Šablon:Aktualni događaji

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.45.0-wmf.9</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Šablon:Aktualni događaji</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1329</id>
    <revision>
      <id>42482690</id>
      <parentid>42481882</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:01:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1947" sha1="rmxd3oc86fd1rub1ep78ei1pkry6hsa" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;float:right;margin-left:0.5em;&quot; id=&quot;mp-itn-img&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;thumbinner mp-thumb&quot; style=&quot;background: transparent; color: inherit; border: none; padding: 0; max-width: 178px;&quot;&gt;[[Datoteka:Giant Sunspot Erupts with 4th Substantial Flare (15433019509).jpg|border|175px]]&lt;!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno) --&gt;
&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot; style=&quot;padding:0.25em 0; word-wrap:break-word; text-align:center;&quot;&gt;[[Sunce]].&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* {{nowrap|[[7. 7.]]}}&amp;nbsp;– Održan 17. summit [[BRICS]]-a u [[Rio de Janeir]]u, prvi koji je službeno uključio [[Indonezija|Indoneziju]], pridružena grupi u januaru 2025.
* {{nowrap|[[juni]]}}&amp;nbsp;– U [[Oświęcim]]u ([[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]]) nastavlja se do [[2027.]] stalna [[izložba]] o [[holokaust]]u: ponovno otvaranje i uređenje Balkanskog paviljona (''Blok 17''), s putujućim izložbama i edukativnim tečajevima za nastavnike i učenike, s ciljem poticanja sjećanja, dijaloga i pomirenja.
* {{nowrap|[[25. 6.]]}}&amp;nbsp;– identificiran je potpuno novi ljudski organel nazvan &quot;''[[Hemifuzom|hemifuzom]]''&quot; ({{jez-en|hemifusome}}), što je potencijalno revolucionarni proboj u [[Stanična biologija|staničnoj biologiji]].
* {{nowrap|[[11. 6.]]}}&amp;nbsp;– ESA-in Solar Orbiter snimio je prve slike južnog pola [[Sunce|Sunca]].
'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': [[Rat u Gazi]] (deo [[Izraelsko-palestinski sukob|Izraelsko-palestinskog sukoba]]) '''·''' [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] (deo [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]])
&lt;br /&gt;
'''[[:Kategorija:Umrli 2025.|Nedavne smrti]]''': [[Michael Madsen]] '''·''' [[Diogo Jota]] '''·''' [[Julian McMahon]] '''·''' [[Renato Baretić]] '''·''' [[Žiža Stojanović]] '''·''' [[Milka Podrug-Kokotović]] '''·''' [[Denis Lathoud]]</text>
      <sha1>rmxd3oc86fd1rub1ep78ei1pkry6hsa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482691</id>
      <parentid>42482690</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:03:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1998" sha1="lfnwt9npg5fztfeka4rpd545prndlfm" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;float:right;margin-left:0.5em;&quot; id=&quot;mp-itn-img&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;thumbinner mp-thumb&quot; style=&quot;background: transparent; color: inherit; border: none; padding: 0; max-width: 178px;&quot;&gt;[[Datoteka:Giant Sunspot Erupts with 4th Substantial Flare (15433019509).jpg|border|175px]]&lt;!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno) --&gt;
&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot; style=&quot;padding:0.25em 0; word-wrap:break-word; text-align:center;&quot;&gt;[[Sunce]].&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* {{nowrap|[[7. 7.]]}}&amp;nbsp;– Održan 17. summit [[BRICS]]-a (grupa zemalja u ekonomskom usponu) u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], prvi koji je službeno uključio [[Indonezija|Indoneziju]], pridružena grupi u januaru 2025.
* {{nowrap|[[juni]]}}&amp;nbsp;– U [[Oświęcim]]u ([[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]]) nastavlja se do [[2027.]] stalna [[izložba]] o [[holokaust]]u: ponovno otvaranje i uređenje Balkanskog paviljona (''Blok 17''), s putujućim izložbama i edukativnim tečajevima za nastavnike i učenike, s ciljem poticanja sjećanja, dijaloga i pomirenja.
* {{nowrap|[[25. 6.]]}}&amp;nbsp;– identificiran je potpuno novi ljudski organel nazvan &quot;''[[Hemifuzom|hemifuzom]]''&quot; ({{jez-en|hemifusome}}), što je potencijalno revolucionarni proboj u [[Stanična biologija|staničnoj biologiji]].
* {{nowrap|[[11. 6.]]}}&amp;nbsp;– ESA-in Solar Orbiter snimio je prve slike južnog pola [[Sunce|Sunca]].
'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': [[Rat u Gazi]] (deo [[Izraelsko-palestinski sukob|Izraelsko-palestinskog sukoba]]) '''·''' [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] (deo [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]])
&lt;br /&gt;
'''[[:Kategorija:Umrli 2025.|Nedavne smrti]]''': [[Michael Madsen]] '''·''' [[Diogo Jota]] '''·''' [[Julian McMahon]] '''·''' [[Renato Baretić]] '''·''' [[Žiža Stojanović]] '''·''' [[Milka Podrug-Kokotović]] '''·''' [[Denis Lathoud]]</text>
      <sha1>lfnwt9npg5fztfeka4rpd545prndlfm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482692</id>
      <parentid>42482691</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:05:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2033" sha1="5ij4z01pk52drhohz3eumg0tg3l2z1y" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;float:right;margin-left:0.5em;&quot; id=&quot;mp-itn-img&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;thumbinner mp-thumb&quot; style=&quot;background: transparent; color: inherit; border: none; padding: 0; max-width: 178px;&quot;&gt;[[Datoteka:Giant Sunspot Erupts with 4th Substantial Flare (15433019509).jpg|border|175px]]&lt;!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno) --&gt;
&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot; style=&quot;padding:0.25em 0; word-wrap:break-word; text-align:center;&quot;&gt;[[Sunce]].&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* {{nowrap|[[7. 7.]]}}&amp;nbsp;– Održan 17. summit [[BRICS]]-a (grupa zemalja u ekonomskom usponu) u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], prvi koji je službeno uključio [[Indonezija|Indoneziju]], pridružena grupi u januaru 2025.
* {{nowrap|[[juni]]}}&amp;nbsp;– U [[Oświęcim]]u ([[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]]) nastavlja se do [[2027.]] stalna [[izložba]] o [[holokaust]]u: ponovno otvaranje i uređenje Balkanskog paviljona (''Blok 17''), s putujućim izložbama i edukativnim tečajevima za nastavnike i učenike, s ciljem poticanja sjećanja, dijaloga i pomirenja.
* {{nowrap|[[25. 6.]]}}&amp;nbsp;– identificiran je potpuno novi ljudski organel nazvan &quot;''[[Hemifuzom|hemifuzom]]''&quot; ({{jez-en|hemifusome}}), što je potencijalno revolucionarni proboj u [[Stanična biologija|staničnoj biologiji]].
* {{nowrap|[[11. 6.]]}}&amp;nbsp;– ESA-in Solar Orbiter snimio je prve slike južnog pola [[Sunce|Sunca]].
'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': [[Rat u Gazi]] (deo [[Izraelsko-palestinski sukob|Izraelsko-palestinskog sukoba]]) '''·''' [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] (deo [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]]) '''·''' [[Iransko-izraelski rat]]
&lt;br /&gt;
'''[[:Kategorija:Umrli 2025.|Nedavne smrti]]''': [[Michael Madsen]] '''·''' [[Diogo Jota]] '''·''' [[Julian McMahon]] '''·''' [[Renato Baretić]] '''·''' [[Žiža Stojanović]] '''·''' [[Milka Podrug-Kokotović]] '''·''' [[Denis Lathoud]]</text>
      <sha1>5ij4z01pk52drhohz3eumg0tg3l2z1y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482693</id>
      <parentid>42482692</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:08:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2204" sha1="lljl3ey7u1iwom87v4dh1yaohxt1riz" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;float:right;margin-left:0.5em;&quot; id=&quot;mp-itn-img&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;thumbinner mp-thumb&quot; style=&quot;background: transparent; color: inherit; border: none; padding: 0; max-width: 178px;&quot;&gt;[[Datoteka:Giant Sunspot Erupts with 4th Substantial Flare (15433019509).jpg|border|175px]]&lt;!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno) --&gt;
&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot; style=&quot;padding:0.25em 0; word-wrap:break-word; text-align:center;&quot;&gt;[[Sunce]].&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* {{nowrap|[[7. 7.]]}}&amp;nbsp;– Održan 17. summit [[BRICS]]-a (grupa zemalja u ekonomskom usponu) u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], prvi koji je službeno uključio [[Indonezija|Indoneziju]], pridružena grupi u januaru 2025.
* {{nowrap|[[juni]]}}&amp;nbsp;– U [[Oświęcim]]u ([[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]]) nastavlja se do [[2027.]] stalna [[izložba]] o [[holokaust]]u: ponovno otvaranje i uređenje Balkanskog paviljona (''Blok 17''), s putujućim izložbama i edukativnim tečajevima za nastavnike i učenike, s ciljem poticanja sjećanja, dijaloga i pomirenja.
* {{nowrap|[[25. 6.]]}}&amp;nbsp;– identificiran je potpuno novi ljudski organel nazvan &quot;''[[Hemifuzom|hemifuzom]]''&quot; ({{jez-en|hemifusome}}), što je potencijalno revolucionarni proboj u [[Stanična biologija|staničnoj biologiji]].
* {{nowrap|[[13. 6.]]}}&amp;nbsp;– Velika [[izrael]]ska ofenziva s višestrukim napadima u [[Iran]]u. Izraelska operacija „Uspon lava“ otvara [[Iransko-izraelski rat]].
* {{nowrap|[[11. 6.]]}}&amp;nbsp;– ESA-in Solar Orbiter snimio je prve slike južnog pola [[Sunce|Sunca]].
'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': [[Rat u Gazi]] (deo [[Izraelsko-palestinski sukob|Izraelsko-palestinskog sukoba]]) '''·''' [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] (deo [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]]) '''·''' [[Iransko-izraelski rat]]
&lt;br /&gt;
'''[[:Kategorija:Umrli 2025.|Nedavne smrti]]''': [[Michael Madsen]] '''·''' [[Diogo Jota]] '''·''' [[Julian McMahon]] '''·''' [[Renato Baretić]] '''·''' [[Žiža Stojanović]] '''·''' [[Milka Podrug-Kokotović]] '''·''' [[Denis Lathoud]]</text>
      <sha1>lljl3ey7u1iwom87v4dh1yaohxt1riz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482694</id>
      <parentid>42482693</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:09:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2205" sha1="42f8im3o701gimwnwuavxq4dtbyy8ww" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;float:right;margin-left:0.5em;&quot; id=&quot;mp-itn-img&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;thumbinner mp-thumb&quot; style=&quot;background: transparent; color: inherit; border: none; padding: 0; max-width: 178px;&quot;&gt;[[Datoteka:Giant Sunspot Erupts with 4th Substantial Flare (15433019509).jpg|border|175px]]&lt;!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno) --&gt;
&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot; style=&quot;padding:0.25em 0; word-wrap:break-word; text-align:center;&quot;&gt;[[Sunce]].&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* {{nowrap|[[7. 7.]]}}&amp;nbsp;– Održan 17. summit [[BRICS]]-a (grupa zemalja u ekonomskom usponu) u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], prvi koji je službeno uključio [[Indonezija|Indoneziju]], pridružena grupi u januaru 2025.
* {{nowrap|[[juni]]}}&amp;nbsp;– U [[Oświęcim]]u ([[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]]) nastavlja se do [[2027.]] stalna [[izložba]] o [[holokaust]]u: ponovno otvaranje i uređenje Balkanskog paviljona (''Blok 17''), s putujućim izložbama i edukativnim tečajevima za nastavnike i učenike, s ciljem poticanja sjećanja, dijaloga i pomirenja.
* {{nowrap|[[25. 6.]]}}&amp;nbsp;– identificiran je potpuno novi ljudski organel nazvan &quot;''[[Hemifuzom|hemifuzom]]''&quot; ({{jez-en|hemifusome}}), što je potencijalno revolucionarni proboj u [[Stanična biologija|staničnoj biologiji]].
* {{nowrap|[[13. 6.]]}}&amp;nbsp;– Velika [[izrael]]ska ofenziva s višestrukim napadima u [[Iran]]u. Izraelska operacija &quot;''Rising Lion''&quot; otvara [[Iransko-izraelski rat]].
* {{nowrap|[[11. 6.]]}}&amp;nbsp;– ESA-in Solar Orbiter snimio je prve slike južnog pola [[Sunce|Sunca]].
'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': [[Rat u Gazi]] (deo [[Izraelsko-palestinski sukob|Izraelsko-palestinskog sukoba]]) '''·''' [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] (deo [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]]) '''·''' [[Iransko-izraelski rat]]
&lt;br /&gt;
'''[[:Kategorija:Umrli 2025.|Nedavne smrti]]''': [[Michael Madsen]] '''·''' [[Diogo Jota]] '''·''' [[Julian McMahon]] '''·''' [[Renato Baretić]] '''·''' [[Žiža Stojanović]] '''·''' [[Milka Podrug-Kokotović]] '''·''' [[Denis Lathoud]]</text>
      <sha1>42f8im3o701gimwnwuavxq4dtbyy8ww</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Split</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2057</id>
    <revision>
      <id>42482680</id>
      <parentid>42482253</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:20:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>lista je postala beskrajna, treba ju skratiti</comment>
      <origin>42482680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40741" sha1="1zmi3qtwuv0fv40dzx3i7uy7npyghqy" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Split
| tip_naselja                 = grad
| slika_horizont              = Split iz zraka.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = 
| slika_zastava               = Flag of the City of Split.svg
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Coat of arms of Split.svg
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        =

| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Hrvatska
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{Coord|43|30|32.25|N|16|26|20.64|E}}

| podjela_vrsta               = Država
| podjela_ime                 = [[Hrvatska]]
| podjela_vrsta1              = [[Hrvatske županije|Županija]]
| podjela_ime1                = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]

| osnivanje_naslov            = [[Grčka kolonizacija]]
| osnivanje_datum             = [[3. vijek pne.|3]]/[[2. vijek pne.]]
| osnivač                     = [[Drevni Korint|Korinćani]] iz [[Drevna Sirakuza|Sirakuze]]

| vladajuće_tijelo            = Gradsko vijeće
| vođa_stranka                = [[Centar (stranka)|Centar]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = [[Ivica Puljak]]
| nadmorska_visina            = 0
| površina_ukupno             = 79,4
| stanovništvo_datum          = 2021
| stanovništvo_ukupno         = 149830
| vremenska_zona              = UTC+1
| vremenska_zona_DST          = UTC+2
| poštanski_broj              = 21000
| registarska_oznaka          = ST
| pozivni_broj                = (+385) 021
| veb-sajt                    = [https://split.hr/ www.split.hr/]
| napomene                    = Dan mjesta: 7. maj
}}
'''Split''' je [[grad]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i sjedište [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]].

Split je drugi po veličini grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i administrativno središte Splitsko-dalmatinske županije. Prema prvim rezultatima [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisa iz 2011.]] u administrativnom Gradu je živilo 178.192 stanovnika, a u samom gradu je živilo 165.893 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/h11_RH.html|title= Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011.|accessdate= 28. 8. 2012.|last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher= Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske|archive-date= 2012-06-01|archive-url= https://web.archive.org/web/20120601142636/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/h11_RH.html}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Iako se vjeruje da su određena naselja na području Splita postojala i ranije, ime Split se povezuje s malom [[Grčka|grčkom]] kolonijom zvanom ''Aspalathos'', nazvanoj po [[Grčki jezik|grčkoj]] riječi za [[brnistra|brnistru]], biljku koja raste u okolici. To je naselje, međutim, dugo vremena bilo u sjeni obližnje [[Salona|Salone]], daleko većeg grada koji će kasnije postati prijestolnica velike [[Rimsko Carstvo|rimske]] provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]].

Početak Splita u današnjem obliku se povezuje za rimskog cara [[Dioklecijan]]a, koji je navodno bio rodom iz okolice Salone. Pred kraj svog života se odlučio povući u rodni kraj, te je tamo sagradio velebnu [[Dioklecijanova palača|palaču]]. Ta je palača nešto kasnije služila kao ljetnikovac i rezidencija careva i velmoža, od kojih je posljednji [[Julije Nepot]], rimski vladar Dalmacije, ubijen [[480]]. godine.

Ključni događaj za Split je bilo uništenje Salone od strane [[Obri|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]] prilikom njihove invazije na Balkan godine [[614]]. Preživjeli stanovnici su utočište našli iza zidina Palače, koja otada dobija karakter grada, odnosne jezgre oko koje će se vijekovima početi razvijati Split.

U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] je Split ispočetka bio [[Bizantsko Carstvo|bizantskom]] vlašću, ali je povremeno dolazio pod nominalnu vlast [[Hrvatska|hrvatskih]] kraljeva, odnosno [[Mletačka Republika|Mletačke republike]]. Split se s vremenom razvio i tipični srednjovjekovni grad-državu, koji je donosio vlastite zakone, pa čak i vodio ratove protiv svojih susjeda, tako da se bilježi rat između Splita i susjednog [[Trogir]]a 1282. godine. U isto doba je Split, čije je stanovništvo ispočetka bilo romansko, zabilježio priliv slavenskog stanovništva iz zaleđa Dalmacije, što je proces koji traje sve do današnjih dana. Split se također počinje javljati kao jedno od najvažnijih kulturnih središta na ovim prostorima.

Godine [[1358]]. Split je dopao pod hrvatsko-ugarsku vlast, da bi [[1420]]. godine nad njim vlast trajno preuzeli Mlečani. U doba renesanse Split nastavlja svoj kulturni procvat, tako da je u njemu djelovao i [[Marko Marulić]], koji se često naziva ocem [[hrvatska književnost|hrvatske književnosti]].

Razvoj Splita je zaustavio prodor [[Otomansko Carstvo|Otomanskog imperija]] na zapad Balkana, što se pogotovo iskazalo nakon pada obližnjeg [[Klis]]a [[1526]]. godine. Turska osvajanja su neposrendo ugrozila i sam Split, tako da su turske stražarske kule bile u blizini današnjeg središta grada. Split je pogotovo teško stradao za vrijeme dugotrajnog [[kandijski rat|kandijskog rata]] u [[17. vijek]]u, kada ga je osim rata pogodila i epidemija [[kuga|kuge]]. Tako je na početku 18. vijeka imao tek nešto više od 1000 stanovnika.

Nazadovanje Splita je tek usporeno u relativno dugom periodu relativnog stabilnosti nakon [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]]. Godine [[1797]]. padom Mletačke republike Split kao i ostatak Dalmacije prelazi pod vlast [[Austrija|Austrije]], a [[1805]]. [[Požunski mir|mirom u Požunu]] pripada [[Napoleon]]ovoj [[Francuska|Francuskoj]]. Godine [[1813]]. Split ponovno zauzimaju Austrijanci, čija će vlast biti potvrđena [[Bečki kongres|Bečkim kongresom]].

U Splitu, kao i u drugim hrvatskim krajevima, se u [[19. vijek]]u javlja nacionalna svijest. Ona dobija i svoju političku komponentu s nastankom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], odnosno podjelom Carstva na austrijski dio - kome je pripala Dalmacija i mađarski dio- kome je pripala jezgra današnje Hrvatske. Dok se dio stanovnika Splita zalaže za ujedinjene s Hrvatskom, dio se izjašnjava kao pripadnicima [[italija]]nske nacije i traži ujedinjenje s nezavisnom Italijom. Potonji kao alternativno rješenje nude stvaranje autonomne Dalmacije, odnosno novu slavensku naciju [[Dalmatinci|Dalmatinaca]]. Tim opcijama se krajem 19. vijeka priključuje radnički pokret, odnosno zagovornici [[socijalizam|socijalizma]] i [[anarhizam|anarhizma]] čije če Split postati tradicionalno uporište, a od početka [[20. vijek]]a i zagovornici stvaranja [[Jugoslavija|Jugoslavije]].

Nakon prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Split postaje dijelom [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], a kasnije i [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Od 1929. godine postaje središte Primorske banovine. U tom periodu je ekonomski razvoj Splita potakla činjenica da je [[Zadar]], dotadašnje administrativno središte Dalmacije, mirovnim ugovorima postao [[italija]]nska enklava na istočnom Jadranu.

Za vrijeme drugog svjetskog rata su Split okupirale italijanske snage, a i formalno anektirale Rimskim ugovorima s [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnom državom Hrvatskom]]. Split je ostao bez svog prirodnog zaleđa, a stanovništvo je podvrgnuto brutalnoj [[fašizam|fašističkoj]] politici italijanizacije. Zbog toga je već [[1941]]. veliki dio lokalnog stanovništva posredno ili neposredno pristupio Titovim [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]]. Partizani su grad zauzeli u septembru 1943. nakon kapitulacije Italije, ali su ga nakon žestokih borbi morali prepustiti njemačkom Wehrmachtu. Split je formalno pripao NDH, ali je [[26. 10.|26.10.]] [[1944]]. ponovno došao pod partizansku kontrolu. Do kraja rata je služio kao privremeno sjedište vlade [[Federalna država Hrvatska|Federalne države Hrvatske]].

U doba [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] Split doživljava nagli ekonomski rast, dijelom vezan uz ratvoj [[industrija|indutsrije]] u obližnjem [[Kaštela|Kaštelima]], ali i sve veći razvoj [[turizam|turizma]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Porast industrije i životnog standarda je imao i značajne demografske posljedice, prvenstveno u naglom priljevu stanovništva iz ekonomski zaostalih krajeva [[Zagora|Dalmatinske Zagore]] i [[Hercegovina|Hercegovine]].

[[Raspad SFRJ]] se u Splitu odrazio kroz niz ozbiljnih oružanih incidenata, koji su prethodili eskalaciji [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]]. Razlog za to je bilo postojanje anažnog garnizona [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] u gradu, vezanog uz ratnu luku [[Lora]], glavnu bazu [[Jugoslovenska ratna mornarica|JRM]]. Za vrijeme rata su Lora i drugi objekti JNA bili pod opsadom, okončanom tek potpisivanjem Sarajevskog primirja 1992. godine i povlačenjem snaga JNA početkom 1992. godine. U međuvremenu su se zbili mnogi incidenti, od kojih je najveći bio pomorski napad na Split, [[15. 11.|15.11.]] [[1991]]., kada je razarač ''Split'' bombardirao grad prije nego što je oštećen i prisiljen na povlačenje vatrom hrvatskih obalnih baterija. To je zasada jedini slučaj u historiji da je neki ratni brod bombardirao grad po kome je dobio ime. &lt;!-- Nove informacije koje su potkrijepljene slikama na internetu pokazuju veliku zabludu oko toga da je VPBR-31 tj. razarač &quot;Split&quot; bombardirao grad Split. Naime, uvidom u slike iz vojne luke Tivat, vidljivo je da je u njoj usidren razarač &quot;Split&quot; sa svojim brojem &quot;31&quot;, dok je kraj njega bio brod sa brojem &quot;3&quot;, koji je prema informacijama došao u Tivat oštećen i na kraju je zbog toga izrezan. Te snimke čvrsto pokazuju da se razaraču &quot;Split&quot; nikada nije brisao broj &quot;1&quot; te da je zapravo Split bombardirao VPBR-32 tj. razarač &quot;Koper&quot; na kojem je vidljiv samo jedan broj &quot;3&quot;, tj. druga znamenka mu je izbrisana da se ne bi znalo koji je točno brod bombardirao grad Split. --&gt;

Rat je nakon toga trajao još tri godine, a Split, iako ne neposredno pogođen, je dosta pretrpio zbog ekonomskog kolapsa, tek djelomično ublaženog činjenicom da je služio kao glavna logistička baza snagama [[UNPROFOR]]-a u [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

Teška ekonomska situacija se nastavila i nakon rata, s obzirom da se Split, slično kao i ostatak Dalmacije daleko teže oporavljao u odnosu na Zagreb i druge dijelove Hrvatske. Zbog toga se Split - pogotovo njegova okolica - pokazao daleko plodnije tlo za održavanje nacionalističke desnice. To se između ostaloga iskazalo i u čuvenom mitingu na [[Splitska Riva|Rivi]] održanom početkom [[2001]]. godine u znak podrške generalu [[Mirko Norac|Mirku Norcu]], hrvatskom generalu optuženom, a kasnije i osuđenom za ratne zločine.

===Gradska naselja ===
Splitu su 1952. upravno pripojena naselja Strožanac, Kaštel Gomilica, Kaštel Sućurac, Kaštel Kambelovac, Grljevac, Vranjic, Rupotina Donja i Rupotina Gornja.(N.N. NRH, 16/52)[5]

Godine 1954. su mu pripojena naselja Amižići, Most, Stobreč, Podstrana, Sirotkovići, Dvori, Korešnica, Gajine Žrnovničke, Kamen, Glavica i Privor (N.N. NRH, 33/54).[5]

Godine 1952. odnosno 1954. Splitu su bili pripojeni Mravince, Podstrana, Sitno Gornje i Sitno Donje, Solin i Strana Solinska.(N.N. NRH, 16/52 I 33/54)[5]

Godine 1962. su iz Splita upravno odvojena i osamostaljena mjesta Solin, Kaštel Kambelovac, Kaštel Sućurac, Kamen, Kaštel Gomilica, Kučine, Slatine(&quot;Slatina&quot;, Čiovo), Mravince, Stobreč, Blaca, Podstrana (kojoj je pripojen iz Splita netom odvojen i osamostaljen Strožanac), Vranjic, Žrnovnica, Srinjine, zatim Sitno Gajine od kojeg su stvoreni Donje Sitno i Gornje Sitno.(N.N. SRH, 39/62)[5]

Za socijalističke Hrvatske Splitu bili pripojeni Solin, Donje Sitno i Gornje Sitno .[5] Također su bila ova naselja pripojena Splitu, a poslije su izdvojena: Blaca, Kamen, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Sućurac, Kučine, Lovrinac, Srinjine i Stobreč.[5] Splitu su bila pripojena i ova naselja: Grabavac, Grljevac, Sveti Martin, Torčići, Amižići, Korešnica, Sveti Kajo, Majdan (Solin), Meterize.[5]

Tijekom 1980-ih, do preustroja administrativne podjele uspostavom samostalne RH, Split je bio jedan od osam velikih gradova u SFRJ koji su imali donekle različit oblik lokalne samouprave, te je jedini od velikih urbanih područja na obali organiziran u gradsku zajednicu općina (GZO) Split, a tvorile su je općine Kaštela, Solin i Split. Ovakav oblik gradske administracije u Hrvatskoj je, osim Splita, imao jedino Zagreb, koji je i danas zadržao sličan oblik ustroja lokalne samouprave, primjeren velikim gradovima, dok je Split ukidanjem statusa velikoga grada s GZO, praktički uskraćen za mogućnost integriranja njegovog urbanog područja u osmišljeniju i bolje upravljanu cjelinu, podjeljen na tri grada sa zasebnim upravama i interesima, iako su im &quot;granice&quot; realno nevidljive i protežu se po sredini gradskih ulica.

Gradu Splitu danas pripada 8 naselja (stanje 2006), to su: Donje Sitno, Gornje Sitno, Kamen, Slatine, Split, Srinjine, Stobreč i Žrnovnica. Split je podijeljen na više gradskih kotareva: Bačvice, Bilice, Blatine-Škrape, Bol, Brda, Dračevac, Duilovo, Firule, Grad, Gripe, Karepovac, Kila, Kman, Kocunar, Lokve, Lora, Lovret, Lučac-Manuš, Mejaši, Meje, Mertojak, Neslanovac, Žnjan-Pazdigrad, Plokite, Pojišan, Pujanke, Ravne njive, Sirobuja, Skalice, Smokovik, Split 3 (Smrdečac), Stoci, Sućidar, Sustipan, Šine, Šperun, Špinut, Trstenik, Varoš, Veli Varoš, Visoka, Žnjan [6].

== Stanovništvo ==
Prvi opći popis stanovništva, koji se ujedno smatra i prvim suvremenim popisom, proveden je 1857.  godine, a Split je tada brojio 10.358. stanovnika.&lt;ref name=&quot;Klempić 79–110&quot;&gt;{{Cite journal|last=Klempić|first=Sanja|date=2004-03-30|title=Utjecaj imigracije na strukture stanovništva Splita|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11298|journal=Migracijske i etničke teme|language=hr|volume=20|issue=1|pages=79–110|issn=1333-2546|access-date=2020-06-13}}&lt;/ref&gt; Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na površini od 79 km2, imao je 178.102 stanovnika, što predstavlja 39,16% od ukupnog broja stanovnika Splitsko-dalmatinske županije, odnosno 4,15% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske.&lt;ref&gt;https://www.dzs.hr&lt;/ref&gt;

Prvo udvostručenje broja stanovnika Split je imao oko 1907., a drugo na početku četrdesetih godina. Do Drugoga svjetskog rata, Split je imao relativno sporo povećanje broja stanovnika. Zbog ubrzane industrijalizacije i razvoja tercijarnih djelatnosti nakon Drugoga svjetskog rata, javlja se potreba za velikim brojem radne snage, što je bilo povod za intenzivno doseljavanje, posebice šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Analiza prirodnoga kretanja pokazuje da je Split u razdoblju između 1981. i 2001. prešao iz srednjih u niske stope rodnosti, te iz niskih u srednje stope smrtnosti, što je rezultiralo niskim prirodnim prirastom. Posljedica je tog procesa i stalno smanjivanje vitalnog indeksa. Dobna struktura stanovništva Splita sve više poprima karakteristike regresivnog tipa: smanjuje se udio mladoga, a povećava udio starog stanovništva. Radni kontingent raste sve sporije. U ukupnom stanovništvu prevladavaju žene, iako se njihov udio smanjuje. Domovinski rat pogoršao je ionako lošu demografsku situaciju.&lt;ref name=&quot;Klempić 79–110&quot;/&gt;

== Klima grada Splita  ==
Grad Split ima sredozemnu klimu koju karakteriziraju blage zime te suha i vruća ljeta. Republika Hrvatska klimatski se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu u kojem vrlo važnu ulogu imaju Sredozemno i Jadransko more čije zračne struje zimsko razdoblje u Primorskoj Hrvatskoj, a tako i u gradu Splitu,  čine blagim, toplim i često vrlo vlažnim.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Šegota|first=Tomislav|last2=Filipčić|first2=Anita|date=2003-06-01|title=Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=14773|journal=Geoadria|language=hr|volume=8|issue=1|pages=17–37|doi=10.15291/geoadria.93|issn=1331-2294|access-date=2020-04-14}}&lt;/ref&gt;

Klimu u Splitu određuju blizina mora, reljef i geografski smještaj. U razdoblju od mjeseca studenog do ožujka moguće je hladno razdoblje s prosječnom temperaturom od 7,6 ℃.  U ovom razdoblju bilježe se veće količine padalina zbog česte pojave i zadržavanja ciklone u kojem padne prosječno 62% ukupne godišnje količine padalina (uz važan podatak da kroz cijelu godinu u Splitu prosječno padne 825&amp;nbsp;mm padalina). Vruće razdoblje obuhvaća period od mjeseca svibnja do rujna, a statistički najtopliji je mjesec srpanj. Prosječna temperatura u ovom razdoblju je 22℃. Toplo razdoblje karakterizira mala količina padalina, sušno razdoblje, visoke dnevne temperature i tople noći. Ipak, i najtoplije razdoblje u godini, zbog obrnuto proporcionalnog odnosa vlažnosti i temperature, vrućine čini podnošljivima. Klimatski položaj grada Splita karakterizira vrlo mali broj oblačnih dana. Vjetrovi karakteristični za grad Split u zimskom periodu su vjetrovi iz sjeveroistočnog kvadranta – poznat pod nazivom bura. Ipak, u hladnim mjesecima puše i puno jači, ali topliji vjetar koji se zove jugo. U ljetnom periodu pušu vjetrovi iz jugozapadnog kvadranta, kao što su maestral, blaga bura ili burin. Klima grada Splita uvrštava se u umjereno toplu kišnu klimu sa sušnim  i vrućim ljetnim periodom. Klimatski gledano, prema Walterovu klimadijagramu, izrazito sušan i iznimno topao je mjesec srpanj, umjerena suša traje od lipnja do rujna, a svibanj je granični mjesec vlažnog razdoblja i umjerene suše.&lt;ref&gt;Filipčić, Anita. Klima Splita. //Geografski horizonti 41,  2(1995), str. 16-20.&lt;/ref&gt;

== Kultura ==

* [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|HNK Split]]
* [[Talijanska unija|Zajednica Talijana - C.I. &quot;Francesco Carrera&quot;]]

====== Arheološki muzej u Splitu ======
Arheološki muzej u Splitu ujedno je i najstariji hrvatski muzej, a utemeljen je 1820. godine. Dugo vremena smatran je kulturnim središtem Splita, ali i Dalmacije. U knjižnici i arhivu Arheološkog muzeja u Splitu čuvali su se predmeti koji su bili od velikog značaja za kulturnu povijest, poput različitih arheoloških zbirki, te umjetnina. Časopis Arheološkog muzeja u Splitu – Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, smatra se najstarijim hrvatskim hrvatskim časopisom.&lt;ref&gt;Marin, E. (1995). 'ARHEOLOŠKI MUZEJ U SPLITU I BOKA KOTORSKA', ''Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji'', 35(1), str. 67-79. Preuzeto s: &lt;nowiki&gt;https://hrcak.srce.hr/114580&lt;/nowiki&gt; (Datum pristupa: 25.04.2020.)&lt;/ref&gt;

Izgradnja zgrade u kojoj se i danas nalazi Arheološki muzej u Splitu završena je 1914. godine, a i rađena je prema projektu dvojice austrijskih arhitekata A. Kiresteina i F. Ohmanna. Ideja navedenih arhitekata bila je izgraditi objekt koji će omogućiti kružno kretanje posjetitelja muzeja. Muzej je otvoren 1922. godine. Na objektu je izvršen veći građevinski zahvat tek 80 godina od izgradnje.&lt;ref&gt;Mardešić, J. (1998). 'Preuređenje Arheološkog muzeja u Splitu', ''Informatica museologica'', 29(3-4), str. 104-107. Preuzeto s: &lt;nowiki&gt;https://hrcak.srce.hr/143033&lt;/nowiki&gt; (Datum pristupa: 25.04.2020.)&lt;/ref&gt;

==Kulturni spomenici i znamenitosti==
[[Datoteka:Srebrna vrata (lat. Porta argentea), istočni ulaz u Dioklecijanovu palaču u Splitu.jpg|mini|228x228piksel|Srebrna vrata, istočni ulaz u Dioklecijanovu palaču |alt=|lijevo]]
[[Datoteka:Croatia-01177 - The Peristil.jpg|alt=|mini|Peristil]]
Najznačajniji kulturni spomenik i turistička atrakcija Splita jest '''Dioklecijanova palača'''. Ona se nalazi u užem centru grada. Povijesnu jezgru grada Splita tvori Dioklecijanova palača i dio grada unutar mletačkih obrambenih zidova iz XVII. st. (od 1979. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine).&lt;ref&gt;https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57463&lt;/ref&gt;
Unutar palače, kraj katedrale sv. Dujma, nalazi se '''Splitski Peristil''', jedan od najljepših Splitski trgova&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.split-tourism.com/|title=Complete visitor's guide to Split - Split Tourism|website=www.split-tourism.com|language=en|trans-title=Turističke informacije o gradu Splitu|access-date=2018-06-15|archive-date=2018-06-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20180615190635/http://split-tourism.com/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;. Značajna atrakcija je i sjeverni ulaz u palaču, nazvan Zlatna vrata.
[[Datoteka:Split-center.jpg|mini|Split - riva|alt=|lijevo]]
'''Splitska riva''' mjesto je zabave, festivala i religijskih manifestacija. Najveća fešta održava se na Rivi svake godine 7.5., kad se slavi zaštitnik grada sv. Dujam.

Park šuma Marjan mjesto je iznimno očuvane prirode, te izletište i mjesto rekreacije mnogih Splićana i posjetitelja.

=== Arheološki lokalitet &quot;Ad basilicas pictas&quot; ===

U tijeku pripremnih iskopavanja za izgradnju trgovačkog centra Small Mall na raskrižju Ulice Domovinskog rata s Vukovarskom, Livanjskom i Bihaćkom ulicom otkriveno je novo i neočekivano važno arheološko nalazište. Radi se o do sada nepoznatom amfiteatru iz IV stoljeća, odnosno iz vremena kad je car Dioklecijan obitavao u svojoj palači. Unatoč nepristupačnosti većem dijelu ostataka antičke građevine zbog okolnih kasnije sagrađenih i danas još funkcionalnih građevina, arheolozi su bili u mogućnosti procijeniti neke njene osnovne karakteristike&lt;ref&gt;U Splitu otkriven antički amfiteatar iz 4. stoljeća. Tportal pristupljeno 20. ožujka 2020.

https://www.tportal.hr/kultura/clanak/u-splitu-otkriven-anticki-amfiteatar-iz-4-stoljeca-20131113&lt;/ref&gt;. Istraživanje je provela i tvrtka Neir, a nadzirao splitski Konzervatorski odjel&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Arheološko nalazište kod Općine. Splitski portal split.com.hr

https://www.split.com.hr/novosti/vijesti/arheolosko-nalaziste-kod-opcine&lt;/ref&gt;.

Amfiteatar je imao arenu raspona 50 metara, bio je ukupnog promjera 80 metara&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last=Eremut|first=Antonija|date=2013-12-15|title=Danski zalog hrvatskoj spomeničkoj baštini|url=https://hrcak.srce.hr/175016|journal=Kvartal : kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj|language=hr|volume=X|issue=3-4|pages=74–76|issn=1334-8671|access-date=2020-04-20}}&lt;/ref&gt;, a nalazio se uz sam Dioklecijanov aqueduct sve do kraja kandijskog rata 1647. godine kada ga je, već djelomično porušenog, u potpunosti dao razrušiti mletački providur Dalmacije Leonardo Foscolo kako bi spriječio moguće utvrđivanje Osmanlija na tako maloj udaljenosti od tadašnjeg mletačkog Splita. Inače, lokalitet na kojem su pronađeni ostatci ove povijesno toliko važne građevine već je poznat pod nazivom “Ad basilicas pictas”&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; (“Kod oslikanih bazilika”). Tu su već ranije pronađeni ostatci arhitekture koja je prethodila nastanku Dioklecijanove palace, točnije antičnom naselju Spalathum, kao i ostaci nekih drugih antičkih i srednjovjekovnih građevina&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;.

Ovaj pronalazak je od iznimne ne samo arheološke, već i kulturno-povijesne, kao i turističke važnosti. Uz Pulsku Arenu, te amfiteatre u antičkoj Saloni i Burnumu kraj Knina, ovo je četvrti primjer ove arhitekture na području Republike Hrvatske. Ipak, zbog nemogućnosti daljnjeg istraživanja na lokalitetu, pronađeni ostatci su konzervirani i ostavljeni za neka daljnja proučavanja. Vjerojatno je iz istog razloga zaustavljena i izgradnja navedenog trgovačkog centra jer se nakon tog otkrića odustalo od gradnje istog na toj vrlo atraktivnoj poziciji uz sam povijesni centar grada&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;.

== Privreda ==
'''&lt;big&gt;Industrija&lt;/big&gt;'''

„Jugoplastika“ je imala vlastitu trgovačku mrežu od 180 prodavaonica u svim jugoslavenskim republikama u kojoj je radilo više od 1300 radnika. Zbog goleme palete od 3200 vrsta proizvoda razvila  je i vlastitu prodajnu mrežu. Zbog svega toga bila je likvidna i nije imala zaduženja i kredite. Posjedovala je četiri robno-distributivna centra u Ljubljani, Sarajevu, Nišu i Skoplju. U svim glavnim gradovima saveznih republika imala je trgovačka predstavništva s kompletnom infrastrukturom marketinga i trgovačkih putnika. Jugoplastika je bila iznimno značajna za društvenu zajednicu grada Splita, naročito u području ekonomske antropologije. Prenamjena Jugoplastikine tvornice u trgovački centar Joker izazvala je veliko zanimanje a val nostalgije za kombinatom  Jugoplastike je izražen brojnim komentarima na novinske članke koji su o tome pisali po internetskim portalima.

Fokus zanimljivosti je u tome da je prostor proizvodnje prenamijenjen u prostor potrošnje i to u doba kada je veća stopa nezaposlenosti u gradu što ukazuje na određeni apsurd.

Jugoplastika je bila ideja zajedništva, discipliniranog rada i brzog napretka kojoj je pripadalo gotovo 13 000 radnika od kojih je 10000 bilo u samoj proizvodnji.

Sama tvornica je bila najsnažniji simbol modernizacije, tehnološke inovativnosti i dobara.&lt;ref&gt;Blagaić, Marina. &quot;Otočna ekonomija - epizoda &quot;Jugoplastika&quot;.&quot; ''Etnološka tribina'' 42, br. 35 (2012): 243-258. &lt;nowiki&gt;https://hrcak.srce.hr/94131&lt;/nowiki&gt;&lt;/ref&gt;

Jugoplastika je bila tvornica koja je prozvodila dijelove za tvornice automobila Zastavu, Citroen, Renault, Volkswagen, Ladu, Daciju, Fiat. U tim i takvim uvjetima ona je mogla i opstati i nakon rušenja socijalističkog tržišnog modela jer se njezina proizvodnja zasnivala na plastičnim masama a u svjetskoj proizvodnji se u polju plastike nije dogodilo ništa inovativno da omete daljnji rad.

Počela je raditi 1952 a registrirala se kao tvrtka za proizvodnju plastičnih masa i tekstilnih proizvda.  Ukupno je zapošljavala 12.900 radnka a prihod je 1990.godine iznosio 350 milijuna dolara.

Osim četiri tvornice „Jugoplastika“ je imala i tvornicu na ulazu u Solin, nekoć poznatu radnu organizaciju „Autodijelovi“ koja danas nosi ime „AD Plastik“. To je ujedno jedini preživjeli pogon nakon što je tvornica raznesena sa stotinjak kilograma eksploziva a njezino mjesto je zauzeo trgovački centar „Joker“.

Osim u Splitu pogone je imala po cijeloj Dalmaciji i otocima pa je bila često smatrana tvorcem gospodarske politike razvoja Dalmacije. Pogoni „Jugoplastike“ imali su vlastite restorane a sama tvrtka je uživala ugled u svijetu, izvozilo se i na Zapad i na Istok.

Bila je sponzor košarkaškom klubu koji je nosio njeno ime a 1993.godine mijenja se ime tvrtke u „Diokom“ i nakon provedene privatizacije i stečajnog postupka tvrtka nestaje, radnici odlaze na biro a proizvodnju mijenja potrošnja i trgovački centar „Joker“.&lt;ref&gt;https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/oj-gospodo-jel-vam-zao-jugoplastika-je-mogla-opstati-i-hraniti-12-900-radnika-92726&lt;/ref&gt;

=== Turizam ===
Grad Split je moguće percipirati kao grad spomenik koji svojom bogatom kulturnom ponudom može odgovoriti zahtjevima svih profila gostiju, a tako i onim zahtjevnijim kojima je prioritet iskusiti njegovu povijest koja živi u njegovim kulturnim institucijama, a napose trgovima i ulicama. Početke kulturnog turizma u Splitu možemo prepoznati u nastojanjima tadašnje ravnateljice Etnografskog muzeja u Splitu, Aide Koludrović, da ostvari suradnju između Muzeja i njegovog etnografskog materijala s turističkim organizacijama kako bi se napravio svojevrsni most prema posjetiteljima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bunja|first=Vanda|date=2009-09-12|title=Etnografski muzej u Splitu kao jedna od turističkih privlačnosti grada|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=158568|journal=Ethnologica Dalmatica|language=hr|issue=17|pages=33–45|issn=0353-9210|access-date=2020-04-14}}&lt;/ref&gt;

Osim što grad Split odiše bogatom poviješću i kulturnom baštinom, mlađi domaći turisti percipiraju Split kao grad koji je lijep, opušten i zabavan, no ne glamurozan i zapadni.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Matić|first=Jelena|last2=Bratko|first2=Denis|date=2015|title=Osobnost brenda destinacije i predviđanje ponašajnih namjera turista: primjer grada Splita|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=223972|journal=Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja|language=hr|volume=53|issue=3 (203)|pages=213–231|doi=10.5673/sip.53.3.2|issn=1846-5226|access-date=2020-04-14}}&lt;/ref&gt; Iako Split već dugi niz godina ima reputaciju tranzitne destinacije i odredišta jednodnevnih izleta, ta slika se polako mijenja u korist percepcije istoga kao ''city break'' destinacije, što u konačnici utječe na sve veća ulaganja lokalnih vlasti u razvoj turističke infrastrukture.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Mikulić|first=Davorka|date=2009-06-01|title=MARKETINŠKA VALORIZACUA SPLITA KAO DESTINACIJE KULTURNOG TURIZMA|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=113236|journal=Acta turistica|language=hr|volume=21|issue=1|pages=95–122|issn=0353-4316|access-date=2020-04-14}}&lt;/ref&gt;
&lt;br /&gt;
== Plaže u Splitu ==
[[Datoteka:Bačvice Rui Ornelas.jpg|alt=|mini|Plaža Bačvice u Splitu]]
[[Bačvice]] su najpoznatija splitska plaža koja se nalazi u neposrednoj blizini centra grada.  Podrijetlo riječi Bačvice nije u potpunosti protumačeno iako se javlja još za vrijeme mletačke vlasti. S obzirom na neugledni izgled uvale uz koju je prolazio poljski put kojim su se kretali težaci sa magarcima natovarenim teretom na putu do svojih vinograda dugo vremena nikome nije palo na pamet ovdje se kupati sve dok prvo kupalište nije podigao 1891. Ivan Košćina iz poznate splitske obitelji toga vremena, a do kupališta se dolazilo kočijama i omnibusom. Članovi obitelji obitelji Bui i Paparelo-Rizmondo bili su prvi kupači u uvali koji su ondje posjedovali kuće. 1919. godine kupalište prelazi iz privatnog vlasništva u javno te se uređuju i postavljaju prve drvene kabine čiji broj se konstantno povećava te u godini 1928. broji već 300 kabina koje su podijeljene na muške, ženske ili obiteljske. U početku je kupanje bilo strogo ograničeno i podijeljeno, kada su smjeli ulaziti muškarci, a kada žene, a sve radi očuvanja morala zbog čega je Košćina kupalište morao preurediti i podijeliti sa visokom ogradom. Na desnoj strani kupali su se muškarci, a na lijevoj žene, a na ogradi koja je dijelila mušku od ženske strane stajao je veliki natpis: 'Globom i zatvorom kaznit će se prekršitelj zabrane zajedničkog kupanja'.&lt;ref&gt;http://www.picigin-bacvice.com/files/bacvice/bacvice-povijest.html&lt;/ref&gt; Drvene kabine 1941. godine zamjenjuju se novom betonskom zgradom, a izgled današnjih Bačvica formirao se 1997. godine. Svoju slavu duguje igri zvanoj [[Picigin]] koja spada u [[UNESCO]]-vu nematerijalnu kulturnu baštinu. Nema službenih zapisa o počecima igranja picigina na ovoj plaži, ali iz Rješenja Ministarstva kulture kojim je definirana ova igra i kojom joj je dodijeljeno svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra navodi se da se ju donijeli splitski studenti iz Praga 1908. godine.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Premuž Đipalo|first=Vedrana|date=2015-04-15|title=„Ne vridi mi dan ako ne dođem na Bačvice“: O piciginašima s Bačvica i stvaranju mjesta|url=https://hrcak.srce.hr/137881|journal=Ethnologica Dalmatica|language=hr|issue=22|pages=317–341|issn=0353-9210|access-date=2020-04-21}}&lt;/ref&gt; Picigin je društvena igra loptom koja se izvodi u plićaku pješčane plaže gdje igrači, stojeći u moru, nabacuju loptu koja ne smije dodirnuti morsku površinu.&lt;ref&gt;[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&amp;kdId=409961294 Ministarstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200616223242/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&amp;kdId=409961294 |date=2020-06-16 }} kulture Republike Hrvatske. Registar kulturnih dobara: Split, Picigin-društvena igra loptom.&lt;/ref&gt; Pravim je piciginašima igranje način života i razmišljanja te igraju tijekom cijele godine, u prosjeku čak 250 dana godišnje. Bez njih je teško vizualizirati plažu Bačvice i uvelike su zaslužni za stvaranje njezinog identiteta.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Premuž Đipalo|first=Vedrana|date=2015-04-15|title=„Ne vridi mi dan ako ne dođem na Bačvice“: O piciginašima s Bačvica i stvaranju mjesta|url=https://hrcak.srce.hr/137881|journal=Ethnologica Dalmatica|language=hr|issue=22|pages=317–341|issn=0353-9210|access-date=2020-06-16}}&lt;/ref&gt;

Danas je plaža Bačvice sve više komercijalizirana sa prevelikim brojem ležaljki i kioska s hranom te ju sve veći broj ljudi zamjenjuje plažom Firule.

U neposrednoj blizini Bačvica nalazi se plaža Ovčice.

Žnjan je najveća splitska plaža koja se nalazi u [[Žnjan|istoimenom kvartu]]. Od rujna 2017. godine plaža je u procesu potpune rekonstrukcije, koja bi trebala završiti do 1. srpnja 2018. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.split-tourism.com/beaches/top-beaches-split|title=Split tourism - The most famous beaches in Split|website=www.split-tourism.com|language=en|trans-title=Turizam u Splitu - najpoznatije plaže|access-date=2018-06-18|archive-date=2018-06-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20180616204323/http://split-tourism.com/beaches/top-beaches-split|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

== Poznati Splićani i Splićanke ==
Ovdje ulaze osobe koje su rođene i/ili su djelovale u Splitu.

==== Pop muzika ====
* [[Marijan Ban]], skladatelj i pjevač
* [[Neno Belan]], kantautor 
* [[Maja Blagdan]], pjevačica zabavne glazbe
* [[Meri Cetinić]], kantautorica
* [[Oliver Dragojević]], pjevač
* [[Petar Grašo]], pjevač zabavne glazbe
* [[Željko Kerum]], gradonačenik Splita i poznati privrednik
* [[Matko Jelavić]], pjevač zabavne glazbe
* [[Goran Karan]], pjevač zabavne glazbe
* [[Luka Nižetić]], pjevač zabavne glazbe
* [[Zorica Kondža]], pjevačica zabavne glazbe
* [[Danijela Martinović]], pjevačica
* [[Hari Rončević]], kantautor
* [[Zdenko Runjić]], skladatelj popularne glazbe
* [[Tedi Spalato]], kantautor 
* [[Gibonni|Zlatan Stipišić - Gibonni]], skladatelj i pjevač
*[[Severina (pjevačica)|Severina Vučković]], pjevačica 
*[[Magazin (bend)|grupa Magazi]]

====== Rock muzika ======

* [[The Beat Fleet|TBF]], (The Beat Fleet) Hip Hop/Ping Pong glazba zdravog đira
* [[Daleka obala]]
* [[Dino Dvornik]], pjevač popa i funka

==== Klasični muzičari&quot; ====
* [[Ivo Tijardović]], skladatelj
* [[Jakov Gotovac]], skladatelj
* [[Josip Hatze]], skladatelj
* [[Boris Papandopulo]], skladatelj i dirigent

=== Likovni umjetnici ===
* [[Emanuel Vidović]], slikar
* [[Ivan Meštrović]], kipar
&lt;!-- tko su ovi ???
*[[Ivan Mirković]], slikar
*[[Anđeo Uvodić]], slikar, karikaturist
--&gt;
* [[Toma Rosandić]], kipar
* [[Toma Bebić]], hrvatski multidisciplinarni umjetnik
* [[Ljubo Karaman]], povjesničar umjetnosti i konzervator

=== Književnici ===
* [[Toma Arhiđakon]], srednjovjekovni povjesničar
* [[Marko Marulić]], književnik, ,,otac hrvatske književnosti&quot;
* [[Luka Botić]], književnik i [[botanika|botaničar]]
* [[Miljenko Smoje]], novinar i pisac
* [[Bogdan Radica]], publicist, esejist, kritičar, povjesničar, diplomat
* [[Ante Tomić]], pisac
* [[Mani Gotovac]], kritičarka, dramaturginja, teatrologinja i spisateljica
* [[Nedjeljko Fabrio]], književnik 
* [[Tonko Maroević]], pjesnik, esejist i prevoditelj
* [[Sanja Pilić]], književnica
*[[Tomislav Zuppa]],  pjesnik i tekstopisac, profesor talijanskog i engleskog jez.

