* [[Anthony Montgomery]]
* [[Linda Park]]
* [[Connor Trinneer]]
}}
| uvodna_tema = &quot;[[Faith of the Heart#Russell Watson cover version|Where My Heart Will Take Me]]&quot; ([[Russell Watson]])
| kompozitor = {{Plainlist|
* [[Dennis McCarthy (kompozitor)|Dennis McCarthy]]
* [[Jay Chattaway]]
* [[Brian Tyler]]
* [[John Frizzell]]
* [[Mark McKenzie]]
* [[David Bell (kompozitor)|David Bell]]
* [[Velton Ray Bunch]]
* [[Kevin Kiner]]
* [[Paul Ballinger]]
}}
| zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik = engleski
| mreža = [[UPN]]
| početak = {{Start date|2001|9|26|df=y}}
| kraj = {{End date|2005|5|13|df=y}}
| br_sezona = 4
| br_epizoda = 98
| lista_epizoda = Lista epizoda Star Trek: Enterprise
| prethodi = ''[[Star Trek: Voyager]]'' (1995 - 2001)
| slijedi = ''[[Star Trek: Discovery]]'' (2017 -)
| srodno = [[Star Trek#Television series|''Star Trek'' TV series]]
| website = http://www.startrek.com/page/star-trek-enterprise
| website_title = ''Star Trek: Enterprise'' at StarTrek.com
}}

'''Enterprajz''' ({{jez-eng|Enterprise}}, od treće sezone '''Zvjezdane staze: Enterprajz''' ({{jez-eng|Star Trek: Enterprise}})) je peti i posljednji [[Naučna fantastika|naučnofantastični]] [[televizijska serija|serijal]] ''Zvjezdanih staza''. Hronološki predstavlja sam početak [[Ljudi (Zvezdane staze)|čovjekovog]] istraživanja svemira i prati avanture posade [[Enterprajz]]a, prvog ljudskog [[svemirske letelice|svemirskog broda]] sa [[Vorp pogon|vorp]] brzinom 5, 10 godina prije formiranja [[Ujedinjena Federacija Planeta|Ujedinjene federacije planeta]].&lt;ref&gt;[http://www.starpulse.com/Television/Star_Trek:_Enterprise/Summary/ ''Star Trek: Enterprise Summary''] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121210042813/http://www.starpulse.com/Television/Star_Trek:_Enterprise/Summary/ |date=2012-12-10 }} {{en}}, Pristupljeno 24. 8. 2006.&lt;/ref&gt; Glavni likovi u seriji su: kapetan [[Džonatan Arčer]], komandir [[T'Pol]], glavni inženjer [[Čarls Taker|Čarls „Trip“ Taker III]], oficir za naoružanje [[Malkom Rid]], oficir za komunikacije [[Hoši Sato]], kormilar [[Travis Mejveder]] i doktor [[Floks]]. U ovom serijalu se sva tehnologija, koja je u ostalim serijalima uobičajena, tek mora stvoriti ili je tek u početnom stadijumu razvoja.

Tvorci serijala su [[Branon Braga]] ''(Brannon Braga)'' i [[Rik Berman]] ''(Rick Berman)''. Snimljene su četiri sezone, a serija se prikazivala od [[2001]]. do [[2005]]. Gledanost serije je u početku bila zadovoljavajuća, ali je brzo opala.&lt;ref&gt;Ova tvrdnja se može naći u pregledu poslednje sezone u ''DVDVerdict'': [http://www.dvdverdict.com/reviews/enterpriseseason4.php ''Verdict Review Star Trek:Enterprise Season Four''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101217042623/http://www.dvdverdict.com/reviews/enterpriseseason4.php |date=2010-12-17 }} {{en}}&lt;/ref&gt; Uz ''Originalnu seriju'', ovo je druga serija čije je snimanje prekinuto na zahtjev studija, a ne na zahtjev producenata.&lt;ref&gt;[http://blogs.amctv.com/scifi-scanner/2008/10/interview-with-j-michael-straczynski-2.php ''Clayton Neuman: Masters of SciFi - J. Michael Straczynski on Changeling's Message and Warp-Speed Writing for Ninja Assassin''] {{en}}, Pristupljeno 14. 10. 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://bztv.typepad.com/newsviews/files/ST2004Reboot.pdf ''J. Michael Straczynski, Bryce Zabel: Star Trek: Reboot the Universe''] {{Webarchive|url=http://webarchive.loc.gov/all/20100506115044/http://bztv.typepad.com/newsviews/files/ST2004Reboot.pdf |date=2010-05-06 }} {{en}}, Pristupljeno 14. 10. 2008.&lt;/ref&gt;

== Radnja ==

=== 1. i 2. sezona ===

Prve dvije sezone bave se misijama prvog zemaljskog svemirskog broda koji je probio barijeru od warp 5 (~213 [[Brzina svjetlosti|''c'']]), što je u ljudskoj povijesti slično probijanju zvučne barijere, jer je omogućilo međuzvjezdane letove. Kroz epizode se prikazuje kako se razvijala [[Ujedinjena Federacija Planeta]] i prikazuje se razvijanje tehnologija poput štitova, koje se koriste u budućnosti. Također se pobliže prikazuje kontakt ljudi s drugim rasama u svemiru. 
 
=== 3. sezona ===

Treća sezona prati jednu priču. Rasa Xindi napadne Zemlju. U strahu da je oružje koje su Xindi u napadu koristili bio samo prototip, Enterprise traži matični planet Xindia, kako bi ih uspio spriječiti u gradnji jačeg i destruktivnijeg oružja. Na kraju sezone Enterprise biva odjednom bačen u 2. svjetski rat.

=== 4. sezona ===

Vraća se ideji 1. i 2. sezone. Prati se više različitih radnji kroz epizode koje su povezane s prijašnjim serijama Zvjezdanih staza. Pojavljuje se i nova rasa, Romulanci. Producenti su okončali snimanje serije s 4. sezonom zbog niske gledanosti.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
| [[Skot Bakjula]] || Kapetan [[Džonatan Arčer]]
|-
| [[Džolin Blejlok]] || [[T'Pol]]
|-
| [[Konor Trinir]] || [[Čarls Taker|Čarls „Trip“ Taker III]]
|-
| [[Dominik Kiting]] || [[Malkom Rid]]
|-
| [[Linda Park]] || [[Hoši Sato]]
|-
| [[Entoni Montgomeri]] || [[Travis Mejveder]]
|-
| [[Džon Bilingsli]] || Dr. [[Floks]]
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Star Trek: Enterprise}}
* [http://www.startrek.com/startrek/view/series/ENT/index.html ''Star Trek: Enterprise''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100713041810/http://www.startrek.com/startrek/view/series/ENT/index.html |date=2010-07-13 }} na StarTrek.com {{en}}
* [http://www.scifi.com/enterprise ''Star Trek: Enterprise''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090324214320/http://www.scifi.com/enterprise/ |date=2009-03-24 }} na SCIFI.com {{en}}
* [http://www.startrek.com/startrek/view/features/documentaries/article/3686.html Identification of images in opening credits] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031218170729/http://www.startrek.com/startrek/view/features/documentaries/article/3686.html |date=2003-12-18 }} {{en}}
* {{IMDb naslov|0244365}}
* [http://sr.memory-alpha.org/wiki/%D0%97%D0%B2%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D0%B5_%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B7%D0%B5:_%D0%95%D0%BD%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BF%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B7 Članak o Enterprajzu na Uspomenama Alfe] {{sr}}

{{Star Trek}}

{{TVSvijek|2001|2005|Star Trek Enterprise}}

[[Kategorija:Američke TV-serije]]
[[Kategorija:SF-serije]]
[[Kategorija:Star Trek televizijske serije|Enterprise]]
[[Kategorija:Star Trek: Enterprise| ]]</text>
      <sha1>e39r2v5xpi68cqmcmsakn3bwlrcshx6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482026</id>
      <parentid>42482025</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T09:00:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-136850</username>
        <id>267696</id>
      </contributor>
      <comment>/* 1. i 2. sezona */</comment>
      <origin>42482026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7500" sha1="m3qjseovfn9vcu5ogowku02qgz562gh" xml:space="preserve">{{Infokutija02 TV
| naziv_emisije = Star Trek: Enterprise
| nazive_emsisije_2 = Enterprise
| slika = Star Trek ENT logo.svg
| žanr = {{Plainlist|
* [[Science fiction]]
* [[avanturistička fikcija|akcijska avantura]]
}}
| kompanije = {{Plainlist|
* [[Paramount Television]]
* Braga Productions
* Rick Berman Productions
}}
| distributer = [[CBS Television Distribution]]
| budžet                   = 1,7 mil. po epizodi (sezone 1-3)
800.000 $ po epizodi (sezona 4)
| slika_format = {{Plainlist|
* [[1080p]] ([[High-definition television|HDTV]] produkcija)
* [[720p]] (HDTV prilikom premijere)
}}
| trajanje = 42 min. po epizodi
| kreator = {{Plainlist|
* [[Rick Berman]]
* [[Brannon Braga]]
}}
| izvršni_producent = {{Unbulleted list|item_style=white-space: nowrap | [[Rick Berman]] }} '''[[Showrunner]]:''' {{Unbulleted list|item_style=white-space: nowrap; padding-left: 1.5em | [[Brannon Braga]] {{Smaller|(2001–2005)}} | [[Manny Coto]] {{Smaller|(2004–2005)}} }}
| based_on = {{Based on|''[[Star Trek]]''|[[Gene Roddenberry]]}}
| uloge = {{Plainlist|
* [[Scott Bakula]]
* [[John Billingsley]]
* [[Jolene Blalock]]
* [[Dominic Keating]]
* [[Anthony Montgomery]]
* [[Linda Park]]
* [[Connor Trinneer]]
}}
| uvodna_tema = &quot;[[Faith of the Heart#Russell Watson cover version|Where My Heart Will Take Me]]&quot; ([[Russell Watson]])
| kompozitor = {{Plainlist|
* [[Dennis McCarthy (kompozitor)|Dennis McCarthy]]
* [[Jay Chattaway]]
* [[Brian Tyler]]
* [[John Frizzell]]
* [[Mark McKenzie]]
* [[David Bell (kompozitor)|David Bell]]
* [[Velton Ray Bunch]]
* [[Kevin Kiner]]
* [[Paul Ballinger]]
}}
| zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik = engleski
| mreža = [[UPN]]
| početak = {{Start date|2001|9|26|df=y}}
| kraj = {{End date|2005|5|13|df=y}}
| br_sezona = 4
| br_epizoda = 98
| lista_epizoda = Lista epizoda Star Trek: Enterprise
| prethodi = ''[[Star Trek: Voyager]]'' (1995 - 2001)
| slijedi = ''[[Star Trek: Discovery]]'' (2017 -)
| srodno = [[Star Trek#Television series|''Star Trek'' TV series]]
| website = http://www.startrek.com/page/star-trek-enterprise
| website_title = ''Star Trek: Enterprise'' at StarTrek.com
}}

'''Enterprajz''' ({{jez-eng|Enterprise}}, od treće sezone '''Zvjezdane staze: Enterprajz''' ({{jez-eng|Star Trek: Enterprise}})) je peti i posljednji [[Naučna fantastika|naučnofantastični]] [[televizijska serija|serijal]] ''Zvjezdanih staza''. Hronološki predstavlja sam početak [[Ljudi (Zvezdane staze)|čovjekovog]] istraživanja svemira i prati avanture posade [[Enterprajz]]a, prvog ljudskog [[svemirske letelice|svemirskog broda]] sa [[Vorp pogon|vorp]] brzinom 5, 10 godina prije formiranja [[Ujedinjena Federacija Planeta|Ujedinjene federacije planeta]].&lt;ref&gt;[http://www.starpulse.com/Television/Star_Trek:_Enterprise/Summary/ ''Star Trek: Enterprise Summary''] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121210042813/http://www.starpulse.com/Television/Star_Trek:_Enterprise/Summary/ |date=2012-12-10 }} {{en}}, Pristupljeno 24. 8. 2006.&lt;/ref&gt; Glavni likovi u seriji su: kapetan [[Džonatan Arčer]], komandir [[T'Pol]], glavni inženjer [[Čarls Taker|Čarls „Trip“ Taker III]], oficir za naoružanje [[Malkom Rid]], oficir za komunikacije [[Hoši Sato]], kormilar [[Travis Mejveder]] i doktor [[Floks]]. U ovom serijalu se sva tehnologija, koja je u ostalim serijalima uobičajena, tek mora stvoriti ili je tek u početnom stadijumu razvoja.

Tvorci serijala su [[Branon Braga]] ''(Brannon Braga)'' i [[Rik Berman]] ''(Rick Berman)''. Snimljene su četiri sezone, a serija se prikazivala od [[2001]]. do [[2005]]. Gledanost serije je u početku bila zadovoljavajuća, ali je brzo opala.&lt;ref&gt;Ova tvrdnja se može naći u pregledu poslednje sezone u ''DVDVerdict'': [http://www.dvdverdict.com/reviews/enterpriseseason4.php ''Verdict Review Star Trek:Enterprise Season Four''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101217042623/http://www.dvdverdict.com/reviews/enterpriseseason4.php |date=2010-12-17 }} {{en}}&lt;/ref&gt; Uz ''Originalnu seriju'', ovo je druga serija čije je snimanje prekinuto na zahtjev studija, a ne na zahtjev producenata.&lt;ref&gt;[http://blogs.amctv.com/scifi-scanner/2008/10/interview-with-j-michael-straczynski-2.php ''Clayton Neuman: Masters of SciFi - J. Michael Straczynski on Changeling's Message and Warp-Speed Writing for Ninja Assassin''] {{en}}, Pristupljeno 14. 10. 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://bztv.typepad.com/newsviews/files/ST2004Reboot.pdf ''J. Michael Straczynski, Bryce Zabel: Star Trek: Reboot the Universe''] {{Webarchive|url=http://webarchive.loc.gov/all/20100506115044/http://bztv.typepad.com/newsviews/files/ST2004Reboot.pdf |date=2010-05-06 }} {{en}}, Pristupljeno 14. 10. 2008.&lt;/ref&gt;

== Radnja ==

=== 1. i 2. sezona ===

Prve dvije sezone bave se misijama prvog zemaljskog svemirskog broda koji je probio barijeru od warp 5 (~213 [[Brzina svjetlosti|''c'']]), što je u ljudskoj povijesti slično probijanju zvučne barijere, jer je omogućilo međuzvjezdane letove. Kroz epizode se prikazuje kako se razvijala [[Ujedinjena Federacija Planeta]] i prikazuje se razvijanje tehnologija poput štitova, koje se koriste u budućnosti. Također se pobliže prikazuje kontakt ljudi s drugim rasama u svemiru.

=== 3. sezona ===

Treća sezona prati jednu priču. Rasa Xindi napadne Zemlju. U strahu da je oružje koje su Xindi u napadu koristili bio samo prototip, Enterprise traži matični planet Xindia, kako bi ih uspio spriječiti u gradnji jačeg i destruktivnijeg oružja. Na kraju sezone Enterprise biva odjednom bačen u 2. svjetski rat.

=== 4. sezona ===

Vraća se ideji 1. i 2. sezone. Prati se više različitih radnji kroz epizode koje su povezane s prijašnjim serijama Zvjezdanih staza. Pojavljuje se i nova rasa, Romulanci. Producenti su okončali snimanje serije s 4. sezonom zbog niske gledanosti.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
| [[Skot Bakjula]] || Kapetan [[Džonatan Arčer]]
|-
| [[Džolin Blejlok]] || [[T'Pol]]
|-
| [[Konor Trinir]] || [[Čarls Taker|Čarls „Trip“ Taker III]]
|-
| [[Dominik Kiting]] || [[Malkom Rid]]
|-
| [[Linda Park]] || [[Hoši Sato]]
|-
| [[Entoni Montgomeri]] || [[Travis Mejveder]]
|-
| [[Džon Bilingsli]] || Dr. [[Floks]]
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Star Trek: Enterprise}}
* [http://www.startrek.com/startrek/view/series/ENT/index.html ''Star Trek: Enterprise''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100713041810/http://www.startrek.com/startrek/view/series/ENT/index.html |date=2010-07-13 }} na StarTrek.com {{en}}
* [http://www.scifi.com/enterprise ''Star Trek: Enterprise''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090324214320/http://www.scifi.com/enterprise/ |date=2009-03-24 }} na SCIFI.com {{en}}
* [http://www.startrek.com/startrek/view/features/documentaries/article/3686.html Identification of images in opening credits] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031218170729/http://www.startrek.com/startrek/view/features/documentaries/article/3686.html |date=2003-12-18 }} {{en}}
* {{IMDb naslov|0244365}}
* [http://sr.memory-alpha.org/wiki/%D0%97%D0%B2%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D0%B5_%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B7%D0%B5:_%D0%95%D0%BD%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BF%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B7 Članak o Enterprajzu na Uspomenama Alfe] {{sr}}

{{Star Trek}}

{{TVSvijek|2001|2005|Star Trek Enterprise}}

[[Kategorija:Američke TV-serije]]
[[Kategorija:SF-serije]]
[[Kategorija:Star Trek televizijske serije|Enterprise]]
[[Kategorija:Star Trek: Enterprise| ]]</text>
      <sha1>m3qjseovfn9vcu5ogowku02qgz562gh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orsini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4615852</id>
    <revision>
      <id>42481923</id>
      <parentid>42399049</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T15:11:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-137309</username>
        <id>267475</id>
      </contributor>
      <origin>42481923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8672" sha1="2opum5uhgb9119l2pefn1ytd1pbaj2e" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime =Orsini
| izvorno_ime =&lt;small&gt;&lt;/small&gt;
| slika_panorama =Blason_fam_it_Orsini.svg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =&lt;center&gt;[[Porodica|Porodični]] [[grb]] 
| lokacija_ime   =[[Spisak država|Država]]	
| lokacija_info  ={{flag|Italija}}	  	
}}
'''Orsini''' je ime [[rim]]ske [[porodica|porodične]] [[Dinastija|dinastije]] čija se geneza može pratiti od kraja [[10. vijek]]a.&lt;ref name=tre/&gt;

Orsini su imali značajnu ulogu u životu [[Rimska kurija|Rimske kurije]] dali su nekoliko [[kardinal]]a i troje [[papa]]; [[Celestin III|Celestina III]], [[Nikola III.|Nikolu III.]] i [[Benedikt XIII.|Benedikta XIII.]].

== Historija ==

Osnivač [[Dinastija|dinastije]] Orsini bio je Orso Bobone krajem [[12. vijek]]a. Orso je bio bliski rođak [[papa|pape]] [[Celestin III|Celestina III]] i [[senator]]a Mattea Rossa koji ga je uveo u svijet 
[[politika|politike]] i doveo do pozicije [[gvelfi i gibelini|gvelskog]] lidera u [[Rim]]u, što je Orsinije odredilo kao neprijatelje [[gvelfi i gibelini|gibelinskih]] [[Colonna (porodica)|Colonna]].&lt;ref name=tre/&gt; 
Tu politiku nastavili su orsinijevski [[kardinal]]i Giovanni Gaetano (kasniji [[papa]] [[Nikola III.]]), Matteo Rosso i Napoleone.&lt;ref name=tre/&gt; 
Iako je na [[konklava|konklavi]] [[1305]]., održanoj nakon [[smrt]]i [[papa|pape]] [[Bonifacije VIII.|Bonifacije VIII]] [[kardinal]] Napoleone Orsini, potpuno nenadano odlučio podržati [[izbori|izbor]] 
[[Francuzi|Francuza]] Bertranda de Gota ([[Klement V.]]) i kasniju selidbu [[Rimska kurija|Rimske kurije]] u [[Avignon]].&lt;ref name=tre/&gt;

Orsini su u međuvremenu u [[Rim]]u nastavili biti ljuti neprijatelji [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] pa su početkom [[14. vijek]]a pokušali spriječiti ulazak u Rim [[Rimsko-njemački car|cara]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Heinrich VII, car Svetog Rimskog Carstva|Heinricha VII]]. U to vrijeme ih je samo epizoda sa [[senator]]om 
[[Cola di Rienzo|Colom Rienzom]] prisilila na kratko primirje sa tradicionalnim neprijateljima [[Colonna (porodica)|Porodicom Colonna]].&lt;ref name=tre/&gt; 
Kad su se [[papa|pape]] vratile u [[Rim]], Orsiniji su nastavili biti lojalni prema njima, dajući [[Rimska kurija|kuriji]] sposobne i hrabre [[vojnik]]e kao što je bili Niccolo i Paolo.  
Orodili su sa [[Medici]]jima, kad se [[Lorenzo de' Medici|Lorenzo Veličanstveni]] [[Vjenčanje|oženio]] sa Clarice.&lt;ref name=tre/&gt;

Kratkotrajno su pali u nemilost kad ih je stao proganjati [[Cesare Borgia]] za komplot protiv [[papa|pape]]. Orsini su povratili moć i bogatstvo sa Fabiom i Gian Giordanom koji se [[1511]]. izmirio sa [[Colonna (porodica)|Colonnama]]. Napoleone Orsini se hrabro suprostavio [[Nijemci|njemačkim]] [[najamnik|najamnicima]] (landsknecht) [[car]]a [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] za [[Pljačka Rima (1527)|Pljačke Rima - 1527]].&lt;ref name=tre/&gt;

Camillo Orsini bio je generalni [[guverner]] [[Papinska Država|Papinske Države]] za [[Pontifeks|pontifikata]] [[Pavao IV.|Pavla IV.]], a od [[1718]]. za [[Pontifeks|pontifikata]] [[papa|pape]] [[Klement XI.|Klementa XI.]] Orsiniji imaju privilegiju da ih se postavlja za glavne savjetnike papa.&lt;ref name=tre/&gt;

=== Grane ===
Od najstarijih vremena Orsiniji se dijele na brojne [[porodica|familijarne]] grane od kojih su samo neke, kao one nastale od [[13. vijek]]a nadalje, [[historija|historijski]] pouzdane.
Takva je grana - Monterotondo, [[senator]]a Mattea Rossa, nastala od njegova [[sin]]a Rinalda, koja je egzistirala sve do [[1650]]., takva je i grana [[knez|kneževa]] od 
[[Nola|Nole]], [[Pitigliano, Grosseto|Pitigliana]] i [[Sorano, Grosseto|Soane]] nastala od drugog [[sin]]a Gentilea, i ona treća od [[kneževina]] Bracciano i Gravina, nastala od trećeg [[sin]]a 
Napoleona, koji je postao [[knez]] [[Gravina in Puglia, Bari|Gravine]] - [[1255]]. Njegovi potomci su kao kneževi Bracciana egzistirali do [[1698]]., dok ona grana koja se vodi pod kneževe Gravine, i dalje živa 
i nastavlja tradiciju Orsinija.&lt;ref name=tre/&gt;
Od brata Mattea Rossa Napoleona, nastala je grana - [[knez|kneževa]] od [[Manoppello, Pescara|Manoppella]] koja je izumrla [[1553]]. No grana koja se najviše istakla bila je ona [[knez|kneževa]] od [[Nola|Nole]], koja je u [[Južna Italija|Južnoj Italiji]] stekla veliku moć nakon [[Vjenčanje|ženidbe]] Romana Orsinia sa Anastasiom Monfort koja je kao miraz donjela [[kneževina|kneževine]] [[Pitigliano, Grosseto|Pitigliano]] i [[Sorano, Grosseto|Soana]].

Grana [[knez|kneževa]] od Nole izumrla je [[1528]]., a ona [[knez|kneževa]] od [[Pitigliano, Grosseto|Pitigliana]] [[1640]].&lt;ref name=tre&gt;{{cite web
 | url =http://www.treccani.it/enciclopedia/orsini
 | title =''Orsini''
 | accessdate =14. 4. 2018.
 | language=talijanski
 | publisher=Treccani}}&lt;/ref&gt;

=== Pomirenje porodica Orsini - Colonna ===
[[Porodica]] Orsini bila je poznata po gotovo trajnom sukobu sa [[Colonna (porodica)|porodicom Colonna]] – najviše radi utjecaja u [[Rim]]u. Razmirice je dokrajčila [[papinska bula|bula]] [[papa|pape]] [[Julije II.|Julija II.]] iz godine 1511. Godine 1571 pak su se vođe obiju obitelji srodili te vjenčali nećakinjama [[papa|pape]] [[Siksto V.|Siksta V.]]. Ubuduće su [[historičar]]i zabilježili, da &quot;ni bio sklopljen između [[kršćanstvo|kršćanskim]] [[knez]]ovima nijedam mir, u kojega ne bi bile uključene po imenu obje porodice&quot;.&lt;ref&gt;[https://archive.org/details/historyofpopesth0301rank  ''History of the popes; their church and state (Volume III)''] by [[Leopold von Ranke]] ([[Wellesley College]] Library, reprint; 2009)&lt;/ref&gt;

== Značajne crkvene ličnosti ==
=== [[Papa|Pape]] iz porodice Orsini ===
Iz porodice Orsini potiče pet [[papa]] – ako uzmemo u obzir i prvu dvojicu, za koje podrijetlo nije potpuno sigurno: 
#[[Stjepan II (papa)|Stjepan II.]] (752.-757.)
#[[Pavao I (papa)|Sveti Pavao I.]] (757.-767.)
#[[Celestin III]]. (1191.–1198.)
#[[Nikola III.]] (1277.–1280.)&lt;ref&gt;Richard Sternfeld, ''Der Kardinal Johann Gaëtan Orsini (Papst Nikolaus III.)'' (Berlin 1905).&lt;/ref&gt;
#[[Benedikt XIII.]] (1724.–1730.)&lt;ref&gt;George L. Williams, ''Papal Genealogy'' (London 2004).&lt;/ref&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
File:Pope Stephen II (2).jpg|Papa [[Stjepan II (papa)|Papa Stjepan II.]]
File:La donacion de Pipino el Breve al Papa Esteban II.jpg|&lt;center&gt;Darovnica [[Pipin Mali|Pipina Maloga]] [[Stjepan II (papa)|papi Stjepanu II.]] &lt;br&gt;&lt;small&gt;(Quierzyjska nagodba [[754]]) stvori [[Papinska Država|Papinsku Državu]].&lt;/center&gt; &lt;/small&gt;
File:Paul I.jpg|[[Pavao I (papa)|Sveti papa Pavao I.]]
File:SCeau Paul I pape 17109 (cropped).jpg|Pečat pape Pavla I. sa [[grčki jezik|grčkim]] natpisom: ΠΑΥΛΟΥ (''Paulou'' tj. &quot;od Pavla&quot;)
File:Celestin 3.jpg|Papa [[Celestin III.]] krmio je Petrovu lađu kroz nemirne vode
File:Celestin III Den Tyske Orden.jpg|Papa Celestin obdaruje križnike.
File:PopeNicholasIIICameo.jpg|Papa [[Nikola III.]] 
File:Scuola romana, affreschi del sancta sanctorum, 1280 ca., Niccolò III dona la chiesa ai ss. pietro e paolo 03.jpg|Freska u “Sancta sanctorum” ([[1280]]): ''Papa [[Nikola III.]] pokloni [[crkva (zgrada)|crkvu]] [[Sveti Petar|svetima Petru]] i [[Sveti Pavao|Pavlu]]''
File:Benedetto XIII.jpg|Papa [[Benedikt XIII.]] (ulje na platno, 18. vijek) 
File:Benedict XIII on horseback.jpg| [[Agostino Masucci]] (1691–1758) &lt;br&gt; ''Papa [[Benedikt XIII.]] jaši na [[konj]]u'' 
 &lt;/gallery&gt;

=== Kardinali ===
''(Slijede si po vrmenskom redu; u zagradi je godina imenovanja)''
# [[Pietro Orsini]] (1181);
# [[Matteo Rubeo Orsini]] (1262);
# [[Latino Malabranca Orsini]] [[dominikanac|OP]] (1278);
# [[Giordano Orsini (kardinal 1278)|Giordano Orsini]] (1278);
# [[Napoleone Orsini (kardinal)|Napoleone Orsini]] (1288);
# [[Francesco Napoleone Orsini]] (1295);
# [[Matteo Orsini (dominikanac)|Matteo Orsini]] [[dominikanci|OP]] (1327);
# [[Rinaldo Orsini (kardinal)|Rinaldo Orsini]] (1350);
# [[Giacomo Orsini]] (1371);
# [[Poncello Orsini]] (1378);
# [[Tommaso Orsini]] (1382 ali 1385);
# [[Giordano Orsini (kardinal 1405)|Giordano Orsini]] (1405);
# [[Latino di Carlo Orsini]] (1448);
# [[Cosma Orsini]] OSB (1480);
# [[Giovanni Battista Orsini (kardinal)|Giovanni Battista Orsini]] (1483);
# [[Franciotto Orsini]] (1517);
# [[Flavio Orsini]] (1565);
# [[Alessandro Orsini]] (1615);
# [[Virginio Orsini (kardinal)|Virginio Orsini]] (1641);
# [[Domenico Orsini d'Aragona]] (1743).

== Reference ==
{{reflist}}

== Poveznice ==
* [[Natoli]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|House of Orsini}}
* [http://www.treccani.it/enciclopedia/orsini ''Orsini''] {{it icon}}

[[Kategorija:Italijanske porodice]]
[[Kategorija:Biografije, Italija]]
[[Kategorija:Italijansko plemstvo]]</text>
      <sha1>2opum5uhgb9119l2pefn1ytd1pbaj2e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bojana Andrić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627438</id>
    <revision>
      <id>42481914</id>
      <parentid>42432199</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T12:44:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Atricapilus</username>
        <id>6257</id>
      </contributor>
      <origin>42481914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6437" sha1="38ukh0yiic3tlhl4yxixzb4rr279oxo" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
|ime               = Bojana Andrić
|datum_rođenja        = {{bda|1944|6|11|df=y}}
|mjesto_rođenja      = [[Beograd]], [[Nedićeva Srbija|Srbija]]
|zanimanje     = književnik, scenarista, istoričar
|žanr         = [[filmski scenario]], [[istorija]]
}}
'''Bojana Andrić''' ([[Beograd]], [[11. jun]] [[1944]] – [[1. april]] [[2025.|2025]]) bila je višestruko nagrađivani jugoslovenski i srpski [[dramaturg]], [[scenarista]], istoričar [[televizija|televizije]], televizijski urednik, autor i [[reditelj]].&lt;ref&gt;[http://rastko.rs/rastko/delo/15408 „Portreti savremenika: Bojana Andrić“], Projekat Rastko, 2017.&lt;/ref&gt;

Na zapaženim filmskim i televizijskim poduhvatima bila je scenarista — serija [[Pesma (TV serija)|„Pesma“]], film „[[Šešir profesora Koste Vujića (film iz 1972)|Šešir profesora Koste Vujića]]“... — ili dramaturg — film ''[[Leptirica]]'', serija [[Aleksa Šantić (TV serija)|„Aleksa Šantić“]] itd.

Autor je kultne emisije [[Trezor (TV emisija)|„Trezor“]] koja se emituje od 2002. godine.

== Biografija ==
Diplomirala je dramaturgiju na [[Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu|Fakultetu dramskih umetnosti]] u Beogradu (nekada: Akademija za pozorište, film, radio i televiziju).

Karijera joj se može sagledati u četiri faze. U prvoj je pisala vlastita scenarija ili dramaturški uobličavala tuđa; zatim je kao urednik plasirala u javnost druge pisce i reditelje, a u trećoj je radila kao istraživač i istoričar televizije. U četvrtoj fazi radi kao kompletan televizijski autor: pisac, reditelj i voditelj.

Autor jedne radio drame („Moj prijatelj Šarl“) i više televizijskih („[[Daleko je Australija]]“, „[[Pogrešna procena]]“ i dr), koautor TV drama i serija („[[Običan život]]“ sa [[Živojin Pavlović|Živojinom Pavlovićem]], „Pesma“ sa [[Oskar Davičo|Oskarom Davičom]], [[Đorđe Lebović|Đorđem Lebovićem]], Ž. Pavlovićem, „Aleksa Šantić“ sa [[Josip Lešić|Josipom Lešićem]], [[Abdulah Sidran|Abdulahom Sidranom]]...).

U Igranom programu [[Radio-televizija Srbije|Televizije Beograd]] od 1971. kao dramaturg i urednik radila je na više desetina drama i dramskih serija.

Od 1987. počela je da se bavi istorijom Televizije Beograd, a od 1993. intenzivirala rad na osnivanju Muzeja televizije u Srbiji. Od 1998. do 1999. bila je koautor posebnog programa „Teveteka“ koji se zasniva na emisijama iz arhiva Televizije Beograd. Suosnivač je i izvršni direktor prvog Međunarodnog festivala filmova o ljudskim pravima „Jedan svet“ u Beogradu, od 2001. godine.

Obnovila je od 2001. rad Redakcije za istoriografiju TVB čiji je odgovorni urednik, od 2005. je u penziji, ali ostala na RTS da radi autorski projekat „Trezor“.

Priređivač knjige ''Antologija TV drame'' i DVD izdanja „10 najboljih TV drama“ i „Sećanje na nedužne žrtve“. Autor publikacije ''Repertoar redakcije dramskog programa TVB od 1958. do 1983'', knjige ''Vodič kroz produkciju Igranog programa TV Beograd od 1958. do 1995'', ''Nisam gledao'' (koautor sa [[Mira Otašević|Mirom Otašević]]). Urednik je dve knjige iz edicije „Prilozi za istoriju TVB“, kao i autor ili urednik 13 izložbi iz istorije Televizije Beograd.

== O Bojani Andrić ==
{{izdvojeni citat|„Znate je verovatno po seriji Trezor, monumentalnom poduhvatu koji je počela sama, moglo bi se reći, protiv svih. Rešila je da sačuva našu prošlost uprkos opštem srljanju u sadašnjost, prošlost koja se nekako bolje i tačnije ne može rekonstruisati nego kroz televizijsku svakodnevicu. Ona nije arhivar, nego istoričar, Bojana je ostala umetnik, osoba koja stvara novo od starog, dopunjava, uobličava, donosi red tamo gde je bio haos... Ali, nije samo očuvanje istorije ono zašto dugujemo zahvalnost Bojani. Mnogo više od toga, najveći deo onoga što ona spasava nosi duhovnu, umetničku i emotivnu dimenziju koja preko tih materijala, postaje opipljiva, živa i potresna... Nekoliko sjajnih saradnica, koje je Bojana zarazila ljubavlju za rat protiv zaborava, ne znaju za radno vreme... Pčelinja vrednoća, marljiva upornost i strpljiva snaga slona su potrebni da bi se radilo ono što one rade...“|[[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], ''Politika'', 14. septembar 2013.}}

== Nagrade i priznanja (izbor)==
* Godišnja nagrada Televizije Beograd za 1991. — „za iniciranje i realizaciju ideja o očuvanju dramskih i serijskih emisija Igranog programa TVB“. 
* Nagrada za TV kritiku „[[Dušan Duda Timotijević]]“ za 2003. — za pregalački rad u seriji „Trezor“. 
* Povelja [[Udruženje novinara Srbije|Udruženja novinara Srbije]] 2008. — za rad na očuvanju medijske baštine. 
* Plaketa [[Jugoslovenska kinoteka|Jugoslovenske kinoteke]] — za doprinos filmskoj umetnosti, 2014. 
* Nagrada „[[Tatjana Petrović|Tanja Petrović]]“ — za izuzetan doprinos afirmaciji kulture i umetnosti, 2016.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime}}
* Emisija [https://www.youtube.com/channel/UC7AVHSW03R-VipxbLnVXobQ RTS Trezor - Zvanični Jutjub kanal] 
* Ilić, Dragan. [http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1372386 „Bojana i Trezor“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160414021548/http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1372386 |date=2016-04-14 }}, ''Vreme'', Beograd, br. 1313, 3. mart 2016. 
* Vujičić, Mića. [http://www.plastelin.com/content/view/770/91/ „Profil: Bojana Andrić, autorka Trezora: Najdragocenija televizijska otkrića“], Yellow Cab/Plastelin
* Modli, Zoran. [https://www.youtube.com/watch?v=Ih6csCLvT68 „Bojana Andrić (Trezor) dobitnica nagrade &quot;Tanja Petrović&quot; za 2015.“], Ju tjub kanal Zorana Modlija, 3. mart 2016. (video snimak)
* Malušev, Aleksandra V. [http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/arhivar_televizije.46.html?news_id=316615 „Bojana Andrić: Arhivar televizije“], ''Danas'', Beograd, 25. februar 2016. 
* Pešić J. [http://www.uns.org.rs/desk/UNS-news/47497/bojana-andric-javni-servis-ukida-trezor-rts-letnja-sema-trezor-ponovo-od-jeseni.html „Bojana Andrić: Javni servis ukida Trezor; RTS: Letnja šema, Trezor ponovo od jeseni“], Udruženje novinara Srbije, 14. 6. 2017.