=== Dramski umjetnici (glumci, redatelji...) ===
&lt;!-- ostaviti 5-10 najpoznatijih, ostale pod donji članak --&gt;
* [[Boris Dvornik]], glumac
* [[Zdravka Krstulović]], glumica
* [[Josip Genda]], glumac
* [[Ena Begović]], glumica
* [[Mia Begović]], glumica
* [[Žarko Radić]], glumac
* [[Jagoda Kumrić]], glumica
* [[Frane Perišin]], glumac
* [[Nives Ivanković]], glumica
* [[Robert Kurbaša]], glumac
* [[Nataša Janjić]], glumica
* [[Filip Radoš]], glumac
* [[Vicko Ruić]], glumac
* [[Siniša Popović]], glumac

=== Sportaši ===
&lt;!-- ostavljati ovdje samo najveća imena u športu, 5-10 najpoznatijih iz svakog športa, ostale, ali samo velika imena pod dolnji članak --&gt;

==== Nogomet ====
* [[Tomislav Ivić]], nogometni trener
* [[Frane Matošić]]
* [[Bernard Vukas]]
* [[Ante Mladinić]], igrač i trener
* [[Vladimir Beara]]
* [[Ivan Katalinić]], igrač i trener
* [[Ivan Buljan]], trener
* [[Ivica Šurjak]]
* [[Ivo Bego]]
* [[Ivan Gudelj]], trener
* [[Zlatko Vujović]]
* [[Dragan Holcer]]
* [[Dražen Mužinić]]
* [[Vilson Džoni]]
* [[Jurica Jerković]]
* [[Slaven Bilić]], igrač i trener
* [[Aljoša Asanović]], igrač i trener
* [[Igor Štimac]], igrač i trener
* [[Tomislav Erceg]]
* [[Zoran Vulić]], igrač i trener
* [[Tonči Gabrić]]
* [[Stipe Pletikosa]]
* [[Luka Bonačić]], trener
* [[Igor Tudor]], igrač i trener
* [[Ivica Vastić]]
* [[Ivica Mornar]]
* [[Goran Vučević]]
* [[Stanko Poklepović]], nogometni trener
* [[Vlatko Đolonga]]
* [[Ivan Leko]]
* [[Nenad Pralija]]
* [[Mate Baturina]]
* [[Jurica Vučko]]
* [[Ivan Perišić]]
* [[Luka Peruzović]], nogometaš i nogometni trener
* [[Srđan Andrić]]

==== Novinari ====
* [[Milorad Bibić Mosor]], hrvatski novinar, pisac, TV-voditelj i sportski aktivist.
* [[Zlatko Gall]], hrvatski novinar, pisac i glazbeni kritičar

==== Ostali ====
* [[Ante Dorić]], navijač Hajduka
==== Košarka ====
* [[Branko Radović]]
* [[Toni Kukoč]]
* [[Dino Rađa]]
* [[Željko Jerkov]]
* [[Velimir Perasović]]
* [[Nikola Plećaš]]
* [[Veljko Mršić]]
* [[Andrija Žižić]]

==== Tenis ====
* [[Goran Ivanišević]]
* [[Nikola Pilić]]
* [[Željko Franulović]]
* [[Mario Ančić]]
* [[Marko Ostoja]]
* [[Jelena Kostanić-Tošić]]

==== Atletika ====
* [[Blanka Vlašić]]

==== Plivanje ====
* [[Đurđica Bjedov]]
* [[Duje Draganja]],
* [[Veljko Rogošić]]

==== Alpinizam ====
* [[Stipe Božić]]

==== Borilački sportovi ====
* [[Branko Cikatić]]

==== Rukomet ====
* [[Ivano Balić]]
* [[Petar Metličić]]
* [[Jakov Gojun]]

==== Taekwando ====
* [[Lucija Zaninović]]
* [[Ana Zaninović]]

==== Vaterpolo ====
* [[Milivoj Bebić]]
* [[Neven Kovačević]]
* [[Josip Pavić]]
* [[Mile Smodlaka]]
* [[Teo Đogaš]]

=== Političari ===
* [[Dioklecijan]], rimski car
* [[Antonio Bajamonti]], liječnik, gradonačelnik, vođa autonomaša
* [[Ivo Tartaglia]], odvjetnik, gradonačelnik, ban Primorske banovine 
* [[Ante Trumbić]], odvjetnik,hrvatski političar, prvi ministar vanjskih poslova kraljevine SHS 
* [[Ivo Sanader]], hrvatski premijer 
* [[Igor Zidić]], povjesničar hrvatske umjetnosti, likovni kritičar, predsjednik Matice Hrvatske, pjesnik i esejist
* [[Ivo Politeo]], hrvatski odvjetnik
* [[Markantun de Dominis]], znanstvenik i splitski nadbiskup
* [[Emil Tedeschi]], poznati hrvatski ugledni privrednik i vlasnik kompanije Adria Group
* [[Jakša Miličić]], nekadašnji gradonačelnik grada Splita 
* [[Lujo Vojnović]], knez užički, srpski pravnik, diplomata, književnik i povjesničar
* [[Fabjan Kaliterna]], jedan od osnivača Hajduka 
* [[Petar Pereža]], televizijski voditelji, urednik i novinar na Novoj TV
* [[Vid Morpurgo]], hrvatski nakladnik, tiskar, bibliograf, knjižničar i političar
* [[Mirko Galić]], poznati sportski radnik, član IK OK i ZOI 84.
* [[Tito Kirigin]], poznati sportski radnik i predsjednik HNK Hajduka
* [[Vlado Bagat]], hrvatski politički radnik, antifašistički borac i narodni heroj Jugoslavije
* [[Lujo Čukela]] ili [[Louis Cukela]], marinac Sjedinjenih američkih država koji je odlikovan Medaljom časti od Američke vojske i Američke mornarice za isto djelo tijekom Prvog svjetskog rata

=== Graditelji ===
* Vojtjeh Delfin, arhitekt, predstavnik suvremenog arhitektonskog izraza.

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Church on Sustipan.jpg|Crkva na poluotočiću Sustipanu
Datoteka:Split riva.jpg|Splitska riva
Datoteka:Katedrala sv. Dujma u Splitu.jpg|alt=Katedrala sv. Dujma|Katedrala sv. Dujma
Datoteka:Bačvice Rui Ornelas.jpg|Plaža Bačvice
&lt;/gallery&gt;

== Povezano ==
* [[Splitski festival]]
* [[Popis gradonačelnika Splita]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Split}}
* [http://www.split.hr/ Službene stranice gradske uprave]
* [http://www.split.com.hr Splitski portal]
* [http://splitskidnevnik.rtl.hr/ Splitski dnevnik]

{{Hrvatski gradovi}}
{{Splitsko-dalmatinska županija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Split| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]</text>
      <sha1>1zmi3qtwuv0fv40dzx3i7uy7npyghqy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Koprivnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2208</id>
    <revision>
      <id>42482642</id>
      <parentid>42462876</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T13:54:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-16794-7</username>
        <id>268984</id>
      </contributor>
      <comment>/* Znameniti ljudi */</comment>
      <origin>42482642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23726" sha1="3ndb22xoop0peslqesc736smm8gmjds" xml:space="preserve">{{otheruses|[[Koprivnica (Pleternica)]]}}
{{Grad RH
| ime = Koprivnica
| slika = Koprivnica in 2019.jpg
| opis_slike = 
| zastava = 
| grb = 
| županija = [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] 
| broj stanovnika =  30.994
| poštanski broj = 48000 
| pozivni broj = 
| registarska oznaka = 
| gradonačelnik = Mišel Jakšić (SDP)
| z. širina = 46.16 
| z. dužina = 16.83 
}}
'''Koprivnica''' je grad u sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], sjedište [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]].

== Gradska naselja ==
Grad Koprivnica obuhvaća 9 naselja, to su: [[Bakovčica]], [[Cerine]], [[Cvetkovac]], [[Draganovec]], [[Herešin]], [[Jagnjedovec]], Koprivnica, [[Kunovec Breg]], [[Reka]], [[Starigrad]] i [[Štaglinec]].

== Geografija ==
U prirodno-geografskom pogledu Koprivnica se nalazi na najpogodnijoj lokaciji, tj. na otcjedilnoj terasi na kontaktu tercijarnih pobrđa gore [[Bilogora]] s južne strane, obronaka [[Kalnik]]a s jugozapada i močvarnih terena aluvijalne ravni koje je stvorila rijeka [[Drava]] sa sjeverne strane. Kroz grad prolazi istoimeni potok po kome je Koprivnica i dobila ime. Smještena je 50&amp;nbsp;km jugoistočno od [[Varaždin]]a te 85&amp;nbsp;km sjeveroistočno od [[Zagreb]]a; [[nadmorska visina]] 149 m. Uz sklopu Grada Koprivnice su prigradska naselja: [[Herešin]], [[Starigrad kraj Koprivnice]], [[Draganovec]], [[Jagnjedovec]], [[Kunovec-Breg]], [[Štaglinec]], [[Reka]], i [[Bakovčice]].

== Stanovništvo ==
Površina Grada: 90,94&amp;nbsp;km².
Broj naselja na području Grada: 9 s 8.301 kućanstava.
Koprivnica bez prigradskih naselja ima 24.809 stanovnika.
S prigradskim naseljima Grad Koprivnica ima 30.994 stanovnika.

== Uprava ==
Obnašateljica dužnosti gradonačelnice je Vesna Želježnjak (2012.-).Gradonačelnik ([[2001.]]-[[2005.]] i od [[2005.]]) Zvonimir Mršić član [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]-a. 
Predsjednik gradskog vijeća (od [[2005.]]): Ivan Pal, član [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a. 
Građani na neposrednim izborima biraju članove Gradskog vijeća. Na izborima [[2005.]] SDP je dobio 16, HSS 5, a [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] 3 vijećnika. Gradsko vijeće bira gradonačelnika, njegove zamjenike i članove poglavarstva.

Grad u svom sastavu ima Mjesne odbore u kojima građani neposredno odlučuju o svojim komunalnim problemima.

== Historija ==
=== Srednji i rani novi vijek ===
Ako se za [[Varaždin]] kaže da je grad [[barok]]a, onda je Koprivnica zasigurno grad [[renesansa|renesanse]]. Pretpostavlja se da su jezgru koprivničkog gradskog naselja činili starosjedilačko [[slaveni|slavensko]] naselje (gradište) i naseobina kolonista ([[hospiti|hospita]]). Koprivnica je svoj nastanak te razvoj i jačanje regionalnih funkcija temeljila na gospodarski i politički atraktivnom prometnom položaju. Koprivnica je iskoristila prednosti svojeg položaja i razvila niz funkcija za širu okolicu (prvenstveno obrt, trgovinu, upravu, vjerski život - [[Župa Sv. Nikole Koprivnica]]), pa se još u tijeku 13. stoljeća razvila u gradsko naselje.

Vrlo je vjerojatno da je uspon koprivničkog gradskog naselja tijekom 14. stoljeća moguće tražiti u jačanju trgovinskog prometa uzduž [[Podravina|podravske]] magistrale pod utjecajem napredovanja grada [[Varaždin]]a, pri čemu je Koprivnica imala prednost lokacije na transverzalnom odvojku prema jugu, tj. prema [[Zagreb]]u i dalje prema Jadranskom moru, ali i na sjever prema [[Ugarska|Ugarskoj]].

Koprivnica je dobila ime po potoku Koprivnici koja se prvi put spominje [[1207.]] godine. Građani slobodnih kraljevskih gradova imali su pravo na izbor vlastitog suca te pravo slobode trgovine. Koprivnica koja je prve privilegije gradskog naselja dobila [[1338]]. godine, a povlastice slobodnog i herceškog grada [[1353.]] godine. Te je povlastice potvrdio kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]] [[4. studenog]] [[1356.]] godine čime je Koprivnica postala slobodni, kraljevski i glavni grad.

Početkom 15. stoljeća grad je došao u privatne ruke, a oko [[1547.]] Koprivnica se zahvaljujući [[Ferdinand I.|Ferdinandu I.]] [[Habsburg]]u vraća u kraljevske ruke Koprivnica je u 16. i 17. stoljeću zadržala status slobodnog kraljevskog grada, a istovremeno je nakon izgradnje moderne utvrde (u drugoj polovici 16. stoljeća) postala središte [[vojna krajina|vojnokrajiške]] kapetanije. Položaj u blizini granice između [[Habzburg|Habsburškog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] utjecao je na gospodarske, društvene i demografske promjene te svakodnevni život.

U drugoj polovici 16. stoljeća Koprivnica je bilo sjedište zapovjednika [[Slavonska vojna krajina|Slavonske vojne krajine]], a od [[1595.]] gubi tu važnu središnju funkciju jer tada general svoje sjedište formira u obližnjem Varaždinu, a Slavonska vojna krajina se pretvara u [[Varaždinski generalat]]. No, iako je sjedište generala bilo u Varaždinu, Koprivnica je tijekom cijelog 17. stoljeća ostala najveća i strateški najvažnija utvrda Varaždinskog generalata s najbrojnijom vojnom posadom.

Krajem 16. stoljeća Koprivnica je imala oko pet stotina stanovnika (zajedno s vojnom posadom). Nakon [[mir kod Žitve|mira kod Žitve]] ([[1606.]] ) došlo je do procesa intenzivnog useljavanja u grad. Novom izgradnjom se popunjava slobodni prostor u utvrdi. Početkom 17. stoljeća je bilo samo dvadeset civilnih kuća, da bi sredinom istog stoljeća taj broj narastao na 80 kuća. Pokazatelji gospodarskog uspona grada su izgradnja i širenje grada. Popunjavanjem slobodnog prostora za izgradnju u utvrdi došlo je do naseljavanja sjeverno od utvrde. U drugoj polovici 17. stoljeća u podgrađu je bilo 14 ulica u kojima je živjelo 447 obitelji, dok je u gradu Koprivnici živjelo oko 2500 stanovnika.

Koprivnica je od tada pa sve do 19. stoljeća bila po broju stanovnika na trećem mjestu među hrvatsko-slavonskim slobodnim kraljevskim gradovima. Poboljšanje kvalitete življenja u gradu se vidi po organiziranoj liječničkoj službi od sredine 17. stoljeća te primalja krajem stoljeća. U gradu je bio organiziran hospital kao ustanova koja je objedinjavala brigu za bolesne s funkcijom sirotišta. Sredinom 17. stoljeća gradi katolička župna crkva Sv. Nikole, koja je i danas u funkciji.

Nekoliko godina kasnije su se [[franjevci]] trajno naselili u gradu, a [[1675.]] izgradili crkvu i [[franjevački samostan Sv. Antuna Padovanskogu Koprivnici]]. Širenje grada u svim smjerovima oko utvrde ilustrira izgradnja katoličkih kapela: Sv. Emerika (prije [[1634.]] ), Sv. Marije Magdalene ([[1649.]] ), Sv. Ladislava ([[1658.]] ), [[Kapela Svetog Vida kraj Koprivnice]] ([[1671.]] ), Sv. Andrije ([[1671.]] ) na jugu, Sv. Lucije ([[1650.]] ), Sv. Ivana Krstitelja ([[1671.]] ), Sv. Roka ([[1671.]] ) na istoku, Sv. Duha ([[1659.]] ) na sjeveru, te kapela Blažene Djevice Marije ([[1659.]] ) i Sv. Triju Kraljeva ([[1671.]] ) na zapadu. Smirivanjem stanja na granici Habsburškog i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] dolazi do obnove trgovine i gospodarskog jačanja Koprivnice.

Gospodarski uspon je jasno vidljiv od [[1607.]] godine kada pouzdano znamo da u gradu djeluje ceh kovača, bravara, mačara, remenara, sedlara i zlatara. Zanimljivo je pratiti daljnju gospodarsku obnovu koja je u prvim desetljećima bila spora tako da je grad tek [[1638.]] dobio pravo održavanja dva godišnja sajma. U Koprivnici je [[1651.]] utemeljena malta (mitnica), a [[1652.]] grad je dobio pravo trećeg godišnjeg sajma. U blizini grada, u susjednom trgovištu Drnju je [[1660.]] osnovana tridesetnica ([[carina]]rnica), što govori o intenzitetu prometa i trgovine. Daljnje jačanje gospodarstva se vidi osnivanjem novih cehova: čizmarskog ceha [[1673.]] i mesarskog ceha [[1697.]] godine. Time su napravljeni preduvjeti kasnije potpune dominacije cehova u proizvodnji tijekom 18. i dijela 19. stoljeću. U 17. stoljeću dolazi do pojačanog razvitka prosvjete i kulture, što je pokazatelj obnove i sveukupnog jačanja grada. Od kraja 16. stoljeća djeluje župna škola.

Katolička župna knjižnica djeluje prve polovice 17. stoljeća, a [[1650.]] je u njoj zabilježeno 59 knjiga većim dijelom na latinskom, a manjim na njemačkom jeziku. Po broju knjiga u ondašnjem mjerilu spadala je među veće knjižnice. Pokazatelj gospodarske obnove grada može biti veći broj gimnazijalaca i studenata. Koprivničanci su polazili gimnazije Ruše kod [[Maribor]]a, Győru i Trnavi, a sveučilišta u [[Graz]]u, Trnavi, [[Beč]]u, [[Salzburg]]u i Padovi. Iako je u razdoblju od [[1731.]] do [[1765.]] Koprivnica ponovo bila sjedište generalata, vojna je uprava ([[Vojna krajina]]) sputavala razvoj grada sve do preseljenja generala u novoizgrađeni [[Bjelovar]] 1765. godine. Nakon toga u stotinjak se godina udvostručava ukupni broj stanovnika od 2589 žitelja popisanih [[1769.]] godine na 5684 stanovnika [[1869.]] godine.

Koprivnica je u 17. i 18. stoljeća bila na trećem mjestu po broju stanovnika, obitelji i kuća u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji. Više stanovnika su imao jedino [[Varaždin]] (a često se pogrešno navodi i [[Rijeka (grad)|Rijeka]], jer ona nije pripadala Hrvatskoj), a manje stanovnika [[Gradec]], [[Zagreb]], [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Karlovac]], [[Križevci]] i [[Požega]]. Grad Koprivnica se sastojao od utvrde, podgrađa i ruralnih predgrađa Banovec, [[Brežanec]], Dubovec, Miklinovec, [[Koprivnički Bregi]], [[Herešin]], Vinica, itd. Od 17. stoljeća dolazi do kontinuiranog ispunjavanja slobodnog gradskog prostora, ali i do gradnje prvih javnih zgrada izvan utvrde. Podgrađe na kojem se formirao novi trg je od 17. stoljeća počelo postupno preuzimati funkciju novog središta grada od stare utvrde.

Nakon podizanja prvih objekata javne namjene u izvantvrđavnom prostoru dolazi do brze smjene građevina u tom dijelu grada. Stariji, skromniji barokni stambeni i trgovački objekti se ruše, a zamjenjuje ih historicistička arhitektura kada novo središte grada poprima današnji izgled. Od godine [[1862.]] započelo je raskopavanje gradskih bedema, koje nikad nije do kraja dovršeno. Godine [[1863.]] zasađen je najstariji dio budućeg gradskog parka na prostoru dijela bivših opkopa oko utvrde. Upravo je rušenje starih bedema uz izgradnju željezničke pruge bilo odlučujući faktor u prostornom razvitku grada. Tadašnja prvobitna rasvjeta je bila petrolejska, a kasnije je zamjenjena plinskom, a sve je to utjecalo na promjenu načina života u gradu. Za prometno povezivanje je bilo najznačajnije dovođenje željeznice ([[Budimpešta]]-[[Rijeka (grad)|Rijeka]]) do grada [[1869.]]/[[1870.]] godine.

=== 19. i 20. stoljeće ===
Početkom 20. stoljeća gradi se nova pruga prema [[Đurđevac|Đurđevcu]] i [[Virovitica|Virovitici]], a željeznička prometna povezanost je završena [[1937.]] godine kada je Koprivnica željeznički povezana s [[Ludbreg]]om i [[Varaždin]]om. Bolja prometna povezanost omogućila je ubrzani razvitak trgovine, gostioničarstva i hotelijerstva. Grad je imao razvijene i dobro regulirane sajmove na kojima su gradski i vanjski majstori nudili proizvode. Cehovi su bili važna gospodarska značajka Koprivnice od kasnoga srednjega vijeka do druge polovice 19. stoljeća, a primjerice [[1846.]] godine bilo je u gradu evidentirano 130 majstora, koji su uglavnom bili smješteni izvan utvrde. Uz cehove u gradu i predgrađima se razvijaju pivovara, svilarstvo, mlinarstvo, komunalna klaonica, solana, proizvodnja cigle i crijepa, rudarstvo i bankarstvo, što potvrđuje postupni razvitak manufaktura, rane industrije, rudarstva i bankarstva u gradu. Privredni razvoj, znatan porast stanovništva, bolji uvjeti života i drugi faktori utjecali su da je u gradu bio razvijen društveni život.

U XIX. st. se osniva Purgerski kor (prvi se puta spominje [[1809.]] ), kazališno društvo ([[1837.]] ), limena glazba ([[1841.]]) kasino ([[1846.]] ), narodna čitaonica ([[1867.]] ) te nakon toga brojna druga društva.Godine [[1856.]] organizira se prva muzejska izložba, a više je Koprivničana članovima, suradnicima ili povjerenicima Hrvatskog arheološkog društva i Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu, te drugih institucija. Muzej grada Koprivnice počeo je s radom [[1951.]] godine. Osim toga u gradu djeluje od prije pošta, ljekarna, te razvijena zdravstvena služba, prvobitno smještena u hospitalu kraj župne crkve, a od 1875. godine u bolnici koja je i danas u funkciji. 80-ih godina 20. stoljeća uz staru je bolnicu izgrađena nova. Škola je isprva djelovala u jednoj privatnoj kući u utvrdi, pa u oružani, u staroj gradskoj vijećnici, zatim u jednoj građanskoj kući, te na još nekim lokacijama, da bi se [[1856.]] godine preselila u novu zgradu (današnja gradska vijećnica) kojoj je kamen temeljac postavio osobno ban Josip Jelačić. U obrazovanju je bila velika uloga Franjevaca koji su od početka 18. i tijekom dijela 19. stoljeća organizirali studije filozofije, moralne teologije i govorništva.

Koprivničko svjetovno školstvo se najbrže razvijalo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Prvo je osnovana šegrtska (obrtnička) stručna škola [[1886.]] godine. Godine [[1892.]] otvara se suvremena školska zgrada, a škola se proširuje na pet razreda. Višu dječačku i djevojačku pučku školu, odnosno peti i šesti razred, Koprivnica dobiva [[1902.]] godine. Nekoliko godina kasnije, [[1906.]] godine formirana je u Koprivnici realna gimnazija, dok je suvremena gimnazijska zgrada bila izgrađena [[1908.]] godine (u srednjoškolskoj funkciji je bila do [[1975.]] godine kada je izgrađen srednjoškolski centar koji se i danas koristi u nastavi). Koprivnica u 20. stoljeće ulazi s razvijenim društvenim i gospodarskim životom. Do stagnacije gospodarskih funkcija je došlo nakon prvoga svjetskog rata. Kriza je posebno bila vidljiva 30-tih godina kada je propao veći dio koprivničke industrije (Tvornica ulja, Tvornica Danica itd.).

U vrijeme drugoga svjetskog rata u Koprivnici je na mjestu nekadašnje tvornice Danica osnovan prvi koncentracijski logor u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Nakon drugog svjetskog rata dolazi do daljnjih procesa modernizacije i ubrzane industrijalizacije. U to vrijeme osnovana su velika industrijska postrojenja sa značajnim brojem zaposlenika ([[Podravka]], [[Bilokalnik]], [[Belupo]] itd.) i financijske ustanove s kasnijom značajnom gospodarskom snagom (npr. [[Podravska banka]] itd.) na kojima počiva i današnji gospodarski razvoj Koprivnice.

Koprivnica je dala veliki doprinos u Domovinskom ratu, kako policijskim i vojnim postrojbama u akcijama obrane od [[1991.]] tako i u oslobađajućim vojno-redarstvenim akcijama [[Bljesak]] i [[Oluja]] [[1995.]] godine. U samostalnoj Hrvatskoj Koprivnica je postala sjedištem novoosnovane [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]] (od [[1993.]] ), a u posljednjem desetljeću dolazi do ubrzanog infrastrukutralnog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka grada.

== Privreda ==
[[Datoteka:KolodvorKoprivnica2006.jpg|thumb|200px|Kolodvor Koprivnica, 2006.]]
Gospodarska je osnova poljodjelstvo, stočarstvo, prehrambena, ([[Podravka]], Carlsberg Croatia), farmaceutska ([[Belupo]]), drvna, papirna ([[Bilokalnik]], Hartman), kožna, metalna industrija te proizvodnja građevinskog materijala. Na križištu je magistralnih prometnica od [[Zagreb]]a i [[Varaždin]]a prema Virovitici i [[Osijek]]u te željezničko križište na pruzi Budimpešta-Zagreb i Varaždin-Osijek. Koprivnica je središte ovog dijela Podravine. Bogato kulturno naslijeđe i snažno gospodarstvo omogućuju razvoj turizma. Od brojnih sportskih aktivnosti posebice se izdvajaju: rukomet, nogomet, karting i jahačka natjecanja. Raznovrsne su mogućnosti za rekreaciju u gradu, a posebice na obližnjoj rijeci Dravi i »Podravskoj rivijeri« - šljunčari Šoderici. Moguć je ribolov na rijeci Dravi te u jezerima Šoderica, Jegeniš, Vidak i dr., a lov u okolici Koprivnice - u nizinama i na podnožju Kalnika i Bilogore. Poznata lovišta su Peski i [[Repaš]]. U brojnim restauracijama u gradu i okolici nude se izvanredna podravska tradicionalna jela (prge - sušeni i dimljeni sir, hladetina, juha od gljiva s heljdinom kašom, goriški gulaš i dr.). Tradicionalne kulturne manifestacije su: 1) sajam naive Podravski motivi (početkom srpnja) i 2) Renesansni festival (početkom rujna).

== Znameniti ljudi ==
* [[Marijan Badel]], student, politički komesar i Narodni heroj Jugoslavije.
* [[Zlata Bartl]], znanstvenica, tvorac začina Vegeta.
* [[Josip Beruta]], hrvatski političar, zastupnik u Hrvatskom saboru. 
* [[Zoran Bijač]], jedan od najiteligentnijih Hrvata na svijetu.
* [[Stjepan Brodarić]], diplomat i humanistički pisac.
* [[Leander Brozović]], veterinar, osnivač i prvi ravnatelj Muzeja grada Koprivnice.
* [[Vinko Česi]], književnik, novinar i publicist.
&lt;!--*[[Ivo Čičin Mašansker]] tko je on?--&gt;
* [[Tomo Čiković]], gradonačelnik Koprivnice, političar i trgovac.
* [[Žarko Dolinar]], hrvatski znanstvenik i stolnotenisač.
* [[Baltazar Dvorničić Napuly]], kanonik, zastupnik na hrvatskim i ugarskim saborima te povremeno predsjednik Banskog stola
* [[Đuro Ester]], koprivnički prosvjetni djelatnik i animator kulture
* [[Dragutin Feletar]], znanstvenik.
* [[Josip Friščić]], hrvatski političar, predsjednik HSS-a, župan 
* [[Franjo Galović|Franjo]] i [[Fran Galović]], književnici.
* [[Pavle Gaži]], dugogodišnji direktor Podravke, hrvatski političar, republički sekretar RSUP-a).
* [[Ivan Generalić]], naivni slikar.
* [[Maja Gjerek Lovreković]], književnica
* [[Anica Gjerek]], književnica
* [[Rudolf Horvat]], povjesničar i političar
* [[Franjo Horvatić]], muzealac
* [[Draženka Jalšić Ernečić]], muzealka
* [[Josip Juratović]], političar u Njemačkoj
* [[Mira Kolar - Dimitrijević]], povjesničarka
* [[Ivan Kraljić]], političar
* [[Armin Schreiner]], austro-ugarski i jugoslavenski industrijalac-bankar i židovski aktivist 
* [[Milovan Kovačević]], arhitekt
* [[Željko Krušelj]], publicist i novinar
* [[Mirko Lendvaj]], političar i društveni djelatnik
* [[Zvonimir Mršić]], političar, gradonačelnik Koprivnice
* [[Antun Nemčić]], književnik i hrvatski preporoditelj
* [[Antun Partlec]], svećenik, provincijal franjevaca
* [[Ranko Pavleš]], topograf i povjesničar
* [[Stjepan Pavunić]], političar, svećenik i društveni djelatnik
* [[Kerubin Pehm]], svećenik, teolog
* [[Fortunat Pintarić]], istaknuti hrvatski skladatelj
* [[Damir Polančec]], potpredsjednik vlade RH
* [[Božidar Prosenjak]], književnik
* [[Stjepan Prvčić]], političar
* [[Vjekoslav Prvčić]], nakladnik, publicist i književnik
* [[prof.Josip Samaržija - Bepo]], poznati rukometni trener,osnivač i utemeljitelj RK Podravke , selektor ženske rukometne reprezentacije Jugoslavije i osvajač zlatne olimpijske medalje u Los Angelesu 1984
* [[Ivana Ranilović - Vrdoljak &quot;Vanna&quot;]], poznata hrvatska pjevačica
* [[Milivoj Solar]], povjesničar i teoretičar književnosti 
* [[Ivo Čičin-Mašansker]], kroničar
* [[Tomo Šestak]], skladatelj
* [[Josip Vargović]], društveni djelatnik i političar
* [[Vinko Vošicki]], nakladnik i tiskar
* [[Marko Tomas]], poznati hrvatski košarkaš
* [[Ivica Vukić]], tekstopisac i skladatelj 
* [[Ivan Tomas]], košarkaš
* [[Adam Žuvić]], graditelj orgulja.

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Paviljon1.JPG|thumb|desno|220px|Paviljon u parku]]
* Crkva i [[Župa Sv. Nikole Koprivnica]] (17. st.)
* Crkva i [[franjevački samostan Sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici]] - (17. st.)
* Crkva Sv. Marije (Močile) - (17. st.)
* Utvrda Kamengrad (Starigrad) (14.-15. st.)
* Oružana, ostaci utvrde - dva revelina i jedan bastion (renesansna, 16. st.)
* Renesansni trg (16. st. - Trg dr. Leandera Brozovića)
* Barokni trg (17. st. - Zrinski trg + Trg bana Josipa Jelačića)
* Židovska sinagoga (19. st.)
* Pravoslavana crkva (18. st.)
* Paviljon u parku i park na mjestu utvrde (19. st.)
* Podravkin rekreacioni centar s vidikovcem (Starigrad)
* Stara gradska vijećnica (17/18. st. - danas zgrada Muzeja grada Koprivnice)
* Vila Malančec (danas dio Muzeja grada Koprivnice)
* Vila Lendvaj (danas Glas Podravine)
* Stara klaonica (19. st.) - (danas Muzej prehrane Podravka)
* Obrtničko-trgovačka zgrada (17/18. st.) - (danas Pivnica Podravka na Zrinskom trgu)
* Upravna zgrada i kompleks Podravke (20. st.)
* Memorijalno područje holokausta &quot;Danica&quot; (mjesto koncentracijskog logora i tvornice &quot;Danica&quot;)
* Stara banka-štedionica (poč. 20. st.) - (danas Galerija Koprivnica)
* Zgrada Knjižnice i čitaonice &quot;Fran Galović&quot; (19. st.)
* Stara bolnica i kapela Sv. Florijana (19. st.)
* Stara gimnazija (poč. 20. st.) (danas osnovna škola &quot;Antun Nemčić Gostovinski&quot;)
* [[Kapela Svetog Vida kraj Koprivnice]]
* Crkva i Župa blaženog Alojzija Stepinca

== Obrazovanje ==
* Dječji vrtić &quot;Tratinčica&quot;
* Dječji vrtić &quot;Sv. Josipa&quot; - podružnica Koprivnica
* Dječji vrtić &quot;Smiješak&quot;
* OŠ &quot;Antun Nemčić Gostovinski&quot;
* OŠ &quot;Braća Radić&quot;
* OŠ &quot;Đuro Ester&quot;
* COOR &quot;Podravsko sunce&quot;
* Osnovna glazbena škola &quot;Fortunat Pintarić&quot;
* Gimnazija &quot;Fran Galović&quot;
* Obrtnička škola
* Srednja škola
* Pučko otvoreno učilište
* Centar studija Koprivnica - Ekonomski fakultet Zagreb

== Kultura ==
* Muzej grada Koprivnice
* Knjižnica i čitaonica &quot;Fran Galović&quot;
* Pučko otvoreni učilište
* KUD Koprivnica
* KUD Podravka
* [[Povijesno društvo Koprivnica]]

Grad je u 16. st. zbog turske opasnosti utvrđen jakom renesansnom tvrđavom četverokutna oblika (vodstvo gradnje [[Domenico dell'Allio]]); očuvani su samo ostaci, a utvrdu je zamijenio prostrani park. Iz 17. st. je župna crkva sv. Nikole s visokim zvonikom, pravoslavna crkva sv. Duha građena je [[1793.]] Kompleks crkve i franjevački samostan Sv. Antuna Padovanskoga s franjevačkim samostanom dovršen je [[1685.]] Varaždinski generalat je [[1745.]] dogradio franjevačku kapelu Salvatora. Na župnome dvoru ugrađena je fino klesana kasnorenesansna nadgrobna ploča dječaka Gottharda Schratenpachsa ([[1608.]] ). Osim crkava, iz doba renesanse je utvrda s nekoliko kuća (npr. Oružana, 16. stoljeća) te renesansn i trg (kraj Muzeja) s javnim kipovima iz doba baroka (skupina od pet pilova, pil Tužnoga Krista, kip Ivana Nepomuka iz [[1747.]] ). U Muzeju grada Koprivnice (osnovan [[1951.]] ) čuvaju se predmeti arheološke, kulturno-povijesne, umjetničke i etnografske vrijednosti. U sastavu muzeja djeluju Galerija Koprivnica ([[1977.]] ). Memorijalni muzej holokausta »Danica« (trenutno izvan funkcije) i Donacija »Dr. Vladimir Malančec« itd. Na javnim prostorima nalaze se skulpture hrvatskih kipara (I. Sabolića, Z. Lončarića, A. Jakića). Nedaleko od središta Koprivnice, u dijelu grada koji se zove Močile, nalazi se barokna crkva sv. Marije[[1700.]]. U prigradskom naselju Starigrad nalazi se srednjovjekovna utvrda Kamengrad.

== Sport ==
* [[NK Slaven Belupo]]
* [[NK Koprivnica]]
* [[ŽRK Podravka]]
* [[KK Podravka]]
* [[DŠV Šoderica]]
* hrvački klub &quot;[[hrvački klub Podravka|Podravka]]&quot;
* [[AK Krila Koprivnice]]
* [[ŽKK Koprivnica]] - Ženski košarkaški klub

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Koprivnica}}
* http://www.koprivnica.hr/
* http://www.koprivnicatourism.com/
* http://www.podravka.hr/ Podravka d.d.
* http://www.belupo.hr/ Belupo d.d.
* http://www.radio-drava.hr/ Radio Drava
* http://podravski.hr/ Podravski list
* http://glaspodravine.hr/ Glas podravine

{{Koprivnica}}
{{Koprivničko-križevačka županija}}
{{Hrvatski gradovi}}

[[Kategorija:Koprivnica| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Koprivničko-križevačkoj županiji]]</text>
      <sha1>3ndb22xoop0peslqesc736smm8gmjds</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srbija i Crna Gora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2351</id>
    <revision>
      <id>42482716</id>
      <parentid>42316421</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:16:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 2003.]]; +[[Kategorija:Prestanci 2006.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8804" sha1="ax0jl8jktlzf33wyon2hi9bews4f1m5" xml:space="preserve">{{Infobox Former Country
|conventional_long_name = Državna zajednica Srbija i Crna Gora
|common_name = Srbije i Crne Gore
|continent = Evropa
|status= Državna zajednica  
|region = Balkan
|era= Posthladnoratovska era
|event_start= [[Ustavna povelja Srbije i Crne Gore|Ustanovljena]]
|year_start = 2003
|year_end = 2006
|date_start= 4.2.
|date_end= 5.6.
|event_pre= [[Države članice UN|Članstvo u UN]]&amp;sup1;
|date_pre= [[1. 11.]] [[2000]].
|p1 = Savezna Republika Jugoslavija
|flag_p1 = Flag of FR Yugoslavia.svg
|s1 = Srbija
|flag_s1 =Flag_of_Serbia_(2004–2010).svg
|s2 = Crna Gora
|flag_s2 = Flag of Montenegro.svg
|image_flag = Flag of Serbia and Montenegro; Flag of Yugoslavia (1992–2003).svg
|image_coat = Coat of arms of Serbia and Montenegro.svg
|image_map = Europe location SCG.png
| national_anthem = &quot;''[[Hej, Slaveni]]''&quot;
|common_languages = [[Srpski jezik|srpski]]
|capital = [[Beograd]]&lt;br /&gt;[[Podgorica]]
|stat_area1 = 102350
|stat_pop1 = 10832545
|stat_year1 = 2006
|currency = [[Srpski dinar]], [[Euro]]
|footnotes=&amp;sup1;Članstvo kao [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]&lt;br /&gt;[[ISO 3166-1]]=CS, [[ISO 3166-3]]=CSXX&lt;br /&gt;Međunarodni pozivni broj = 381, UTC offset = +1
|today={{flag|Srbija}}&lt;br/&gt;{{flag|Crna Gora}}}}

'''Srbija i Crna Gora''' (skraćeno '''SCG'''; službeno '''Državna zajednica Srbija i Crna Gora''', skraćeno '''DZSCG'''), bilo je ime saveza [[Republika Crna Gora (1992—2006)|Srbije]] i [[Republika Srbija (1992—2006)|Crne Gore]], državne zajednice u [[Europa|Europi]] 
koja je naslijedila bivšu [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]]. Graničila se sa [[Mađarska|Mađarskom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] na zapadu, [[Rumunjska|Rumunjskom]] i [[Bugarska|Bugarskom]] na istoku, te [[Albanija|Albanijom]] i [[Makedonija|Makedonijom]] na jugu.

[[Srbija]] i [[Crna Gora]], preostale federalne republike [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], dogovorile su saradnju u određenim političkim područjima (npr. odbrambeni savez). Svaka ima svoju ekonomsku politiku i valutu. Zajednica Srbije i Crne Gore 
nije imala jedinstveni glavni grad; iako je većina ustanova bilo u [[Beograd]]u, neke su bile premeštene u [[Podgorica|Podgoricu]].

Ustavna povelja donesena je [[4. 2.]] [[2003]]. Na temelju njega svaka država može tražiti punu [[nezavisnost]] putem [[referendum]]a. On je u Crnoj Gori održan [[21. 5.]] [[2006]]. godine (vidi: ''[[Referendum o nezavisnosti Crne Gore]]''). Na temelju rezultata referenduma, Crna Gora je formalno proglasila nezavisnost [[3. 6.]] [[2006]]., čime je Državna zajednica razvrgnuta. Temeljem Ustavne povelje Srbija je preuzela međunarodnopravni subjektivitet bivše zajednice.

== Privreda ==
''Glavni članak: [[Gospodarstvo Srbije i Crne Gore]]''

Gospodarstvo se upola smanjilo od [[1990]]. godine zbog lošeg upravljanja, međunarodnih sankcija i štete zbog [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]]. Nakon zbacivanja predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u listopadu 2000., koalicijska je vlada uvela mjere za stabilizaciju i agresivni program reforme tržišta.

Članstvo u [[Međunarodni monetarni fond|MMF-u]] je obnovljeno u prosincu 2000. Donatorska konferencija [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i [[Europska komisija|Europske komisije]] održana u lipnju 2001. skupila je 1.3 milijarda dolara za gospodarsko restrukturiranje SiCG. U studenom 2001. dogovoreno je da će se otpisati 66% duga od 4.5 milijarda dolara prema [[Pariski klub|Pariskom klubu]], a još se priprema sličan sporazum o otpisu za 2.8 milijarda dolara duga prema [[Londonski klub|Londonskom klubu]].

[[Crna Gora]] je odvojila svoje gospodarstvo od federacije i Srbije još tijekom Miloševićeve vlasti. Danas ima svoju središnju banku, koristi [[euro]] kao službenu valutu, naplaćuje svoju carinu i ima svoj proračun. Glavni grad je Podgorica

Pokrajina [[Kosovo]], pod upravom UN-a, prima financijsku i tehničku pomoć od međunarodne zajednice. Službene valute su euro i srpski dinar, dok UN-ova uprava prikuplja poreze i vodi proračun.

Složenost političkih odnosa Srbije i Crne Gore, spora privatizacija i stagnacija europskog gospodarstva koče razvitak. Sporazumi i MMF-om, a pogotovo porezni uvjeti, važan su element u određivanju politike. Velika nezaposlenost je jedan od ključnih političko-ekonomskih problema.

== Pokrajine ==
''Glavni članak: [[Pokrajine Srbije i Crne Gore]]''

&lt;div style=&quot;float:right; margin-left:1em; text-align:center;&quot;&gt;[[Datoteka:Karta_SiCG.png|Karta SiCG]]&lt;br /&gt;''Karta Srbije i Crne Gore''&lt;/div&gt;

* [[Republika Srbija (1992—2006)|Srbija]]
** [[Beograd]] - glavni grad [[Srbija|Srbije]] i glavni grad SiCG
** Autonomna Pokrajina [[Vojvodina]]
*** [[Novi Sad]] - glavni grad
** [[Kosovo i Metohija]] - pod upravom [[Misija Ujedinjenih naroda na Kosovu|UNMIK]], status neodređen
*** [[Priština]] - glavni grad
* [[Republika Crna Gora (1992—2006)|Crna Gora]]
** [[Podgorica]] - glavni grad Crne Gore i glavni grad za sudstvo SiCG

== Gradovi ==
* [[Apatin]]
** broj stanovnika 2002.: 21.659
* [[Aranđelovac]]
** broj stanovnika 2002.: 32.833
* [[Arilje]]
* [[Bačka Palanka]]
** broj stanovnika 2002.: 34.022
* [[Batocina]]
* [[Beograd]]
** broj stanovnika 2002.: 1.574.050
* [[Bela Crkva]]
** broj stanovnika 2002.: 20.367
* [[Bečej]]
** broj stanovnika 2002.: 25.774
* [[Bor (grad)|Bor]]
** broj stanovnika 2002.: 45.222
* [[Valjevo]]
** broj stanovnika 2002.: 67.298
* [[Vranje]]
** broj stanovnika 2002.: 65.926
* [[Vrnjačka Banja]]
* [[Vršac]]
** broj stanovnika 2002.: 40.329
* [[Gnjilane]]
* [[Gornji Milanovac]]
** broj stanovnika 2002.: 27.225
* [[Đakovica]]
* [[Zaječar]]
** broj stanovnika 2002.: 49.082
* [[Zrenjanin]]
** broj stanovnika 2002.: 89.245
* [[Inđija]]
** broj stanovnika 2002.: 28.444
* [[Istok]]
* [[Jagodina]]
** broj stanovnika 2002.: 50.193
* [[Кikinda]]
** broj stanovnika 2002.: 47.262
* [[Кnjaževac]]
** broj stanovnika 2002.: 24.593
* [[Коsovska Mitrovica]]
* [[Кragujevac]]
** broj stanovnika 2002.: 175.182
* [[Kraljevo]]
** broj stanovnika 2002.: 67.556
* [[Кrupanj]]
* [[Kruševac]]
** broj stanovnika 2002.: 75.256
* [[Кuršumlija]]
* [[Lapovo]]
* [[Leskovac]]
** broj stanovnika 2002.: 76.562
* [[Loznica]]
** broj stanovnika 2002.: 43.213
* [[Ljubovija]]
* [[Мali Zvornik]]
* [[Negotin]]
* [[Niš]]
** broj stanovnika 2002.: 250.180
* [[Nova Varoš]]
* [[Novi Pazar]]
** broj stanovnika 2002.: 64.602
* [[Novi Sad]]
** broj stanovnika 2002.: 498.139
* [[Obrenovac]]
* [[Pančevo]]
** broj stanovnika 2002.: 83.692
* [[Paraćin]]
** broj 
** Bijelo Polje 52.135
 stanovnika 2002.: 31.760
* [[Peć (Kosovo)|Peć]]
* [[Pirot]]
** broj stanovnika 2002.: 48.792
* [[Požarevac]]
** broj stanovnika 2002.: 50.847
* [[Požega]]
* [[Prijepolje]]
* [[Priština]]
* [[Prokuplje]]
** broj stanovnika 2002.: 31.568
* [[Ruma]]
** broj stanovnika 2002.: 37.253
* [[Raška]]
* [[Sivac]]
* [[Smederevo]]
** broj stanovnika 2002.: 77.651
* [[Smederevska Palanka]]
** broj stanovnika 2002.: 37.749
* [[Sombor]]
** broj stanovnika 2002.: 50.950
* [[Sremska Mitrovica]]
** broj stanovnika 2002.: 59.934
* [[Stara Pazova]] 
* [[Subotica]]
** broj stanovnika 2002.: 116.365
* [[Ćuprija]]
** broj stanovnika 2002.: 24.787
* [[Užice]]
** broj stanovnika 2002.: 67.389
* [[Uroševac]]
** broj stanovnika 2002.: 159.123
* [[Čačak]]
** broj stanovnika 2002.: 80.401
* [[Šabac]]
** broj stanovnika 2002.: 72.233

== Prijevoz ==
''Glavni članak: [[Prijevoz u Srbiji i Crnoj Gori]]''

Srbija, a pogotovo dolina rijeke [[Morava (Srbija)|Morave]], ponekad se opisuje kao &quot;raskrižje [[istok]]a i [[zapad]]a&quot;, 
zbog čega je imala burnu povijest. Ta je dolina najlakši način da se kopnom stigne iz kontinentalne [[Europa|Europe]] 
u [[Grčka|Grčku]] i [[Mala Azija|Malu Aziju]].

Glavne [[europske prometnice]] koje idu kroz Srbiju su [[E75]] i [[E70]]. [[E763]]/[[E761]] je najvažnija cesta koja povezuje Srbiju i Crnu Goru.

[[Dunav]], važna međunarodna rijeka, teče kroz Srbiju. Najveća morska luka je [[Bar (Srbija i Crna Gora)|Bar]] u Crnoj Gori.

== Vanjske veze ==
* [http://www.gov.yu/start.php?je=e&amp;id=6 Službena stranica vlade SiCG] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041111092302/http://www.gov.yu/start.php?je=e&amp;id=6 |date=2004-11-11 }}
* [http://www.srbijauzivo.rs SCG uživo]
* [http://www.burek.co.yu Burek Forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090216125509/http://burek.co.yu/ |date=2009-02-16 }} Najveci forum u Srbiji i Crnoj Gori
&lt;hr align=&quot;center&quot; noshade size=&quot;4&quot; width=&quot;100%&quot; /&gt;

{{Jugokronologija}}
{{Commonscat|Serbia and Montenegro}}

[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Srbija i Crna Gora| ]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 2003.]]
[[Kategorija:Prestanci 2006.]]</text>
      <sha1>ax0jl8jktlzf33wyon2hi9bews4f1m5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1990.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3299</id>
    <revision>
      <id>42482754</id>
      <parentid>42477982</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T21:21:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mart/Ožujak */</comment>
      <origin>42482754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91457" sha1="70060l0vlxtoijowmi7x5ypdwemqu2t" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{godina u drugim kalendarima|1990}}
__NOTOC__
Godina '''1990''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXC]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] (link pokazuje kalendar).

Godina prvih višestranačkih izbora u Jugoslaviji od [[1945]]. i početak institucionalnog razilaska njenih naroda i republika.
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1990''': &lt;br /&gt; [[1990#Januar/Siječanj|1]] • [[1990#Februar/Veljača|2]] • [[1990#Mart/Ožujak|3]] • [[1990#April/Travanj|4]] • [[1990#Maj/Svibanj|5]] • [[1990#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1990#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1990#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1990#Septembar/Rujan|9]] • [[1990#Oktobar/Listopad|10]] • [[1990#Novembar/Studeni|11]] • [[1990#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1990#Rođenja|Rođenja]] • [[1990#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
[[Datoteka:Dinar-Yugo-01-1990.jpg|thumb|left|&quot;Antin dinar&quot;]]
* [[1. 1.]] - Početak programa reformi saveznog premijera [[Ante Marković]]a - denominirana je jugoslavenska valuta - [[dinar]] tako da je 10.000 dinara postalo 1 novi dinar, a građani su prvi put nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama, po kursu 7 dinara za [[nemačka marka|marku]]. Omogućene strane investicije, cene i plate zamrznute na šest meseci, ali i predviđeno zatvaranje nerentabilnih firmi.
* 1. 1. - &quot;Antin dinar&quot; startuje novčanicama od 50 i 200 dinara (&quot;spomenici&quot;, → galerija pod [[#1990. u temama|1990. u temama]]).
* 1. 1. - Novi Zakon o unutrašnjim poslovima u SR Hrvatskoj: općinski SUP-ovi postaju stanice javne sigurnosti u okviru 17 većih SUP-ova.
* 1. 1. - U [[Poljska|Poljskoj]] startuje [[Balcerowiczev plan]], šok terapija za tranziciju iz planske socijalističke u tržišnu kapitalističku ekonomiju (znatan pad BDP 1990-91, zatim oporavak); zemlja se istog dana povlači iz [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]].
* 1. 1. - Prva epizoda ''[[Mr. Bean]]''-a.
* [[3. 1.]] - [[Američka invazija na Panamu]]: [[Manuel Noriega]] se predao američkoj vojsci.
* [[4. 1.]] - Sukkurska železnička nesreća: putnički voz udario u teretni kod sela Sangi u Pakistanu, 307 mrtvih.
* [[6. 1.]] - U [[Nova Pazova|Novoj Pazovi]] održana osnivačka skupština [[Srpska narodna obnova|Srpske narodne obnove]], nastale iz Društva Svetog Save - zalažu se za Kralja, Dražu i maksimalističke granice.
* [[7. 1.]] - SFRJ: televizija prenosi pravoslavnu božićnu liturgiju.
* 7. 1. - [[Krivi toranj u Pizi]] je prvi put posle 800 godina svog postojanja zatvoren za turiste radi [[restauracija|restauracije]].
* [[8. 1.]] - Privremena rumunska vlada daje pravo svim građanima da poseduju pasoš i da slobodno putuju u četiri susedne zemlje.
* 12 - 19. 1. - Pogrom u Bakuu, u kontekstu [[Rat za Nagorno-Karabah|rata za Nagorno-Karabah]]: progon i proterivanje Jermena iz glavnog azerbejdžanskog grada.
* [[15. 1.]] - Demonstranti upadaju u sedište rasformiranog [[Štazi]]ja kako bi sprečili uništavanje dokumenata.
* [[16. 1.]] - Vođstvo [[SK Slovenije]] zahteva da se [[SKJ]] transformiše u labavu koaliciju republičkih partija.
* [[19. 1.]] - &quot;Borba&quot;: admiral [[Petar Šimić]], lider SKJ u armiji, izjavljuje da se armija neće povući od ideje komunizma, ali će poštovati volju većine na kongresu.
* [[20. 1.]] - &quot;[[Crni januar]]&quot; u [[Baku]]u, [[Azerbejdžanska SSR]] - sovjetska vojska ulazi u grad, poginulo preko 100 civila.
* 20. 1. - Počinju sukobi između indijske vojske i separatista u [[Kašmir]]u.
* [[20. 1.|20]] - [[22. 1.]] - [[Četrnaesti kongres SKJ]], vanredni i poslednji - glavna tema uvođenje pluralizma u Jugoslaviji.
* [[20. 1.]] - Neki slovenački delegati na XIV kongresu zahtevali da se odmah usvoji Deklaracija o podršci multipartizmu i slobodnim izborima, ali tvrda linija izglasala da se prvo prodiskutuje u komitetu.
* [[21. 1.]] - Burna rasprava na kongresu [[SKJ]]: SK Slovenije, koji je pod pritiskom dolazećih višestranačkih izbora u aprilu, preti da će napustiti kongres ako ne budu izglasani liberalni predlozi.
[[Datoteka:League of Communists of Yugoslavia Flag.svg|thumb|250px|† [[SKJ]]]]
* [[22. 1.|22]]/[[23. 1.]] - [[Raspad SFRJ]]: XIV kongres SKJ izglasao ukidanje političkog monopola Partije i podršku višepartijskom sistemu; pošto neki drugi predlozi nisu izglasani (saradnja sa Evropom, ljudska prava, federalni sistem), delegacija [[SK Slovenije]] iza ponoći odlučila napustiti kongres; nekoliko sati kasnije slijedit će je delegacija [[SK Hrvatske]] - de facto se raspada [[Savez komunista Jugoslavije]].
* [[23. 1.]] - Osnivački kongres [[Srpski slobodarski pokret|Srpskog slobodarskog pokreta]] u [[Batajnica|Batajnici]], danas se smatra Prvim otadžbinskim kongresom [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]].
* 23. 1. - Manje okupljanje Albanaca u Prištini.
* [[24. 1.]] - [[2. 2.]] - Demonstracijama 40.000 studenata u [[Priština|Prištini]] počinju '''nemiri na Kosovu''' - traži se ukidanje vanrednog stanja, prekid sudskog procesa [[Azem Vlasi|Azemu Vlasiju]] i slobodni izbori; dolazi do oružanih sukoba sa žrtvama (naročito u [[Podujevo|Podujevu]]).
* [[26. 1.]] - Barikade i pucnjava na miliciju u Peći i Titovoj Mitrovici, protesti i u Podujevu, Suvoj Reci, Vučitrnu.
* 26. 1. - Pušten i treći agregat [[HE Višegrad]] (ukupna snaga 315 MW).
* 26. 1. - Oluja na Burnsov dan ubila oko 100 ljudi u severozapadnoj Evropi.
* [[27. 1.]] - Tanjug: 4 mrtvih u Orahovcu, jedan u Peći, demonstracije i u Suvoj Reci i Gnjilanu.
* 27. 1. - U Zagrebu demonstrira 10.000 studenata zbog inflacije i opadanja životnog standarda (NYT).
* [[31. 1.]] - Studenti Beogradskog univerziteta od ponoći pred Skupštinom SFRJ okupljeni pod parolama »Ne damo Kosovo!«, »Idemo na Kosovo!«, »Hoćemo oružje!«, traže ostavke saveznih vlasti. Još pet poginulih na Kosovu (Orahovac, Podujevo, Lipljan i dr.). I u Crnoj Gori demonstracije za povratak reda u pokrajini.
* 31. 1. - Savezno predsedništvo naredilo &quot;specijalne mere&quot;, kako bi okončalo nasilje na Kosovu.
* 31. 1. - U [[Moskva|Moskvi]] je otvoren američki restoran „[[brza hrana|brze hrane]]“ „[[Mekdonalds]]“.
* [[januar]] - Inflacija u SFRJ 41,5% (pad sa preko 2000 u decembru).

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Demonstrativni izlazak tenkova JNA na ulice u nekoliko kosovskih gradova (do sada oko 30 poginulih u neredima), sutradan poslato još 2.000 srpskih milicionera.
* [[2. 2.]] - U obraćanju parlamentu, južnoafrički predsednik [[F. W. de Klerk]] najavljuje radikalne reforme za okončanje [[apartheid]]a.
* [[3. 2.]] - [[Datoteka:Logo of the Democratic Party (Serbia).jpg|22px|Demokratska stranka]] U Beogradu osnovana/obnovljena [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]], prvi predsednik [[Dragoljub Mićunović]].
* [[4. 2.]] - Konferencija [[SK Slovenije]]: odvaja se od [[SKJ]], menja ime u Stranka socijaldemokratske obnove (ZKS-SDP), ne traže otcepljenje već konfederaciju. Istog dana povučeno 50 slovenačkih pripadnika Združenog odreda milicije saveznog SUP-a na Kosovu.
* 4. 2. - Miting Srba u Karlovcu.
* [[5. 2.]] - Predsednik predsedništva Srbije Slobodan Milošević optužuje Sloveniju i Hrvatsku za &quot;podršku teroru&quot; na Kosovu, kaže da bi stotine hiljada Srba mogle krenuti na Kosovo.
* 5. 2. - U Republičkom sekretarijatu za pravosuđe SRH registrirano osam stranaka - obnova višestranačja u Hrvatskoj.
[[Datoteka:Nelson Mandela's cell-Robben Island.jpg|mini|120px|Bivša [[Nelson Mandela|Mandelina]] ćelija na ostrvu Robben]]
* [[7. 2.]] - Savezni predsednik [[Janez Drnovšek]] najavljuje pojačanje prisustva vojske na Kosovu, kao i razvojni program.
* [[10. 2.]] - U Zagrebu obnovljen rad srpskog kulturnog društva »[[Prosvjeta]]«.
* [[11. 2.]] - U [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] bjelačka vlada posle 27 godina pušta [[Nelson Mandela|Nelsona Mandelu]] iz zatvora, označivši simbolički početak kraja režima [[apartheid]]a; ranije tijekom mjeseca dozvoljen rad [[afrički nacionalni kongres|Afričkog nacionalnog kongresa]].
* 11. 2. - [[Mike Tyson]] neočekivano izgubio od [[Buster Douglas|Bustera Douglasa]] u Tokiju.
* [[13. 2.]] - [[SSSR]], [[SAD]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]] i dve [[nemačka|nemačke]] države su objavili plan o ujedinjenju Nemačke.
* [[14. 2.]] - [[Sabor Republike Hrvatske|Sabor]] SR Hrvatske usvojio Amandmane LIV do LXIlI na Ustav, kojima je ozakonjen višestranački sistem&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_02_7_71.html Amandmani LIV do LXIlI na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt;.
*   14. 2. - [[Voyager 1]] snimio &quot;[[Obiteljski portret (Voyager)|Obiteljski portret]]&quot; planeta Sunčevog sustava, među kojima je i [[Pale Blue Dot|Blijeda plava točka]] - Zemlja sa 6,7 milijardi kilometara.
* [[17. 2.]] - U [[Knin]]u osnovana [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]], na čelu [[Jovan Rašković]].
* [[19. 2.]] - Kosovski Albanci opet pojačavaju proteste, traže ostavku pokrajinskog rukovodstva; đaci bojkotuju nastavu, zatvorene mnoge radnje. Kosovski Srbi traže zaštitu.
[[Datoteka:Family portrait (Voyager 1).png|330px|mini|&quot;[[Obiteljski portret (Voyager)|Obiteljski portret]]&quot;]]
* [[20. 2.]] - Predsedništvo SFRJ dalo naređenje [[JNA]] da uguši nemire na Kosovu. Stotine Srba u ostatku Srbije se upisuje u dobrovoljce za zaštitu Srba na Kosovu&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/02/20/Yugoslavia-sends-tanks-troops-to-strife-torn-province/7125635490000/ Yugoslavia sends tanks, troops to strife-torn province]. upi.com Archives Feb. 20, 1990&lt;/ref&gt;.
* 20. 2. - Veliki miting u Skoplju na kome se traži kraj &quot;etnocida&quot; Makedonaca u Bugarskoj - jugoslovenske i bugarske vlasti se raspravljaju o njihovom tretmanu i postojanju&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/03/06/Sofia-Belgrade-clash-over-Macedonian-question/3009636699600/ Sofia, Belgrade clash over Macedonian question]. upi.com Archives March 6, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[21. 2.]] - Ponovo uveden policijski čas na Kosovu, eksplozija u zgradi pošte u Peći.
* 21. 2. - U Parizu prikazan film ''[[Nikita (film)|Nikita]]''.
* [[22. 2.]] - Izvršno veće Slovenije donosi protivmere privrednoj blokadi Srbije. Usled srpske blokade od decembra, Slovenija je uskratila 15% uplate u savezni budžet.
* [[24. 2.]] - U [[Litvanska SSR|Litvanskoj SSR]] se održavaju prvi višestranački izbori u [[SSSR]]: 91 od 135 mandata dobijaju kandidati podržani od [[Sąjūdis]]a, pokreta za nezavisnost.
* [[24. 2.|24]] - [[25. 2.]] - Prvi opći sabor [[HDZ]]-a (&quot;NDH nije bila samo puka kvislinška tvorba...&quot;).
* [[25. 2.]] - U Briselu ubijen kosovski aktivista [[Enver Hadri]]. 
* [[26. 2.]] - Ponovo otvorena [[Beogradska berza]] (&quot;Jugoslovensko tržište kapitala&quot;).
* 26. 2. - [[Nikaragva]]: [[Violeta Chamorro]] neočekivano pobedila predsednika [[Daniel Ortega|Daniela Ortegu]] (položaj preuzima 25. 4., ostaje do 1997, Ortega se vraća 2007).
* 28. 2. - 10. 3. - Svetsko prvenstvo u rukometu održano u Čehoslovačkoj: Švedska 1, Jugoslavija 4.
* februar - Inflacija u SFRJ 8,4%.

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - Izdate novčanice od 100 dinara (djevojka sa maramom) i 500 dinara (odrastao mladić).
* [[2. 3.]] - Prikazan film &quot;[[Lov na Crveni oktobar (film)|Lov na Crveni oktobar]]&quot;.
* [[4. 3.]] - Na [[Petrova Gora|Petrovoj Gori]] održan miting Srba iz Hrvatske na kojem se pretilo hrvatskom rukovodstvu.
* [[6. 3.]] - Poslednji zvanični let [[Lockheed SR-71]] Blackbird, preletela preko SAD za 1 sat i osam minuta.
* [[8. 3.]] - Odlukom Skupštine [[Slovenija|Slovenije]] izbrisan pridev »socijalistička« iz naziva ove republike.
* 8. 3. - U Beogradu izlazi prvi broj enigmatskog lista &quot;Huper&quot; (do decembra [[2008]].).
* [[9. 3.]] - [[Mongolska demokratska revolucija]]: generalni sekretar CK Mongolske narodne partije [[Džambin Batmenh]] daje ostavku zajedno sa politbiroom - izbori u julu.
* [[10. 3.]] - Haićanski predsednik [[Prosper Avril]] napušta zemlju pod pritiskom demonstracija, privremeni predsednici su general [[Hérard Abraham]], zatim vrhovna sutkinja [[Ertha Pascal-Trouillot]] (do 1991).
* [[11. 3.]] - {{flagicon|Litvanija}} [[Litvanska SSR|Litvanski]] parlament donosi Akt o obnovi države Litvanije. Moskva ovo ocenjuje nelegalnim, Litvanija krajem juna suspenduje odluku. 
* 11. 3. - Ukinut policijski čas na Kosovu.
* [[12. 3.]] - Sovjetski vojnici započinju povlačenje iz Mađarske.
* 12. 3. - Zakletvu položio [[Patricio Aylwin]], prvi demokratski izabrani predsednik [[Čile]]a od [[1970]].
* [[14. 3.]] - Osnivački sabor [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]] - ujedinjeni Srpski slobodarski pokret [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] i frakcija [[Srpska narodna obnova|SNO]] [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]] (njih dvojica se razilaze posle par meseci).
* [[15. 3.]] - [[Mihail Gorbačov]] izabran na novostvoreni položaj [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|Predsednika Sovjetskog Saveza]], nakon izmene ustava u smeru jakog predsednika; KPSS gubi monopol na vlast.
* 15. 3. - [[Fernando Collor de Mello]] postao predsednik [[Brazila]], prvi demokratski izabran od [[1961]]; odmah pokreće plan za suzbijanje inflacije, prozvan ''Plano Collor'' (predsednik do 1992).
* [[16. 3.]] - Sporazum Jugoslavije sa [[MMF]]: 18-mesečni ''stand-by'' kredit vrednosti do 600 miliona dolara za podršku restrukturaciji.
* [[18. 3.]] - Predizborni skup HDZ u Benkovcu, navodni pokušaj atentata na Tuđmana.
* 18. 3. - Prvi i poslednji slobodni izbori u [[DDR]] - 48% poslanika dobila Alijansa za Nemačku, na čelu sa istočnim ogrankom [[CDU]], [[Lothar de Maizière]] novi premijer od aprila do ujedinjenja u oktobru.
* 18. 3. - Iz bostonskog muzeja Isabella Stewart Gardner ukradene umjetnine vrijedne 500 miliona dolara.
* [[20. 3.]] - &quot;Crni mart&quot;: [[Etnički sukobi u Târgu Mureșu|etnički sukobi]] između Rumuna i Mađara u [[Târgu Mureș]]u, šestoro mrtvih.
* [[21. 3.]] - {{flag|Namibija}} nezavisna od južnoafričke vlasti. Prvi predsednik je lider [[SWAPO]]-a [[Sam Nujoma]] (do 2005). Walvis Bay i Pingvinovi otoci ostaju južnoafrički do 1994.
* [[22. 3.]] - Afera oko navodnog trovanja albanske dece na Kosovu, slede nove albanske demonstracije i napadi na Srbe (međunarodni panel lekara nije našao dokaze otrova ni epidemije, pominje se &quot;masovna histerija&quot;).
* 22. 3. - U Briselu ubijen [[Gerald Bull]], kanadsko-američki inženjer dugometne artiljerije koji je radio za Sadama Huseina.
* [[23. 3.]] - Prikazan film ''[[Pretty Woman]]''.
* 23, 24. 3. - U noćnom klubu &quot;Nana&quot; na beogradskom Senjaku ubijen [[Andrija Lakonić]] - otvaraju se pitanja o saradnji kriminalaca, SUP-ova i SDB.&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19901017|page:5 &quot;Borba&quot;, 17. okt. 1990, str. 5]&lt;/ref&gt;
* [[24. 3.]] - JNA opet na kosovskim ulicama, Srbija preuzima direktnu kontrolu nad tamošnjom milicijom.
* 24. 3. - [[Islam Karimov]] predsednik Uzbečke SSR (od 1991. nezavisnog [[Uzbekistan]]a, do smrti 2016).
* [[25. 3.]] - Požar u nelicenciranom njujorškom klubu ''Happy Land'', 87 mrtvih.
* [[25. 3.]] i [[8. 4.]] - Prvi demokratski izbori u [[Mađarska|Mađarskoj]] od [[1948]] - pobeđuje konzervativni Demokratski forum, bivši komunisti četvrti.
* [[26. 3.]] - Na sastanku &quot;koordinacije&quot; (najviši srpski rukovodioci) ocenjeno da proces raspada Jugoslavije izgleda nezaustavljivo, da je konfederacija neprihvatljiva, te da se Bosna i Hercegovina ne može održati kao država.
* 26. 3. - [[62. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Driving Miss Daisy]]'', ukupno četiri nagrade od devet nominacija; najbolji strani film je ''[[Cinema Paradiso]]''.
* [[28. 3.]] - [[Studio B]] pokrenuo TV kanal, ali vlasti ga ubrzo zabranjuju.
* 28. 3. - Prikazan film ''[[Cyrano de Bergerac (1990 film)|Cyrano de Bergerac]]''.
* [[29. 3.]] - Otvorena ''Ljubljanska borza''.
* [[30. 3.]] - Plenarna sednica CK SKJ nema kvorum za zasedanje (nisu došli Slovenci, ni većina iz Hrvatske i Makedonije, Bosanci napustili sastanak). 
* 30. 3. - Premijera igranog [[Teenage Mutant Ninja Turtles (film)|filma o Nindžama kornjačama]], u produkciji New Line Cinema, koji je postao najkomercijalniji nezavisno producirani film do tada sa zaradom od preko 100 milijuna $ u američkim kinima.
* 30. 3. - Nakon prvih slobodnih izbora 18. 3., [[Estonska SSR]] proglašava sovjetsku vlast nelegalnom od [[1940]].
* [[31. 3.]] - Preduzeće ''Lipa Holding'' u Sloveniji izdalo novu &quot;valutu&quot;, [[Slovenska lipa|lipu]] - neka preduzeća je primaju kao pomoćno platno sredstvo.
* 31. 3. - &quot;Druga bitka kod Trafalgara&quot; - masovne demonstracije u Londonu protiv Komunalnog poreza (prozvanog ''poll-tax'' - &quot;glavarina&quot;) pretvorile se u nerede sa stotinama povređenih.
* mart - Ukupan inostrani dug SFRJ iznosi 18,1 milijardu dolara (smanjenje sa 21,9 milijardi početkom 1988).&lt;ref&gt;&quot;U minusu - samo 4,3 milijarde&quot;, Borba, 11. jul 1990, str. 8&lt;/ref&gt;

=== April/Travanj ===
* [[april]] - ? U [[Beograd]]u, u blizini 30-tak osnovnih škola, postavljeni [[ležeći policajci]].
* [[1. 4.]] - U Engleskoj i Velsu uveden nepopularni Komunalni porez.
* [[3. 4.]] - Pripadnici Združenog odreda milicije iz Hrvatske u sastavu SSUP-a povlače se sa Kosova.
* 3. 4. - Bugarska komunistička partija menja ime u [[Bugarska socijalistička partija]].
* [[6. 4.]] - Obaveza za istočne Evropljane, van poslovnog putovanja ili paket aranžmana, da kupe dinara u vrednosti $200 na ulazu u Jugoslaviju.
* [[7. 4.]] - Požar na feribotu ''MS Scandinavian Star'' između Norveške i Danske, 159 mrtvih.
* [[8. 4.]] (Cvjetnica) - Veliki predizborni miting HDZ u Zagrebu.
[[Datoteka:Twin Peaks title.svg|mini|''[[Twin Peaks]]'']]
* 8. 4. - Prva epizoda ''[[Twin Peaks]]'' na ABC (30 epizoda u dve sezone, film ''[[Twin Peaks: Fire Walk with Me]]'' 1992 i sezona od 18 epizoda 2017; u SFRJ preko TV Novi Sad od 1. aprila 1991).
* 8. 4. - Treći izbori u Grčkoj za 10 meseci, ponovo pobeđuje [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova Demokracija]], [[Konstantinos Micotakis]] konačno može formirati vladu (do 1993).
* 8. 4. - [[Nepal]]ski kralj Birendra ukida, nakon nereda, zabranu političkih partija.
* [[8. 4.|8]], [[12. 4.|12]] i [[22. 4.]] - [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Slovenia.svg|25px|Grb SR Slovenije]] Prvi demokratski izbori u [[Slovenija|Sloveniji]] - pobeda koalicije [[DEMOS]] (54% glasova) na parlamentarnim i [[Milan Kučan|Milana Kučana]] na predsedničkim izborima (DEMOS se zalaže za suverenitet i ekonomsku nezavisnost).
{{Dvostruka slika|right|Croatian Parliamentary Election Results 1990.png|180|Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990, vijeća općina.png|180|Izbori za Sabor SRH|Izbori za Vijeća općina}}
* [[13. 4.]] - Sovjetska vlada priznala krivicu za [[Katinjski masakr]].
* [[14. 4.]] - Gorbačov uvodi blokadu goriva i druge robe Litvaniji - ovi su ranije prekinuli dostavu goriva sovjetskim jedinicama.
* april - Turisti traže gljivu [[smrčci|smrčak]] u okolini sela [[Preljubovići]] na Romaniji zbog navodnih afrodizijačkih svojstava&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/04/14/Mushroom-said-to-restore-sexual-prowess/9861640065600/ Mushroom said to restore sexual prowess]. upi.com Archives April 14, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[16. 4.]] - Republički SUP Srbije preuzima sve poslove javne i državne bezbednosti na Kosovu.
* [[18. 4.]] - Predsedništvo SFRJ ukinulo vanredno stanje na Kosovu, uvedeno u februaru 1989, i amnestiralo 108 političkih zatvorenika.
* [[22. 4.]] i [[6. 5.|6]] - [[7. 5.]] - [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Croatia.svg|25px|Grb SR Hrvatske]] [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|Izbori u Hrvatskoj]] za tri vijeća [[Hrvatski sabor|Sabora]]: ubjedljiva pobeda [[HDZ]]-a - sa 42% glasova dobivaju 205 (58%) zastupnika; stranka se zalaže za konfederaciju nezavisnih država i uklanjanje Srba sa utjecajnih položaja (pominje se i referendum o granicama BiH u slučaju raspada SFRJ&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1990/04/26/world/evolution-in-europe-victory-seen-for-nationalists-in-yugoslav-republic.html?scp=9&amp;sq=croatia&amp;st=nyt Evolution in Europe; Victory Seen for Nationalists in Yugoslav Republic], The New York Times Published: April 26, 1990&lt;/ref&gt;).
* [[24. 4.]] - [[Azem Vlasi]] oslobođen optužbi za izazivanje štrajkova i protesta prethodne godine, oslobođeno i ostalih 14 lica kojima je suđeno zajedno s njim (bio uhapšen u martu [[1989]]).
* 24. 4. - [[Nursultan Nazarbajev]] predsednik Kazaške SSR (od 1991. nezavisnog [[Kazahstan]]a).
[[Datoteka:1990 s31 IMAX view of HST release.jpg|mini|200px|[[Svemirski teleskop Hubble]] postavljen u svemiru]]
* 24. 4. - [[Spejs šatl]]om &quot;Diskaveri&quot; lansiran [[Svemirski teleskop Hubble]] - glavno ogledalo loše polirano, što će biti korigovano u misiji 1993.
* [[25. 4.]] - Socijaldemokratski kandidat za nemačkog kancelara [[Oskar Lafontaine]] teško povređen u napadu poremećene žene nakon predizbornog skupa.
* [[26. 4.]] - [[27. 6.]] - [[JNA]] razoružava [[teritorijalna odbrana|TO]] Slovenije i Hrvatske.
* [[28. 4.]] - Dublinski samit EZ: posvećenost političkoj uniji, Istočna Nemačka će biti uključena u EZ, bliskije veze sa istočnim zemljama.
* [[april]] - Sastanak predstavnika zemalja &quot;Pentagonale&quot; ([[Italija]], [[Jugoslavija]], [[Mađarska]], [[Čehoslovačka]], [[Poljska]]) u [[Bratislava|Bratislavi]] (i opet u [[Venecija|Veneciji]] u julu).

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:ESC1990.jpg|thumb|150px|[[Pjesma Eurovizije 1990.]] u [[Zagreb]]u]]
* [[4. 5.]] - Poslednji put sirena u 15:05, na godišnjicu [[Tito]]ve smrti, demonstracije u Beogradu.
* 4. 5. - [[Latvijska SSR]] objavila nelegalnim priključenje [[SSSR]]-u [[1940]]. (najava nezavisnosti), promenjeno ime u Republika Latvija.
* [[5. 5.]] - [[Pjesma Eurovizije 1990.]] u [[Zagreb]]u - pobjeđuje [[Toto Cutugno]] (''Insieme: 1992''), [[Tajči]] je sedma.
* [[8. 5.]] - Građani Albanije dobili pravo na pasoš i religiozna uverenja; zemlju je 11-13. 5. posetio generalni sekretar UN.
* [[13. 5.]] - [[Izgredi na utakmici Dinamo-Crvena zvezda|Maksimir]]: Na fudbalskoj utakmici u [[Zagreb]]u, između beogradske [[FK Crvena Zvezda|Crvene zvezde]] i zagrebačkog [[Dinamo|Dinama]] došlo do velikog sukoba navijača dva kluba - povređeno 79 policajaca i 59 gledalaca.
[[Datoteka:Borisav Jovic cropped.jpg|mini|120px|[[Borisav Jović]] (2009)]]
* [[15. 5.]] - Rotacija u [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništvu SFRJ]], na čelo dolazi [[Borisav Jović]] (predstavnik uže Srbije).
* [[16. 5.]] - [[Lojze Peterle]] iz DEMOS-a postaje prvi demokratski premijer Slovenije. Zalaže se za konfederalni sistem u Jugoslaviji, u protivnom nezavisnost Slovenije.
* [[17. 5.]] - Oduzimanje oružja [[teritorijalna odbrana|Teritorijalnim odbranama]] u Sloveniji i Hrvatskoj (i [[BiH]]?).
* 17. 5. - [[Svetska zdravstvena organizacija]] zvanično skinula [[homoseksualnost]] sa spiska mentalnih oboljenja (Dan borbe protiv [[homofobija|homofobije]]).
* [[18. 5.]] - Posle napada na člana [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|SDS]] u [[Benkovac|Benkovcu]], [[Miroslav Mlinar|Miroslava Mlinara]], ova stranka odlučila da povuče svojih pet zastupnika iz Sabora.
* 18. 5. - Sporazum o monetarnoj uniji Istočne i Zapadne [[Nemačka|Nemačke]] od 1. 7. - prvi korak ka ujedinjenju.
* [[19. 5.]] - Makedonski demonstranti blokirali granične prelaze prema Grčkoj, tražeći prava za svoje tamošnje sunarodnike, makedonska skupština kritikuje saveznu vladu zbog &quot;neefikasnosti u rešavanju otvorenih pitanja sa Grčkom&quot;.
* [[20. 5.]] - Predsednički i parlamentarni izbori u [[Rumunija|Rumuniji]], ubedljiva pobeda [[Jon Ilijesku|Jona Ilijeskua]] i Fronta nacionalnog spasa.
* 20. 5. - [[Monika Seleš]] pobedila [[Štefi Graf]] u finalu German Opena.
* [[22. 5.]] - {{flag|Jemen}}: ujedinjenje [[Sjeverni Jemen|Sjevernog]] i [[Južni Jemen|Južnog Jemena]].
* 22. 5. - Izdat [[Windows 3.0]], prva verzija u široj upotrebi.
* [[25. 5.]] - [[Ante Marković]] najavio osnivanje partije.
* [[26. 5.]] - U [[Sarajevo|Sarajevu]] osnovana [[Stranka demokratske akcije]].
* 26. 5. - Plenarni sastanak SKJ se razišao posle tri sata, nisu došli delegati iz Slovenije, Hrvatske i Makedonije - određen 29. septembar za nastavak&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/05/26/Yugoslav-communists-divided/3748643694400/ Yugoslav communists divided]. upi.com Archives May 26, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[27. 5.]] - Prvi demokratski izbori u [[Burma|Burmi]] od [[1960]], pobeđuje Nacionalna liga za demokratiju [[Aung San Suu Kyi]] ali vojna hunta poništava rezultate (sledeći izbori [[2010]]).
[[Datoteka:FranjoTudmanleft.jpg|thumb|180px|[[Franjo Tuđman]], prvi predsjednik RH (1990-99)]]
* [[28. 5.]] - Borisav Jović ispred Predsedništva SFRJ predstavio plan od 13 tačaka, &quot;hitne mere za zaštitu teritorijalnog i političkog integriteta zemlje&quot;.
* [[29. 5.]] - [[Boris Jeljcin]] dolazi na čelo Vrhovnog sovjeta [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]].
* 29. 5. - Kongresmen Tom Lantos i bivši kongresmen Joe DioGuardi posetili Đakovicu, Lantos podržava Kosovo republiku - zatim posećuju Albaniju kao prvi američki zvaničnici u toj zemlji.
* 29. 5. - Potpisan sporazum o osnivanju [[Evropska banka za obnovu i razvoj|Evropske banke za obnovu i razvoj]].
* [[30. 5.]] - Konstituiran Sabor SR Hrvatske, vlast preuzima [[Hrvatska demokratska zajednica]]. [[Franjo Tuđman]] izabran za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, [[Stjepan Mesić]] za predsjednika Republičko izvršnog vijeća (premijera), [[Žarko Domljan]] za predsjednika Sabora. Tuđman najavljuje novi ustav, zajednicu sa drugim narodima SFRJ vidi kao konfederaciju, ugovorni savez suverenih država (slavlje u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj, [[Dan državnosti RH]] do 2001).
* 30. 5. - Evropska zajednica želi bliže veze sa Jugoslavijom, predlaže 1,08 milijardi dolara zajmova za pet godina, dve trećine za saobraćaj&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/05/30/Yugoslavias-Croatia-taps-nationalists-as-leaders/8333644040000/ Yugoslavia's Croatia taps nationalists as leaders]. upi.com Archives May 30, 1990&lt;/ref&gt;.
* 30. 5. - Jak zemljotres u Rumuniji, osetio se i susednim zemljama.
* 30. 5. - U Vašingtonu počinje samit Buš-Gorbačov.
* [[31. 5.]] - Upadom nacionalista prekinuta predstava &quot;Sveti Sava&quot; u [[Jugoslovensko dramsko pozorište|JDP]].

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Blokirani prelazi na grčko-jugoslovenskoj granici - protest Makedonaca na tretman od strane grčkih vlasti (još veća blokada [[16. 6.]]).
* 1. 6. - Izdata novčanica od 50 dinara (dječak).
* 1. 6. - SAD i SSSR potpisuju ugovor o prestanku proizvodnje [[Hemijsko ratovanje|hemijskog oružja]] i uništenju zaliha.
* 1. 6. - Prikazan film ''[[Total Recall]]''.
* 1 - 3. 6. - U Kuala Lumpuru održan prvi samit [[Grupa 15|Grupe 15]] zemalja u razvoju, među kojima je i Jugoslavija.
* [[3. 6.]] - [[Nogometna utakmica Jugoslavija-Nizozemska 1990.|Prijateljska utakmica Jugoslavija-Nizozemska]] u Zagrebu - izviždana himna &quot;Hej Slaveni&quot;.
* [[4. 6.]] - Neredi u gradu [[Oš]], u [[Kirgiska SSR|Kirgiskoj SSR]], između Kirgiza i Uzbeka.
* [[7. 6.]] - Mitropolit lenjingradski izabran za [[Patrijarh moskovski Aleksije II|patrijarha moskovskog Aleksija II]] (do 2008).
* [[8. 6.]] - Novi hrvatski delegati u Veću republika i pokrajina Savezne skupštine, među kojima i osam iz HDZ, čime skupština prvi put od 1945. postaje višestranačka (Slovenija zadržala stare delegate)&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/06/08/Yugoslavias-first-multi-party-Parliament-in-45-years/4815644817600/ Yugoslavia's first multi-party Parliament in 45 years]. upi.com Archives June 8, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[8. 6.|8]] - [[9. 6.]] - Prvi slobodni izbori u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] od [[1946]], relativnu većinu osvaja Građanski forum.
* [[8. 6.]] - [[8. 7.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.]] se održava u Italiji; Zapadna Nemačka osvaja treću titulu.
* [[9. 6.]] - [[Monika Seleš]] (16) osvojila [[Roland Garros]] (French Open) pobedom nad [[Steffi Graf]] - prva Monikina [[Grand Slam]] titula. [[Goran Ivanišević]] na istom turniru iznenadio eliminisavši [[Boris Beker|Borisa Bekera]].
* [[10. 6.]] - Tuča zapadnonemačkih i jugoslovenskih navijača u Milanu.
* 10. 6. - British Airways Flight 5390: nakon što je otpao prozorski panel u kokpitu, pilot zamalo isisan iz aviona.
* [[10. 6.]] i [[17. 6.]] - Višestranački izbori u [[Narodna Republika Bugarska|Bugarskoj]], relativna većina za [[Bugarska socijalistička partija|Bugarsku socijalističku partiju]], bivše komuniste.
* [[11. 6.]] - [[Šrilankanski građanski rat]]: Tamilski tigrovi masakrirali najmanje 600 nenaoružanih policajaca.
* [[12. 6.]] - Deklaracija o državnom suverenitetu [[Ruska Sovjetska Federalna Socijalistička Republika|Ruske Federacije]] (kasnije Dan Rusije).
* 12. 6. - Lokalni izbori u [[Alžir]]u, prvi demokratski od [[1962]]: većinu opština i provincija osvaja [[Front islamskog spasa]].
* [[13. 6.]] - Prvi protestni miting opozicije u Beogradu - traži se zakazivanje višestranačkih izbora i da novi ustav donese nova skupština. Intervencija policije u Takovskoj ulici, ispred zgrade Televizije, lakše povređeni [[Dragoljub Mićunović]] i [[Borislav Pekić]] i još nekoliko desetina okupljenih, zbog čega se prekida učešće u okruglom stolu i traži ostavka ministra Radmila Bogdanovića (protestni miting 27. juna).
* [[14. 6.]] - ''Mineriada'': rudari u [[Bukurešt]]u rasturili šatorsko naselje protestujućih studenata i demolirali redakcije nekih listova i središta opozicionih stranaka. Evropska zajednica kaže da će Rumuniji biti uskraćena pomoć.
* [[jun]] - [[Vojislav Šešelj]] se razišao sa [[SPO]], osniva [[Srpski četnički pokret]].
* jun - Nemačka daje zajam od pet milijardi maraka Sovjetskom Savezu.&lt;ref name=&quot;KieningerMoney&quot;&gt;Kieninger, Stephan ''Money for Moscow: The West and the Questionof Financial Assistance for Mikhail Gorbachev''&lt;/ref&gt; 
* jun? - Prvak Jugoslavije u fudbalu Crvena zvezda, u kup UEFA idu Dinamo i Partizan.
* jun - [[J. K. Rowling]] počinje pisati ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' (objavljen 1997).
* jun? - [[Predrag J. Marković]] pobednik &quot;[[Kviskoteka|Kviskoteke]]&quot;&lt;ref&gt;[http://yugopapir.blogspot.com/2014/08/predrag-markovic-pobednik-kviskoteke-i.html Predrag Marković, pobednik &quot;Kviskoteke&quot;...]. yugopapir.blogspot.com&lt;/ref&gt;.
* [[19. 6.]] - [[Šengenski sporazum]] iz 1985. dopunjen Šengenskom konvencijom: ukidanje unutrašnjih kontrola na granici i politika zajedničkih viza - [[Šengenski prostor]] ustanovljen 1995.
* [[21. 6.]] - Seljaci nakratko blokirali autoputeve kod Beograda (u stvari Novi Sad i Subotica), traže 26 centi za kilogram pšenice, umesto 17 koliko je odredila savezna vlada (na čikaškoj berzi je 15)&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/06/21/Farmers-block-roads-demanding-higher-wheat-price/9524645940800/ Farmers block roads demanding higher wheat price]. upi.com Archives June 21, 1990&lt;/ref&gt;.
* 21. 6. - Svetska banka objavila 292 miliona dolara zajmova za modernizaciju i održavanje puteva u SFRJ.
* 21. 6. - Mandžil-rudbarski zemljotres na severozapadu Irana, procenjeno 35.000–50.000 žrtava.
* 21. 6. - Simultana deklaracija dva nemačka parlamenta priznaje granicu sa Poljskom.
* [[22. 6.|22]]. i [[29. 6.]] - Prvi višestranački izbori ikad u [[Mongolija|Mongoliji]], pobeđuje vladajuća Mongolska narodna revolucionarna partija.
* [[23. 6.]] - [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavska SSR]] proglasila suverenost.
* [[24. 6.]] - Zaređene prve [[Anglikanci|anglikanske]] sveštenice u [[UK]].
* [[25. 6.]] - Slobodan Milošević se obraća skupštini: raspisan referendum o redosledu izbora i donošenja ustava; zalaže se za federaciju i jaču centralnu vladu; u slučaju konfederacije, granice republika moraju biti promenjene&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/06/25/Serbian-president-at-odds-with-other-Yugoslav-republics/4355646286400/ Serbian president at odds with other Yugoslav republics]. upi.com Archives June 25, 1990&lt;/ref&gt;.
* 25. 6. - Slovenija najavljuje novi ustav kao &quot;suverene države&quot; a ne &quot;federalne jedinice&quot;, izjavljuje predsednik Kučan.
* [[26. 6.]] - Vlasti Srbije zatvorile Skupštinu Kosova.
* 26. 6. - Mađarski parlament glasao za povlačenje iz Varšavskog pakta do kraja 1991.
* [[27. 6.]] - Osnivanje zajednice općina Sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]] ([[Knin]], [[Obrovac]], [[Benkovac]], [[Donji Lapac]], [[Gračac]], [[Titova Korenica]]).
* [[28. 6.]] - [[Televizija Politika]] počinje s emitovanjem u Beogradu, prva televizija van RTV Beograd.
* [[29. 6.]] - Po odluci [[Hrvatski sabor|Sabora]], Radiotelevizija Zagreb postaje [[Hrvatska radiotelevizija]].
* 29. 6. - Ante Marković u obraćanju skupštini predlaže privatizaciju državne industrije i poziva na bržu političku reformu.
* 29. 6. - Otkrivena jama [[Jazovka]] u [[Žumberak|Žumberku]], sa ostacima žrtava iz [[1945]].
* [[30. 6.]] - Četvrtfinale [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Svetskog prvenstva]]: [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] izgubila 3:2 na penale od Argentine, kasnijih vicešampiona.
* 30. 6. - Litvanija je, pod pritiskom Moskve i Vašingtona, suspendovala odluku o nezavisnosti na šest meseci.
* [[30. 6.]] - [[7. 7.]] - 37. [[Pulski filmski festival]], posljednji jugoslavenski: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Gluvi barut]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/37-pulski-filmski-festival/ 37. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170423034401/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/37-pulski-filmski-festival/ |date=2017-04-23 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Ujedinjenje Njemačke]]: stupa na snagu monetarna unija i integracija gospodarstava dvije Njemačke, napuštena [[unutarnja njemačka granica]] (danas dio [[Europski zeleni pojas|Europskog zelenog pojasa]]).
* [[1. 7.|1]] - [[2. 7.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|25px]] Referendum u Srbiji: prvo doneti novi ustav pa onda održati višestranačke izbore.
* [[2. 7.]] - Skupština Slovenije usvojila Deklaraciju o punoj suverenosti Republike Slovenije (prvenstvo republičkog ustava i zakona nad saveznim).
* 2. 7. - Albanski delegati Skupštine SAP Kosova ispred zgrade skupštine doneli Ustavnu deklaraciju kojom su Kosovo proglasili republikom u sastavu Jugoslavije.
* 2. 7. - Hiljade Albanaca upale u zapadne ambasade u Tirani, u avgustu pušteni u Italiju.
* 2. 7. - Stampedo u pešačkom tunelu kod [[Mecca|Mecce]], 1.426 poginulih.
* 2 - 13. 7. - [[XXVIII kongres KPSS]] - poslednji. [[Boris Jeljcin]] napustio partiju nakon što nisu prihvaćeni njegovi liberalni predlozi.
* [[3. 7.]] - Pismo kninske milicije saveznom sekretaru Gračaninu: ne žele nove oznake ni naziv &quot;redarstvo&quot;. Ministar Boljkovac dolazi u posjetu dva dana kasnije, dočekan mitingom.&lt;ref&gt;Sekula-Gibač, Vučur. [https://hrcak.srce.hr/file/319586 Služba unutarnjih poslova i policajci srpske nacionalnosti na pobunom zahvaćenom području u Sjevernoj Dalmaciji, Lici i na Banovini 1990. godine]. hrcak.srce.hr&lt;/ref&gt;
* [[4. 7.]] - U Titovom [[Drvar]]u održan miting SDS, mada je bio zabranjen, govori [[Jovan Rašković]].
* 4. 7. - Grupa 24 bogate zemlje će proširiti pomoć istočnoj Evropi, uz Poljsku i Mađarsku, dobiće je i Istočna Nemačka, Čehoslovačka, Jugoslavija i Bugarska&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/07/04/West-extends-aid-to-East-bloc-except-Soviets/3631647064000/ West extends aid to East bloc -- except Soviets]. upi.com Archives July 4, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[5. 7.]] - Skupština SR Srbije raspušta Skupštinu i Izvršno veće SAP Kosova, smenjeni urednici i direktori novina i RTV stanica na albanskom (faktički kraj autonomije). Albanci stupaju u masovni štrajk [[9. 7.]].
* [[6. 7.]] - Telohranitelji [[Somalija|somalskog]] predsednika [[Siad Barre|Siada Barrea]] ubili 65 demonstranata tokom fudbalskog meča.
* 6. 7. - Bugarski predsednik [[Petar Mladenov]] podneo ostavku.
* [[8. 7.]] - [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] pobjedom od 1-0 nad [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]] osvojila [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Italija 1990.|Svjetsko nogometno prvenstvo]].
* 8. 7. - Misa i ceremonija pomirenja u [[Kočevski Rog|Kočevskom Rogu]], u Sloveniji.
* [[11. 7.]] - Mirni protesti u Prištini, Predsedništvo SFRJ podržalo mere Srbije na Kosovu.
* [[12. 7.]] - U Sarajevu osnovana [[SDS BiH]], predsednik stranke [[Radovan Karadžić]].
* 12 - 22. 7. - Svetsko prvenstvo u košarci za žene održano u Maleziji: SAD 1, Jugoslavija 2.
* [[13. 7.]] - Prikazan film ''[[Ghost (film, 1990)|Ghost]]'', najunosniji ove godine.
* [[14. 7.]] - Osnovana [[Liga socijaldemokrata Vojvodine]].
* [[15. 7.]] - Osnovan [[DSHV]], prva stranka Hrvata u Vojvodini nakon uvođenja višestranačja u Vojvodini za vrijeme SFRJ.
* 15. 7. - [[Vuk Drašković]] u &quot;Srpskoj reči&quot;: u slučaju konfederacije, Srbiji treba da pripadne ono što je unela u Kraljevinu Jugoslaviju, plus teritorije gde su Srbi bili u većini 6. aprila 1941.; bez autonomije za Kosovo.
* [[14. 7.|14]] - [[16. 7.]] - Sastanak [[Mihail Gorbačov|Gorbačov]] - [[Helmut Kohl|Kohl]] u Moskvi i Stavropolju - Gorbačov pristaje da ujedinjena Nemačka bude u [[NATO]], sovjetska vojska će se povući iz Nemačke za 3-4 godine, cena naknadno utvrđena na 20 milijardi maraka&lt;ref name=&quot;KieningerMoney&quot; /&gt;.
* [[16. 7.]] - Luzonski zemljotres na Filipinima, preko 1.600 mrtvih.
* 16/[[17. 7.]] - [[Savez komunista Srbije]] i Socijalistički savez radnog naroda Srbije se u ujedinjuju u [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističku partiju Srbije]] na čelu sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] (vladajuća partija do 2000/01).
* [[21. 7.]] - Održan koncert ''The Wall – Live in Berlin''.
[[Datoteka:Croatia CoA 1990.svg|mini|100px|Šahovnica]]
* [[25. 7.]] - Hrvatski Sabor usvaja Amandmane LXIV. do LXXV. na Ustav SR Hrvatske. Briše se &quot;Socijalistička&quot; iz naziva, mjenjaju se državni simboli (»[[grb Hrvatske|šahovnica]]«) i nazivi dužnosnika&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_07_31_610.html Odluka o proglašenju Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske]. narodne-novine.nn.hr&lt;/ref&gt;.
* 25. 7. - U [[Srb]]u održan sabor Srba, &quot;ustanak bez oružja&quot;, na kojem je usvojena Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda i osnovano Srpsko nacionalno vijeće kao organ Srba u Hrvatskoj; Tuđman smatra da se time želi Hrvatska pretvoriti u Kosovo i iznuditi vojna intervencija&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/07/25/Serbs-declare-autonomy-within-Croatia/4793648878400/ Serbs declare autonomy within Croatia]. upi.com Archives July 25, 1990&lt;/ref&gt;.
* 25. 7. - Anketa naručena od savezne vlade tvrdi da 79% Jugoslovena podržava njenu politiku, 24% je za federaciju, 21% za konfederaciju i 7% za raspad zemlje&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/07/25/Poll-prime-minister-has-popular-support/3066648878400/ Poll: prime minister has popular support]. upi.com Archives July 25, 1990&lt;/ref&gt;. Inflacija u ovom mesecu je skočila na 2,2%&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/08/06/Yugoslavia-inflation-rate-rises-to-22-percent-in-July/7515649915200/ Yugoslavia inflation rate rises to 2.2 percent in July]. upi.com Archives Aug. 6, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[26. 7.]] - Zakon o osnutku [[Hrvatska izvještajna novinska agencija|Hrvatske izvještajne novinske agencije]] – HINA-e
* [[27. 7.]] - Muslimanska grupa Jamaat al Muslimeen pokušava državni udar na [[Trinidad i Tobago|Trinidad i Tobagu]], stradalo najmanje 26 ljudi.
* 27. 7. - [[Beloruska SSR]] proglašava suverenost.
* [[28. 7.]] - [[Alberto Fujimori]] postaje predsednik [[Peru]]a (do 2000).
* [[29. 7.]] - Predsednik [[SIV]]-a [[Ante Marković]] na mitingu na [[Kozara|Kozari]] objavljuje osnivanje stranke, [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga Jugoslavije]].
* [[30. 7.]] - Poslanik Ian Gow je poslednji britanski političar ubijen od IRA-e.
* [[31. 7.]] - Tjednik &quot;Danas&quot; objavljuje transkript tajnog razgovora Tuđman-Rašković, kompromitujući po ovog drugog - radikalniji [[Milan Babić]] preuzima prevlast u SDS od jeseni&lt;ref name=&quot;Caspersen2010&quot;&gt;{{cite book|author=Nina Caspersen|title=Contested Nationalism: Serb Elite Rivalry in Croatia and Bosnia in the 1990s|url=https://books.google.com/books?id=UtYcqAF1EegC&amp;pg=PA52|date=30 January 2010|publisher=Berghahn Books|isbn=978-1-84545-791-4|pages=52–}}&lt;/ref&gt;.
* 31. 7. - Štrajk upozorenja jugoslovenske metalske industrije - British Steel preporučuje da se zatvori osam od 12 preduzeća te grane i otpusti 50 od 110 hiljada zaposlenih&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/07/31/Yugoslav-metal-workers-stage-one-hour-warning-strike/5545649396800/ Yugoslav metal workers stage one-hour warning strike]. upi.com Archives July 31, 1990&lt;/ref&gt;.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - U Veneciji održan prvi sastanak Pentagonalne inicijative (Jugoslavija, Italija, Mađarska, Austrija i Čehoslovačka) - za političku i ekonomsku saradnju u cilju stabilnosti na kontinentu (od 1992. [[Srednjoeuropska inicijativa]]).
* 1. 8. - [[Želju Želev]] postaje prvi nekomunistički predsednik [[Bugarska|Bugarske]] (do 1997).
[[Datoteka:Iraqi Governorates (1990-1991).svg|mini|220px|Irak sa Kuvajtom kao 19. muhafazom]]
* [[2. 8.]] - '''[[Prvi zalivski rat]]''': Irak invadirao [[Kuvajt]] i ubrzo ga proglasio za 19. muhafazu (provinciju).
* [[3. 8.]] - Hrvatsko ministarstvo pravde zabranilo održavanje referenduma o srpskoj autonomiji.
* [[5. 8.]] - Svečano postrojavanje polaznika prvog „Tečaja za obuku policijskih službenika“, odnosno pripadnika „Prvog hrvatskog redarstvenika“ u Zagrebu.
* [[6. 8.]] - Premijerka [[Pakistan]]a [[Benazir Bhutto]] smenjena pod optužbom korupcije (vratiće se 1993-96).
* 6. 8. - Savet bezbednosti UN naređuje trgovački embargo protiv Iraka.
* [[7. 8.]] - [[Afrički nacionalni kongres]] [[Nelson Mandela|Nelsona Mandele]] odustao je, posle 29 godina, od oružane borbe protiv vlasti bele manjine u [[Južnoafrička Republika|Južnoj Africi]], a zauzvrat je vlada te zemlje prihvatila razgovore o okončanju sistema [[aparthejd]]a.
* 7. 8. - Operacija Pustinjski štit: predsednik [[George H. W. Bush]] šalje vojsku u [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]] protiv Iraka. Dolazak &quot;nevernika&quot; u &quot;Zemlju dve džamije&quot; je naljutio [[Osama bin Laden|Osamu bin Ladena]].
* [[10. 8.]] - &quot;[[Magellan (svemirska sonda)|Magellan]]&quot; u orbiti oko [[Venera (planeta)|Venere]], misija traje do 1994.
[[Datoteka:Church of St. Clement of Ohrid, Skopje, Macedonia (50353019477).jpg|mini|[[Hram Sv. Klimenta Ohridskog]]]]
* [[12. 8.]] - U Skoplju je osvećen [[Hram Sv. Klimenta Ohridskog]], saborna crkva tada nepriznate [[Makedonska pravoslavna crkva|MPC]].
* 12. 8. - Izbijaju sukobi između [[Xhosa|Xhosi]] i [[Zulu]]a u Južnoj Africi, ima oko 500 stradalih.
* [[13. 8.]] - [[Borisav Jović]], predsednik Predsedništva SFRJ, primio delegaciju iz Knina koja ga je informisala o »ugroženosti Srba u Hrvatskoj«.
* [[14. 8.]] - Hrvatski predsednik Tuđman upozorava opštine koje budu učestvovale u referendumu da će ostati bez finansijske pomoći.
* 14. 8. - Slovenačka vlada izjavljuje da će smanjiti broj regruta za JNA, samo 15% može služiti van republike.
[[Datoteka:SAO 1990.png|300px|mini|Proglašene srpske autonomne oblasti]]
* [[17. 8.]] - '''[[Balvan revolucija]]''' otpočinje pobunom [[Hrvatski Srbi|srpskog]] stanovništva u Kninu i okolini protiv nove hrvatske vlasti, inicirana pokušajem hrvatske policije da uzme oružje iz stanica u [[Benkovac|Benkovcu]] i [[Obrovac|Obrovcu]] (na čelu kninskih milicajaca [[Milan Martić]]). Tri helikoptera MUP RH presretnuta od strane zrakoplova JNA (danas dan [[Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH|zrakoplovne jedinice]]).
* [[18. 8.]] - U Sarajevu osnovana [[HDZ BiH]], v.d. predsjednika je [[Stjepan Kljuić]].
* [[19. 8.]] - [[2. 9.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|25px]] Referendum Srba u Hrvatskoj o autonomiji: široko definisano biračko pravo, 99,7% &quot;za&quot;.
* [[19. 8.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] Pobedom nad SSSR na prvenstvu u Argentini, Jugoslavija po treći put postala prvak sveta u košarci; u timu prvenstva su [[Toni Kukoč]] (MVP) i [[Vlade Divac]]; [[Dražen Petrović]] je deveti strelac prvenstva. Očekuje se da će Jugoslavija vladati svetskom košarkom, ako SAD ne pusti NBA igrače u reprezentaciju&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/08/20/Yugoslavia-Team-of-the-90s/7090651124800/ Yugoslavia: Team of the '90s]. upi.com Archives Aug. 20, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[22. 8.]] - [[Turkmenska SSR]] proglasila suverenost.
* [[23. 8.]] - [[Armenska SSR]] proglašava suverenost i mjenja ime u Republika Armenija.
* [[24. 8.]] - Na vanrednom zasedanju hrvatskog Sabora zbog nemira u Kninskoj krajini, usvojena Rezolucija o zaštiti ustavnog poretka i o nacionalnim pravima u Hrvatskoj. Za člana Predsedništva SFRJ iz Hrvatske, umjesto [[Stipe Šuvar]]a, izabran [[Stjepan Mesić]] (zauzima položaj [[19. 10.]]).
* [[26. 8.]] - Najveća katastrofa u jugoslovenskom rudarstvu: u jami &quot;Dobrnja-jug&quot; rudnika [[Kreka]] od eksplozije poginulo 180 rudara.
* 26. 8. - Demonstranti u Sofiji zapalili sedište Bugarske socijalističke partije.
* [[26. 8.]] - [[2. 9.]] - [[Datoteka:Athletics pictogram.svg|25px]] [[Evropsko prvenstvo u atletici 1990.]] u [[Split]]u. Neke medalje: [[Dragutin Topić]] zlato ([[skok u vis]]), [[Borut Bilač]] bronza ([[skok u dalj]]), [[Snežana Pajkić]] zlato ([[1500 metara]]), [[Biljana Petrović]] srebro (skok u vis).
* [[29. 8.]] - Delegacija američkih republikanskih senatora, na čelu sa [[Bob Dole|Bobom Dolom]] stiže u [[Priština|Prištinu]] - osuda &quot;srpske represije na Kosovu&quot; (istog dana razbijene albanske demonstracije u gradu).
* [[31. 8.]] - Potpisan ugovor o ujedinjenju dve Nemačke.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Izdata novčanica od 10 dinara (djevojčica).
* [[2. 9.]] - [[Datoteka:Flag of Transnistria (state).svg|25px]] [[Pridnjestrovlje]] proglašava nezavisnost od [[Moldova|Moldove]] (ne priznaje ga nijedna članica UN); u novembru dolazi do prvih sukoba (→ [[Rat u Pridnjestrovlju]]).
* [[3. 9.]] - Generalni štrajk Albanaca na Kosovu. Misija Međunarodne Helsinške federacije za ljudska prava proterana 5. septembra.
* 5. i 9. 9. - Šrilankanska vojska ubila 342 civila u dva masakra.
* [[7. 9.]] - Na tajnom sastanku u [[Kačanik]]u delegati raspuštene Skupštine Kosova doneli Ustav Republike Kosovo (tzv. [[Kačanički ustav]], proglašen 13. 9.) - Srbija to smatra nelegalnim, najavljuje krivično gonjenje.
* 7. 9. - Osnovana [[Antiteroristička jedinica Lučko]].
* [[9. 9.]] - Miting [[SPO]] kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], izjava Vuka Draškovića o ostajanju &quot;i bez ruke i bez [tuđeg] barjaka&quot;, sukob milicije i muslimanskih demonstranata.
* 9. 9. - [[Prvi liberijski građanski rat]]: pobunjenički komandant [[Prince Johnson]] uhvatio predsednika [[Samuel Doe|Samuela Doea]] i ubio ga nakon snimljenog mučenja.
* [[10. 9.]] - Papa posvetio [[Bazilika Majke Božje Kraljice mira u Yamoussoukru|Baziliku Majke Božje Kraljice mira u Yamoussoukru]], najveću crkvu na svijetu.
* [[11. 9.]] - Afera &quot;Fočatrans&quot;, sukob između Srba i Muslimana u [[Foča|Foči]]. Srbi demonstrirali u gradu nakon što je iz lokalne autobuske kompanije, čiji je direktor Musliman, otpušteno stotinak Srba - vlada BiH raspustila gradsku vladu i zabranila okupljanja&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/09/11/Four-hurt-in-Yugoslavia-ethnic-unrest/6327653025600/ Four hurt in Yugoslavia ethnic unrest]. upi.com Archives Sept. 11, 1990&lt;/ref&gt;.
* 11. 9. - Predsednik [[George H. W. Bush]] pominje u obraćanju Kongresu cilj [[novi svetski poredak (politika)|novog svetskog poretka]], kao nove ere mira i harmonije, ali se o tome kasnije uglavnom govori u smislu [[novi svetski poredak (teorija zavere)|teorije zavere]].
* [[12. 9.]] - Miting opozicije u Beogradu: &quot;poslednje upozorenje&quot; da se organizuju slobodni izbori, inače bojkot.
* 12. 9. - Potpisan Ugovor o konačnom rešenju u odnosu na Nemačku (&quot;Ugovor Dva plus Četiri&quot;).
* [[13. 9.]] - Oružani okršaj u [[Podujevo|Podujevu]] tokom potrage za nelegalnim oružjem, poginula dva Albanca.
* [[14. 9.]] - Formalni početak [[Projekat ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]] (završetak proglašen 2003).
* [[15. 9.]] - Masovni skup u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]], [[Fikret Abdić]] ulazi u [[Stranka demokratske akcije|SDA]].
* [[septembar]] - Osn. [[Muslimanska bošnjačka organizacija]] ([[Adil Zulfikarpašić]]), odvojena od [[Stranka demokratske akcije|SDA]].
* septembar - Hrvatska vlada naredila razoružanje rezervne milicije u opštinama naseljenim Srbima.
* [[16. 9.]] - Hrvatski specijalci blokirali pristupe [[Jasenovac|Jasenovcu]].
* [[18. 9.]] - [[Vojislav Šešelj|Šešeljevi]] četnici ometaju promociju Reformista u beogradskom Domu omladine, književnik [[Mirko Kovač]] pogođen fotoaparatom u glavu.
* 18. 9. - [[Olimpijske igre 1996]] dodeljene Atlanti - jak kandidat bila i Atina, Beograd ispao u prvom krugu glasanja.
* [[19. 9.]] - [[FK Crvena Zvezda]] igrala 1:1 sa [[FK Grashoper]]om u Beogradu (početak trijumfalnog Kupa šampiona 1990-[[1991|91]].).
* [[20. 9.]] - [[Južna Osetija|Južnoosetska]] autonomna oblast proglasila odvajanje od Gruzije.
* [[22. 9.]] - U Sremskim Karlovcima centralno obeležavanje 300-godišnjice velike [[Seoba Srba|Seobe Srba]] pod Arsenijem Čarnojevićem.
* [[24. 9.]] - &quot;[[Borba (novine)|Borba]]&quot; nije izašla prvi put za 45 godine zbog dugova (od aprila su pod pokroviteljstvom Savezne skupštine, što ih čini jedinim jugoslovenskim novinama).
* 24. 9. - Istočna Nemačka napušta Varšavski pakt, [[Nacionalna narodna armija]] je rasformirana dan pre ujedinjenja.&lt;ref&gt;[http://www.php.isn.ethz.ch/lory1.ethz.ch/collections/coll_gdr/intro2644.html?navinfo=44755#_ftnref3 The GDR in the Warsaw Pact]. php.isn.ethz.ch&lt;/ref&gt;
* [[26. 9.]] - Upadom navijača na teren prekinuta utakmica Hajduk-Partizan, zapaljena jugoslovenska zastava.
* [[27. 9.|27]] - [[30. 9.]] - Masovna okupljanja Srba na [[Banija|Baniji]]. Intervencija snaga MUP Hrvatske i hapšenje 360 ljudi u [[Petrinja|Petrinji]] (specijalci konfiskuju oružje i municiju iz milicijskih stanica i skladišta TO u opštinama naseljenim Srbima). Srbi traže zaštitu u vojnoj kasarni.
* [[28. 9.]] - [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg|border|30px]] Srbija dobila novi [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustav]]. Pokrajine gube atribute državnosti i postaju oblik teritorijalne autonomije; neka ovlašćenja federacije navedena kao republička. Takođe donesen novi izborni zakon za višestranačke izbore, zakazane u decembru.
* 28. 9. - Amandmani na slovenački ustav ističu mirnodopsku komandu nad tamošnjom [[teritorijalna odbrana|Teritorijalnom odbranom]].
* 28. 9. - Srbi odneli oružje iz policijske stanice u Glini, sukob sa policijom u Petrinji.
* [[29. 9.]] - Miting SPO u [[Kosovo Polje|Kosovom Polju]], koji pristalice SPS žele rasturiti (kamenice na Vuka).
* 29. 9. - Donji Lapac, Glina, Dvor na Uni i Obrovac - Srbi uzimaju oružje iz policijskih stanica, sukob sa policijom u Dvoru&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/09/29/Serbs-break-into-police-stations/4993654580800/ Serbs break into police stations]. upi.com Archives Sept. 29, 1990&lt;/ref&gt;, po jedan upucani s obe strane (?).
* [[30. 9.]] - Uveče, blokade na putevima i prugama oko Knina, 2. 10. prekinut saobraćaj prema Splitu i Zadru (&quot;anonimna grupa&quot; traži puštanje pritvorenih Srba).
* septembar - Inflacija u SFRJ skočila na 7% (sa manje od 1% u prethodna dva meseca) zbog većih plata i cena energije.
* septembar-oktobar - ''Ram Rath Yatra'' (&quot;Ramino hodočašće kočijama&quot;): indijska partija [[Bharatiya Janata]] organizuje veliki marš za obnovu/podizanje Raminog hrama u Ajodiji - odgovor na plan indijske vlade da se 27% državnih poslova rezerviše za niže kaste.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1990-1003-400, Berlin, deutsche Vereinigung, vor dem Reichstag.jpg|thumb|220px|[[Reunifikacija Njemačke]]]]
[[Datoteka:East Germany and West Germany. LOC 91685645.jpg|mini|Stare i nove države Njemačke]]
* [[1. 10.]] - Srpsko nacionalno vijeće proglasilo na osnovu plebiscita autonomiju Srba u Hrvatskoj.
* 1. 10. - Vlada Srbije traži od saveznih vlasti da &quot;zaštiti Srbe od represije&quot; u Hrvatskoj; mitinzi u Srbiji i Crnoj Gori - ispred Skupštine govore Vuk Drašković (ako Milošević &quot;neće da se stara o Srbima&quot;, &quot;opozicija će odgovoriti na objavu rata od strane ustaških vlasti Srbima u Hrvatskoj&quot;) i Vojislav Šešelj.
* 1. 10. - Počinje [[Ruandanski građanski rat]] između Ruandanskog patriotskog fronta i predsednika [[Juvénal Habyarimana|Habyarimane]].
* [[2. 10.]] - Vanredno zasedanje saveznog predsedništva - bez dogovora za rešenje konflikta u Hrvatskoj, odbačeni slovenački amandmani o komandi nad Teritorijalnom odbranom (TO).
* 2. 10. - Hrvatska objavljuje povlačenje specijalne policije iz srpskih gradova i amnestiju za one koji vrate ukradeno oružje, puštanje uhapšenih.
* 2. 10. - Vuk Drašković objavljuje da SPO prekida predizborne aktivnosti - ali u opoziciji je neslaganje oko eventualnog bojkota.
* 2. 10. - Prilikom sletanja na aerodrom Guangzhou Baiyun, otmičar oteo kontrole i udario u dva aviona, ukupno 128 mrtvih.
[[Datoteka:EC12-1990 European Community map enlargement.svg|mini|left|200px|[[Evropska zajednica]] 1990-95.]]
* [[3. 10.]] - {{flagicon|Nemačka}} [[Reunifikacija Njemačke]]; [[Njemačka demokratska republika|Njemačka Demokratska Republika]] (Istočna) se raspušta; namjesto 14 okruga je obnovljeno pet država, koje se priključuju [[Savezna Republika Njemačka|Saveznoj Republici Njemačkoj]] (Zapadnoj, sada jedinstvenoj); grad [[Berlin]] je ujedinjen i označen za glavni grad.
** Ovim su prošireni i [[Evropska zajednica]] i [[NATO]]
* [[4. 10.]] - Počinje povlačenje hrvatskih specijalnih policijskih snaga iz srpskih krajeva - napetost popušta, ali železnički saobraćaj prema moru i dalje prekinut.
* 4. 10. - Zastupnik Sabora [[Ivan Bobetko]] gađao kolegu [[Radoslav Tanjga|Tanjgu]] iz [[SDS]] aktovkom, nakon što je ovaj rekao da je hrvatska vlast ustašoidna.
* 4. 10. - Vojna policija JNA ušla u, već ispražnjeni, štab slovenačke Teritorijalne obrane - po naređenju saveznog predsedništva nakon što je predsednik Kučan postavio novog komandanta TO.
* [[6. 10.]] - Objavljen projekat [[Nacrt Ugovora o jugoslavenskoj konfederaciji 1990.|konfederalnog modela jugoslovenske zajednice]], koji su predsedništva Hrvatske i Slovenije 3. oktobra dostavila Predsedništvu SFRJ: savez nezavisnih država sa zajedničkim tržištem.
* [[7. 10.]] - Srbija prekinula razgovore sa saveznom vladom o Kosovu, jer su se dva njena člana sastajala sa albanskim predstavnicima.
* [[8. 10.]] - [[Prva intifada]]: neredi kod [[Kupola na stijeni|Kupole na stijeni]], ubijeno 17 Palestinaca.
* 8. 10. - U Njujorku počinje peti i poslednji meč između Kasparova i Karpova, kontroverza oko toga što Kasparov igra pod (starom) ruskom trobojkom.
* [[10. 10.]] - [[SSSR]] i [[Nemačka]] potpisali ugovor o povlačenju sovjetskih vojnika iz Nemačke (380.000 vojnika i 220.000 članova porodice).
* 10. 10. - Devojčica Nayirah &quot;svedoči&quot; da su irački vojnici u Kuvajtu vadili bebe iz inkubatora i ostavljali ih da umru - ispostavlja se kao neistina.
[[Datoteka:Ban Josip Jelačić statue, Zagreb.JPG|thumb|150px|Spomenik banu [[Josip Jelačić|Josipu Jelačiću]]]]
* [[11. 10.]] - [[Željko Ražnatović]] Arkan navodno osnovao [[Srpska dobrovoljačka garda|Srpsku dobrovoljačku gardu]] u manastiru [[manastir Pokajnica|Pokajnica]].
* [[12. 10.]] - Šef SK Kosova [[Rahman Morina]] umro od srčanog udara na konstitutivnoj sednici SPS za Kosmet.
* 12. 10. - Njemački ministar unutarnjih poslova [[Wolfgang Schäuble]] teško ranjen u atentatu, ostaje paraliziran.
* 12. 10. - Predsednik egipatske skupštine Rifaat el-Mahgoub ubijen u Kairu, za šta su 1999. osuđeni islamisti (→ [[:en:Returnees from Albania]]).
* [[13. 10.]] - Sirijske snage izbacile [[Michel Aoun|Michela Aouna]] iz libanske predsedničke palate, veliki broj libanskih vojnika je ubijen nakon predaje - ''[[Libanski građanski rat]] je završen'' nakon 15 godina.
* 14/15. 10. - U Briselu bačeni Molotovljevi kokteli na ambasadu SFRJ i prostorije JAT-a; ambasador ulaže demarš belgijskoj vladi.
* oktobar - Jedna mađarska firma isporučuje kalašnjikove u Hrvatsku&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1991/02/07/Hungarian-officials-implicated-in-Croatia-arms-deal/2697665902800/ Hungarian officials implicated in Croatia arms deal]. upi.com&lt;/ref&gt; (mađarski premijer u februaru '91 potvrđuje prodaju 10.000 kalašnjikova&lt;ref&gt;[https://www.upi.com/Archives/1991/02/12/Parliament-rejects-further-probe-of-Croatian-arms-deal/9390666334800/ Parliament rejects further probe of Croatian arms deal]. upi.com&lt;/ref&gt;).
[[Datoteka:Frankfurter Messeturm 2.jpg|mini|180px|''[[Messeturm]]'' u Frankfurtu, najviša zgrada Evrope do 1997.|left]]
* oktobar - U Frankfurtu otvoren neboder [[Messeturm]], najviša zgrada u Evropi do 1997 (63 sprata, 257 m).
* [[16. 10.]] - Na [[Trg bana Jelačića]] u Zagrebu, raniji Trg Republike, vraćen spomenik banu, uklonjen [[1947]] - sada okrenut ka jugu.
* [[17. 10.]] - [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] igrala sa SAD u Zagrebu.
* 17. 10. - Na sinjskom aerodromu osnovana prva postrojba budućeg [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]].
* 17. 10. - Na TV Beograd pročitan govor saveznog predsednika Jovića o jugoslovenskoj krizi, nakon što je skupština odložila obraćanje za dva dana; jučerašnji sastanak Predsedništva i republičkih lidera o novom uređenju nije dao rezultata&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/10/17/Presidency-fails-to-agree-on-constitutional-reforms/9044656136000/ Presidency fails to agree on constitutional reforms]. upi.com Archives Oct. 17, 1990&lt;/ref&gt;. Predsedništvo SFRJ je dostavilo Skupštini koncept federativnog uređenja &quot;Savezne Republike Jugoslavije&quot;.
* 17. 10. - Na ''usenet''-u formirana baza podataka [[Internet Movie Database]] (od 1993. na WWW).
* [[18. 10.]] - Izveštaj ''National Intelligence Council''-a, pod pokroviteljstvom [[CIA]]: &quot;Jugoslavija će prestati da funkcioniše kao federalna država u roku od godinu dana....raspad će pratiti ozbiljni lokalni sukobi&quot;.
* [[19. 10.]] - [[Stjepan Mesić]] potvrđen u Saveznoj skupštini za člana Predsedništva, i njegovog potpredsednika, nakon što je Srbija odustala od blokade.
* 19. 10. - Prikazan film ''[[Dances with Wolves]]''.
* [[23. 10.]] - Skupština Srbije donosi Uredbu o uvođenju poreza i taksi na robu iz Slovenije i Hrvatske.
* 23. 10. - Prva emisija programa [[Yutel]], na drugom programu TV Sarajevo.
* 24 - [[25. 10.]] - Sastanak ministara balkanskih zemalja u Tirani.
* [[25. 10.]] - Albanski pisac [[Ismail Kadare]] zatražio azil u Francuskoj.
* 25. 10. - [[Kazaška SSR]] proglasila suverenost.
* 25. 10. - [[Evander Holyfield]] pobedio [[Buster Douglas|Bustera Douglasa]] u Nevadi, neosporni šampion do 1992.
* [[27. 10.]] - Štampan prvi broj nedeljnika &quot;[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]&quot;.
* 27. 10. - [[Askar Akajev]] postao predsednik [[Kirgistan]]a (do zbacivanja 2005).
* 27. 10. - [[Saparmurat Nijazov]] predsednik [[Turkmenistan]]a (do smrti 2006).
* [[28. 10.]] - Prvi višestranački izbori u Gruziji: ubedljiva pobeda koalicije Okrugli sto - Slobodna Gruzija na čelu sa [[Zvijad Gamsahurdija|Zvijadom Gamsahurdijom]] (na čelu zemlje do zbacivanja 1991/92).
* krajem oktobra - Amandman američkog Kongresa: bez zajmova ili kredita iz SAD za Jugoslaviju, osim ako se ne radi o republici koja je sprovela slobodne izbore i koja nije uključena u sistematsko kršenje ljudskih prava (u vezi sa kosovskom situacijom).
* [[30. 10.]] - Margaret Thatcher u parlamentu kaže ''No, no, no'' [[Jacques Delors|Delorsovim]] planovima u vezi Evropskog parlamenta, Komisije i Saveta ministara. Zamenik premijer [[Geoffrey Howe]] podnosi ostavku dva dana kasnije.