{{Lifetime|1944|2025|Andrić, Bojana}}

[[Kategorija:Srpski scenaristi]]
[[Kategorija:Srpski dramaturzi]]
[[Kategorija:Srpski novinari]]
[[Kategorija:Srpski televizijski režiseri]]
[[Kategorija:Srpski istoričari]]</text>
      <sha1>38ukh0yiic3tlhl4yxixzb4rr279oxo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stane Belak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4661918</id>
    <revision>
      <id>42482050</id>
      <parentid>42042010</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T11:57:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42482050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5725" sha1="cmbv74upp7w2vr4xa3dh36c4kqqican" xml:space="preserve">{{Sportista
| ime = Stane Belak
| nadimak = Šrauf
| slika = 
| slika_širina = 
| slika_opis = 
| puno_ime =  
| datum_rođenja =  13. 11. 1940. Ljubljana
| mesto_rođenja = [[Ljubljana]], [[Slovenija]] 
| država_rođenja = 
| datum_smrti = 24. 12. 1995.
| mesto_smrti = [[Mala Mojstrovka]], [[Slovenija]] 
| država_smrti = 
| državljanstvo = [[SFRJ]], [[Slovenija]] 
| visina = 
| težina = 
| pozicija =
| vebsajt =
| sport = [[Planinarstvo]]
| disciplina = [[alpinizam]]
| karijera = 
| lični_rekord = Osvajanje [[Mount Everest]]a 1979. god, prvi uspon na vrh preko 8000m. u SFRJ
| klub = Alpinistički odsjek Ljubljana 
| reprezentacija =
| nagrade = Zlatna značka Planinskog saveza Jugoslavije (1969), Bloudkova nagrada (2 puta), Ziherlova plaketa (1974), [[Orden zasluga za narod]] 
| medalje = 
}}

'''Stane Belak''' ([[Ljubljana]], 13 novembra 1940. - [[Mala Mojstrovka]], 24. decembra 1995.), bio je jedan od najboljih  [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskih]] i [[Slovenci|slovenskih]] [[alpinizam|alpinista]] svoga vremena. Poznat je po prvom usponu jednog alpiniste u Jugoslaviji na vrh visine preko 8.000 m. Belak je i jedan od četvorice alpinista (ostala trojica su: [[Andrej Štremfelj]], [[Jernej (Nejc) Zaplotnik]] i [[Stipe Božić]]) članova [[Jugoslavenska ekspedicija na Mont Everest|jugoslavenske ekspedicije na Mount Everest 1979. god.]] koji su se popeli na vrh. Njegovi brojni usponi svrstavali su ga među najpoznatije jugoslavenske i slovenske alpiniste.

Po zanimanju je bio mašinski tehničar, vođa razvoja bolničke opreme u Zavodu za rehabilitaciju invalida Soča u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Živio je u [[Kamnik]]u, kasnije u Gmajnici kod Komende. Planinariti je počeo 1960. god. Ispenjao je preko hiljadu alpinističkih smjerova, od toga preko 60 prvenstvenih, u različitim vremenskim uslovima, na planinama [[Slovenija|Slovenije]] i inostranstva. Bio je i vodič nekoliko uspona, od kojih je poznat prvi jugoslavenski uspon 1985. god na sjevernoj stijeni [[Eiger]]ja. Godine 1992. doživio je težak pad na [[triglav]]skoj sjevernoj stijeni.

Belak je učestvovao u 18 ekspedicija ili izvidnica kao član ili vođa u [[Himalaji|Himalajima]], [[Karakorum]]u, [[Hindukuš]]u i [[Ande|Andama]]: Hindukuš 1968 i 1970, [[Makalu]] 1972, Kangbačen 1974 (vrh), Makalu 1975 (vrh), Everest izvidnica 1978, Everest 1979 (vrh), [[Jugoslavenska alpinistička škola u Nepalu|škola u Manangu]] 1980, [[Dhaulagiri]] - izvidnica 1981, Daulagiri 1981 (južna stijena), Gangapurna 1983 (vrh), Daulagiri 1985 i 1986, Aconcagua 1986, Daulagiri 1987, K2 1988, [[Shishapangma|Šiša Pangma]] 1989, Ganeš – izvidnica 1994.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Stane Belak - gore- ljuđe |url=https://www.gore-ljudje.si/kategorije/novosti/stane-belak-srauf |access-date=2020-11-01 |archive-date=2023-10-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002002353/https://www.gore-ljudje.si/kategorije/novosti/stane-belak-srauf }}&lt;/ref&gt;

Stane Belak smrtno je stradao pod Malom Mojstrovkom pod udarom [[Lavina|lavine]].&lt;ref&gt;[https://www.leksikon.si/Oseba/OsebaId/41 Stane Belak - Šrauf - Kamniško-Komendski biografski leksikon]&lt;/ref&gt; Posthumno je 1997. izašlo njegovo autobiografsko djelo ''Veliki dani''.

== Himalaji ==
Bio je član [[Jugoslavenske ekspedicije na Himalaje|šeste jugoslavenske alpinistične ekspedicije na Himalaje]] u periodu od 11. avgusta do 12. novembra 1975. Cilj ekspedicije je bio 8.462 metra visoki [[Makalu]], dio lanca Himalaja. Ekspedicija je predstavljala do tada najveći uspjeh [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskog]] [[Alpinizam|alpinizma]] u [[Himalaji|Himalajima]].&lt;ref name=&quot;JKunaver&quot;&gt;{{Cite web |url=https://ales.kunaver.com/alpinizem/makalu/ |title=Aleš Kunaver - MAKALU |work= |accessdate=15. 9. 2020 |archive-date=2020-10-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201030081647/https://ales.kunaver.com/alpinizem/makalu/ }}&lt;/ref&gt; Stane Belak i [[Marjan Manfreda]] (bez dodatnog [[kisik]]a, što je tada bio svjetski visinski rekord) 6. oktobra 1975, po južnoj stijeni i prvenstvenom smjeru, izveli su uspon na vrh u prvom pokušaju i time ostvarili cilj ekspedicije. Bio je to prvi uspon na vrh preko 8.000 m. jugoslavenskih alpinista.&lt;ref name=&quot;JAHEVI&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.sumari.hr/biblio/hp/htm/S104427.htm |title= SEDAM JUGOSLAVENSKIH HIMALAJSKIH EKSPEDICIJA |work= HRVATSKI PLANINAR |accessdate= 15. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;

Učestvovao je u [[Jugoslavenska ekspedicija na Mont Everest|Jugoslavenskoj ekspediciji na Mount Everest 1979. god.]] Navez u kojem su bili Stane Belak, [[Stipe Božić]] i [[Šerpa narod|Šerpa]] [[Ang Phu]] na vrh su izašli negdje oko 14:30h. Kako su bila trojica u navezu, pa time i nešto sporiji, nije bilo dovoljno vremena za siguran silazak do Logora 4. i ostali su na otvorenom, na visini od 8.400 metara. To je inače bio i najviši bivak kojeg je čovjek preživio bez šatora i spavaće vreće. Pri povratku Ang Phu je poginuo.

== Priznanja ==
* Zlatna značka Planinskog saveza Jugoslavije (1969),
* Zlatni znak Planinskog saveza Slovenije (1975, 1978, 1979),
* Ziherlova plaketa 1974. kao priznanje za vrhunska dostignuća u području sporta
* [[Orden zasluga za narod]], sa zlatnom zvijezdom, za uspjehe ekspedicije na Makalu
* [[Bloudkova nagrada]] za članove ekspedicije na Makalu, najveće republičko priznanje iz oblasti sporta
* Bloudkova nagrada za članove ekspedicije na Mount Everest

== Reference ==
{{reference}}
{{DEFAULTSORT:Belak, Stane}}
[[Kategorija:Slovenački planinari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski planinari]]
[[Kategorija:Osvajači Mount Everesta]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Umrli 1995.]]</text>
      <sha1>cmbv74upp7w2vr4xa3dh36c4kqqican</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Volujica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673515</id>
    <revision>
      <id>42481989</id>
      <parentid>42449917</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T22:18:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>korektura</comment>
      <origin>42481989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4490" sha1="nrvl8dboj0czkw4rkpg8c1gzkolhudi" xml:space="preserve">'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh je ''Filin Tuz'' (256 m nadmoske visine), a nakon njega ''Mogila'' (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića (Mikovićeva) pećina, poznata među roniocima kao jedna od najatraktivnijih pećina za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
Na Volujici je postojalo utvrđenje iz [[Iliri|ilirskog]] doba, gradina. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. To govori o značaju Volujice u povijesti. Na brdu su i osam mogila u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog slabe zaštićenosti arheoloških nalazišta, pljačkaši grobnica su devastirali starine Volujice. Uvala Bigovica je u antičko vrijeme korištena kao luka i pristanište. O tome svjedoče brojne amfore, rampa za pretovar tereta, ostatci brodova nakon brodoloma... Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica je najdevastiranije arheološko nalazište u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru Svetog Ilije, Volujica je danas nenaseljena. Na trećem vrhu po visini (141 m) je pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda, iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Po narodnoj predaji prvobitnu crkvu je izgradila kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je vremenom propadala od zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014., a u obnovi su učestvovali žitelji Bara svih vjera. Osim nje, na brdu postoje i ostatci stare katoličke crkve o čijoj se povijesti malo zna. Danas 
je tu gomila kamenja, koja svjedoče o postojanju crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen i prvi svjetionik, pa je tako prvi crnogorski svjetioničar postao Šušanjanin, Petar Stiepov Kalica. U blizini manastira je i stari repetitor. Ovdje je otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkanski poluotok|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar, jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, kolovoza 1904. kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola Petrović]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina, uspješno razmjenjujući poruke sa [[Bari]]jem, a uništena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je [[Austro-Ugarska|austrougarske]] krstarice i razarači bombardirali i srušili.

Šetnja Volujicom je danas olakšana, jer su staze prilagođene posjetiteljima. Uređene su, a markirana je i nova. U suradnji sa PK Rumija, Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara, markirao je stazu koja vodi pored spomenutih ostataka crkve, mogila, starog i novog repetitora. Promovirali su je uoči Dana općine, 23. studenog 2020., po kojem odred nosi naziv. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik, Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>nrvl8dboj0czkw4rkpg8c1gzkolhudi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481999</id>
      <parentid>42481989</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T23:04:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>ce</comment>
      <origin>42481999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4352" sha1="os1dyzxg07vjcveadyrhj4i0o7uobfk" xml:space="preserve">'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh je ''Filin Tuz'' (256 m nadmoske visine), a nakon njega ''Mogila'' (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića (Mikovićeva) pećina, poznata među roniocima kao jedna od najatraktivnijih pećina za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
Na Volujici je postojalo utvrđenje (gradina) iz [[Iliri|ilirskog]] doba. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. Na brdu su i osam [[mogila]], u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog nedovoljne zaštite, arheološka nalazišta na Volujici bila su izložena devastaciji i pljačkanju. Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica, koja je u antičko vrijeme služila kao pristanište, jedno je od najugroženijih arheoloških nalazišta u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru Svetog Ilije, Volujica je danas nenaseljena. Na trećem vrhu po visini (141 m) je pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda, iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Po narodnoj predaji prvobitnu crkvu je izgradila kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je vremenom propadala od zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014., a u obnovi su učestvovali žitelji Bara svih vjera. Osim nje, na brdu postoje i ostatci stare katoličke crkve o čijoj se povijesti malo zna. Danas 
je tu gomila kamenja, koja svjedoče o postojanju crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen i prvi svjetionik, pa je tako prvi crnogorski svjetioničar postao Šušanjanin, Petar Stiepov Kalica. U blizini manastira je i stari repetitor. Ovdje je otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkanski poluotok|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar, jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, kolovoza 1904. kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola Petrović]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina, uspješno razmjenjujući poruke sa [[Bari]]jem, a uništena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je [[Austro-Ugarska|austrougarske]] krstarice i razarači bombardirali i srušili.

Šetnja Volujicom je danas olakšana, jer su staze prilagođene posjetiteljima. Uređene su, a markirana je i nova. U suradnji sa PK Rumija, Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara, markirao je stazu koja vodi pored spomenutih ostataka crkve, mogila, starog i novog repetitora. Promovirali su je uoči Dana općine, 23. studenog 2020., po kojem odred nosi naziv. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik, Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>os1dyzxg07vjcveadyrhj4i0o7uobfk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482000</id>
      <parentid>42481999</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T23:10:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */ ce</comment>
      <origin>42482000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4223" sha1="n59g3l7iz3pb7nut2bgkelmnmd2807f" xml:space="preserve">'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh je ''Filin Tuz'' (256 m nadmoske visine), a nakon njega ''Mogila'' (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića (Mikovićeva) pećina, poznata među roniocima kao jedna od najatraktivnijih pećina za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
Na Volujici je postojalo utvrđenje (gradina) iz [[Iliri|ilirskog]] doba. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. Na brdu su i osam [[mogila]], u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog nedovoljne zaštite, arheološka nalazišta na Volujici bila su izložena devastaciji i pljačkanju. Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica, koja je u antičko vrijeme služila kao pristanište, jedno je od najugroženijih arheoloških nalazišta u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru Svetog Ilije, Volujica je danas nenaseljena. Na trećem vrhu po visini (141 m) nalazi se pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Prema narodnom predanju, prvobitnu crkvu izgradila je kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je s vremenom propadala od zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014. godine. Osim nje, na brdu postoje i ostaci stare katoličke crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen i prvi svjetionik, pa je tako prvi crnogorski svjetioničar postao Šušanjanin, Petar Stiepov Kalica. U blizini manastira je i stari repetitor. Ovdje je otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkanski poluotok|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar, jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, kolovoza 1904. kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola Petrović]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina, uspješno razmjenjujući poruke sa [[Bari]]jem, a uništena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je [[Austro-Ugarska|austrougarske]] krstarice i razarači bombardirali i srušili.

Šetnja Volujicom je danas olakšana, jer su staze prilagođene posjetiteljima. Uređene su, a markirana je i nova. U suradnji sa PK Rumija, Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara, markirao je stazu koja vodi pored spomenutih ostataka crkve, mogila, starog i novog repetitora. Promovirali su je uoči Dana općine, 23. studenog 2020., po kojem odred nosi naziv. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik, Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>n59g3l7iz3pb7nut2bgkelmnmd2807f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482003</id>
      <parentid>42482000</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T00:20:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */ ce</comment>
      <origin>42482003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4197" sha1="ncvgf8z4wsdybnx8h3rnfi9q8ve2hlz" xml:space="preserve">'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh je ''Filin Tuz'' (256 m nadmoske visine), a nakon njega ''Mogila'' (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića (Mikovićeva) pećina, poznata među roniocima kao jedna od najatraktivnijih pećina za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
Na Volujici je postojalo utvrđenje (gradina) iz [[Iliri|ilirskog]] doba. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. Na brdu su i osam [[mogila]], u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog nedovoljne zaštite, arheološka nalazišta na Volujici bila su izložena devastaciji i pljačkanju. Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica, koja je u antičko vrijeme služila kao pristanište, jedno je od najugroženijih arheoloških nalazišta u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru Svetog Ilije, Volujica je danas nenaseljena. Na trećem vrhu po visini (141 m) nalazi se pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Prema narodnom predanju, prvobitnu crkvu izgradila je kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je s vremenom propadala od zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014. godine. Osim nje, na brdu postoje i ostaci stare katoličke crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen prvi svjetionik. Time je prvi crnogorski svjetioničar postao [[Šušanj|Šušanjanin]] Petar Stijepov Kalica. U blizini manastira nalazi se i stari repetitor. Ovdje je otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkan|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar te jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, u kolovozu 1904. godine, kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I Petrović Njegoš]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina razmjenjujući poruke s [[Bari]]jem, a uništena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je [[Austro-Ugarska|austrougarske]] krstarice i razarači bombardirali.

Šetnja Volujicom je danas olakšana, jer su staze prilagođene posjetiteljima. Uređene su, a markirana je i nova. U suradnji sa PK Rumija, Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara, markirao je stazu koja vodi pored spomenutih ostataka crkve, mogila, starog i novog repetitora. Promovirali su je uoči Dana općine, 23. studenog 2020., po kojem odred nosi naziv. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik, Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>ncvgf8z4wsdybnx8h3rnfi9q8ve2hlz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482024</id>
      <parentid>42482003</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T09:00:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>ce</comment>
      <origin>42482024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4155" sha1="l6h32c1t70zag8vad0dt8eqgn0o8g9v" xml:space="preserve">'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh je ''Filin Tuz'' (256 m nadmoske visine), a nakon njega ''Mogila'' (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića (Mikovićeva) pećina, poznata među roniocima kao jedna od najatraktivnijih pećina za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
Na Volujici je postojalo utvrđenje (gradina) iz [[Iliri|ilirskog]] doba. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. Na brdu su i osam [[mogila]], u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog nedovoljne zaštite, arheološka nalazišta na Volujici bila su izložena devastaciji i pljačkanju. Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica, koja je u antičko vrijeme služila kao pristanište, jedno je od najugroženijih arheoloških nalazišta u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru Svetog Ilije, Volujica je danas nenaseljena. Na trećem vrhu po visini (141 m) nalazi se pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Prema narodnom predanju, prvobitnu crkvu izgradila je kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je s vremenom propadala od zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014. godine. Osim nje, na brdu postoje i ostaci stare katoličke crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen prvi svjetionik. Time je prvi crnogorski svjetioničar postao [[Šušanj|Šušanjanin]] Petar Stijepov Kalica. U blizini manastira nalazi se i stari repetitor. Ovdje je otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkan|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar te jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, u kolovozu 1904. godine, kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I Petrović Njegoš]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina razmjenjujući poruke s [[Bari]]jem, a uništena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je [[Austro-Ugarska|austrougarske]] krstarice i razarači bombardirali.

Šetnja Volujicom je danas znatno olakšana. Postojeće staze su uređene, a markirana je i nova. U suradnji sa Planinarskim klubom ''Rumija'', Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara markirao je stazu koja prolazi pored znamenitosti Volujice. Staza je promovirana 24. studenoga 2020. godine, uoči Dana općine Bar. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik Bara Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>l6h32c1t70zag8vad0dt8eqgn0o8g9v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482027</id>
      <parentid>42482024</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T09:10:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42482027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4170" sha1="8ll8x2n7nytwrjylq680bi4zxcvy6dv" xml:space="preserve">'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh lokalno se naziva Filin Tuz (256 m nadmoske visine), a drugi vrh po visini – Mogila (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića/Mikovićeva pećina, poznata među roniocima kao jedna od najatraktivnijih pećina za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
Na Volujici je postojalo utvrđenje (gradina) iz [[Iliri|ilirskog]] doba. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. Na brdu su i osam [[mogila]], u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog nedovoljne zaštite, arheološka nalazišta na Volujici bila su izložena devastaciji i pljačkanju. Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica, koja je u antičko vrijeme služila kao pristanište, spada među najugroženija arheološka nalazišta u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru Svetog Ilije, Volujica je danas nenaseljena. Na trećem vrhu po visini (141 m) nalazi se pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Prema narodnom predanju, prvobitnu crkvu izgradila je kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je s vremenom propadala od zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014. godine. Osim nje, na brdu postoje i ostaci stare katoličke crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen prvi svjetionik. Time je prvi crnogorski svjetioničar postao [[Šušanj|Šušanjanin]] Petar Stijepov Kalica. U blizini manastira nalazi se i stari repetitor. Ovdje je otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkan|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar te jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, u kolovozu 1904. godine, kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I Petrović Njegoš]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina razmjenjujući poruke s [[Bari]]jem, a uništena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je [[Austro-Ugarska|austrougarske]] krstarice i razarači bombardirali.

Šetnja Volujicom je danas znatno olakšana. Postojeće staze su uređene, a markirana je i nova. U suradnji sa Planinarskim klubom ''Rumija'', Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara markirao je stazu koja prolazi pored znamenitosti Volujice. Staza je promovirana 24. studenoga 2020. godine, uoči Dana općine Bar. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik Bara Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>8ll8x2n7nytwrjylq680bi4zxcvy6dv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482029</id>
      <parentid>42482027</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T09:31:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42482029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4240" sha1="1w0qaxz01d7xp0tc98mgoocc2opdpc7" xml:space="preserve">'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh lokalno se naziva Filin Tuz (256 m nadmorske visine), a drugi vrh po visini – Mogila (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića pećina (Mikovićeva pećina), koju ronioci smatraju jednom od najatraktivnijih za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine oko 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
Na Volujici je postojalo utvrđenje (gradina) iz [[Iliri|ilirskog]] doba. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. Na brdu se nalazi osam [[mogila]], u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog nedovoljne zaštite, arheološki lokaliteti na Volujici bili su izloženi devastaciji i pljačkanju. Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica, koja je u antičko vrijeme služila kao pristanište, spada među najugroženije arheološke lokalitete u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru Svetog Ilije, područje Volujice danas nije naseljeno. Na trećem vrhu po visini (141 m) nalazi se pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Prema narodnom predanju, prvobitnu crkvu izgradila je kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je s vremenom propadala zbog zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014. godine. Osim nje, na brdu postoje i ostaci stare katoličke crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen prvi svjetionik. Time je prvi crnogorski svjetioničar postao [[Šušanj|Šušanjanin]] Petar Stijepov Kalica. U blizini manastira nalazi se i stari repetitor. Smatra se da je ovdje otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkan|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar te jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, u kolovozu 1904. godine, kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I Petrović Njegoš]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina, do 1914. godine, razmjenjujući poruke s [[Bari]]jem na udaljenosti većoj od 200 km. Srušena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je bombardirali [[Austro-Ugarska|austrougarski]] ratni brodovi.

Šetnja Volujicom je danas znatno olakšana. Postojeće staze su uređene, a markirana je i nova. U suradnji s Planinarskim klubom ''Rumija'', Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara markirao je stazu koja prolazi pored znamenitosti Volujice. Staza je promovirana 24. studenoga 2020. godine, uoči Dana općine Bar. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik Bara Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>1w0qaxz01d7xp0tc98mgoocc2opdpc7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482030</id>
      <parentid>42482029</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T09:46:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42482030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4362" sha1="jwvzyxey0z6bt91t73i45tn9uqvcocs" xml:space="preserve">[[Datoteka:The port of Bar, view from Vrsuta mnt (39372956332).jpg|mini|Pogled na Volujicu i Luku Bar sa planine Vrsuta]]
'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh lokalno se naziva Filin Tuz (256 m nadmorske visine), a drugi vrh po visini – Mogila (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića pećina (Mikovićeva pećina), koju ronioci smatraju jednom od najatraktivnijih za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine oko 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
Na Volujici je postojalo utvrđenje (gradina) iz [[Iliri|ilirskog]] doba. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. Na brdu se nalazi osam [[mogila]], u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog nedovoljne zaštite, arheološki lokaliteti na Volujici bili su izloženi devastaciji i pljačkanju. Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica, koja je u antičko vrijeme služila kao pristanište, spada među najugroženije arheološke lokalitete u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru Svetog Ilije, područje Volujice danas nije naseljeno. Na trećem vrhu po visini (141 m) nalazi se pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Prema narodnom predanju, prvobitnu crkvu izgradila je kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je s vremenom propadala zbog zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014. godine. Osim nje, na brdu postoje i ostaci stare katoličke crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen prvi svjetionik. Time je prvi crnogorski svjetioničar postao [[Šušanj|Šušanjanin]] Petar Stijepov Kalica. U blizini manastira nalazi se i stari repetitor. Smatra se da je ovdje otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkan|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar te jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, u kolovozu 1904. godine, kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I Petrović Njegoš]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina, do 1914. godine, razmjenjujući poruke s [[Bari]]jem na udaljenosti većoj od 200 km. Srušena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je bombardirali [[Austro-Ugarska|austrougarski]] ratni brodovi.

Šetnja Volujicom je danas znatno olakšana. Postojeće staze su uređene, a markirana je i nova. U suradnji s Planinarskim klubom ''Rumija'', Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara markirao je stazu koja prolazi pored znamenitosti Volujice. Staza je promovirana 24. studenoga 2020. godine, uoči Dana općine Bar. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik Bara Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>jwvzyxey0z6bt91t73i45tn9uqvcocs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482031</id>
      <parentid>42482030</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T09:46:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42482031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4361" sha1="qd93ck6866yuav5qlwtrvi7or7z22pr" xml:space="preserve">[[Datoteka:The port of Bar, view from Vrsuta mnt (39372956332).jpg|mini|Pogled na Volujicu i Luku Bar s planine Vrsute]]
'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh lokalno se naziva Filin Tuz (256 m nadmorske visine), a drugi vrh po visini – Mogila (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića pećina (Mikovićeva pećina), koju ronioci smatraju jednom od najatraktivnijih za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine oko 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
Na Volujici je postojalo utvrđenje (gradina) iz [[Iliri|ilirskog]] doba. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. Na brdu se nalazi osam [[mogila]], u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog nedovoljne zaštite, arheološki lokaliteti na Volujici bili su izloženi devastaciji i pljačkanju. Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica, koja je u antičko vrijeme služila kao pristanište, spada među najugroženije arheološke lokalitete u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru Svetog Ilije, područje Volujice danas nije naseljeno. Na trećem vrhu po visini (141 m) nalazi se pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Prema narodnom predanju, prvobitnu crkvu izgradila je kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je s vremenom propadala zbog zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014. godine. Osim nje, na brdu postoje i ostaci stare katoličke crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen prvi svjetionik. Time je prvi crnogorski svjetioničar postao [[Šušanj|Šušanjanin]] Petar Stijepov Kalica. U blizini manastira nalazi se i stari repetitor. Smatra se da je ovdje otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkan|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar te jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, u kolovozu 1904. godine, kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I Petrović Njegoš]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina, do 1914. godine, razmjenjujući poruke s [[Bari]]jem na udaljenosti većoj od 200 km. Srušena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je bombardirali [[Austro-Ugarska|austrougarski]] ratni brodovi.

Šetnja Volujicom je danas znatno olakšana. Postojeće staze su uređene, a markirana je i nova. U suradnji s Planinarskim klubom ''Rumija'', Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara markirao je stazu koja prolazi pored znamenitosti Volujice. Staza je promovirana 24. studenoga 2020. godine, uoči Dana općine Bar. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik Bara Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>qd93ck6866yuav5qlwtrvi7or7z22pr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482032</id>
      <parentid>42482031</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T10:45:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42482032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4515" sha1="j2py382cxzujthiz1aqashaots7opta" xml:space="preserve">[[Datoteka:The port of Bar, view from Vrsuta mnt (39372956332).jpg|mini|Pogled na Volujicu i Luku Bar s planine Vrsute]]
'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
[[Datoteka:Плажа Црвена стијена, брдо Волујица, Бар, 2022.jpg|mini|Plaža Crvena stijena na brdu Volujica u julu 2022.]]
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh lokalno se naziva Filin Tuz (256 m nadmorske visine), a drugi vrh po visini – Mogila (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića pećina (Mikovićeva pećina), koju ronioci smatraju jednom od najatraktivnijih za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine oko 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
Na Volujici je postojalo utvrđenje (gradina) iz [[Iliri|ilirskog]] doba. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. Na brdu se nalazi osam [[mogila]], u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog nedovoljne zaštite, arheološki lokaliteti na Volujici bili su izloženi devastaciji i pljačkanju. Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica, koja je u antičko vrijeme služila kao pristanište, spada među najugroženije arheološke lokalitete u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru Svetog Ilije, područje Volujice danas nije naseljeno. Na trećem vrhu po visini (141 m) nalazi se pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Prema narodnom predanju, prvobitnu crkvu izgradila je kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je s vremenom propadala zbog zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014. godine. Osim nje, na brdu postoje i ostaci stare katoličke crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen prvi svjetionik. Time je prvi crnogorski svjetioničar postao [[Šušanj|Šušanjanin]] Petar Stijepov Kalica. U blizini manastira nalazi se i stari repetitor. Smatra se da je ovdje otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkan|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar te jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, u kolovozu 1904. godine, kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I Petrović Njegoš]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina, do 1914. godine, razmjenjujući poruke s [[Bari]]jem na udaljenosti većoj od 200 km. Srušena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je bombardirali [[Austro-Ugarska|austrougarski]] ratni brodovi.

Šetnja Volujicom je danas znatno olakšana. Postojeće staze su uređene, a markirana je i nova. U suradnji s Planinarskim klubom ''Rumija'', Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara markirao je stazu koja prolazi pored znamenitosti Volujice. Staza je promovirana 24. studenoga 2020. godine, uoči Dana općine Bar. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik Bara Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>j2py382cxzujthiz1aqashaots7opta</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482043</id>
      <parentid>42482032</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T11:40:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42482043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4669" sha1="c97ulidmkx9y0iwkl35ihew8pruc3zf" xml:space="preserve">[[Datoteka:The port of Bar, view from Vrsuta mnt (39372956332).jpg|mini|Pogled na Volujicu i Luku Bar s planine Vrsute]]
'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
[[Datoteka:Плажа Црвена стијена, брдо Волујица, Бар, 2022.jpg|mini|Plaža Crvena stijena na Volujici u julu 2022.]]
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh lokalno se naziva Filin Tuz (256 m nadmorske visine), a drugi vrh po visini – Mogila (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića pećina (Mikovićeva pećina), koju ronioci smatraju jednom od najatraktivnijih za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine oko 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
[[Datoteka:Манастир Светог Илије, брдо Волујица, Бар, 2019.jpg|mini|Manastir svetog Ilije na Volujici, fotografirano 2019.]]
Na Volujici je postojalo utvrđenje (gradina) iz [[Iliri|ilirskog]] doba. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. Na brdu se nalazi osam [[mogila]], u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog nedovoljne zaštite, arheološki lokaliteti na Volujici bili su izloženi devastaciji i pljačkanju. Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica, koja je u antičko vrijeme služila kao pristanište, spada među najugroženije arheološke lokalitete u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru svetog Ilije, područje Volujice danas nije naseljeno. Na trećem vrhu po visini (141 m) nalazi se pravoslavna crkva svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Prema narodnom predanju, prvobitnu crkvu izgradila je kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je s vremenom propadala zbog zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014. godine. Osim nje, na brdu postoje i ostaci stare katoličke crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen prvi svjetionik. Time je prvi crnogorski svjetioničar postao [[Šušanj|Šušanjanin]] Petar Stijepov Kalica. U blizini manastira nalazi se i stari repetitor. Smatra se da je ovdje otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkan|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar te jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, u kolovozu 1904. godine, kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I Petrović Njegoš]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina, do 1914. godine, razmjenjujući poruke s [[Bari]]jem na udaljenosti većoj od 200 km. Srušena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je bombardirali [[Austro-Ugarska|austrougarski]] ratni brodovi.

Šetnja Volujicom je danas znatno olakšana. Postojeće staze su uređene, a markirana je i nova. U suradnji s Planinarskim klubom ''Rumija'', Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara markirao je stazu koja prolazi pored znamenitosti Volujice. Staza je promovirana 24. studenoga 2020. godine, uoči Dana općine Bar. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik Bara Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>c97ulidmkx9y0iwkl35ihew8pruc3zf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482044</id>
      <parentid>42482043</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T11:41:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42482044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4668" sha1="snenndtpriyi8zqmo6d9e6lybzkqj6q" xml:space="preserve">[[Datoteka:The port of Bar, view from Vrsuta mnt (39372956332).jpg|mini|Pogled na Volujicu i Luku Bar s planine Vrsute]]
'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
[[Datoteka:Плажа Црвена стијена, брдо Волујица, Бар, 2022.jpg|mini|Plaža Crvena stijena na Volujici u julu 2022.]]
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh lokalno se naziva Filin Tuz (256 m nadmorske visine), a drugi vrh po visini – Mogila (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića pećina (Mikovićeva pećina), koju ronioci smatraju jednom od najatraktivnijih za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine oko 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
[[Datoteka:Манастир Светог Илије, брдо Волујица, Бар, 2019.jpg|mini|Manastir svetog Ilije na Volujici, fotografiran 2019.]]
Na Volujici je postojalo utvrđenje (gradina) iz [[Iliri|ilirskog]] doba. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. Na brdu se nalazi osam [[mogila]], u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog nedovoljne zaštite, arheološki lokaliteti na Volujici bili su izloženi devastaciji i pljačkanju. Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica, koja je u antičko vrijeme služila kao pristanište, spada među najugroženije arheološke lokalitete u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru svetog Ilije, područje Volujice danas nije naseljeno. Na trećem vrhu po visini (141 m) nalazi se pravoslavna crkva svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Prema narodnom predanju, prvobitnu crkvu izgradila je kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je s vremenom propadala zbog zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014. godine. Osim nje, na brdu postoje i ostaci stare katoličke crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen prvi svjetionik. Time je prvi crnogorski svjetioničar postao [[Šušanj|Šušanjanin]] Petar Stijepov Kalica. U blizini manastira nalazi se i stari repetitor. Smatra se da je ovdje otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkan|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar te jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, u kolovozu 1904. godine, kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I Petrović Njegoš]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina, do 1914. godine, razmjenjujući poruke s [[Bari]]jem na udaljenosti većoj od 200 km. Srušena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je bombardirali [[Austro-Ugarska|austrougarski]] ratni brodovi.

Šetnja Volujicom je danas znatno olakšana. Postojeće staze su uređene, a markirana je i nova. U suradnji s Planinarskim klubom ''Rumija'', Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara markirao je stazu koja prolazi pored znamenitosti Volujice. Staza je promovirana 24. studenoga 2020. godine, uoči Dana općine Bar. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik Bara Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>snenndtpriyi8zqmo6d9e6lybzkqj6q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482045</id>
      <parentid>42482044</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T11:43:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izvori */ +</comment>
      <origin>42482045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4671" sha1="3kttqde96ymk7r71bg3it0vfhkcb681" xml:space="preserve">[[Datoteka:The port of Bar, view from Vrsuta mnt (39372956332).jpg|mini|Pogled na Volujicu i Luku Bar s planine Vrsute]]
'''Volujica''' je brdo u južnom dijelu [[Bar, Crna Gora|Bara]] u Crnoj Gori.

== Geografija ==
[[Datoteka:Плажа Црвена стијена, брдо Волујица, Бар, 2022.jpg|mini|Plaža Crvena stijena na Volujici u julu 2022.]]
Volujica se proteže u smjeru sjeverozapad–jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i Barskog polja. Proteže se 8&amp;nbsp;km od rta Volujica i poluotoka koji zatvara Barski zaljev do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1&amp;nbsp;km. Najviši vrh lokalno se naziva Filin Tuz (256 m nadmorske visine), a drugi vrh po visini – Mogila (228 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, dio je [[Luka Bar|Luke Bar]]. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale nalazi se i Mikovića pećina (Mikovićeva pećina), koju ronioci smatraju jednom od najatraktivnijih za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]], polukružno usječena u visoke stijene dužine oko 50 m, popularna je među stanovnicima Bara, ali je slabije posjećena zbog svoje nepristupačnosti. Jugoistočno od plaže je kraj tunela (dug 1071 m),&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen pedesetih godina 20. stoljeća da bi se preusmjerio tok rijeke zbog izgradnje Luke Bar.

== Historija ==
[[Datoteka:Манастир Светог Илије, брдо Волујица, Бар, 2019.jpg|mini|Manastir svetog Ilije na Volujici, fotografiran 2019.]]
Na Volujici je postojalo utvrđenje (gradina) iz [[Iliri|ilirskog]] doba. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. Na brdu se nalazi osam [[mogila]], u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog nedovoljne zaštite, arheološki lokaliteti na Volujici bili su izloženi devastaciji i pljačkanju. Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica, koja je u antičko vrijeme služila kao pristanište, spada među najugroženije arheološke lokalitete u ovom dijelu Jadrana.

Osim monahinja u manastiru svetog Ilije, područje Volujice danas nije naseljeno. Na trećem vrhu po visini (141 m) nalazi se pravoslavna crkva svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda iznad Luke Bar i kamenoloma.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt; Prema narodnom predanju, prvobitnu crkvu izgradila je kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je s vremenom propadala zbog zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014. godine. Osim nje, na brdu postoje i ostaci stare katoličke crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''.

Na Volujici je 1879. postavljen prvi svjetionik. Time je prvi crnogorski svjetioničar postao [[Šušanj|Šušanjanin]] Petar Stijepov Kalica. U blizini manastira nalazi se i stari repetitor. Smatra se da je ovdje otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkan|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar te jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, u kolovozu 1904. godine, kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I Petrović Njegoš]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina, do 1914. godine, razmjenjujući poruke s [[Bari]]jem na udaljenosti većoj od 200 km. Srušena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je bombardirali [[Austro-Ugarska|austrougarski]] ratni brodovi.

Šetnja Volujicom je danas znatno olakšana. Postojeće staze su uređene, a markirana je i nova. U suradnji s Planinarskim klubom ''Rumija'', Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara markirao je stazu koja prolazi pored znamenitosti Volujice. Staza je promovirana 24. studenoga 2020. godine, uoči Dana općine Bar. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik Bara Dušan Raičević.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]]</text>
      <sha1>3kttqde96ymk7r71bg3it0vfhkcb681</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Aca/lista zadataka</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676295</id>
    <revision>
      <id>42481990</id>
      <parentid>42443060</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T22:22:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na listu zadataka: [[Dan_antifašističke_borbe]]</comment>
      <origin>42481990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1301" sha1="78imj6lo3lrza3fz05503qmkeg8734g" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230122185155&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s čarobnim linkovima za ISBN]] 19:51, 22 januar 2023 (CET) – +&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117142455&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Artemida]] 17. januara 2025. u 15:24 (CET) – pogledati historiju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117143153&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Danilo Stefanović]] 17. januara 2025. u 15:31 (CET) – napomene&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222247&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Dan antifašističke borbe]] 6. jula 2025. u 00:22 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>78imj6lo3lrza3fz05503qmkeg8734g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481991</id>
      <parentid>42481990</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T22:24:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na listu zadataka: [[Demokratska_narodna_zajednica]]</comment>
      <origin>42481991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1427" sha1="or15nvrjgmmqcok6jsn7hftytggy5ke" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230122185155&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s čarobnim linkovima za ISBN]] 19:51, 22 januar 2023 (CET) – +&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117142455&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Artemida]] 17. januara 2025. u 15:24 (CET) – pogledati historiju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117143153&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Danilo Stefanović]] 17. januara 2025. u 15:31 (CET) – napomene&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222247&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Dan antifašističke borbe]] 6. jula 2025. u 00:22 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222447&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Demokratska narodna zajednica]] 6. jula 2025. u 00:24 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>or15nvrjgmmqcok6jsn7hftytggy5ke</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481992</id>
      <parentid>42481991</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T22:25:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na listu zadataka: [[Adem_Hodža]]</comment>
      <origin>42481992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1535" sha1="cbizvilmimtn6fzkc625a5ikr9w74ku" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230122185155&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s čarobnim linkovima za ISBN]] 19:51, 22 januar 2023 (CET) – +&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117142455&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Artemida]] 17. januara 2025. u 15:24 (CET) – pogledati historiju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117143153&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Danilo Stefanović]] 17. januara 2025. u 15:31 (CET) – napomene&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222247&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Dan antifašističke borbe]] 6. jula 2025. u 00:22 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222447&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Demokratska narodna zajednica]] 6. jula 2025. u 00:24 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222532&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Adem Hodža]] 6. jula 2025. u 00:25 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>cbizvilmimtn6fzkc625a5ikr9w74ku</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481993</id>
      <parentid>42481992</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T22:26:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na listu zadataka: [[Hrvatsko-srpski_odnosi]]</comment>
      <origin>42481993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1654" sha1="g0xuo3ypc18d7ey3nehzxjagswt6m1t" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230122185155&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s čarobnim linkovima za ISBN]] 19:51, 22 januar 2023 (CET) – +&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117142455&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Artemida]] 17. januara 2025. u 15:24 (CET) – pogledati historiju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117143153&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Danilo Stefanović]] 17. januara 2025. u 15:31 (CET) – napomene&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222247&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Dan antifašističke borbe]] 6. jula 2025. u 00:22 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222447&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Demokratska narodna zajednica]] 6. jula 2025. u 00:24 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222532&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Adem Hodža]] 6. jula 2025. u 00:25 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222600&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Hrvatsko-srpski odnosi]] 6. jula 2025. u 00:26 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>g0xuo3ypc18d7ey3nehzxjagswt6m1t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481995</id>
      <parentid>42481993</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T22:32:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na listu zadataka: [[Katunska_nahija]]</comment>
      <origin>42481995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1766" sha1="8csr4x9wqe9rap289fqsuzk24hccmto" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230122185155&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s čarobnim linkovima za ISBN]] 19:51, 22 januar 2023 (CET) – +&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117142455&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Artemida]] 17. januara 2025. u 15:24 (CET) – pogledati historiju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117143153&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Danilo Stefanović]] 17. januara 2025. u 15:31 (CET) – napomene&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222247&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Dan antifašističke borbe]] 6. jula 2025. u 00:22 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222447&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Demokratska narodna zajednica]] 6. jula 2025. u 00:24 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222532&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Adem Hodža]] 6. jula 2025. u 00:25 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222600&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Hrvatsko-srpski odnosi]] 6. jula 2025. u 00:26 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705223218&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Katunska nahija]] 6. jula 2025. u 00:32 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>8csr4x9wqe9rap289fqsuzk24hccmto</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481996</id>
      <parentid>42481995</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T22:40:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na listu zadataka: [[Zvonko_Petričević]]</comment>
      <origin>42481996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1882" sha1="83bydl8si8lam98e2ianxl2e4ye0q16" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230122185155&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s čarobnim linkovima za ISBN]] 19:51, 22 januar 2023 (CET) – +&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117142455&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Artemida]] 17. januara 2025. u 15:24 (CET) – pogledati historiju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117143153&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Danilo Stefanović]] 17. januara 2025. u 15:31 (CET) – napomene&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222247&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Dan antifašističke borbe]] 6. jula 2025. u 00:22 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222447&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Demokratska narodna zajednica]] 6. jula 2025. u 00:24 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222532&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Adem Hodža]] 6. jula 2025. u 00:25 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222600&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Hrvatsko-srpski odnosi]] 6. jula 2025. u 00:26 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705223218&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Katunska nahija]] 6. jula 2025. u 00:32 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705224006&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Zvonko Petričević]] 6. jula 2025. u 00:40 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>83bydl8si8lam98e2ianxl2e4ye0q16</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481997</id>
      <parentid>42481996</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T22:41:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s liste zadataka: [[Danilo Stefanović]]</comment>
      <origin>42481997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1762" sha1="pq3x9szk5ew6qjz735kv6a7chvv85u6" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230122185155&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s čarobnim linkovima za ISBN]] 19:51, 22 januar 2023 (CET) – +&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250117142455&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Artemida]] 17. januara 2025. u 15:24 (CET) – pogledati historiju&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222247&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Dan antifašističke borbe]] 6. jula 2025. u 00:22 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222447&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Demokratska narodna zajednica]] 6. jula 2025. u 00:24 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222532&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Adem Hodža]] 6. jula 2025. u 00:25 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222600&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Hrvatsko-srpski odnosi]] 6. jula 2025. u 00:26 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705223218&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Katunska nahija]] 6. jula 2025. u 00:32 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705224006&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Zvonko Petričević]] 6. jula 2025. u 00:40 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>pq3x9szk5ew6qjz735kv6a7chvv85u6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481998</id>
      <parentid>42481997</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T22:43:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s liste zadataka: [[Artemida]]</comment>
      <origin>42481998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1641" sha1="6xwjceiwo83xz35hom73ge58th1sxzf" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230122185155&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s čarobnim linkovima za ISBN]] 19:51, 22 januar 2023 (CET) – +&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222247&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Dan antifašističke borbe]] 6. jula 2025. u 00:22 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222447&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Demokratska narodna zajednica]] 6. jula 2025. u 00:24 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222532&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Adem Hodža]] 6. jula 2025. u 00:25 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705222600&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Hrvatsko-srpski odnosi]] 6. jula 2025. u 00:26 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705223218&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Katunska nahija]] 6. jula 2025. u 00:32 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250705224006&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Zvonko Petričević]] 6. jula 2025. u 00:40 (CEST) – AKCIJA&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>6xwjceiwo83xz35hom73ge58th1sxzf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zavičajac/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676787</id>
    <revision>
      <id>42482017</id>
      <parentid>42481807</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T08:08:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3309" sha1="gly9zt8gqfrznbrldik9o4bphb0da7d" xml:space="preserve">[[File:Novi Sad (Újvidék, Neusatz, Нови Сад) - Bulevar Mihajla Pupina.JPG|mini|desno|Dom novosadske trgovačke omladine]]
'''Dom novosadske trgovačke omladine''' nalazi se u Bulevaru Mihajla Pupina, [[Novi Sad]], [[Srbija]]. Gradnja zgrade počela je 1931. godine, a najviše zasluga za to imali su novosadski trgovci, Nikola Tanurdžić i Miloš Raletić, koji je ujedno bio predsjednik udruženja. Usljed finansijskih poteškoća, izgrađena je bez lijevog kraka.&lt;ref name=&quot;trgovina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://modernism-in-architecture.org/buildings/house-of-novi-sad-merchant-youth/ |title= House of Novi Sad merchant youth (Dom novosadske trgovačke omladine) (1931) 29. novembar 2022. |work= modernism-in-architecture.org |accessdate= 30. jun. 2025}}{{en}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;trgovin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://novisad.travel/ns-price/novosadske-price-dom-novosadske-trgovacke-omladine/ |title= Novosadske priče - Dom novosadske trgovačke omladine, 29. novembar 2022. |work= novisad.travel |accessdate= 30. jun. 2025}}&lt;/ref&gt; 
== Opis i ahitektura ==
Zgradu je projktovao arhitekta [[Đorđe Tabaković]] u duhu [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]], koristeći osnovne karakteristike: ravan krov, tvrdu obradu gabarita, primjenu novih materijala, kao i odbacivanje fasadnog ukrasa kao estetskog pomagala. Specifičnost građevini daje polukružni plitak balkon na prvom spratu, a na vrhu zgrade centralno mjesto zauzimali su gipsana figura sjedećeg [[Merkur (mitologija)|Merkur]]a, u rimskoj mitologiji simbola trgovine i putovanja i naziv zgrade.

Ova kuća je svojim modernim metodama gradnje dala novi podsticaj razvoju cijele široke ulice. To je uključivalo i visinu zgrade, koja je bila dvostruko viša od predhodno izgrađenih. Gotovo odsustvo dekoracije fasade bilo je jednako novo kao i djelimična upotreba armiranog betona. Svojim zaobljenim uglom privlači pažnju, zaobljeni ugao obično povećava vrijednost naselja i proširuje pješačku stazu. Kuća sa ravnim krovom također je postavila nove standarde u Novom Sadu.

Istovremeno, zgrada i dalje sadrži i arhitektonske karakteristike prethodnih decenija. Prvi sprat je ukrašen ciglama, a blago zaobljeni erkeri su dodati na dugu fasadu. Budući da je kuća izgubila svoje prvobitno značenje nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a unutrašnjost je pretvorena u stanove, kip i natpis su ukljoni.

 uklonjen i ponovo postavljen nakon političkih promjena.

== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Dom novosadske trgovačke omladine}}
[[Kategorija:Građevine u Novom Sadu]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]
https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard</text>
      <sha1>gly9zt8gqfrznbrldik9o4bphb0da7d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482018</id>
      <parentid>42482017</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T08:14:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3636" sha1="cz9gb9vualys403joc5ddcqr2y1k22c" xml:space="preserve">[[File:Novi Sad (Újvidék, Neusatz, Нови Сад) - Bulevar Mihajla Pupina.JPG|mini|desno|Dom novosadske trgovačke omladine]]
'''Dom novosadske trgovačke omladine''' nalazi se u Bulevaru Mihajla Pupina, [[Novi Sad]], [[Srbija]]. Gradnja zgrade počela je 1931. godine, a najviše zasluga za to imali su novosadski trgovci, Nikola Tanurdžić i Miloš Raletić, koji je ujedno bio predsjednik udruženja. Usljed finansijskih poteškoća, izgrađena je bez lijevog kraka.&lt;ref name=&quot;trgovina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://modernism-in-architecture.org/buildings/house-of-novi-sad-merchant-youth/ |title= House of Novi Sad merchant youth (Dom novosadske trgovačke omladine) (1931) 29. novembar 2022. |work= modernism-in-architecture.org |accessdate= 30. jun. 2025}}{{en}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;trgovin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://novisad.travel/ns-price/novosadske-price-dom-novosadske-trgovacke-omladine/ |title= Novosadske priče - Dom novosadske trgovačke omladine, 29. novembar 2022. |work= novisad.travel |accessdate= 30. jun. 2025}}&lt;/ref&gt;

Ova zgrada je jedna od prvih u novom dijelu, južno od centra grada, koji je izgrađen 1930-ih. Budući da je područje još uvijek bilo nerazvijeno, bilo je moguće izgraditi široku ulicu. To omogućava zgradama da imaju veći utjecaj, a također ostavlja prostora za zelenilo i drveće. 
== Opis i ahitektura ==
Zgradu je projktovao arhitekta [[Đorđe Tabaković]] u duhu [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]], koristeći osnovne karakteristike: ravan krov, tvrdu obradu gabarita, primjenu novih materijala, kao i odbacivanje fasadnog ukrasa kao estetskog pomagala. Specifičnost građevini daje polukružni plitak balkon na prvom spratu, a na vrhu zgrade centralno mjesto zauzimali su gipsana figura sjedećeg [[Merkur (mitologija)|Merkur]]a, u rimskoj mitologiji simbola trgovine i putovanja i naziv zgrade.

Ova kuća je svojim modernim metodama gradnje dala novi podsticaj razvoju cijele široke ulice. To je uključivalo i visinu zgrade, koja je bila dvostruko viša od predhodno izgrađenih. Gotovo odsustvo dekoracije fasade bilo je jednako novo kao i djelimična upotreba armiranog betona. Svojim zaobljenim uglom privlači pažnju, zaobljeni ugao obično povećava vrijednost naselja i proširuje pješačku stazu. Kuća sa ravnim krovom također je postavila nove standarde u Novom Sadu.

Istovremeno, zgrada i dalje sadrži i arhitektonske karakteristike prethodnih decenija. Prvi sprat je ukrašen ciglama, a blago zaobljeni erkeri su dodati na dugu fasadu. Budući da je kuća izgubila svoje prvobitno značenje nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a unutrašnjost je pretvorena u stanove, kip i natpis su uklonjeni. Poslije političkih promjena početkom XXI vijeka natpis je vraćen, a kip nije pronađen.


== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Dom novosadske trgovačke omladine}}
[[Kategorija:Građevine u Novom Sadu]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]
https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard</text>
      <sha1>cz9gb9vualys403joc5ddcqr2y1k22c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482019</id>
      <parentid>42482018</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T08:16:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3885" sha1="o5zgkgz5fl9c07b4j459nn1x55ifzsf" xml:space="preserve">[[File:Novi Sad (Újvidék, Neusatz, Нови Сад) - Bulevar Mihajla Pupina.JPG|mini|desno|Dom novosadske trgovačke omladine]]
'''Dom novosadske trgovačke omladine''' nalazi se u Bulevaru Mihajla Pupina, [[Novi Sad]], [[Srbija]]. Gradnja zgrade počela je 1931. godine, a najviše zasluga za to imali su novosadski trgovci, Nikola Tanurdžić i Miloš Raletić, koji je ujedno bio predsjednik udruženja. Usljed finansijskih poteškoća, izgrađena je bez lijevog kraka.&lt;ref name=&quot;trgovina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://modernism-in-architecture.org/buildings/house-of-novi-sad-merchant-youth/ |title= House of Novi Sad merchant youth (Dom novosadske trgovačke omladine) (1931) 29. novembar 2022. |work= modernism-in-architecture.org |accessdate= 30. jun. 2025}}{{en}}&lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;trgovin&quot;&gt;{{Cite web |url= https://novisad.travel/ns-price/novosadske-price-dom-novosadske-trgovacke-omladine/ |title= Novosadske priče - Dom novosadske trgovačke omladine, 29. novembar 2022. |work= novisad.travel |accessdate= 30. jun. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Istorija ==
Naručilac radova bila je Novosadska trgovačka omladina. Institucija za podizanje nivoa obučavanja struka. Predsjednik Trgovačke omladine bio je Nikola Tanurdžić, koji se također zanimao za najnovija dostignuća u arhitekturi.

Ova zgrada je jedna od prvih u novom dijelu, južno od centra grada, koji je izgrađen 1930-ih. Budući da je područje još uvijek bilo nerazvijeno, bilo je moguće izgraditi široku ulicu. To omogućava zgradama da imaju veći utjecaj, a također ostavlja prostora za zelenilo i drveće. 
== Opis i ahitektura ==
Zgradu je projktovao arhitekta [[Đorđe Tabaković]] u duhu [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]], koristeći osnovne karakteristike: ravan krov, tvrdu obradu gabarita, primjenu novih materijala, kao i odbacivanje fasadnog ukrasa kao estetskog pomagala. Specifičnost građevini daje polukružni plitak balkon na prvom spratu, a na vrhu zgrade centralno mjesto zauzimali su gipsana figura sjedećeg [[Merkur (mitologija)|Merkur]]a, u rimskoj mitologiji simbola trgovine i putovanja i naziv zgrade.

Ova kuća je svojim modernim metodama gradnje dala novi podsticaj razvoju cijele široke ulice. To je uključivalo i visinu zgrade, koja je bila dvostruko viša od predhodno izgrađenih. Gotovo odsustvo dekoracije fasade bilo je jednako novo kao i djelimična upotreba armiranog betona. Svojim zaobljenim uglom privlači pažnju, zaobljeni ugao obično povećava vrijednost naselja i proširuje pješačku stazu. Kuća sa ravnim krovom također je postavila nove standarde u Novom Sadu.

Istovremeno, zgrada i dalje sadrži i arhitektonske karakteristike prethodnih decenija. Prvi sprat je ukrašen ciglama, a blago zaobljeni erkeri su dodati na dugu fasadu. Budući da je kuća izgubila svoje prvobitno značenje nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a unutrašnjost je pretvorena u stanove, kip i natpis su uklonjeni. Poslije političkih promjena početkom XXI vijeka natpis je vraćen, a kip nije pronađen.


== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Dom novosadske trgovačke omladine}}
[[Kategorija:Građevine u Novom Sadu]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]
https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard</text>
      <sha1>o5zgkgz5fl9c07b4j459nn1x55ifzsf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4716133</id>
    <revision>
      <id>42481957</id>
      <parentid>42481859</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:23:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Evidencija */ +</comment>
      <origin>42481957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5902" sha1="b6p3nd42ay4f45rub0rfes10gidqw5l" xml:space="preserve">Na prijedlog [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Inicijative za međuprojektnu saradnju]] pokreće se regionalna akcija sređivanja članaka kojima je osporena [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnost]]. Akcija se održava '''od 15. juna do 30. jula 2025'''.

Cilj ove akcije jest smanjenje broja članaka koji imaju oznaku osporene neutralnosti, kao i promoviranje neutralnog gledišta kao jednog od [[Wikipedija:Pet stubova|temeljnih stubova Wikipedije]]. Pozivaju se svi urednici i urednice da doprinesu poboljšanju sadržaja i očuvanju enciklopedijske nepristranosti.

Projekt se organizira na Wikipedijama na [[:bs:Wikipedia:Projekti/Međuprojektno_sređivanje_neutralnosti_članaka|bosanskom]], [[:hr:Wikipedija:Međuprojektno_sređivanje_neutralnosti_članaka|hrvatskom]], [[:sr:Википедија:Међупројектна_акција_сређивања_неутралности_чланака|srpskom]] i srpskohrvatskom jeziku.

== O Međuprojektnoj saradnji ==
{{see also|Wikipedia:Međuprojektna saradnja}}
'''Inicijativa za međuprojektnu saradnju''', poznata pod skraćenim nazivom '''Međuprojektna saradnja''' ('''MPS'''), okuplja volontere i volonterke iz Wikimedijinih zajednica na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom i srpskohrvatskom jeziku. Fokusirana je na jačanje komunikacije među zajednicama, organiziranje zajedničkih uređivačkih maratona, koordiniranje uzajamnih poduhvata i smanjenje redundantnog rada boljom razmjenom znanja i iskustava za dobrobit svih uključenih projekata.

== Ciljevi ==
Opći ciljevi akcije u skladu su s ciljevima [[Fondacija Wikimedija|Wikimedije]] općenito, a odnose se na kvalitet Wikimedijinog sadržaja te održivost saradnje:
* Smanjiti broj članaka sa osporenim neutralnim gledištem.
* Poboljšati neutralnost članaka kao jednog od pet stubova Wikipedije.
* Povećati kvalitet Wikimedijinog sadržaja.
* Podstaknuti lokalno učešće u međuprojektnim kampanjama.
* Dati podršku budućoj saradnji između naših projekata.
Lista ciljeva podložna je izmjenama i dopunama. Prije mijenjanja ciljeva započnite raspravu na stranici za razgovor uz informiranje organizatora.

== Smjernice ==
U nastavku su pružene smjernice o radu:

# Ostavite svoj potpis u odjeljku '''[[#Učesnici i učesnice|Učesnici i učesnice]]'''.
# Izaberite neki neobjektivni članak (npr. iz neke kategorije navedene u odjeljku '''[[#Resursi|Resursi]]''').
# Sredite članak u skladu s Wikipedijinim pravilima i smjernicama o neutralnosti (v. [[Wikipedia:Neutralno gledište]]).
# Na stranici za razgovor članka postavite šablon {{Tl|Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka}}.
# '''Ostavite recenziju''' (temeljit komentar) istog članka na '''barem jednoj''' od ostalih Wikipedija koje učestvuju u akciji.
## Ako članak ne postoji ni na jednoj drugoj Wikipediji, ne ostavljate recenziju.
# Upišite svoj doprinos u odjeljak '''[[#Evidencija|Evidencija]]'''.

== Učesnici i učesnice ==
&lt;!-- Da biste se priključili, u novom redu dodajte tarabu i četiri tilde: 
# ~~~~
Hvala na učešću! --&gt;
U nastavku su navedeni učesnici i učesnice akcije:
# [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. juna 2025. u 11:08 (CEST)
# [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 11. juna 2025. u 03:43 (CEST)
# [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. juna 2025. u 17:35 (CEST)
# [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Organizatori ==
U slučaju bilo kakvih nejasnoća ili pitanja, možete kontaktirati s međuprojektnim organizatorima – '''[[Korisnik:Panasko|Panaskom]]''' i '''[[Korisnik:Aca|Acom]]'''.

== Resursi ==
Predložene članke za sređivanje možete naći u sljedećim kategorijama:

* [[:Kategorija:Članci koji nisu neutralni]] ({{PAGESINCAT:Članci koji nisu neutralni}})
* [[:Kategorija:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje]] ({{PAGESINCAT:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje}})
* [[:Kategorija:Članci kojima je osporena tačnost]] ({{PAGESINCAT:Članci kojima je osporena tačnost}})
* [[:Kategorija:Članci s ograničenim geografskim dosegom]] ({{PAGESINCAT:Članci s ograničenim geografskim dosegom}})
* [[:Kategorija:Članci sa neprovjerenim izjavama]]  ({{PAGESINCAT:Članci sa neprovjerenim izjavama}})
Lista resursa nije iscrpna. Slobodno možete dodati nove resurse. Organizatori mogu ukloniti resurse koje smatraju neadekvatnima.

== Nagrada ==
U nastavku je [[/Nagrada|nagrada]] koja će biti dodijeljena aktivnim učesnicima i učesnicama akcije:
{{/Nagrada}}
Nagradu dodjeljuju organizatori, uz eksplicitno odobrenje inicijative, pošto se akcija završi.

== Evidencija ==
U nastavku je pružena evidencija sređenih članaka:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Evidencija sređenih članaka
|-
!R. br.!! Članak !! Sredio/-la 
!Sažetak sređivanja
!Recenzija
|-
| 0. || [[Primjer]] || {{u|Aca}} || ''Globaliziranje'' || [[:bs:Razgovor:Primjer|bs]]
|-
|1. || [[Matija Ban]] || {{u|Aca}} || ''Prerada, lektura i korektura'' || [[:hr:Razgovor:Matija Ban#Recenzija za shwiki|hr]]
|-
|2. || [[Mehmed Alajbegović]] || {{u|Inokosni organ}} || ||
|-
|3. || [[Masakr u Buči]] || {{u|Aca}} || ''Dopunjeno, sređena tačnost'' || [[:hr:Razgovor:Pokolj u Buči#Recenzija za shwiki|hr]]
|-
|4. || [[Giacomo Zammattio]] || {{u|Aca}} || ''Korektura, sređena tačnost'' || [[:hr:Razgovor:Giacomo Zammattio#Recenzija za shwiki|hr]]
|-
|5. || [[Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci]] || ''Korektura, sređena tačnost'' || [[:hr:Razgovor:Crkva sv. Nikole u Rijeci#Recenzija za shwiki|hr]] ||
|}

[[Kategorija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka| ]]
[[Kategorija:Uređivačke akcije|Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka]]
[[Kategorija:Međuprojektna saradnja|Akcija sređivanja neutralnosti članaka]]</text>
      <sha1>b6p3nd42ay4f45rub0rfes10gidqw5l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481958</id>
      <parentid>42481957</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:23:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Evidencija */</comment>
      <origin>42481958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5913" sha1="lae509s3dhl9oqba2wz44f7njqb9mud" xml:space="preserve">Na prijedlog [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Inicijative za međuprojektnu saradnju]] pokreće se regionalna akcija sređivanja članaka kojima je osporena [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnost]]. Akcija se održava '''od 15. juna do 30. jula 2025'''.

Cilj ove akcije jest smanjenje broja članaka koji imaju oznaku osporene neutralnosti, kao i promoviranje neutralnog gledišta kao jednog od [[Wikipedija:Pet stubova|temeljnih stubova Wikipedije]]. Pozivaju se svi urednici i urednice da doprinesu poboljšanju sadržaja i očuvanju enciklopedijske nepristranosti.

Projekt se organizira na Wikipedijama na [[:bs:Wikipedia:Projekti/Međuprojektno_sređivanje_neutralnosti_članaka|bosanskom]], [[:hr:Wikipedija:Međuprojektno_sređivanje_neutralnosti_članaka|hrvatskom]], [[:sr:Википедија:Међупројектна_акција_сређивања_неутралности_чланака|srpskom]] i srpskohrvatskom jeziku.

== O Međuprojektnoj saradnji ==
{{see also|Wikipedia:Međuprojektna saradnja}}
'''Inicijativa za međuprojektnu saradnju''', poznata pod skraćenim nazivom '''Međuprojektna saradnja''' ('''MPS'''), okuplja volontere i volonterke iz Wikimedijinih zajednica na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom i srpskohrvatskom jeziku. Fokusirana je na jačanje komunikacije među zajednicama, organiziranje zajedničkih uređivačkih maratona, koordiniranje uzajamnih poduhvata i smanjenje redundantnog rada boljom razmjenom znanja i iskustava za dobrobit svih uključenih projekata.

== Ciljevi ==
Opći ciljevi akcije u skladu su s ciljevima [[Fondacija Wikimedija|Wikimedije]] općenito, a odnose se na kvalitet Wikimedijinog sadržaja te održivost saradnje:
* Smanjiti broj članaka sa osporenim neutralnim gledištem.
* Poboljšati neutralnost članaka kao jednog od pet stubova Wikipedije.
* Povećati kvalitet Wikimedijinog sadržaja.
* Podstaknuti lokalno učešće u međuprojektnim kampanjama.
* Dati podršku budućoj saradnji između naših projekata.
Lista ciljeva podložna je izmjenama i dopunama. Prije mijenjanja ciljeva započnite raspravu na stranici za razgovor uz informiranje organizatora.

== Smjernice ==
U nastavku su pružene smjernice o radu:

# Ostavite svoj potpis u odjeljku '''[[#Učesnici i učesnice|Učesnici i učesnice]]'''.
# Izaberite neki neobjektivni članak (npr. iz neke kategorije navedene u odjeljku '''[[#Resursi|Resursi]]''').
# Sredite članak u skladu s Wikipedijinim pravilima i smjernicama o neutralnosti (v. [[Wikipedia:Neutralno gledište]]).
# Na stranici za razgovor članka postavite šablon {{Tl|Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka}}.
# '''Ostavite recenziju''' (temeljit komentar) istog članka na '''barem jednoj''' od ostalih Wikipedija koje učestvuju u akciji.
## Ako članak ne postoji ni na jednoj drugoj Wikipediji, ne ostavljate recenziju.
# Upišite svoj doprinos u odjeljak '''[[#Evidencija|Evidencija]]'''.

== Učesnici i učesnice ==
&lt;!-- Da biste se priključili, u novom redu dodajte tarabu i četiri tilde: 
# ~~~~
Hvala na učešću! --&gt;
U nastavku su navedeni učesnici i učesnice akcije:
# [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. juna 2025. u 11:08 (CEST)
# [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 11. juna 2025. u 03:43 (CEST)
# [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. juna 2025. u 17:35 (CEST)
# [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Organizatori ==
U slučaju bilo kakvih nejasnoća ili pitanja, možete kontaktirati s međuprojektnim organizatorima – '''[[Korisnik:Panasko|Panaskom]]''' i '''[[Korisnik:Aca|Acom]]'''.

== Resursi ==
Predložene članke za sređivanje možete naći u sljedećim kategorijama:

* [[:Kategorija:Članci koji nisu neutralni]] ({{PAGESINCAT:Članci koji nisu neutralni}})
* [[:Kategorija:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje]] ({{PAGESINCAT:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje}})
* [[:Kategorija:Članci kojima je osporena tačnost]] ({{PAGESINCAT:Članci kojima je osporena tačnost}})
* [[:Kategorija:Članci s ograničenim geografskim dosegom]] ({{PAGESINCAT:Članci s ograničenim geografskim dosegom}})
* [[:Kategorija:Članci sa neprovjerenim izjavama]]  ({{PAGESINCAT:Članci sa neprovjerenim izjavama}})
Lista resursa nije iscrpna. Slobodno možete dodati nove resurse. Organizatori mogu ukloniti resurse koje smatraju neadekvatnima.

== Nagrada ==
U nastavku je [[/Nagrada|nagrada]] koja će biti dodijeljena aktivnim učesnicima i učesnicama akcije:
{{/Nagrada}}
Nagradu dodjeljuju organizatori, uz eksplicitno odobrenje inicijative, pošto se akcija završi.

== Evidencija ==
U nastavku je pružena evidencija sređenih članaka:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Evidencija sređenih članaka
|-
!R. br.!! Članak !! Sredio/-la 
!Sažetak sređivanja
!Recenzija
|-
| 0. || [[Primjer]] || {{u|Aca}} || ''Globaliziranje'' || [[:bs:Razgovor:Primjer|bs]]
|-
|1. || [[Matija Ban]] || {{u|Aca}} || ''Prerada, lektura i korektura'' || [[:hr:Razgovor:Matija Ban#Recenzija za shwiki|hr]]
|-
|2. || [[Mehmed Alajbegović]] || {{u|Inokosni organ}} || ||
|-
|3. || [[Masakr u Buči]] || {{u|Aca}} || ''Dopunjeno, sređena tačnost'' || [[:hr:Razgovor:Pokolj u Buči#Recenzija za shwiki|hr]]
|-
|4. || [[Giacomo Zammattio]] || {{u|Aca}} || ''Korektura, sređena tačnost'' || [[:hr:Razgovor:Giacomo Zammattio#Recenzija za shwiki|hr]]
|-
|5. || [[Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci]] || {{u|Aca}}  || ''Korektura, sređena tačnost'' || [[:hr:Razgovor:Crkva sv. Nikole u Rijeci#Recenzija za shwiki|hr]]
|}

[[Kategorija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka| ]]
[[Kategorija:Uređivačke akcije|Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka]]
[[Kategorija:Međuprojektna saradnja|Akcija sređivanja neutralnosti članaka]]</text>
      <sha1>lae509s3dhl9oqba2wz44f7njqb9mud</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482048</id>
      <parentid>42481958</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T11:48:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Evidencija */</comment>
      <origin>42482048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6038" sha1="abu55c2z8712pt18om948kcj1wv9dlu" xml:space="preserve">Na prijedlog [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Inicijative za međuprojektnu saradnju]] pokreće se regionalna akcija sređivanja članaka kojima je osporena [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnost]]. Akcija se održava '''od 15. juna do 30. jula 2025'''.

Cilj ove akcije jest smanjenje broja članaka koji imaju oznaku osporene neutralnosti, kao i promoviranje neutralnog gledišta kao jednog od [[Wikipedija:Pet stubova|temeljnih stubova Wikipedije]]. Pozivaju se svi urednici i urednice da doprinesu poboljšanju sadržaja i očuvanju enciklopedijske nepristranosti.

Projekt se organizira na Wikipedijama na [[:bs:Wikipedia:Projekti/Međuprojektno_sređivanje_neutralnosti_članaka|bosanskom]], [[:hr:Wikipedija:Međuprojektno_sređivanje_neutralnosti_članaka|hrvatskom]], [[:sr:Википедија:Међупројектна_акција_сређивања_неутралности_чланака|srpskom]] i srpskohrvatskom jeziku.

== O Međuprojektnoj saradnji ==
{{see also|Wikipedia:Međuprojektna saradnja}}
'''Inicijativa za međuprojektnu saradnju''', poznata pod skraćenim nazivom '''Međuprojektna saradnja''' ('''MPS'''), okuplja volontere i volonterke iz Wikimedijinih zajednica na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom i srpskohrvatskom jeziku. Fokusirana je na jačanje komunikacije među zajednicama, organiziranje zajedničkih uređivačkih maratona, koordiniranje uzajamnih poduhvata i smanjenje redundantnog rada boljom razmjenom znanja i iskustava za dobrobit svih uključenih projekata.

== Ciljevi ==
Opći ciljevi akcije u skladu su s ciljevima [[Fondacija Wikimedija|Wikimedije]] općenito, a odnose se na kvalitet Wikimedijinog sadržaja te održivost saradnje:
* Smanjiti broj članaka sa osporenim neutralnim gledištem.
* Poboljšati neutralnost članaka kao jednog od pet stubova Wikipedije.
* Povećati kvalitet Wikimedijinog sadržaja.
* Podstaknuti lokalno učešće u međuprojektnim kampanjama.
* Dati podršku budućoj saradnji između naših projekata.
Lista ciljeva podložna je izmjenama i dopunama. Prije mijenjanja ciljeva započnite raspravu na stranici za razgovor uz informiranje organizatora.

== Smjernice ==
U nastavku su pružene smjernice o radu:

# Ostavite svoj potpis u odjeljku '''[[#Učesnici i učesnice|Učesnici i učesnice]]'''.
# Izaberite neki neobjektivni članak (npr. iz neke kategorije navedene u odjeljku '''[[#Resursi|Resursi]]''').
# Sredite članak u skladu s Wikipedijinim pravilima i smjernicama o neutralnosti (v. [[Wikipedia:Neutralno gledište]]).
# Na stranici za razgovor članka postavite šablon {{Tl|Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka}}.
# '''Ostavite recenziju''' (temeljit komentar) istog članka na '''barem jednoj''' od ostalih Wikipedija koje učestvuju u akciji.
## Ako članak ne postoji ni na jednoj drugoj Wikipediji, ne ostavljate recenziju.
# Upišite svoj doprinos u odjeljak '''[[#Evidencija|Evidencija]]'''.

== Učesnici i učesnice ==
&lt;!-- Da biste se priključili, u novom redu dodajte tarabu i četiri tilde: 
# ~~~~
Hvala na učešću! --&gt;
U nastavku su navedeni učesnici i učesnice akcije:
# [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. juna 2025. u 11:08 (CEST)
# [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 11. juna 2025. u 03:43 (CEST)
# [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. juna 2025. u 17:35 (CEST)
# [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]])

== Organizatori ==
U slučaju bilo kakvih nejasnoća ili pitanja, možete kontaktirati s međuprojektnim organizatorima – '''[[Korisnik:Panasko|Panaskom]]''' i '''[[Korisnik:Aca|Acom]]'''.