=== Novembar/Studeni ===
* [[4. 11.]] - Granice SFRJ zatvorene za sovjetske građane (iznosili dolare iz zemlje).
* [[5. 11.]] - U Rakitju ustrojena policijska jedinica za specijalne zadatke, kasnija [[1. mehanizirana gardijska brigada &quot;Tigrovi&quot;|1. brigada ZNG - &quot;Tigrovi&quot;]].
* 5. 11. - Izraelski rabin i političar [[Meir Kahane]] ubijen u Njujorku, prvi slučaj islamističkog ekstremizma u SAD.
* [[6. 11.]] - [[Nawaz Sharif]] premijer Pakistana (1990-93, 1997-99, 2013-17).
* [[8. 11.]] - Rekonstrukcija hrvatske vlade: [[Franjo Gregurić]] potpredsjednik za ekonomiju umjesto [[Mate Babić]]a (bio za sporiju privatizaciju), [[Frane Vinko Golem]] vanjski poslovi umjesto [[Zdravko Mršić|Zdravka Mršića]] (odlazi na čelo Agencije za restrukturiranje) itd. Zakonom se u Hrvatskoj TO stavlja pod republičku kontrolu.
* [[9. 11.]] - Novi ustav Kraljevine [[Nepal]] ustanovio višestranačje i ustavnu monarhiju, što je vrhunac narodnog pokreta.
* 9. 11. - Čehoslovačka agencija javlja da tamošnje devojke prodaju kao belo roblje u Jugoslaviji&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/11/09/Czech-women-sent-as-white-slaves-to-Yugoslavia/5481658126800/ Czech women sent as white slaves to Yugoslavia]. upi.com Archives Nov. 9, 1990&lt;/ref&gt;.
* [[11. 11.]] i [[25. 11.]] - [[Datoteka:Coat of arms of the Socialist Republic of Macedonia.png|25px|Grb SR Makedonije]] Višestranački izbori u [[SR Makedonija|Makedoniji]] - relativna većina za [[VMRO-DPMNE]] (38 poslaničkih mesta), Savez komunista Makedonije-Partija demokratskog preobražaja 31, Savez reformskih snaga tek četvrti.
* [[12. 11.]] - [[Tim Berners-Lee]] napisao formalniji predlog za [[World Wide Web]], do Božića ima prvi [[web browser]], ''WorldWideWeb'', i prvi [[web server]].
* 12. 11. - Zbačen kralj [[Lesoto]]a [[Moshoeshoe II]], nasleđuje ga sin [[Letsie III]] (Moshoeshoe se vraća 1995-96).
* [[13. 11.|13]] - [[14. 11.]] - [[Masakr u Aramoani]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], prilikom koga žitelj primorskog mesta [[Aramoana]] ubija 13 suseda i policajca u najgorem masovnom krvoproliću u istoriji zemlje.
* [[14. 11.]] - Vladajuća koalicija [[DEMOS]] u Sloveniji predlaže referendum o otcepljenju, jer se slovenačko-hrvatski predlog o konfederaciji sporo razmatra.
* 14. 11. - [[Nemačka]] i [[Poljska]] potpisale ugovor kojim je potvrđena [[granica na Odri i Nisi]].
* 14. 11. - Izbacivanje skvotera iz berlinske ulice Mainzer, najveća policijska operacija u gradu od rata.
* [[15. 11.]] - Predsednički kandidat [[Vojislav Šešelj]] pušten iz zatvora (od 2. 10. u dva navrata služio kazne zbog prekršaja javnog reda i mira).
* 15. 11. - Ante Marković osuđuje vlade Slovenije, Hrvatske i Srbije zbog kršenja saveznih zakona i odupiranja reformama - TV Beograd nije prenosila govor&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/11/15/Markovic-warns-republics-against-undermining-reforms/8667658645200/ Markovic warns republics against undermining reforms]. upi.com Archives&lt;/ref&gt;.
* [[16. 11.]] - Prikazan film ''[[Home Alone]]''.
[[Datoteka:Local elections 1990 B&amp;H.png|mini|Lokalni izbori u BiH 1990.]]
* [[18. 11.]] i [[2. 12.]] - [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|25px|Grb SR BiH]] U [[BiH]] održani višestranački izbori:
** za Predsjedništvo SR BiH (18. 11.) - [[Fikret Abdić]] dobio najviše glasova među Muslimanima, međutim [[Alija Izetbegović]] prema ranijem dogovoru postao predsjednik predsjedništva.
** [[Opći izbori u SR BiH 1990.|za Skupštinu SR BiH]] na kojima pobjeđuju [[Nacionalne stranke u BiH|nacionalne stranke]] ([[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[SDS BiH]], [[HDZ BiH]]) - sklopiće koaliciju.
** održani i [[Lokalni izbori u SR BiH 1990.|lokalni izbori]].
* [[19. 11.]] - Počinje s radom Nezavisna televizija [[Studio B]].
* 19. 11. - U Beogradu osnovana stranka [[Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju]] (&quot;generalska stranka&quot;).
* 19. 11. - U Parizu potpisan [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]] (NATO i Varšavski pakt).
* 19. 11. - Pop sastavu [[Milli Vanilli]] oduzet je [[Grammy]] jer uopće nisu koristili vlastite vokale na albumu “[[Girl You Know It’s True]]”.
* [[21. 11.]] - Usvojena Pariska povelja za novu Evropu.
[[Datoteka:John Major 1996.jpg|mini|100px|[[John Major]]]]
* [[22. 11.]] - [[Margaret Tačer]] se povlači sa mesta premijera [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], sledi [[John Major]] (do 1997).
* [[23. 11.]] - Nepoznate osobe izrešetale policijski auto kod Benkovca, poginuo policajac Goran Alavanja, još jedan ranjen.
* 23. 11. - Opozicija u Srbiji objavila da bojkotuje izbore ako se ne prihvate amandmani na izborni zakon (većinom prihvaćeni 27. 11.).
* [[24. 11.]] - [[Keckova opservatorija]] na Havajima: prva svetlost teleskopa Keck 1, sa 9 od 36 segmenata - dovršen je 1993. kao najveći teleskop na svetu, veličine deset metara.
* 24. 11. - 4. 12. - Svetski šampionat u rukometu za žene u Južnoj Koreji: SSSR 1, Jugoslavija 2.
* [[25. 11.]] i [[9. 12.]] - Predsednički izbori u [[Poljska|Poljskoj]], pobeđuje [[Lech Wałęsa]].
* [[26. 11.]] - Izdata novčanica od 1000 dinara (Nikola Tesla).
* 26. 11. - Obnovljena [[Šangajska berza]].
* [[27. 11.]] - Zemljotres na [[Dinara|Dinari]], 10 povređenih.
* 27. 11. - Konačno odobreno žensko pravo glasa u švajcarskom kantonu [[Appenzell Innerrhoden]].
* [[28. 11.]] - Premijer [[Singapur]]a [[Lee Kuan Yew]] dao ostavku nakon 31 godine na položaju.
* [[29. 11.]] - [[Željko Ražnatović|Željko Ražnatović-Arkan]] uhapšen u [[Dvor na Uni|Dvoru na Uni]] sa oružjem i četničkim obeležjima.
* 29. 11. - Vijeće Sigurnosti [[UN]] usvojilo rezoluciju 678 o upotrebi svih mjera radi izbacivanja [[Irak]]a iz [[Kuvajt]]a ukoliko se iračke trupe ne povuku do 15. 1. [[1991]].
* 29. 11. - Bugarski socijalistički premijer [[Andrej Lukanov]] protestima prinuđen na ostavku.

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Stevan Kragujevic, Patrijarh srpski Pavle,.JPG|mini|130px|[[Patrijarh Pavle]]]]
* [[1. 12.]] - Izabran [[Patrijarh Pavle]], 44. poglavar srpske crkve (do [[2009]]);  [[patrijarh German|German]] nije bio u stanju obavljati funkciju usled povrede iz [[1989]].
* 1. 12. - Probijen servisni tunel u [[Eurotunel]]u ispod [[La Manche|La Mancha]].
* [[2. 12.]] - Savezni izbori u Nemačkoj, prvi slobodni i svenemački od [[1932]], pobeda koalicije CDU/CSU i kancelara [[Helmut Kohl|Kohla]].
* 2. 12. - Pobunjenici zbacili [[čad]]skog predsednika [[Hissène Habré|Habréa]], dolazi [[Idriss Déby]] (do pogibije 2021).
* [[3. 12.]] - Objavljen intervju [[Miroslav Lazanski|Miroslava Lazanskog]] sa saveznim sekretarom za narodnu odbranu [[Veljko Kadijević|Veljkom Kadijevićem]], u kojem se on zalaže za jedinstvenu i socijalističku Jugoslaviju. Ovaj intervju je u slovenačkoj i hrvatskoj javnosti protumačen kao pretnja njihovim republikama, u Hrvatskoj zatražena ostavka.
* 3. 12. - [[Mary Robinson]] predsednica [[Irska|Irske]] (do 1997).
* [[6. 12.]] - Završava se predizborna kampanja u Srbiji, u Dubnici kod Vranja ubijen aktivista SPO. Oko 200 novinara protestuje ispred srpske skupštine zbog manipulacije vesti.
* 6. 12. - Predsednik [[Bangladeš]]a [[Hussain Muhammad Ershad]] prinuđen protestima na ostavku.
* [[8. 12.]] - Obnovljena [[Matica hrvatska]].
* [[9. 12.]] i [[23. 12.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg|25px|Grb SR Srbije]] U [[Srbija|Srbiji]] održani prvi višestranački izbori s općim pravom glasa:
** [[Slobodan Milošević]] [[Izbori za predsednika Republike Srbije 1990.|izabran u prvom krugu]] za predsednika Republike
** [[Skupštinski izbori u Srbiji 1990.|Skupštinski izbori]] za 250 poslanika, po većinskom sistemu: [[Socijalistička partija Srbije|SPS]] 46,1% glasova i 194 mesta, [[SPO]] 15,8% glasova i 19 mesta, [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] 7,5% i 7 poslanika; opozicija je u drugom krugu nastupala ujedinjeno. Kosovski Albanci bojkotovali izbore.
* 9. 12. - [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Montenegro.svg|25px|Grb SR Crne Gore]] Izbori u [[SR Crna Gora|Crnoj Gori]]: [[SK Crne Gore]] osvojio 83 od 125 poslaničkih mesta, Savez reformskih snaga 17 itd.
* [[11. 12.]] - U Albaniji, pod pritiskom studentskih demonstracija, legalizovane političke partije, Demokratska partija na čelu sa [[Sali Beriša|Salji Berišom]] osnovana već sutradan.
* [[13. 12.]] - Antikomunistički neredi u [[Skadar|Skadru]], [[Kavaja|Kavaji]] i još nekim albanskim mestima.
* [[14. 12.]] - U Zagrebu izašao prvi broj tjednika ''[[Globus (hrvatski tjednik)|Globus]]''.
* [[15. 12.]] - [[Kirgiska SSR]] proglasila suverenost.
* [[16. 12.]] - [[Jean-Bertrand Aristide]] pobedio na predsedničkim izborima u [[Haiti]]ju, valjda prvim poštenim izborima u istoriji zemlje.
[[Datoteka:AlijaIzetbegovic1.jpg|mini|130px|[[Alija Izetbegović]]]]
* [[20. 12.]] - Prema dogovoru nacionalnih stranaka u BiH: predsednik [[Alija Izetbegović]] (SDA, 1990-98. i 2000.), premijer [[Jure Pelivan]] (HDZ, do 1992.), predsednik Skupštine [[Momčilo Krajišnik]] (SDS, do 1992.).
* 20. 12. - Savezna vlada zabranila bankama da prodaju devize, iz zemlje se ne može izneti više od 1000 maraka; devizne rezerve su pale na 8,2 milijarde dolara sa 9,5 milijardi u oktobru&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/12/20/Yugoslavia-restricts-foreign-currency-withdrawals/3251661669200/ Yugoslavia restricts foreign currency withdrawals]. upi.com Archives Dec. 20, 1990&lt;/ref&gt;. Dinar više nije konvertibilan, banke više ne isplaćuju deviznu štednju, inflacija 120%&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1991/04/20/business/feuds-crippling-yugoslav-economy.html?scp=8&amp;sq=yugoslavia&amp;st=nyt&amp;pagewanted=1 Feuds Crippling Yugoslav Economy], New York Times, April 20, 1991&lt;/ref&gt;. Republike su potrošile 16 milijardi dolara više nego što je predviđeno Markovićevom antiinflacionom politikom&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/12/27/Yugoslavia-vice-president-casts-cloud-on-leadership-meeting/4511662274000/ Yugoslavia vice president casts cloud on leadership meeting]. upi.com Archives Dec. 27, 1990&lt;/ref&gt; (za plate 3,7 milijarde više&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1990/12/28/Yugoslav-government-warns-of-looming-catastrophe/1055662360400/ Yugoslav government warns of looming catastrophe]. upi.com Archives Dec. 28, 1990&lt;/ref&gt;).
* 20. 12. - Šef [[SSSR|sovjetske]] diplomatije [[Eduard Ševarnadze]], ključna ličnost sovjetskih reformi koje su dovele do okončanja [[hladni rat|&quot;hladnog rata&quot;]], podneo ostavku upozorivši Parlament na opasnost uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji.
* 20. 12. - [[Nexhmije Hoxha]] se povukla sa čela Demokratskog fronta, masovne krovne organizacije [[Narodna Republika Albanija|komunističke Albanije]], sutradan je uklonjena Staljinova statua sa [[Skenderbegov trg (Tirana)|Skenderbegovog trga]].
[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|mini|250px|Zastava Hrvatske]]
* [[21. 12.]] -  Zakon o [[Grb Hrvatske|grbu]], [[Zastava Hrvatske|zastavi]] i [[Himna Hrvatske|himni]] Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske. Izglasan je Ustav.
* 21. 12. - Proglašena [[SAO Krajina]] i donet Statut.
* Štampa objavljuje da je čehoslovačkim avionom dopremljena velika količina oružja za potrebe Hrvatske. (?)
* 21. 12. - Jak zemljotres u severnoj Grčkoj, šteta i u [[Đevđelija|Đevđeliji]].
* 21. 12. - Lančani sudar sa preko 100 vozila na poledici i magli kod Sremske Mitrovice, dvoje poginulih.
* [[22. 12.]] -  [[Hrvatski sabor]] svečano proglašava [[Ustav Republike Hrvatske]] temeljem koga [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednikom]] s novim, proširenim, ovlastima postaje [[Franjo Tuđman]]. Po Ustavu, Hrvatska je država Hrvata i drugih narodnosti koji u njoj žive. Ističe se pravo na otcepljenje.
* 22. 12. - Okončan trust UN za [[Federativne Države Mikronezije]] i [[Maršalovi Otoci|Maršalove Otoke]].
* [[23. 12.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|25px]] Referendum o nezavisnosti u Sloveniji, 86% je &quot;za&quot;. Savezno predsedništvo i Savezno veće skupštine (bez slovenačkih delegata) su ranije ocenili referendum kao protivustavan.
* [[25. 12.]] - [[Tim Berners-Lee]] i [[Robert Cailliau]] ostvarili prvu vezu između [[HTTP]] klijenta i [[server]]a preko interneta.
* [[26. 12.]] - Skupština [[Slovenija|Slovenije]] proglasila samostalnost te republike i ovlastila vladu da, ukoliko se u roku od šest meseci ne postigne sporazum o preuređenju Jugoslavije, proglasi nezavisnost Slovenije.
[[Datoteka:Manastir Tronoša-proslava 700 godina postojanja 061 (cropped).jpg|mini|100px|[[Amfilohije Radović|Amfilohije]]]]
* [[28. 12.]] - &quot;Monetarni udar&quot;: Srbija uzima, bez znanja Narodne banke Jugoslavije, dinarsku protivvrednost od 1,4 milijarde dolara iz primarne emisije za plate, penzije i sl.
* 28. 12. - Savezna vlada najavljuje devalvaciju dinara i ograničenje javne potrošnje i plata za 1991.
* 30. 12. - [[Amfilohije Radović]] ustoličen za mitropolita [[Mitropolija crnogorsko-primorska|crnogorsko-primorskog]] (do 2020).
* [[30. 12.]] - [[Gari Kasparov|Kasparov]] odbranio u Lionu titulu svetskog šampiona, pobedio je [[Anatolij Karpov|Karpova]] sa 12½ prema 11½.

=== Kroz godinu ===
* [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Demografija SFRJ]]: procenjuje se da je ove godine dostignut vrhunac stanovništva: 23.657.623 (na [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|popisu sledeće godine]], pod &quot;kaotičnim&quot; okolnostima, registrovano je 23.528.230).
* Početak rada [[HE Pirot]] (80 MW).
* Jugoslaviju tokom godine posetilo 9 miliona stranaca, od čega 40% Nemaca, zarađeno 2,7 milijardi dolara, preko 80% u Hrvatskoj&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1991/06/06/business/strife-cripples-yugoslavia-s-big-tourist-industry.html?scp=11&amp;sq=yugoslavia&amp;st=nyt Strife Cripples Yugoslavia's Big Tourist Industry], New York Times, June 6, 1991&lt;/ref&gt; (2,7 dolara iz 1990. jednako 5,03 dolara iz 2017. prema ''CPI Inflation Calculator'').
* Uvođenje višestranačja u nekim zemljama Afrike: Benin, Zair, Gabon, Zelenortska Ostrva, R. Kongo, Mozambik, Niger, Kamerun, Zambija.
* Emigracija Jevreja iz SSSR: 228.400 ove godine, od čega 183.400 odlazi u Izrael (daju su različite cifre).

== 1990. u temama ==
* [[Televizija]]. TV Serije: &quot;[[Bolji život]] 2&quot; (1990-91), &quot;[[Jastuk groba mog]]&quot;, &quot;Metla bez drške 2&quot;, &quot;Agencija Kikom&quot; (TV Beograd); &quot;Neuništivi&quot; (TV Zagreb); &quot;[[Memoari porodice Milić]]&quot;, &quot;Praški student&quot; (TV Sarajevo)
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Gluvi barut (film)|Gluvi barut]]&quot;, &quot;[[Stela (film, 1990)|Stela]]&quot;, &quot;[[Poslednji valcer u Sarajevu]]&quot; (prikazan 2007), &quot;[[Seks — partijski neprijatelj br. 1]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1990.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1990&amp;decade=1990&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1990 on Discogs]. discogs.com (pristup. 25. 7. 2016.)&lt;/ref&gt; (→ [[:Kategorija:Albumi 1990.]]):
** Pop/rock: &lt;small&gt;[[Riblja čorba]]&lt;/small&gt;: &quot;Koza nostra&quot;; &lt;small&gt;[[Parni valjak]]&lt;/small&gt;: &quot;Lovci snova&quot;; &lt;small&gt;[[Prljavo kazalište]]&lt;/small&gt;: &quot;Devedeseta&quot;; &lt;small&gt;[[Branimir Štulić]]&lt;/small&gt;: &quot;Balegari ne vjeruju sreći&quot;; &lt;small&gt;Merlin&lt;/small&gt;: &quot;Peta strana svijeta&quot;; &lt;small&gt;Galija&lt;/small&gt;: &quot;Još uvek sanjam (Najveći hitovi)&quot;; &lt;small&gt;[[Oktobar 1864]]&lt;/small&gt;: &quot;Crni ples&quot;; &lt;small&gt;[[Dino Dvornik]]&lt;/small&gt;: &quot;Jače manijače (EP)&quot; i &quot;Kreativni nered&quot;; &lt;small&gt;[[KUD Idijoti]]&lt;/small&gt;: &quot;Bolivia R'N'R&quot; i &quot;Mi smo ovdje samo zbog para&quot;; &lt;small&gt;[[Majke]]&lt;/small&gt;: &quot;Razum i bezumlje&quot;; &lt;small&gt;[[Roze poze]]&lt;/small&gt;: &quot;Daj gol&quot;; &lt;small&gt;[[Psihomodo pop]]&lt;/small&gt;: &quot;Sexy magazin&quot;; &lt;small&gt;[[Snežana Mišković|Viktorija]]&lt;/small&gt;: &quot;Ja verujem&quot;; &lt;small&gt;[[U škripcu]]&lt;/small&gt;: &quot;Izgleda da mi smo sami&quot;; &lt;small&gt;[[Piloti (grupa)|Piloti]]&lt;/small&gt;: &quot;Neka te bog čuva za mene&quot;; &lt;small&gt;[[Kerber (grupa)|Kerber]]&lt;/small&gt;: &quot;Peta strana sveta&quot;; &lt;small&gt;[[Dejan Cukić]] i Spori ritam bend&lt;/small&gt;: &quot;1991&quot;; 
** Zabavni: &lt;small&gt;[[Zdravko Čolić]]&lt;/small&gt;: &quot;Da ti kažem šta mi je&quot;; &lt;small&gt;[[Hari Mata Hari]]&lt;/small&gt;: &quot;Strah me da te volim&quot;; &lt;small&gt;[[Vlada Divljan|Vlada]] i [[Srđan Gojković|Gile]]&lt;/small&gt;: &quot;Rokenrol bukvar&quot;; &lt;small&gt;[[Tajči]]&lt;/small&gt;: &quot;Hajde da ludujemo&quot;; 
** Folk: &lt;small&gt;[[Lepa Brena]]&lt;/small&gt;: &quot;Boli me uvo za sve&quot;; &lt;small&gt;[[Dragana Mirković]]&lt;/small&gt;: &quot;Pomisli želju&quot;; &lt;small&gt;[[Svetlana Ražnatović|Svetlana Veličković]] - Ceca&lt;/small&gt;: &quot;Pustite me da ga vidim&quot;; &lt;small&gt;[[Miroslav Ilić]]&lt;/small&gt;: &quot;Šta će nama tugovanje&quot;; &lt;small&gt;[[Šemsa Suljaković|Šemsa]] i Južni vetar&lt;/small&gt;: &quot;Izdali me prijatelji&quot;; &lt;small&gt;[[Toma Zdravković]]&lt;/small&gt;: &quot;Kafana je moja istina&quot;; &lt;small&gt;[[Zoran Kalezić]]&lt;/small&gt;: &quot;Moj dobri anđele&quot;; &lt;small&gt;[[Vasilija Radojčić]]&lt;/small&gt;: &quot;Na uskrs sam se rodila&quot;; &lt;small&gt;[[Najbolji hrvatski tamburaši|Zlatni dukati]]&lt;/small&gt;: &quot;Horvatska domovina&quot;; &lt;small&gt;[[Dragan Kojić Keba]]&lt;/small&gt;: &quot;Plavo oko plakalo je&quot;; &lt;small&gt;[[Mitar Mirić]]&lt;/small&gt;: &quot;Najjači smo, najjači&quot;; 
** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Roze poze, [[Daleka obala]], [[Mladen Kvesić]], KUD Idijoti, Majke, [[Severina Vučković|Severina]], [[Fantomi (glazbeni sastav)|Fantomi]], [[Dražen Zečić]], [[Regina (bend)|Regina]], [[Obojeni program]], [[Osvajači (grupa)|Osvajači]], [[Saška Karan]]...
* Jugoslovenske novčanice iz 1990:
&lt;gallery&gt;
50-Dinara-1990.jpg|50 dinara (spomenik)
200-dianara-1990.jpg|200 dinara 
100-Dinara-1990f.jpg|100 dinara
50dinara 01.06.1990.jpg|50 dinara (dečak)
10-dinara-1990.jpg|10 dinara (&quot;črvena&quot;)
500-Dinara-1990f.jpg|500 dinara
1000-dinara-1990.jpg|1000 dinara
&lt;/gallery&gt;

* Neka vozila uvedena 1990:
&lt;gallery&gt;
1993 Renault Clio Baccara 1.8i 3dr.JPG|[[Renault Clio]] I (Evropski auto godine '91)
Volvo-940-Sedan.jpg|[[Volvo serije 900]]
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1990.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[9. 1.]] - [[Stefana Veljković]], odbojkašica
* [[12. 1.]] - [[Nihad Đedović]], bosanskohercegovački košarkaš
* [[18. 1.]] - [[Sofija Novoselić]], hrvatska skijašica
* [[26. 1.]] - [[Peter Sagan]], slovački biciklista
* [[4. 2.]] - [[Nairo Quintana]], kolumbijski biciklista
* [[24. 2.]] - [[Bogdan Riznić]], srpski košarkaš
* 24. 2. - [[Dino Pešut]], književnik
* [[8. 3.]] - [[Petra Kvitová]], teniserka
* [[27. 3.]] - [[Kimbra]], novozelandska pevačica
* [[2. 4.]] - [[Stipe Čulina]], hrvatski nogometaš
* 2. 4. - [[Miralem Pjanić]], fudbaler
* [[9. 4.]] - [[Kristen Stewart]], američka glumica
* [[15. 4.]] - [[Emma Watson]], glumica
* [[19. 4.]] - [[Marko Tomićević]], kajakaš 
* [[22. 4.]] - [[Luka Ritz]], žrtva zločina († [[2008]])
* [[24. 4.]] - [[Jan Veselý]], češki košarkaš
* [[2. 5.]] - [[Ivana Maksimović]], strelac
* [[5. 5.]] - [[Ana Šimić]], atletičarka
* [[10. 5.]] - [[Ivana Španović]], atletičarka
* [[12. 5.]] - [[Jelena Jovanović]], model, pevačica, glumica
* [[16. 5.]] - [[Darko Šarović]], atletičar
* [[7. 6.]] - [[Iggy Azalea]], pevačica, model
* [[19. 6.]] - [[Dušan Svilar]], pevač, zvezda Granda
* [[21. 6.]] - [[Sandra Perković]], atletičarka
* [[30. 6.]] - [[Jaka Blažič]], košarkaš
* 30. 6. - [[Dušan Lajović]], teniser
* 30. 6. - [[Sandro Sukno]], vaterpolist

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[2. 7.]] - [[Margot Robbie]], glumica 
* [[6. 7.]] - [[Rafaela Franić]], manekenka
* [[11. 7.]] - [[Caroline Wozniacki]], teniserka
* [[14. 7.]] - [[Jan Nepomnjašči]], ruski šahista 
* [[29. 7.]] - [[Ivan Lenđer]], plivač
* [[8. 8.]] - [[Brankica Sebastijanović]], glumica
* [[10. 8.]] - [[Tatjana Jelača]], srpska atletičarka
* [[12. 8.]] - [[Mario Balotelli]], fudbaler
* [[15. 8.]] - [[Jennifer Lawrence]], glumica
* [[23. 8.]] - [[Čaba Silađi]], plivač
* [[28. 8.]] - [[Ivan Vilibor Sinčić]], hrvatski aktivist i političar
* [[15. 9.]] - [[Darko Lazović]], fudbaler
* [[19. 9.]] - [[Kieran Trippier]], engleski fudbaler 
* [[27. 9.]] - [[Mirka Vasiljević]], glumica
* [[22. 10.]] - [[Tina Blade]], hrvatska pornografska glumica
* [[11. 11.]] - [[Tom Dumoulin]], holandski biciklista 
* [[26. 11.]] - [[Rita Ora]], pevačica
* [[30. 11.]] - [[Magnus Carlsen]], svetski prvak u šahu
* [[13. 12.]] - [[Stipe Žunić]], bacač kugle 
* [[26. 12.]] - [[Denis Čerišev]], ruski fudbaler 
* [[27. 12.]] - [[Miloš Raonić]], kanadski teniser

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1990.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[4. 1.]] - [[Harold Eugene Edgerton]], pronalazač stroboskopskog svetla (* [[1903]])
* [[5. 1.]] - [[Arthur Kennedy]], glumac (* [[1914]])
* [[10. 1.]] - [[Lyle R. Wheeler]], filmski art direktor (* [[1905]])
* [[20. 1.]] - [[Barbara Stanwyck]], glumica (* [[1907]])
* [[22. 1.]] - [[Roman Vishniac]], fotograf (* [[1897]])
* [[25. 1.]] - [[Ava Gardner]], glumica (* [[1922]])
* 25. 1. - [[Franjo Nefat]], nekadašnji predsjednik NOO Pule (* [[1908]])
* 25. 1. - [[John Rogers Cox]], slikar (* [[1915]])
* [[26. 1.]] - [[Lewis Mumford]], istoričar, filozof (* [[1895]])
* [[28. 1.]] - [[Tode Čolak]], književnik i profesor (* [[1931]])
* [[30. 1.]] - [[Slobodan Marković (pesnik)|Slobodan Marković]], Libero Markoni, srpski pesnik (* [[1928]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Đuro Basler]], historičar, arheolog (* [[1917]])
* [[4. 2.]] - [[Toma Bebić]], multidisciplinarni umjetnik (* [[1935]])
* [[8. 2.]] - [[Del Shannon]], kantautor (* [[1934]])
* [[12. 2.]] - [[Nenad Radulović]], Neša Leptir, rok muzičar (* [[1959]])
* [[18. 2.]] - [[Josip Gjergja]], bivši hrvatski političar (* [[1911]])
* [[19. 2.]] - [[Otto E. Neugebauer]], matematičar, istoričar nauke (* [[1899]])
* 19. 2. - [[Michael Powell]], filmski režiser (* [[1905]])
* [[24. 2.]] - [[Jure Kaštelan]], hrvatski pjesnik (* [[1919]].)
* 24. 2. - [[Sandro Pertini]], bivši predsednik Italije (* [[1896]])
* 24. 2. - [[Malcolm Forbes]], izdavač časopisa ''Forbes'', kolekcionar (* [[1919]])
* 24. 2. - [[Johnnie Ray]], kantautor, pionir roka (* [[1927]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - [[Boško Šiljegović]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1915]])
* [[4. 3.]] - Nikanor, proiguman manastira Hilandar (* [[1904]])
* [[17. 3.]] - [[Capucine]], francuski model, glumica (* [[1928]])
* [[20. 3.]] - [[Lav Jašin]], sovjetski golman (* [[1929]])
* [[22. 3.]] - [[Gerald Bull]], inženjer dalekometne artiljerije (* [[1928]])
* [[23. 3.]] - [[Andrija Lakonić Laki]] (ubijen), bokser
* [[26. 3.]] - [[Halston]], američki modni kreator (* [[1932]])

=== April/Travanj ===
* [[2. 4.]] - [[Momčilo Stevanović]], slikar, kritičar (* [[1903]])
* [[3. 4.]] - [[Sarah Vaughan]], džez-pevačica (* [[1924]])
* [[8. 4.]] - [[Ryan White]], žrtva side (* [[1971]])
* [[11. 4.]] - [[Petar Šimić]], admiral JRM, sekretar SKJ pri JNA (* [[1933]])
* [[15. 4.]] - [[Greta Garbo]], glumica (* [[1905]].)
* 15. 4. - [[Pepca Kardelj]], Edvardova udovica (* [[1914]])
* [[21. 4.]] - [[Fejzulah Hadžibajrić]], orijentalista, šejh (* [[1913]])
* [[23. 4.]] - [[Paulette Goddard]], glumica (* [[1910]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Pimen (patrijarh moskovski)]] (* [[1910]])
* [[7. 5.]] - [[Andrej Karađorđević]], treći sin Aleksandra I (* [[1929]])
* [[16. 5.]] - [[Sammy Davis, Jr.]], plesač, pevač, glumac (* [[1925]])
* 16. 5. - [[Jim Henson]], tvorac Mapeta (* [[1936]])
* 16. 5. - [[Alija Sirotanović]], rudar, junak socijalističkog rada (* [[1914]])
* [[18. 5.]] - [[Jill Ireland]], glumica (* [[1936]])
* [[21. 5.]] - [[Božidar Kovačević (književnik)|Božidar Kovačević]], književnik (* [[1902]])
* [[22. 5.]] - [[Rocky Graziano]], bokser (* [[1919]])
* [[29. 5.]] - [[Branislav Protić]], slikar (* [[1931]])
* [[30. 5.]] - [[Zoran Gavrilović]], srpski književnik i književni kritičar (* [[1926]])
* [[31. 5.]] - [[Dragan Laković]], srpski glumac (* [[1929]])

=== Jun/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Rex Harrison]], glumac (* [[1908]])
* [[3. 6.]] - [[Zdenka Zikova]], operska pevačica (* [[1905]])
* [[4. 6.]] - [[Jack Gilford]], glumac (* [[1907]])
* [[5. 6.]] - [[Vasilij Kuznjecov]], sovjetski političar (* [[1901]])
* [[7. 6.]] - [[Petar Šegvić]], veslač, olimpijac (* [[1930]])
* [[11. 6.]] - [[Vaso Čubrilović]], sarajevski zaverenik, srpski istoričar (* [[1897]])
* [[15. 6.]] - [[Đura Mešterović]], učesnik Španskog rata i NOB, general-pukovnik saniteta JNA (* [[1908]])
* [[18. 6.]] - [[Živko Živković (narodni heroj)|Živko Živković]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1912]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[7. 7.]] - [[Cazuza]], brazilski muzičar (* [[1958]])
* 7. 7. - [[Hugo Makibi Enomiya-Lassalle]], jezuita i zen-majstor (* [[1898]])
* [[13. 7.]] - [[Danilo Damjanović]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1915]])
* [[17. 7.]] - [[Marin Franičević]], pjesnik i povjesničar (* [[1911]])
* [[18. 7.]] - [[Mihajlo Al. Popović]], filmski reditelj, snimatelj, glumac (* [[1908]])
* [[21. 7.]] - [[Sergej Paradžanov]], filmski režiser (* [[1924]])
* [[22. 7.]] - [[Slobodan Glumac]], novinar, prevodilac, osn. TV Novosti (*
* 22. 7. - [[Manuel Puig]], argentinski pisac (* [[1932]])
* [[23. 7.]] - [[Kenjiro Takayanagi]], japanski pionir televizije (* [[1899]])
* [[29. 7.]] - [[Bruno Kreisky]], bivši kancelar Austrije (* [[1911]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Ervina Dragman]], hrvatska glumica (* [[1908.]])
* [[6. 8.]] - [[Lemuel C. Shepherd, Jr.]], general sa četiri zvezdice marinaca SAD (* [[1896]])
* [[17. 8.]] - [[Pearl Bailey]], glumica, pevačica (* [[1918]])
* [[26. 8.]] - [[Rudolf Marić]], šahista i autor o šahu (* [[1927]])
* 26. 8. - [[Stanko Rakita]], pjesnik za djecu (* [[1930]])
* [[27. 8.]] - [[Stevie Ray Vaughan]], bluz gitarista (* [[1954]])
* [[29. 8.]] - [[Zlatka Radica]], hrvatska operna pjevačica (* [[1904.]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[4. 9.]] - [[Irene Dunne]], glumica (* [[1898]])
* [[5. 9.]] - [[Vančo Mihajlov]], vođa VMRO (* [[1896]])
* [[7. 9.]] - [[A. J. P. Taylor]], istoričar (* [[1906]])
* 7. 9. - [[Leo Mirković]], operni pjevač (* [[1904]])
* [[9. 9.]] - [[Samuel Doe]], predsednik Liberije (* [[1951]])
* 9. 9. - [[Nicola Abbagnano]], egzistencijalistički filozof (* [[1901]])
* [[12. 9.]] - [[Marijan Cvetković]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ, narodni heroj (* [[1920]])
* rujan - [[Mato Dukovac]], pilot NDH (* [[1918]])
* [[20. 9.]] - [[Slobodan Zrnić]], konstruktor aviona [[IK-3]] (* [[1906]])
* [[21. 9.]] - [[Xu Xiangqian]], maršal NR Kine (* [[1901]])
* [[24. 9.]] - [[Zlata Kolarić-Kišur]], književnica (* [[1894]])
* [[25. 9.]] - [[Vjekoslav Vrančić]], ustaški dužnosnik (* [[1904]])
* [[26. 9.]] - [[Alberto Moravia]], italijanski književnik (* [[1907]])
* [[30. 9.]] - [[Patrick White]], australijski pisac (* [[1912]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Curtis LeMay]], general avijacije SAD (* [[1906]])
* [[3. 10.]] - [[Josip Turčinović]], hrvatski katolički svećenik (* [[1933]].)
* 3. 10. - [[Vojo Todorović]] Lerer, učesnik Španskog rata i NOB, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1914]])
* 3. 10. - [[Stefano Casiraghi]], suprug princeze Caroline od Monaka (* [[1960]])
* [[4. 10.]] - [[Matija Skurjeni]], naivni slikar (* [[1898]])
* [[6. 10.]] - [[Marija Draženović Đorđević]], prva žena pilot RV NOVJ i JA (* [[1924]])
* [[7. 10.]] - [[Rashid bin Saeed Al Maktoum]], emir Dubaija (* 1912)
* [[12. 10.]] - [[Rahman Morina]], društveno-politički radnik SAP Kosova (* [[1943]])
* [[14. 10.]] - [[Leonard Bernstein]], američki kompozitor, dirigent (* [[1918]])
* [[21. 10.]] - [[Dany Chamoun]], libanski političar (* [[1934]])
* [[22. 10.]] - [[Louis Althusser]], marksistički filozof (* [[1918]])
* [[27. 10.]] - [[Salih Behmen]], disident, bivši Mladi musliman (* [[1922]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Zdenko Strižić]], arhitekt (* [[1902]])
* [[7. 11.]] - [[Lawrence Durrell]], britanski književnik, diplomata (* [[1912]])
* [[11. 11.]] - [[Janis Ricos]], pesnik (* [[1909]])
* [[12. 11.]] - [[Eve Arden]], glumica (* [[1908]])
* [[19. 11.]] - [[Šefik Bešlagić]], kulturni historičar (* [[1908]])
* [[20. 11.]] - [[Momčilo Popadić]], hrvatski pjesnik, novinar (* [[1947]])
* [[23. 11.]] - [[Roald Dahl]], književnik (* [[1916]])
* [[27. 11.]] - [[Simeon Zloković]], episkop gornjokarlovački (* [[1911]])
* [[30. 11.]] - [[Vladimir Dedijer]], istoričar (* [[1914]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - [[Aaron Copland]], američki kompozitor i dirigent (* [[1900]])
* 2. 12. - [[Robert Cummings]], glumac (* [[1910]])
* [[7. 12.]] - [[Joan Bennett]], glumica (* [[1910]])
* [[14. 12.]] - [[Friedrich Dürrenmatt]], švajcarcki pisac (* [[1921]])
* [[25. 12.]] - [[Mladen Leskovac]], književnik i akademik (* [[1904]])

=== Kroz godinu ===
* [[Vlado Milošević]], kompozitor i etnomuzikolog (* [[1901]])
* [[Hamdija Čemerlić]], akademik, bivši rektor Univerziteta u Sarajevu (* [[1905]])
* [[Pantelija Jakovljević]], graditelj Đerdapa (* [[1913]])
* [[Živorad Janković]], arhitekta (* [[1924]])
* [[Derviš Sušić]], književnik, novinar (* [[1925]])

== Dani sećanja ==
*

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jerome I. Friedman]], [[Henry W. Kendall]] i [[Richard E. Taylor]] (pionirska ispitivanja u vezi dubokog neelastičnog rasejanja elektrona na protonima i vezanim neutronima, što je bilo od suštinskog značaja za razvoj modela [[kvark]]a u čestičnoj fizici)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Elias James Corey]] (razvoj teorije i metodologije [[organska sinteza|organske sinteze]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Joseph E. Murray]] i [[E. Donnall Thomas]] (otkrića u vezi [[Transplantacija|transplantacije]] organa i ćelija u lečenju ljudske bolesti)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Octavio Paz]] (za strastveno pisanje sa širokim horizontima, karakterisano senzualnom inteligencijom i humanističkim integritetom)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Mihail Gorbačov]] (vodeća uloga u mirovnom procesu koji danas karakterizuje važne delove međunarodne zajednice)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Harry M. Markowitz]], [[Merton H. Miller]] i [[William F. Sharpe]] (pionirski rad u teoriji [[Finansijska ekonomija|finansijske ekonomike]])

== Literatura ==
* [http://www.e-novine.com/feljton/27518-Rat-moe-pone.html Rat može da počne (e-novine)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100218035123/http://www.e-novine.com/feljton/27518-Rat-moe-pone.html |date=2010-02-18 }}
* [http://www.e-novine.com/feed/feljton/32140-Kako-nastao-SDS-Svi-dravu.txt Balkan Bluz (e-novine)]
* [http://www.vreme.com/arhiva_html/455/11.html Deset Miloševićevih godina u deset slika (2) (Vreme)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080830043531/http://www.vreme.com/arhiva_html/455/11.html |date=2008-08-30 }}

== Povezano ==
* [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]
* [[Hronologija raspada SFRJ]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|1990}}

[[Kategorija:1990-e]]
[[Kategorija:20. vijek|90]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>70060l0vlxtoijowmi7x5ypdwemqu2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugoslavija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3560</id>
    <revision>
      <id>42482727</id>
      <parentid>42446361</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:34:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.|Države i teritorije uspostavljene 1918.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17791" sha1="ge99dqlri4grcg89tlo4qx5cay9ge42" xml:space="preserve">[[Datoteka:History of Yugoslavia.svg|thumb|right|300px|Karta tri države koje su nosile jugoslavensko ime između 1918 i 2003 godine]]

'''Jugoslavija''' je naziv za tri države u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] koja su postojale između 1918. i 2003. godine, a nastale su kao težnja južnoslavenskih naroda - [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Slovenci|Slovenaca]], [[Crnogorci|Crnogoraca]], [[Bosanci|Bošnjaka]], [[Makedonci|Makedonaca]] i ostalih - ka nacionalnom oslobođenju i ujedinjenju.