== Resursi ==
Predložene članke za sređivanje možete naći u sljedećim kategorijama:

* [[:Kategorija:Članci koji nisu neutralni]] ({{PAGESINCAT:Članci koji nisu neutralni}})
* [[:Kategorija:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje]] ({{PAGESINCAT:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje}})
* [[:Kategorija:Članci kojima je osporena tačnost]] ({{PAGESINCAT:Članci kojima je osporena tačnost}})
* [[:Kategorija:Članci s ograničenim geografskim dosegom]] ({{PAGESINCAT:Članci s ograničenim geografskim dosegom}})
* [[:Kategorija:Članci sa neprovjerenim izjavama]]  ({{PAGESINCAT:Članci sa neprovjerenim izjavama}})
Lista resursa nije iscrpna. Slobodno možete dodati nove resurse. Organizatori mogu ukloniti resurse koje smatraju neadekvatnima.

== Nagrada ==
U nastavku je [[/Nagrada|nagrada]] koja će biti dodijeljena aktivnim učesnicima i učesnicama akcije:
{{/Nagrada}}
Nagradu dodjeljuju organizatori, uz eksplicitno odobrenje inicijative, pošto se akcija završi.

== Evidencija ==
U nastavku je pružena evidencija sređenih članaka:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Evidencija sređenih članaka
|-
!R. br.!! Članak !! Sredio/-la 
!Sažetak sređivanja
!Recenzija
|-
| 0. || [[Primjer]] || {{u|Aca}} || ''Globaliziranje'' || [[:bs:Razgovor:Primjer|bs]]
|-
|1. || [[Matija Ban]] || {{u|Aca}} || ''Prerada, lektura i korektura'' || [[:hr:Razgovor:Matija Ban#Recenzija za shwiki|hr]]
|-
|2. || [[Mehmed Alajbegović]] || {{u|Inokosni organ}} || ||
|-
|3. || [[Masakr u Buči]] || {{u|Aca}} || ''Dopunjeno, sređena tačnost'' || [[:hr:Razgovor:Pokolj u Buči#Recenzija za shwiki|hr]]
|-
|4. || [[Giacomo Zammattio]] || {{u|Aca}} || ''Korektura, sređena tačnost'' || [[:hr:Razgovor:Giacomo Zammattio#Recenzija za shwiki|hr]]
|-
|5. || [[Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci]] || {{u|Aca}}  || ''Korektura, sređena tačnost'' || [[:hr:Razgovor:Crkva sv. Nikole u Rijeci#Recenzija za shwiki|hr]]
|-
|6. || [[Volujica]] || {{u|Aca}}  || ''Lektura, provjerena tačnost'' || [[:sr:Razgovor:Volujica#Recenzija za shwiki|sr]]
|}

[[Kategorija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka| ]]
[[Kategorija:Uređivačke akcije|Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka]]
[[Kategorija:Međuprojektna saradnja|Akcija sređivanja neutralnosti članaka]]</text>
      <sha1>abu55c2z8712pt18om948kcj1wv9dlu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Mehmed Alajbegović</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4716583</id>
    <revision>
      <id>42481961</id>
      <parentid>42481887</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:36:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42481961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2452" sha1="04a4ul8twcff7bjvuqpsw0807rgs7i2" xml:space="preserve">== Neutralnost ==
U trenutnom stanju članak mi se čini zadovoljavajući. Možda nedostaje nešto izvora ili pogled sa suprotne ili neutralnije strane, ali po potrebi to se može dodati. Ovakav kakav je meni je članak dosta neutralan. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. jula 2025. u 00:16 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Preporučio bih da se za prvo spominjanje Nezavisne Države Hrvatske doda apozicija: „marionetska država nacističke Njemačke i fašističke Italije”. Osim toga, postoji još par hvalospevnih rečenica koje vredi ukloniti:
:* &quot;Ostao je upamćen kao vrlo radišan i marljiv pravnik...&quot; 
:* &quot;Razvio je veliku djelatnost među hrvatskim radnicima...&quot;
:* &quot;Alajbegović je organizirao izbjegličke kuhinje, nabavljao hranu i odjeću...&quot;
:Njegov citat sa suđenja ili ukloniti ili preformulirati u vidu kratke rečenice, jer se trenutno njegovom opravdanju daje preterana težina. Trebalo bi uključiti i dodatne izvore o kontekstu i odgovornosti kako bi se poboljšala neutralnost, ali to je već zahtevniji posao. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. jula 2025. u 12:57 (CEST)

:::: {{ping|Aca}} Hellou :)
:::: - &quot;marionetska država&quot; – ne bih to dodavao, jer 1) to je banalna činjenica koji svi znaju i to bi trebalo bit naglašeno i obrazloženo u članku [[NDH]]; 2) kada radimo na objektivnosti, recimo u ovome članku, nemam potrebe naglasiti tu osobinu države NDH, jer bi to odavalo moju pristranost. To treba naglasiti ako to bivanje &quot;marioneta&quot; je nekako utjecalo na život Alajbegovića ili ako je on doprinio nešto u odnosima Zagreb-Berlin. 
:::: - &quot;marljiv&quot; – {{urađeno}} 
:::: - &quot;veliku djelatnost među hrvatskim radnicima...&quot; – da, izgleda kao da je bio neki dobrotvor, ali ta činjenica da je pomagao hrvatskoj emigraciji nije po sebi problematična. Bitno da je istinita.
:::: - &quot;izbjegličke kuhinje, nabavljao hranu i odjeću&quot; – ni ovo nije problematično, po sebi. 
:::: O citatu: da, radim na tome. Stoga, ovdje glavna točka nije ono što piše, nego nedostaje suprotan ili različit pogled na istu stvar. Treba više podataka o njegovom konkretnom djelovanju u ustaškoj vladi i njegovom utjecaju u ratnoj situaciji. To se sve može preispitat. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. jula 2025. u 20:36 (CEST)</text>
      <sha1>04a4ul8twcff7bjvuqpsw0807rgs7i2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481962</id>
      <parentid>42481961</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:50:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Neutralnost */ odgovor</comment>
      <origin>42481962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3226" sha1="9kfqq60upa93wh68gnf3zt1gukf3md4" xml:space="preserve">== Neutralnost ==
U trenutnom stanju članak mi se čini zadovoljavajući. Možda nedostaje nešto izvora ili pogled sa suprotne ili neutralnije strane, ali po potrebi to se može dodati. Ovakav kakav je meni je članak dosta neutralan. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. jula 2025. u 00:16 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Preporučio bih da se za prvo spominjanje Nezavisne Države Hrvatske doda apozicija: „marionetska država nacističke Njemačke i fašističke Italije”. Osim toga, postoji još par hvalospevnih rečenica koje vredi ukloniti:
:* &quot;Ostao je upamćen kao vrlo radišan i marljiv pravnik...&quot; 
:* &quot;Razvio je veliku djelatnost među hrvatskim radnicima...&quot;
:* &quot;Alajbegović je organizirao izbjegličke kuhinje, nabavljao hranu i odjeću...&quot;
:Njegov citat sa suđenja ili ukloniti ili preformulirati u vidu kratke rečenice, jer se trenutno njegovom opravdanju daje preterana težina. Trebalo bi uključiti i dodatne izvore o kontekstu i odgovornosti kako bi se poboljšala neutralnost, ali to je već zahtevniji posao. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. jula 2025. u 12:57 (CEST)

:::: {{ping|Aca}} Hellou :)
:::: - &quot;marionetska država&quot; – ne bih to dodavao, jer 1) to je banalna činjenica koji svi znaju i to bi trebalo bit naglašeno i obrazloženo u članku [[NDH]]; 2) kada radimo na objektivnosti, recimo u ovome članku, nemam potrebe naglasiti tu osobinu države NDH, jer bi to odavalo moju pristranost. To treba naglasiti ako to bivanje &quot;marioneta&quot; je nekako utjecalo na život Alajbegovića ili ako je on doprinio nešto u odnosima Zagreb-Berlin. 
:::: - &quot;marljiv&quot; – {{urađeno}} 
:::: - &quot;veliku djelatnost među hrvatskim radnicima...&quot; – da, izgleda kao da je bio neki dobrotvor, ali ta činjenica da je pomagao hrvatskoj emigraciji nije po sebi problematična. Bitno da je istinita.
:::: - &quot;izbjegličke kuhinje, nabavljao hranu i odjeću&quot; – ni ovo nije problematično, po sebi. 
:::: O citatu: da, radim na tome. Stoga, ovdje glavna točka nije ono što piše, nego nedostaje suprotan ili različit pogled na istu stvar. Treba više podataka o njegovom konkretnom djelovanju u ustaškoj vladi i njegovom utjecaju u ratnoj situaciji. To se sve može preispitat. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. jula 2025. u 20:36 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Naveo sam taj dodatak jer mislim da je važno istaći da Nezavisna Država Hrvatska nije bila država ''poput svih drugih'' (nego fašistička kvislinška državna tvorevina). Dodatak &quot;ustaška&quot;, koji si dodao, jest poboljšanje u tom smislu. Po meni, &quot;posvetio je se uslugama među hrvatskim radnicima&quot; deluje eufeministički i ne znači mnogo. Kakvim uslugama? Možda bi moglo ovako:
:::::* U okviru konzularnih dužnosti održavao je kontakte s hrvatskim radnicima na privremenom radu u Njemačkoj.
:::::Ostatak članka je izvrsno sređen. Iskren da budem, ja ne bih imao hrabrosti da se bavim ovakvim temama. Odličan posao! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. jula 2025. u 20:50 (CEST)</text>
      <sha1>9kfqq60upa93wh68gnf3zt1gukf3md4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481963</id>
      <parentid>42481962</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:51:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42481963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3287" sha1="3k2zf17vz9rgqjjsnpiyro0uw08rqfg" xml:space="preserve">{{Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka}}

== Neutralnost ==
U trenutnom stanju članak mi se čini zadovoljavajući. Možda nedostaje nešto izvora ili pogled sa suprotne ili neutralnije strane, ali po potrebi to se može dodati. Ovakav kakav je meni je članak dosta neutralan. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. jula 2025. u 00:16 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Preporučio bih da se za prvo spominjanje Nezavisne Države Hrvatske doda apozicija: „marionetska država nacističke Njemačke i fašističke Italije”. Osim toga, postoji još par hvalospevnih rečenica koje vredi ukloniti:
:* &quot;Ostao je upamćen kao vrlo radišan i marljiv pravnik...&quot; 
:* &quot;Razvio je veliku djelatnost među hrvatskim radnicima...&quot;
:* &quot;Alajbegović je organizirao izbjegličke kuhinje, nabavljao hranu i odjeću...&quot;
:Njegov citat sa suđenja ili ukloniti ili preformulirati u vidu kratke rečenice, jer se trenutno njegovom opravdanju daje preterana težina. Trebalo bi uključiti i dodatne izvore o kontekstu i odgovornosti kako bi se poboljšala neutralnost, ali to je već zahtevniji posao. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. jula 2025. u 12:57 (CEST)

:::: {{ping|Aca}} Hellou :)
:::: - &quot;marionetska država&quot; – ne bih to dodavao, jer 1) to je banalna činjenica koji svi znaju i to bi trebalo bit naglašeno i obrazloženo u članku [[NDH]]; 2) kada radimo na objektivnosti, recimo u ovome članku, nemam potrebe naglasiti tu osobinu države NDH, jer bi to odavalo moju pristranost. To treba naglasiti ako to bivanje &quot;marioneta&quot; je nekako utjecalo na život Alajbegovića ili ako je on doprinio nešto u odnosima Zagreb-Berlin. 
:::: - &quot;marljiv&quot; – {{urađeno}} 
:::: - &quot;veliku djelatnost među hrvatskim radnicima...&quot; – da, izgleda kao da je bio neki dobrotvor, ali ta činjenica da je pomagao hrvatskoj emigraciji nije po sebi problematična. Bitno da je istinita.
:::: - &quot;izbjegličke kuhinje, nabavljao hranu i odjeću&quot; – ni ovo nije problematično, po sebi. 
:::: O citatu: da, radim na tome. Stoga, ovdje glavna točka nije ono što piše, nego nedostaje suprotan ili različit pogled na istu stvar. Treba više podataka o njegovom konkretnom djelovanju u ustaškoj vladi i njegovom utjecaju u ratnoj situaciji. To se sve može preispitat. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. jula 2025. u 20:36 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Naveo sam taj dodatak jer mislim da je važno istaći da Nezavisna Država Hrvatska nije bila država ''poput svih drugih'' (nego fašistička kvislinška državna tvorevina). Dodatak &quot;ustaška&quot;, koji si dodao, jest poboljšanje u tom smislu. Po meni, &quot;posvetio je se uslugama među hrvatskim radnicima&quot; deluje eufeministički i ne znači mnogo. Kakvim uslugama? Možda bi moglo ovako:
:::::* U okviru konzularnih dužnosti održavao je kontakte s hrvatskim radnicima na privremenom radu u Njemačkoj.
:::::Ostatak članka je izvrsno sređen. Iskren da budem, ja ne bih imao hrabrosti da se bavim ovakvim temama. Odličan posao! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. jula 2025. u 20:50 (CEST)</text>
      <sha1>3k2zf17vz9rgqjjsnpiyro0uw08rqfg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481965</id>
      <parentid>42481963</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:57:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Neutralnost */ odgovor</comment>
      <origin>42481965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3514" sha1="iu0tji102iq4eg182anlehn0uuiizuo" xml:space="preserve">{{Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka}}

== Neutralnost ==
U trenutnom stanju članak mi se čini zadovoljavajući. Možda nedostaje nešto izvora ili pogled sa suprotne ili neutralnije strane, ali po potrebi to se može dodati. Ovakav kakav je meni je članak dosta neutralan. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. jula 2025. u 00:16 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Preporučio bih da se za prvo spominjanje Nezavisne Države Hrvatske doda apozicija: „marionetska država nacističke Njemačke i fašističke Italije”. Osim toga, postoji još par hvalospevnih rečenica koje vredi ukloniti:
:* &quot;Ostao je upamćen kao vrlo radišan i marljiv pravnik...&quot; 
:* &quot;Razvio je veliku djelatnost među hrvatskim radnicima...&quot;
:* &quot;Alajbegović je organizirao izbjegličke kuhinje, nabavljao hranu i odjeću...&quot;
:Njegov citat sa suđenja ili ukloniti ili preformulirati u vidu kratke rečenice, jer se trenutno njegovom opravdanju daje preterana težina. Trebalo bi uključiti i dodatne izvore o kontekstu i odgovornosti kako bi se poboljšala neutralnost, ali to je već zahtevniji posao. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. jula 2025. u 12:57 (CEST)

:::: {{ping|Aca}} Hellou :)
:::: - &quot;marionetska država&quot; – ne bih to dodavao, jer 1) to je banalna činjenica koji svi znaju i to bi trebalo bit naglašeno i obrazloženo u članku [[NDH]]; 2) kada radimo na objektivnosti, recimo u ovome članku, nemam potrebe naglasiti tu osobinu države NDH, jer bi to odavalo moju pristranost. To treba naglasiti ako to bivanje &quot;marioneta&quot; je nekako utjecalo na život Alajbegovića ili ako je on doprinio nešto u odnosima Zagreb-Berlin. 
:::: - &quot;marljiv&quot; – {{urađeno}} 
:::: - &quot;veliku djelatnost među hrvatskim radnicima...&quot; – da, izgleda kao da je bio neki dobrotvor, ali ta činjenica da je pomagao hrvatskoj emigraciji nije po sebi problematična. Bitno da je istinita.
:::: - &quot;izbjegličke kuhinje, nabavljao hranu i odjeću&quot; – ni ovo nije problematično, po sebi. 
:::: O citatu: da, radim na tome. Stoga, ovdje glavna točka nije ono što piše, nego nedostaje suprotan ili različit pogled na istu stvar. Treba više podataka o njegovom konkretnom djelovanju u ustaškoj vladi i njegovom utjecaju u ratnoj situaciji. To se sve može preispitat. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. jula 2025. u 20:36 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Naveo sam taj dodatak jer mislim da je važno istaći da Nezavisna Država Hrvatska nije bila država ''poput svih drugih'' (nego fašistička kvislinška državna tvorevina). Dodatak &quot;ustaška&quot;, koji si dodao, jest poboljšanje u tom smislu. Po meni, &quot;posvetio je se uslugama među hrvatskim radnicima&quot; deluje eufeministički i ne znači mnogo. Kakvim uslugama? Možda bi moglo ovako:
:::::* U okviru konzularnih dužnosti održavao je kontakte s hrvatskim radnicima na privremenom radu u Njemačkoj.
:::::Ostatak članka je izvrsno sređen. Iskren da budem, ja ne bih imao hrabrosti da se bavim ovakvim temama. Odličan posao! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. jula 2025. u 20:50 (CEST)
::::::Isto tako, verovatno treba navesti da ga je sud osudio za kolaboraciju (saradnju s okupatorom). Nedostaju ti detalji presude. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. jula 2025. u 20:57 (CEST)</text>
      <sha1>iu0tji102iq4eg182anlehn0uuiizuo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:David Woodard</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4716622</id>
    <revision>
      <id>42481975</id>
      <parentid>42481849</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T20:57:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Spam */ odgovor</comment>
      <origin>42481975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1637" sha1="4q6st39bxh57gpusnbal308gg7hxfct" xml:space="preserve">== Spam ==

Hello, please take a look at [[:en:User:Grnrchst/David Woodard report]] and consider if this article should be deleted. Bw – [[Korisnik:Orland|Orland]] ([[Razgovor s korisnikom:Orland|razgovor]]) 4. jula 2025. u 20:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Orland|Orland]]: Hello and welcome! We have already seen the report, and the article has been copyedited. Backlinks and images have been removed, and we are closely monitoring en.wiki to determine if the topic is notable. Thanks for bringing this up, anyway. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. jula 2025. u 20:55 (CEST)

::Thank you, [[Korisnik:Aca|Aca]]. As you can see on [[:meta:Steward_requests/Miscellaneous#Cross-wiki_self-promotion_campaign]] and [[:meta:Talk:Wikiproject:Antispam#Cross-wiki_self-promotion_campaign_(David_Woodard)]] 235 of the spam pages were deleted from smaller wikis by global stewards in one day, and many of the sockpuppets have been globally blocked. Of the remaining 99 articles from larger Wiki editions, 36 have been deleted this week, and &quot;only&quot; 63 remains. 
::I think it is safe to say that Woordard's future reputation will not be as a composer and conductor, but as the man that used a decade of his life trying to scam Wikipedia for vanity reasons. Bw [[Korisnik:Orland|Orland]] ([[Razgovor s korisnikom:Orland|razgovor]]) 5. jula 2025. u 08:52 (CEST)
:::Agreed. As said, the article here is now content-wise alright. As for notability, we will follow the decisions made by other Wikipedias (including de and en). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. jula 2025. u 22:57 (CEST)</text>
      <sha1>4q6st39bxh57gpusnbal308gg7hxfct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Petrova gora/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4716629</id>
    <revision>
      <id>42481920</id>
      <parentid>42481902</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T13:36:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Petrova gora</username>
        <id>267104</id>
      </contributor>
      <origin>42481920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14737" sha1="pwke1evuppjxblmtjfgftqx4pbkcy3r" xml:space="preserve">'''''&lt;big&gt;Jakov Kranjčević - Brada&lt;/big&gt;'''''

{{Heroj M
|didaskalija=Jakov Kranjčević - Brada
|slika=[[File:NarodniOdbornik4 cista slika.jpg|thumb|]]
|datum_rođenja={{birth date|1909|7|25|df=y}} 
|mesto_rođenja=[[Hrvatska Kostajnica]]
|država_rođenja=[[Austrougarska]]
|datum_smrti={{death date and age|1987|7|4|1909|7|25|df=y}}  
|mesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|država_smrti={{zas|SRJ}} [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|profesija= poslastičar 
|supruga=Slavka Oreščanin
|KPJ=[[15.9.1941]].
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=komesar [[Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori|Centralne partizanske bolnice na Petrovoj gori]]&lt;br /&gt;komesar uprave bolnica [[4._hrvatski_korpus_NOVJ|Četvrtog Hrvatskog korpusa NOVJ]]&lt;br /&gt;
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|čin=[[Datoteka:Major JNA.jpg|35px]] [[Major]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1945]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod2}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva2}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden partizanske zvezde3}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}}
{{!}}-
{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
}}
'''Jakov Kranjčević - Brada''' (1909-1987), učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, vojni bolničar, graditelj i upravnik [https://sh.wikipedia.org/wiki/Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori Centralne partizanske bolnice Petrova gora].

== Predratna biografija ==
Rođen je 25.7.1909. godine u Kostajnici (Hrvatska Kostajnica) gde završava osnovnu školu i poslastičarski zanat.
Od 1922. do 1929. radi u Sisku, Glini, Kostajnici i Delnicama. U potrazi za poslom, 1926. godine 
sa dvojicom prijatelja ilegalno prelazi u Austriju, biva uhapšen i vraćen u Jugoslaviju gde je osuđen
na 6 meseci zatvora u Radovljici a posle 3 meseca pomilovan. 1929. godine odlazi na služenje vojnog roka u trajanju od 18 meseci u Vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Nakon vojnog roka od 1931. do 1937. radi u Kostajnici gde drži svoju poslastičarnicu, sve do odlaska u Španiju. &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

== [https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panski_borci Španski građanski rat] ==
Tokom života u Kostajnici Jakov i posebno njegov mlađi brat Viktor dolaze u kontakt
sa studentima levičarima, pre svega [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%9D%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Nikolom Marakovićem - Ninom] i često slušaju vesti o
situaciji u Španiji i borbi španskog naroda za slobodu. Uz pomoć Nine krišom u dobrovoljce Španske republikanske armije odlazi prvo
Viktor koji potom šalje pismo Jakovu iz kampa u Albaceti u kome mu prilaže i svoju fotografiju u uniformi.
Iznenađeni Jakov nakon toga kontaktira Ninu i traži od njega vezu da ide u Španiju. Prijavljuje se vlastima za pasoš pod izgovorom da putuje na
međunarodnu izložbu u Pariz radi stručnog usavršavanja i odlazi vozom do Pariza gde ne želi da
čeka novu jugoslovensku grupu već se u društvu Francuza, Engleza i Amerikanaca prebacuje u Španiju u avgustu 1937 godine.

Po dolasku na obuku dodeljen je u četu Matija Gubec, bataljona Dimitrov gde mu je komandant bio Kosta Nađ.
Mlađi brat Viktor je bio borac u bataljonu Đuro Đaković i Jakov je tražio da služi zajedno sa bratom,
međutim Kosta Nađ je insistirao da ne budu u istoj jedinici jer su tako veće šanse da ne nastradaju
obojica i da Jakov treba da završi sanitetski kurs i bude bolničar.
Ova odluka Koste Nađa se pokazala i više nego sudbonosna.

Viktor gine tokom ofanzive na Aragonskom frontu kod Morelje u Aprilu 1938 godine. 
Predosetivši svoju smrt tog jutra nakon što su dobili naređenje da kreću u borbu, Viktor je došao da se pozdravi sa bratom rekavši mu da oseća da će se &quot;''nasmejati pod maslinama''&quot;. Popodne tog dana i Jakov kreće na isti
front ne znajući da mu je brat već poginuo. Nakon bitke dobija vest i u znak žalosti pušta bradu koju nosi dok je u Španiji i tako dobija nadimak Brada.  &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

Tokom boravka u Španiji učestvovao je u bitkama u sledećim mestima: 
Levante, Poblete, Morelja, Ejulve, Linares, Montenegro, Penel mares, Pena blanca, Manzanera, služeći u 15.Internacionalnoj brigadi, kasnije 129. Internacionalnoj brigadi. Pored uloge bolničara neko vreme je proveo i u četi borbenih inženjera(španski:zapadores) gradeći fortifikacije i osmatračnice. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije dosije interbrigada&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Vojni dosije, Comisariado de guerra de las Brigadas Internacionales, Kranychevich Jakob, 7.XII.1938. Barcelona]&lt;/ref&gt;

Nakon povlačenja iz Španije prelazi u Francusku gde se nalazi u logorima: Sen Siprijen, Aržels, Kamp de Verne, Girs. 
U logoru biva kažnjen sa 14 dana pritvora. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije KLP&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Karton ličnih podataka i autobiografija]&lt;/ref&gt;
Godine 1941 se prijavljuje za dobrovoljni rad u Nemačkoj, kako bi mogao lakše da se prebaci u okupiranu Jugoslaviju.
U Nemačkoj provodi nešto manje od 2 meseca radeći kao pekar sa Francom Rozmanom i jednim drugom iz Srbije, u okolini Lajpciga.
Jednog dana se pojavio Vjećeslav Cvetko - Flores predstavivši se vlasnicima kao rođak i izneo Jakovu plan za bekstvo u Jugoslaviju.
== [https://sh.wikipedia.org/wiki/Narodnooslobodila%C4%8Dka_borba_Jugoslavije Narodnooslobodilačka borba - Ustanak] ==
Ilegalnim prelaskom granice uz pomoć Floresa dolazi u Zagreb 12.8.1941 gde se povezuje sa Ankom Berus i Ilijom Engelom i gde dobija odmah vezu i dolazi u partizane 18.8.1941. u odred Debela kosa.
Jedan od prvih ranjenika koje Jakov tretira je bio Većeslav Holjevac.
2. septembra U Sjeničaku, održan je u kući Branka Nikoliša sastanak kojem su prisustvovali: Josip Kraš, Dr.Savo Zlatić i španski borci Kosta Nađ, Ivo Rukavina, Srećko Manola, Gojko Nikoliš i Jakov Kranjčević.

Kosta Nađ se u svojoj knjizi &quot;Ratne uspomene Koste Nađa - Ustanak&quot; prisetio susreta sa svojim borcem Bradom:

&quot;''Taj povučeni, tihi čovek, naš Brada, za koga niko ne bi rekao da je imao toliko energije
koliko je ispoljavao,'' pozdravlja me kao vojnik, stoji mirno, i na španskom kaže''
- ''Crveni odredi Petrove gore su u borbenom rasporedu!&quot; &lt;ref name=&quot;Kosta Nađ - Ustanak&quot;&gt;[Kosta Nađ - Ustanak,
ratne uspomene Koste Nađa, Izdanje Spektar, Zagreb, 1980. god.]&lt;/ref&gt;
== Bolnica na Vrletnim stranama ==
Dr Savo Zlatić i Jakov su dobili zadatak da organizuju partizansku sanitetsku službu na području Korduna. U početku su njih dvojica prelazili peške velike razdaljine pružajući pomoć civilnom stanovništvu nakon pokolja po okolnim mestima
kao i partizanskim ranjenicima da bi došli na ideju o izgradnji Centralne partizanske bolnice. Za lokaciju su izabrane Vrletne strane na Petrovoj gori a izgradnju je vodio Jakov Kranjčević i bolnica je već početkom oktobra 1941 iako nedovršena,
primala prve ranjenike. Bolnica je imala oko 10 zgrada, kuhinju, vešeraj, smeštaj za stražu pa čak i kulturnu salu. &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Razmišljajući šta ako neprijatelj otkrije bolnicu i na pravcu direktive da se ranjenici
moraju sačuvati po svaku cenu Jakov dolazi na ideju da primeni iskustva iz Španije kada je
pravio fortifikacije i kreće da uz poverljive ljude gradi skrivene zemunice u okolini 
bolnice. Zemunice su građene noću u najvećoj konspiraciji i uz vođenje računa da jedna grupa
radnika ne zna za druge zemunice koje je kasnije napravila druga grupa. Svaka zemunica
je pravljena tako da otvor za ventilaciju bude zamaskiran, drvetom, panjem, žbunjem sa trnjem, pa
su se čak i presađivala mlada stabla pored ulaza. Zimi zbog tragova u snegu se koristio poseban metod za dolazak i odlazak u zemunice. Lokaciju zemunice je pored Brade, znao samo  bolničar zadužen za nju i u slučaju sakrivanja ostajao bi po jedan borac napolju koji je bio zadužen da prati kretanje neprijatelja i da javi kada je opasnost prošla, koristeći lozinku
&quot;Tri roga bradina&quot; koju je trebao ponoviti tri puta.
Zbog konspiracije nije poznat tačan broj zemunica po Petrovoj gori, pretostavlja se da ih je bilo ukupno oko 20.
Ovakve mere predustrožnosti su spasile najteže ranjenike kada je bolnica otkrivena i uništena
tokom ofanziva tj operacija Petrova gora I od 18. marta do 18. aprila 1942. i Petrova gora II od 9. do 14. maja 1942. godine i kada se u obruču našlo oko 700 partizana i na hiljade civila. Dogodilo se čak i da je neprijatelj postavio teški mitraljez iznad ulaza u zemunicu i pucao u narod, ne otkrivši da se ispod nalaze ranjenici i tifusari.

O tom periodu i pažnji Brade prema ranjenicima svedočanstvo je ostavio Ljubomir Korać iz Čemernice koji je kao težak ranjenik
u zemunici proveo 48 dana:

&quot;''Više od 15 dana nosili su nam samo crnu kafu i hljeb (pola pšenični,a pola kukuruzni)'', ''i to jednom u 24 časa'', ''obično uveče, kada se uhvati mrak, i to skoro redovno drug Brado''. 
''Dolazeći nad zemunicu, samo se javi, i mi smo znali da je sve u redu. Ulazio bi, davao nam hranu i previjao rane i pored svih muka i bolova. Bio je toliko duhovit i toliko ohrabrujući, da smo i pored svih muka i bolova vrlo mirni i spokojni ostajali u zemunici do njegovog sljedećeg vraćanja, tj. kroz 24 časa. Pored toga, redovno nam je iznosio čitavu političku i vojnu situaciju, kako u našoj zemlji tako i u ostalima, što nam je također davalo mnogo moralne snage. 
''Njegovo ophođenje prema svojim ranjenim drugovima bilo je na posebnoj visini''. ''Moji drugovi i ja'', ''možemo sigurno reći'',  ''da ovo što nam je dao i učinio za nas Brado ne može se očekivati ni od svojih roditelja'', ''jer oni ne znaju šta treba da se pruži takvim bolesnicima'', ''a Brado je znao.''
''Drug Brado je počeo da nas upoznaje sa nastalom situacijom'', ''govoreći da je čitava Petrova gora blokirana od neprijatelja i da polako počinju da stežu obruč'', ''otvarajući paklenu vatru'', ''koju smo mi dobro čuli. No'', ''on nas je hrabrio i govorio da se nama neće ništa dogoditi'', ''da smo dobro maskirani'', ''a što je najvažnije'' - ''većina naših boraca i rukovodilaca grupe odreda nalazi se sa nama. Ne sjećam se tačno, ali pretpostavljam da je blokada trajala više od 10 dana i baš u tom
međuvremenu, ''iako mi rane još nisu zacijelile'', ''zamolio sam druga Bradu da me pusti napolje'', ''da budem sa njima u baraci'', ''rekavši mu da se mogu polako kretati''. ''Ostao sam još nekoliko dana'', ''a zatim mi je odobrio da izađem.''&quot; &lt;ref name=&quot;Kotar Vojnic&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/644.pdf Kotar Vojnic u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalitičkoj revoluciji, Ljubomir Korać- Sjećanje na život ranjenika u zemunici za vrijeme neprijateljskog obruča na Petrovoj gori]&lt;/ref&gt;
== Bolnica u Pišinom gaju ==
Odmah po proboju obruča i smirivanju situacije na Petrovoj gori Jakov je ponovo pristupio
izgradnji nove bolnice i zemunica na već spremnoj rezervnoj lokaciji blizu izvora pitke vode u predelu nazvanom Pišin gaj.
Bolnica je vremenom dobila objekte za operacionu salu, ranjeničko odeljenje, pekaru, kovačnicu, magacin, bazen, tuš, električnu centralu, zgrade za sanitet i osoblje i upravu.
Izgrađeno je još 12 zemunica. Ova bolnica je ostala neotkrivena sve do kraja rata
iako je tokom IV neprijateljske ofanzive ponovo bila ugrožena i evakuisana kada su se u
blizni pojavili odredi Huskine milicije koji je nekada bio na Petrovoj gori sa partizanima
ali je promenio stranu tokom rata. Oko 360 teških ranjenika je provelo 3 dana u zemunicama
bez ikakvog kontakta spolja, ostalo je takođe i mnogo dece koja su izgubila kontakt sa roditeljima.
Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, rakijom.

Brada je o boravku u zemunicama izjavio:
&quot;''Jasno, da je bilo teško, žive ljude strpati pod zemlju'', ''ali baš zahvaljujući tom povjerenju koje su imali u mene'', ''išli su bez opiranja'', ''a tim više stoga'', ''što je i personal išao u zemunice'', ''a i ja također da ih njegujem''. ''Bilo nam je vrlo teško'', ''to ne može nitko da shvati'', ''samo onaj tko je to sam prošao''... ''Jednom su mi u samoj zemunici umrla dva teška ranjenika'', ''koje sam tu morao i zakopati'', ''jer se nije smjela otvoriti zemunica''&quot; &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;
== Vojna služba do kraja rata ==
Jakov radi kao komesar bolnice do 1943. u činu kapetana dobija prekomandu i radi kao referent saniteta na Kordunu i Baniji,
komesar uprave bolnica, referent za ishranu bolnica vojne oblasti IV korpusa i izgradnju ranjeničkih skloništa.
Demobilisan je iz Jugoslovenske narodne armije 30.6.1945. Čin rezervni major.
== Epilog ==
Centralna partizanska bolnica Petrova gora, ako ne prva svakako jedna od prvih partizanskih bolnica u Evropi
je tokom svoga rada primila više od 5.000 ranjenika i odlikovana je Ordenom narodnog heroja 1971. godine ukazom Josipa Broza Tita
za &quot;''izvanredni junački podvig u spašavanju, skrivanju i lečenju ranjenih i bolesnih u toku Narodnooslobodilačkog rata''&quot; &lt;ref name=&quot;Orden Narodnog heroja&quot;&gt;[Orden Narodnog heroja http://www.slvesnik.com.mk/Issues/3EBD7CC5DA8741268789E79E93E6B324.pdf]&lt;/ref&gt;

Jakov Kranjčević - Brada je nosilac više odlikovanja i priznanja među kojima su:
Orden republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom,
Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima, Orden bratstva i jednistva sa srebrnim vencem, 
Orden za hrabrost, Orden partizanske zvezde sa puškama, Medalja za vojne zasluge, Medalja Dimitrov, Medalja SUBNOR-a španskim borcima, Partizanska spomenica 1941, itd.

Po poslednjoj želji sahranjen je 1987, godine na vojničkom groblju bolnice Petrove gore,

&quot;''među drugovima čije su rane bile preteške''&quot;.
== Izvori ==</text>
      <sha1>pwke1evuppjxblmtjfgftqx4pbkcy3r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481922</id>
      <parentid>42481920</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T14:14:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Petrova gora</username>
        <id>267104</id>
      </contributor>
      <origin>42481922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14811" sha1="3lj7d403pv5m2g9vo4caig5quy9ebz1" xml:space="preserve">'''''&lt;big&gt;Jakov Kranjčević - Brada&lt;/big&gt;'''''

{{Heroj M
|didaskalija=Jakov Kranjčević - Brada
|slika=[[File:NarodniOdbornik4 cista slika.jpg|thumb|]]
|datum_rođenja={{birth date|1909|7|25|df=y}} 
|mesto_rođenja=[[Hrvatska Kostajnica]]
|država_rođenja=[[Austrougarska]]
|datum_smrti={{death date and age|1987|7|4|1909|7|25|df=y}}  
|mesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|država_smrti={{zas|SRJ}} [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|profesija= poslastičar 
|supruga=Slavka Oreščanin
|KPJ=[[15.9.1941]].
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=komesar [[Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori|Centralne partizanske bolnice na Petrovoj gori]]&lt;br /&gt;komesar uprave bolnica [[4._hrvatski_korpus_NOVJ|Četvrtog Hrvatskog korpusa NOVJ]]&lt;br /&gt;
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|čin=[[Datoteka:Major JNA.jpg|35px]] [[Major]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1945]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod2}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva2}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden partizanske zvezde3}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}}
{{!}}-
{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
}}
'''Jakov Kranjčević - Brada''' (1909-1987), učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, vojni bolničar, graditelj i upravnik [https://sh.wikipedia.org/wiki/Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori Centralne partizanske bolnice Petrova gora].

== Predratna biografija ==
Rođen je 25.7.1909. godine u Kostajnici (Hrvatska Kostajnica) gde završava osnovnu školu i poslastičarski zanat.
Od 1922. do 1929. radi u Sisku, Glini, Kostajnici i Delnicama. U potrazi za poslom, 1926. godine 
sa dvojicom prijatelja ilegalno prelazi u Austriju, biva uhapšen i vraćen u Jugoslaviju gde je osuđen
na 6 meseci zatvora u Radovljici a posle 3 meseca pomilovan. 1929. godine odlazi na služenje vojnog roka u trajanju od 18 meseci u Vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Nakon vojnog roka od 1931. do 1937. radi u Kostajnici gde drži svoju poslastičarnicu, sve do odlaska u Španiju. &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

== [https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panski_borci Španski građanski rat] ==
Tokom života u Kostajnici Jakov i posebno njegov mlađi brat Viktor dolaze u kontakt
sa studentima levičarima, pre svega [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%9D%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Nikolom Marakovićem - Ninom] i često slušaju vesti o
situaciji u Španiji i borbi španskog naroda za slobodu. Uz pomoć Nine krišom u dobrovoljce Španske republikanske armije odlazi prvo
Viktor koji potom šalje pismo Jakovu iz kampa u Albaceti u kome mu prilaže i svoju fotografiju u uniformi.
Iznenađeni Jakov nakon toga kontaktira Ninu i traži od njega vezu da ide u Španiju. Prijavljuje se vlastima za pasoš pod izgovorom da putuje na
međunarodnu izložbu u Pariz radi stručnog usavršavanja i odlazi vozom do Pariza gde ne želi da
čeka novu jugoslovensku grupu već se u društvu Francuza, Engleza i Amerikanaca prebacuje u Španiju u avgustu 1937 godine.

Po dolasku na obuku dodeljen je u četu Matija Gubec, bataljona Dimitrov gde mu je komandant bio Kosta Nađ.
Mlađi brat Viktor je bio borac u bataljonu Đuro Đaković i Jakov je tražio da služi zajedno sa bratom,
međutim Kosta Nađ je insistirao da ne budu u istoj jedinici jer su tako veće šanse da ne nastradaju
obojica i da Jakov treba da završi sanitetski kurs i bude bolničar.
Ova odluka Koste Nađa se pokazala i više nego sudbonosna.

Viktor gine tokom ofanzive na Aragonskom frontu kod Morelje u Aprilu 1938 godine. 
Predosetivši svoju smrt tog jutra nakon što su dobili naređenje da kreću u borbu, Viktor je došao da se pozdravi sa bratom rekavši mu da oseća da će se &quot;''nasmejati pod maslinama''&quot;. Popodne tog dana i Jakov kreće na isti
front ne znajući da mu je brat već poginuo. Nakon bitke dobija vest i u znak žalosti pušta bradu koju nosi dok je u Španiji i tako dobija nadimak Brada.  &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

Tokom boravka u Španiji učestvovao je u bitkama u sledećim mestima: 
Levante, Poblete, Morelja, Ejulve, Linares, Montenegro, Penel mares, Pena blanca, Manzanera, služeći u 15.Internacionalnoj brigadi, kasnije 129. Internacionalnoj brigadi. Pored uloge bolničara neko vreme je proveo i u četi borbenih inženjera(španski:zapadores) gradeći fortifikacije i osmatračnice. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije dosije interbrigada&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Vojni dosije, Comisariado de guerra de las Brigadas Internacionales, Kranychevich Jakob, 7.XII.1938. Barcelona]&lt;/ref&gt;

Nakon povlačenja iz Španije prelazi u Francusku gde se nalazi u logorima: Sen Siprijen, Aržels, Kamp de Verne, Girs. 
U logoru biva kažnjen sa 14 dana pritvora. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije KLP&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Karton ličnih podataka i autobiografija]&lt;/ref&gt;
Godine 1941 se prijavljuje za dobrovoljni rad u Nemačkoj, kako bi mogao lakše da se prebaci u okupiranu Jugoslaviju.
U Nemačkoj provodi nešto manje od 2 meseca radeći kao pekar sa Francom Rozmanom i jednim drugom iz Srbije, u okolini Lajpciga.
Jednog dana se pojavio Vjećeslav Cvetko - Flores predstavivši se vlasnicima kao rođak i izneo Jakovu plan za bekstvo u Jugoslaviju.
== [https://sh.wikipedia.org/wiki/Narodnooslobodila%C4%8Dka_borba_Jugoslavije Narodnooslobodilačka borba - Ustanak] ==
Ilegalnim prelaskom granice uz pomoć Floresa dolazi u Zagreb 12.8.1941 gde se povezuje sa Ankom Berus i Ilijom Engelom i gde dobija odmah vezu i dolazi u partizane 18.8.1941. u odred Debela kosa.
Jedan od prvih ranjenika koje Jakov tretira je bio Većeslav Holjevac.
2. septembra U Sjeničaku, održan je u kući Branka Nikoliša sastanak kojem su prisustvovali: Josip Kraš, Dr.Savo Zlatić i španski borci Kosta Nađ, Ivo Rukavina, Srećko Manola, Gojko Nikoliš i Jakov Kranjčević.

Kosta Nađ se u svojoj knjizi &quot;Ratne uspomene Koste Nađa - Ustanak&quot; prisetio susreta sa svojim borcem Bradom:

&quot;''Taj povučeni, tihi čovek, naš Brada, za koga niko ne bi rekao da je imao toliko energije
koliko je ispoljavao,'' pozdravlja me kao vojnik, stoji mirno, i na španskom kaže''
- ''Crveni odredi Petrove gore su u borbenom rasporedu!&quot; &lt;ref name=&quot;Kosta Nađ - Ustanak&quot;&gt;[Kosta Nađ - Ustanak,
ratne uspomene Koste Nađa, Izdanje Spektar, Zagreb, 1980. god.]&lt;/ref&gt;
== Bolnica na Vrletnim stranama ==
Dr Savo Zlatić i Jakov su dobili zadatak da organizuju partizansku sanitetsku službu na području Korduna. U početku su njih dvojica prelazili peške velike razdaljine pružajući pomoć civilnom stanovništvu nakon pokolja po okolnim mestima
kao i partizanskim ranjenicima da bi došli na ideju o izgradnji Centralne partizanske bolnice. Za lokaciju su izabrane Vrletne strane na Petrovoj gori a izgradnju je vodio Jakov Kranjčević i bolnica je već početkom oktobra 1941 iako nedovršena,
primala prve ranjenike. Bolnica je imala oko 10 zgrada, kuhinju, vešeraj, smeštaj za stražu pa čak i kulturnu salu. &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Razmišljajući šta ako neprijatelj otkrije bolnicu i na pravcu direktive da se ranjenici
moraju sačuvati po svaku cenu Jakov dolazi na ideju da primeni iskustva iz Španije kada je
pravio fortifikacije i kreće da uz poverljive ljude gradi skrivene zemunice u okolini 
bolnice. Zemunice su građene noću u najvećoj konspiraciji i uz vođenje računa da jedna grupa
radnika ne zna za druge zemunice koje je kasnije napravila druga grupa. Svaka zemunica
je pravljena tako da otvor za ventilaciju bude zamaskiran, drvetom, panjem, žbunjem sa trnjem, pa
su se čak i presađivala mlada stabla pored ulaza. Zimi zbog tragova u snegu se koristio poseban metod za dolazak i odlazak u zemunice. Lokaciju zemunice je pored Brade, znao samo  bolničar zadužen za nju i u slučaju sakrivanja ostajao bi po jedan borac napolju koji je bio zadužen da prati kretanje neprijatelja i da javi kada je opasnost prošla, koristeći lozinku
&quot;Tri roga bradina&quot; koju je trebao ponoviti tri puta.
Zbog konspiracije nije poznat tačan broj zemunica po Petrovoj gori, pretostavlja se da ih je bilo ukupno oko 20.
Ovakve mere predustrožnosti su spasile najteže ranjenike kada je bolnica otkrivena i uništena
tokom ofanziva tj operacija Petrova gora I od 18. marta do 18. aprila 1942. i Petrova gora II od 9. do 14. maja 1942. godine i kada se u obruču našlo oko 700 partizana i na hiljade civila. Dogodilo se čak i da je neprijatelj postavio teški mitraljez iznad ulaza u zemunicu i pucao u narod, ne otkrivši da se ispod nalaze ranjenici i tifusari.

O tom periodu i pažnji Brade prema ranjenicima svedočanstvo je ostavio Ljubomir Korać iz Čemernice koji je kao težak ranjenik
u zemunici proveo 48 dana:

&quot;''Više od 15 dana nosili su nam samo crnu kafu i hljeb (pola pšenični,a pola kukuruzni)'', ''i to jednom u 24 časa'', ''obično uveče, kada se uhvati mrak, i to skoro redovno drug Brado''. 
''Dolazeći nad zemunicu, samo se javi, i mi smo znali da je sve u redu. Ulazio bi, davao nam hranu i previjao rane i pored svih muka i bolova. Bio je toliko duhovit i toliko ohrabrujući, da smo i pored svih muka i bolova vrlo mirni i spokojni ostajali u zemunici do njegovog sljedećeg vraćanja, tj. kroz 24 časa. Pored toga, redovno nam je iznosio čitavu političku i vojnu situaciju, kako u našoj zemlji tako i u ostalima, što nam je također davalo mnogo moralne snage. 
''Njegovo ophođenje prema svojim ranjenim drugovima bilo je na posebnoj visini''. ''Moji drugovi i ja'', ''možemo sigurno reći'',  ''da ovo što nam je dao i učinio za nas Brado ne može se očekivati ni od svojih roditelja'', ''jer oni ne znaju šta treba da se pruži takvim bolesnicima'', ''a Brado je znao.''
''Drug Brado je počeo da nas upoznaje sa nastalom situacijom'', ''govoreći da je čitava Petrova gora blokirana od neprijatelja i da polako počinju da stežu obruč'', ''otvarajući paklenu vatru'', ''koju smo mi dobro čuli. No'', ''on nas je hrabrio i govorio da se nama neće ništa dogoditi'', ''da smo dobro maskirani'', ''a što je najvažnije'' - ''većina naših boraca i rukovodilaca grupe odreda nalazi se sa nama. Ne sjećam se tačno, ali pretpostavljam da je blokada trajala više od 10 dana i baš u tom
međuvremenu, ''iako mi rane još nisu zacijelile'', ''zamolio sam druga Bradu da me pusti napolje'', ''da budem sa njima u baraci'', ''rekavši mu da se mogu polako kretati''. ''Ostao sam još nekoliko dana'', ''a zatim mi je odobrio da izađem.''&quot; &lt;ref name=&quot;Kotar Vojnic&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/644.pdf Kotar Vojnic u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalitičkoj revoluciji, Ljubomir Korać- Sjećanje na život ranjenika u zemunici za vrijeme neprijateljskog obruča na Petrovoj gori]&lt;/ref&gt;
== Bolnica u Pišinom gaju ==
Odmah po proboju obruča i smirivanju situacije na Petrovoj gori Jakov je ponovo pristupio
izgradnji nove bolnice i zemunica na već spremnoj rezervnoj lokaciji blizu izvora pitke vode u predelu nazvanom Pišin gaj.
Bolnica je vremenom dobila objekte za operacionu salu, ranjeničko odeljenje, pekaru, kovačnicu, magacin, bazen, tuš, električnu centralu, zgrade za sanitet i osoblje i upravu.
Izgrađeno je još 12 zemunica. Ova bolnica je ostala neotkrivena sve do kraja rata
iako je tokom IV neprijateljske ofanzive ponovo bila ugrožena i evakuisana kada su se u
blizni pojavili odredi Huskine milicije koji je nekada bio na Petrovoj gori sa partizanima
ali je promenio stranu tokom rata. Oko 360 teških ranjenika je provelo 3 dana u zemunicama
bez ikakvog kontakta spolja, ostalo je takođe i mnogo dece koja su izgubila kontakt sa roditeljima.
Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, rakijom.

Brada je o boravku u zemunicama izjavio:
&quot;''Jasno, da je bilo teško, žive ljude strpati pod zemlju'', ''ali baš zahvaljujući tom povjerenju koje su imali u mene'', ''išli su bez opiranja'', ''a tim više stoga'', ''što je i personal išao u zemunice'', ''a i ja također da ih njegujem''. ''Bilo nam je vrlo teško'', ''to ne može nitko da shvati'', ''samo onaj tko je to sam prošao''... ''Jednom su mi u samoj zemunici umrla dva teška ranjenika'', ''koje sam tu morao i zakopati'', ''jer se nije smjela otvoriti zemunica''&quot; &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;
== Vojna služba do kraja rata ==
Jakov radi kao komesar bolnice do 1943. u činu kapetana dobija prekomandu i radi kao referent saniteta na Kordunu i Baniji,
komesar uprave bolnica, referent za ishranu bolnica vojne oblasti IV korpusa i izgradnju ranjeničkih skloništa.
Demobilisan je iz Jugoslovenske narodne armije 30.6.1945. Čin rezervni major.
== Epilog ==
Centralna partizanska bolnica Petrova gora, ako ne prva svakako jedna od prvih partizanskih bolnica u Evropi
je tokom svoga rada primila više od 5.000 ranjenika i odlikovana je Ordenom narodnog heroja 1971. godine ukazom Josipa Broza Tita
za &quot;''izvanredni junački podvig u spašavanju, skrivanju i lečenju ranjenih i bolesnih u toku Narodnooslobodilačkog rata''&quot; &lt;ref name=&quot;Orden Narodnog heroja&quot;&gt;[Orden Narodnog heroja http://www.slvesnik.com.mk/Issues/3EBD7CC5DA8741268789E79E93E6B324.pdf]&lt;/ref&gt;

[[File:Ukaz i orden narodnog heroja za Bolnicu Petrova gora.jpg|thumb|]]

Jakov Kranjčević - Brada je nosilac više odlikovanja i priznanja među kojima su:
Orden republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom,
Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima, Orden bratstva i jednistva sa srebrnim vencem, 
Orden za hrabrost, Orden partizanske zvezde sa puškama, Medalja za vojne zasluge, Medalja Dimitrov, Medalja SUBNOR-a španskim borcima, Partizanska spomenica 1941, itd.

Po poslednjoj želji sahranjen je 1987, godine na vojničkom groblju bolnice Petrove gore,

&quot;''među drugovima čije su rane bile preteške''&quot;.
== Izvori ==</text>
      <sha1>3lj7d403pv5m2g9vo4caig5quy9ebz1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481927</id>
      <parentid>42481922</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T15:20:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Petrova gora</username>
        <id>267104</id>
      </contributor>
      <origin>42481927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16260" sha1="hwjb0v3q6cqdm1v91xjgbemph89l1z4" xml:space="preserve">'''''&lt;big&gt;Jakov Kranjčević - Brada&lt;/big&gt;'''''

{{Heroj M
|didaskalija=Jakov Kranjčević - Brada
|slika=[[File:NarodniOdbornik4 cista slika.jpg|thumb|]]
|datum_rođenja={{birth date|1909|7|25|df=y}} 
|mesto_rođenja=[[Hrvatska Kostajnica]]
|država_rođenja=[[Austrougarska]]
|datum_smrti={{death date and age|1987|7|4|1909|7|25|df=y}}  
|mesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|država_smrti={{zas|SRJ}} [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|profesija= poslastičar 
|supruga=Slavka Oreščanin
|KPJ=[[15.9.1941]].
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=komesar [[Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori|Centralne partizanske bolnice na Petrovoj gori]]&lt;br /&gt;komesar uprave bolnica [[4._hrvatski_korpus_NOVJ|Četvrtog Hrvatskog korpusa NOVJ]]&lt;br /&gt;
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|čin=[[Datoteka:Major JNA.jpg|35px]] [[Major]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1945]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod2}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva2}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden partizanske zvezde3}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}}
{{!}}-
{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
}}
'''Jakov Kranjčević - Brada''' (1909-1987), učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, vojni bolničar, graditelj i upravnik [https://sh.wikipedia.org/wiki/Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori Centralne partizanske bolnice Petrova gora].

== Predratna biografija ==
Rođen je 25.7.1909. godine u Kostajnici (Hrvatska Kostajnica) gde završava osnovnu školu i poslastičarski zanat.
Od 1922. do 1929. radi u Sisku, Glini, Kostajnici i Delnicama. U potrazi za poslom, 1926. godine 
sa dvojicom prijatelja ilegalno prelazi u Austriju, biva uhapšen i vraćen u Jugoslaviju gde je osuđen
na 6 meseci zatvora u Radovljici a posle 3 meseca pomilovan. 1929. godine odlazi na služenje vojnog roka u trajanju od 18 meseci u Vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Nakon vojnog roka od 1931. do 1937. radi u Kostajnici gde drži svoju poslastičarnicu, sve do odlaska u Španiju. &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

== [https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panski_borci Španski građanski rat] ==
Tokom života u Kostajnici Jakov i posebno njegov mlađi brat Viktor dolaze u kontakt
sa studentima levičarima, pre svega [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%9D%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Nikolom Marakovićem - Ninom] i često slušaju vesti o
situaciji u Španiji i borbi španskog naroda za slobodu. Uz pomoć Nine krišom u dobrovoljce Španske republikanske armije odlazi prvo
Viktor koji potom šalje pismo Jakovu iz kampa u Albaceti u kome mu prilaže i svoju fotografiju u uniformi.
Iznenađeni Jakov nakon toga kontaktira Ninu i traži od njega vezu da ide u Španiju. Prijavljuje se vlastima za pasoš pod izgovorom da putuje na
međunarodnu izložbu u Pariz radi stručnog usavršavanja i odlazi vozom do Pariza gde ne želi da
čeka novu jugoslovensku grupu već se u društvu Francuza, Engleza i Amerikanaca prebacuje u Španiju u avgustu 1937 godine.

Po dolasku na obuku dodeljen je u četu [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%C4%8Ceta_Matija_Gubec.jpg Matija Gubec], bataljona [https://sh.wikipedia.org/wiki/Bataljon_Dimitrov Dimitrov] gde mu je komandant bio [https://sh.wikipedia.org/wiki/Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ].
Mlađi brat Viktor je bio borac u bataljonu [[Bataljon_Đuro_Đaković|Đuro Đaković]] i Jakov je tražio da služi zajedno sa bratom,
međutim Kosta Nađ je insistirao da ne budu u istoj jedinici jer su tako veće šanse da ne nastradaju
obojica i da Jakov treba da završi sanitetski kurs i bude bolničar.
Ova odluka Koste Nađa se pokazala i više nego sudbonosna.

Viktor gine tokom ofanzive na [https://en.wikipedia.org/wiki/Aragon_Offensive Aragonskom] frontu kod Morelje u Aprilu 1938 godine. 
Predosetivši svoju smrt tog jutra nakon što su dobili naređenje da kreću u borbu, Viktor je došao da se pozdravi sa bratom rekavši mu da oseća da će se &quot;''nasmejati pod maslinama''&quot;. Popodne tog dana i Jakov kreće na isti
front ne znajući da mu je brat već poginuo. Nakon bitke dobija vest i u znak žalosti pušta bradu koju nosi dok je u Španiji i tako dobija nadimak Brada.  &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

Tokom boravka u Španiji učestvovao je u bitkama u sledećim mestima: 
Levante, Poblete, Morelja, Ejulve, Linares, Montenegro, Penel mares, Pena blanca, Manzanera, služeći u [https://en.wikipedia.org/wiki/XV_International_Brigade 15.Internacionalnoj brigadi], kasnije [[Internacionalne_brigade|129. Internacionalnoj brigadi]]. Pored uloge bolničara neko vreme je proveo i u četi borbenih inženjera(španski:zapadores) gradeći fortifikacije i osmatračnice. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije dosije interbrigada&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Vojni dosije, Comisariado de guerra de las Brigadas Internacionales, Kranychevich Jakob, 7.XII.1938. Barcelona]&lt;/ref&gt;

Nakon povlačenja iz Španije prelazi u Francusku gde se nalazi u logorima: Sen Siprijen, Aržels, Kamp de Verne, Girs. 
U logoru biva kažnjen sa 14 dana pritvora. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije KLP&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Karton ličnih podataka i autobiografija]&lt;/ref&gt;
Godine 1941 se prijavljuje za dobrovoljni rad u Nemačkoj, kako bi mogao lakše da se prebaci u okupiranu Jugoslaviju.
U Nemačkoj provodi nešto manje od 2 meseca radeći kao pekar sa [[Franc Rozman|Franc Rozmanom]] i jednim drugom iz Srbije, u okolini Lajpciga.
Jednog dana se pojavio [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%92%D1%98%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A6%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BA%D0%BE Vjećeslav Cvetko - Flores] predstavivši se vlasnicima kao rođak i izneo Jakovu plan za bekstvo u Jugoslaviju.
== [https://sh.wikipedia.org/wiki/Narodnooslobodila%C4%8Dka_borba_Jugoslavije Narodnooslobodilačka borba - Ustanak] ==
Ilegalnim prelaskom granice uz pomoć Floresa dolazi u Zagreb 12.8.1941 gde se povezuje sa [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D0%B5%D1%80%D1%83%D1%81 Ankom Berus] i [[Ilija_Engel|Ilijom Engelom]] i gde dobija odmah vezu i dolazi u partizane 18.8.1941. u odred Debela kosa.
Jedan od prvih ranjenika koje Jakov tretira je bio [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A5%D0%BE%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%86 Većeslav Holjevac].
2. septembra U Sjeničaku, održan je u kući Branka Nikoliša sastanak kojem su prisustvovali: [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%BE%D1%81%D0%B8%D0%BF_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%88 Josip Kraš], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B0%D0%B2%D0%BE_%D0%97%D0%BB%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%9B Dr.Savo Zlatić] i španski borci [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ], [http://Ivo%20Rukavinahttps://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%B2%D0%B0%D0%BD_%D0%A0%D1%83%D0%BA%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Ivo Rukavina], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE_%D0%9C%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BB%D0%B0 Srećko Manola], [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%BE%D1%98%D0%BA%D0%BE_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%88 Gojko Nikoliš] i Jakov Kranjčević.

Kosta Nađ se u svojoj knjizi &quot;Ratne uspomene Koste Nađa - Ustanak&quot; prisetio susreta sa svojim borcem Bradom:

&quot;''Taj povučeni, tihi čovek, naš Brada, za koga niko ne bi rekao da je imao toliko energije
koliko je ispoljavao,'' pozdravlja me kao vojnik, stoji mirno, i na španskom kaže''
- ''Crveni odredi Petrove gore su u borbenom rasporedu!&quot; &lt;ref name=&quot;Kosta Nađ - Ustanak&quot;&gt;[Kosta Nađ - Ustanak,
ratne uspomene Koste Nađa, Izdanje Spektar, Zagreb, 1980. god.]&lt;/ref&gt;
== Bolnica na Vrletnim stranama ==
Dr Savo Zlatić i Jakov su dobili zadatak da organizuju partizansku sanitetsku službu na području Korduna. U početku su njih dvojica prelazili peške velike razdaljine pružajući pomoć civilnom stanovništvu nakon pokolja po okolnim mestima
kao i partizanskim ranjenicima da bi došli na ideju o izgradnji Centralne partizanske bolnice. Za lokaciju su izabrane Vrletne strane na Petrovoj gori a izgradnju je vodio Jakov Kranjčević i bolnica je već početkom oktobra 1941 iako nedovršena,
primala prve ranjenike. Bolnica je imala oko 10 zgrada, kuhinju, vešeraj, smeštaj za stražu pa čak i kulturnu salu. &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Razmišljajući šta ako neprijatelj otkrije bolnicu i na pravcu direktive da se ranjenici
moraju sačuvati po svaku cenu Jakov dolazi na ideju da primeni iskustva iz Španije kada je
pravio fortifikacije i kreće da uz poverljive ljude gradi skrivene zemunice u okolini 
bolnice. Zemunice su građene noću u najvećoj konspiraciji i uz vođenje računa da jedna grupa
radnika ne zna za druge zemunice koje je kasnije napravila druga grupa. Svaka zemunica
je pravljena tako da otvor za ventilaciju bude zamaskiran, drvetom, panjem, žbunjem sa trnjem, pa
su se čak i presađivala mlada stabla pored ulaza. Zimi zbog tragova u snegu se koristio poseban metod za dolazak i odlazak u zemunice. Lokaciju zemunice je pored Brade, znao samo  bolničar zadužen za nju i u slučaju sakrivanja ostajao bi po jedan borac napolju koji je bio zadužen da prati kretanje neprijatelja i da javi kada je opasnost prošla, koristeći lozinku
&quot;Tri roga bradina&quot; koju je trebao ponoviti tri puta.
Zbog konspiracije nije poznat tačan broj zemunica po Petrovoj gori, pretostavlja se da ih je bilo ukupno oko 20.
Ovakve mere predustrožnosti su spasile najteže ranjenike kada je bolnica otkrivena i uništena
tokom ofanziva tj operacija [[Operacija Petrova gora|Petrova gora I]] od 18. marta do 18. aprila 1942. i [[Operacija Petrova gora|Petrova gora II]] od 9. do 14. maja 1942. godine i kada se u obruču našlo oko 700 partizana i na hiljade civila. Dogodilo se čak i da je neprijatelj postavio teški mitraljez iznad ulaza u zemunicu i pucao u narod, ne otkrivši da se ispod nalaze ranjenici i tifusari.

O tom periodu i pažnji Brade prema ranjenicima svedočanstvo je ostavio Ljubomir Korać iz Čemernice koji je kao težak ranjenik
u zemunici proveo 48 dana:

&quot;''Više od 15 dana nosili su nam samo crnu kafu i hljeb (pola pšenični,a pola kukuruzni)'', ''i to jednom u 24 časa'', ''obično uveče, kada se uhvati mrak, i to skoro redovno drug Brado''. 
''Dolazeći nad zemunicu, samo se javi, i mi smo znali da je sve u redu. Ulazio bi, davao nam hranu i previjao rane i pored svih muka i bolova. Bio je toliko duhovit i toliko ohrabrujući, da smo i pored svih muka i bolova vrlo mirni i spokojni ostajali u zemunici do njegovog sljedećeg vraćanja, tj. kroz 24 časa. Pored toga, redovno nam je iznosio čitavu političku i vojnu situaciju, kako u našoj zemlji tako i u ostalima, što nam je također davalo mnogo moralne snage. 
''Njegovo ophođenje prema svojim ranjenim drugovima bilo je na posebnoj visini''. ''Moji drugovi i ja'', ''možemo sigurno reći'',  ''da ovo što nam je dao i učinio za nas Brado ne može se očekivati ni od svojih roditelja'', ''jer oni ne znaju šta treba da se pruži takvim bolesnicima'', ''a Brado je znao.''
''Drug Brado je počeo da nas upoznaje sa nastalom situacijom'', ''govoreći da je čitava Petrova gora blokirana od neprijatelja i da polako počinju da stežu obruč'', ''otvarajući paklenu vatru'', ''koju smo mi dobro čuli. No'', ''on nas je hrabrio i govorio da se nama neće ništa dogoditi'', ''da smo dobro maskirani'', ''a što je najvažnije'' - ''većina naših boraca i rukovodilaca grupe odreda nalazi se sa nama. Ne sjećam se tačno, ali pretpostavljam da je blokada trajala više od 10 dana i baš u tom
međuvremenu, ''iako mi rane još nisu zacijelile'', ''zamolio sam druga Bradu da me pusti napolje'', ''da budem sa njima u baraci'', ''rekavši mu da se mogu polako kretati''. ''Ostao sam još nekoliko dana'', ''a zatim mi je odobrio da izađem.''&quot; &lt;ref name=&quot;Kotar Vojnic&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/644.pdf Kotar Vojnic u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalitičkoj revoluciji, Ljubomir Korać- Sjećanje na život ranjenika u zemunici za vrijeme neprijateljskog obruča na Petrovoj gori]&lt;/ref&gt;
== Bolnica u Pišinom gaju ==
Odmah po [https://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/14/322/ proboju obruča] i smirivanju situacije na Petrovoj gori Jakov je ponovo pristupio
izgradnji nove bolnice i zemunica na već spremnoj rezervnoj lokaciji blizu izvora pitke vode u predelu nazvanom Pišin gaj.
Bolnica je vremenom dobila objekte za operacionu salu, ranjeničko odeljenje, pekaru, kovačnicu, magacin, bazen, tuš, električnu centralu, zgrade za sanitet i osoblje i upravu.
Izgrađeno je još 12 zemunica. Ova bolnica je ostala neotkrivena sve do kraja rata
iako je tokom IV neprijateljske ofanzive ponovo bila ugrožena i evakuisana kada su se u
blizni pojavili odredi [[Husein_Huska_Miljković|Huskine milicije]] koji je nekada bio na Petrovoj gori sa partizanima
ali je promenio stranu tokom rata. Oko 360 teških ranjenika je provelo 3 dana u zemunicama
bez ikakvog kontakta spolja, ostalo je takođe i mnogo dece koja su izgubila kontakt sa roditeljima.
Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, rakijom.

Jakov Kranjčević - Brada je o boravku u zemunicama izjavio:

&quot;''Jasno, da je bilo teško, žive ljude strpati pod zemlju'', ''ali baš zahvaljujući tom povjerenju koje su imali u mene'', ''išli su bez opiranja'', ''a tim više stoga'', ''što je i personal išao u zemunice'', ''a i ja također da ih njegujem''. ''Bilo nam je vrlo teško'', ''to ne može nitko da shvati'', ''samo onaj tko je to sam prošao''... ''Jednom su mi u samoj zemunici umrla dva teška ranjenika'', ''koje sam tu morao i zakopati'', ''jer se nije smjela otvoriti zemunica''&quot; &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;
== Vojna služba do kraja rata ==
Jakov radi kao komesar bolnice do 1943. u činu kapetana dobija prekomandu i radi kao referent saniteta na Kordunu i Baniji,
komesar uprave bolnica, referent za ishranu bolnica vojne oblasti IV korpusa i izgradnju ranjeničkih skloništa.
Demobilisan je iz Jugoslovenske narodne armije 30.6.1945. Čin rezervni major.
== Epilog ==
Centralna partizanska bolnica Petrova gora, ako ne prva svakako jedna od prvih partizanskih bolnica u Evropi
je tokom svoga rada primila više od 5.000 ranjenika i odlikovana je Ordenom narodnog heroja 1971. godine ukazom Josipa Broza Tita
za &quot;''izvanredni junački podvig u spašavanju, skrivanju i lečenju ranjenih i bolesnih u toku Narodnooslobodilačkog rata''&quot; &lt;ref name=&quot;Orden Narodnog heroja&quot;&gt;[Orden Narodnog heroja http://www.slvesnik.com.mk/Issues/3EBD7CC5DA8741268789E79E93E6B324.pdf]&lt;/ref&gt;
[[File:Ukaz i orden narodnog heroja za Bolnicu Petrova gora.jpg|thumb|]]

Jakov Kranjčević - Brada je nosilac više odlikovanja i priznanja među kojima su:
Orden republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom,
Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima, Orden bratstva i jednistva sa srebrnim vencem, 
Orden za hrabrost, Orden partizanske zvezde sa puškama, Medalja za vojne zasluge, Medalja Dimitrov, Medalja SUBNOR-a španskim borcima, Partizanska spomenica 1941, itd.

Po poslednjoj želji sahranjen je 1987, godine na vojničkom groblju bolnice Petrove gore,

&quot;''među drugovima čije su rane bile preteške''&quot;.
== Izvori ==</text>
      <sha1>hwjb0v3q6cqdm1v91xjgbemph89l1z4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481934</id>
      <parentid>42481927</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T16:50:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Petrova gora</username>
        <id>267104</id>
      </contributor>
      <origin>42481934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18235" sha1="7y4c8cfojpgv54c7m01bvzhww3wytiw" xml:space="preserve">'''''&lt;big&gt;Jakov Kranjčević - Brada&lt;/big&gt;'''''

{{Heroj M
|didaskalija=Jakov Kranjčević - Brada
|slika=[[File:NarodniOdbornik4 cista slika.jpg|thumb|]]
|datum_rođenja={{birth date|1909|7|25|df=y}} 
|mesto_rođenja=[[Hrvatska Kostajnica]]
|država_rođenja=[[Austrougarska]]
|datum_smrti={{death date and age|1987|7|4|1909|7|25|df=y}}  
|mesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|država_smrti={{zas|SRJ}} [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|profesija= poslastičar 
|supruga=Slavka Oreščanin
|KPJ=[[15.9.1941]].
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=komesar [[Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori|Centralne partizanske bolnice na Petrovoj gori]]&lt;br /&gt;komesar uprave bolnica [[4._hrvatski_korpus_NOVJ|Četvrtog Hrvatskog korpusa NOVJ]]&lt;br /&gt;
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|čin=[[Datoteka:Major JNA.jpg|35px]] [[Major]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1945]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod2}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva2}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden partizanske zvezde3}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}}
{{!}}-
{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
}}
'''Jakov Kranjčević - Brada''' (1909-1987), učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, vojni bolničar, graditelj i upravnik [https://sh.wikipedia.org/wiki/Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori Centralne partizanske bolnice Petrova gora].

== Predratna biografija ==
Rođen je 25.7.1909. godine u Kostajnici (Hrvatska Kostajnica) gde završava osnovnu školu i poslastičarski zanat.
Od 1922. do 1929. radi u Sisku, Glini, Kostajnici i Delnicama. U potrazi za poslom, 1926. godine 
sa dvojicom prijatelja ilegalno prelazi u Austriju, biva uhapšen i vraćen u Jugoslaviju gde je osuđen
na 6 meseci zatvora u Radovljici a posle 3 meseca pomilovan. 1929. godine odlazi na služenje vojnog roka u trajanju od 18 meseci u Vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Nakon vojnog roka od 1931. do 1937. radi u Kostajnici gde drži svoju poslastičarnicu, sve do odlaska u Španiju. &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

== [https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panski_borci Španski građanski rat] ==
Tokom života u Kostajnici Jakov i posebno njegov mlađi brat Viktor dolaze u kontakt
sa studentima levičarima, pre svega [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%9D%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Nikolom Marakovićem - Ninom] i često slušaju vesti o
situaciji u Španiji i borbi španskog naroda za slobodu. Uz pomoć Nine krišom u dobrovoljce Španske republikanske armije odlazi prvo
Viktor koji potom šalje pismo Jakovu iz kampa u Albaceti u kome mu prilaže i svoju fotografiju u uniformi.
Iznenađeni Jakov nakon toga kontaktira Ninu i traži od njega vezu da ide u Španiju. Prijavljuje se vlastima za pasoš pod izgovorom da putuje na
međunarodnu izložbu u Pariz radi stručnog usavršavanja i odlazi vozom do Pariza gde ne želi da
čeka novu jugoslovensku grupu već se u društvu Francuza, Engleza i Amerikanaca prebacuje u Španiju u avgustu 1937 godine.

Po dolasku na obuku dodeljen je u četu [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%C4%8Ceta_Matija_Gubec.jpg Matija Gubec], bataljona [https://sh.wikipedia.org/wiki/Bataljon_Dimitrov Dimitrov] gde mu je komandant bio [https://sh.wikipedia.org/wiki/Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ].
Mlađi brat Viktor je bio borac u bataljonu [[Bataljon_Đuro_Đaković|Đuro Đaković]] i Jakov je tražio da služi zajedno sa bratom,
međutim Kosta Nađ je insistirao da ne budu u istoj jedinici jer su tako veće šanse da ne nastradaju
obojica i da Jakov treba da završi sanitetski kurs i bude bolničar.
Ova odluka Koste Nađa se pokazala i više nego sudbonosna.