== Ideje jugoslovenstva/jugoslavenstva ==
{{main|Jugoslavenstvo}}

Ideja o stvaranju zajedničke države svih južnoslavenskih naroda razvijala se kroz XIX i početak XX veka. Slabost [[Turska|Turske]] i jačanje [[Srbija|Srbije]], Bugarske i Grčke posle Berlinskog kongresa unele su nadu kod slovenskih naroda pod Austro-Ugarskom, ali i surevnjivost austrougarske i italijanske vlasti. U Srbiji su postojale tri ideje o ujedinjenju. Prva je pripovijedala o ujedinjenju Srbije i Bugarske, druga je bila izražena u „[[Načertanije|Načertaniju]]“ [[Ilija Garašanin|Ilije Garašanina]] i odnosila se na stvaranje jugoslavenske države koji je zastupao [[Svetozar Miletić]] i odnosila se na stvaranje Balkanske federacije. Kod Južnih Slovena u Austro-Ugarskoj su postojale dve ideje. Prva je zastupala stvaranje jugoslovenske jedinice u okviru Austro-Ugarske (trijalistička monarhija), a druga je bila za stvaranje nezavisne jugoslovenske države. Glavni protivnici stvaranja države Južnih Slovena bili su spoljni činioci.

== Stvaranje nove države ==
{{main|Stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca}}

Preduslov za stvaranje jugoslovenske države bilo je izbijanje [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]]. Narodna skupština je u [[Niš]]u 7. decembra 1914. godine usvojila [[Niška dekleracija|Deklaraciju]] kojom se zalaže za «oslobođenje i ujedinjenje sve neoslobođene braće». U Parizu je u proleće 1915. godine formiran [[Jugoslovenski odbor]] od strane austrougarskih emigranata. Za predsednika je izabran [[Ante Trumbić]]. Antanta je ponudila Srbiji da potpiše [[Londonski ugovor]] 26. aprila 1915. godine. Ugovor se odnosio na stvaranje Velike Srbije. Saveznici su nudili Srbiji Bosnu i Hercegovinu, Slavoniju, Srem, Bačku, južnu Dalmaciju i severnu Albaniju, ali bez Makedonije i dela Banata. Za ulazak u rat Saveznici su Italiji ponudili Istru i veći deo Dalmacije, Rumuniji Banat, a Bugarskoj Makedoniju. Srbija je odbacila ugovor pošto nije bila spremna da se odrekne Makedonije. Kompromis između stavova srpske vlade na čelu sa [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]] i Jugoslovenskog odbora činila je [[Krfska deklaracija]] od 20. jula 1917. godine.

[[Datoteka:Kingdom of Yugoslavia 1930.svg|thumb|Približna lokacija Kraljevine Jugoslavije 1918-1941]]

Dogovoreno je da ime buduće države bude Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, da će biti ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija na čelu sa dinastijom [[Karađorđevići|Karađorđević]] i da su Srbi, Hrvati i Slovenci jedan narod sa tri imena. U oktobru 1918. godine u Zagrebu je stvoreno Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba sa ciljem da se obrazuje nezavisna država na južnoslovenskim prostorima Austro-Ugarske - [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Takva država bi se kasnije ujedinila sa Kraljevinom Srbijom. 29. oktobra 1918. godine Hrvatski sabor je raskinuo sve državno-pravne veze sa Bečom i Budimpeštom. Pošto nova država nije bila sposobna da se brani od italijanskih pretenzija, pozvala je srpsku vojsku da zaštiti „nacionalne teritorije Jugoslovena“. Velika narodna skupština u Novom Sadu je 25. novembra donela odluku o prisajedinjenju Baranje, Bačke i Banata Srbiji. Dan pre toga 24. novembra je zbor poslanika narodnih veća Srema u Rumi doneo odluku o prisajedinjenju Srema Srbiji. Velika narodna skupština u Podgorici je 26. novembra odlučila da se dinastija [[Petrović-Njegoši|Petrović-Njegoš]] zbaci sa prestola te da se prisajedini Srbiji. Vijeće narodnih prvaka i poslanika 28. novembra je donelo odluku da se Bosna i Hercegovina pripoji Srbiji. Narodno vijeće iz Zagreba je 25. novembra donelo odluku da se jugoslavensko područje Austro-Ugarske ujedini sa Srbijom u novu državu. 1. decembra 1918. godine osnovana je [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]].

== Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca ==
{{Main|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca}}

20. decembra 1918. godine formirana je prva vlada na čelu sa radikalom [[Stojan Protić|Stojanom Protićem]]. Potpredsejdnik je bio Slovenac [[Anton Korošec]], ministar unutrašnjih poslova Srbin iz Hrvatske [[Svetozar Pribićević]], a ministar spoljnih poslova Hrvat Ante Trumbić. Najveće stranke su bile [[Narodna radikalna stranka|Narodna radikalna]] i [[Demokratska stranka|Demokratska]]. Takođe su delovale i [[Hrvatska republikanska seljačka stranka]] (HRSS) [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]], Slovenska ljudska stranka (SLS) Antona Korošeca i Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO).

Država je bila podeljena na 33 oblasti, okruge, srezove i opštine. Na čelu oblasti je bio veliki župan koga je postavljao kralj.

HRSS je tražila da država postane federalna republika, ali se potom izmirila sa dvorom i iz svog naziva izbacila reč republikanska. Vrh države je počeo da sprovodi politiku pomirenja.

28. juna 1921. donjet je [[Vidovdanski ustav]]. Ustav je proglasio koncept državnog i narodnog jedinstva. Vladar je sazivao redovna i vanredna zasedanja Narodne skupštine, mogao ju je raspustiti, potvrđivao je i proglašavao zakone, bio je vrhovni zapovednik vojske i zastupao je državu u inostranstvu/inozemstvu.

[[Komunistička partija Jugoslavije]] je osnovana aprila/travnja 1919. godine. Njene vođe su se zalagale za revoluciju i dolazak na vlast nasiljem. Njihov rad je suspendovan Obznanom (vladinom uredbom). Na Četvrtom kongresu KPJ predviđeno je stvaranje nezavisnih država Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Kosovo bi bilo priključeno Albaniji, a severna Vojvodina Mađarskoj.

Neprestana polemika između vladinih radikala i poslanika opozicije predvođenih HSS-om je dovela do toga da godine [[1928]]. radikalski poslanik [[Puniša Račić]] ubije [[Pavle Radić|Pavla Radića]] i [[Đuro Basariček|Đuru Basaričeka]] i teško ranio [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]], koji je kasnije podlegao povredama. Novi vođa HSS je postao [[Vlatko Maček]]. Kralj Aleksandar je, koristeći nerede izazvane atentatom kao povod, zaveo diktaturu [[6. januara]] [[1929]]. godine. 3. oktobra je preimenovao državu u Kraljevina Jugoslavija. Deo poslanika Hrvatske stranke prava ([[Ante Pavelić]]) odlazi u inostranstvo i stvara ustašku organizaciju. U Makedoniji jačaju probugarski elementi.

Država je podjeljena na devet banovina i grad Beograd. Kralj je donio «[[Oktroisani ustav]]» 1931. godine.

== Kraljevina Jugoslavija 1929-1941 ==
{{Main|Kraljevina Jugoslavija (1929-1941)}}

Kako bi se sprečile revizionističke snage [[Mađarska|Mađarske]] i Turske, stvoreni su novi savezi, [[Mala Antanta]] (Jugoslavija, Čehoslovačka i Rumunija) i [[Balkanski savez]] (Jugoslavija, Rumunija, Bugarska i Grčka).

Pod zaštitom Italije, Nemačke i Mađarske, hrvatske [[ustaše]] i makedonski [[VMRO]] su izvršili atentat na kralja Aleksandra Karađorđevića u Marseju, u Francuskoj, 9. oktobra 1934. godine. Ubijen je i ministar spoljnih poslova Francuske, Luj Bartu. Umesto maloletnog kraljevića Petra II, državom je upravljalo trojno namesništvo, čiji je najistaknutiji član bio knez [[Pavle Karađorđević|Pavle]]. Na izborima maja [[1935]]. godine je pobedio [[Milan Stojadinović]], osnivač Srpske radikalne stranke. Potpisao je [[Konkordat]] sa Vatikanom i radio na zbližavanju sa Italijom i Nemačkom. Pod britanskim uticajem Stojadinović je dao ostavku, novi predsednik vlade je postao [[Dragiša Cvetković]], a potpredsjednik Vlatko Maček.

Sporazumom Cvetković-Maček stvorena je [[Banovina Hrvatska]] [[26. avgusta]] [[1939]]. godine. Njen prvi ban bio je [[Ivan Šubašić]].

== Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu ==
{{Main|Jugoslavija u drugom svjetskom ratu}}

[[Datoteka:Fascist occupation of yugoslavia-sr.png|thumb|200px|Okupaciona podela Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]
Vlada Cvetković-Maček je 25. marta 1941. godine, u zamku Belvedere u Beču, potpisala protokol o pristupanju [[Trojni pakt|Trojnom paktu]]. 26. i 27. marta je izvršen državni udar, svrgnuta je vlada i namesništvo. U jutro 27. marta je postavljena nova vlada na čelu sa generalom [[Dušan Simović|Dušanom Simovićem]]. U Beogradu su održane velike demostracije protiv savezništva sa Nemačkom.

[[Adolf Hitler|Hitler]] je izdao direktivu da se Jugoslavija žestoko napadne. Bombardovanjem Beograda 6. aprila, Jugoslavija se našla u Drugom svetskom ratu. Kraljevska vojska je kapitulirala 17. aprila.

Na teritoriji Hrvatske, bez delova koje je anektirala Italija (Split, Šibenik, većina ostrva) i Mađarska (Međumurje, Baranja i Bačka), Bosne i Hercegovine i Srema stvorena je ustaška Nezavisna Država Hrvatska ([[NDH]]). Slovenija je podjeljena između Italije, Nemačke i Mađarske. Bugari su okupirali Makedoniju i jugoistočnu Srbiju. Crnu Goru je okupirala Italija. Kontinuitet Kraljevine Jugoslavije je nastavila njena vlada u emigraciji (London). Priznata je kao zvaničan/služben član Saveznika.

Na teritoriju Jugoslavije su po slomu države i okupaciji započeli masakri i etnička čišćenja, ispočetka upereni uglavnom protiv Srba, i to na teritoriji NDH. Oni su s vremenom doveli do otpora koji je prerastao u manje-više organizovani ustanak nakon napada Nemačke na SSSR. Ustanici su se s vremenom podelili u dve frakcije - rojalističke [[četnici|četnike]] pukovnika, potom generala, [[Draža Mihailović|Dragoljuba Draže Mihailovića]], koji su nastojali obnoviti predratni režim, i komunističke [[Partizani|Partizane]], komandanta, potom maršala [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] koji su nastojali stvoriti novu Jugoslaviju na socijalističkim i federalističkim principima. Ovo potonje je bilo razlogom zašto su partizani imali pristaše među svim narodima Jugoslavije, dok je podrška četnicima ostala ograničena uglavnom na Srbe.

Raskol između dva pokreta je već godine 1941. doveo do prvih međusobnih oružanih obračuna, u kojima su partizani, pogotovo nakon kapitulacije Italije 1943. godine, stekli prednost. Godine 1944. su priznati kao saveznička vojska, a kralj Petar II i izbjeglička vlada su godine 1944. sklopile sporazum s Titom. Godine 1945. su partizani, preimenovani u Jugoslavensku armiju(hrvatski jugoslavensku vojsku), poduzeli završnu ofanzivu kojom je ne samo oslobođena predratna teritorija Jugoslavije, nego Istra i Slovensko primorje - delovi talijanskog teritorija naseljeni hrvatskim i slovenačkim/slovenskim stanovništvom koji će Pariškim mirovnim ugovorom 1947. i službeno postati deo Jugoslavije. Oko Trsta je spor između Jugoslavije i Italije rešen tek 1954. godine u italijansku korist.

== SFR Jugoslavija ==
{{glavni|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}
{{vidi takođe|Demokratska Federativna Jugoslavija|Federativna Narodna Republika Jugoslavija}}
[[Datoteka:SFRYugoslaviaNumbered.svg|thumb|Republike i pokrajine SFRJ]]
Na Drugom zasedanju [[AVNOJ]]-a 29. novembra/studenog 1943. godine zbačena je monarhija i proglašena Demokratska Federativna Republika Jugoslavija. Novi ustav je donet 31. januara/siječnja 1946. godine i promenila je naziv u Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Ustav je imenovao pet nacija i šest republika. Republike: [[Slovenija]], [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]] i [[Makedonija]] i [[Srbija]] koja je u svom sastavu imala i Autonomne Pokrajine [[Vojvodina]] i [[Kosmet]]. Iako federalna, Jugoslavijom je vladala centralizovana KPJ i Predsednik republike Josip Broz Tito. Izvršena je nacionalizacija imovine. 1948. godine Tito nije prihvatio mešanje [[Staljin]]a u unutrašnje stvari Jugoslavije, te do Staljinove smrti nastupa era hladnih odnosa sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]]. Staljinovi simpatizeri u Jugoslaviji su slani u logore. 1950. godine uvedeno je samoupravljanje. Jugoslavija je jedan od osnivača [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. 1961. godine je bila prvi domaćin [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Tvorci ovog pokreta su bili Tito, Nehru i Naser. Novi ustav je donet 7. aprila 1963. godine i tada je džava promenila ime u Socijalistička Federativna Republika jugoslavija.

Krajem 1960-ih je albansko stanovništvo na Kosovu zatražilo da pokrajine postane republika. [[1971]]. godine je došlo do provale hrvatskog nacionalizma zvane [[MASPOK]] odnosno Hrvatsko proljeće. Obračun s zagovornicima maspoka je poslužio kao izgovor za čistke liberalnih političara u Srbiji i drugim republikama. Godine 1974. je donet novi ustav, kojim je omogućeno dalje jačanje samostalnosti republika i pokrajina, a autonomne Pokrajine Vojvodina i Kosovo, iako de iure u Srbiji, imale su status gotovo istovjetan republikama. Poslije Titove smrti 4. maja/svibnja 1980. godine, počinje jugoslavenski sunovrat, prvo u privrednom pa političkom smislu.

== Raspad SFRJ ==
{{Main|Raspad SFRJ}}

[[25. jun]]a 1991. godine Slovenija i Hrvatska su proglasile nezavisnost. Nezavisnost su proglasile i Bosna i Hercegovina (6. aprila 1992.) i Makedonija (08.09.1991).

Nakon što je Slovenija proglasila nezavisnost došlo je do kratkotrajnih sukoba Jugoslovenske narodne Armije (JNA) i slovenskih snaga poznat kao [[rat u Sloveniji]]. On je završio povlačenjem JNA, nakon koga je Slovenija postala de facto nezavisna, a [[15. 1.]] [[1992]]. i de iure, s obzirom da je na taj datum zajedno s Hrvatskom međunarodno priznata od strane država tadašnje [[EEZ|Evropske ekonomske zajednice]].

Istovremeno s ratom u Sloveniji je eskalirao i [[rat u Hrvatskoj|oružani sukob u Hrvatskoj]] između vlade i pobunjenih regija sa srpskom većinom, kojima je pomagala JNA. Te regije su krajem 1991. formirale vlastitu državu zvanu [[Republika Srpska Krajina]] (RSK), koja nije bila međunarodno priznata. RSK je u ljeto [[1995]]. godine vojnički poražena, a formalno je prestala postojati [[Erdutski sporazum|Erdutskim sporazumom]] temeljem kojeg je uspostavljen suverenitet Hrvatske nad predratnim granicama.

U Bosni i Hercegovini je odmah nakon proglašenja nezavisnosti i međunarodnog priznanja otpočeo [[Rat u BiH|rat]], u kome su se na odbrambenoj strani našli vlada u Sarajevu, a na drugoj otcijepljena područja koja će formirati vlastitu državu pod imenom [[Republika Srpska]]. Godine [[1993]]. dolazi do sukoba između vlade u Sarajevu s de facto otcijepljenim područjima s hrvatskom većinom, koja će formirati [[Herceg-Bosna|Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu]] (HRHB). Sukob je završio [[Washingtonski sporazum (1994)|Washingtonskim sporazumom]] [[1994]]. godine, kojim je HRHB postala dio Federacije BiH. U međuvremenu se na području bihaćke regije od vlade u Sarajevu otcijepila [[Autonomna republika Zapadna Bosna]], koja je prestala postojati nakon [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]] u ljeto 1995. Rat je završen [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskim ugovorom]] ([[21. novembar]] [[1995]]), temeljem koga je BiH podijeljena je na dva para-državna entiteta: [[FBiH]] i [[Republika Srpska]].

Nakon što su Slovenija, Hrvatska, BiH i Makedonija proglasile nezavisnost, Srbija i Crna Gora su [[27. 4.]] [[1992]]. formirale vlasitu zajedničku državu pod nazivom [[Savezna republika Jugoslavija]], pa je tako proces raspada SFRJ formalno završen tog dana.

U stranoj literaturi sukobi devedesetih na ovom području su označeni kao ''[[Ratovi za jugoslavensko naslijeđe]]''.

== Savezna Republika Jugoslavija ==
{{Main|Savezna republika Jugoslavija}}

Srbija i Crna Gora su ostale da žive zajedno. Stvorena je Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) 27. aprila/travnja 1992. godine. Prvi predsednik je bio [[Dobrica Ćosić]]. Ona se smatrala sukcesorom SFRJ, ali je 2001. godine potpisan sporazum kojim su za sukcesora određene bivše jugoslovenske republike. Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija uvedene su opšte sankcije SRJ pod optužbom da je kriva za rat u BiH. Najveća inflacija na svetu obeležila je 1993. godinu u SRJ.

24. septembra/rujna 2000. godine su održani izbori. Na izborima za predsednika SRJ izabran je kandidat koalicije Demokratske opozicije Srbije (DOS) [[Vojislav Koštunica]]. Zbog nepriznavanja rezultata došlo je do protesta u Beogradu 5. oktobra, na kojima se okupilo više stotina hiljada/tisuća ljudi. [[Slobodan Milošević]], predsednik SRJ, je morao da prizna pobjedu Vojislava Koštunice. Na parlamentarnim izborima u Srbiji pobedio je DOS, a novi predsednik vlade je postao [[Zoran Đinđić]] (ubijen u atentatu, 12. marta/ožujka 2003. godine ).

4. februara 2003. godine je usvojena [[Ustavna povelja Srbije i Crne Gore od 2003.|Ustavna povelja]]. Stvorena je Državna Zajednica [[Srbija i Crna Gora]]. Administrativni centar zajednice je bio [[Beograd]], a centar Vrhovnog suda je bio u [[Podgorica|Podgorici]]. Ona je prestala postojati 2006. godine nakon što je Crna Gora nakon održanog referenduma proglasila nezavisnost.

== Povezano ==
* [[Jugonostalgija]]
* [[Jugosfera]]
* [[Josip Broz Tito]]
* [[Politički sistemi Jugoslavije]]
* [[Spisak šefova države Jugoslavije]]
* [[Bosna i Hercegovina]]
* [[Crna Gora]]
* [[Hrvatska]]
* [[Kosovo]]
* [[Severna Makedonija]]
* [[Slovenija]]
* [[Srbija]]

{{Commonscat|Yugoslavia}}
{{-}}
{{Jugo-kronologija}}

[[Kategorija:Jugoslavija| ]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Historija Balkana]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]]</text>
      <sha1>ge99dqlri4grcg89tlo4qx5cay9ge42</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista filmskih glumaca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5243</id>
    <revision>
      <id>42482652</id>
      <parentid>42481669</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T14:50:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="154506" sha1="ozhv2hkbj19w39bdi9u4msgd64esbf2" xml:space="preserve">Ovo je abecedni popis članaka o [[glumci]]ma svih zemalja.

''Vidi i'': [[Kinematografije po državama]], [[Popis filmova]], [[Film]]

----

'''NAPOMENA O IMENIMA:''' &lt;br /&gt;
Upisujete glumčevo ime i prezime, što je ujedno i poveznica. PAZITE: upisuje se prvo ime a onda prezime (npr. Uma Thurman), ALI morate složiti glumca pod slovo koje odgovara njegovom prezimenu.

'''PRIMJER:''' &lt;br /&gt;
Ako želite unijeti glumca ''Tom Cruise'', pod slovo '''C''' upišite: &lt;nowiki&gt;* [[Tom Cruise]]&lt;/nowiki&gt;.

----

__NOTOC__ [[#A|A]] [[#B|B]] [[#C|C]] [[#Č|Č]] [[#Ć|Ć]] [[#D|D]] [[#DŽ|DŽ]] [[#Đ|Đ]] [[#E|E]] [[#F|F]] [[#G|G]] [[#H|H]] [[#I|I]] [[#J|J]] [[#K|K]] [[#L|L]] [[#LJ|LJ]] [[#M|M]] [[#N|N]] [[#NJ|NJ]] [[#O|O]] [[#P|P]] [[#Q|Q]] [[#R|R]] [[#S|S]] [[#Š|Š]] [[#T|T]] [[#U|U]] [[#V|V]] [[#W|W]] [[#X|X]] [[#Y|Y]] [[#Z|Z]] [[#Ž|Ž]]

== A ==

* [[Walter Abel]]
* [[Per Aabel]] 
* [[Bonnie Aarons]]
* [[William Abadie]]
* [[Farah Zeynep Abdullah]] 
* [[Ama K. Abebrese]] 
* [[F. Murray Abraham]] 
* [[Floyd Abrams]]
* [[J. J. Abrams]] 
* [[Cláudia Abreu]]
* [[Victoria Abril]]  
* [[Maria Paola Abruzzo]]
* [[Numan Acar]] 
* [[Teibu Owusu Acheampong]] 
* [[Jensen Ackles]]
* [[Dejan Aćimović]]
* [[Robert Adair]]
* [[Amy Adams]]
* [[Ash Adams]]
* [[Don Adams]]
* [[Jane Adams]]
* [[Joey Lauren Adams]]
* [[Marla Adams]]
* [[Maud Adams]] 
* [[Patrick J. Adams]] 
* [[Timothy Adams]]
* [[Dayo Ade]] 
* [[Joe Adler]]
* [[Fabrice Adde]] 
* [[Mark Addy]]
* [[Kingsley Ben-Adir]]
* [[Isabelle Adjani]] 
* [[Cindy Lou Adkins]]
* [[Scott Adkins]]
* [[Charlie Adler]]
* [[Pamela Adlon]]
* [[Mario Adorf]] 
* [[Ali Afshar]]
* [[Ben Affleck]] 
* [[Casey Affleck]] 
* [[Keiko Agena]]
* [[Dianna Agron]]
* [[Brian Aherne]] 
* [[Sven Ahlström]]
* [[Riz Ahmed]]
* [[Danny Aiello]]
* [[Anouk Aimée]]
* [[Tom Ainsley]]
* [[Andrew Airlie]]
* [[Franklin Ajaye]] 
* [[Birce Akalay]]
* [[Dila Akbaş]]
* [[Kerem Akdeniz]]
* [[Malin Åkerman]]
* [[Sinem Akman]]
* [[George Akram]]
* [[Edward Akrout]] 
* [[Ferit Aktuğ]]
* [[Jude Akuwudike]] 
* [[Engin Akyürek]]
* [[Anja Alač]] 
* [[Mehmet Akif Alakurt]]
* [[Jihad Al-Atrash]]
* [[Axel Alba]]
* [[Jessica Alba]]
* [[Licia Albanese]]
* [[Anna Maria Alberghetti]] 
* [[Hans Albers]]
* [[Eddie Albert]]
* [[Jack Albertson]]
* [[Jens Albinus]]
* [[Julian Alcaraz]]
* [[Alan Alda]]
* [[Giles Alderson]]
* [[Marina Aleksandrova]]
* [[Marija Aleksić]]
* [[Mija Aleksić]]  
* [[Tamara Aleksić]] 
* [[Vladimir Aleksić]]
* [[Frank Aletter]]
* [[Aidan Alexander]]
* [[Jaimie Alexander]]
* [[Jane Alexander]]
* [[Jason Alexander]] 
* [[Olly Alexander]]
* [[Julia Alexandratou]]
* [[Dennis Alexio]]
* [[Kristian Alfonso]] 
* [[Mahershala Ali]] 
* [[Nadia Ali]]
* [[Biserka Alibegović]]
* [[Veronica Alicino]]
* [[Božidar Alić]]
* [[Slobodan Aligrudić]]
* [[Omer Alin]]
* [[Orhan Alkaya]] 
* [[May Allison]] 
* [[Joaquim de Almeida]]
* [[Adrián Alonso]]
* [[Laz Alonso]] 
* [[Michael Altmann]] 
* [[Sope Aluko]]
* [[Claudia Álvarez]]
* [[Regiane Alves]] 
* [[Kirk Alyn]]
* [[Kirsty Lee Allan]]
* [[Alfie Allen]]
* [[Chad Allen (glumac)|Chad Allen]] 
* [[Deborah Allen]]
* [[Debbie Allen]]
* [[Joan Allen]]
* [[Lily Allen]]
* [[Nancy Allen]]
* [[Sheila Matthews Allen]]  
* [[Steve Allen]]
* [[Tim Allen]]
* [[Woody Allen]]
* [[Kirstie Alley]] 
* [[Edward Alleyn]]
* [[Marshall Allman]] 
* [[Elvira Aljukić]]
* [[Magali Amadei]]
* [[Tina Ambani]] 
* [[Utkarsh Ambudkar]]
* [[Aml Ameen]]
* [[Stephen Amell]] 
* [[Mädchen Amick]]
* [[Francesca Amodio]]
* [[John Amos]]
* [[Eva Amurri]]
* [[Anahí]]
* [[Mini Anden]] 
* [[Chantal Andere]]
* [[Lale Andersen]]  
* [[Lotte Merete Andersen]]
* [[Anthony Anderson]]
* [[Bart Anderson]] 
* [[Brent Anderson]]
* [[Broncho Billy Anderson]]
* [[Christian S. Anderson]]
* [[Ella Anderson]]
* [[Gillian Anderson]] 
* [[Juliet Anderson]]
* [[Lindsay Anderson]]
* [[Loni Anderson]] 
* [[Melissa Sue Anderson]]
* [[Michael J. Anderson]]
* [[Miles Anderson]]
* [[Pamela Anderson]]
* [[Paul Anderson]] 
* [[Richard Anderson]]
* [[Richard Dean Anderson]]
* [[Scott G. Anderson]]
* [[Mladen Andrejević]]
* [[Tuca Andrada]]
* [[Ursula Andress]]
* [[Edward Andrews]]
* [[Julie Andrews]] 
* [[Naveen Andrews]]
* [[Raisa Andriana]]
* [[Miodrag Andrić]]
* [[Michael Angarano]] 
* [[Vanessa Angel]]
* [[Jennifer Aniston]]
* [[Saša Anočić]]
* [[Živko Anočić]]
* [[Aziz Ansari]] 
* [[Julian Black Antelope]] 
* [[Marc Anthony]]
* [[Nicholas Anthony]]
* [[Paul Anthony]]
* [[Davor Antolić]] 
* [[George Anton]]
* [[Scott Michael Anton]]
* [[Susan Anton]]
* [[Laura Antonelli]]
* [[Milan Antonić]]
* [[Ria Antoniou]]
* [[Jagoda Antunac]]
* [[Lisa Ann]] 
* [[Odette Annable]]
* [[Teresa Ann Savoy]] 
* [[Dave Annable]]
* [[Magda Apanowicz]] 
* [[Yalitza Aparicio]]
* [[Iris Apatow]]
* [[Maude Apatow]] 
* [[Inge Apelt]]
* [[Elgin Kos Aponte]]
* [[Per Appelberg]]
* [[Brita Appelgren]] 
* [[Shiri Appleby]]
* [[Christina Applegate]]
* [[Hale Appleman]]  
* [[Kris Aquino]]
* [[Aracely Arámbula]]
* [[Facundo Arana]]
* [[Tomas Arana]] 
* [[Mariana Aranđelović]]
* [[Stole Aranđelović]]  
* [[Juraj Aras]]
* [[Emanuelle Araújo]] 
* [[Héctor Arbelo]]
* [[Roscoe Arbuckle]] 
* [[Sebastian Arcelus]]
* [[Fanny Ardant]]
* [[Michael Arden]] 
* [[Barış Arduç]]
* [[Martine Argent]]
* [[Maurice Argent]]
* [[Asia Argento]]
* [[Ahmet Arıman]] 
* [[Maria Arita]]
* [[Adria Arjona]]
* [[Adam Arkin]]
* [[David Arkin]]
* [[Arletty]] 
* [[Silvana Armenulić]]
* [[Fred Armisen]] 
* [[Alexander Armstrong]]
* [[Alun Armstrong]]
* [[Samaire Armstrong]]
* [[François Arnaud]]
* [[Lucie Arnaz]]
* [[Neda Arnerić]] 
* [[Will Arnett]] 
* [[Alison Arngrim]]
* [[Edward Arnold]]
* [[Eddy Arnold]]
* [[Phil Arnold]]
* [[Tom Arnold]]
* [[Judie Aronson]]
* [[Lewis Arquette]]
* [[Patricia Arquette]]
* [[Rosanna Arquette]] 
* [[Tihomir Arsić]]
* [[Gemma Arterton]] 
* [[Hannah Arterton]]
* [[Tadanobu Asano]]
* [[Pilou Asbæk]]
* [[Dana Ashbrook]]
* [[Linden Ashby]]
* [[Peggy Ashcroft]]
* [[Danni Ashe]]
* [[Renée Asherson]]
* [[Shawn Ashmore]]  
* [[Zawe Ashton]]
* [[Ed Asner]]
* [[Jennifer Aspen]]
* [[Fred Astaire]]
* [[Sean Astin]]
* [[Mary Astor]]
* [[Yıldız Asyalı]]
* [[Armand Assante]]
* [[Hans-Jörg Assmann]]
* [[Fábio Assunção]]
* [[Zlatko Kauzlarić-Atač]]
* [[Neslihan Atagül]] 
* [[Arjo Atayde]]
* [[Yıldız Çağrı Atiksoy]]
* [[Enes Atış]] 
* [[Harvey Atkin]]
* [[Eileen Atkins]]
* [[Gemma Atkinson]] 
* [[Jayne Atkinson]]
* [[Rowan Atkinson]]
* [[David Atrakchi]] 
* [[Roby Attal]]
* [[Richard Attenborough]]
* [[Hayley Atwell]]
* [[Abraham Attah]] 
* [[Carmen Aub]]
* [[René Auberjonois]]
* [[Stéphane Audran]]
* [[Jean-Pierre Aumont]]
* [[Tina Aumont]]
* [[Tom Austen]] 
* [[Reggie Austin]]
* [[Steve Austin]] 
* [[Avant]]
* [[Erick Avari]] 
* [[Brian Avery]]
* [[James Avery]]
* [[Margaret Avery]] 
* [[Jonathan Avildsen]] 
* [[Jasmina Avramović]] 
* [[Awkwafina]] 
* [[Hoyt Axton]]
* [[Mediha Aydın]]
* [[Şenay Aydın]] 
* [[Fatih Ayhan]] 
* [[Dan Aykroyd]]
* [[Leah Ayres]] 
* [[Hank Azaria]]
* [[Charles Aznavour]]
* [[Eloy Azorin]]
	
----

== B ==

* [[Lída Baarová]] 
* [[Melis Babadağ]]
* [[Katarina Baban]]
* [[Barbara Babcock]]
*  [[Iva Babić]]
* [[Miljka Brđanin Babić]]
*  [[Mirko Babić]]
*  [[Višnja Babić]]
* [[Bob Babbitt]]
* [[Zoran Babić]]
* [[Branko Babović]]
* [[MarkAnthony Baca]]
* [[Lauren Bacall]]
* [[Michael Bacall]]
* [[Catherine Bach]] 
* [[Dieter Bach]]
* [[Sebastian Bach]]
* [[Aishwarya Rai Bachchan]]
* (Amitabh Bachchan)
* [[Manpreet Bachu]]
* [[Steve Bacic]]
*  [[Olivera Bacić]]
* [[Kevin Bacon]]
* [[Ljubiša Bačić]]
* [[Aleksandar Bačvanski]]
* [[Nikola Baće]]
*  [[Marko Baćović]]
* [[Ivo Badalić]]
* [[Michael Badalucco]]
* [[Salih Bademci]]
* [[Sercan Badur]]  
* [[Livio Badurina]]
* [[Affif Ben Badra]] 
* [[Parley Baer]]
* [[Pablo Baez]]
* [[Tim Bagley]]
* [[King Baggot]]
* [[Gökçe Bahadır]]
* [[Maxine Bahns]]
* * [[Drago Bahun]]
* [[G. W. Bailey]]
* [[Jon Bailey]] 
* [[Preston Bailey]]
* [[Conrad Bain]] 
* [[Trevor Bain]]
* [[Radoš Bajić]]
*  [[Nedeljko Bajić]]
*  [[Izudin Bajrović]] 
* [[Ivana Bakarić]]
* [[Carroll Baker]]
* [[Diane Baker]]
* [[Dylan Baker]]
* [[George Baker]]
* [[Kathy Baker]]
* [[Kenny Baker]]
* [[Timothy D. Baker]]
* [[Nebojša Bakočević]]
* [[Kruno Bakota]]
* [[María Baxa|Marija Baksa]]
* [[Scott Bakula]]
* [[Brenda Bakke]]  
* [[Dan Bakkedahl]]
* [[Sanda Balaban]]
* [[Belinda Balaski]]
* [[Josiane Balasko]] 
* [[Didem Balçın]] 
* [[Adam Baldwin]]
* [[Alec Baldwin]]
* [[Daniel Baldwin]]
* [[Stephen Baldwin]]
* [[William Baldwin]]
* [[Christian Bale]]
* [[Gojko Baletić]]
* [[Ece Baliç]]
* [[Slavko Balog]]
* [[Mónika Balsai]]
* [[Martin Balsam]]
* [[Talia Balsam]] 
* [[Carmela Balsamo]]
* [[Kirk Baltz]]
* [[Lucille Ball]] 
* [[Michael Ball]]
* [[Kaye Ballard]]
* [[Hasan Ballıktaş]]
* [[Bojana Bambić]]
* [[Eric Bana]]
* [[Anne Bancroft]]
* [[Antonio Banderas]]
* [[Ljubomir Bandović]]
* [[Petar Banićević]]
* [[Mira Banjac]] 
* [[Tallulah Bankhead]]
* [[Elizabeth Banks]] 
* [[Jonathan Banks]]
* [[Tyra Banks]] 
* [[Vasil Banov]]
* [[Jack Bannon]] 
* [[Ivana Baquero]]
* [[Teda Bara]] 
* [[Tori Barban]]
* [[Edward Barbanell]] 
* [[Adrienne Barbeau]] 
* [[Andrea Barber]]
* [[Javier Bardem]]
* [[Juan Antonio Bardem]]
* [[Trevor Bardette]]
* [[Brigitte Bardot]]
* [[Arija Bareikis]]
* [[Renato Baretić]]
* [[Daniel von Bargen]]
* [[Lana Barić]]
* [[Ike Barinholtz]] 
* [[Hrvoje Barišić]] 
* [[Samantha Barks]] 
* [[Ben Barnes]]
* [[Cheryl Barnes]] 
* [[Priscilla Barnes]]  
* [[Josh Barnett]]
* [[Leanna Barnett]] 
* [[Sandy Baron]]
* [[Ljubiša Barović]] 
* [[Roger Bart]]
* [[Cecilia Bartoli]]
* [[Mischa Barton]]
* [[Peter Barton]] 
* [[Kenny Bartram]] 
* [[Skye McCole Bartusiak]]
* [[Roseanne Barr]]
* [[Wilson Barrett]]
* [[Julia Barretto]]
* [[Chris Barrie]]
* [[Elaine Barrie]]
* [[John Barrowman]]
* [[Thom Barry]]
* [[Drew Barrymore]]
* [[Ethel Barrymore]]
* [[John Barrymore]]
* [[Lionel Barrymore]] 
* [[Anna Baryshnikov]]
* [[Mikhail Baryshnikov]]
* [[Richard Basehart]]
* [[Marat Basharov]]
* [[Kim Basinger]] 
* [[Steve Bastoni]]
* [[Jon Bass]]
* [[Angela Bassett]] 
* [[Steve Bassett]]
* [[Austin Basis]]
* [[Gabriel Basso]]
* [[Csilla Barath Bastaić]] 
* [[Denis Bašić]]
* [[Relja Bašić]]
* [[Senad Bašić]]
* [[Maria Bata]] 
* [[John Batchelor]]
* [[Jason Bateman]]
* [[Justine Bateman]] 
* [[Talitha Bateman]]
* [[Kathy Bates]]
* [[Michael Bates]] 
* [[Dean Batoz]]
* [[Tatjana Binjaš Batoz]]
* [[Bryan Batt]] 
* [[Paul Batten]]
* [[Chris Bauer]] 
* [[David Bauer]]
* [[Noah Baumbach]]
* [[Monika Baumgartner]] 
* [[Meredith Baxter]]
* [[Frances Bay]] 
* [[Seyda Bayram]]
* [[Mark Bazeley]]
* [[Celina Beach]] 
* [[Michael Beach]]
* [[Sean Bean]] 
* [[Matthew Beard]]
* [[Amanda Bearse]]
* [[Emmanuelle Béart]]
* [[Ned Beatty]]
* [[Warren Beatty]]
* [[Bruna Bebić Tudor]]
* [[Hartmut Becker]]
* [[Kuno Becker]] 
* [[Terry Becker]]
* [[Kate Beckinsale]] 
* [[Richard Beckinsale]] 
* [[Gerry Bednob]] 
* [[Zoran Bečić]]
* [[Zorana Bećić]]
* [[Jason Beghe]] 
* [[Faruk Begoli]]
* [[Linda Begonja]]
* [[Boro Begović]]
* [[Božena Begović]]
* [[Ena Begović]]
* [[Mia Begović]] 
* [[Henri Behar]]
* [[Sam Behrens]]
* [[Beth Behrs]]
* [[Madeleine Béjart]]
* [[Maurice Béjart]] 
* [[Sead Bejtović]]
* [[Ivan Bekjarev]]
* [[Fred Belford]]
* [[Jean-Paul Belmondo]]
* [[James Belushi|Jim Belushi]]
* [[John Belushi]] 
* [[Maria Antonietta Beluzzi]]
* [[Richard Belzer]] 
* [[Bob Bell]] 
* [[Cassandra Bell]]
* [[Jamie Bell]]
* [[Kristen Bell]] 
* [[Tobin Bell]]
* [[Ariane Bellamar]]
* [[Armel Bellec]]
* [[Monica Bellucci]] 
* [[Niki Belucci]]
* [[Gil Bellows]]
* [[Tatjana Beljakova]] 
* [[Brian Benben]]
* [[Smiljka Bencet]]
* [[Igor Benčina]]
* [[Michael Bendall]] 
* [[Camilla Bendix]]
* [[Roberto Benigni]]
* [[Esin Benim]]
* [[Annette Bening]] 
* [[Beto Benites]] 
* [[Ashley Benson]]
* [[Julia Benson]]
* [[Martin Benson]] 
* [[John Bentley]]
* [[Wes Bentley]]
* [[Mark Benton]]
* [[Eliza Bennett]]
* [[Jill Bennett]]
* [[Jill Bennett]]
* [[Manu Bennett]]
* [[Aleksandar Berček]]
* [[Peter Berg]]
* [[Marija Bergam]]
* [[Sonia Bergamasco]] 
* [[Bob Bergen]]
* [[Candice Bergen]] 
* [[Polly Bergen]] 
* [[Senta Berger]] 
* [[Àstrid Bergès-Frisbey]]
* [[Ingrid Bergman]] 
* [[Lena Bergman]]
* [[Sandahl Bergman]] 
* [[Jasna Beri]]
* [[Anita Berisha]]
* [[Christian Berkel]] 
* [[Xander Berkeley]]
* [[Elizabeth Berkley]]
* [[Steven Berkoff]]
* [[François Berléand]] 
* [[Michael Bernardo]] 
* [[Sandra Bernhard]]
* [[Sarah Bernhardt]] 
* [[Jon Bernthal]]
* [[Halle Berry]]
* [[Mark Berry]]
* [[Ben Best]]
* [[Enis Bešlagić]] 
* [[Slobodan Beštić]]
* [[Melis Buse Betkayan]]
* [[Paul Bettany]]
* [[Thomas Betterton]] 
* [[Daisy Bevan]]
* [[Lydia Rose Bewley]]
* [[Alexander Beyer]]
* [[Christina Beyerhaus]]
* [[Richard Beymer]]
* [[Sergej Bezrukov]]
* [[Laurie Beechman]] 
* [[Madison Beer]]
* [[Tamannaah Bhatia]]
* [[Mayim Bialik]] 
* [[Abigail Bianca]] 
* [[Leslie Bibb]]
* [[Andrew Bicknell]]
* [[Camren Bicondova]]
* [[Michael Biehn]]
* [[Jessica Biel]]
* [[Jason Biggs]]
* [[Melita Bihali]]
* [[Pavle Bihali]]
* [[Božana Bijelić]]
* [[Miroslav Bijelić]]
* [[Severin Bijelić]]
* [[Miloš Biković]] 
* [[Novak Bilbija]]
* [[Recep Renan Bilek]]
* [[Željko Bilen]]
* [[Belçim Bilgin]]
* [[Barbara Bilić]]
* [[Jakov Bilić]]
* [[Rachel Bilson]] 
* [[Jasna Bilušić]]
* [[Chino Binamo]]
* [[Nikolay Binev]]
* [[Velizar Binev]]
* [[Fan Bingbing]] 
* [[Li Bingbing]]
* [[Margot Bingham]]
* [[Ayça Bingöl]] 
* [[Aleksandar Binički]]   
* [[Gregg Binkley]]
* [[Juliette Binoche]]
* [[Thora Birch]]  
* [[Demián Bichir]]
* [[Billie Bird]] 
* [[Melis Birkan]]
* [[Jane Birkin]] 
* [[Mikael Birkkjær]]
* [[Gus Birney]]
* [[John Bishop]]
* [[Stephen Bishop]] 
* [[Steve Bisley]]
* [[Jacqueline Bisset]]
* [[Josie Bissett]] 
* [[Patricio Bisso]]
* [[Yannick Bisson]]
* [[René Bitorajac]] 
* [[Predrag Bjelac]]
* [[Gordana Bjelica]] 
* [[Marta Bjelica]]
* [[Dragan Bjelogrlić]]
* [[Claudia Black]]
* [[Jack Black]]
* [[James Black]]
* [[Karen Black]]
* [[Lisa Hartman Black]]
* [[Lucas Black]]
* [[Owen Black]]
* [[Ljiljana Blagojević]] 
* [[Linda Blair]] 
* [[Macon Blair]] 
* [[Selma Blair]]
* [[Larry J. Blake]]
* [[Megan Blake]] 
* [[Jolene Blalock]] 
* [[Nada Blam]]
* [[Cate Blanchett]] 
* [[Kelly Blatz]]
* [[Barry W. Blaustein]]
* [[Strahinja Blažić]]
* [[Julian Bleach]]
* [[Alexis Bledel]]
* [[Claudiu Bleont]]
* [[Yasmine Bleeth]]
* [[Jason Blicker]]
* [[Mary J. Blige]] 
* [[Georg Blomstedt]]
* [[Orlando Bloom]] 
* [[Phil Bloom]]
* [[Marc Blucas]] 
* [[Callum Blue]] 
* [[Emily Blunt]]
* [[Bruce Boa]]
* [[Daniela Bobadilla]]
* [[Gordana Boban]]
* [[Ivana Boban]]
* [[Sarah Boberg]]
* [[Ljubinka Bobić]] 
* [[Miroslava Bobić]]
* [[Rainer Bock]] 
* [[Cesare Bocci]] 
* [[Kim Bodnia]]
* [[Jessica Boehrs]]
* [[Earl Boen]] 
* [[Richard Boes]]
* [[Humphry Bogart]] 
* [[Pavle Bogatinčević]]
* [[Goran Bogdan]]
* [[Peter Bogdanovich]]
* [[Matea Bogdanović]] 
* [[Snežana Bogdanović]]
* [[Ljiljana Bogojević]]
* [[Eric Bogosian]]  
* [[Katharina Böhm]] 
* [[Michael Boisvert]]
* [[Ines Bojanić]]
* [[Dragomir Bojanić Gidra]]
* [[Svetlana Bojković]] 
* [[Tatjana Bokan]]
* [[Ana Marija Bokor]]
* [[Dijana Bolanča]]  
* [[Ivana Bolanča]]
* [[Sarah Bolger]] 
* [[Melissa Bolona]] 
* [[Ruth Bolton]]
* [[Diego Boneta]]
* [[Lisa Bonet]]
* [[Giorgio Bongiovanni]]
* [[Chaz Bono]]
* [[Hugh Bonneville]]
* [[Ernest Borgnine]]
* [[Marija Borić]]
* [[David Born]] 
* [[Jesse Borrego]] 
* [[Denis Bosak]]
* [[Đorđe Bosanac]] 
* [[Ivan Bosiljčić]]
* [[Chadwick Boseman]]
* [[Tom Bosley]]  
* [[Mary Jane Bostic]]
* [[Kate Bosworth]] 
* [[Stephen Boxer]] 
* [[Lombardo Boyar]]
* [[Angelique Boyer]]
* [[Charles Boyer]]
* [[Lucienne Boyer]]
* [[Lara Flynn Boyle]]
* [[Peter Boyle]]
* [[Bogić Bošković]]
* [[Tanja Bošković]]
* [[Michelle Botes]] 
* [[Carole Bouquet]]
* [[Sarah-Sofie Boussnina]]
* [[Sofia Boutella]]
* [[Charlotte Bøving]]
* [[Julie Bowen]] 
* [[David Bowie]]
* [[April Bowlby]] 
* [[Lauren Bowles]]
* [[Jessica Bowman]] 
* [[Stuart Bowman]]
* [[Paul Bown]]
* [[Billy Boyd]]
* [[Lynda Boyd]]
* [[John Boyega]]
* [[Hakan Bozyiğit]]
* [[Boško Božin]]
* [[Petar Božović]] 
* [[Linwood Boomer]] 
* [[Lola Boorman]]
* [[James Booth]]
* [[John Wilkes Booth]]
* [[Rulan Booth]]
* [[Tony Booth]]
* [[Powers Boothe]] 
* [[Timothy Bottoms]] 
* [[Lorraine Bracco]]
* [[David Bradley]]
* [[Bill Bradshaw]]
* [[Scott Brady]] 
* [[Sônia Braga]]
* [[Glenda Braganza]]
* [[Maro Brailo]]
* [[Bojan Brajčić]]
* [[Iskra Brajović]]
* [[Sara Brajović]]
* [[Vojislav Brajović]] 
* [[Gina Bramhill]]
* [[Bonnie Bramlett]]
* [[William Bramley]]
* [[Kenneth Branagh]]
* [[Katy Brand]]
* [[Russell Brand]] 
* [[David Brandon]]
* [[Klaus Maria Brandauer]]
* [[Jonathan Brandis]] 
* [[Jocelyn Brando]]
* [[Marlon Brando]]
* [[Lesley-Ann Brandt]] 
* [[Sabrina Branduse]]
* [[Slavko Brankov]]
* [[Tena Nemet Brankov]]
* [[Arma Tanović Branković]]
* [[Đorđe Branković]]
* [[Jeff Branson]]
* [[Betsy Brantley]] 
* [[Érico Brás]]
* [[Pierre Brasseur]]
* [[Benjamin Bratt]]
* [[Tamar Braxton]] 
* [[Filippo Brazzaventre]] 
* [[Karla Brbić]]
* [[Judita Franković Brdar]]
* [[Mirela Brekalo]]
* [[Jacques Brel]]
* [[Ewen Bremner]] 
* [[Walter Brennan]]
* [[Lisa Brenner]]
* [[Lukrecija Brešković]]
* [[Jeremy Brett]]
* [[Jordana Brewster]]
* [[Beau Bridges]]
* [[Jeff Bridges]]
* [[Lloyd Bridges]]
* [[Alison Brie]] 
* [[Bishop Brigante]] 
* [[Cameron Bright]]
* [[Richard Bright]]
* [[Christie Brinkley]] 
* [[Ritch Brinkley]]
* [[Connie Britton]] 
* [[Rhonda Britton]]
* [[Ivan Brkić]]
* [[Nicolas Bro]]
* [[Jim Broadbent]]
* [[Remi Broadway]]
* [[Doug Brochu]]
* [[Phillip Brock]] 
* [[James Broderick]]
* [[Matthew Broderick]] 
* [[Elizabeta Brodić]]	
* [[Ariane Brodier]] 
* [[Adrien Brody]]
* [[Josh Brolin]]
* [[Charles Bronson]] 
* [[Rachel Brosnahan]]
* [[Pierce Brosnan]] 
* [[Sean Brosnan]] 
* [[Israel Broussard]]
* [[Tiffany Brouwer]]
* [[Ben Browder]] 
* [[Alston Brown]]
* [[Blair Brown]]
* [[Bryan Brown]]
* [[Ghye Samuel Brown]]
* [[Max Brown]] 
* [[Millie Bobby Brown]]
* [[Ralph Brown]]   
* [[Reggie Brown]]
* [[Sterling K. Brown]]
* [[Emily Browning]] 
* [[Jayne Brook]]
* [[Kelly Brook]] 
* [[Tom Brooke]]
* [[Walter Brooke]]
* [[Albert Brooks]] 
* [[Avery Brooks]] 
* [[Emerson Brooks]]
* [[Mel Brooks]]
* [[Randi Brooks]]
* [[Randy Brooks]]
* [[Tessa Brooks]]
* [[Branimir Brstina]]
* [[Wilford Brimley]]
* [[Shelbie Bruce]] 
* [[Andreas Brucker]]
* [[Daniel Brühl]]
* [[Mariah Bruna]]
* [[Wiola Brunius]]
* [[Zachery Ty Bryan]]
* [[Karis Paige Bryant]]
* [[Yul Brynner]]
* [[Damien Bryson]]
* [[Rikard Brzeska]]
* [[Šime Bubica]]
* [[Michael Bublé]] 
* [[Dan Bucatinsky]] 
* [[Andrew Buchanan]]
* [[John Buchanan]]
* [[A. J. Buckley]]
* [[Betty Buckley]] 
* [[Jackson Buckley]]
* [[Robert Buckley]]
* [[Carlo Buccirosso]]
* [[Dušan Bućan]]  
* [[Robert Budak]]
* [[Mladen Budiščak]]
* [[Sibylla Budd]]
* [[Erika Buenfil]]
* [[Dušan &quot;Duško&quot; Bugarin]]
* [[Slađana Bukejlović]]
* [[Amar Bukvić]]
* [[Radivoje Bukvić]]
* [[Dušan Bulajić]]
* [[Ljubomir Bulajić]]
* [[Karlo Bulić]]  
* [[Senka Bulić]]
* [[Mirko Bulović]]
* [[Richard Bull]]
* [[Amelia Bullmore]]
* [[Sandra Bullock]] 
* [[Helena Buljan]]
* [[Ratko Buljan]]
* [[Rajko Bundalo]]
* [[Stefan Bundalo]]
* [[Gisele Bündchen]]
* [[Laura Bell Bundy]]
* [[Saša Buneta]]
* [[Edward Bunker]]
* [[Luis Buñuel]] 
* [[Cara Buono]]
* [[Candace Cameron Bure]] 
* [[Hannibal Buress]]
* [[Joshua Burge]]
* [[Petar Burić]]
* [[Haris Burina]]
* [[Gedeon Burkhard]]
* [[Dennis Burkley]] 
* [[Vladimir Burlakov]]
* [[Emily Burley]] 
* [[Saskia Burmeister]]
* [[Brooke Burns]] 
* [[Catherine Lloyd Burns]] 
* [[Edward Burns]]
* [[George Burns]] 
* [[Heather Burns]]
* [[Ellen Burstyn]]
* [[Anwar Burton]] 
* [[Hilarie Burton]]
* [[Kate Burton]]
* [[Richard Burton]]
* [[Tony Burton]]
* [[Raymond Burr]]
* [[Ty Burrell]] 
* [[Saffron Burrows]] 
* [[Steve Buscemi]]
* [[Gary Busey]] 
* [[Billy &quot;Green&quot; Bush]]
* [[Sophia Bush]]
* [[Francis X. Bushman]]
* [[Ralph Everly Bushman]]
* [[Kasan Butcher]]
* [[Milutin Butković]]
* [[Austin Butler]]
* [[Brett Butler]]  
* [[Daws Butler]] 
* [[Dean Butler]]
* [[Gerard Butler]] 
* [[Kerry Butler]]
* [[Tom Butler]]
* [[Yancy Butler]] 
* [[Asa Butterfield]]
* [[Red Buttons]]
* [[Sarah G. Buxton]]
* [[Tuba Büyüküstün]]
* [[Bill Byrge]]
* [[Gabriel Byrne]]
* [[Rose Byrne]]
* [[Stefan Buzurović]]
----