Viktor gine tokom ofanzive na [https://en.wikipedia.org/wiki/Aragon_Offensive Aragonskom] frontu kod Morelje u Aprilu 1938 godine. 
Predosetivši svoju smrt tog jutra nakon što su dobili naređenje da kreću u borbu, Viktor je došao da se pozdravi sa bratom rekavši mu da oseća da će se &quot;''nasmejati pod maslinama''&quot;. Popodne tog dana i Jakov kreće na isti
front ne znajući da mu je brat već poginuo. Nakon bitke dobija vest i u znak žalosti pušta bradu koju nosi dok je u Španiji i tako dobija nadimak Brada.  &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

Tokom boravka u Španiji učestvovao je u bitkama u sledećim mestima: 
Levante, Poblete, Morelja, Ejulve, Linares, Montenegro, Penel mares, Pena blanca, Manzanera, služeći u [https://en.wikipedia.org/wiki/XV_International_Brigade 15.Internacionalnoj brigadi], kasnije [[Internacionalne_brigade|129. Internacionalnoj brigadi]]. Pored uloge bolničara neko vreme je proveo i u četi borbenih inženjera(španski:zapadores) gradeći fortifikacije i osmatračnice. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije dosije interbrigada&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Vojni dosije, Comisariado de guerra de las Brigadas Internacionales, Kranychevich Jakob, 7.XII.1938. Barcelona]&lt;/ref&gt;

Nakon povlačenja iz Španije prelazi u Francusku gde se nalazi u logorima: Sen Siprijen, Aržels, Kamp de Verne, Girs. 
U logoru biva kažnjen sa 14 dana pritvora. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije KLP&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Karton ličnih podataka i autobiografija]&lt;/ref&gt;
Godine 1941 se prijavljuje za dobrovoljni rad u Nemačkoj, kako bi mogao lakše da se prebaci u okupiranu Jugoslaviju.
U Nemačkoj provodi nešto manje od 2 meseca radeći kao pekar sa [[Franc Rozman|Franc Rozmanom]] i jednim drugom iz Srbije, u okolini Lajpciga.
Jednog dana se pojavio [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%92%D1%98%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A6%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BA%D0%BE Vjećeslav Cvetko - Flores] predstavivši se vlasnicima kao rođak i izneo Jakovu plan za bekstvo u Jugoslaviju.
== [https://sh.wikipedia.org/wiki/Narodnooslobodila%C4%8Dka_borba_Jugoslavije Narodnooslobodilačka borba - Ustanak] ==
Ilegalnim prelaskom granice uz pomoć Floresa dolazi u Zagreb 12.8.1941 gde se povezuje sa [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D0%B5%D1%80%D1%83%D1%81 Ankom Berus] i [[Ilija_Engel|Ilijom Engelom]] i gde dobija odmah vezu i dolazi u partizane 18.8.1941. u odred Debela kosa.
Jedan od prvih ranjenika koje Jakov tretira je bio [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A5%D0%BE%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%86 Većeslav Holjevac].
2. septembra U Sjeničaku, održan je u kući Branka Nikoliša sastanak kojem su prisustvovali: [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%BE%D1%81%D0%B8%D0%BF_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%88 Josip Kraš], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B0%D0%B2%D0%BE_%D0%97%D0%BB%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%9B Dr.Savo Zlatić] i španski borci [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ], [http://Ivo%20Rukavinahttps://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%B2%D0%B0%D0%BD_%D0%A0%D1%83%D0%BA%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Ivo Rukavina], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE_%D0%9C%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BB%D0%B0 Srećko Manola], [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%BE%D1%98%D0%BA%D0%BE_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%88 Gojko Nikoliš] i Jakov Kranjčević.

Kosta Nađ se u svojoj knjizi &quot;Ratne uspomene Koste Nađa - Ustanak&quot; prisetio susreta sa svojim borcem Bradom:

&quot;''Taj povučeni, tihi čovek, naš Brada, za koga niko ne bi rekao da je imao toliko energije
koliko je ispoljavao,'' pozdravlja me kao vojnik, stoji mirno, i na španskom kaže''
- ''Crveni odredi Petrove gore su u borbenom rasporedu!&quot; &lt;ref name=&quot;Kosta Nađ - Ustanak&quot;&gt;[Kosta Nađ - Ustanak,
ratne uspomene Koste Nađa, Izdanje Spektar, Zagreb, 1980. god.]&lt;/ref&gt;
== Bolnica na Vrletnim stranama ==
Dr Savo Zlatić i Jakov su dobili zadatak da organizuju partizansku sanitetsku službu na području Korduna. U početku su njih dvojica prelazili peške velike razdaljine pružajući pomoć civilnom stanovništvu nakon pokolja po okolnim mestima
kao i partizanskim ranjenicima da bi došli na ideju o izgradnji Centralne partizanske bolnice. Za lokaciju su izabrane Vrletne strane na Petrovoj gori a izgradnju je vodio Jakov Kranjčević i bolnica je već početkom oktobra 1941 iako nedovršena,
primala prve ranjenike. Bolnica je imala oko 10 zgrada, kuhinju, vešeraj, smeštaj za stražu pa čak i kulturnu salu. &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Razmišljajući šta ako neprijatelj otkrije bolnicu i na pravcu direktive da se ranjenici
moraju sačuvati po svaku cenu Jakov dolazi na ideju da primeni iskustva iz Španije kada je
pravio fortifikacije i kreće da uz poverljive ljude gradi skrivene zemunice u okolini 
bolnice. Zemunice su građene noću u najvećoj konspiraciji i uz vođenje računa da jedna grupa
radnika ne zna za druge zemunice koje je kasnije napravila druga grupa. Svaka zemunica
je pravljena tako da otvor za ventilaciju bude zamaskiran, drvetom, panjem, žbunjem sa trnjem, pa
su se čak i presađivala mlada stabla pored ulaza. Zimi zbog tragova u snegu se koristio poseban metod za dolazak i odlazak u zemunice. Lokaciju zemunice je pored Brade, znao samo  bolničar zadužen za nju i u slučaju sakrivanja ostajao bi po jedan borac napolju koji je bio zadužen da prati kretanje neprijatelja i da javi kada je opasnost prošla, koristeći lozinku
&quot;Tri roga bradina&quot; koju je trebao ponoviti tri puta.
Zbog konspiracije nije poznat tačan broj zemunica po Petrovoj gori, pretostavlja se da ih je bilo ukupno oko 20.
Ovakve mere predustrožnosti su spasile najteže ranjenike kada je bolnica otkrivena i uništena
tokom ofanziva tj operacija [[Operacija Petrova gora|Petrova gora I]] od 18. marta do 18. aprila 1942. i [[Operacija Petrova gora|Petrova gora II]] od 9. do 14. maja 1942. godine i kada se u obruču našlo oko 700 partizana i na hiljade civila. Dogodilo se čak i da je neprijatelj postavio teški mitraljez iznad ulaza u zemunicu i pucao u narod, ne otkrivši da se ispod nalaze ranjenici i tifusari.

O tom periodu i pažnji Brade prema ranjenicima svedočanstvo je ostavio Ljubomir Korać iz Čemernice koji je kao težak ranjenik
u zemunici proveo 48 dana:

&quot;''Više od 15 dana nosili su nam samo crnu kafu i hljeb (pola pšenični,a pola kukuruzni)'', ''i to jednom u 24 časa'', ''obično uveče, kada se uhvati mrak, i to skoro redovno drug Brado''. 
''Dolazeći nad zemunicu, samo se javi, i mi smo znali da je sve u redu. Ulazio bi, davao nam hranu i previjao rane i pored svih muka i bolova. Bio je toliko duhovit i toliko ohrabrujući, da smo i pored svih muka i bolova vrlo mirni i spokojni ostajali u zemunici do njegovog sljedećeg vraćanja, tj. kroz 24 časa. Pored toga, redovno nam je iznosio čitavu političku i vojnu situaciju, kako u našoj zemlji tako i u ostalima, što nam je također davalo mnogo moralne snage. 
''Njegovo ophođenje prema svojim ranjenim drugovima bilo je na posebnoj visini''. ''Moji drugovi i ja'', ''možemo sigurno reći'',  ''da ovo što nam je dao i učinio za nas Brado ne može se očekivati ni od svojih roditelja'', ''jer oni ne znaju šta treba da se pruži takvim bolesnicima'', ''a Brado je znao.''
''Drug Brado je počeo da nas upoznaje sa nastalom situacijom'', ''govoreći da je čitava Petrova gora blokirana od neprijatelja i da polako počinju da stežu obruč'', ''otvarajući paklenu vatru'', ''koju smo mi dobro čuli. No'', ''on nas je hrabrio i govorio da se nama neće ništa dogoditi'', ''da smo dobro maskirani'', ''a što je najvažnije'' - ''većina naših boraca i rukovodilaca grupe odreda nalazi se sa nama. Ne sjećam se tačno, ali pretpostavljam da je blokada trajala više od 10 dana i baš u tom
međuvremenu, ''iako mi rane još nisu zacijelile'', ''zamolio sam druga Bradu da me pusti napolje'', ''da budem sa njima u baraci'', ''rekavši mu da se mogu polako kretati''. ''Ostao sam još nekoliko dana'', ''a zatim mi je odobrio da izađem.''&quot; &lt;ref name=&quot;Kotar Vojnic&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/644.pdf Kotar Vojnic u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalitičkoj revoluciji, Ljubomir Korać- Sjećanje na život ranjenika u zemunici za vrijeme neprijateljskog obruča na Petrovoj gori]&lt;/ref&gt;
== Bolnica u Pišinom gaju ==
Odmah po [https://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/14/322/ proboju obruča] i smirivanju situacije na Petrovoj gori Jakov je ponovo pristupio
izgradnji nove bolnice i zemunica na već spremnoj rezervnoj lokaciji blizu izvora pitke vode u predelu nazvanom Pišin gaj.
Bolnica je vremenom dobila objekte za operacionu salu, ranjeničko odeljenje, pekaru, kovačnicu, magacin, bazen, tuš, električnu centralu, zgrade za sanitet i osoblje i upravu.
Izgrađeno je još 12 zemunica. Ova bolnica je ostala neotkrivena sve do kraja rata
iako je tokom IV neprijateljske ofanzive ponovo bila ugrožena i evakuisana kada su se u
blizni pojavili odredi [[Husein_Huska_Miljković|Huskine milicije]] koji je nekada bio na Petrovoj gori sa partizanima
ali je promenio stranu tokom rata. Oko 360 teških ranjenika je provelo 3 dana u zemunicama
bez ikakvog kontakta spolja, ostalo je takođe i mnogo dece koja su izgubila kontakt sa roditeljima.
Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, rakijom.

Jakov Kranjčević - Brada je o boravku u zemunicama izjavio:

&quot;''Jasno, da je bilo teško, žive ljude strpati pod zemlju'', ''ali baš zahvaljujući tom povjerenju koje su imali u mene'', ''išli su bez opiranja'', ''a tim više stoga'', ''što je i personal išao u zemunice'', ''a i ja također da ih njegujem''. ''Bilo nam je vrlo teško'', ''to ne može nitko da shvati'', ''samo onaj tko je to sam prošao''... ''Jednom su mi u samoj zemunici umrla dva teška ranjenika'', ''koje sam tu morao i zakopati'', ''jer se nije smjela otvoriti zemunica''&quot; &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;
== Nastanak pesme Petrova mi gora mati ==
Dr.Savo Zlatić je u svom dnevniku zabeležio:

„Koliko se ja sjećam, a i na temelju bilježaka iz mog ratnog Dnevnika, to se dogodilo negdje sredinom travnja, nakon ofenzive. U bolnici na Vrletnim stranama nalazili su se, među inim tog 20. travnja 1942.  godine  –  Veco Holjevac, [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE_%D0%9E%D0%BF%D0%B0%D1%87%D0%B8%D1%9B_%D0%8B%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0 Ćanica Opačić] i Huska Miljković, sa svojim oružanim pratiocima. Sjedili smo u krugu bolnice nas oko tridesetak partizana. Bio je tu neizbježni Jakov Kranjčević Brado sa svojom gitarom, Veco Holjevac, Ćanica Opačić… Pjevali smo. Netko je predložio da sastavimo riječi na neku poznatu partizansku melodiju. Vjerojatno je Veco Holjevac zapjevušio onu poznatu pjesmu iz filma „Put u život“, i tako je počelo. Ja sam se prihvatio da bilježim tekst i pomagao da se nađu rime. Raspravljalo se, davani su prijedlozi, ubacivale riječi i rečenice više partizana. Tako je nastala doista kolektivno sastavljena pjesma, iskreno doživljena, pogotovo unošenjem detalja iz tragedija koje su zadesile pojedine prisutne partizane. Bez obzira na njen skromni pjesnički domet, ona je odražavala tadašnje ratne strahote i patnje naroda Korduna i Banije i masovno je prihvaćena“.  &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Petrova mi gora mati, 

Suho lišće krevet moj, 

Iz nje krećem svakog dana, 

U krvavi teški boj. 

Kuću moju popališe,

Nemam više dom svoj,

Sad u šumi nalazim se,

To je novi dom moj.

Oca nemam majke sestre,

Ostadosmo ja i brat,

Sve je drugo uništio,

Fašistički krvavi gad.

Ako drugovi ja padnem,

U tom teškom boju,

Pod drvećem iskopajte,

Tada raku moju.

I nek’ sunce stalno sija,

Na zeleni humak moj,

I nek’ slavuj pjesmu pjeva,

U slobodi poj svoj. 

== Vojna služba do kraja rata ==
Jakov radi kao komesar bolnice do 1943. u činu kapetana dobija prekomandu i radi kao referent saniteta na Kordunu i Baniji,
komesar uprave bolnica, referent za ishranu bolnica vojne oblasti IV korpusa i izgradnju ranjeničkih skloništa.
Demobilisan je iz Jugoslovenske narodne armije 30.6.1945. Čin rezervni major.
== Epilog ==
Centralna partizanska bolnica Petrova gora, ako ne prva svakako jedna od prvih partizanskih bolnica u Evropi
je tokom svoga rada primila više od 5.000 ranjenika i odlikovana je Ordenom narodnog heroja 1971. godine ukazom Josipa Broza Tita
za &quot;''izvanredni junački podvig u spašavanju, skrivanju i lečenju ranjenih i bolesnih u toku Narodnooslobodilačkog rata''&quot; &lt;ref name=&quot;Orden Narodnog heroja&quot;&gt;[Orden Narodnog heroja http://www.slvesnik.com.mk/Issues/3EBD7CC5DA8741268789E79E93E6B324.pdf]&lt;/ref&gt;
[[File:Ukaz i orden narodnog heroja za Bolnicu Petrova gora.jpg|thumb|]]

Jakov Kranjčević - Brada je nosilac više odlikovanja i priznanja među kojima su:
Orden republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom,
Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima, Orden bratstva i jednistva sa srebrnim vencem, 
Orden za hrabrost, Orden partizanske zvezde sa puškama, Medalja za vojne zasluge, Medalja Dimitrov, Medalja SUBNOR-a španskim borcima, Partizanska spomenica 1941, itd.

Po poslednjoj želji sahranjen je 1987, godine na vojničkom groblju bolnice Petrove gore,

&quot;''među drugovima čije su rane bile preteške''&quot;.
== Izvori ==</text>
      <sha1>7y4c8cfojpgv54c7m01bvzhww3wytiw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481935</id>
      <parentid>42481934</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T17:13:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Petrova gora</username>
        <id>267104</id>
      </contributor>
      <origin>42481935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19523" sha1="9nrrdxczdvpi9j0c8d1zchbrctexcze" xml:space="preserve">'''''&lt;big&gt;Jakov Kranjčević - Brada&lt;/big&gt;'''''

{{Heroj M
|didaskalija=Jakov Kranjčević - Brada
|slika=[[File:NarodniOdbornik4 cista slika.jpg|thumb|]]
|datum_rođenja={{birth date|1909|7|25|df=y}} 
|mesto_rođenja=[[Hrvatska Kostajnica]]
|država_rođenja=[[Austrougarska]]
|datum_smrti={{death date and age|1987|7|4|1909|7|25|df=y}}  
|mesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|država_smrti={{zas|SRJ}} [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|profesija= poslastičar 
|supruga=Slavka Oreščanin
|KPJ=[[15.9.1941]].
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=komesar [[Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori|Centralne partizanske bolnice na Petrovoj gori]]&lt;br /&gt;komesar uprave bolnica [[4._hrvatski_korpus_NOVJ|Četvrtog Hrvatskog korpusa NOVJ]]&lt;br /&gt;
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|čin=[[Datoteka:Major JNA.jpg|35px]] [[Major]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1945]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod2}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva2}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden partizanske zvezde3}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}}
{{!}}-
{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
}}
'''Jakov Kranjčević - Brada''' (1909-1987), učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, vojni bolničar, graditelj i upravnik [https://sh.wikipedia.org/wiki/Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori Centralne partizanske bolnice Petrova gora].

== Predratna biografija ==
Rođen je 25.7.1909. godine u Kostajnici (Hrvatska Kostajnica) gde završava osnovnu školu i poslastičarski zanat.
Od 1922. do 1929. radi u Sisku, Glini, Kostajnici i Delnicama. U potrazi za poslom, 1926. godine 
sa dvojicom prijatelja ilegalno prelazi u Austriju, biva uhapšen i vraćen u Jugoslaviju gde je osuđen
na 6 meseci zatvora u Radovljici a posle 3 meseca pomilovan. 1929. godine odlazi na služenje vojnog roka u trajanju od 18 meseci u Vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Nakon vojnog roka od 1931. do 1937. radi u Kostajnici gde drži svoju poslastičarnicu, sve do odlaska u Španiju. &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

== [https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panski_borci Španski građanski rat] ==
Tokom života u Kostajnici Jakov i posebno njegov mlađi brat Viktor dolaze u kontakt
sa studentima levičarima, pre svega [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%9D%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Nikolom Marakovićem - Ninom] i često slušaju vesti o
situaciji u Španiji i borbi španskog naroda za slobodu. Uz pomoć Nine krišom u dobrovoljce Španske republikanske armije odlazi prvo
Viktor koji potom šalje pismo Jakovu iz kampa u Albaceti u kome mu prilaže i svoju fotografiju u uniformi.
Iznenađeni Jakov nakon toga kontaktira Ninu i traži od njega vezu da ide u Španiju. Prijavljuje se vlastima za pasoš pod izgovorom da putuje na
međunarodnu izložbu u Pariz radi stručnog usavršavanja i odlazi vozom do Pariza gde ne želi da
čeka novu jugoslovensku grupu već se u društvu Francuza, Engleza i Amerikanaca prebacuje u Španiju u avgustu 1937 godine.

Po dolasku na obuku dodeljen je u četu [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%C4%8Ceta_Matija_Gubec.jpg Matija Gubec], bataljona [https://sh.wikipedia.org/wiki/Bataljon_Dimitrov Dimitrov] gde mu je komandant bio [https://sh.wikipedia.org/wiki/Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ].
Mlađi brat Viktor je bio borac u bataljonu [[Bataljon_Đuro_Đaković|Đuro Đaković]] i Jakov je tražio da služi zajedno sa bratom,
međutim Kosta Nađ je insistirao da ne budu u istoj jedinici jer su tako veće šanse da ne nastradaju
obojica i da Jakov treba da završi sanitetski kurs i bude bolničar.
Ova odluka Koste Nađa se pokazala i više nego sudbonosna.

Viktor gine tokom ofanzive na [https://en.wikipedia.org/wiki/Aragon_Offensive Aragonskom] frontu kod Morelje u Aprilu 1938 godine. 
Predosetivši svoju smrt tog jutra nakon što su dobili naređenje da kreću u borbu, Viktor je došao da se pozdravi sa bratom rekavši mu da oseća da će se &quot;''nasmejati pod maslinama''&quot;. Popodne tog dana i Jakov kreće na isti
front ne znajući da mu je brat već poginuo. Nakon bitke dobija vest i u znak žalosti pušta bradu koju nosi dok je u Španiji i tako dobija nadimak Brada.  &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

Tokom boravka u Španiji učestvovao je u bitkama u sledećim mestima: 
Levante, Poblete, Morelja, Ejulve, Linares, Montenegro, Penel mares, Pena blanca, Manzanera, služeći u [https://en.wikipedia.org/wiki/XV_International_Brigade 15.Internacionalnoj brigadi], kasnije [[Internacionalne_brigade|129. Internacionalnoj brigadi]]. Pored uloge bolničara neko vreme je proveo i u četi borbenih inženjera(španski:zapadores) gradeći fortifikacije i osmatračnice. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije dosije interbrigada&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Vojni dosije, Comisariado de guerra de las Brigadas Internacionales, Kranychevich Jakob, 7.XII.1938. Barcelona]&lt;/ref&gt;

Nakon povlačenja iz Španije prelazi u Francusku gde se nalazi u logorima: Sen Siprijen, Aržels, Kamp de Verne, Girs. 
U logoru biva kažnjen sa 14 dana pritvora. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije KLP&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Karton ličnih podataka i autobiografija]&lt;/ref&gt;
Godine 1941 se prijavljuje za dobrovoljni rad u Nemačkoj, kako bi mogao lakše da se prebaci u okupiranu Jugoslaviju.
U Nemačkoj provodi nešto manje od 2 meseca radeći kao pekar sa [[Franc Rozman|Franc Rozmanom]] i jednim drugom iz Srbije, u okolini Lajpciga.
Jednog dana se pojavio [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%92%D1%98%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A6%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BA%D0%BE Vjećeslav Cvetko - Flores] predstavivši se vlasnicima kao rođak i izneo Jakovu plan za bekstvo u Jugoslaviju.
== [https://sh.wikipedia.org/wiki/Narodnooslobodila%C4%8Dka_borba_Jugoslavije Narodnooslobodilačka borba - Ustanak] ==
Ilegalnim prelaskom granice uz pomoć Floresa dolazi u Zagreb 12.8.1941 gde se povezuje sa [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D0%B5%D1%80%D1%83%D1%81 Ankom Berus] i [[Ilija_Engel|Ilijom Engelom]] i gde dobija odmah vezu i dolazi u partizane 18.8.1941. u odred Debela kosa.
Jedan od prvih ranjenika koje Jakov tretira je bio [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A5%D0%BE%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%86 Većeslav Holjevac].
2. septembra U Sjeničaku, održan je u kući Branka Nikoliša sastanak kojem su prisustvovali: [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%BE%D1%81%D0%B8%D0%BF_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%88 Josip Kraš], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B0%D0%B2%D0%BE_%D0%97%D0%BB%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%9B Dr.Savo Zlatić] i španski borci [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ], [http://Ivo%20Rukavinahttps://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%B2%D0%B0%D0%BD_%D0%A0%D1%83%D0%BA%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Ivo Rukavina], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE_%D0%9C%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BB%D0%B0 Srećko Manola], [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%BE%D1%98%D0%BA%D0%BE_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%88 Gojko Nikoliš] i Jakov Kranjčević.

Kosta Nađ se u svojoj knjizi &quot;Ratne uspomene Koste Nađa - Ustanak&quot; prisetio susreta sa svojim borcem Bradom:

&quot;''Taj povučeni, tihi čovek, naš Brada, za koga niko ne bi rekao da je imao toliko energije
koliko je ispoljavao,'' pozdravlja me kao vojnik, stoji mirno, i na španskom kaže''
- ''Crveni odredi Petrove gore su u borbenom rasporedu!&quot; &lt;ref name=&quot;Kosta Nađ - Ustanak&quot;&gt;[Kosta Nađ - Ustanak,
ratne uspomene Koste Nađa, Izdanje Spektar, Zagreb, 1980. god.]&lt;/ref&gt;
== Bolnica na Vrletnim stranama ==
Dr Savo Zlatić i Jakov su dobili zadatak da organizuju partizansku sanitetsku službu na području Korduna. U početku su njih dvojica prelazili peške velike razdaljine pružajući pomoć civilnom stanovništvu nakon pokolja po okolnim mestima
kao i partizanskim ranjenicima da bi došli na ideju o izgradnji Centralne partizanske bolnice. Za lokaciju su izabrane Vrletne strane na Petrovoj gori a izgradnju je vodio Jakov Kranjčević i bolnica je već početkom oktobra 1941 iako nedovršena,
primala prve ranjenike. Bolnica je imala oko 10 zgrada, kuhinju, vešeraj, smeštaj za stražu pa čak i kulturnu salu. &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Razmišljajući šta ako neprijatelj otkrije bolnicu i na pravcu direktive da se ranjenici
moraju sačuvati po svaku cenu Jakov dolazi na ideju da primeni iskustva iz Španije kada je
pravio fortifikacije i kreće da uz poverljive ljude gradi skrivene zemunice u okolini 
bolnice. Zemunice su građene noću u najvećoj konspiraciji i uz vođenje računa da jedna grupa
radnika ne zna za druge zemunice koje je kasnije napravila druga grupa. Zabeleženo je da su se u gradnji zemunica posebno 
isticali Nikola Božić, Rade Sučević, Mile Đunić i Milić Keser.
Svaka zemunica je pravljena tako da otvor za ventilaciju bude zamaskiran, drvetom, panjem, žbunjem sa trnjem, pa
su se čak i presađivala mlada stabla pored ulaza. Zimi zbog tragova u snegu se koristio poseban metod za dolazak i odlazak u zemunice. Lokaciju zemunice je pored Brade, znao samo  bolničar zadužen za nju i u slučaju sakrivanja ostajao bi po jedan borac napolju koji je bio zadužen da prati kretanje neprijatelja i da javi kada je opasnost prošla, koristeći lozinku
&quot;Tri roga bradina&quot; koju je trebao ponoviti tri puta.

Jedan  od svjedoka i sudionika tih zbivanja, dr Bonka Oreščanin, rodom iz Perne, ratni Ijekar 
i jedan od organizatora sanitetske službe u NOV, pored ostalog je napisala: 

&quot;''U Petrovoj gori bilo je vrlo lijepih zemunica''. ''Brado se je koristio iskustvom iz Španije''. ''On mi je pokazao jedan određen prostor i rekao'': - ''Eto'', ''tu pred nama nalazi se ulaz u zemunicu''. 
''Ali'', ''ja nisam ništa vidjela''. ''U unutrašnjost ulazilo se Ijestvama''. ''Pod brdašcem tekao je izvor i od bolnice do izvora put je bio izgažen'', ''pa je baš na tom mjestu Brado i sagradio zemunicu'', ''da se ne bi vidjeli tragovi nogu''. ''Unutar su se nalazila dva reda kreveta'' , ''bunar i zaliha suhe hrane''. 
''Iz te zemunice išlo se u drugu zemunicu''. ''Vrata se uopće nisu mogla otkriti'', ''lako mi je pokazao mjesto gdje se nalaze'', ''nisam ih mogla vidjeti''.'' Daske i potpornji zemunice bili su tako sagrađeni'', 
''da se nije moglo primjetiti kako se ovdje mogu odmaknuti vrata''.'' Ranjenici u prvoj zemunici nisu znali da postoji i ova druga''. ''To je učinjeno zato da neprijatelj'', ''ako otkrije ovu zemunicu'', ''ne pronađe i drugu...'' &quot;

Zbog konspiracije nije poznat tačan broj zemunica po Petrovoj gori, pretostavlja se da ih je bilo ukupno oko 20.
Ovakve mere predustrožnosti su spasile najteže ranjenike kada je bolnica otkrivena i uništena
tokom ofanziva tj operacija [[Operacija Petrova gora|Petrova gora I]] od 18. marta do 18. aprila 1942. i [[Operacija Petrova gora|Petrova gora II]] od 9. do 14. maja 1942. godine i kada se u obruču našlo oko 700 partizana i na hiljade civila. Dogodilo se čak i da je neprijatelj postavio teški mitraljez iznad ulaza u zemunicu i pucao u narod, ne otkrivši da se ispod nalaze ranjenici i tifusari.

O tom periodu i pažnji Brade prema ranjenicima svedočanstvo je ostavio Ljubomir Korać iz Čemernice koji je kao težak ranjenik
u zemunici proveo 48 dana:

&quot;''Više od 15 dana nosili su nam samo crnu kafu i hljeb (pola pšenični,a pola kukuruzni)'', ''i to jednom u 24 časa'', ''obično uveče, kada se uhvati mrak, i to skoro redovno drug Brado''. 
''Dolazeći nad zemunicu, samo se javi, i mi smo znali da je sve u redu. Ulazio bi, davao nam hranu i previjao rane i pored svih muka i bolova. Bio je toliko duhovit i toliko ohrabrujući, da smo i pored svih muka i bolova vrlo mirni i spokojni ostajali u zemunici do njegovog sljedećeg vraćanja, tj. kroz 24 časa. Pored toga, redovno nam je iznosio čitavu političku i vojnu situaciju, kako u našoj zemlji tako i u ostalima, što nam je također davalo mnogo moralne snage. 
''Njegovo ophođenje prema svojim ranjenim drugovima bilo je na posebnoj visini''. ''Moji drugovi i ja'', ''možemo sigurno reći'',  ''da ovo što nam je dao i učinio za nas Brado ne može se očekivati ni od svojih roditelja'', ''jer oni ne znaju šta treba da se pruži takvim bolesnicima'', ''a Brado je znao.''
''Drug Brado je počeo da nas upoznaje sa nastalom situacijom'', ''govoreći da je čitava Petrova gora blokirana od neprijatelja i da polako počinju da stežu obruč'', ''otvarajući paklenu vatru'', ''koju smo mi dobro čuli. No'', ''on nas je hrabrio i govorio da se nama neće ništa dogoditi'', ''da smo dobro maskirani'', ''a što je najvažnije'' - ''većina naših boraca i rukovodilaca grupe odreda nalazi se sa nama. Ne sjećam se tačno, ali pretpostavljam da je blokada trajala više od 10 dana i baš u tom
međuvremenu, ''iako mi rane još nisu zacijelile'', ''zamolio sam druga Bradu da me pusti napolje'', ''da budem sa njima u baraci'', ''rekavši mu da se mogu polako kretati''. ''Ostao sam još nekoliko dana'', ''a zatim mi je odobrio da izađem.''&quot; &lt;ref name=&quot;Kotar Vojnic&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/644.pdf Kotar Vojnic u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalitičkoj revoluciji, Ljubomir Korać- Sjećanje na život ranjenika u zemunici za vrijeme neprijateljskog obruča na Petrovoj gori]&lt;/ref&gt;
== Bolnica u Pišinom gaju ==
Odmah po [https://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/14/322/ proboju obruča] i smirivanju situacije na Petrovoj gori Jakov je ponovo pristupio
izgradnji nove bolnice i zemunica na već spremnoj rezervnoj lokaciji blizu izvora pitke vode u predelu nazvanom Pišin gaj.
Bolnica je vremenom dobila objekte za operacionu salu, ranjeničko odeljenje, pekaru, kovačnicu, magacin, bazen, tuš, električnu centralu, zgrade za sanitet i osoblje i upravu.
Izgrađeno je još 12 zemunica. Ova bolnica je ostala neotkrivena sve do kraja rata
iako je tokom IV neprijateljske ofanzive ponovo bila ugrožena i evakuisana kada su se u
blizni pojavili odredi [[Husein_Huska_Miljković|Huskine milicije]] koji je nekada bio na Petrovoj gori sa partizanima
ali je promenio stranu tokom rata. Oko 360 teških ranjenika je provelo 3 dana u zemunicama
bez ikakvog kontakta spolja, ostalo je takođe i mnogo dece koja su izgubila kontakt sa roditeljima.
Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, rakijom.

Jakov Kranjčević - Brada je o boravku u zemunicama izjavio:

&quot;''Jasno, da je bilo teško, žive ljude strpati pod zemlju'', ''ali baš zahvaljujući tom povjerenju koje su imali u mene'', ''išli su bez opiranja'', ''a tim više stoga'', ''što je i personal išao u zemunice'', ''a i ja također da ih njegujem''. ''Bilo nam je vrlo teško'', ''to ne može nitko da shvati'', ''samo onaj tko je to sam prošao''... ''Jednom su mi u samoj zemunici umrla dva teška ranjenika'', ''koje sam tu morao i zakopati'', ''jer se nije smjela otvoriti zemunica''&quot; &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;
== Nastanak pesme Petrova mi gora mati ==
Dr.Savo Zlatić je u svom dnevniku zabeležio:

„Koliko se ja sjećam, a i na temelju bilježaka iz mog ratnog Dnevnika, to se dogodilo negdje sredinom travnja, nakon ofenzive. U bolnici na Vrletnim stranama nalazili su se, među inim tog 20. travnja 1942.  godine  –  Veco Holjevac, [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE_%D0%9E%D0%BF%D0%B0%D1%87%D0%B8%D1%9B_%D0%8B%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0 Ćanica Opačić] i Huska Miljković, sa svojim oružanim pratiocima. Sjedili smo u krugu bolnice nas oko tridesetak partizana. Bio je tu neizbježni Jakov Kranjčević Brado sa svojom gitarom, Veco Holjevac, Ćanica Opačić… Pjevali smo. Netko je predložio da sastavimo riječi na neku poznatu partizansku melodiju. Vjerojatno je Veco Holjevac zapjevušio onu poznatu pjesmu iz filma „Put u život“, i tako je počelo. Ja sam se prihvatio da bilježim tekst i pomagao da se nađu rime. Raspravljalo se, davani su prijedlozi, ubacivale riječi i rečenice više partizana. Tako je nastala doista kolektivno sastavljena pjesma, iskreno doživljena, pogotovo unošenjem detalja iz tragedija koje su zadesile pojedine prisutne partizane. Bez obzira na njen skromni pjesnički domet, ona je odražavala tadašnje ratne strahote i patnje naroda Korduna i Banije i masovno je prihvaćena“.  &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Petrova mi gora mati, 

Suho lišće krevet moj, 

Iz nje krećem svakog dana, 

U krvavi teški boj. 

Kuću moju popališe,

Nemam više dom svoj,

Sad u šumi nalazim se,

To je novi dom moj.

Oca nemam majke sestre,

Ostadosmo ja i brat,

Sve je drugo uništio,

Fašistički krvavi gad.

Ako drugovi ja padnem,

U tom teškom boju,

Pod drvećem iskopajte,

Tada raku moju.

I nek’ sunce stalno sija,

Na zeleni humak moj,

I nek’ slavuj pjesmu pjeva,

U slobodi poj svoj. 

== Vojna služba do kraja rata ==
Jakov radi kao komesar bolnice do 1943. u činu kapetana dobija prekomandu i radi kao referent saniteta na Kordunu i Baniji,
komesar uprave bolnica, referent za ishranu bolnica vojne oblasti IV korpusa i izgradnju ranjeničkih skloništa.
Demobilisan je iz Jugoslovenske narodne armije 30.6.1945. Čin rezervni major.
== Epilog ==
Centralna partizanska bolnica Petrova gora, ako ne prva svakako jedna od prvih partizanskih bolnica u Evropi
je tokom svoga rada primila više od 5.000 ranjenika i odlikovana je Ordenom narodnog heroja 1971. godine ukazom Josipa Broza Tita
za &quot;''izvanredni junački podvig u spašavanju, skrivanju i lečenju ranjenih i bolesnih u toku Narodnooslobodilačkog rata''&quot; &lt;ref name=&quot;Orden Narodnog heroja&quot;&gt;[Orden Narodnog heroja http://www.slvesnik.com.mk/Issues/3EBD7CC5DA8741268789E79E93E6B324.pdf]&lt;/ref&gt;
[[File:Ukaz i orden narodnog heroja za Bolnicu Petrova gora.jpg|thumb|]]

Jakov Kranjčević - Brada je nosilac više odlikovanja i priznanja među kojima su:
Orden republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom,
Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima, Orden bratstva i jednistva sa srebrnim vencem, 
Orden za hrabrost, Orden partizanske zvezde sa puškama, Medalja za vojne zasluge, Medalja Dimitrov, Medalja SUBNOR-a španskim borcima, Partizanska spomenica 1941, itd.

Po poslednjoj želji sahranjen je 1987, godine na vojničkom groblju bolnice Petrove gore,

&quot;''među drugovima čije su rane bile preteške''&quot;.
== Izvori ==</text>
      <sha1>9nrrdxczdvpi9j0c8d1zchbrctexcze</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481936</id>
      <parentid>42481935</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T17:19:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Petrova gora</username>
        <id>267104</id>
      </contributor>
      <origin>42481936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19773" sha1="jkr79q97eravjqvwg4dpvaufcx6x0s5" xml:space="preserve">'''''&lt;big&gt;Jakov Kranjčević - Brada&lt;/big&gt;'''''

{{Heroj M
|didaskalija=Jakov Kranjčević - Brada
|slika=[[File:NarodniOdbornik4 cista slika.jpg|thumb|]]
|datum_rođenja={{birth date|1909|7|25|df=y}} 
|mesto_rođenja=[[Hrvatska Kostajnica]]
|država_rođenja=[[Austrougarska]]
|datum_smrti={{death date and age|1987|7|4|1909|7|25|df=y}}  
|mesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|država_smrti={{zas|SRJ}} [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|profesija= poslastičar 
|supruga=Slavka Oreščanin
|KPJ=[[15.9.1941]].
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=komesar [[Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori|Centralne partizanske bolnice na Petrovoj gori]]&lt;br /&gt;komesar uprave bolnica [[4._hrvatski_korpus_NOVJ|Četvrtog Hrvatskog korpusa NOVJ]]&lt;br /&gt;
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|čin=[[Datoteka:Major JNA.jpg|35px]] [[Major]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1945]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod2}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva2}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden partizanske zvezde3}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}}
{{!}}-
{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
}}
'''Jakov Kranjčević - Brada''' (1909-1987), učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, vojni bolničar, graditelj i upravnik [https://sh.wikipedia.org/wiki/Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori Centralne partizanske bolnice Petrova gora].

== Predratna biografija ==
Rođen je 25.7.1909. godine u Kostajnici (Hrvatska Kostajnica) gde završava osnovnu školu i poslastičarski zanat.
Od 1922. do 1929. radi u Sisku, Glini, Kostajnici i Delnicama. U potrazi za poslom, 1926. godine 
sa dvojicom prijatelja ilegalno prelazi u Austriju, biva uhapšen i vraćen u Jugoslaviju gde je osuđen
na 6 meseci zatvora u Radovljici a posle 3 meseca pomilovan. 1929. godine odlazi na služenje vojnog roka u trajanju od 18 meseci u Vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Nakon vojnog roka od 1931. do 1937. radi u Kostajnici gde drži svoju poslastičarnicu, sve do odlaska u Španiju. &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

== [https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panski_borci Španski građanski rat] ==
Tokom života u Kostajnici Jakov i posebno njegov mlađi brat Viktor dolaze u kontakt
sa studentima levičarima, pre svega [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%9D%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Nikolom Marakovićem - Ninom] i često slušaju vesti o
situaciji u Španiji i borbi španskog naroda za slobodu. Uz pomoć Nine krišom u dobrovoljce Španske republikanske armije odlazi prvo
Viktor koji potom šalje pismo Jakovu iz kampa u Albaceti u kome mu prilaže i svoju fotografiju u uniformi.
Iznenađeni Jakov nakon toga kontaktira Ninu i traži od njega vezu da ide u Španiju. Prijavljuje se vlastima za pasoš pod izgovorom da putuje na
međunarodnu izložbu u Pariz radi stručnog usavršavanja i odlazi vozom do Pariza gde ne želi da
čeka novu jugoslovensku grupu već se u društvu Francuza, Engleza i Amerikanaca prebacuje u Španiju u avgustu 1937 godine.

Po dolasku na obuku dodeljen je u četu [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%C4%8Ceta_Matija_Gubec.jpg Matija Gubec], bataljona [https://sh.wikipedia.org/wiki/Bataljon_Dimitrov Dimitrov] gde mu je komandant bio [https://sh.wikipedia.org/wiki/Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ].
Mlađi brat Viktor je bio borac u bataljonu [[Bataljon_Đuro_Đaković|Đuro Đaković]] i Jakov je tražio da služi zajedno sa bratom,
međutim Kosta Nađ je insistirao da ne budu u istoj jedinici jer su tako veće šanse da ne nastradaju
obojica i da Jakov treba da završi sanitetski kurs i bude bolničar.
Ova odluka Koste Nađa se pokazala i više nego sudbonosna.

Viktor gine tokom ofanzive na [https://en.wikipedia.org/wiki/Aragon_Offensive Aragonskom] frontu kod Morelje u Aprilu 1938 godine. 
Predosetivši svoju smrt tog jutra nakon što su dobili naređenje da kreću u borbu, Viktor je došao da se pozdravi sa bratom rekavši mu da oseća da će se &quot;''nasmejati pod maslinama''&quot;. Popodne tog dana i Jakov kreće na isti
front ne znajući da mu je brat već poginuo. Nakon bitke dobija vest i u znak žalosti pušta bradu koju nosi dok je u Španiji i tako dobija nadimak Brada.  &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

Tokom boravka u Španiji učestvovao je u bitkama u sledećim mestima: 
Levante, Poblete, Morelja, Ejulve, Linares, Montenegro, Penel mares, Pena blanca, Manzanera, služeći u [https://en.wikipedia.org/wiki/XV_International_Brigade 15.Internacionalnoj brigadi], kasnije [[Internacionalne_brigade|129. Internacionalnoj brigadi]]. Pored uloge bolničara neko vreme je proveo i u četi borbenih inženjera(španski:zapadores) gradeći fortifikacije i osmatračnice. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije dosije interbrigada&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Vojni dosije, Comisariado de guerra de las Brigadas Internacionales, Kranychevich Jakob, 7.XII.1938. Barcelona]&lt;/ref&gt;

Nakon povlačenja iz Španije prelazi u Francusku gde se nalazi u logorima: Sen Siprijen, Aržels, Kamp de Verne, Girs. 
U logoru biva kažnjen sa 14 dana pritvora. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije KLP&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Karton ličnih podataka i autobiografija]&lt;/ref&gt;
Godine 1941 se prijavljuje za dobrovoljni rad u Nemačkoj, kako bi mogao lakše da se prebaci u okupiranu Jugoslaviju.
U Nemačkoj provodi nešto manje od 2 meseca radeći kao pekar sa [[Franc Rozman|Franc Rozmanom]] i jednim drugom iz Srbije, u okolini Lajpciga.
Jednog dana se pojavio [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%92%D1%98%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A6%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BA%D0%BE Vjećeslav Cvetko - Flores] predstavivši se vlasnicima kao rođak i izneo Jakovu plan za bekstvo u Jugoslaviju.
== [https://sh.wikipedia.org/wiki/Narodnooslobodila%C4%8Dka_borba_Jugoslavije Narodnooslobodilačka borba - Ustanak] ==
Ilegalnim prelaskom granice uz pomoć Floresa dolazi u Zagreb 12.8.1941 gde se povezuje sa [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D0%B5%D1%80%D1%83%D1%81 Ankom Berus] i [[Ilija_Engel|Ilijom Engelom]] i gde dobija odmah vezu i dolazi u partizane 18.8.1941. u odred Debela kosa.
Jedan od prvih ranjenika koje Jakov tretira je bio [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A5%D0%BE%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%86 Većeslav Holjevac].
2. septembra U Sjeničaku, održan je u kući Branka Nikoliša sastanak kojem su prisustvovali: [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%BE%D1%81%D0%B8%D0%BF_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%88 Josip Kraš], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B0%D0%B2%D0%BE_%D0%97%D0%BB%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%9B Dr.Savo Zlatić] i španski borci [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ], [http://Ivo%20Rukavinahttps://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%B2%D0%B0%D0%BD_%D0%A0%D1%83%D0%BA%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Ivo Rukavina], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE_%D0%9C%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BB%D0%B0 Srećko Manola], [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%BE%D1%98%D0%BA%D0%BE_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%88 Gojko Nikoliš] i Jakov Kranjčević.

Kosta Nađ se u svojoj knjizi &quot;Ratne uspomene Koste Nađa - Ustanak&quot; prisetio susreta sa svojim borcem Bradom:

&quot;''Taj povučeni, tihi čovek, naš Brada, za koga niko ne bi rekao da je imao toliko energije
koliko je ispoljavao,'' pozdravlja me kao vojnik, stoji mirno, i na španskom kaže''
- ''Crveni odredi Petrove gore su u borbenom rasporedu!&quot; &lt;ref name=&quot;Kosta Nađ - Ustanak&quot;&gt;[Kosta Nađ - Ustanak,
ratne uspomene Koste Nađa, Izdanje Spektar, Zagreb, 1980. god.]&lt;/ref&gt;
== Bolnica na Vrletnim stranama ==
Dr Savo Zlatić i Jakov su dobili zadatak da organizuju partizansku sanitetsku službu na području Korduna. U početku su njih dvojica prelazili peške velike razdaljine pružajući pomoć civilnom stanovništvu nakon pokolja po okolnim mestima
kao i partizanskim ranjenicima da bi došli na ideju o izgradnji Centralne partizanske bolnice. Za lokaciju su izabrane Vrletne strane na Petrovoj gori a izgradnju je vodio Jakov Kranjčević i bolnica je već početkom oktobra 1941 iako nedovršena,
primala prve ranjenike. Bolnica je imala oko 10 zgrada, kuhinju, vešeraj, smeštaj za stražu pa čak i kulturnu salu. &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Razmišljajući šta ako neprijatelj otkrije bolnicu i na pravcu direktive da se ranjenici
moraju sačuvati po svaku cenu Jakov dolazi na ideju da primeni iskustva iz Španije kada je
pravio fortifikacije i kreće da uz poverljive ljude gradi skrivene zemunice u okolini 
bolnice. Zemunice su građene noću u najvećoj konspiraciji i uz vođenje računa da jedna grupa
radnika ne zna za druge zemunice koje je kasnije napravila druga grupa. Zabeleženo je da su se u gradnji zemunica posebno 
isticali Nikola Božić, Rade Sučević, Mile Đunić i Milić Keser. &lt;ref name=&quot;Kotar Vrginmost&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/142.pdf Kotar Vrginmost u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945]&lt;/ref&gt;
Svaka zemunica je pravljena tako da otvor za ventilaciju bude zamaskiran, drvetom, panjem, žbunjem sa trnjem, pa
su se čak i presađivala mlada stabla pored ulaza. Zimi zbog tragova u snegu se koristio poseban metod za dolazak i odlazak u zemunice. Lokaciju zemunice je pored Brade, znao samo  bolničar zadužen za nju i u slučaju sakrivanja ostajao bi po jedan borac napolju koji je bio zadužen da prati kretanje neprijatelja i da javi kada je opasnost prošla, koristeći lozinku
&quot;Tri roga bradina&quot; koju je trebao ponoviti tri puta.

Jedan  od svjedoka i sudionika tih zbivanja, dr Bonka Oreščanin, rodom iz Perne, ratni Ijekar 
i jedan od organizatora sanitetske službe u NOV, pored ostalog je napisala: 

&quot;''U Petrovoj gori bilo je vrlo lijepih zemunica''. ''Brado se je koristio iskustvom iz Španije''. ''On mi je pokazao jedan određen prostor i rekao'': - ''Eto'', ''tu pred nama nalazi se ulaz u zemunicu''. 
''Ali'', ''ja nisam ništa vidjela''. ''U unutrašnjost ulazilo se Ijestvama''. ''Pod brdašcem tekao je izvor i od bolnice do izvora put je bio izgažen'', ''pa je baš na tom mjestu Brado i sagradio zemunicu'', ''da se ne bi vidjeli tragovi nogu''. ''Unutar su se nalazila dva reda kreveta'' , ''bunar i zaliha suhe hrane''. 
''Iz te zemunice išlo se u drugu zemunicu''. ''Vrata se uopće nisu mogla otkriti'', ''lako mi je pokazao mjesto gdje se nalaze'', ''nisam ih mogla vidjeti''.'' Daske i potpornji zemunice bili su tako sagrađeni'', 
''da se nije moglo primjetiti kako se ovdje mogu odmaknuti vrata''.'' Ranjenici u prvoj zemunici nisu znali da postoji i ova druga''. ''To je učinjeno zato da neprijatelj'', ''ako otkrije ovu zemunicu'', ''ne pronađe i drugu...'' &quot;
&lt;ref name=&quot;Kotar Vrginmost&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/142.pdf Kotar Vrginmost u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945]&lt;/ref&gt;

Zbog konspiracije nije poznat tačan broj zemunica po Petrovoj gori, pretostavlja se da ih je bilo ukupno oko 20.
Ovakve mere predustrožnosti su spasile najteže ranjenike kada je bolnica otkrivena i uništena
tokom ofanziva tj operacija [[Operacija Petrova gora|Petrova gora I]] od 18. marta do 18. aprila 1942. i [[Operacija Petrova gora|Petrova gora II]] od 9. do 14. maja 1942. godine i kada se u obruču našlo oko 700 partizana i na hiljade civila. Dogodilo se čak i da je neprijatelj postavio teški mitraljez iznad ulaza u zemunicu i pucao u narod, ne otkrivši da se ispod nalaze ranjenici i tifusari.

O tom periodu i pažnji Brade prema ranjenicima svedočanstvo je ostavio Ljubomir Korać iz Čemernice koji je kao težak ranjenik
u zemunici proveo 48 dana:

&quot;''Više od 15 dana nosili su nam samo crnu kafu i hljeb (pola pšenični,a pola kukuruzni)'', ''i to jednom u 24 časa'', ''obično uveče, kada se uhvati mrak, i to skoro redovno drug Brado''. 
''Dolazeći nad zemunicu, samo se javi, i mi smo znali da je sve u redu. Ulazio bi, davao nam hranu i previjao rane i pored svih muka i bolova. Bio je toliko duhovit i toliko ohrabrujući, da smo i pored svih muka i bolova vrlo mirni i spokojni ostajali u zemunici do njegovog sljedećeg vraćanja, tj. kroz 24 časa. Pored toga, redovno nam je iznosio čitavu političku i vojnu situaciju, kako u našoj zemlji tako i u ostalima, što nam je također davalo mnogo moralne snage. 
''Njegovo ophođenje prema svojim ranjenim drugovima bilo je na posebnoj visini''. ''Moji drugovi i ja'', ''možemo sigurno reći'',  ''da ovo što nam je dao i učinio za nas Brado ne može se očekivati ni od svojih roditelja'', ''jer oni ne znaju šta treba da se pruži takvim bolesnicima'', ''a Brado je znao.''
''Drug Brado je počeo da nas upoznaje sa nastalom situacijom'', ''govoreći da je čitava Petrova gora blokirana od neprijatelja i da polako počinju da stežu obruč'', ''otvarajući paklenu vatru'', ''koju smo mi dobro čuli. No'', ''on nas je hrabrio i govorio da se nama neće ništa dogoditi'', ''da smo dobro maskirani'', ''a što je najvažnije'' - ''većina naših boraca i rukovodilaca grupe odreda nalazi se sa nama. Ne sjećam se tačno, ali pretpostavljam da je blokada trajala više od 10 dana i baš u tom
međuvremenu, ''iako mi rane još nisu zacijelile'', ''zamolio sam druga Bradu da me pusti napolje'', ''da budem sa njima u baraci'', ''rekavši mu da se mogu polako kretati''. ''Ostao sam još nekoliko dana'', ''a zatim mi je odobrio da izađem.''&quot; &lt;ref name=&quot;Kotar Vojnic&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/644.pdf Kotar Vojnic u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalitičkoj revoluciji, Ljubomir Korać- Sjećanje na život ranjenika u zemunici za vrijeme neprijateljskog obruča na Petrovoj gori]&lt;/ref&gt;
== Bolnica u Pišinom gaju ==
Odmah po [https://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/14/322/ proboju obruča] i smirivanju situacije na Petrovoj gori Jakov je ponovo pristupio
izgradnji nove bolnice i zemunica na već spremnoj rezervnoj lokaciji blizu izvora pitke vode u predelu nazvanom Pišin gaj.
Bolnica je vremenom dobila objekte za operacionu salu, ranjeničko odeljenje, pekaru, kovačnicu, magacin, bazen, tuš, električnu centralu, zgrade za sanitet i osoblje i upravu.
Izgrađeno je još 12 zemunica. Ova bolnica je ostala neotkrivena sve do kraja rata
iako je tokom IV neprijateljske ofanzive ponovo bila ugrožena i evakuisana kada su se u
blizni pojavili odredi [[Husein_Huska_Miljković|Huskine milicije]] koji je nekada bio na Petrovoj gori sa partizanima
ali je promenio stranu tokom rata. Oko 360 teških ranjenika je provelo 3 dana u zemunicama
bez ikakvog kontakta spolja, ostalo je takođe i mnogo dece koja su izgubila kontakt sa roditeljima.
Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, rakijom.

Jakov Kranjčević - Brada je o boravku u zemunicama izjavio:

&quot;''Jasno, da je bilo teško, žive ljude strpati pod zemlju'', ''ali baš zahvaljujući tom povjerenju koje su imali u mene'', ''išli su bez opiranja'', ''a tim više stoga'', ''što je i personal išao u zemunice'', ''a i ja također da ih njegujem''. ''Bilo nam je vrlo teško'', ''to ne može nitko da shvati'', ''samo onaj tko je to sam prošao''... ''Jednom su mi u samoj zemunici umrla dva teška ranjenika'', ''koje sam tu morao i zakopati'', ''jer se nije smjela otvoriti zemunica''&quot; &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;
== Nastanak pesme Petrova mi gora mati ==
Dr.Savo Zlatić je u svom dnevniku zabeležio:

„Koliko se ja sjećam, a i na temelju bilježaka iz mog ratnog Dnevnika, to se dogodilo negdje sredinom travnja, nakon ofenzive. U bolnici na Vrletnim stranama nalazili su se, među inim tog 20. travnja 1942.  godine  –  Veco Holjevac, [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE_%D0%9E%D0%BF%D0%B0%D1%87%D0%B8%D1%9B_%D0%8B%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0 Ćanica Opačić] i Huska Miljković, sa svojim oružanim pratiocima. Sjedili smo u krugu bolnice nas oko tridesetak partizana. Bio je tu neizbježni Jakov Kranjčević Brado sa svojom gitarom, Veco Holjevac, Ćanica Opačić… Pjevali smo. Netko je predložio da sastavimo riječi na neku poznatu partizansku melodiju. Vjerojatno je Veco Holjevac zapjevušio onu poznatu pjesmu iz filma „Put u život“, i tako je počelo. Ja sam se prihvatio da bilježim tekst i pomagao da se nađu rime. Raspravljalo se, davani su prijedlozi, ubacivale riječi i rečenice više partizana. Tako je nastala doista kolektivno sastavljena pjesma, iskreno doživljena, pogotovo unošenjem detalja iz tragedija koje su zadesile pojedine prisutne partizane. Bez obzira na njen skromni pjesnički domet, ona je odražavala tadašnje ratne strahote i patnje naroda Korduna i Banije i masovno je prihvaćena“.  &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Petrova mi gora mati, 

Suho lišće krevet moj, 

Iz nje krećem svakog dana, 

U krvavi teški boj. 

Kuću moju popališe,

Nemam više dom svoj,

Sad u šumi nalazim se,

To je novi dom moj.

Oca nemam majke sestre,

Ostadosmo ja i brat,

Sve je drugo uništio,

Fašistički krvavi gad.

Ako drugovi ja padnem,

U tom teškom boju,

Pod drvećem iskopajte,

Tada raku moju.

I nek’ sunce stalno sija,

Na zeleni humak moj,

I nek’ slavuj pjesmu pjeva,

U slobodi poj svoj. 

== Vojna služba do kraja rata ==
Jakov radi kao komesar bolnice do 1943. u činu kapetana dobija prekomandu i radi kao referent saniteta na Kordunu i Baniji,
komesar uprave bolnica, referent za ishranu bolnica vojne oblasti IV korpusa i izgradnju ranjeničkih skloništa.
Demobilisan je iz Jugoslovenske narodne armije 30.6.1945. Čin rezervni major.
== Epilog ==
Centralna partizanska bolnica Petrova gora, ako ne prva svakako jedna od prvih partizanskih bolnica u Evropi
je tokom svoga rada primila više od 5.000 ranjenika i odlikovana je Ordenom narodnog heroja 1971. godine ukazom Josipa Broza Tita
za &quot;''izvanredni junački podvig u spašavanju, skrivanju i lečenju ranjenih i bolesnih u toku Narodnooslobodilačkog rata''&quot; &lt;ref name=&quot;Orden Narodnog heroja&quot;&gt;[Orden Narodnog heroja http://www.slvesnik.com.mk/Issues/3EBD7CC5DA8741268789E79E93E6B324.pdf]&lt;/ref&gt;
[[File:Ukaz i orden narodnog heroja za Bolnicu Petrova gora.jpg|thumb|]]

Jakov Kranjčević - Brada je nosilac više odlikovanja i priznanja među kojima su:
Orden republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom,
Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima, Orden bratstva i jednistva sa srebrnim vencem, 
Orden za hrabrost, Orden partizanske zvezde sa puškama, Medalja za vojne zasluge, Medalja Dimitrov, Medalja SUBNOR-a španskim borcima, Partizanska spomenica 1941, itd.

Po poslednjoj želji sahranjen je 1987, godine na vojničkom groblju bolnice Petrove gore,

&quot;''među drugovima čije su rane bile preteške''&quot;.
== Izvori ==</text>
      <sha1>jkr79q97eravjqvwg4dpvaufcx6x0s5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42481954</id>
      <parentid>42481936</parentid>
      <timestamp>2025-07-05T18:17:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Petrova gora</username>
        <id>267104</id>
      </contributor>
      <origin>42481954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21261" sha1="3brmw6247k2ngr6zk20vvov3enfsc3z" xml:space="preserve">'''''&lt;big&gt;Jakov Kranjčević - Brada&lt;/big&gt;'''''

{{Heroj M
|didaskalija=Jakov Kranjčević - Brada
|slika=[[File:NarodniOdbornik4 cista slika.jpg|thumb|]]
|datum_rođenja={{birth date|1909|7|25|df=y}} 
|mesto_rođenja=[[Hrvatska Kostajnica]]
|država_rođenja=[[Austrougarska]]
|datum_smrti={{death date and age|1987|7|4|1909|7|25|df=y}}  
|mesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|država_smrti={{zas|SRJ}} [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|profesija= poslastičar 
|supruga=Slavka Oreščanin
|KPJ=[[15.9.1941]].
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=komesar [[Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori|Centralne partizanske bolnice na Petrovoj gori]]&lt;br /&gt;komesar uprave bolnica [[4._hrvatski_korpus_NOVJ|Četvrtog Hrvatskog korpusa NOVJ]]&lt;br /&gt;
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|čin=[[Datoteka:Major JNA.jpg|35px]] [[Major]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1945]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod2}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva2}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden partizanske zvezde3}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}}
{{!}}-
{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
}}
'''Jakov Kranjčević - Brada''' (1909-1987), učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, vojni bolničar, graditelj i upravnik [https://sh.wikipedia.org/wiki/Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori Centralne partizanske bolnice Petrova gora].

== Predratna biografija ==
Rođen je 25.7.1909. godine u Kostajnici (Hrvatska Kostajnica) gde završava osnovnu školu i poslastičarski zanat.
Od 1922. do 1929. radi u Sisku, Glini, Kostajnici i Delnicama. U potrazi za poslom, 1926. godine 
sa dvojicom prijatelja ilegalno prelazi u Austriju, biva uhapšen i vraćen u Jugoslaviju gde je osuđen
na 6 meseci zatvora u Radovljici a posle 3 meseca pomilovan. 1929. godine odlazi na služenje vojnog roka u trajanju od 18 meseci u Vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Nakon vojnog roka od 1931. do 1937. radi u Kostajnici gde drži svoju poslastičarnicu, sve do odlaska u Španiju. &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

== [https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panski_borci Španski građanski rat] ==
Tokom života u Kostajnici Jakov i posebno njegov mlađi brat Viktor dolaze u kontakt
sa studentima levičarima, pre svega [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%9D%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Nikolom Marakovićem - Ninom] i često slušaju vesti o
situaciji u Španiji i borbi španskog naroda za slobodu. Uz pomoć Nine krišom u dobrovoljce Španske republikanske armije odlazi prvo
Viktor koji potom šalje pismo Jakovu iz kampa u Albaceti u kome mu prilaže i svoju fotografiju u uniformi.
Iznenađeni Jakov nakon toga kontaktira Ninu i traži od njega vezu da ide u Španiju. Prijavljuje se vlastima za pasoš pod izgovorom da putuje na
međunarodnu izložbu u Pariz radi stručnog usavršavanja i odlazi vozom do Pariza gde ne želi da
čeka novu jugoslovensku grupu već se u društvu Francuza, Engleza i Amerikanaca prebacuje u Španiju u avgustu 1937 godine.

Po dolasku na obuku dodeljen je u četu [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%C4%8Ceta_Matija_Gubec.jpg Matija Gubec], bataljona [https://sh.wikipedia.org/wiki/Bataljon_Dimitrov Dimitrov] gde mu je komandant bio [https://sh.wikipedia.org/wiki/Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ].
Mlađi brat Viktor je bio borac u bataljonu [[Bataljon_Đuro_Đaković|Đuro Đaković]] i Jakov je tražio da služi zajedno sa bratom,
međutim Kosta Nađ je insistirao da ne budu u istoj jedinici jer su tako veće šanse da ne nastradaju
obojica i da Jakov treba da završi sanitetski kurs i bude bolničar.
Ova odluka Koste Nađa se pokazala i više nego sudbonosna.

Viktor gine tokom ofanzive na [https://en.wikipedia.org/wiki/Aragon_Offensive Aragonskom] frontu kod Morelje u Aprilu 1938 godine. 
Predosetivši svoju smrt tog jutra nakon što su dobili naređenje da kreću u borbu, Viktor je došao da se pozdravi sa bratom rekavši mu da oseća da će se &quot;''nasmejati pod maslinama''&quot;. Popodne tog dana i Jakov kreće na isti
front ne znajući da mu je brat već poginuo. Nakon bitke dobija vest i u znak žalosti pušta bradu koju nosi dok je u Španiji i tako dobija nadimak Brada.  &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

Tokom boravka u Španiji učestvovao je u bitkama u sledećim mestima: 
Levante, Poblete, Morelja, Ejulve, Linares, Montenegro, Penel mares, Pena blanca, Manzanera, služeći u [https://en.wikipedia.org/wiki/XV_International_Brigade 15.Internacionalnoj brigadi], kasnije [[Internacionalne_brigade|129. Internacionalnoj brigadi]]. Pored uloge bolničara neko vreme je proveo i u četi borbenih inženjera(španski:zapadores) gradeći fortifikacije i osmatračnice. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije dosije interbrigada&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Vojni dosije, Comisariado de guerra de las Brigadas Internacionales, Kranychevich Jakob, 7.XII.1938. Barcelona]&lt;/ref&gt;

Nakon povlačenja iz Španije prelazi u Francusku gde se nalazi u logorima: Sen Siprijen, Aržels, Kamp de Verne, Girs. 
U logoru biva kažnjen sa 14 dana pritvora. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije KLP&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Karton ličnih podataka i autobiografija]&lt;/ref&gt;
Godine 1941 se prijavljuje za dobrovoljni rad u Nemačkoj, kako bi mogao lakše da se prebaci u okupiranu Jugoslaviju.
U Nemačkoj provodi nešto manje od 2 meseca radeći kao pekar sa [[Franc Rozman|Franc Rozmanom]] i jednim drugom iz Srbije, u okolini Lajpciga.
Jednog dana se pojavio [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%92%D1%98%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A6%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BA%D0%BE Vjećeslav Cvetko - Flores] predstavivši se vlasnicima kao rođak i izneo Jakovu plan za bekstvo u Jugoslaviju.
== [https://sh.wikipedia.org/wiki/Narodnooslobodila%C4%8Dka_borba_Jugoslavije Narodnooslobodilačka borba - Ustanak] ==
Ilegalnim prelaskom granice uz pomoć Floresa dolazi u Zagreb 12.8.1941 gde se povezuje sa [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D0%B5%D1%80%D1%83%D1%81 Ankom Berus] i [[Ilija_Engel|Ilijom Engelom]] i gde dobija odmah vezu i dolazi u partizane 18.8.1941. u odred Debela kosa.
Jedan od prvih ranjenika koje Jakov tretira je bio [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A5%D0%BE%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%86 Većeslav Holjevac].
2. septembra U Sjeničaku, održan je u kući Branka Nikoliša sastanak kojem su prisustvovali: [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%BE%D1%81%D0%B8%D0%BF_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%88 Josip Kraš], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B0%D0%B2%D0%BE_%D0%97%D0%BB%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%9B Dr.Savo Zlatić] i španski borci [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ], [http://Ivo%20Rukavinahttps://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%B2%D0%B0%D0%BD_%D0%A0%D1%83%D0%BA%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Ivo Rukavina], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE_%D0%9C%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BB%D0%B0 Srećko Manola], [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%BE%D1%98%D0%BA%D0%BE_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%88 Gojko Nikoliš] i Jakov Kranjčević.

Kosta Nađ se u svojoj knjizi &quot;Ratne uspomene Koste Nađa - Ustanak&quot; prisetio susreta sa svojim borcem Bradom:

&quot;''Taj povučeni, tihi čovek, naš Brada, za koga niko ne bi rekao da je imao toliko energije
koliko je ispoljavao,'' pozdravlja me kao vojnik, stoji mirno, i na španskom kaže''
- ''Crveni odredi Petrove gore su u borbenom rasporedu!&quot; &lt;ref name=&quot;Kosta Nađ - Ustanak&quot;&gt;[Kosta Nađ - Ustanak,
ratne uspomene Koste Nađa, Izdanje Spektar, Zagreb, 1980. god.]&lt;/ref&gt;
== Bolnica na Vrletnim stranama ==
Dr Savo Zlatić i Jakov su dobili zadatak da organizuju partizansku sanitetsku službu na području Korduna. U početku su njih dvojica prelazili peške velike razdaljine pružajući pomoć civilnom stanovništvu nakon pokolja po okolnim mestima
kao i partizanskim ranjenicima da bi došli na ideju o izgradnji Centralne partizanske bolnice. Za lokaciju su izabrane Vrletne strane na Petrovoj gori a izgradnju je vodio Jakov Kranjčević i bolnica je već početkom oktobra 1941 iako nedovršena,
primala prve ranjenike. Bolnica je imala oko 10 zgrada, kuhinju, vešeraj, smeštaj za stražu pa čak i kulturnu salu. &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Razmišljajući šta ako neprijatelj otkrije bolnicu i na pravcu direktive da se ranjenici
moraju sačuvati po svaku cenu Jakov dolazi na ideju da primeni iskustva iz Španije kada je
pravio fortifikacije i kreće da uz poverljive ljude gradi skrivene zemunice u okolini 
bolnice. Zemunice su građene noću u najvećoj konspiraciji i uz vođenje računa da jedna grupa
radnika ne zna za druge zemunice koje je kasnije napravila druga grupa. Zabeleženo je da su se u gradnji zemunica posebno 
isticali Nikola Božić, Rade Sučević, Mile Đunić i Milić Keser. &lt;ref name=&quot;Kotar Vrginmost&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/142.pdf Kotar Vrginmost u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945]&lt;/ref&gt;
Svaka zemunica je pravljena tako da otvor za ventilaciju bude zamaskiran, drvetom, panjem, žbunjem sa trnjem, pa
su se čak i presađivala mlada stabla pored ulaza. Zimi zbog tragova u snegu se koristio poseban metod za dolazak i odlazak u zemunice. Lokaciju zemunice je pored Brade, znao samo  bolničar zadužen za nju i u slučaju sakrivanja ostajao bi po jedan borac napolju koji je bio zadužen da prati kretanje neprijatelja i da javi kada je opasnost prošla, koristeći lozinku
&quot;Tri roga bradina&quot; koju je trebao ponoviti tri puta.

Jedan  od svjedoka i sudionika tih zbivanja, dr Bonka Oreščanin, rodom iz Perne, ratni Ijekar 
i jedan od organizatora sanitetske službe u NOV, pored ostalog je napisala: 

&quot;''U Petrovoj gori bilo je vrlo lijepih zemunica''. ''Brado se je koristio iskustvom iz Španije''. ''On mi je pokazao jedan određen prostor i rekao'': - ''Eto'', ''tu pred nama nalazi se ulaz u zemunicu''. 
''Ali'', ''ja nisam ništa vidjela''. ''U unutrašnjost ulazilo se Ijestvama''. ''Pod brdašcem tekao je izvor i od bolnice do izvora put je bio izgažen'', ''pa je baš na tom mjestu Brado i sagradio zemunicu'', ''da se ne bi vidjeli tragovi nogu''. ''Unutar su se nalazila dva reda kreveta'' , ''bunar i zaliha suhe hrane''. 
''Iz te zemunice išlo se u drugu zemunicu''. ''Vrata se uopće nisu mogla otkriti'', ''lako mi je pokazao mjesto gdje se nalaze'', ''nisam ih mogla vidjeti''.'' Daske i potpornji zemunice bili su tako sagrađeni'', 
''da se nije moglo primjetiti kako se ovdje mogu odmaknuti vrata''.'' Ranjenici u prvoj zemunici nisu znali da postoji i ova druga''. ''To je učinjeno zato da neprijatelj'', ''ako otkrije ovu zemunicu'', ''ne pronađe i drugu...'' &quot;
&lt;ref name=&quot;Kotar Vrginmost&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/142.pdf Kotar Vrginmost u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945]&lt;/ref&gt;

Zbog konspiracije nije poznat tačan broj zemunica po Petrovoj gori, pretostavlja se da ih je bilo ukupno oko 20.
Ovakve mere predustrožnosti su spasile najteže ranjenike kada je bolnica otkrivena i uništena
tokom ofanziva tj operacija [[Operacija Petrova gora|Petrova gora I]] od 18. marta do 18. aprila 1942. i [[Operacija Petrova gora|Petrova gora II]] od 9. do 14. maja 1942. godine i kada se u obruču našlo oko 700 partizana i na hiljade civila. Dogodilo se čak i da je neprijatelj postavio teški mitraljez iznad ulaza u zemunicu i pucao u narod, ne otkrivši da se ispod nalaze ranjenici i tifusari.

O tom periodu i pažnji Brade prema ranjenicima svedočanstvo je ostavio Ljubomir Korać iz Čemernice koji je kao težak ranjenik
u zemunici proveo 48 dana:

&quot;''Više od 15 dana nosili su nam samo crnu kafu i hljeb (pola pšenični,a pola kukuruzni)'', ''i to jednom u 24 časa'', ''obično uveče, kada se uhvati mrak, i to skoro redovno drug Brado''. 
''Dolazeći nad zemunicu, samo se javi, i mi smo znali da je sve u redu. Ulazio bi, davao nam hranu i previjao rane i pored svih muka i bolova. Bio je toliko duhovit i toliko ohrabrujući, da smo i pored svih muka i bolova vrlo mirni i spokojni ostajali u zemunici do njegovog sljedećeg vraćanja, tj. kroz 24 časa. Pored toga, redovno nam je iznosio čitavu političku i vojnu situaciju, kako u našoj zemlji tako i u ostalima, što nam je također davalo mnogo moralne snage. 
''Njegovo ophođenje prema svojim ranjenim drugovima bilo je na posebnoj visini''. ''Moji drugovi i ja'', ''možemo sigurno reći'',  ''da ovo što nam je dao i učinio za nas Brado ne može se očekivati ni od svojih roditelja'', ''jer oni ne znaju šta treba da se pruži takvim bolesnicima'', ''a Brado je znao.''
''Drug Brado je počeo da nas upoznaje sa nastalom situacijom'', ''govoreći da je čitava Petrova gora blokirana od neprijatelja i da polako počinju da stežu obruč'', ''otvarajući paklenu vatru'', ''koju smo mi dobro čuli. No'', ''on nas je hrabrio i govorio da se nama neće ništa dogoditi'', ''da smo dobro maskirani'', ''a što je najvažnije'' - ''većina naših boraca i rukovodilaca grupe odreda nalazi se sa nama. Ne sjećam se tačno, ali pretpostavljam da je blokada trajala više od 10 dana i baš u tom
međuvremenu, ''iako mi rane još nisu zacijelile'', ''zamolio sam druga Bradu da me pusti napolje'', ''da budem sa njima u baraci'', ''rekavši mu da se mogu polako kretati''. ''Ostao sam još nekoliko dana'', ''a zatim mi je odobrio da izađem.''&quot; &lt;ref name=&quot;Kotar Vojnic&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/644.pdf Kotar Vojnic u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalitičkoj revoluciji, Ljubomir Korać- Sjećanje na život ranjenika u zemunici za vrijeme neprijateljskog obruča na Petrovoj gori]&lt;/ref&gt;
== Bolnica u Pišinom gaju ==
Odmah po [https://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/14/322/ proboju obruča] i smirivanju situacije na Petrovoj gori Jakov je ponovo pristupio
izgradnji nove bolnice i zemunica na već spremnoj rezervnoj lokaciji blizu izvora pitke vode u predelu nazvanom Pišin gaj.
Bolnica je vremenom dobila objekte za operacionu salu, ranjeničko odeljenje, pekaru, kovačnicu, magacin, bazen, tuš, električnu centralu, zgrade za sanitet i osoblje i upravu.
Izgrađeno je još 12 zemunica. Ova bolnica je ostala neotkrivena sve do kraja rata
iako je tokom IV neprijateljske ofanzive ponovo bila ugrožena i evakuisana kada su se u
blizni pojavili odredi [[Husein_Huska_Miljković|Huskine milicije]] koji je nekada bio na Petrovoj gori sa partizanima
ali je promenio stranu tokom rata. Oko 360 teških ranjenika je provelo 3 dana u zemunicama
bez ikakvog kontakta spolja, ostalo je takođe i mnogo dece koja su izgubila kontakt sa roditeljima.
Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, rakijom.