== C ==
* [[Louis C.K.]]
* [[Henry Cavill]]
* [[James Caan]]
* [[Noah Gray-Cabey]]
* [[Sebastian Cabot]] 
* [[John Cabrera]]
* [[Liz Cackowski]]
* [[Pierre Caden]]
* [[Sid Caesar]]  
* [[Rachelle Casseus]]
* [[Nicolas Cage]]
* [[James Cagney]] 
* [[Dajana Cahill]]
* [[Shuya Sophia Cai]]
* [[Dean Cain]]
* [[Michael Caine]]
* [[Vahdet Çakar]]
* [[Jonathan Cake]]
* [[Đorđe Cakić]]
* [[Deniz Çakır]]
* [[Leticia Calderón]]  
* [[Paula Cale]]
* [[Skyler Caleb]] 
* [[Ömer Faruk Çalışkan]] 
* [[Pelin Çalışkanoğlu]]
* [[Henry Calvert]]
* [[Phyllis Calvert]] 
* [[Michael Callan]]
* [[Dayton Callie]]
* [[Sarah Wayne Callies]]
* [[Hebe Camargo]] 
* [[Joanna Cameron]]
* [[Mark Cameron]] 
* [[Bill Camp]]
* [[Colleen Camp]]
* [[Bruce Campbell]] 
* [[Cheryl Campbell]]
* [[Emma Campbell]]
* [[Eric Campbell]]
* [[Jennifer Campbell]]
* [[Naomi Campbell]] 
* [[Neve Campbell]] 
* [[Tim Campbell]]
* [[Sean Campion]]
* [[Nevzat Can]] 
* [[Jwaundace Candece]]
* [[John Candy]]
* [[Caridad Canelón]]
* [[Judy Canova]]
* [[Richard Cansino]] 
* [[Néstor Cantillana]]
* [[Jose Pablo Cantillo]]
* [[Toni Cantó]]
* [[Christy Canyon]]
* [[Nick Cannon]] 
* [[Lizzy Caplan]] 
* [[Armando Capó]]
* [[Tony Caprari]]
* [[Ahna Capri]] 
* [[Capucine]] 
* [[Irene Cara]]
* [[Gina Carano]]
* [[Luke Carberry]] 
* [[Tantoo Cardinal]] 
* [[Claudia Cardinale]]
* [[Clare Carey]] 
* [[Harry Carey, Jr.]] 
* [[Mary Carey]] 
* [[Jacqueline Carlin]]
* [[Elizabeth Carling]]
* [[Frank Carlopio]]
* [[Erica Carlson]]
* [[Kelly Carlson]]
* [[Laura Carmichael]] 
* [[Judy Carne]] 
* [[Leslie Caron]]
* [[Jack Carson]]
* [[Jim Carter]]
* [[Jim Carrey]]
* [[Art Carney]] 
* [[Jack Carson]]
* [[Lisa Nicole Carson]]
* [[Peter Carsten]] 
* [[Helena Bonham Carter]]
* [[Lynda Carter]]
* [[Nell Carter]]
* [[Terry Carter]]
* [[Gabrielle Carteris]] 
* [[Ryan Cartwright]]
* [[Daniel Caruso]] 
* [[David Caruso]] 
* [[Renai Caruso]]
* [[Jordan Carver]]
* [[Raffaella Carrà]]
* [[David Carradine]]
* [[Humberto Carrão]]
* [[Tia Carrere]]
* [[Elpidia Carrillo]]  
* [[Charles Carroll]]
* [[Erica Carroll]] 
* [[Georgia Carroll]] 
* [[Janet Carroll]] 
* [[Julius Carry]]
* [[Björn Casapietra]]
* [[Cheyenne Casebier]]
* [[Max Casella]]
* [[Philip Casnoff]]
* [[Michaela Caspar]]
* [[Laetitia Casta]]
* [[Nino Castelnuovo]]
* [[Angelo Castro Jr.]]
* [[Daniela Castro]]
* [[Sofía Castro]]
* [[John Cassavetes]]
* [[Vincent Cassel]] 
* [[David Cassidy]]
* [[Jack Cassidy]]
* [[Katie Cassidy]]
* [[Patrick Cassidy]] 
* [[Raffey Cassidy]]
* [[Shaun Cassidy]]
* [[Ted Cassidy]] 
* [[Claudia Catani]]
* [[Diego Cataño]]
* [[Darlene Cates]]
* [[Phoebe Cates]]
* [[Reg E. Cathey]]
* [[Kim Cattrall]]
* [[Emma Caulfield]]
* [[Joan Caulfield]]
* [[Kristin Cavallari]]
* [[Marco Cavallaro]]
* [[Sebastijan Cavazza]]
* [[Matt Cavenaugh]]
* [[Jim Caviezel]] 
* [[Henry Cavill]]
* [[Stephanie Cayo]]
* [[John Cazale]]
* [[Derek Cecil]]
* [[Jéssica Cediel]]
* [[Nebahat Çehre]]
* [[Adriano Celentano]]
* [[Jeff Celentano]] 
* [[İbrahim Çelikkol]]
* [[Nives Celzijus]]
* [[John Cena]]
* [[50 Cent]] 
* [[Noah Centineo]]
* [[Michael Cera]]
* [[Jason Cermak]]
* [[Jorge Cervera]]
* [[Meral Çetinkaya]] 
* [[Loan Chabanol]]
* [[Lacey Chabert]]
* [[Peter J. Chaffey]]  
* [[George Chakiris]]
* [[Timothée Chalamet]]
* [[Sarah Chalke]]
* [[Howland Chamberlain]] 
* [[Richard Chamberlain]]
* [[Erin Chambers]]
* [[Jean Champion]]
* [[Marie Champmeslé]] 
* [[Chike Chan]]
* [[Gemma Chan]]
* [[Jackie Chan]]  
* [[Gemma Chan]]
* [[Michael Paul Chan]] 
* [[Anna Chancellor]]
* [[Kyle Chandler]]  
* [[Lon Chaney Jr.]] 
* [[Christina Chang]]
* [[Winston Chao]]
* [[Miles Chapin]]
* [[Ben Chaplin]]
* [[Charlie Chaplin]] 
* [[Sydney Chaplin]]  
* [[Graham Chapman]]
* [[Cyd Charisse]]
* [[Max Charles]]
* [[Ian Charleson]] 
* [[Christian Charmetant]] 
* [[Megan Charpentier]]
* [[Chevy Chase]]
* [[Jeff Chase]]
* [[Jessica Chastain]] 
* [[Richard Chaves]]
* [[Don Cheadle]]
* [[Joan Chen]] 
* [[Amy Cheng]] 
* [[Kristin Chenoweth]]
* [[Nikolay Cherkasov]]
* [[Alexandra Cheron]]
* [[George Cheung]]
* [[Leslie Cheung]] 
* [[Hank Cheyne]]
* [[Dominic Chianese]]
* [[David Chiang]]
* [[Roy Chiao]]
* [[Sonny Chiba]] 
* [[Fernando Chien]] 
* [[Ronny Chieng]]
* [[Michael Chiklis]] 
* [[Jeremy Child]]
* [[Lois Chiles]] 
* [[Ariel Chipman]]
* [[Kenneth Choi]]
* [[Rae Dawn Chong]] 
* [[Gaurav Chopra]]
* [[Parineeti Chopra]]
* [[Priyanka Chopra]]
* [[China Chow]]
* [[Emmanuelle Chriqui]]
* [[Erika Christensen]]
* [[Hayden Christensen]]
* [[Jesper Christensen]]
* [[Julie Christie]]
* [[Gwendoline Christie]] 
* [[Richard Christie]]
* [[Tony Christie]]
* [[Warren Christie]]
* [[Virginia Christine]]  
* [[Peter Christoffersen]]
* [[Dennis Christopher]] 
* [[Dyllan Christopher]] 
* [[Samuel Patrick Chu]] 
* [[Susan Chuang]]
* [[Ko Chun-hsiung]]
* [[Thomas Haden Church]]
* [[Eduardo Ciannelli]]
* [[Eddie Cibrian]] 
* [[Petra Cicvarić]]
* [[Mario Cimarro]]
* [[Melis Cemre Çınar]]
* [[Marko Cindrić]]
* [[Meg Cionni]]
* [[Sam Claflin]]
* [[Gordon Clapp]]
* [[Brett Baxter Clark]]
* [[Victoria Clark]]
* [[Christopher Clarke]]
* [[Dameon Clarke]]
* [[Jason Clarke]]
* [[Emilia Clarke]] 
* [[Emmy Clarke]]
* [[Noel Clarke]]  
* [[Robert Clarke]] 
* [[Warren Clarke]]
* [[Kelly Clarkson]]
* [[Patricia Clarkson]]
* [[Chris Classic]]
* [[Christian Clavier]]
* [[Stanley Bennett Clay]]
* [[Jill Clayburgh]]
* [[Daniel Cleary]]
* [[Kiersey Clemons]]
* [[Lee Van Cleef]]
* [[John Cleese]]
* [[Montgomery Clift]]
* [[Scott Clifton]] 
* [[Louise Cliffe]]
* [[John Clive]]
* [[George Clooney]]
* [[Eric Close]]
* [[Glenn Close]] 
* [[Sidney Clute]]
* [[Kim Coates]]
* [[Lee J. Cobb]]
* [[Randall &quot;Tex&quot; Cobb]]
* [[James Coburn]]
* [[Imogene Coca]]
* [[James Coco]] 
* [[Claire Coffee]]
* [[George M. Cohan]]
* [[Evan Matthew Cohen]]
* [[Sacha Baron Cohen]]
* [[Rhys Coiro]]
* [[Enrico Colantoni]]
* [[Nicholas Colasanto]]
* [[Claudette Colbert]]
* [[Tim Colceri]] 
* [[Deon Cole]]
* [[Gary Cole]]
* [[Taylor Cole]] 
* [[Conrad Coleby]]
* [[Robert Coleby]] 
* [[Anthony Coleman]]
* [[Antony Coleman]]  
* [[Bobby Coleman]]
* [[Dabney Coleman]]
* [[David Coleman]]
* [[John Colicos]] 
* [[Emy Coligado]] 
* [[Olivia Colman]]
* [[Ronald Colman]]
* [[Míriam Colón]]
* [[Volkan Çolpan]]
* [[Sophie Colquhoun]]
* [[Fernando Colunga]]
* [[Rob James-Collier]] 
* [[Mike Colter]]
* [[Robbie Coltrane]]
* [[Toni Collette]]
* [[Jennifer Coolidge]]
* [[Jessie Collins]]
* [[Joan Collins]] 
* [[Lily Collins]]
* [[Pauline Collins]]
* [[Stephen Collins]] 
* [[Holly Marie Combs]]
* [[Jeffrey Combs]]
* [[Betty Comden]]
* [[Martin Compston]]  
* [[Common]]
* [[Jeff Conaway]]
* [[William Martyn Conboy]] 
* [[Lana Condor]]
* [[Jim Conrad]]
* [[Roy Conrad]]
* [[William Conrad]]  
* [[Stephen Conroy]]
* [[Paddy Considine]] 
* [[Santi Consoli]]
* [[Michael Constantine]]
* [[Tom Conti]]
* [[Ana Brenda Contreras]]
* [[Bert Convy]]  
* [[Gary Conway]] 
* [[Pat Conway]]
* [[Tim Conway]]
* [[Jennifer Connelly]] 
* [[Kristen Connolly]]
* [[Sean Connery]] 
* [[Carole Cook]]
* [[Curtiss Cook]]
* [[Dane Cook]]
* [[Carrie Coon]]
* [[Andrew Cooper]] 
* [[Blake Cooper]]
* [[Bradley Cooper]]
* [[Kris Kuper|Chris Cooper]]
* [[Gary Cooper]] 
* [[Oliver Cooper]]
* [[Joan Copeland]] 
* [[Peter Copley]]
* [[Sharlto Copley]]
* [[Rosario Coppolino]]
* [[Sara Corrales]] 
* [[Vanni Corbellini]]
* [[John Corbett]]
* [[Barry Corbin]]
* [[Emily Corbishdale]]  
* [[Claire-Louise Cordwell]]
* [[Pat Corley]]
* [[Katharine Cornell]]
* [[Clovis Cornillac]]
* [[Robert Cornthwaite]]  
* [[Carlos Corona]] 
* [[Genevieve Cortese]]
* [[Valentina Cortese]]
* [[Raul Cortez]] 
* [[Adrienne Corri]]
* [[Kevin Corrigan]]
* [[Bill Cosby]]
* [[Dan Coscino]] 
* [[Dominte Cosmin]]
* [[Danny Cosmo]] 
* [[James Cosmo]] 
* [[Nanda Costa]]
* [[Fabio Costanzo]]
* [[Julie Costello]]
* [[Nicolas Coster]]
* [[Ritchie Coster]]
* [[Kevin Costner]] 
* [[D. J. Cotrona]] 
* [[Joseph Cotten]]
* [[Serena Cotton]]
* [[Marion Cotillard]] 
* [[Marisa Coughlan]]
* [[Catherine E. Coulson]]
* [[Raymond Coulthard]] 
* [[Jai Courtney]]
* [[Nicholas Courtney]]
* [[Christian Cousins]]
* [[Joseph Cousins]]
* [[Randy Couture]] 
* [[Brian Cox]] 
* [[Charlie Cox]]
* [[Christina Cox]]
* [[Courteney Cox]]
* [[Dave Cox]]
* [[Emily Cox]]
* [[Laverne Cox]]
* [[Nikki Cox]]
* [[Ronny Cox]]
* [[Tony Cox]] 
* [[Brendan Coyle]] 
* [[Richard Coyle]]
* [[Peter Coyote]]
* [[Daniel Craig]]
* [[Thomas Craig]] 
* [[Jeanne Crain]]
* [[Barbara Crampton]]
* [[Theodus Crane]]  
* [[Bryan Cranston]]
* [[John Craven]] 
* [[Matt Craven]]
* [[Beckham Crawford]] 
* [[Bruce Crawford]]
* [[Cindy Crawford]]
* [[Daz Crawford]]
* [[Joan Crawford]]
* [[Baylie Cregut]]
* [[Rylie Cregut]] 
* [[Ute Cremer]]
* [[Terry Crews]] 
* [[Chelsey Crisp]]
* [[Tomi Cristin]] 
* [[Bing Crosby]]
* [[Norm Crosby]]	    
* [[Ben Cross]]
* [[David Cross]]
* [[Joseph Cross]]
* [[Marcia Cross]]
* [[Lindsay Crouse]]
* [[Russell Crowe]] 
* [[Billy Crudup]]  
* [[Connor Cruise]]
* [[Tom Cruise]]
* [[Penélope Cruz]]
* [[Jon Cryer]] 
* [[Billy Crystal]]
* [[György Cserhalmi]] 
* [[Ice Cube]]
* [[Daniel Cudmore]]
* [[Kieran Culkin]]
* [[Macaulay Culkin]] 
* [[Brett Cullen]]
* [[Peter Cullen]]
* [[Benedict Cumberbatch]] 
* [[Ji-Tu Cumbuka]] 
* [[Alan Cumming]]
* [[Constance Cummings]]
* [[Peter “Sugarfoot” Cunningham]]
* [[Randall D. Cunningham]]
* [[Kaley Cuoco]] 
* [[Antonio Cupo]]
* [[Ben Cura]]
* [[Tony Curran]]
* [[Bill Curry]] 
* [[Mark Curry]]
* [[Tim Curry]]
* [[Valerie Curtin]] 
* [[Cliff Curtis]]
* [[Jackie Curtis]]
* [[Jamie Lee Curtis]]
* [[Tony Curtis]]
* [[Pierre Curzi]] 
* [[Joan Cusack]]
* [[John Cusack]]
* [[Niamh Cusack]] 
* [[Sorcha Cusack]]
* [[Elisha Cuthbert]]
* [[Branko Cvejić]] 
* [[Dina Cvek]]
* [[Đurđija Cvetić]]
* [[Nenad Cvetko]]
* [[Svetozar Cvetković]] 
* [[Branka Cvitković]]	
* [[Aleksandar Cvjetković]]
* [[Zoran Cvijanović]] 
* [[Nadia Cvitanović]]
* [[Zrinka Cvitešić]]
* [[Željka Cvjetan]]
* [[Zbigniew Cybulski]]
* [[Miley Cyrus]]
* [[Henry Czerny]]

----

== Č ==
* [[Dara Čalenić]]
* [[Katarina Čas]]
* [[Mislav Čavajda]]
* [[Almir Čehajić Batko]]
* [[Adem Čejvan]]
* [[Danilo Čelebić]]
* [[Valentina Čerškov]]
* [[Zoran Čiča]]
* [[Matija Čigir]]
* [[Dunja Činče]]
* [[Vesna Čipčić]]
* [[Miodrag Petrović Čkalja|Čkalja]]
* [[Husein Čokić]]
* [[Velimir Čokljat]]
* [[Danilo Čolić]]
* [[Jelena Čović]]
* [[Tomislav Čubelić]]
* [[Dražen Čuček]]
* [[Milan Čučilović]]
* [[Ivan Čuić]]
* [[Vera Čukić]]
* [[Arijana Čulina]]
* [[Natalija Vlahović Čuljković]]
* [[Dragomir Čumić|Drago Čumić]] 
* [[Radoje Čupić]]
* [[Slaviša Čurović]]
* [[Tijana Čurović]]
* [[Mladen Čutura]]
* [[Martina Čvek]]
* [[Jelena Čvorović]]
* [[Marko Čvorović]]

----

== Ć ==

* [[Branislav Ćalić]]
* [[Armin Ćatić]]
* [[Vojin Ćetković]]
* [[Ljubomir Ćipranić]]
* [[Petar Ćirica]]
* [[Nenad Ćirić]]
* [[Vladimir Ćirković]]
* [[Petar Ćiritović]]
* [[Dado Ćosić]]
* [[Marina Ćosić]]
* [[Rade Ćosić]]
* [[Zoran Ćosić]]
* [[Ana Ćuk]]
* [[Slobodan Ćustić]]

----
== D ==

* [[Augusta Dabney]]
* [[Olivia D'Abo]]
* [[Dragana Dabović]]
* [[Oliwia Dąbrowska]]
* [[Mark Dacascos]] 
* [[Rebecca Da Costa]] 
* [[Don Dacus]] 
* [[Alexandra Daddario]] 
* [[Willem Dafoe]]
* [[Ana Carolina da Fonseca]]
* [[Ezra Dagan]]
* [[Marija Dakić]]
* [[Brian Dakota]]  
* [[Alan Dale]]
* [[Ian Anthony Dale]] 
* [[James Badge Dale]] 
* [[Darren Dalton]]
* [[Mark Dalton]]
* [[Reid Dalton]]
* [[Timothy Dalton]]
* [[Joe Dallesandro]]
* [[Tim Daly]] 
* [[Tyne Daly]]
* [[Milorad Damjanović]]
* [[Igor Damnjanović]]
* [[Predrag Damnjanović]]
* [[Matt Damon]] 
* [[Beverly D'Angelo]]
* [[Charles Dance]]
* [[Goran Daničić]]
* [[Charles Dance]] 
* [[Eric Dane]]
* [[Claire Danes]]
* [[Brittany Daniel]]
* [[Cynthia Daniel]] 
* [[Dominic Daniel]]
* [[Anthony Daniels]]
* [[Jeff Daniels]]
* [[Gary Daniels]]
* [[Stormy Daniels]]
* [[William Daniels]]
* [[Paul Dano]]
* [[Ted Danson]]
* [[Milena Dapčević]]
* [[Eric Da Re]] 
* [[Florence Darel]]
* [[Mireille Darc]] 
* [[Dexter Darden]]
* [[Candy Darling]] 
* [[Jean Darling]]
* [[Bella Darvi]] 
* [[Arthur Darvill]] 
* [[Nathan Darrow]]
* [[Tony Darrow]]
* [[Jules Dassin]]
* [[Edvin Dautović]]
* [[Richard Davalos]] 
* [[Nigel Davenport]] 
* [[Ditch Davey]]
* [[Robert Davi]] 
* [[Angel David]]
* [[Keith David]]
* [[Larry David]]
* [[Ben Davidson]] 
* [[Embeth Davidtz]] 
* [[Barry Davies]] 
* [[John Davies]] 
* [[John Rhys-Davies]]
* [[Karl Davies]]
* [[Marion Davies]] 
* [[Windsor Davies]]
* [[Slobodan Davinić]]
* [[Ann B. Davis]]
* [[Beau Davis]]
* [[Bette Davis]] 
* [[Brad Davis]]
* [[DeRay Davis]]
* [[Don S. Davis]] 
* [[Geena Davis]] 
* [[Jeff B. Davis]]
* [[Judy Davis]] 
* [[Kenny Davis]]
* [[Kristin Davis]]
* [[Lucy Davis]] 
* [[Ossie Davis]]
* [[Rochelle Davis]] 
* [[Viola Davis]]
* [[Burak Davutoğlu]]
* [[Rosario Dawson]]
* [[Roxann Dawson]] 
* [[Doris Day]] 
* [[Daniel Day-Lewis]] 
* [[Felicia Day]]
* [[Ryan Day]]
* [[James Dean]]
* [[Ron Dean]]  
* [[Isaach de Bankolé]]
* [[India de Beaufort]]
* [[James DeBello]]
* [[Elizabeth Debicki]]
* [[Cathy DeBuono]]
* [[Brooklyn Decker]]
* [[Stojan Dečermić]]
* [[Zinaida Dedakin]]
* [[Vera Dedić]]
* [[Zef Dedivanović]]
* [[Laurie Dee]]
* [[Ruby Dee]] 
* [[Eddie Deezen]]
* [[Emma de Caunes]]
* [[Louis de Funès]]
* [[Ellen DeGeneres]]
* [[Gloria DeHaven]]
* [[Olivia de Havilland]] 
* [[Dane DeHaan]]
* [[Maša Dejanović]]
* [[Mia Dejanović]]
* [[Marc de Jonge]] 
* [[Olivia DeJonge]] 
* [[Albert Dekker]]
* [[Chris D'Elia]]
* [[Nikki DeLoach]]
* [[Rebecca De Mornay]] 
* [[Jeffrey DeMunn]]
* [[Kate del Castillo]]
* [[Cristián de la Fuente]] 
* [[Paz de la Huerta]]
* [[Kim Delaney]]
* [[Jean Delannoy]]
* [[Cara Delevingne]] 
* [[Anita Matić-Delić]]
* [[Howard Dell]]
* [[Jean Dell]] 
* [[Raymond De Marco]]
* [[Drea de Matteo]]
* [[Rebecca De Mornay]]
* [[Robert De Niro]]  
* [[Luma de Oliveira]]
* [[Dana Delany]]
* [[Lea DeLaria]]
* [[Grey DeLisle]] 
* [[Daniel Del Ponte]]
* [[Barry Del Sherman]]
* [[Benicio Del Toro]]
* [[Lauro David Chartrand-DelValle]]
* [[Alain Delon]]
* [[Danièle Delorme]] 
* [[Julie Delpy]]
* [[Rejhan Demirdžić]]
* [[Joe Dempsie]]
* [[Judi Dench]] 
* [[Catherine Deneuve]] 
* [[Özcan Deniz]] 
* [[Hasan Denizyaran]]
* [[Brian Dennehy]]
* [[Ned Dennehy]]  
* [[Kat Dennings]]
* [[Sunny Deol]]
* [[Ana Cristina de Oliveira]]
* [[Julie Depardieu]]
* [[Gérard Depardieu]]
* [[Johnny Depp]]
* [[Charles Dera]]
* [[Cansu Dere]]
* [[Bo Derek]]
* [[John Derek]]
* [[Laura Dern]] 
* [[Mark Derwin]]
* [[Tony De Santis]]
* [[Sebastian de Souza]]
* [[Mary Jo Deschanel]]
* [[Zooey Deschanel]] 
* [[Anja Šovagović-Despot]]
* [[Dragan Despot]]
* [[Filip Detelić]]
* [[Dominic Deutscher]]
* [[William Devane]] 
* [[Aidan Devine]]
* [[Loretta Devine]]
* [[Danny DeVito]] 
* [[Dean Devlin]]
* [[John Devlin]] 
* [[Richard Devon]]
* [[David de Vries]] 
* [[Jenna Dewan]] 
* [[Colleen Dewhurst]]
* [[Noureen DeWulf]]
* [[Brad Dexter]]
* [[Agyness Deyn]]
* [[Sacha Dhawan]]
* [[Robert Dhéry]]
* [[Rika Dialina]] 
* [[Alyssa Diaz]]
* [[Cameron Diaz]]
* [[Melonie Diaz]]
* [[Rudy Diaz]] 
* [[Leonardo DiCaprio]]
* [[Elisabetta Di Carlo &quot;Betty Style&quot;]]
* [[Kim Dickens]] 
* [[George Dickerson]] 
* [[Angie Dickinson]]
* [[John DiCrosta]]
* [[Frédéric Diefenthal]]
* [[August Diehl]]
* [[John Diehl]] 
* [[Vin Diesel]]
* [[Marlene Dietrich]] 
* [[Courtney Dietz]]
* [[Taye Diggs]] 
* [[Franjo Dijak]]
* [[Vito Dijak]]
* [[Bogdan Diklić]] 
* [[Betül Dikyol]]
* [[Garret Dillahunt]]
* [[Stephen Dillane]] 
* [[Bradford Dillman]] 
* [[Asia Kate Dillon]]
* [[Matt Dillon]]
* [[Melinda Dillon]] 
* [[Dave Dimapilis]]
* [[Gordana Đurđević-Dimić]]
* [[Željko Dimić|Jack Dimich]]
* [[Bojan Dimitrijević]]
* [[Dragan Dimitrijević]]
* [[Slobodan Dimitrijević]]
* [[Peter Dinklage]]
* [[Firass Dirani]] 
* [[Kim Director]] 
* [[Divine]]
* [[Tanja Divnić]]
* [[Andrew Divoff]]
* [[Omid Djalili]] 
* [[Shae D'Lyn]]
* [[Anica Dobra]] 
* [[Nina Dobrev]]
* [[Dragutin Dobričanin]]
* [[Ankica Dobrić]]
* [[Massimo Dobrovic]]
* [[Grigoriy Dobrygin]] 
* [[Kevin Dobson]] 
* [[Vernon Dobtcheff]]
* [[Michelle Dockery]]  
* [[Carol Doda]] 
* [[Nik Dodani]]
* [[Marinko Dodig]]
* [[Mark Dodson]]
* [[Steve Dodd]] 
* [[Meital Dohan]]
* [[Shannen Doherty]]
* [[Lenny von Dohlen]]  
* [[Andrej Dojkić]]
* [[Ana Lucía Domínguez]]
* [[Ron Donachie]]
* [[Troy Donahue]] 
* [[Jason Done]]
* [[Colin Donnell]]
* [[Melisa Döngel]]
* [[Vincent D'Onofrio]]
* [[Jason Donovan]]
* [[Martin Donovan]]  
* [[Tate Donovan]] 
* [[David Dontoh]] 
* [[Jean-Pierre Dorat]] 
* [[Nataša Dorčić]]
* [[Stephen Dorff]]
* [[Vanessa Dorman]]
* [[Natalie Dormer]]
* [[Jamie Dornan]]
* [[Dobrin Dosev]]
* [[Kimberly Dos Ramos]]
* [[Genelia D'Souza]]
* [[Slaven Došlo]]
* [[John Doucette]]
* [[Illeana Douglas]]
* [[Kirk Douglas]]
* [[Michael Douglas]] 
* [[Sam Douglas]]
* [[Brad Dourif]]
* [[Grace Dove]]
* [[Ellen Albertini Dow]]
* [[Johnny Dowers]] 
* [[Lesley-Anne Down]]
* [[Robin Atkin Downes]]
* [[Jim Downey]]
* [[Robert Downey, Jr.]] 
* [[Omar Doom]]
* [[Ryan Doom]]
* [[Vanja Drach]]
* [[Miodrag Dragičević]]
* [[Tamara Dragičević]]
* [[Luka Dragić]]
* [[Ljiljana Dragutinović]]  
* [[Alfred Drake]]
* [[Joyful Drake]]
* [[Larry Drake]]
* [[Tom Drake]]
* [[Dubravka Vukotić Drakić]]
* [[Ralph Draper]] 
* [[Jugoslava Drašković]]
* [[Rachel Dratch]]
* [[Adam Driver]]
* [[Minnie Driver]]
* [[Milena Dravić]]
* [[Fran Drescher]]
* [[Julia Louis-Dreyfus]]
* [[Julie Dreyfus]]
* [[Richard Dreyfuss]]
* [[Adam Driver]]
* [[Minnie Driver]] 
* [[Sara Driver]]
* [[Mario Drmać]]
* [[Franck Dubosc]] 
* [[Paul Dubov]]
* [[Lazar Dubovac]]
* [[David Duchovny]]
* [[Charles Duckworth]] 
* [[Nebojša Dugalić]]
* [[Petra Dugandžić]]
* [[Carl Duering]]
* [[Josh Duhamel]]
* [[Michael Dudikoff]]
* [[Anne-Marie Duff]]
* [[Haylie Duff]]
* [[Hilary Duff]]
* [[Howard Duff]]  
* [[Alexandra Reimer-Duffy]]
* [[Jean Dujardin]]
* [[Anita Dujić]]
* [[Vladan Dujović]]
* [[Davor Dujmović]]
* [[Dubravko Dujšin]]
* [[Bill Duke]]
* [[Vlatko Dulić]]
* [[Keir Dullea]] 
* [[Sarah Dumont]] 
* [[Deanna Dunagan]]
* [[Faye Dunaway]]
* [[Michael Clarke Duncan]]
* [[Paula Duncan]]
* [[Conrad Dunn]] 
* [[Kevin Dunn]]
* [[Nora Dunn]]
* [[Vuka Dunđerović]]
* [[Merrin Dungey]]
* [[Aleksandar Dunić]]
* [[Kirsten Dunst]]
* [[Conrad Dunn]] 
* [[Irene Dunne]] 
* [[Mark Duplass]]
* [[Roy Dupuis]] 
* [[Erica Durance]] 
* [[Charles Durning]]
* [[Dan Duryea]]
* [[Eleonora Duse]]
* [[Eliza Dushku]]
* [[Wikus du Toit]] 
* [[Clea DuVall]]
* [[Robert Duvall]] 
* [[María Duval]]
* [[Sara Duvnjak]]
* [[Engin Altan Düzyatan]]
* [[Cameron Dye]]
* [[John Dye]]
* [[Boris Dvornik]]

----

== DŽ ==

* [[Dara Džokić]]

----

== Đ ==

* [[Vedran Đekić]]
* [[Mirko Đerić]]
* [[Jadranka Đokić]]
* [[Jelena Đokić]]
* [[Igor Đorđević]]
* [[Ivan Đorđević]]
* [[Natalija Đorđević]]
* [[Slavica Đorđević]]
* [[Zoran Đorđević]]
* [[Elizabeta Đorevska]]
* [[Zenit Đozić]]
* [[Jelena Đukić]]
* [[Darinka Đurašković]]
* [[Nada Đurevska]]
* [[Aleksandar Đurica]]
* [[Rada Đuričin]] 
* [[Nikola Đuričko]] 
* [[Tomanija Đuričko]]
* [[Branko Đurić]] 
* [[Branko Đurić]]
* [[Dušan Đurić (glumac)|Dušan Đurić]]
* [[Ljiljana Đurić]]
* [[Slobodan Đurić]]
* [[Uroš Đurić]]
* [[Miloš Đurović]]

----
== E ==

* [[George Eads]]
* [[Michael Ealy]]
* [[Leslie Easterbrook]] 
* [[George Eastman]]
* [[Clint Eastwood]]
* [[Scott Eastwood]]
* [[Elsa Ebbesen]]
* [[Aaron Eckhart]]
* [[James Eckhouse]]
* [[Beril Eda]] 
* [[Lisa Edelstein]]
* [[Edge]] 
* [[Joel Edgerton]]
* [[Lyn Edgington]]  
* [[Beattie Edmondson]]
* [[Peter Edmund]]
* [[Anthony Edwards]]
* [[Blake Edwards]]
* [[Luke Edwards]]
* [[Reign Edwards]]
* [[Stacy Edwards]] 
* [[Zac Efron]] 
* [[Peter Egan]] 
* [[Taron Egerton]] 
* [[Kurt Egyiawan]] 
* [[Corey Eid]] 
* [[Lars Eidinger]]
* [[Chris Eigeman]]
* [[Andi Eigenmann]]
* [[Jill Eikenberry]] 
* [[Jesse Eisenberg]] 
* [[India Eisley]]
* [[Predrag Ejdus]]
* [[Vanja Ejdus]]
* [[Jennifer Ehle]]
* [[Jerome Ehlers]]  
* [[Chiwetel Ejiofor]]
* [[Victoria Ekanoye]]
* [[Karin Ekelund]]
* [[Jack Elam]] 
* [[Idris Elba]] 
* [[Ron Eldard]]
* [[Carmen Electra]]
* [[Mila Elegović]]
* [[Erika Eleniak]]   
* [[Jadranka Elezović]]
* [[Matea Elezović]]
* [[Jenna Elfman]] 
* [[Ansel Elgort]]
* [[Víctor Elías]]
* [[Shannon Elizabeth]]
* [[Héctor Elizondo]] 
* [[Christina Elmore]]
* [[Julian Eltinge]]  
* [[Cary Elwes]]
* [[Kevin Elyot]]
* [[Joff Ellen]]
* [[Wilma Elles]] 
* [[David James Elliott]] 
* [[Denholm Elliott]]
* [[Dick Elliott]]
* [[Aunjanue Ellis]] 
* [[Nelsan Ellis]]
* [[Jennifer Ellison]]
* [[Christina Elmore]]
* [[Abdul Salaam El Razzac]]
* [[Hannelore Elsner]]
* [[Ethan Embry]]
* [[Miroslav Emilov]]
* [[Nathalie Emmanuel]]  
* [[Noah Emmerich]]
* [[Eminem]]
* [[Güneş Emir]]
* [[Aubrey Anderson-Emmons]]  
* [[Robert Englund]]
* [[Eva Engström]] 
* [[Alfred Enoch]]
* [[Cedric the Entertainer]]
* [[John Ennis]]
* [[Richard Epcar]]
* [[Zeyno Eracar]]
* [[Milan Erak]]
* [[Kathryn Erbe]]
* [[Đorđe Erčević]]
* [[Halit Ergenç]]
* [[Suat Ergin]]
* [[Mate Ergović]]
* [[Halil Ergün]] 
* [[Kaj-Erik Eriksen]]
* [[Željko Erkić]]
* [[Homayoun Ershadi]] 
* [[Çağlar Ertuğrul]] 
* [[Bill Erwin]]
* [[José Escandón]]
* [[Nate Esformes]]
* [[Ato Essandoh]]
* [[Gaby Espino]]
* [[Pablo Espinosa]]
* [[Jennifer Esposito]]
* [[Gloria Estefan]]
* [[Emilio Estevez]] 
* [[Erik Estrada]]
* [[Melissa Etheridge]] 
* [[Bob Eubanks]] 
* [[Alex Evans]]
* [[Chris Evans]]
* [[Indiana Evans]]
* [[Linda Evans]]
* [[Luke Evans]] 
* [[Maurice Evans]]
* [[Fahriye Evcen]] 
* [[Alice Eve]]
* [[Eve]]
* [[Chad Everett]]
* [[Rupert Everett]]
* [[Dana Dru Evenson]]
* [[César Évora]]
* [[Nela Eržišnik]]

----

== F ==

* [[Zrinka Kolak Fabijan]]
* [[Lino Facioli]] 
* [[Opeyemi Fagbohungbe]] 
* [[Antônio Fagundes]]
* [[Jeff Fahey]]
* [[J. W. Fails]]
* [[Douglas Fairbanks]]
* [[Douglas Fairbanks Jr.]]
* [[Morgan Fairchild]]
* [[Michelle Fairley]]  
* [[Frankie Faison]]
* [[Dunja Fajdić]]
* [[Jack Falahee]]
* [[Edie Falco]]
* [[Peter Falk]] 
* [[Jessica Falkholt]]
* [[Jimmy Fallon]]
* [[Ines Fančović]]
* [[Matt Farnsworth]]
* [[Richard Farnsworth]]
* [[Dakota Fanning]]
* [[Bogdan Farcas]]
* [[Bernard Farcy]]  
* [[James Farentino]] 
* [[Fares Fares]]
* [[Dennis Farina]]
* [[Anna Faris]]
* [[Chris Farley]] 
* [[Morgan Farley]]
* [[Ken Farmer]]
* [[Virginia Farmer]]
* [[Vera Farmiga]]
* [[Ellen Farner]]
* [[Diane Farr]]
* [[Colin Farrell]] 
* [[Paul Farrell]]
* [[Ron Farrell]]
* [[John Farrow]]
* [[Mia Farrow]]
* [[Austin Farwell]]
* [[Michael Fassbender]]
* [[Farah Fath]] 
* [[James Faulkner]]
* [[Marlene Favela]]
* [[Jon Favreau]]
* [[Farrah Fawcett]]
* [[Meagen Fay]] 
* [[Fahim Fazli]] 
* [[Rizky Febian]]
* [[Peter Feeney]]
* [[Alexander Fehling]]
* [[Bekim Fehmiu]]
* [[Uliks Fehmiu]]
* [[Dragomir Felba]]
* [[Corey Feldman]]
* [[Donna Feldman]]
* [[Alex Felton]] 
* [[Tom Felton]] 
* [[Norman Fell]]
* [[Sherilyn Fenn]]
* [[Colm Feore]] 
* [[Erika Ferrara]]
* [[Rahela Ferari]]
* [[Isabella Ferrari]] 
* [[America Ferrera]]
* [[Zvonimir Ferenčić]]
* [[Colin Ferguson]]
* [[Jesse Tyler Ferguson]] 
* [[John Pyper-Ferguson]]
* [[Matthew Ferguson]]
* [[Sabrina Ferilli]]
* [[Fernando Fernán Gómez]]
* [[Fernandel]] 
* [[Cassandra Fernandez]]
* [[Jacqueline Fernandez]]
* [[Luis Fernández]]
* [[Marina Fernandez]]
* [[Yargı Eylem Ferzan]]
* [[Conchata Ferrell]] 
* [[Will Ferrell]]
* [[America Ferrera]]
* [[Miguel Ferrer]]
* [[Martin Ferrero]]
* [[Claudia Ferri]] 
* [[Giacinto Ferro]]
* [[Boris Festini]]
* [[Tina Fey]] 
* [[Auntie Fee]]
* [[Franco Fichera]]
* [[William Fichtner]]  
* [[Sally Field]]
* [[Ralph Fiennes]]
* [[Harvey Fierstein]] 
* [[Andrija Fijan]]
* [[Tarik Filipović]]
* [[Andreas Filipidis]]
* [[Elmo Fillis]] 
* [[Travis Fimmel]]
* [[Jessica Brown Findlay]]
* [[Sticky Fingaz]]
* [[William Finley]]
* [[Siobhan Finneran]] 
* [[Albert Finney]]
* [[Jennifer Finnigan]] 
* [[Nicola Fiore]] 	
* [[Linda Fiorentino]]
* [[Cane Firaunović]]
* [[Jane Fire]]
* [[Christine Firkins]]
* [[Colin Firth]]
* [[Laurence Fishburne]] 
* [[Carrie Fisher]] 
* [[Isla Fisher]]
* [[Noel Fisher]]
* [[Ray Fisher]] 
* [[Vera Fischer]]
* [[Michael Fishman]]
* [[Miodrag Fišeković]]
* [[Barry Fitzgerald]]  
* [[Gabrielle Fitzpatrick]]
* [[Ron Flagge]]
* [[Frances Flanagan]]
* [[Helen Flanagan]] 
* [[Dan Flannery]] 
* [[Daria Lorenci Flatz]]
* [[Flavor Flav]] 
* [[Flawless]]
* [[Jason Flemyng]]
* [[Anne Fletcher]]
* [[Brendan Fletcher]]
* [[Cyril Fletcher]]
* [[Louise Fletcher]] 
* [[Suzanne Fletcher]]
* [[Calista Flockhart]] 
* [[Maria Flor]]
* [[Macit Flordun]]
* [[Tardu Flordun]] 
* [[Alexander Flores]]
* [[Darlanne Fluegel]]
* [[Barbara Flynn]]
* [[Errol Flynn]]
* [[Jerome Flynn]]
* [[Lara Flynn Boyle]]
* [[Siobhan Flynn]]  
* [[Dario Fo]]
* [[Victoria Fodor]]
* [[Ellen Foley]]
* [[Bridget Fonda]]
* [[Emily Fonda]]
* [[Henry Fonda]]
* [[Jane Fonda]]
* [[Olga Fonda]]
* [[Peter Fonda]]
* [[Lyndsy Fonseca]]
* [[Joan Fontaine]]
* [[Maykel Fonts]] 
* [[Brenda Forbes]]
* [[Mary Forbes]]
* [[Ralph Forbes]]
* [[Tom Forbes]]
* [[Ronja Forcher]] 
* [[Clint Ford]] 
* [[Faith Ford]]
* [[Harrison Ford]]
* [[Robert Forster]] 
* [[Amy Forsyth]]
* [[John Forsythe]]
* [[William Forsythe]]
* [[Iaia Forte]] 
* [[Nick Apollo Forte]]
* [[Will Forte]]
* [[Thierry Fortineau]]
* [[John Fortune]]
* [[Sophia Forrest]]
* [[Ben Foster]]
* [[Bren Foster]]
* [[Jodie Foster]] 
* [[Meg Foster]]
* [[Scott Michael Foster]]
* [[Emilia Fox]] 
* [[Jamie Fox]]
* [[Jorja Fox]] 
* [[Laurence Fox]]
* [[Megan Fox]]
* [[Michael J. Fox]]
* [[Samantha Fox]]
* [[Robert Foxworth]] 
* [[Claire Foy]]
* [[Colleen Foy]] 
* [[Mackenzie Foy]]
* [[Lois Foraker]]
* [[Samuel Foote]] 
* [[James Frain]]
* [[Božidarka Frajt]]
* [[Shark Fralick]]
* [[Alan Francis]]
* [[Amy Price-Francis]] 
* [[Clive Francis]]
* [[Dave Franco]]
* [[James Franco]]
* [[Ivan Franek]]
* [[Ana Franić]]
* [[Antonio Franić]]
* [[Eugen Franjković]]
* [[Bonnie Franklin]] 
* [[Vincent Franklin]]
* [[Knut Frankman]]
* [[Dennis Franz]]
* [[Brendan Fraser]]
* [[Tomiko Fraser]] 
* [[Dillon Freasier]] 
* [[Victor French]]
* [[Dragutin Freudenreich]]
* [[Martin Freeman]]
* [[Morgan Freeman]]
* [[Paul Freeman]]
* [[Matt Frewer]]
* [[Ian Fried]]
* [[Anna Friel]]
* [[Joanne Froggatt]]
* [[Sadie Frost]]
* [[Warren Frost]]
* [[Stephen Fry]] 
* [[Sanja Fućkan]]
* [[Athol Fugard]]
* [[John Fugelsang]]
* [[Patrick Fugit]]
* [[John Fujioka]]
* [[Karen Fukuhara]]
* [[Drew Fuller]]
* [[Penny Fuller]]
* [[Samuel Fuller]] 
* [[Daniel Fünffrock]]
* [[Mira Furlan]]
* [[Edward Furlong]]
* [[John Furlong]]
* [[Yuki Furukawa]]
* [[Billy Fury]]

----

== G ==

* [[B.G.]]
* [[Becky G]]
* [[Elyes Gabel]]
* [[Jean Gabin]]
* [[Clark Gable]]
* [[Betty Gabriel]]
* [[Seychelle Gabriel]]
* [[Jenny Gabrielle]]
* [[Sebastian Gacki]] 
* [[Tonja Gaćina]]
* [[Gordana Gadžić]]
* [[Drago Grgečić-Gabor]]
 * [[Nada Gačešić-Livaković]]
* [[Gal Gadot]]
* [[Gregory D. Gadson]]
* [[Rino Gaetano]]
* [[David Gail]] 
* [[Charlotte Gainsbourg]]
* [[Paulina Gaitán]]
 * [[Vladan Gajović]]
* [[Tena Jeić Gajski]]
* [[Megan Gale]]  
* [[Johnny Galecki]] 
* [[Aleksandr Galibin]]
* [[Ljudevit Galić]]
* [[Zach Galifianakis]] 
* [[Hal Galili]]
 * [[Igor Galo]]
* [[Adina Galupa]]
* [[Anna Galvin]]
* [[Peter Gallagher]]
* [[Zach Galligan]]
* [[Kyle Gallner]]
* [[Carla Gallo]] 
* [[Mason Gamble]] 
* [[Randy Gambill]]
* [[Nisha Ganatra]]
* [[Abel Gance]] 
* [[James Gandolfini]]
* [[Valentin Ganev]]
* [[Bruno Ganz]] 
 * [[Tamara Garbajs]]
* [[Greta Garbo]]
* [[Adam Garcia]]
* [[Aimee Garcia]]
* [[Andy García]] 
* [[Camden Garcia]]
* [[Danna García]]
* [[José Garcia]]
* [[Trace Garcia]]
* [[Henri Garcin]] 
* [[Vincent Gardenia]]
* [[Stevan Gardinovački]]
* [[Ava Gardner]]
* [[Priscilla Garita]] 
* [[Troy Garity]]
* [[Judy Garland]] 
* [[Sergei Garmash]]
* [[Jennifer Garner]]
* [[Kimberley Garner]]
* [[Anya Garnis]] 
* [[Claudio Garófalo]]
* [[Greer Garson]]
* [[Jennie Garth]] 
* [[Damien Garvey]] 
* [[Teri Garr]]
* [[Beau Garrett]]
* [[Leila Gastil]]
* [[Justin Gaston]]
* [[Alessandro Gassman]]
* [[Francisco Gattorno]]  
* [[Genevieve Gaunt]] 
* [[Janina Gavankar]]
* [[Aleksandar Gavrić]]
* [[Jelena Gavrilović]]
* [[Jovana Gavrilović]] 
* [[Miljana Gavrilović]]
* [[Rafi Gavron]]
* [[Rebecca Gayheart]] 
* [[George Gaynes]]
* [[Janet Gaynor]]
* [[Ben Gazzara]]
* [[Ljiljana Gazdić]]
* [[Małgorzata Gebel]]
* [[Vera Gebuhr]]
* [[Ruta Gedmintas]] 
* [[Sophie Gendron]]
* [[Tomislav Gelić]]
* [[Sarah Michelle Gellar]]
* [[Marija Geml]]
* [[Josip Genda]]
* [[Vasil Gendov]]
* [[Richard Genelle]] 
* [[Carmelinda Gentile]]
* [[Stephen Geoffreys]]
* [[Götz George]]
* [[Jason George]]
* [[Marita Geraghty]] 
* [[Matt Gerald]]
* [[Gil Gerard]]
* [[Ivaylo Geraskov]]
* [[Richard Gere]]
* [[Sonja Gerhardt]]
* [[Tessa Germaine]] 
* [[Greg Germann]]
* [[Gina Gershon]]
* [[Savina Geršak]] 
* [[Ricky Gervais]]
* [[Greta Gerwig]]
* [[Sonia Gessner]] 
* [[Azita Ghanizada]] 
* [[Alice Ghostley]]
* [[Paul Giamatti]] 
* [[Reynaldo Gianecchini]]
* [[Giancarlo Giannini]]
* [[Susan Gibney]]
* [[Cynthia Gibb]]
* [[Damon Gibson]]
* [[Laurie Ann Gibson]]
* [[Mel Gibson]] 
* [[Scott Gibson]] 
* [[Thomas Gibson]]
* [[Tyrese Gibson]]
* [[Todd Giebenhain]]  
* [[Mel Giedroyc]] 
* [[John Gielgud]]
* [[Godehard Giese]]
* [[Jonathan Gilbert]]
* [[Melissa Gilbert]]
* [[Sara Gilbert]]  
* [[Eugene Gilfedder]]
* [[Jessalyn Gilsig]] 
* [[Michel Gill]]
* [[Marie Gillain]]
* [[Aidan Gillen]] 
* [[Anita Gillette]] 
* [[Burton Gilliam]]
* [[Elizabeth Gillies]]
* [[Hugh Gillin]] 
* [[Margalo Gillmore]] 
* [[Aleksandra Giljević]]
* [[Ginuwine]]
* [[Rocky Giordani]]
* [[Tony Giorgio]]
* [[Annie Girardot]]
* [[Annabeth Gish]]
* [[Lillian Gish]]
* [[Emil Glad]]
* [[Michael Gladis]]
* [[Admir Glamočak]]
* [[Caitlin Glass]]
* [[Ron Glass]]
* [[Emily Glassman]]  
* [[Ratko Glavina]]
* [[Roko Glavina]]
* [[James Gleason]]
* [[Lucile Webster Gleason]]
* [[Paul Gleason]] 
* [[Nicholas Gleaves]] 
* [[Iain Glen]]
* [[Scott Glenn]]
* [[Brendan Gleeson]]
* [[Domhnall Gleeson]]
* [[Jack Gleeson]] 
* [[Sharon Gless]] 
* [[Nebojša Glogovac]] 
* [[Viki Glovacki]]
* [[Crispin Glover]]
* [[Danny Glover]]  
* [[Donald Glover]] 
* [[Luis Gnecco]]
* [[Harry Goaz]]
* [[Godfrey]]
* [[Adam Godley]] 
* [[Zoran Gogić]]
* [[Walton Goggins]] 
* [[Alejandro Goic]]
* [[Lana Gojak]]
* [[Toni Gojanović]]
* [[Dušan Gojić]] 
* [[Eda Gök]]
* [[Melis Gök]]
* [[Bill Goldberg]]
* [[Whoopi Goldberg]]
* [[Jeff Goldblum]]
* [[Annie Golden]]
* [[Norman D. Golden II]] 
* [[Henry Golding]]
* [[Renée Elise Goldsberry]]
* [[Tony Goldwyn]]
* [[Larisa Golubkina]]  
* [[Mariya Golubkina]]  
* [[Dušan Golumbovski]]
* [[Fernando Fernán Gómez]]
* [[Ian Gomez]]
* [[Selena Gomez]]
* [[Svetislav Goncić]] 
* [[Aldo Gonzalez]] 
* [[Edith González]] 
* [[Eiza González]]
* [[Nicholas Gonzalez]]
* [[Trinidad González]] 
* [[Julie Gonzalo]]
* [[Ranko Goranović]]
* [[Lecy Goranson]] 
* [[Eve Gordon]]
* [[Jeff Gordon]]
* [[Joseph Gordon-Levitt]]
* [[Frank Gorshin]]
* [[Ryan Gosling]]
* [[Mia Goth]]
* [[Tomislav Gotovac]]
* [[Michael Gough]]
* [[Nolan Gould]]
* [[Ellie Goulding]]
* [[Robert Goulet]] 
* [[Michael Gover]]
* [[Ketty Governali]]
* [[Govinda]]
* [[Akshara Gowda]]
* [[Meagan Good]]
* [[Caroline Goodall]] 
* [[Cuba Gooding Sr.]]
* [[Forrest Goodluck]]
* [[Brian Goodman]]
* [[Henry Goodman]]
* [[John Goodman]]  
* [[Mark Goodman]] 
* [[Philip Goodwin]]
* [[Raven Goodwin]]
* [[Luke Goss]] 
* [[Mark-Paul Gosselaar]]
* [[Louis Gossett Jr.]]   
* [[Ozren Grabarić]]
* [[Betty Grable]]
* [[Ariana Grande]]
* [[Maggie Grace]]
* [[Mckenna Grace]]
* [[Topher Grace]]
* [[Zijad Gračić]]
* [[David Graf]]
* [[Andy Graham]]
* [[Elle Graham]]
* [[Gerrit Graham]] 
* [[Heather Graham]]
* [[Kat Graham]] 
* [[Lauren Graham]] 
* [[Sheilah Graham]]
* [[Stephen Graham]] 
* [[Nina Grahovac]]
* [[Holliday Grainger]]
* [[Greer Grammer]]
* [[Kelsey Grammer]]
* [[Serena Grandi]] 
* [[Danilo Grangheia]]
* [[Cary Grant]]
* [[Hugh Grant]]
* [[Richard E. Grant]] 
* [[Jelena Graovac]]
* [[Karen Grassle]]
* [[Stuart Gray]]
* [[Ari Graynor]]
* [[Jeff Grays]]
* [[Franco Graziosi]]
* [[Marija Omaljev-Grbić]]
* [[Miraj Grbić]]
* [[Ivan Grčić]]
* [[Clark Gregg]]
* [[Bojana Gregorić]]
* [[Dorian Gregory]]
* [[Ivo Gregurević]]
* [[Paulina Gretzky]]
* [[Jennifer Grey]]
* [[Brian Austin Green]] 
* [[Cody Green]]
* [[Eva Green]]
* [[Lorne Green]]
* [[Seth Green]]
* [[Thom Green]]
* [[Tom Green]]  
* [[Clay Greenbush]]
* [[Helen Greenberg]] 
* [[Rachel Lindsay Greenbush]]
* [[Sidney Greenbush]]
* [[Lorne Greene]]
* [[Richard Greene]]
* [[Dabbs Greer]]
* [[Judy Greer]]
* [[Graham Greene]]
* [[Peter Greene]]
* [[Tom Greenway]]
* [[Judy Greer]]
* [[Goran Grgić]] 
* [[Pam Grier]]
* [[Dax Griffin]]
* [[Joseph Griffin]]
* [[Nikki Griffin]]
* [[Rhoda Griffis]]
* [[Anastasia Griffith]]
* [[Melanie Griffith]]
* [[Sterling Griffith]]
* [[Thomas Ian Griffith]] 
* [[Mirko Grillini]]
* [[Frank Grillo]]
* [[Luke Grimes]] 
* [[Rupert Grint]]
* [[Mato Grković]]
* [[Charles Grodin]] 
* [[Peter Groeger]]
* [[Paul Gross]]
* [[Leslie Grossman]]
* [[Naomi Grossman]]
* [[Sylvester Groth]] 
* [[David Grovic]]
* [[Scarlet Gruber]] 
* [[Jadran Grubišić]]	
* [[Duško Gruborović]]
* [[Aleksandar Gruden]]
* [[Ioan Gruffudd]]
* [[Gustav Gründgens]] 
* [[Marcus Grüsser]]
* [[Bianca Guaccero]] 
* [[Giovanni Guardiano]]
* [[Harry Guardino]] 
* [[Fiona Gubelmann]]
* [[Špiro Guberina]]
* [[Matthew Gray Gubler]]
* [[Tony Gubba]]
* [[Ranko Gučevac]]
* [[Sverrir Gudnason]]
* [[Samir Guesmi]]
* [[Nicholas Guest]]
* [[Nathalie Guetta]]
* [[Carla Gugino]] 
* [[Gloria Guida]] 
* [[Julianna Guill]]
* [[Robert Guillaume]] 
* [[Fernando Guillén]]
* [[Francis Guinan]] 
* [[Texas Guinan]]
* [[Alec Guinness]] 
* [[Jovan Gulan]]
* [[Gürhan Gülbahar]]
* [[Tolga Güleç]] 
* [[Ivana Gulin]]
* [[Devon Gummersall]] 
* [[Moses Gunn]]
* [[Mehmet Günsür]]
* [[Ted Gunther]]
* [[Dakota Guppy]]
* [[Mehmet Gürhan]]
* [[Sigrid Gurie]]
* [[Danai Gurira]] 
* [[İlker Gürsoy]]
* [[Bojana Guteša]]
* [[Radmila Guteša]]
* [[Milan Gutović]]
* [[Steve Guttenberg]]
* [[Aysun Güven]]
* [[Isabella Damla Güvenilir]]
* [[Jasmine Guy]] 
* [[Josie de Guzman]]
* [[Luis Guzmán]]
* [[Marko Gvero]]
* [[Vladimir Gvojić]] 
* [[Peđa Gvozdić]]
* [[Vanja Gvozdić]]	
* [[Edmund Gwenn]]
* [[Jake Gyllenhaal]]
* [[Maggie Gyllenhaal]] 	
----