Jakov Kranjčević - Brada je o boravku u zemunicama izjavio:

&quot;''Jasno, da je bilo teško, žive ljude strpati pod zemlju'', ''ali baš zahvaljujući tom povjerenju koje su imali u mene'', ''išli su bez opiranja'', ''a tim više stoga'', ''što je i personal išao u zemunice'', ''a i ja također da ih njegujem''. ''Bilo nam je vrlo teško'', ''to ne može nitko da shvati'', ''samo onaj tko je to sam prošao''... ''Jednom su mi u samoj zemunici umrla dva teška ranjenika'', ''koje sam tu morao i zakopati'', ''jer se nije smjela otvoriti zemunica''&quot; &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;
== Nastanak pesme Petrova mi gora mati ==
Dr.Savo Zlatić je u svom dnevniku zabeležio:

„Koliko se ja sjećam, a i na temelju bilježaka iz mog ratnog Dnevnika, to se dogodilo negdje sredinom travnja, nakon ofenzive. U bolnici na Vrletnim stranama nalazili su se, među inim tog 20. travnja 1942.  godine  –  Veco Holjevac, [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE_%D0%9E%D0%BF%D0%B0%D1%87%D0%B8%D1%9B_%D0%8B%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0 Ćanica Opačić] i Huska Miljković, sa svojim oružanim pratiocima. Sjedili smo u krugu bolnice nas oko tridesetak partizana. Bio je tu neizbježni Jakov Kranjčević Brado sa svojom gitarom, Veco Holjevac, Ćanica Opačić… Pjevali smo. Netko je predložio da sastavimo riječi na neku poznatu partizansku melodiju. Vjerojatno je Veco Holjevac zapjevušio onu poznatu pjesmu iz filma „Put u život“, i tako je počelo. Ja sam se prihvatio da bilježim tekst i pomagao da se nađu rime. Raspravljalo se, davani su prijedlozi, ubacivale riječi i rečenice više partizana. Tako je nastala doista kolektivno sastavljena pjesma, iskreno doživljena, pogotovo unošenjem detalja iz tragedija koje su zadesile pojedine prisutne partizane. Bez obzira na njen skromni pjesnički domet, ona je odražavala tadašnje ratne strahote i patnje naroda Korduna i Banije i masovno je prihvaćena“.  &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Petrova mi gora mati, 

Suho lišće krevet moj, 

Iz nje krećem svakog dana, 

U krvavi teški boj. 

Kuću moju popališe,

Nemam više dom svoj,

Sad u šumi nalazim se,

To je novi dom moj.

Oca nemam majke sestre,

Ostadosmo ja i brat,

Sve je drugo uništio,

Fašistički krvavi gad.

Ako drugovi ja padnem,

U tom teškom boju,

Pod drvećem iskopajte,

Tada raku moju.

I nek’ sunce stalno sija,

Na zeleni humak moj,

I nek’ slavuj pjesmu pjeva,

U slobodi poj svoj. 

== Vojna služba do kraja rata ==
Jakov radi kao komesar bolnice do 1943. u činu kapetana dobija prekomandu i radi kao referent saniteta na Kordunu i Baniji,
komesar uprave bolnica, referent za ishranu bolnica vojne oblasti IV korpusa i izgradnju ranjeničkih skloništa.
Demobilisan je iz Jugoslovenske narodne armije 30.6.1945. Čin rezervni major.
== Ideš li janje moje? ==
Izvod iz govora Jakova Kranjčevića - Brade povodom dobijanja nagrade Dr.Marija Schlesinger - za životno delo. 
1.X.1983.

Preko jedne trećine stanovnika sela oko Petrove gore, ljudi, žena, djece i staraca izgubilo je život u toku rata.
Osobito 1941. i u drugoj polovici 1942. godine, bili su česti pokolji i ubistva stanovništva.
Težak, mukotrpan i pun žrtava bio je život oko Petrove gore u ratnim godinama.
Mnogo se o tome pisalo ali bih ipak iznio jedan događaj kojeg sam neposredno čuo od majke koju sam susreo kad je
naricala početkom januara 1942.
Bježao je tada narod iz kotara Vrginmost pred ustaškom ofenzivom kojoj je prisustvao čak lično Ante Pavelić.
Narod je uzmicao o velikom snijegu po prtinama uz hladnoću čak od minus 20c.
Spomenuta majka je vodila u noći sa sobom troje djece, jedno u pelenama na jednoj ruci, drugo oko 3-4 godine
držala je u drugoj ruci, a mali sinčić od 6-7 godina tapkao je za majkom po sniježnoj prtini.

&quot;''Ideš li janje moje?''&quot;  od vremena do vremena zapitivala je majka. 

&quot;''Idem majko.''&quot; odgovarao je sin.

No, odjednom ne bi odgovora, majka se vraća i ubrzo nalazi sinčića kako leži ispružen na snijegu - mrtav.
Tu majku, zajedno sa još drugim izbjeglicama sreo sam nakon smrti sina u sniježnom bespuću negdje ispod Petrovca,
na kojem se sada nalazi spomenik.
== Epilog ==
Centralna partizanska bolnica Petrova gora, ako ne prva svakako jedna od prvih partizanskih bolnica u Evropi
je tokom svoga rada primila više od 5.000 ranjenika, od kojih je preko 1.000 sahranjeno na groblju pored bolnice. 

Nijedna zemunica za ranjenike nije otkrivena. 

Bolnica je odlikovana Ordenom narodnog heroja 1971. godine ukazom Josipa Broza Tita 
za &quot;''izvanredni junački podvig u spašavanju, skrivanju i lečenju ranjenih i bolesnih u toku Narodnooslobodilačkog rata''&quot; &lt;ref name=&quot;Orden Narodnog heroja&quot;&gt;[Orden Narodnog heroja http://www.slvesnik.com.mk/Issues/3EBD7CC5DA8741268789E79E93E6B324.pdf]&lt;/ref&gt;
[[File:Ukaz i orden narodnog heroja za Bolnicu Petrova gora.jpg|thumb|]]

Jakov Kranjčević - Brada je nosilac više odlikovanja i priznanja među kojima su:
Orden republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom,
Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima, Orden bratstva i jednistva sa srebrnim vencem, 
Orden za hrabrost, Orden partizanske zvezde sa puškama, Medalja za vojne zasluge, Medalja Dimitrov, Medalja SUBNOR-a španskim borcima, Partizanska spomenica 1941, itd.

Po poslednjoj želji sahranjen je 1987, godine na vojničkom groblju bolnice Petrove gore,

&quot;''među drugovima čije su rane bile preteške''&quot;.
== Izvori ==</text>
      <sha1>3brmw6247k2ngr6zk20vvov3enfsc3z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482049</id>
      <parentid>42481954</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T11:57:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Petrova gora</username>
        <id>267104</id>
      </contributor>
      <origin>42482049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22025" sha1="kiwgdnhk052jso1hyxbcvbllrr3wr8s" xml:space="preserve">'''''&lt;big&gt;Jakov Kranjčević - Brada&lt;/big&gt;'''''

{{Heroj M
|didaskalija=Jakov Kranjčević - Brada
|slika=[[File:NarodniOdbornik4 cista slika.jpg|thumb|]]
|datum_rođenja={{birth date|1909|7|25|df=y}} 
|mesto_rođenja=[[Hrvatska Kostajnica]]
|država_rođenja=[[Austrougarska]]
|datum_smrti={{death date and age|1987|7|4|1909|7|25|df=y}}  
|mesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|država_smrti={{zas|SRJ}} [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|profesija= poslastičar 
|supruga=Slavka Oreščanin
|KPJ=[[15.9.1941]].
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=komesar [[Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori|Centralne partizanske bolnice na Petrovoj gori]]&lt;br /&gt;komesar uprave bolnica [[4._hrvatski_korpus_NOVJ|Četvrtog Hrvatskog korpusa NOVJ]]&lt;br /&gt;
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|čin=[[Datoteka:Major JNA.jpg|35px]] [[Major]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1945]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod2}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva2}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden partizanske zvezde3}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}}
{{!}}-
{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
}}
'''Jakov Kranjčević - Brada''' (1909-1987), učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, vojni bolničar, graditelj i upravnik [https://sh.wikipedia.org/wiki/Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori Centralne partizanske bolnice Petrova gora].

== Predratna biografija ==
Rođen je 25.7.1909. godine u Kostajnici (Hrvatska Kostajnica) gde završava osnovnu školu i poslastičarski zanat.
Od 1922. do 1929. radi u Sisku, Glini, Kostajnici i Delnicama. U potrazi za poslom, 1926. godine 
sa dvojicom prijatelja ilegalno prelazi u Austriju, biva uhapšen i vraćen u Jugoslaviju gde je osuđen
na 6 meseci zatvora u Radovljici a posle 3 meseca pomilovan. 1929. godine odlazi na služenje vojnog roka u trajanju od 18 meseci u Vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Nakon vojnog roka od 1931. do 1937. radi u Kostajnici gde drži svoju poslastičarnicu, sve do odlaska u Španiju. &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

== [https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panski_borci Španski građanski rat] ==
Tokom života u Kostajnici Jakov i posebno njegov mlađi brat Viktor dolaze u kontakt
sa studentima levičarima, pre svega [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%9D%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Nikolom Marakovićem - Ninom] i često slušaju vesti o
situaciji u Španiji i borbi španskog naroda za slobodu. Uz pomoć Nine krišom u dobrovoljce Španske republikanske armije odlazi prvo
Viktor koji potom šalje pismo Jakovu iz kampa u Albaceti u kome mu prilaže i svoju fotografiju u uniformi.
Iznenađeni Jakov nakon toga kontaktira Ninu i traži od njega vezu da ide u Španiju. Prijavljuje se vlastima za pasoš pod izgovorom da putuje na
međunarodnu izložbu u Pariz radi stručnog usavršavanja i odlazi vozom do Pariza gde ne želi da
čeka novu jugoslovensku grupu već se u društvu Francuza, Engleza i Amerikanaca prebacuje u Španiju u avgustu 1937 godine.

Po dolasku na obuku dodeljen je u četu [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%C4%8Ceta_Matija_Gubec.jpg Matija Gubec], bataljona [https://sh.wikipedia.org/wiki/Bataljon_Dimitrov Dimitrov] gde mu je komandant bio [https://sh.wikipedia.org/wiki/Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ].
Mlađi brat Viktor je bio borac u bataljonu [[Bataljon_Đuro_Đaković|Đuro Đaković]] i Jakov je tražio da služi zajedno sa bratom,
međutim Kosta Nađ je insistirao da ne budu u istoj jedinici jer su tako veće šanse da ne nastradaju
obojica i da Jakov treba da završi sanitetski kurs i bude bolničar.
Ova odluka Koste Nađa se pokazala i više nego sudbonosna.

Viktor gine tokom ofanzive na [https://en.wikipedia.org/wiki/Aragon_Offensive Aragonskom] frontu kod Morelje u Aprilu 1938 godine. 
Predosetivši svoju smrt tog jutra nakon što su dobili naređenje da kreću u borbu, Viktor je došao da se pozdravi sa bratom rekavši mu da oseća da će se &quot;''nasmejati pod maslinama''&quot;. Popodne tog dana i Jakov kreće na isti
front ne znajući da mu je brat već poginuo. Nakon bitke dobija vest i u znak žalosti pušta bradu koju nosi dok je u Španiji i tako dobija nadimak Brada.  &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

Tokom boravka u Španiji učestvovao je u bitkama u sledećim mestima: 
Levante, Poblete, Morelja, Ejulve, Linares, Montenegro, Penel mares, Pena blanca, Manzanera, služeći u [https://en.wikipedia.org/wiki/XV_International_Brigade 15.Internacionalnoj brigadi], kasnije [[Internacionalne_brigade|129. Internacionalnoj brigadi]]. Pored uloge bolničara neko vreme je proveo i u četi borbenih inženjera(španski:zapadores) gradeći fortifikacije i osmatračnice. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije dosije interbrigada&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Vojni dosije, Comisariado de guerra de las Brigadas Internacionales, Kranychevich Jakob, 7.XII.1938. Barcelona]&lt;/ref&gt;

Nakon povlačenja iz Španije prelazi u Francusku gde se nalazi u logorima: Sen Siprijen, Aržels, Kamp de Verne, Girs. 
U logoru biva kažnjen sa 14 dana pritvora. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije KLP&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Karton ličnih podataka i autobiografija]&lt;/ref&gt;
Godine 1941 se prijavljuje za dobrovoljni rad u Nemačkoj, kako bi mogao lakše da se prebaci u okupiranu Jugoslaviju.
U Nemačkoj provodi nešto manje od 2 meseca radeći kao pekar sa [[Franc Rozman|Franc Rozmanom]] i jednim drugom iz Srbije, u okolini Lajpciga.
Jednog dana se pojavio [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%92%D1%98%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A6%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BA%D0%BE Vjećeslav Cvetko - Flores] predstavivši se vlasnicima kao rođak i izneo Jakovu plan za bekstvo u Jugoslaviju.
[[Datoteka:Gurs_sa_drugovima.jpg|centar|mini|480p|Jakov Kranjčević sa drugovima u logoru Girs.]]
== [https://sh.wikipedia.org/wiki/Narodnooslobodila%C4%8Dka_borba_Jugoslavije Narodnooslobodilačka borba - Ustanak] ==
Ilegalnim prelaskom granice uz pomoć Floresa dolazi u Zagreb 12.8.1941 gde se povezuje sa [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D0%B5%D1%80%D1%83%D1%81 Ankom Berus] i [[Ilija_Engel|Ilijom Engelom]] i gde dobija odmah vezu i dolazi u partizane 18.8.1941. u odred Debela kosa.
Jedan od prvih ranjenika koje Jakov tretira je bio [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A5%D0%BE%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%86 Većeslav Holjevac].
2. septembra U Sjeničaku, održan je u kući Branka Nikoliša sastanak kojem su prisustvovali: [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%BE%D1%81%D0%B8%D0%BF_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%88 Josip Kraš], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B0%D0%B2%D0%BE_%D0%97%D0%BB%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%9B Dr.Savo Zlatić] i španski borci [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ], [http://Ivo%20Rukavinahttps://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%B2%D0%B0%D0%BD_%D0%A0%D1%83%D0%BA%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Ivo Rukavina], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE_%D0%9C%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BB%D0%B0 Srećko Manola], [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%BE%D1%98%D0%BA%D0%BE_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%88 Gojko Nikoliš] i Jakov Kranjčević.

Kosta Nađ se u svojoj knjizi &quot;Ratne uspomene Koste Nađa - Ustanak&quot; prisetio susreta sa svojim borcem Bradom:

&quot;''Taj povučeni, tihi čovek, naš Brada, za koga niko ne bi rekao da je imao toliko energije
koliko je ispoljavao,'' pozdravlja me kao vojnik, stoji mirno, i na španskom kaže''
- ''Crveni odredi Petrove gore su u borbenom rasporedu!&quot; &lt;ref name=&quot;Kosta Nađ - Ustanak&quot;&gt;[Kosta Nađ - Ustanak,
ratne uspomene Koste Nađa, Izdanje Spektar, Zagreb, 1980. god.]&lt;/ref&gt;

== Bolnica na Vrletnim stranama ==
Dr Savo Zlatić i Jakov su dobili zadatak da organizuju partizansku sanitetsku službu na području Korduna. U početku su njih dvojica prelazili peške velike razdaljine pružajući pomoć civilnom stanovništvu nakon pokolja po okolnim mestima
kao i partizanskim ranjenicima da bi došli na ideju o izgradnji Centralne partizanske bolnice. Za lokaciju su izabrane Vrletne strane na Petrovoj gori a izgradnju je vodio Jakov Kranjčević i bolnica je već početkom oktobra 1941 iako nedovršena,
primala prve ranjenike. Bolnica je imala oko 10 zgrada, kuhinju, vešeraj, smeštaj za stražu pa čak i kulturnu salu. &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Razmišljajući šta ako neprijatelj otkrije bolnicu i na pravcu direktive da se ranjenici
moraju sačuvati po svaku cenu Jakov dolazi na ideju da primeni iskustva iz Španije kada je
pravio fortifikacije i kreće da uz poverljive ljude gradi skrivene zemunice u okolini 
bolnice. Zemunice su građene noću u najvećoj konspiraciji i uz vođenje računa da jedna grupa
radnika ne zna za druge zemunice koje je kasnije napravila druga grupa. Zabeleženo je da su se u gradnji zemunica posebno 
isticali Nikola Božić, Rade Sučević, Mile Đunić i Milić Keser. &lt;ref name=&quot;Kotar Vrginmost&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/142.pdf Kotar Vrginmost u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945]&lt;/ref&gt;
Svaka zemunica je pravljena tako da otvor za ventilaciju bude zamaskiran, drvetom, panjem, žbunjem sa trnjem, pa
su se čak i presađivala mlada stabla pored ulaza. Zimi zbog tragova u snegu se koristio poseban metod za dolazak i odlazak u zemunice. Lokaciju zemunice je pored Brade, znao samo  bolničar zadužen za nju i u slučaju sakrivanja ostajao bi po jedan borac napolju koji je bio zadužen da prati kretanje neprijatelja i da javi kada je opasnost prošla, koristeći lozinku
&quot;Tri roga bradina&quot; koju je trebao ponoviti tri puta.

Jedan  od svjedoka i sudionika tih zbivanja, dr Bonka Oreščanin, rodom iz Perne, ratni Ijekar 
i jedan od organizatora sanitetske službe u NOV, pored ostalog je napisala: 

&quot;''U Petrovoj gori bilo je vrlo lijepih zemunica''. ''Brado se je koristio iskustvom iz Španije''. ''On mi je pokazao jedan određen prostor i rekao'': - ''Eto'', ''tu pred nama nalazi se ulaz u zemunicu''. 
''Ali'', ''ja nisam ništa vidjela''. ''U unutrašnjost ulazilo se Ijestvama''. ''Pod brdašcem tekao je izvor i od bolnice do izvora put je bio izgažen'', ''pa je baš na tom mjestu Brado i sagradio zemunicu'', ''da se ne bi vidjeli tragovi nogu''. ''Unutar su se nalazila dva reda kreveta'' , ''bunar i zaliha suhe hrane''. 
''Iz te zemunice išlo se u drugu zemunicu''. ''Vrata se uopće nisu mogla otkriti'', ''lako mi je pokazao mjesto gdje se nalaze'', ''nisam ih mogla vidjeti''.'' Daske i potpornji zemunice bili su tako sagrađeni'', 
''da se nije moglo primjetiti kako se ovdje mogu odmaknuti vrata''.'' Ranjenici u prvoj zemunici nisu znali da postoji i ova druga''. ''To je učinjeno zato da neprijatelj'', ''ako otkrije ovu zemunicu'', ''ne pronađe i drugu...'' &quot;
&lt;ref name=&quot;Kotar Vrginmost&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/142.pdf Kotar Vrginmost u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945]&lt;/ref&gt;

Zbog konspiracije nije poznat tačan broj zemunica po Petrovoj gori, pretostavlja se da ih je bilo ukupno oko 20.
Ovakve mere predustrožnosti su spasile najteže ranjenike kada je bolnica otkrivena i uništena
tokom ofanziva tj operacija [[Operacija Petrova gora|Petrova gora I]] od 18. marta do 18. aprila 1942. i [[Operacija Petrova gora|Petrova gora II]] od 9. do 14. maja 1942. godine i kada se u obruču našlo oko 700 partizana i na hiljade civila. Dogodilo se čak i da je neprijatelj postavio teški mitraljez iznad ulaza u zemunicu i pucao u narod, ne otkrivši da se ispod nalaze ranjenici i tifusari.

O tom periodu i pažnji Brade prema ranjenicima svedočanstvo je ostavio Ljubomir Korać iz Čemernice koji je kao težak ranjenik
u zemunici proveo 48 dana:

&quot;''Više od 15 dana nosili su nam samo crnu kafu i hljeb (pola pšenični,a pola kukuruzni)'', ''i to jednom u 24 časa'', ''obično uveče, kada se uhvati mrak, i to skoro redovno drug Brado''. 
''Dolazeći nad zemunicu, samo se javi, i mi smo znali da je sve u redu. Ulazio bi, davao nam hranu i previjao rane i pored svih muka i bolova. Bio je toliko duhovit i toliko ohrabrujući, da smo i pored svih muka i bolova vrlo mirni i spokojni ostajali u zemunici do njegovog sljedećeg vraćanja, tj. kroz 24 časa. Pored toga, redovno nam je iznosio čitavu političku i vojnu situaciju, kako u našoj zemlji tako i u ostalima, što nam je također davalo mnogo moralne snage. 
''Njegovo ophođenje prema svojim ranjenim drugovima bilo je na posebnoj visini''. ''Moji drugovi i ja'', ''možemo sigurno reći'',  ''da ovo što nam je dao i učinio za nas Brado ne može se očekivati ni od svojih roditelja'', ''jer oni ne znaju šta treba da se pruži takvim bolesnicima'', ''a Brado je znao.''
''Drug Brado je počeo da nas upoznaje sa nastalom situacijom'', ''govoreći da je čitava Petrova gora blokirana od neprijatelja i da polako počinju da stežu obruč'', ''otvarajući paklenu vatru'', ''koju smo mi dobro čuli. No'', ''on nas je hrabrio i govorio da se nama neće ništa dogoditi'', ''da smo dobro maskirani'', ''a što je najvažnije'' - ''većina naših boraca i rukovodilaca grupe odreda nalazi se sa nama. Ne sjećam se tačno, ali pretpostavljam da je blokada trajala više od 10 dana i baš u tom
međuvremenu, ''iako mi rane još nisu zacijelile'', ''zamolio sam druga Bradu da me pusti napolje'', ''da budem sa njima u baraci'', ''rekavši mu da se mogu polako kretati''. ''Ostao sam još nekoliko dana'', ''a zatim mi je odobrio da izađem.''&quot; &lt;ref name=&quot;Kotar Vojnic&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/644.pdf Kotar Vojnic u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalitičkoj revoluciji, Ljubomir Korać- Sjećanje na život ranjenika u zemunici za vrijeme neprijateljskog obruča na Petrovoj gori]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zemunica1.jpg|levo|mini|280p|Ulaz u zemunicu - maskiran.]]
[[Datoteka:Zemunica2.jpg|desno|mini|280p|Ulaz u zemunicu - demaskiran.]]
== Bolnica u Pišinom gaju ==
Odmah po [https://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/14/322/ proboju obruča] i smirivanju situacije na Petrovoj gori Jakov je ponovo pristupio
izgradnji nove bolnice i zemunica na već spremnoj rezervnoj lokaciji blizu izvora pitke vode u predelu nazvanom Pišin gaj.
Bolnica je vremenom dobila objekte za operacionu salu, ranjeničko odeljenje, pekaru, kovačnicu, magacin, bazen, tuš, električnu centralu, zgrade za sanitet i osoblje i upravu.
Izgrađeno je još 12 zemunica. Ova bolnica je ostala neotkrivena sve do kraja rata
iako je tokom IV neprijateljske ofanzive ponovo bila ugrožena i evakuisana kada su se u
blizni pojavili odredi [[Husein_Huska_Miljković|Huskine milicije]] koji je nekada bio na Petrovoj gori sa partizanima
ali je promenio stranu tokom rata. Oko 360 teških ranjenika je provelo 3 dana u zemunicama
bez ikakvog kontakta spolja, ostalo je takođe i mnogo dece koja su izgubila kontakt sa roditeljima.
Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, rakijom.

Jakov Kranjčević - Brada je o boravku u zemunicama izjavio:

&quot;''Jasno, da je bilo teško, žive ljude strpati pod zemlju'', ''ali baš zahvaljujući tom povjerenju koje su imali u mene'', ''išli su bez opiranja'', ''a tim više stoga'', ''što je i personal išao u zemunice'', ''a i ja također da ih njegujem''. ''Bilo nam je vrlo teško'', ''to ne može nitko da shvati'', ''samo onaj tko je to sam prošao''... ''Jednom su mi u samoj zemunici umrla dva teška ranjenika'', ''koje sam tu morao i zakopati'', ''jer se nije smjela otvoriti zemunica''&quot; &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zemunica3.jpg|centar|mini|280p|Unutrašnjost zemunice.]]
== Nastanak pesme Petrova mi gora mati ==
Dr.Savo Zlatić je u svom dnevniku zabeležio:

„Koliko se ja sjećam, a i na temelju bilježaka iz mog ratnog Dnevnika, to se dogodilo negdje sredinom travnja, nakon ofenzive. U bolnici na Vrletnim stranama nalazili su se, među inim tog 20. travnja 1942.  godine  –  Veco Holjevac, [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE_%D0%9E%D0%BF%D0%B0%D1%87%D0%B8%D1%9B_%D0%8B%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0 Ćanica Opačić] i Huska Miljković, sa svojim oružanim pratiocima. Sjedili smo u krugu bolnice nas oko tridesetak partizana. Bio je tu neizbježni Jakov Kranjčević Brado sa svojom gitarom, Veco Holjevac, Ćanica Opačić… Pjevali smo. Netko je predložio da sastavimo riječi na neku poznatu partizansku melodiju. Vjerojatno je Veco Holjevac zapjevušio onu poznatu pjesmu iz filma „Put u život“, i tako je počelo. Ja sam se prihvatio da bilježim tekst i pomagao da se nađu rime. Raspravljalo se, davani su prijedlozi, ubacivale riječi i rečenice više partizana. Tako je nastala doista kolektivno sastavljena pjesma, iskreno doživljena, pogotovo unošenjem detalja iz tragedija koje su zadesile pojedine prisutne partizane. Bez obzira na njen skromni pjesnički domet, ona je odražavala tadašnje ratne strahote i patnje naroda Korduna i Banije i masovno je prihvaćena“.  &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Jakov_Kranjcevic_pred_kraj_rata_jpg.jpg|desno|mini|480p|]]
Petrova mi gora mati, 

Suho lišće krevet moj, 

Iz nje krećem svakog dana, 

U krvavi teški boj. 

Kuću moju popališe,

Nemam više dom svoj,

Sad u šumi nalazim se,

To je novi dom moj.

Oca nemam majke sestre,

Ostadosmo ja i brat,

Sve je drugo uništio,

Fašistički krvavi gad.

Ako drugovi ja padnem,

U tom teškom boju,

Pod drvećem iskopajte,

Tada raku moju.

I nek’ sunce stalno sija,

Na zeleni humak moj,

I nek’ slavuj pjesmu pjeva,

U slobodi poj svoj. 

== Vojna služba do kraja rata ==
Jakov radi kao komesar bolnice do 1943. u činu kapetana dobija prekomandu i radi kao referent saniteta na Kordunu i Baniji,
komesar uprave bolnica, referent za ishranu bolnica vojne oblasti IV korpusa i izgradnju ranjeničkih skloništa.
Demobilisan je iz Jugoslovenske narodne armije 30.6.1945. Čin rezervni major.
[[Datoteka:Kranjcevic_047a.jpg|centar|mini|380p|Sa drugovima i članom savezničke misije.]]
== Ideš li janje moje? ==
Izvod iz govora Jakova Kranjčevića - Brade povodom dobijanja nagrade Dr.Marija Schlesinger - za životno delo. 
1.X.1983.

Preko jedne trećine stanovnika sela oko Petrove gore, ljudi, žena, djece i staraca izgubilo je život u toku rata.
Osobito 1941. i u drugoj polovici 1942. godine, bili su česti pokolji i ubistva stanovništva.
Težak, mukotrpan i pun žrtava bio je život oko Petrove gore u ratnim godinama.
Mnogo se o tome pisalo ali bih ipak iznio jedan događaj kojeg sam neposredno čuo od majke koju sam susreo kad je
naricala početkom januara 1942.
Bježao je tada narod iz kotara Vrginmost pred ustaškom ofenzivom kojoj je prisustvao čak lično Ante Pavelić.
Narod je uzmicao o velikom snijegu po prtinama uz hladnoću čak od minus 20c.
Spomenuta majka je vodila u noći sa sobom troje djece, jedno u pelenama na jednoj ruci, drugo oko 3-4 godine
držala je u drugoj ruci, a mali sinčić od 6-7 godina tapkao je za majkom po sniježnoj prtini.

&quot;''Ideš li janje moje?''&quot;  od vremena do vremena zapitivala je majka. 

&quot;''Idem majko.''&quot; odgovarao je sin.

No, odjednom ne bi odgovora, majka se vraća i ubrzo nalazi sinčića kako leži ispružen na snijegu - mrtav.
Tu majku, zajedno sa još drugim izbjeglicama sreo sam nakon smrti sina u sniježnom bespuću negdje ispod Petrovca,
na kojem se sada nalazi spomenik.
== Epilog ==
Centralna partizanska bolnica Petrova gora, ako ne prva svakako jedna od prvih partizanskih bolnica u Evropi
je tokom svoga rada primila više od 5.000 ranjenika, od kojih je preko 1.000 sahranjeno na groblju pored bolnice. 

Nijedna zemunica za ranjenike nije otkrivena. 

Bolnica je odlikovana Ordenom narodnog heroja 1971. godine ukazom Josipa Broza Tita 
za &quot;''izvanredni junački podvig u spašavanju, skrivanju i lečenju ranjenih i bolesnih u toku Narodnooslobodilačkog rata''&quot; &lt;ref name=&quot;Orden Narodnog heroja&quot;&gt;[Orden Narodnog heroja http://www.slvesnik.com.mk/Issues/3EBD7CC5DA8741268789E79E93E6B324.pdf]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Ukaz i orden narodnog heroja za Bolnicu Petrova gora.jpg|centar|mini|480p|Ukaz i orden narodnog heroja za Bolnicu Petrova gora.]]
[[Datoteka:Jakov Kranjcevic - Ordenje izlozeno na sahrani.jpg|desnolevo|mini|280p|Jakov Kranjcevic - Brada - Ordenje izlozeno na sahrani.]]
[[Datoteka:Brada znacka.jpg|desno|mini|180p|Značka - Jakov Kranjčević - Brada.]]
Jakov Kranjčević - Brada je nosilac više odlikovanja i priznanja među kojima su:
Orden republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom,
Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima, Orden bratstva i jednistva sa srebrnim vencem, 
Orden za hrabrost, Orden partizanske zvezde sa puškama, Medalja za vojne zasluge, Medalja Dimitrov, Medalja SUBNOR-a španskim borcima, Partizanska spomenica 1941, itd.

Po poslednjoj želji sahranjen je 1987, godine na vojničkom groblju bolnice Petrove gore,

&quot;''među drugovima čije su rane bile preteške''&quot;.
== Izvori ==</text>
      <sha1>kiwgdnhk052jso1hyxbcvbllrr3wr8s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716643</id>
    <redirect title="Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci" />
    <revision>
      <id>42481908</id>
      <timestamp>2025-07-05T12:12:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Pravoslavna crkva sv. Nikole u Rijeci]] na [[Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci]]: +</comment>
      <origin>42481908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="jm2h2t5bhjoc7tybum1isno3ieaujvd" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Pravoslavna crkva svetog Nikole u Rijeci]]</text>
      <sha1>jm2h2t5bhjoc7tybum1isno3ieaujvd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>L'Avare ou l'École du mensonge</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716646</id>
    <redirect title="L&#039;Avare" />
    <revision>
      <id>42481929</id>
      <timestamp>2025-07-05T16:33:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lesgles</username>
        <id>2767</id>
      </contributor>
      <comment>Lesgles premješta stranicu [[L'Avare ou l'École du mensonge]] na [[L'Avare]]: uklonio sam lažni dugi naslov (vidi [[en:Talk:The Miser]])</comment>
      <origin>42481929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" sha1="f5usie18q6zwf0gwi05tpf7t16jofu4" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[L'Avare]]</text>
      <sha1>f5usie18q6zwf0gwi05tpf7t16jofu4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Uzdržan</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4716647</id>
    <redirect title="Šablon:Neutralan" />
    <revision>
      <id>42481977</id>
      <timestamp>2025-07-05T21:03:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Uzdržan]] na [[Šablon:Neutralan]]: nakon konzultacija</comment>
      <origin>42481977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="3s2z9w0z13e3inxdswq9u78s20z2xk9" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Neutralan]]</text>
      <sha1>3s2z9w0z13e3inxdswq9u78s20z2xk9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mayo-Tsanaga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716648</id>
    <revision>
      <id>42482008</id>
      <timestamp>2025-07-06T04:39:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>4676</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <origin>42482008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2868" sha1="agcfxw0tl0siacgvi8pucw417jx3ik6" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=Mayo-Tsanaga
| drugo_ime =
| slika =Le pont makabay. Maroua.jpg
| slika_širina =
| slika_opis=Rijeka kod grada [[Maroua]]
| kontinenti= [[Afrika]] 
| regije =[[Zapadna Afrika]]
| države  ={{flag|Kamerun}}
| pokrajine =[[Daleki sjever (Kamerunska regija)|Daleki sjever]]
| gradovi =[[Maroua]]
| izvor =[[Planine Mandara|Masiv Mandara]]
| izvor_visina =1000
| izvor_koord  =
| ušće =kod [[selo|sela]] Pouss u [[Logone]]
| ušće_visina=280
| ušće_koord=
| ušće_vrsta=
| dužina =105&lt;ref name=brit/&gt;
| pritoke=Mayo Kaliao
| protok_sred  =
| protok_min   =
| protok_maks  =
| sliv =[[Čad (jezero)|Čadskog jezera]]
| površina =1,602&lt;ref name=brit/&gt;
| ulijeva_se_u =[[Logone]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi = 
| brane  = 
| akumulacije =
| plovnost=
| luke  = 
| kol_robe = 
| karta=
| karta_širina =
| karta_opis =
}}
'''Mayo-Tsanaga''' je [[rijeka]] u [[Kamerun]]u u slivu [[Čad (jezero)|Čadskog jezera]] duga 105 [[km]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Hidrologija==

Rijeka [[izvor|izvire]] u [[Planine Mandara|Planinama Mandara]]&lt;ref name=brit/&gt;, [[sjever]]no od [[grad]]a [[Mokolo]].
Od tamo teče u velikom luku prema [[jugoistok]]u do grada [[Gawaza]]  Nizvodno od njega mjenja smjer i teče prema [[sjeveroistok]]u, protiče pored grada [[Maroua]] gdje prima pritoku ''Mayo Kaliao''.

Slijedećih [[80|osamdamdesetak]] km teče još više prema sjeveru i postepeno [[Isparavanje|isparava]]. Ponekad za velikih [[kiša]] dotiče do [[močvara|močvare]] ''Ngoulmoun'' i rijeke [[Logone]].

[[Klima]] u porječju pod utjecajem je češćih [[vjetar|vjetrova]] iz [[Sahara|Sahare]] koji uzrokuju [[suša|sušu]] od [[oktobar|oktobra]] do [[maj]]a, i rjeđih vjetrova sa [[Gvinejski zaliv|Gvinejskog zaljeva]] koji donose [[kiša|kišu]] ([[jun]]-[[septembar]]).&lt;ref name=brit/&gt;

Za sušnog perioda [[riječno korito]] presuši, kao i većina [[vodotok]]a koji izviru u Planinama Mandara, oni zbog tog imaju [[prefiks]] Mayo, što znači isto što i [[vadi]].
[[voda|Vode]] ipak ima ali u [[Podzemne vode|podzemlju]]. počevši na dubinma od oko 0,75 [[metar]]a.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
| url =https://www.researchgate.net/publication/334763124_Defluoridation_of_Fluoride-rich_Groundwater_in_Mayo_Tsanaga_River_Basin-_Cameroon_using_locally_produced_bone_char#pf4
| title =''Mayo-Tsanaga River''
| accessdate =1.07.2025..
| language=engleski
| publisher=Journal of the Cameroon}}&lt;/ref&gt;

[[Porječje] rijeke [[površina|površine]] 1,602 [[km²]] prostire se po [[Daleki sjever (Kamerunska regija)|Regiji Daleki sjever]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Mayo Tsanaga River}}
* [https://mapy.com/en/zakladni?q=Mayo%20Tsanaga%20River&amp;source=osm&amp;id=1017170242&amp;ds=1&amp;x=14.3423825&amp;y=10.6626934&amp;z=10 ''Mayo-Tsanaga River'' (na portalu Mapy)] {{en icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Kamerunu]]</text>
      <sha1>agcfxw0tl0siacgvi8pucw417jx3ik6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Volujica</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4716649</id>
    <revision>
      <id>42482046</id>
      <timestamp>2025-07-06T11:43:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42482046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59" sha1="6x2tv2cafx3tv0urqitar6lwfxe96eq" xml:space="preserve">{{Međuprojektna akcija sređicanja neutralnosti članaka}}</text>
      <sha1>6x2tv2cafx3tv0urqitar6lwfxe96eq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482047</id>
      <parentid>42482046</parentid>
      <timestamp>2025-07-06T11:43:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42482047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59" sha1="tnmqs7cb6kfsc3lukmmlvq1bzlkzsn4" xml:space="preserve">{{Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka}}</text>
      <sha1>tnmqs7cb6kfsc3lukmmlvq1bzlkzsn4</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>