== H ==

* [[Buddy Hackett]] 
* [[Gene Hackman]]
* [[Bill Hader]] 
* [[Tiffany Haddish]] 
* [[Laura Haddock]]
* [[Bilal Hadžić]]
* [[Emir Hadžihafizbegović]] 
* [[Zafir Hadžimanov]]
* [[Kevin Hagen]]
* [[Catharina &quot;Nina&quot; Hagen|Nina Hagen]]
* [[Uta Hagen]] 
* [[Michael G. Hagerty]]
* [[Dean Haglund]]
* [[Larry Hagman]]
* [[Garrick Hagon]] 
* [[Kathryn Hahn]]
* [[Liane Haid]]
* [[Leisha Hailey]]
* [[William Haines]] 
* [[Ivan Hajtl]]
* [[Alan Hale, Jr.]]
* [[Dorothy Hale]]
* [[Lucy Hale]]
* [[Ron Hale]] 
* [[Tony Hale]] 
* [[Jerry Haleva]]
* [[Jackie Earle Haley]]
* [[Anthony Michael Hall]]
* [[Regina Hall]]
* [[Brian Hallisay]]
* [[Johnny Hallyday]]
* [[Mido Hamada]]
* [[Ayumi Hamasaki]] 
* [[Chris Hameon]]
* [[Igor Hamer]]
* [[George Hamilton]]  
* [[Josh Hamilton]]
* [[Linda Hamilton]]  
* [[Murray Hamilton]]
* [[Nancy Hamilton]]
* [[James Hampton]]
* [[Jon Hamm]]
* [[Armie Hammer]]
* [[Wenwen Han]]
* [[Daryl Hannah]]
* [[Evan Handler]]
* [[Kristin Hanggi]]
* [[Colin Hanks]]
* [[Tom Hanks]]
* [[Max Hansen]]
* [[Heather Hanson]] 
* [[Yu Haoming]]
* [[Carl-Harald]]
* [[Marcia Gay Harden]] 
* [[Melora Hardin]]
* [[Cory Hardrict]]
* [[Tom Hardy]]
* [[Errol Trotman Harewood]]
* [[David Harewood]]
* [[Dorian Harewood]]
* [[Mariska Hargitay]]
* [[Kit Harington]]
* [[Alex Harker]]
* [[Richard Harrington]]
* [[Jean Harlow]]
* [[Shalom Harlow]]
* [[Steve Harman]]  
* [[Ana Maras Harmander]]
* [[Jessica Harmon]]
* [[Mark Harmon]]
* [[Sean Harmon]]
* [[Jess Harnell]] 
* [[Hill Harper]] 
* [[Tye Harper]]
* [[Oona Hart]]
* [[Roxanne Hart]] 
* [[Jan Hartmann]]
* [[Russell Harvard]] 
* [[Miranda Hart]]
* [[Lindsay Hartley]]
* [[Emil Birk Hartmann]]
* [[Josh Hartnett]] 
* [[Laurence Harvey]]
* [[Harry Harvey]] 
* [[James N. Harrell]]
* [[Woody Harrelson]]
* [[Laura Harrier]] 
* [[Laura Harring]] 
* [[Jay Harrington]]
* [[Kevin Harrington]]
* [[Colin Harris]]
* [[Danielle Harris]] 
* [[Ed Harris]] 
* [[Jared Harris]]
* [[Jonny Harris]] 
* [[Naomie Harris]] 
* [[Neil Patrick Harris]]
* [[Richard Harris]]
* [[Sean Harris]]
* [[Terry L. Harris]]
* [[Matthew Harrison]]
* [[Randy Harrison]]
* [[Richard Harrison]]
* [[Yvonne Harrison]]  
* [[Nail Hasanović]]
* [[Adnan Hasković]]
* [[Lukas Haas]]
* [[Tamer Hassan]]
* [[Hannjo Hasse]]
* [[David Hasselhoff]] 
* [[Teri Hatcher]]
* [[Anne Hathaway]]
* [[Kellen Hathaway]]
* [[Rutger Hauer]]
* [[Minnie Hauk]]
* [[Péter Haumann]]
* [[Micah Hauptman]] 
* [[Cole Hauser]] 
* [[Nigel Havers]] 
* [[Harry Havilio]]
* [[Olivia de Havilland]] 
* [[Keeley Hawes]] 
* [[Ethan Hawke]]
* [[John Hawkes]]
* [[Sally Hawkins]]
* [[Goldie Hawn]] 
* [[Elizabeth Hawthorne]]
* [[Salma Hayek]]
* [[Bill Hayes]] 
* [[Erinn Hayes]]
* [[Sean Hayes]]
* [[Trevor Hayes]]
* [[David Hayman]]
* [[Kara Hayward]] 
* [[Rita Hayworth]]
* [[Pippa Haywood]]
* [[Jonathan Haze]] 
* [[Scott Haze]]
* [[Keeley Hazell]]
* [[Nathan Head]]
* [[Lena Headey]]
* [[Glenne Headly]] 
* [[Rob Heaps]]
* [[Amber Heard]]
* [[John Heard]]
* [[Patty Hearst]] 
* [[Robin Lynn Heath]]
* [[Joey Heatherton]]  
* [[Charlie Heaton]]
* [[Austin Hébert]]
* [[Anne Heche]]
* [[Dan Hedaya]] 
* [[Johan Hedenberg]]
* [[Lucas Hedges]]
* [[Garrett Hedlund]] 
* [[Meghan Heffern]]	
* [[Robert Hegyes]]
* [[Katherine Heigl]] 
* [[Josip Heinz]]
* [[Miles Heizer]]
* [[Simon Helberg]] 
* [[Tricia Helfer]]
* [[Marg Helgenberger]] 
* [[Sofia Helin]]
* [[Ed Helms]]
* [[Ebru Helvacıoğlu]]
* [[Randee Heller]]
* [[Chris Hemsworth]] 
* [[Liam Hemsworth]]
* [[Luke Hemsworth]]
* [[Heather Hemmens]]
* [[Albert Henderson]]
* [[Florence Henderson]]
* [[Martin Henderson]] 
* [[Stephen Henderson]]
* [[Christina Hendricks]]
* [[Elaine Hendrix]]
* [[Sonja Henie]] 
* [[Jure Henigman]]
* [[Brad William Henke]]
* [[Lance Henriksen]] 
* [[Anne Henry]] 
* [[Buck Henry]]
* [[Taraji P. Henson]] 
* [[John Hensley]]
* [[Shuler Hensley]] 
* [[Betty Lou Henson]] 
* [[Elden Henson]]
* [[Nicky Henson]] 
* [[Taraji P. Henson]]
* [[Natasha Henstridge]] 
* [[Falk Hentschel]] 
* [[Jessica Henwick]]
* [[Jacqueline Hennessy]]
* [[Jill Hennessy]]
* [[Sean Hennigan]]
* [[Audrey Hepburn]]
* [[Katharine Hepburn]]
* [[Nenad Heraković]]
* [[Ivan Herceg]]
* [[Richard Herd]] 
* [[Marko Hergešić]]
* [[Roberto Herlitzka]] 
* [[Jay Hernandez]]
* [[Maximiliano Hernández]] 
* [[Sammy Hernandez]]
* [[Viktor Hernandez]]
* [[Gary Hershberger]]
* [[Zdenka Heršak]]
* [[Eva Herzigová]] 
* [[Damon Herriman]]
* [[Sandra Hess]] 
* [[Vanessa Hessler]]
* [[Kam Heskin]] 
* [[Charlton Heston]]
* [[Ivan Hetrich]]
* [[Rami Heuberger]]
* [[Jennifer Love Hewitt]]
* [[Eve Hewson]] 
* [[Kelly Heyer]]
* [[Erika Heynatz]]
* [[John Benjamin Hickey]]
* [[Catherine Hickland]]
* [[Joan Hickson]]
* [[Concha Hidalgo]] 
* [[Tom Hiddleston]] 
* [[Freddie Highmore]]
* [[David Anthony Higgins]]
* [[John Michael Higgins]]
* [[Kate Higgins]]
* [[Torri Higginson]] 
* [[Remy Hii]]
* [[Mika Hijii]]
* [[Benny Hill]] 
* [[Bernard Hill]] 
* [[Gil Hill]]
* [[Hallene Hill]]
* [[Jimmy Hill]]
* [[Jonah Hill]]
* [[Melinda Hill]]
* [[Terence Hill]]
* [[Tom Goodman-Hill]] 
* [[Christian Hillborg]]
* [[Brianna Hildebrand]] 
* [[Fredrik Hiller]]
* [[John Hillerman]] 
* [[Ellen Hillingsø]]
* [[Cameron Hillman]]
* [[Ciarán Hinds]]
* [[Marin Hinkle]]
* [[Brent Hinkley]] 
* [[Satoshi Hino]] 
* [[Rio Hirai]]
* [[Emile Hirsch]]
* [[Sonja Hlebš]] 
* [[Mara Hobel]] 
* [[Edwin Hodge]] 
* [[Kieran Hodgson]] 
* [[Charlie Hofheimer]]
* [[Basil Hoffman]]
* [[Brant Von Hoffman]]
* [[Dustin Hoffman]]
* [[Philip Seymour Hoffman]]
* [[Bosco Hogan]]
* [[Brooke Hogan]]
* [[Hulk Hogan]]
* [[Paul Hogan]] 
* [[Güven Hokna]]
* [[Boyd Holbrook]]
* [[Hal Holbrook]] 
* [[Laurie Holden]]
* [[Marjean Holden]]
* [[William Holden]]
* [[Vladan Holec]]
* [[Celeste Holm]]
* [[Ian Holm]]
* [[Clare Holman]]
* [[Britta Holmberg]]
* [[Ashton Holmes]]
* [[Henry Holmes]]
* [[John Holmes]]
* [[Katie Holmes]] 
* [[Matthew Holmes]]
* [[Bob Holt]] 
* [[Sandrine Holt]]
* [[Tara Holt]]
* [[Evander Holyfield]] 
* [[Tom Holland]]
* [[Willa Holland]] 
* [[Polly Holliday]]  
* [[Dietrich Hollinderbäumer]] 
* [[Josh Holloway]] 
* [[Lauren Holly]] 
* [[Bob Hope]]
* [[Anthony Hopkins]]
* [[Josh Hopkins]]
* [[Marianne Hoppe]]
* [[Dennis Hopper]]
* [[Christiane Hörbiger]]
* [[Mete Horozoğlu]]
* [[Kaniehtiio Horn]]
* [[Lena Horne]]
* [[Michael Horse]]
* [[Anna Maria Horsford]]
* [[Adela Horvat]]
* [[Danielle Horvat]]
* [[Hrvoje Horvat]]
* [[Ivana Horvat]]
* [[László Horváth]]
* [[Jane Horrocks]]
* [[Bobby Hosea]]
* [[Bob Hoskins]] 
* [[John Hostetter]]
* [[Jeremy Hotz]]
* [[Julianne Hough]]
* [[Katharine Houghton]]
* [[Nicholas Hoult]]
* [[Djimon Hounsou]]
* [[John Houseman]]
* [[Carice van Houten]]
* [[Arliss Howard]] 
* [[Bryce Dallas Howard]]
* [[Duane Howard]]
* [[Kevyn Major Howard]]
* [[Miki Howard]]
* [[Traylor Howard]] 
* [[C. Thomas Howell]]
* [[Lil Rel Howery]]
* [[Hans Howes]]
* [[Thomas Howes]] 
* [[Rick Howland]]
* [[Leonard Earl Howze]] 
* [[Ricardo Hoyos]]
* [[Sanja Hrenar]]
* [[Radoslav Hrostolov]]
* [[Aleksandar Hrnjaković]]
* [[Kelly Hu]] 
* [[Tan Kheng Hua]]
* [[Vanessa Hudgens]]
* [[Bill Hudson]] 
* [[Ernie Hudson]]
* [[Jennifer Hudson]]
* [[Kate Hudson]]
* [[Rock Hudson]]
* [[Barnard Hughes]]
* [[Finola Hughes]]
* [[Nerys Hughes]]
* [[Matthias Hues]]
* [[Neal Huff]] 
* [[Felicity Huffman]]
* [[Bonnie Hunt]] 
* [[Ella Hunt]]
* [[Helen Hunt]]
* [[Linda Hunt]]
* [[Richard Hunt]]
* [[Holly Hunter]]
* [[Rachel Hunter]]
* [[Tab Hunter]]
* [[Noah Huntley]] 
* [[Michelle Hunziker]] 
* [[Charlie Hunnam]] 
* [[Isabelle Huppert]]
* [[Damian Hurley]]
* [[Elizabeth Hurley]] 
* [[Lillian Hurst]]
* [[Michael Hurst]] 
* [[Rick Hurst]]
* [[Ruth Hussey]] 
* [[Anjelica Huston]]
* [[Danny Huston]]  
* [[James Huston]]
* [[John Huston]] 
* [[Josh Hutcherson]]
* [[Anna Hutchison]]
* [[Kay Bailey Hutchison]]
* [[Lauren Hutton]]
* [[Marion Hutton]]
* [[Triple H]]
* [[Stephanie Hyam]]
* [[Jonathan Hyde]]
* [[Ian Hyland]]
* [[Sarah Hyland]]
* [[Kim Hyo-yeon]]
----

== I ==

* [[Jacky Ido]] 
* [[Rhys Ifans]]
* [[Tsuyoshi Ihara]]
* [[Oscar Isaac]]
* [[Jason Isaacs]]
* [[Dimitrije Ilić]]
* [[Dobrila Ilić]]
* [[Nebojša Ilić (glumac)|Nebojša Ilić]]  
* [[Nikola Ilić]]
* [[Marco Ilsø]] 
* [[Dženita Imamović]]
* [[Michael Imperioli]]
* [[Kenan İmirzalıoğlu]]
* [[Ralph Ineson]] 
* [[Corrado Invernizzi]]
* [[Andrei Ionescu]]
* [[Biserka Ipša]]
* [[Jill Ireland]] 
* [[Saaya Irie]]
* [[Jeremy Irons]] 
* [[Max Irons]]
* [[Michael Ironside]]
* [[Henry Irving]]
* [[Boris Isaković]]
* [[Merima Isaković]]
* [[Oscar Isaac]]
* [[Victor Z. Isaac]]
* [[Jason Isaacs]]
* [[Maiha Ishimura]]
* [[Marcel Iures]]
* [[Željko Ivanek]]
* [[Dejan Ivanić]]
* [[Mark Ivanir]] 
* [[Nina Ivanišin]]
* [[Nives Ivanković]]
* [[Ivan Ivanov]]
* [[Olga Ivanović]]
* [[Srđan Ivanović]]
* [[Ilija Ivezić]]
* [[Lepomir Ivković]]
* [[Aras Bulut İynemli]]
* [[Stoyan Izenev]]

----

== J ==

* [[LL Cool J]] 
* [[Manny Jacinto]]
* [[Hugh Jackman]]
* [[Andrew Jackson]]  
* [[Korey Jackson]]
* [[Joshua Jackson]]
* [[Marc Evan Jackson]]
* [[Paris Jackson]]
* [[Philip Jackson]]
* [[Samuel L. Jackson]] 
* [[Sasha Jackson]]
* [[Derek Jacobi]] 
* [[Irène Jacob]]
* [[Lenny Jacobson]]
* [[Ulla Jacobsson]]
* [[Dale Jacoby]] 
* [[Hattie Jacques]]
* [[Claude Jade]]
* [[Sam Jaeger]]
* [[Sam Jaffe]] 
* [[Sakina Jaffrey]]
* [[Vladimir Jagarić]]
* [[Dean Jagger]]
* [[Mick Jagger]]
* [[Ivan Jagodić]]
* [[Gabriel Flores Jair]]
* [[Dušan Jakšić]]
* [[Ivo Jakšić]]
* [[Ljiljana Jakšić]]
* [[Marija Jakšić]]
* [[Bogdan Jakuš]]
* [[Bill James]]
* [[Brian d'Arcy James]] 
* [[Christian James]]
* [[Clifton James]]
* [[Danny James]] 
* [[Lennie James]]
* [[Lily James]] 
* [[Steve James]]
* [[Jenna Jameson]]
* [[Mark Jameson]] 
* [[Tony Jameson]]
* [[Thomas Jane]]
* [[Darko Janeš]]
* [[Hwang Jang-lee]]
* [[Nemanja Janičić]]
* [[Allison Janney]] 
* [[Emil Jannings]]
* [[Dušan Janićijević]]
* [[Jovan Janićijević Burduš]]
* [[Ksenija Janićijević]]
* [[Sima Janićijević]]
* [[Davor Janjić]]
* [[Marko Janketić]]
* [[Mihailo Janketić|Mihajlo Janketić]] 
* [[Branko Janković]]
* [[Domagoj Janković]]
* [[Ljiljana Janković]]
* [[Ljiljana &quot;Miška&quot; Janković]]
* [[Nina Janković]]
* [[Rastko Janković]]
* [[Famke Janssen]]
* [[Allison Janney]]
* [[Hilary Jardine]]
* [[John Jarratt]] 
* [[Paul Jarrett]]
* [[Phillip Jarrett]]
* [[David Jason]]
* [[Kieron Jecchinis]]
* [[Sylvia Jefferies]]
* [[Danina Jeftić]]
* [[Zsombor Jéger]] 
* [[Ljubo Jelčić]]
* [[Zdenko Jelčić]]
* [[Mladen Jeličić]]
* [[Milan Jelić]]
* [[Nikolina Đorđević Jelisavac]]
* [[Jovan Jelisavčić]]
* [[Đorđe Jelisić]]
* [[Noam Jenkins]] 
* [[Richard Jenkins]]
* [[Todd Jensen]] 
* [[Roy Jenson]]
* [[Lucy Jenner]]
* [[Will Jennings]] 
* [[Ken Jeong]]
* [[Marko Jeremić]]
* [[Ron Jeremy]]
* [[Branislav Ciga Jerinić]]
* [[Branko Jerinić]]
* [[Pavle Jerinić]]
* [[Slavka Jerinić]]
* [[Michael Jeter]]
* [[Joan Jett]] 
* [[Tara Jevrosimović]]
* [[Goran Jevtić]]
* [[Mihailo Jevtić]]
* [[Ivan Jevtović]]
* [[Jakov Jevtović]]
* [[Vladimir Jevtović]]
* [[Nenad Jezdić]]
* [[Olivera Ježina]]
* [[Jihae]]
* [[Jun Ji-hyun]] 
* [[Carla Jimenez]]
* [[Iskra Jirsak]]
* [[Marlène Jobert]]
* [[Maz Jobrani]]
* [[Olaf Johannessen]]
* [[Nils Johannisson]] 
* [[Paul Johansson]]
* [[Scarlett Johansson]]
* [[Elton John]]
* [[Olivia Newton-John]]
* [[Aaron Taylor-Johnson]]
* [[Amy Jo Johnson]]
* [[Arch Johnson]]
* [[Ben Johnson]] 
* [[Beverly Johnson]]
* [[Bryce Johnson]]
* [[Corey Johnson]]
* [[Dakota Johnson]]
* [[Don Johnson]]
* [[Dwayne Johnson]]
* [[Geordie Johnson]]
* [[Greg Johnson]] 
* [[Jake Johnson]]
* [[Kendra C. Johnson]]
* [[Kenny Johnson]] 
* [[Lia Marie Johnson]]
* [[Pat E. Johnson]]
* [[P.J. Johnson]]
* [[Rian Johnson]] 
* [[Hank Johnston]] 
* [[Kristen Johnston]]
* [[Zachary Johnson]]
* [[Goran Jokić]]
* [[Mirjana Joković]]
* [[Radojko Joksić]]
* [[Saša Joksimović]]
* [[Angelina Jolie]]
* [[Adrien Jolivet]] 
* [[Al Jolson]]
* [[Kristoffer Joner]]
* [[Angus T. Jones]]
* [[Catherine Zeta-Jones]]
* [[Cherry Jones]] 
* [[Dean Jones]]
* [[Felicity Jones]] 
* [[Finn Jones]]
* [[Gemma Jones]]
* [[Grace Jones]]
* [[James Earl Jones]]
* [[January Jones]]
* [[Jennifer Jones]]
* [[Julian Lewis Jones]]
* [[Leslie Jones]]
* [[Maggie Elizabeth Jones]]
* [[Mary-Charles Jones]] 
* [[Michael Jones]]
* [[Rashida Jones]]
* [[Rebecca Jones]]
* [[Rupert Penry-Jones]]
* [[Steve Jones]]
* [[Tommy Lee Jones]]
* [[Vinnie Jones]]  
* [[Jaclyn Jonet]]
* [[Ulrika Jonsson]]
* [[Alexis Jordan]]
* [[Jeremy Jordan]] 
* [[Michael B. Jordan]]
* [[Victor Jory]]
* [[Jackie Joseph]] 
* [[Kathryn Joosten]]
* [[Ana Jovanović]]
* [[Andrija Jovanović]]
* [[Anđela Jovanović]]
* [[Asja Jovanović]]
* [[Borivoje Jovanović]]
* [[Dragan Jovanović]]
* [[Dubravko Jovanović]]
* [[Gavrilo Jovanović]]
* [[Ivana Jovanović]]
* [[Kristina Jovanović]]
* [[Ksenija Jovanović]]
* [[Ljiljana Jovanović]]
* [[Ljubiša Jovanović]]
* [[Nikola Jovanović]]
* [[Srđan Jovanović]]
* [[Toša Jovanović]]
* [[Vuk Jovanović]]
* [[Zorica Jovanović]]
* [[Meto Jovanovski]]
* [[Uroš Jovčić]]
* [[Gordana Jovetić]]
* [[Jelena Jovičić]] 
* [[Anamarija Jović]]
* [[Ivan Jović]]
* [[Ljubica Jović]]
* [[Rastislav Jović]]
* [[Sanja Jovićević]]
* [[Mila Jovović]]
* [[Anya Taylor-Joy]]
* [[Hélène Joy]]
* [[Leanne Joyce]]
* [[Robert Jozinović]]
* [[Antonia San Juan]]
* [[Ashley Judd]]
* [[Christopher Judge]] 
* [[Ivona Juka]]
* [[Slavica Jukić]]
* [[Danny John-Jules]]
* [[Raul Julia]] 
* [[Katy Jurado]]
* [[Rocío Jurado]] 
* [[Marko Juraga]]
* [[Slavko Juraga]]
* [[Franjo Jurčec]]
* [[Vini Jurčić]]
* [[Filip Juričić]] 
* [[Luka Juričić]]
* [[Pero Juričić]]
* [[Mijo Jurišić]]

----

== K ==
* [[Jane Kaczmarek]]
* [[Matija Kačan]]
* [[Erol Kadić]]
* [[Rialda Kadrić]]
* [[Madeline Kahn]]
* [[Lucija Helena Kajić]]
* [[İlker Kaleli]] 
* [[Patricia Kalember]]
* [[Dušan Kaličanin]]
* [[Jagoda Kaloper]]
* [[Daniel Kaluuya]] 
* [[Mindy Kaling]]
* [[Stanley Kamel]]
* [[Elena Kampouris]]
* [[Hiro Kanagawa]]
* [[Sean Kanan]]
* [[Kiri Te Kanawa]]
* [[Borivoje Kandić]]
* [[Miloš Kandić]]
* [[Christian Kane]]
* [[Sung Kang]]
* [[John Kapelos]]
* [[Stefan Kapičić]]
* [[Amra Kapidžić]]
* [[Milorad Kapor]]
* [[Vjenceslav Kapural]]
* [[Gizem Karaca]] 
* [[Milutin Karadžić|Milutin Mima Karadžić]] 
* [[Edita Karađole]]
* [[Zoran Karajić]]
* [[Nenad Janković|Nele Karajlić]]
* [[Burcu Karakaya]] 
* [[Cansu Melis Karakuş]]
* [[Meglena Karalambova]]
* [[Marija Karan]]
* [[Mirjana Karanović]]
* [[Srđan Karanović]]
* [[Tolga Karel]]
* [[James Karen]]
* [[Sarah Karges]]
* [[Ana Karić]] 
* [[Andy Karl]] 
* [[John Karlen]]
* [[Miriam Karlin]]
* [[Boris Karloff]]
* [[Fred Karno]]  
* [[Erin Karpluk]]
* [[Peter Karsten]] 
* [[Vincent Kartheiser]]
* [[Tomomi Kasai]]
* [[Željko Kasap]]
* [[Daniel Kash]]
* [[Anna Kashfi]]
* [[Nikola Kastner]]
* [[Moamer Kasumović]]
* [[Anna Katarina]]
* [[Olivera Katarina]]
* [[Reda Kateb]]
* [[Branka Katić]] 
* [[Maja Katić]]
* [[Stana Katić]]
* [[Nicky Katt]]
* [[Chris Kattan]]
* [[Ferit Kaya]]
* [[Kıvılcım Kaya]] 
* [[Danny Kaye]]
* [[Gorden Kaye]]
* [[Ivan Kaye]]
* [[Lainie Kazan]]  
* [[Edmund Kean]] 
* [[Jane Kean]]
* [[Buster Keaton]]
* [[Diane Keaton]]
* [[Michael Keaton]]  
* [[Ele Keats]]
* [[Arielle Kebbel]]
* [[Toby Kebbell]] 
 * [[Tatjana Kecman]]
* [[Hrvoje Kečkeš]]
* [[Stacy Keibler]]
* [[Harvey Keitel]] 
* [[Helen Keller]]
* [[Marta Keler]]
* [[Mark Keller]]  
* [[Nathalie Kelley]]
* [[Sheila Kelley]] 
* [[David Kelly]]
* [[David Patrick Kelly]] 
* [[Gene Kelly]]
* [[Grace Kelly]]
* [[Jean Louisa Kelly]]
* [[Jim Kelly]]
* [[Michael Kelly]]
* [[Minka Kelly]]
* [[Moira Kelly]]
* [[Patsy Kelly]]
* [[Fanny Kemble]]
* [[Ellie Kemper]] 
* [[Rachel Kempson]] 
* [[Anna Kendrick]] 
* [[Irene Keng]]
* [[Arnold Kent]]
* [[Emma Kenney]]
* [[Arthur Kennedy]]
* [[George Kennedy]] 
* [[Mimi Kennedy]] 
* [[Page Kennedy]]
* [[Tom Kenny]]
* [[Riley Keough]] 
* [[Jan Kerekeš]]
* [[Ljubomir Kerekeš]]
* [[Vlado Kerošević]]
* [[Larry Kert]]
* [[Berna Keskin]]
* [[Jack Kesy]]
* [[Eric Keenleyside]]
* [[Matt Keeslar]] 
* [[Keegan-Michael Key]]
* [[Evelyn Keyes]]
* [[Konstantin Khabensky]]
* [[Mahira Khan]]
* [[Shahrukh Khan]] 
* [[Farida Khelfa]] 
* [[Reem Kherici]]
* [[Gordan Kičić]]
* [[Nicole Kidman]] 
* [[Margot Kidder]]
* [[Udo Kier]]
* [[Rya Kihlstedt]]
* [[Rinko Kikuchi]]
* [[Marit Velle Kile]]
* [[Cem Kılıç]] 
* [[Val Kilmer]]
* [[Kevin Kilner]]
* [[Patrick Kilpatrick]] 
* [[Gail Kim]]
* [[Lim Kim]]
* [[Tai Chung Kim]] 
* [[Charles Kimbrough]]
* [[Jimmy Kimmel]]
* [[Tamás Szabó Kimmel]]
* [[Richard Kind]]  
* [[Aja Naomi King]]
* [[Dennis King]]
* [[Candice King]]
* [[Regina King]]
* [[Ben Kingsley]] 
* [[Dylan Kingwell]]
* [[Kathleen Kinmont]] 
* [[Angela Kinsey]] 
* [[Klaus Kinski]]
* [[Nastassja Kinski]]  
* [[Joel Kinnaman]] 
* [[Emily Kinney]]
* [[Taylor Kinney]]
* [[Malachi Kirby]]
* [[Vanessa Kirby]]
* [[Vladimiros Kiriakidis]]
* [[Vendela Kirsebom]]
* [[Asja Kisić]]
* [[Venzislav Kisior]]
* [[Monika Kiš]]
* [[Enes Kišević]]
* [[Keiko Kitagawa]]
* [[Takeshi Kitano]]
* [[Jonathan Kite]]
* [[Taylor Kitsch]]
* [[Emre Kıvılcım]] 
* [[Franka Klarić]]
* [[Ljubinka Klarić]]
* [[Nada Klašterka]] 
* [[Bex Taylor-Klaus]]
* [[Martin Klebba]]
* [[Jacqueline Klein]] 
* [[Goran D. Kleut]]
* [[Kevin Kline]] 
* [[Hrvoje Klobučar]]  
* [[Jack Klugman]]
* [[Kevin Knapman]]
* [[Hildegard Knef]]
* [[Robert Knepper]]
* [[Matko Knešaurek]]
* [[Daria Knez]]
* [[Slaven Knezović]]
* [[Vlasta Knezović]]
* [[Branka Knežević]]
* [[Ivana Knežević]]
* [[Slavica Knežević]]
* [[Gladys Knight]]
* [[Jules Knight]]
* [[Wayne Knight]]
* [[Keira Knightley]]
* [[Beyoncé Knowles]] 
* [[Al-Jaleel Knox]]
* [[Elyse Knox]] 
* [[Sinem Kobal]] 
* [[Ruth Kobart]]  
* [[Marija Kobić]]
* [[Tomasz Kocinski]]
* [[Nela Kocsis]] 
* [[Oja Kodar]]
* [[Janice Koh]] 
* [[Marija Kohn]]
* [[Uglješa Kojadinović]]
* [[Nikola Kojo]] 
* [[Petar Kokinović]]
* [[Sonja Kolačarić]]
* [[Irena Kolesar]]
* [[Ivan Kolesnikov]]
* [[Sergei Kolesnikov]] 
* [[Yuri Kolokolnikov]]
* [[Marina Koljubajeva]]
* [[Boris Komnenić]]  
* [[Adam Končić]]
* [[Tijana Kondić]]
* [[Kim Kondrashoff]]
* [[Anthony Konechny]] 
* [[Željko Königsknecht]]
* [[Ljiljana Kontić]]
* [[Yağız Can Konyalı]]
* [[Bernie Kopell]] 
* [[Gün Koper]]
* [[Michael Kopsa]]
* [[Bergüzar Korel]]
* [[Svend Kornbeck]]
* [[Alix Koromzay]]
* [[Danijel Korša]]
* [[Katarina Korša]]
* [[Andreja Koršić]]
* [[Sylva Koscina]]
* [[Nepomucena Kostecka]] 
* [[Angella Kostić]]
* [[Mihajlo Kostić Pljaka]]
* [[Vuk Kostić]] 
* [[George Kosturos]]
* [[Sho Kosugi]]
* [[Jack Kosslyn]]
* [[Božidar Košćak]]
* [[Elias Koteas]]
* [[Marika Kotopouli]] 
* [[Hector Kotsifakis]]
* [[Yaphet Kotto]] 
* [[Tom Kouchalakos]]
* [[Ernie Kovacs]]  
* [[Igor Kovač]]
* [[Mario Kovač]]
* [[Anica Kovačević]]
* [[Bojana Kovačević]]
* [[Dejan Kovačević]]
* [[Kalina Kovačević]] 
* [[Ranko Kovačević]]
* [[Sonja Kovačević]]
* [[Vladimir Kovačević]]
* [[Martin Kove]]
* [[Ljubica Ković]]
* [[Dubravka Kovjanić]]
* [[Christian Koza]] 
* [[Jadranka Krajina]]
* [[Jane Krakowski]]
* [[Jagoda Kralj]]
* [[Petar Kralj]]  
* [[Petra Kraljev]] 
* [[Iva Kraljević]]
* [[Clare Kramer]] 
* [[Jana Kramer]]
* [[Karsten Kramer]]
* [[John Krasinski]]
* [[Michele Krasnoo]] 
* [[Brian Krause]]
* [[Miljana Kravić]]
* [[Zoë Kravitz]]
* [[Tamara Krcunović]]
* [[Miodrag Krčmarik]]
* [[Kristina Krepela]]
* [[Magnus Krepper]]
* [[Nathan Kress]] 
* [[Thomas Kretschmann]] 
* [[Kristin Kreuk]]
* [[Charlbi Dean Kriek]] 
* [[Kamel Krifia]] 
* [[Alice Krige]]
* [[Kris Kristofferson]] 
* [[Elmir Krivalić]]
* [[Bojan Krivokapić]]
* [[Miodrag Krivokapić]]
* [[Vojo Krivokapić]]
* [[Filip Križan]]
* [[Bela Krleža]]
* [[Steva Krnjajić]]
* [[Doutzen Kroes]]  
* [[Petra Krolo]]
* [[Nick Kroll]]	
* [[Chad Krowchuk]]
* [[Slavica Krsmanović]]
* [[Ljiljana Krstić]]
* [[Miloš Krstović]] 
* [[Miodrag Krstović]] 
* [[Zdravka Krstulović]]
* [[Diane Kruger]] 
* [[Otto Kruger]]
* [[Sonia Kruger]]
* [[Mateja Kruhak]]
* [[Sarah Kryszak]]
* [[Simay Küçük]] 
* [[Hazal Filiz Küçükköse]]
* [[Lenn Kudrjawizki]]
* [[Lera Kudryavtseva]] 
* [[Lisa Kudrow]]
* [[Dražen Kühn]]
* [[Elizabeta Kukić]]
* [[Rudolf Kukić]]
* [[Doris Šarić-Kukuljica]]
* [[Đorđe Kukuljica]]
* [[Maria Kulle]]
* [[Akshay Kumar]]
* [[Babbal Kumar]]
* [[Jagoda Kumrić]]
* [[Lujo Kunčević]]	
* [[Nebojša Kundačina]]
* [[Grace Lynn Kung]] 
* [[Mila Kunis]] 
* [[Aline Küppenheim]]
* [[Robert Kurbaša]]
* [[Nataliya Kurdyubova]]
* [[Mirvad Kurić]]
* [[Chiaki Kuriyama]]
* [[Tom Kurlander]] 
* [[Emily Kuroda]] 
* [[Miran Kurspahić]]
* [[Almir Kurt]]
* [[Belma Lizde-Kurt]]
* [[Ena Kurtalić]]
* [[Caner Kurtaran]]
* [[Petra Kurtela]]
* [[Milan Kuruzović]]
* [[Tomo Kuruzović]]
* [[Nikša Kušelj]]
* [[Ashton Kutcher]] 
* [[Shiori Kutsuna]]
* [[Yeliz Kuvancı]]
* [[Kagiso Kuypers]]
* [[Andrija Kuzmanović]]
* [[Bogdan Kuzmanović]]
* [[Ana Kvrgić]]
* [[Ryan Kwanten]]
----

== L ==

* [[Shia LaBeouf]] 
* [[Caterina Sylos Labini]]
* [[Slavko Labović]]
* [[Matthew Labyorteaux]]
* [[Thiago Lacerda]]
* [[Kevin Lacz]]
* [[Eric Ladin]]
* [[Diane Ladd]] 
* [[James Lafferty]]
* [[Art LaFleur]] 
* [[Christine Lahti]] 
* [[Sarah Laine]]
* [[Don Lake]]
* [[Ricki Lake]]
* [[Veronica Lake]]
* [[Dragan Laković]]
* [[Predrag Laković|Predrag Pepi Laković]]
* [[Padma Lakshmi]]
* [[Vijay Lama]]
* [[Hedy Lamarr]]
* [[Lorenzo Lamas]]
* [[Dolores Lambaša]]
* [[Christopher Lambert]]
* [[Paul Lambert]]
* Ivana Lalicki
* [[Katherine LaNasa]]
* [[Burt Lancaster]] 
* [[Martin Landau]]
* [[Amy Landecker]]
* [[Sonny Landham]]
* [[Ali Landry]]
* [[Diane Lane]]
* [[Jackie Lane]]
* [[Nathan Lane]]
* [[Artie Lange]]
* [[Hope Lange]]
* [[Jessica Lange]]
* [[Renate Langer]] 
* [[Sanda Langerholz]]
* [[Katherine Langford]]
* [[Srna Lango]]
* [[Angela Lansbury]]
* [[John Lantz]]
* [[Anthony LaPaglia]]
* [[Gina La Piana]]
* [[Mihailo Laptošević]]
* [[John Larch]]
* [[Brice Larrieu]]
* [[Ali Larter]]
* [[Brandon Larracuente]]
* [[Frano Lasić]]
* [[Ljiljana Lasić]]
* [[Sven Lasta]]
* [[Dick Latessa]] 
* [[Queen Latifah]] 
* [[Jacob Latimore]]
* [[Slobodanka Latinović]]
* [[Zoltán Latinovits]]
* [[Chloe Rose Lattanzi]]  
* [[Constance Lau]]
* [[Charles Laughton]] 
* [[Stan Laurel]]  
* [[Tammy Lauren]]
* [[Mélanie Laurent]]
* [[Hugh Laurie]]
* [[Piper Laurie]] 
* [[Vickie Bak Laursen]]
* [[Žarko Laušević]] 
* [[Inbar Lavi]]
* [[Jude Law]] 
* [[Katrina Law]] 
* [[Peter Lawford]] 
* [[Carol Lawrence]]
* [[Florence Lawrence]]
* [[Jennifer Lawrence]]
* [[Martin Lawrence]]
* [[Sharon Lawrence]] 
* [[Josh Lawson]]
* [[Claude Laydu]]
* [[Justin Lazard]]
* [[Mina Lazarević]]
* [[George Lazenby]]
* [[Aleksandar Lazić]]
* [[Anita Lazić]]
* [[Danilo Lazović]] 
* [[Tihana Lazović]]
* [[Nicholas Lea]]
* [[Cloris Leachman]]
* [[Sharon Leal]]
* [[Zarah Leander]]
* [[Walter Learning]]
* [[Denis Leary]]
* [[Jean-Pierre Léaud]] 
* [[Oleg Lebedev]]
* [[Roger Lebel]]
* [[Jules LeBlanc]]
* [[Matt LeBlanc]] 
* [[Kelly LeBrock]]
* [[Branislav Lečić]]
* [[Heath Ledger]]
* [[Francis Lederer]] 
* [[Virginie Ledoyen]]
* [[Brandon Lee]] 
* [[Bruce Lee]] 
* [[Christopher Lee]]
* [[Jason Lee]]  
* [[Ki Hong Lee]]
* [[Michelle Lee]]
* [[Peggy Lee]]
* [[Sheryl Lee]]
* [[Spike Lee]]
* [[Stan Lee]]
* [[Sung Hi Lee]] 
* [[Tommy Lee]] 
* [[Will Yun Lee]] 
* [[Dan Leegant]] 
* [[Jane Leeves]]
* [[Daniele Legler]] 
* [[Mirtha Legrand]] 
* [[Silvia Legrand]]
* [[James LeGros]]
* [[Fredric Lehne]] 
* [[John Lehne]] 
* [[Chyler Leigh]]
* [[Janet Leigh]]
* [[Vivien Leigh]]
* [[Laura Leighton]]
* [[Margaret Leighton]]
* [[Seabourn Legend]]
* [[John Leguizamo]]
* [[Henry Lehrman]] 
* [[Dubravka Lelas]]
* [[Claude Lelouch]] 
* [[Vinko Leljak]]
* [[Jack Lemmon]]  
* [[Jorge Lendeborg Jr.]]
* [[Kaloyan Lenkov]] 
* [[Noémie Lenoir]]
* [[Lydia Lenosi]]
* [[Adriane Lenox]] 
* [[Steve Lenz]] 
* [[Harry Lennix]]
* [[Doug Lennox]] 
* [[Bethany Joy Lenz]]
* [[Kay Lenz]]
* [[Queenie Leonard]]
* [[Sylvie Léonard]]
* [[Sunny Leone]]
* [[Téa Leoni]] 
* [[Richard LeParmentier]]
* [[Zvonko Lepetić]]
* [[Boris Ler]] 
* [[Sergio Lerer]]
* [[Logan Lerman]]
* [[Michael Lerner]] 
* [[Ken LeRoy]] 
* [[Nan Leslie]]  
* [[Rose Leslie]]
* [[Len Lesser]]
* [[Marinko Leš]]
* [[Miroljub Lešo]]
* [[Jared Leto]]
* [[Dennis Letts]] 
* [[Ken Leung]] 
* [[Bernhard Leute]]
* [[Rozalija Levai]]
* [[Otokar Levaj]]
* [[Yoav Levi]] 
* [[Adam Levine]] 
* [[Anna Levine]]
* [[Samm Levine]] 
* [[Ted Levine]]
* [[Eugene Levy]] 
* [[Grecia Levy]]
* [[William Levy]] 
* [[Anthony Lewis]]
* [[Ben Lewis]]
* [[Emmanuel Lewis]]
* [[Geoffrey Lewis]]
* [[Damian Lewis]]
* [[Daniel Day-Lewis]] 
* [[Jazsmin Lewis]]
* [[Jenny Lewis]]
* [[Jerry Lewis]]
* [[Juliette Lewis]] 
* [[Marlon Lewis]] 
* [[Matthew Lewis]]
* [[Jet Li]] 
* [[Landon Liboiron]]
* [[Jovan Ličina]]
* [[Chuck Liddell]] 
* [[Rebecca Liddiard]] 
* [[Amelia Lily]]
* [[Morgan Lily]]
* [[Roger Lim]]
* [[Floriana Lima]]  
* [[Ludi Lin]]
* [[Abbey Lincoln]]
* [[Andrew Lincoln]] 
* [[Cipe Lincovsky]]
* [[Emily Alyn Lind]]
* [[Natalie Alyn Lind]]
* [[Betty Linde]]
* [[Max Linder]]
* [[Thure Lindhardt]] 
* [[Delroy Lindo]]
* [[Margaret Lindsay]]
* [[Gene Lindsey]]
* [[Rosaleen Linehan]]
* [[Bai Ling]]
* [[Hamish Linklater]]
* [[Mackenzie Lintz]]
* [[Alex D. Linz]]
* [[Laura Linney]]
* [[Ray Liotta]]
* [[Kent Lipham]]
* [[Tomislav Lipljin]]
* [[Peggy Lipton]]
* [[Saúl Lisazo]]
* [[Joe Lisi]]
* [[Virna Lisi]]
* [[Ljudmila Lisina]]
* [[Natalie Lisinska]]
* [[Vinko Lisjak]] 
* [[Cleavon Little]]
* [[Leighanne Littrell]]
* [[John Lithgow]]
* [[Lucy Liu]]
* [[Nastia Liukin]]  
* [[Nada Gačešić-Livaković]]
* [[Blake Lively]]
* [[Robyn Lively]]
* [[Alen Liverić]]
* [[Edvin Liverić]]
* [[Carolina Lizarazo]]
* [[Desmond Llewelyn]]
* [[Robert Llewellyn]] 
* [[Christopher Lloyd]] 
* [[Harold Lloyd]] 
* [[Amy Locane]]
* [[Miley Locke]]
* [[Heather Locklear]]
* [[Harold Lockwood]] 
* [[Margaret Lockwood]]
* [[Samantha Lockwood]]
* [[Phyllis Logan]] 
* [[Robert Loggia]]  
* [[Lindsay Lohan]] 
* [[Alison Lohman]]
* [[Jimmy Jean Lois]] 
* [[Victoria Loke]]
* [[Kristanna Loken]]
* [[Gina Lollobrigida]]
* [[Herbert Lom]]
* [[Montserrat Lombard]]
* [[Beba Lončar]]
* [[Damir Lončar]]
* [[Sandra Lončarić]]
* [[Tom London]]
* [[Justin Long]]
* [[Kathy Long]]
* [[Nia Long]] 
* [[Richard Long]]
* [[Shelley Long]]
* [[Malisa Longo]]
* [[Eva Longoria]] 
* [[Keiynan Lonsdale]] 
* [[Tonko Lonza]]
* [[Jelena Lopatić]]
* [[Gerry Lopez]]
* [[Jennifer Lopez]] 
* [[Mario Lopez]] 
* [[Ubaldo Lo Presti]]
* [[Rebecca Lord]]
* [[Traci Lords]] 	
* [[Sophia Loren]]
* [[Traci Lords]]
* [[Judd Lormand]] 
* [[Marion Lorne]]
* [[Otar Lortkipanidze]]
* [[Albert Lortzing]] 
* [[Peter Lorre]]
* [[Alexander Lou]]
* [[Dorothy Loudon]]
* [[Lori Loughlin]] 
* [[John Louie]]
* [[Jimmy Jean Louis]]
* [[Tina Louise]]
* [[Demi Lovato]]
* [[Linda Lovelace]] 
* [[Davide Lo Verde]]
* [[Ophelia Lovibond]] 
* [[Karmen Sunčana Lovrić]]
* [[Marijan Lovrić]]
* [[Jack Lowden]]  
* [[David Lowe]]
* [[Rob Lowe]]
* [[Elina Löwensohn]]
* [[Katie Lowes]]
* [[Jessica Lowndes]]
* [[Carlos Lozano]] 
* [[Lisa Lu]]
* [[Shijia Lü]] 
* [[Ernst Lubitsch]]
* [[Shelley Lubben]]
* [[Isabel Lucas]] 
* [[Thad Luckinbill]]
* [[Nataša Lučanin]]
* [[Leon Lučev]] 
* [[Romina Vitasović Lučić]]	
* [[Alexander Ludwig]]
* [[Camilla Luddington]]
* [[Lorna Luft]]
* [[Bela Lugosi]] 
* [[Keye Luke]] 
* [[Milka Lukić]]
* [[Suzana Lukić]]
* [[Adrian Lukis]]
* [[Tatjana Lukjanova]]
* [[Anointing Lukola]] 
* [[Carl Lumbly]]
* [[Joanna Lumley]]
* [[Richard Lumsden]] 
* [[Diego Luna]]
* [[Victoria Luna]]
* [[Jordan Lund]]
* [[Jayden Lund]]
* [[Dolph Lundgren]] 
* [[Henrik Lundström]]
* [[Jamie Luner]]
* [[Cherie Lunghi]]
* [[Petar Lupa]]
* [[John Lurie]]
* [[Rod Lurie]]
* [[Billy Lush]]
* [[Jing Lusi]]
* [[Dejan Lutkić]]
* [[Amy da Luz]] 
* [[Desi Lydic]]
* [[David Lyons]]
* [[David Lynch]] 
* [[Evanna Lynch]]
* [[Jane Lynch]]
* [[Kelly Lynch]]
* [[Richard Lynch]]
* [[Nicholas Lyndhurst]] 
* [[Martin Lynes]] 
* [[Melanie Lynskey]] 
* [[Ginger Lynn]]
* [[Natasha Lyonne]]
* [[MC Lyte]]

----

== LJ ==

* [[Dragoljub Ljubičić]]
* [[Slobodan Ljubičić]]
* [[Nebojša Ljubišić]]
* [[Danko Ljuština]]
----
== M ==

* [[Benu Mabhena]]
* [[Bernie Mac]]
* [[Nada Macanković]]
* [[Marc Macaulay]]
* [[Cara Duff-MacCormick]]
* [[Ian MacDonald]]
* [[Jeanette MacDonald]]
* [[Elizabeth Macey]] 
* [[Henryk Machalica]]
* [[Ali MacGraw]]  
* [[Katherine MacGregor]]
* [[Millie Mackintosh]]
* [[Fawna MacLaren]]
* [[Patrick Macnee]]
* [[Ralph Macchio]]
* [[Aldo Maccione]] 
* [[Robert Madrid]]
* [[Richard Madden]]
* [[Andie MacDowell]] 
* [[Angus MacFadyen]]
* [[Gabriel Macht]]
* [[Tammy MacIntosh]]
* [[Allison Mack]]
* [[Phillip MacKenzie]]
* [[Steven Mackintosh]]
* [[Kyle MacLachlan]]
* [[Shirley MacLaine]]
* [[Norma MacMillan]]
* [[Peter MacNeill]]
* [[Peter MacNicol]] 
* [[Beatrice Macola]]
* [[Elle Macpherson]]
* [[Ashley Madekwe]]
* [[Richard Madden]]
* [[Madonna]]
* [[Michael Madsen]] 
* [[Virginia Madsen]]
* [[Zlatko Madunić]]
* [[Marinko Madžgalj]]  
* [[Roma Maffia]]
* [[Honorato Magaloni]]
* [[Francis Magee]] 
* [[Patrick Magee]]
* [[Rusty Magee]] 
* [[Anna Magnani]]
* [[Tova Magnusson]] 
* [[Ivan Magud]]
* [[Jeremy Maguire]]
* [[Tobey Maguire]] 
* [[Santos Maggi]]
* [[Frank Maharajh]]
* [[George Maharis]]
* [[Bruce Mahler]]
* [[John Mahoney]]
* [[Jacqueline Maillan]]
* [[Valérie Mairesse]] 
* [[Šiško Horvat Majcan]]
* [[Marko Majer]]
* [[Franjo Majetić]]
* [[Edita Majić]]
* [[Lee Majors]]
* [[Mirjana Majurec]]
* [[Mako]]
* [[Sergei Makovetsky]]
* [[Danica Maksimović]]
* [[Dragan Maksimović]]
* [[Siniša Maksimović]] 
* [[Patrick Malahide]] 
* [[Aleksey Malashkin]]
* [[Christophe Malavoy]]
* [[Karl Malden]]
* [[Rami Malek]]
* [[Art Malik]]
* [[John Malkovich]] 
* [[Dag Malmberg]]
* [[Vesna Malohodžić]]
* [[Dorothy Malone]] 
* [[Drago Malović]]
* [[Goran Malus]]
* [[Jef Mallory]]
* [[Bojana Maljević]] 
* [[Byron Mann]]
* [[Erika Mann]] 
* [[Leslie Mann]] 
* [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]]
* [[Anastasija &quot;Anja&quot; Mandić]]
* [[Anita Mančić]]
* [[Howie Mandel]]
* [[Milorad Mandić|Milorad Mandić Manda]] 
* [[Veljko Mandić]] 
* [[Adam Mandrović]]
* [[Nick Mandryk]]
* [[Costas Mandylor]]
* [[Nino Manfredi]]
* [[Joe Manganiello]]
* [[Silvana Mangano]]
* [[Sebastian Maniscalco]]
* [[Miki Manojlović]] 
* [[Zorka Manojlović]]
* [[Blu Mankuma]]
* [[Paulina Manov]]
* [[Jayne Mansfield]] 
* [[Marilyn Manson]]
* [[Deborah Mansy]]
* [[Joe Mantegna]] 
* [[Lesley Manville]]
* [[Taryn Manning]] 
* [[Marla Maples]] 
* [[William Mapother]]
* [[Kate Mara]]
* [[Jean Marais]]
* [[Mirna Maras]]
* [[Marcel Marceau]]
* [[Sophie Marceau]]
* [[Bob March]] 
* [[Fredric March]]
* [[Jane March]]
* [[Guy Marchand]]
* [[Carmelo Marchetta]]
* [[Vanessa Marcil]]
* [[Eva Marcille]] 
* [[James Marcus]]
* [[Marcel Maréchal]] 
* [[Bam Margera]]
* [[Lela Margitić]]
* [[Cindy Margolis]]
* [[Mark Margolis]]
* [[Ann-Margret]] 
* [[Julianna Margulies]]
* [[Dulce María]]
* [[Andreja Maričić]]
* [[Veljko Maričić]]
* [[Divna Marić]]
* [[Milan Marić]]
* [[Eva Marie]] 
* [[Rose Marie]]
* [[Eli Marienthal]]
* [[Cheech Marin]]
* [[Sanja Marin]]
* [[Luca Marinelli]]
* [[Dragan Marinković]]
* [[Ksenija Marinković]]
* [[Radoslava Marinković]]
* [[Veljko Marinković]]
* [[Nikša Marinović]]
* [[Katarina Marković]]
* [[Iva Marjanović]]
* [[Rade Marjanović]]
* [[Zana Marjanović]]
* [[Kika Markham]]
* [[Meghan Markle]]
* [[Elena Markova]]
* [[Ana Marković]]
* [[Đorđe Marković]]
* [[Miona Marković]]
* [[Nataša Marković]]
* [[Olivera Marković]]
* [[Rade Marković]] 
* [[Snežana Marković]]
* [[Vukašin Marković]]
* [[Damir Markovina]]
* [[Mozhan Marnò]]
* [[Mariacristina Marocco]]
* [[Petra Maroja]]
* [[Dijana Marojević]]
* [[Žan Marolt]]
* [[Josip Bobi Marotti]]
* [[Constantine Maroulis]] 
* [[Vanessa Marquez]]
* [[Kenneth Mars]]
* [[James Marsden]]
* [[Matthew Marsden]]
* [[David Anthony Marshall]]  
* [[Garry Marshall]]
* [[James Marshall]] 
* [[Niní Marshall]]
* [[Paula Marshall]]
* [[Natalie Marston]]
* [[Liisa Repo-Martell]]
* [[Tomislav Martić]]
* [[Andrea Martin]]
* [[Christy Martin]]
* [[Dean Martin]]
* [[Kevin Michael Martin]]
* [[Madeleine Martin]]
* [[Mary Martin]]
* [[Ricky Martin]]
* [[Steve Martin]] 
* [[Margo Martindale]]
* [[Alessandra Martines]]
* [[Adrian Martinez]]
* [[Christopher 'War' Martinez]]
* [[Elena Martínez]] 
* [[James Martinez]]
* [[Natalie Martinez]]
* [[Olivier Martinez]]  
* [[Anneli Martini]] 
* [[Max Martini]]
* [[Ante Čedo Martinić]]
* [[Miše Martinović]]
* [[Perica Martinović]]
* [[Éva Marton]]
* [[Slobodan Marunović]]
* [[Elizabeth Marvel]]
* [[Lee Marvin]]
* [[Groucho Marx]]
* [[Chris Marquette]]  
* [[Ken Marshall]]
* [[Rocky Marshall]]
* [[Siobhan Marshall]]
* [[Christine Marzano]]
* [[Gloria Marziano]]
* [[Grazi Massafera]]
* [[Kaito Masai &quot;Kite&quot;]] 
* [[Beppe Mascellino]]
* [[Ndedi Ma-Sellu &quot;Dedson&quot;]] 
* [[Vladimir Mashkov]]
* [[Giulietta Masina]]
* [[Jake Maskall]]
* [[Tatiana Maslany]]
* [[Scott Maslen]]
* [[Lisa Lynn Masters]]
* [[Christopher Masterson]]
* [[Peter Masterson]]
* [[Mercedes Masöhn]]
* [[James Mason]] 
* [[Laurence Mason]]
* [[Chiara Mastroianni]]
* [[Marcello Mastroianni]] 
* [[Osa Massen]]
* [[Michael Massee]]
* [[Raymond Massey]]
* [[Joe Massingill]]
* [[Frano Mašković]]
* [[Vesna Tominac Matačić]]
* [[Stojan Matavulj]]
* [[Tim Matheson]]
* [[Thom Mathews]]
* [[Samantha Mathis]] 
* [[Cameron Mathison]]
* [[Branko Matić]]
* [[Dejan Matić]]
* [[Živka Matić]]
* [[Jadranka Matković]]
* [[Gaku Matsuda]]
* [[Seiko Matsuda]] 
* [[Yuki Matsuzaki]]
* [[Aya Matsuura]] 
* [[Yahya Abdul-Mateen II]]
* [[Sharron Matthews]]
* [[Helena Mattsson]]
* [[Walter Matthau]]
* [[Vilim Matula]]
* [[Victor Mature]] 
* [[Claire Maurier]]
* [[Eve Mauro]]  
* [[Mathilda May]]
* [[Filip Mayer]]
* [[Mike Mayhall]]
* [[Peter Mayhew]]
* [[Lesley Maylett]]
* [[Tristin Mays]] 
* [[Milivoj Popović Mavid]]
* [[Debi Mazar]]
* [[David Mazouz]]
* [[Peppino Mazzotta]]
* [[Karima McAdams]]
* [[Rachel McAdams]]
* [[James McAvoy]]
* [[Deron McBee]]
* [[Jack McBrayer]]
* [[Danny McBride]] 
* [[Melissa McBride]]
* [[Simon McBurney]]
* [[Frances Lee McCain]] 
* [[Sydney McCallister]]
* [[David McCallum]] 
* [[Rory McCann]]
* [[Brian McCardie]]
* [[Andrew McCarthy]]
* [[Jenny McCarthy]]
* [[Tom McCarthy]]
* [[Jesse McCartney]] 
* [[Constance McCashin]] 
* [[China Anne McClain]] 
* [[Tom McCleister]] 
* [[Leigh McCloskey]]
* [[Ryan McCluskey]]
* [[Heather McComb]]
* [[Matthew McConaughey]]
* [[AnnaLynne McCord]]
* [[Catherine McCormack]] 
* [[Mary McCormack]] 
* [[Merrill McCormick]]
* [[Malachy McCourt]]
* [[Matt McCoy]]
* [[Sandra McCoy]]
* [[Joel McCrea]]
* [[Helen McCrory]]
* [[Marc McClure]]
* [[Bob McClurg]] 
* [[Lisa McCune]]
* [[Andy McCutcheon]] 
* [[Charlie McDermott]] 
* [[Dylan McDermott]]
* [[Erica McDermott]]
* [[Da'Vone McDonald]]
* [[Garry McDonald]] 
* [[Peter McDonald]] 
* [[Blair McDonough]]
* [[Neal McDonough]] 
* [[Mary McDonnell]] 
* [[Jake McDorman]]  
* [[Frances McDormand]]
* [[Karen McDougal]]
* [[Roddy McDowall]]
* [[Malcolm McDowell]]  
* [[Michael McElhatton]]
* [[Natascha McElhone]] 
* [[Dominique McElligott]]
* [[Darren McGavin]] 
* [[Patrick McGaw]] 
* [[Everett McGill]]
* [[John C. McGinley]]
* [[Damian McGinty]]
* [[Boris McGiver]]
* [[Mike McGlone]]
* [[Elizabeth McGovern]]
* [[Rose McGowan]]
* [[Katie Mcgrath]]
* [[Tim McGraw]]
* [[Ewan McGregor]]
* [[Adam McKay]] 
* [[Don McKay]]	
* [[Gina McKee]]
* [[Lonette McKee]]
* [[Danica McKellar]] 
* [[Ian McKellen]]
* [[Kevin McKidd]]
* [[Kate McKinnon]]
* [[Kurt McKinney]]
* [[Brent McLaren]]
* [[Allyn Ann McLerie]]
* [[Aoife McMahon]]
* [[Julian McMahon]]  
* [[Don McManus]]
* [[John McMartin]] 
* [[Michael McMillian]]
* [[Sam McMurray]]
* [[Scoot McNairy]] 
* [[Ames McNamara]]
* [[Katherine McNamara]] 
* [[Jessica McNamee]]
* [[Kevin McNulty]]
* [[Katharine McPhee]] 
* [[Andy McQueen]] 
* [[Chad McQueen]]
* [[Steve McQueen]] 
* [[Frank McRae]] 
* [[Gerald McRaney]]
* [[Peter McRobbie]]
* [[Ian McShane]]   
* [[Sophie McShera]] 
* [[Graham McTavish]] 
* [[Janet McTeer]] 
* [[Eve McVeagh]] 
* [[Emily Meade]] 
* [[Colm Meaney]]
* [[Anne Meara]]
* [[Peter Mechkoff]] 
* [[Geoff Meed]]
* [[Mirna Medaković]]
* [[Titina Medeiros]]
* [[Jasmina Medenica]]
* [[Ofelia Medina]]
* [[Patricia Medina]]
* [[Dragoslav Medojević]] 
* [[Sven Medvešek]]
* [[Jasmin Mekić]]
* [[Ron Melendez]]
* [[Cyron Melville]]
* [[Jean-Pierre Melville]]
* [[Allan Melvin]] 
* [[James J. Mellon]]
* [[Zinaid Memišević]]
* [[Ben Mendelsohn]]
* [[Eva Mendes]]
* [[Jessy Mendiola]] 
* [[Lady Mendl]]
* [[Mauricio Mendoza]]
* [[Denis Ménochet]] 
* [[Maria Menounos]]
* [[Irfan Mensur]]
* [[Adolphe Menjou]]
* [[Tobias Menzies]]
* [[Laura Mennell]]
* [[Alex Meraz]] 
* [[Héctor Jaime Mercado]]
* [[Mae Mercer]]
* [[Michèle Mercier]]
* [[Melina Mercouri]] 
* [[Matt Mercurio]]
* [[Burgess Meredith]]
* [[Una Merkel]]
* [[Melina Merkuri]]
* [[Giusi Merli]] 
* [[Alma Merunka]]
* [[Clive Merrison]]
* [[Jelena Mesar]]
* [[Paul Mescal]]
* [[Debra Messing]]
* [[Igor Mešin]]
* [[Drago Meštrović]]
* [[Laurie Metcalf]]
* [[Jesse Metcalfe]] 
* [[Jack Metzger]] 
* [[Paul Meurisse]]
* [[Breckin Meyer]] 
* [[Dina Meyer]]
* [[Jonathan Rhys Meyers]]  
* [[Seth Meyers]]
* [[Rosario Miano]]
* [[Jean-Pierre Michaël]]
* [[Marc Michel]] 
* [[Katrine Michelsen]]
* [[Milena Miconi]]
* [[Kate Micucci]]
* [[Irena Mičijević]]
* [[Nadine Mičić]]
* [[Dragan Mićalović]]
* [[Dragana Mićalović]]
* [[Sloboda Mićalović]]
* [[Dragan Mićanović]] 
* [[Marijana Mićić]]
* [[Milutin Mićović]]
* [[Bette Midler]] 
* [[Thomas Middleditch]]
* [[Robert Middleton]]
* [[Toshiro Mifune]]
* [[Bogdan Mihailović]]
* [[Ivan Mihailović]]
* [[Milan Mihailović]]
* [[Milica Mihajlović]]
* [[Nela Mihailović]]
* [[Iva Mihalić]]
* [[Ivana Mihić]]
* [[Boris Miholjević]]
* [[Jelena Miholjević]]
* [[Dubravka Mijatović]]
* [[Nikola Mijatović]]
* [[Irakli Mikava]]
* [[Krešimir Mikić]]
* [[Lars Mikkelsen]]
* [[Mads Mikkelsen]]
* [[Marijana Mikulić]]
* [[Jelena Ivanišević Paunović &quot;Jelena Mila&quot;|Jelena Mila]]
* [[Relja Milanković]]
* [[Alyssa Milano]] 
* [[Sanja Milardović]]
* [[Darko Milas]]
* [[Carmelo Plinio Milazzo]]
* [[Oliver Milburn]]
* [[Branislav Ciga Milenković]]
* [[Radoslav Milenković]]
* [[Žika Milenković]]
* [[Biljana Milenović]]
* [[Joanna Miles]]
* [[Predrag Miletić]]
* [[Ratko Miletić]]
* [[Srđan Miletić]]
* [[Eric Millegan]] 
* [[Penelope Ann Miller]]
* [[Ben Miller]] 
* [[Dick Miller]]
* [[Ezra Miller]]
* [[Joshua John Miller]] 
* [[Kenneth Miller]] 
* [[Lauren Miller]]
* [[Marvin Miller]]
* [[Penelope Ann Miller]]
* [[Sienna Miller]]
* [[T. J. Miller]]
* [[Wentworth Miller]]
* [[Ben Miles]]
* [[Ivana Miličević]]
* [[Jana Milić]]
* [[Nikola Milić]]
* [[Jovan Milićević (glumac)|Jovan Milićević]]
* [[Srboljub Milin]]
* [[James Millican]]
* [[Spike Milligan]]
* [[Predrag Milinković|Predrag Preža Milinković]]
* [[Boris Milivojević]]
* [[Janko Milivojević]]
* [[Bill Milner]]
* [[Dragiša Milojković]]
* [[Dragoljub Gula Milosavljević]]
* [[Milan Milosavljević]]
* [[Vladislava Vladica Milosavljević]]
* [[Andrija Milošević]]  
* [[Miloš Milošević]]
* [[Milutin Milošević]]
* [[Zoran Milošević]]
* [[Miodrag Milovanov]]
* [[Nebojša Milovanović]]
* [[Ognjen Milovanović]]
* [[Milica Milša]] 
* [[Donna Mills]]
* [[Judson Mills]] 
* [[Stephanie Anne Mills]]
* [[John Miljan]]
* [[Zoran Miljković]]
* [[Stefanos Miltsakakis]]
* [[Nicki Minaj]]
* [[Tim Minchin]] 
* [[Pavle Minčić]]
* [[Sal Mineo]]
* [[Kate Miner]]
* [[Rachel Miner]]
* [[Liza Minnelli]]
* [[Helena Minić]]
* [[Isidora Minić]]
* [[Dannii Minogue]]
* [[Kylie Minogue]]
* [[Stevan Minja]]
* [[Miou-Miou]] 
* [[Evan Mirand]]
* [[Milo Miranović]]
* [[Helen Mirren]]
* [[Voja Mirić]]
* [[Boris Mirković]]
* [[Mario Mirković]]
* [[Elyse Mirto]]
* [[Yukio Mishima]] 
* [[Ardit Mishra]]
* [[Mistinguett]]
* [[Jimi Mistry]] 
* [[Simone Missick]]
* [[Bogoljub Mitić]]
* [[Branka Mitić]]
* [[Katarina Mitrović]]
* [[Žarko Mitrović]]
* [[Tijana Mladenović]]
* [[Anja Mit]]
* [[John Mitchum]]
* [[Robert Mitchum]]  
* [[David Mitchell]]
* [[Eddy Mitchell]] 
* [[Elizabeth Mitchell]]
* [[Eric Mitchell]]
* [[John Cameron Mitchell]]
* [[Kenneth Mitchell]]  
* [[Laura Mitchell]]
* [[Laurie Mitchell]]
* [[Maia Mitchell]]
* [[Mark Mitchell]] 
* [[Penelope Mitchell]] 
* [[Radha Mitchell]]
* [[Sasha Mitchell]] 
* [[Shay Mitchell]]
* [[Silas Weir Mitchell]]
* [[Thomas Mitchell]] 
* [[Yvonne Mitchell]]
* [[John Mitchum]]  
* [[Labina Mitevska]]
* [[Branka Mitić]]
* [[Rhona Mitra]]
* [[Yoko Mitsuya]] 
* [[Cody Midthunder]]
* [[Sonoya Mizuno]]
* [[Erena Mizusawa]]  
* [[Andrea Mladinić]]
* [[Vedran Mlikota]] 
* [[Mario Mlinarić]]
* [[Matthew Modine]] 
* [[Duško Modrinić]] 
* [[Chuku Modu]]
* [[Anjli Mohindra]]
* [[Sönke Möhring]] 
* [[Strahinja Mojić]]
* [[Sreten Mokrović]]
* [[Gretchen Mol]]
* [[Alfred Molina]]
* [[Al Molinaro]]
* [[Melissa Molinaro]] 
* [[Mercedes Molto]]
* [[Richard Moll]]
* [[Jordi Mollà]]
* [[Ralf Möller]]
* [[Jason Momoa]]
* [[Taylor Momsen]] 
* [[Janelle Monáe]] 
* [[Dominic Monaghan]]
* [[Michelle Monaghan]]
* [[Pierre Mondy]]
* [[Isabela Moner]]
* [[Mo'Nique]] 
* [[Lúcia Moniz]]
* [[Bob Monkhouse]]
* [[Marilyn Monroe]]
* [[Ricardo Montalbán]]
* [[Yves Montand]] 
* [[Jorge Montesi]]
* [[María Montez]] 
* [[Janet Montgomery]] 
* [[Sara Montiel]] 
* [[Edgar Morais]] 
* [[Esai Morales]]
* [[Rick Moranis]]
* [[Jeanne Moreau]] 
* [[Camila Morgado]]
* [[Frank Morgan]]
* [[Harry Morgan]] 
* [[Jeffrey Dean Morgan]]
* [[Kerry Morgan]] 
* [[Kerry Grace Morgan]]
* [[Peter Kelly Morgan]] 
* [[Tracy Morgan]]
* [[Bárbara Mori]]
* [[Naoko Mori]]
* [[Cathy Moriarty]]  
* [[Noriyuki &quot;Pat&quot; Morita]] 
* [[Deniz Irem Morkoç]] 
* [[David Morse]]
* [[Jim Morse]] 
* [[Robert Morse]]
* [[Roger Morlidge]] 
* [[Glenn Morshower]]
* [[Viggo Mortensen]]
* [[Emily Mortimer]]
* [[Joe Morton]] 
* [[Barbara Moore]]
* [[Carmen Moore]]
* [[Chris Moore]] 
* [[Clark Moore]] 
* [[Demi Moore]]
* [[Graham Moore]]
* [[Joel David Moore]]
* [[Julianne Moore]]
* [[Michael Moore]]
* [[Roger Moore]]
* [[Shemar Moore]]  
* [[Toby Leonard Moore]]
* [[Gigio Morra]]
* [[Geoff Morrell]] 
* [[Aubrey Morris]]
* [[Greg Morris]]
* [[Jeff Morris]] 
* [[Lamorne Morris]]
* [[Alanis Morissette]]
* [[David Morrissey]] 
* [[Jennifer Morrison]]
* [[Shelley Morrison]]
* [[Temuera Morrison]] 
* [[Camila Morrone]]
* [[Cameron Moulène]]
* [[Anson Mount]]
* [[John Mountford]]
* [[Peter Moon]] 
* [[Barbara Moore]]
* [[Carmen Moore]]
* [[Chris Moore]] 
* [[Clark Moore]] 
* [[Demi Moore]]
* [[Graham Moore]]
* [[Joel David Moore]]
* [[Julianne Moore]]
* [[Michael Moore]]
* [[Roger Moore]]
* [[Shemar Moore]]  
* [[Toby Leonard Moore]]
* [[Garrett Morris]]
* [[Phil Morris]] 
* [[Max Morrow]]
* [[Patsy Montana]] 
* [[Patricia Montero]]
* [[Sara Montiel]]
* [[Philippe Morier-Genoud]]
* [[Jeanne Moreau]]
* [[Yolande Moreau]] 
* [[Harry Morgan]]
* [[Michèle Morgan]]
* [[Maia Morgenstern]]
* [[Cathy Moriarty]]
* [[Margaret Morris]]
* [[William Moseley]]
* [[Sara Moser]]
* [[Josh Mostel]]
* [[Carrie-Anne Moss]]
* [[Elisabeth Moss]] 
* [[Matthew Moy]]
* [[Stephen Moyer]] 
* [[Nina Mrđa]]
* [[Andrija Mrkaić]]
* [[Dragana Mrkić]]
* [[Domagoj Mrkonjić]]
* [[Karlo Mrkša]]
* [[Ivana Mrvaljević]]
* [[Anna Mucha]]
* [[Ljubomir Draškić Muci]]
* [[Myke R. Mueller]]
* [[Minka Muftić]]
* [[Andrea Mugoša]]
* [[Oliver Muirhead]] 
* [[Hazim Mujčinović]] 
* [[Aylin Mujica]]
* [[Karen Mulder]]
* [[Kate Mulgrew]]
* [[Edward Mulhare]] 
* [[Chris Mulkey]]
* [[Callan Mulvey]]  
* [[Martin Mull]]
* [[Megan Mullally]]
* [[Michel Muller]] 
* [[Carey Mulligan]] 
* [[Richard Mulligan]]
* [[Melinda Mullins]] 
* [[Eloise Mumford]] 
* [[Annie Mumolo]] 
* [[Koh Chieng Mun]]
* [[Paul Muni]]
* [[Lotte Munk]]
* [[Frankie Muniz]] 
* [[Olivia Munn]]
* [[Antonio Muñoz]] 
* [[Nicole Muñoz]]
* [[Janet Munro]]
* [[Lochlyn Munro]] 
* [[Klaus Münster]]
* [[Kōhei Murakami]]
* [[Jean Murat]]
* [[Mona Muratović]]
* [[Bjanka Murgel]]
* [[Momčilo Murić]]
* [[Caterina Murino]]
* [[Bill Murray]] 
* [[Chad Michael Murray]]
* [[Christopher Murray]] 
* [[Joel Murray]]
* [[Brittany Murphy]]
* [[Eddie Murphy]]
* [[Cillian Murphy]]
* [[Padraigin Murphy]]
* [[Tony Musante]]
* [[Mediha Muslimović]]
* [[Halima Mušić]]
* [[Ellen Muth]]
* [[Ornella Muti]]
* [[Zaim Muzaferija]]
* [[Ntare Mwine]] 
* [[Mike Myers]] 
* [[Sophia Myles]]
* [[Mystikal]]

----

== N ==

* [[Samy Naceri]]
* [[Taško Načić]]
* [[Mustafa Nadarević]] 
* [[Karthika Nair]]
* [[Megumi Nakajima]]
* [[Melaw Nakehk'o]]
* [[Antun Nalis]] 
* [[Leonardo Nam]]
* [[Baya Bangue Namkosse]]
* [[Jack Nance]]
* [[Charles Napier]] 
* [[Jessica Napier]]
* [[Michael Nardelli]]
* [[Vjera Žagar Nardelli]]
* [[Nargis]]
* [[Kevin Nash]]
* [[Niecy Nash]]
* [[Rachel Nash]] 
* [[Richard Nash]]
* [[Mildred Natwick]] 
* [[Aleksandra Naumov]]
* [[Kate Nauta]] 
* [[Ximena Navarrete]]
* [[Silvia Navarro]]
* [[Bojan Navojec]]
* [[Goran Navojec]]
* [[Jonas Nay]]
* [[Kunal Nayyar]] 
* [[Dylan Neal]]
* [[Lauren Neal]] 
* [[Bojana Nedeljković]]
* [[Mladen Nedeljković]]
* [[Verica Nedeska]]   
* [[Liam Neeson]] 
* [[Lucas Neff]]
* [[Navid Negahban]] 
* [[Slobodan Negić]]
* [[Pola Negri]]
* [[Stacey Nelkin]]
* [[Sam Neill]]
* [[Marissa Neitling]] 
* [[Mladen Nelević]]
* [[Aaron Quick Nelson]]
* [[Barry Nelson]] 
* [[David Nelson]] 
* [[Judd Nelson]]
* [[Tim Blake Nelson]]
* [[Tyler Nelson]]
* [[Kate Nelligan]]
* [[Corin Nemec]] 
* [[Marina Nemet]]
* [[Vanja Nenadić]]
* [[Nenad Nenadović]]
* [[Bora Nenić]]
* [[Eric Nenninger]]
* [[Franco Nero]]
* [[Johann Nestroy]] 
* [[Sofija Perić Nešić]]
* [[Bebe Neuwirth]]
* [[John Neville]]
* [[Alexander Nevsky]]
* [[Gustav Nezval]]
* [[William Newell]] 
* [[Barry Newman]] 
* [[Fred Newman]]
* [[Paul Newman]]
* [[Ryan Newman]] 
* [[William Newman]] 
* [[Julie Newmar]]
* [[Thandie Newton]]
* [[Arvy Ngeyitlala]]
* [[Delphine Nguyen &quot;Deydey&quot;]]
* [[Stephanie Nguyen &quot;Lil Steph&quot;]]
* [[Lesley Nicol]]
* [[Jonathan Nichols]]
* [[Rosa Nichols]]
* [[Jack Nicholson]]
* [[Julianne Nicholson]]
* [[Julia Nickson]]   
* [[Jasika Nicole]]
* [[Daria Nicolodi]]
* [[Brigida Nicosia]]
* [[Asta Nielsen]]  
* [[Brigitte Nielsen]]
* [[Connie Nielsen]]
* [[Leslie Nielsen]] 
* [[Bill Nighy]]
* [[Milan Nikitović]]
* [[Nikolai Nikolaeff]]
* [[Aleksandra Nikolić]]
* [[Biljana Nikolić]]
* [[Dragan Nikolić]]  
* [[Marko Nikolić]]
* [[Mirjana Nikolić]]
* [[Suzana Nikolić]]
* [[Bogosava Nikšić]]
* [[Snežana Nikšić]]
* [[Olivia Nikkanen]] 
* [[Garcelle Beauvais-Nilon]]
* [[Leonard Nimoy]]
* [[Željko Ninčić]]
* [[Merab Ninidze]]
* [[Nataša Ninković]]
* [[Slobodan Ninković]] 
* [[Shunsuke Nishikawa]]
* [[Maki Nishiyama]]
* [[Adi Nitzan]] 
* [[Barbara Niven]]
* [[David Niven]]
* [[Kip Niven]]
* [[Alessandro Nivola]]
* [[Cynthia Nixon]] 
* [[Roberto Nobile]]
* [[Ulrich Noethen]]
* [[Amparo Noguera]]
* [[Barbara Nola]]
* [[Filip Nola]]
* [[Amaury Nolasco]]
* [[Gena Lee Nolin]] 
* [[Charles Nolte]]
* [[Nick Nolte]]
* [[Tom Noonan]]
* [[Kathleen Noone]]
* [[Adela Noriega]]
* [[Eduardo Noriega]]
* [[Jace Norman]]
* [[Katrina Norman]]
* [[Grace Nortey]] 
* [[Edward Norton]] 
* [[Graham Norton]]
* [[Richard Norton]]
* [[Chuck Norris]] 
* [[Lee Norris]] 
* [[Jack Noseworthy]] 
* [[Lorena Nosić]]
* [[Alain Noury]] 
* [[B. J. Novak]] 
* [[Jerzy Nowak]]
* [[Kim Novak]]
* [[Ramon Novarro]]
* [[Don Novello]]
* [[Maja Noveljić]]
* [[Nikola Novosel]]
* [[Bruce Nozick]] 
* [[Hinko Nučić]]
* [[Zlata Numanagić]]
* [[Paola Núñez]]
* [[Drago Nusshol]]
* [[Amy Nuttall]]
* [[David Nykl]]
* [[Lupita Nyong'o]]

----
== O ==

* [[D.O.]]
* [[David Oakes]]
* [[Vladimir Obleščuk]]
* [[Jacqueline Obradors]]
* [[Milivoje &quot;Mišo&quot; Obradović]]
* [[Aliyah O'Brien]] 
* [[Ben O'Brien]] 
* [[Dylan O'Brien]]
* [[Kieran O'Brien]] 
* [[Pat O'Brien]]
* [[Richard O'Brien]]
* [[Ryan Ochoa]]
* [[Jerry O'Connell]]
* [[Donald O’Connor]] 
* [[Gavin O'Connor]]
* [[Jeanette O'Connor]] 
* [[Kevin J. O'Connor]]
* [[Zoja Odak]]
* [[Olga Odanović]]
* [[Jennifer O'Dell]]
* [[Songül Öden]] 
* [[Chris O'Donnell]]
* [[Keir O'Donnell]]
* [[Jasna Odorčić]]
* [[Esther Ofarim]] 
* [[Nick Offerman]]
* [[Megumi Ogata]]
* [[Gail O'Grady]]
* [[Zeynep Öğren]]
* [[Soon-Tek Oh]]
* [[Catherine O'Hara]]
* [[Maureen O'Hara]]
* [[Natalie O'Hara]]
* [[Scarlett O'Hara]]
* [[Sarah O'Hare]]
* [[John O'Hurley]] 
* [[Kimberly Oja]]
* [[Vanesa Ojdanić]]
* [[Masi Oka]]
* [[Patrick O'Kane]]
* [[Nenad Okanović]]
* [[Meral Okay]]
* [[Michael O'Keefe]] 
* [[Ólafur Darri Ólafsson]] 
* [[Daniel Olbrychski]]
* [[Umut Ölçer]]
* [[Gary Oldman]]  
* [[Kirsten Olesen]]
* [[Robert Oliveri]]
* [[Andrijana Oliverić]]
* [[Nemanja Oliverić]]
* [[Laurence Olivier]] 
* [[America Olivo]] 
* [[Karen Olivo]]
* [[Ali Olomi]]
* [[Ashley Olsen]]
* [[Elizabeth Olsen]]
* [[Mary-Kate Olsen]]
* [[Merlin Olsen]] 
* [[Renee Olstead]]
* [[Timothy Olyphant]] 
* [[Judd Omen]]
* [[Aldin Omerović]]
* [[Armin Omerović]]
* [[Nermin Omić]]
* [[Ron O'Neal]] 
* [[Ryan O'Neal]]
* [[Sean O'Neal]]
* [[Tatum O'Neal]] 
* [[Ed O'Neill]]
* [[Jennifer O'Neill]] 
* [[Morgan O'Neill]]
* [[Michael Ontkean]]
* [[Dhobi Oparei]]
* [[David Opatoshu]] 
* [[Alan Oppenheimer]]
* [[Rita Ora]]
* [[Ed O'Ross]]
* [[Jelisaveta Orašanin]] 
* [[Genevieve O'Reilly]]
* [[Mia Oremović]]
* [[Božidar Orešković]]
* [[Bojana Ordinačev]]  
* [[Ivan Orlov]]
* [[Lora Orlović]]
* [[Vera Orlović]]
* [[Julia Ormond]]
* [[Ed O'Ross]]
* [[John Ortiz]]
* [[Scarlet Ortiz]]
* [[Sean Orr]]
* [[Jose Os]] 
* [[Ida Elizabeth Osbourne]]
* [[Akai Osei]]
* [[K. T. Oslin]] 
* [[Almira Osmanović]]
* [[Haley Joel Osment]]
* [[Edin Osmić]]
* [[Muharem Osmić]]
* [[Wayne Osmond]]
* [[Darko Ostojić]]
* [[Dubravka Ostojić]]
* [[Maureen O'Sullivan]]
* [[Jess Osuna]]
* [[Patton Oswalt]] 
* [[Paul Oswell]]
* [[Catalina Otálvaro]]
* [[Carré Otis]]
* [[Annette O'Toole]] 
* [[Ben O'Toole]]
* [[Peter O'Toole]]
* [[Ljubica Otašević]]
* [[Momčilo Otašević]]
* [[Ai Otsuka]]
* [[Tamzin Outhwaite]]
* [[Park Overall]]
* [[Kelly Overton]]
* [[Nana Owada]]
* [[Clive Owen]]
* [[Meg Wynn Owen]] 
* [[Ed Oxenbould]]
* [[David Oyelowo]]
* [[Frank Oz]]
* [[Onur Özaydın]]
* [[Serhat Özcan]]
* [[Burak Özçivit]] 
* [[Ecem Özkaya]]
* [[Hal Ozsan]]
* [[Şükrü Özyıldız]]
* [[Zlatko Ožbolt]]

----
== P ==
* [[Plan B]]
* [[Al Pacino]]
* [[Roger Lloyd-Pack]] 
* [[Deepika Padukone]]
* [[Patti Page]] 
* [[Galiano Pahor]] 
* [[Ivo Pajić]]
* [[Ksenija Pajić]]  
* [[Zoran Pajić]]
* [[Božidar Pajkić]]
* [[Tatiana Pajkovic]]
* [[Olga Pakalović]]
* [[Jack Palance]]
* [[Angel Palašev]]
* [[Adrianne Palicki]]
* [[Michael Palin]] 
* [[Geoffrey Palmer]]
* [[Helene Palmer]]
* [[Keke Palmer]]
* [[Lilli Palmer]]
* [[Peter Palmer]]
* [[Renzo Palmer]]
* [[Teresa Palmer]]
* [[Chazz Palminteri]] 
* [[Adam Pålsson]] 
* [[Gwyneth Paltrow]]
* [[Bar Paly]]
* [[Danielle Panabaker]]
* [[Sead Pandur]]
* [[Hayden Panettiere]] 
* [[Chris Pang]]
* [[Predrag Panić]]
* [[John Pankow]] 
* [[Tony Pantages]] 
* [[Marko Mak Pantelić|Marko Pantelić]]
* [[Vasa Pantelić]]
* [[Joe Pantoliano]]
* [[Ivana Panzalović]]
* [[Irene Papas]]
* [[Anna Paquin]] 
* [[Vanessa Paradis]]
* [[Leona Paraminski]] 
* [[Parviz Parastui]]
* [[Fausto Paravidino]]
* [[Etela Pardo]]
* [[Jessica Paré]]
* [[Michael Paré]]
* [[Marisa Paredes]]
* [[Woodrow Parfrey]]
* [[Alexandra Park]]
* [[Megan Park]]
* [[Randall Park]]
* [[Al Parker]]
* [[Anthony Ray Parker]] 
* [[Chris Parker]]
* [[David Parker]]
* [[Eleanor Parker]]
* [[Mary-Louise Parker]] 
* [[Molly Parker]] 
* [[Nate Parker]]
* [[Nathaniel Parker]] 
* [[Sarah Jessica Parker]]
* [[Suzy Parker]] 
* [[Maggie Parks]]  
* [[Charles Parnell]]
* [[İnci Melis Pars]]
* [[Estelle Parsons]]
* [[Jim Parsons]] 
* [[Dolly Parton]] 
* [[Audrina Patridge]]
* [[Derek Partridge]] 
* [[Janel Parrish]] 
* [[Christine Pascal]]
* [[Pedro Pascal]]
* [[Mihajlo Bata Paskaljević]] 
* [[Giorgio Pasotti]]
* [[Luke Pasqualino]]
* [[Robert Pastorelli]]
* [[Elsa Pataky]]  
* [[Dev Patel]]
* [[Mandy Patinkin]]
* [[Jason Patric]]
* [[Robert Patrick]]
* [[Tera Patrick]]
* [[William Paterson]]
* [[Marnette Patterson]]
* [[Robert Pattinson]] 
* [[Merritt Patterson]] 
* [[Paula Patton]]
* [[Will Patton]]
* [[Adrian Paul]]
* [[Alexandra Paul]]
* [[Aleks Paunovic]] 
* [[Božidar Pavićević]]
* [[Nino Pavleković]]
* [[Boris Pavlenić]]	
* [[Milenko Pavlov]] 
* [[Ljuba Pavlović]]
* [[Marko Pavlović]]
* [[Milan Pavlović]]
* [[Milena Pavlović]]
* [[Marko Pavlovski]]
* [[Bill Paxton]] 
* [[Sara Paxton]]
* [[John Payne]]
* [[Julie Payne]]  
* [[Tony Payne]]
* [[Dick Peabody]]
* [[Emily Peachey]]
* [[Lennard Pearce]]
* [[Jerry-Jane Pears]] 
* [[Ethan Peck]] 
* [[Gregory Peck]] 
* [[Josh Peck]]
* [[Tijana Pečenčić]]
* [[Vesna Pećanac]] 
* [[Nenad Pećinar]]
* [[Jordan Peele]]
* [[Amanda Peet]] 
* [[Simon Pegg]]
* [[Robert Pehar]]
* [[Cheng Pei-pei]]
* [[Josip Pejaković]]
* [[Nikola Pejaković]]
* [[Miloš Pejović]]
* [[Dušan Pekić]] 
* [[Tom Pelphrey]]
* [[William Peltz]]
* [[Candela Peña]] 
* [[Michael Peña]]
* [[Arturo Peniche]]
* [[Chris Penn]]
* [[Robin Wright Penn]]
* [[Jake Pennington]] 
* [[Joe Penny]] 
* [[Sydney Penny]]
* [[Nia Peeples]]  
* [[Radames Pera]] 
* [[Ana-Marija Percaić]]
* [[Jelena Perčin]]
* [[Missy Peregrym]]
* [[Frane Perišin]]
* [[Bojan Perić]]
* [[Borko Perić]]  
* [[Marko Petrić]]
* [[Stjepan Perić]]
* [[Anthony Perkins]]
* [[Elizabeth Perkins]] 
* [[Sue Perkins]]
* [[Dušan Perković]]
* [[Ivana Perkunić]]
* [[Rhea Perlman]]
* [[Ron Perlman]] 
* [[Lina Perned]]
* [[Edo Peročević]]
* [[Eva Perón]] 
* [[Luka Peroš]]
* [[Slobodan Perović (glumac)|Slobodan Cica Perović]] 
* [[Vučić Perović]]
* [[Sean Pertwee]]
* [[Marcello Perracchio]]
* [[Mireille Perrey]]
* [[Harold Perrineau]]
* [[Valerie Perrine]]
* [[Maite Perroni]]
* [[Brittany Perry-Russell]]
* [[Felton Perry]]
* [[Joseph V. Perry]] 
* [[Luke Perry]]
* [[Matthew Perry]] 
* [[Mada Peršić]]
* [[Željko Pervan]]
* [[Igor Pervić]]
* [[Joe Pesci]]
* [[Srđan Pešić]]
* [[Stanislava Pešić]]
* [[Erkan Petekkaya]] 
* [[Louise Peterhoff]]
* [[Ann Petrén]]
* [[Rafael Pettersson]]
* [[Prizrenka Petković]]
* [[Zlata Petković]]
* [[Dejan Petošević]] 
* [[Mirella Petralia]]
* [[Mario Petreković]]
* [[Anamarija Petričević]]
* [[Branka Petrić]] 
* [[Marko Petrić]]
* [[Alistair Petrie]]
* [[George O. Petrie]]
* [[Marija Petronijević]]
* [[Mikica Petronijević]]
* [[Toshko Petrov]]
* [[Enver Petrovci]]
* [[Bogoljub Petrović]]
* [[Čedomir Petrović]]
* [[Dragan Petrović]] 
* [[Jelena Petrović]]
* [[Jovana Petrović]]
* [[Saša Petrović]]
* [[Vladimir Petrović]] 
* [[Živojin Petrović]]
* [[Branislav Petrušević]]
* [[Luka Petrušić]]
* [[Joanna Pettet]]
* [[Velizar Peev]]
* [[Penny Peyser]]
* [[Michelle Pfeiffer]]
* [[Mark Phelan]]
* [[Gérard Philipe]]
* [[Ryan Phillippe]]
* [[Bijou Phillips]] 
* [[Bobbie Phillips]]
* [[Busy Philipps]]
* [[Kevin Phillips]] 
* [[Lou Diamond Phillips]] 
* [[Michelle Phillips]] 
* [[Robert Phillips]]
* [[Wendy Phillips]] 
* [[Joaquin Phoenix]]
* [[River Phoenix]] 
* [[Maria Isabella Piana]]
* [[Jack Pickford]]
* [[Mary Pickford]]
* [[Walter Pidgeon]]
* [[Juan Piedrahita]]
* [[Jonathan Pienaar]] 
* [[Eric Pierpoint]]
* [[Jill Pierce]]
* [[Florin Piersic Jr.]] 
* [[Geoff Pierson]]
* [[Miomir Radević-Pigi]]
* [[Rosamund Pike]]
* [[Marija Pikić]]
* [[Nick Pilla]]
* [[Esmeralda Pimentel]]
* [[Doris Pinčić]]
* [[Chris Pine]] 
* [[Paul Wei Ping-ao]]
* [[Leah Pinsent]]
* [[Adrian Pintea]]
* [[Harold Pinter]]
* [[Freida Pinto]]
* [[Džana Pinjo]]
* [[Hermina Pipinić]]
* [[Felix Pire]] 
* [[Joe Piscopo]]
* [[Arif Pişkin]]
* [[Brad Pitt]]
* [[Jacob Pitts]]
* [[Jeremy Piven]]
* [[Tanja Pjevac]]
* [[Mary Kay Place]] 
* [[Tony Plana]] 
* [[Aubrey Plaza]]
* [[Jesse Plemons]] 
* [[Branko Pleša]]
* [[Milan Pleština]]
* [[Lidija Pletl]]
* [[Martha Plimpton]] 
* [[Greg Plitt]]
* [[Jack Plotnick]] 
* [[Joan Plowright]]
* [[Christopher Plummer]]
* [[Glenn Plummer]]   
* [[Pierre Png]] 
* [[Bill Poague]]
* [[Dušan Poček]]
* [[Vika Podgorska]] 
* [[Goran Podlipec]]
* [[Amy Poehler]] 
* [[Greg Poehler]]
* [[Benoît Poelvoorde]] 
* [[Clémence Poésy]] 
* [[Ron Pohnel]]
* [[Larry Poindexter]]  
* [[Kim Poirier]]
* [[Zoran Pokupec]]
* [[Kristoffer Polaha]]
* [[Piotr Polk]] 
* [[Irma Polak]] 
* [[Sydney Pollack]] 
* [[Joey Pollari]]
* [[Radko Polič]]
* [[Lena Politeo]] 
* [[Jon Polito]]
* [[Teri Polo]]
* [[John Polson]] 
* [[Ivonne Polizzano]] 
* [[Stefanie Poljakoff]] 
* [[Sergei Polunin]] 
* [[Iggy Pop]] 
* [[Carly Pope]]
* [[Adela Popescu]]
* [[Massimo Popolizio]]
* [[Raša Popov]]
* [[Anja Popović]]
* [[Gorica Popović]]
* [[Hristina Popović]]
* [[Ivana Popović]] 
* [[Marica Popović]]
* [[Miljana Popović]]
* [[Miodrag Popović Deba]]
* [[Siniša Popović]]
* [[Albert Popwell]]
* [[Nils Poppe]] 
* [[Javier Portales]]
* [[Gregory Porter]]
* [[Scott Porter]]
* [[Natalie Portman]]
* [[Richard Portnow]]
* [[Maja Posavec]]
* [[Vladimir Posavec]]
* [[Parker Posey]]
* [[Kristijan Potočki]]
* [[Žarko Potočnjak]]
* [[Carol Potter]]
* [[Monica Potter]]
* [[Will Poulter]] 
* [[Dick Powell]]
* [[Drew Powell]]
* [[Robert Powell]]
* [[Tom Powell]]
* [[William Powell]]
* [[Tyrone Power]]
* [[Olga Poznatov]]
* [[Anthony Pratt]]
* [[Chris Pratt]] 
* [[Jennifer Prediger]]
* [[Đuro Prejac]]
* [[Dina Prelević]]
* [[Otto Preminger]] 
* [[Amanda Prenkaj]]
* [[Laura Prepon]]
* [[Elvis Presley]] 
* [[Priscilla Presley]]
* [[Carrie Preston]] 
* [[Cynthia Preston]]
* [[Hatty Preston]]
* [[Kelly Preston]] 
* [[Jaime Pressly]] 
* [[Augustus Prew]] 
* [[Zoran Pribičević]]
* [[Alma Prica]]
* [[Dennis Price]]
* [[Evadne Price]]
* [[Megyn Price]]
* [[Vincent Price]]
* [[Jason Priestley]]
* [[Karim Prince]]
* [[William Prince]]
* [[Victoria Principal]]
* [[Freddie Prinze, Jr]] 
* [[Lucien Prival]]
* [[Lolita Privitera]]
* [[Petre Prličko]]
* [[Jürgen Prochnow]]
* [[Rajko Prodanović]]
* [[Biljana Prokić]]
* [[Murat Prosçiler]]
* [[Irena Prosen]]
* [[Anđelka Prpić]]
* [[Jonathan Pryce]] 
* [[Mowava Pryor]]
* [[Richard Pryor]]
* [[Ivica Pucar]]
* [[Wolfgang Puck]] 
* [[Branka Pujić]]
* [[Tatjana Pujin]]
* [[Boško Puletić]]
* [[Bill Pullman]]
* [[Dominic Purcell]]
* [[Edna Purviance]]
* [[Sergei Puskepalis]]
* [[Milan Puzić]]
* [[Missi Pyle]]

----

== Q ==

* [[Maggie Q]] 
* [[Bleona|Bleona Qereti]]
* [[Michel Qissi]]
* [[Dennis Quaid]]
* [[Randy Quaid]] 
* [[Charles Quartermaine]]
* [[Emmanuel Nii Adom Quaye]] 
* [[Anthony Quayle]]
* [[Valérie Quennessen]]  
* [[Godfrey Quigley]] 
* [[Guillermina Quiroga]]
* [[Aidan Quinn]]
* [[Anthony Quinn]] 
* [[Glenn Quinn]]
* [[Kevin Quinn]] 
* [[Martha Quinn]]
* [[Peter Quinn]]

----
== R == 
* [[Alan Rachins]]
* [[Goran Radaković]]
* [[Daniel Radcliffe]]
* [[Žarko Radić]]
* [[Katarina Radivojević]]
* [[Vanessa Radman]]
* [[Zoran Radmilović]]
* [[Aleksandar Radojičić]]
* [[Mihailo Radojičić]]
* [[Radisav Radojković]]
* [[Davor Radolfi]]
* [[Stefan Radonjić]]
* [[Radomir Radosavljević]]
* [[Filip Radoš]]
* [[Jovan &quot;Jova&quot; Radovanović]]
* [[Miodrag Radovanović]] 
* [[Čedomir Radović]]
* [[Dušan Radović]]
* [[Milena Radulović]]
* [[Staša Radulović]]
* [[Michael Rady]]
* [[Charlotte Rae]]
* [[Sarah Rafferty]]
* [[Yamila Diaz-Rahi]]
* [[Neda Rahmanian]] 
* [[Kella Raines]]  
* [[Michael Rainey Jr.]]
* [[Claude Rains]]
* [[Olivera Rajak]]
* [[Sementa Rajhard]]
* [[Isidora Rajković]]
* [[Puneeth Rajkumar]]
* [[Sofija Rajović]]
* [[Mary Lynn Rajskub]] 
* [[Dunja Rajter]]
* [[Dora Dimić Rakar]]
* [[Anja Đurinović Rakočević]]
* [[Jelena Rakočević]]
* [[Miodrag Rakočević]]
* [[Nikola Rakočević]]  
* [[Zlatko Rakonjac]]
* [[Janko Rakoš]]
* [[M. G. Ramachandran]] 
* [[Ali Ramdani &quot;Lilou&quot;]]
* [[Édgar Ramírez]]
* [[Harold Ramis]] 
* [[Anđela Ramljak]]
* [[Anthony Ramos]]
* [[Carlos Rodriguez Ramos]]
* [[George Ramos]]
* [[Tony Ramos]]
* [[Charlotte Rampling]]
* [[Tom Ramsbottom]]
* [[Marion Ramsey]]
* [[Haley Ramm]]
* [[Alenka Rančić]]
* [[Josh Randall]] 
* [[Tony Randall]]
* [[Chase Randolph]]
* [[Jane Randolph]] 
* [[John Randolph]]
* [[Zoran Rankić]]
* [[Kevin Rankin]]
* [[Galatea Ranzi]]
* [[Doug Rao]]
* [[Reneé Rapp]]
* [[Đorđe Rapajić]]
* [[Sheeri Rappaport]] 
* [[Virginia Rappe]] 
* [[Eva Ras]]
* [[Ras Rastoder]]
* [[Victor Rasuk]] 
* [[Basil Rathbone]]
* [[Abigail Ratchford]] 
* [[Marko Ratić]]
* [[Devin Ratray]]
* [[John Ratzenberger]] 
* [[Janet Rauch]]
* [[Melissa Rauch]]
* [[Siegfried Rauch]] 
* [[Luciano Rauso]]
* [[Nicholas Ray]]
* [[Alec Rayme]]
* [[Bill Raymond]]
* [[Tania Raymonde]]
* [[Sheila Raynor]]
* [[Milena Vasić Ražnatović]]
* [[Laurie Rea]] 
* [[Ronald Reagan]]
* [[Paul Ready]]
* [[Arthur Redcloud]]
* [[Robert Redford]] 
* [[Lynn Redgrave]] 
* [[Michael Redgrave]]
* [[Vanessa Redgrave]] 
* [[Marina Redžepović]]
* [[Jimmy Reddington]]
* [[Bar Refaeli]] 
* [[Joe Regalbuto]]
* [[Bridget Regan]] 
* [[Vincent Regan]]
* [[Hans-Michael Rehberg]] 
* [[Tanja Reichert]] 
* [[Mike Reid]]
* [[Tara Reid]]
* [[Luther Reigns]]
* [[Chris Reilly]] 
* [[Giuseppina Reina]]
* [[Rob Reiner]]
* [[Max Reinhardt]]
* [[Haley Reinhart]]
* [[Judge Reinhold]]
* [[Bruce Reitherman]]
* [[Arielle Reitsma]]
* [[James Remar]]
* [[Milan Remar]]
* [[George Remes]]
* [[Lee Remick]]  
* [[Marianne Rendón]]
* [[Lyne Renée]]
* [[Jean Reno]]
* [[Gabrielle Reece]]
* [[Donna Reed]]
* [[Nikki Reed]] 
* [[Pamela Reed]]
* [[Robert Reed]]  
* [[Norman Reedus]] 
* [[Roger Rees]]
* [[Justin Berfield Reese]]
* [[Christopher Reeve]]
* [[Keanu Reeves]]	 
* [[John C. Reilly]]
* [[Jeremy Renner]] 
* [[Ronnie Renner]]
* [[Callum Keith Rennie]]  
* [[Paul Reubens]]
* [[Amber Rose Revah]]
* [[Samuel Revell &quot;BBoy Sambo&quot;]] 
* [[Aleksandra Revenko]]
* [[Fernando Rey]]  
* [[Jayden Rey]]
* [[Francisco Reyes]]
* [[Burt Reynolds]]
* [[Debbie Reynolds]]
* [[Ryan Reynolds]]
* [[Yasmina Reza]]
* [[Ving Rhames]]
* [[Trevante Rhodes]] 
* [[Matthew Rhys]]
* [[Adam Riancho]]
* [[Giovanni Ribisi]]
* [[Brett Rice]] 
* [[Sonja Richter]]
* [[Alan Rickman]] 
* [[Greg Ricks]]
* [[Christina Ricci]] 
* [[Christopher Rich]]
* [[Denise Richards]] 
* [[Kyle Richards]]
* [[Michael Richards]]
* [[Burton Richardson]]
* [[Cameron Richardson]]
* [[Dan Richardson]]
* [[Derek Richardson]]
* [[Haley Lu Richardson]]
* [[Joely Richardson]]
* [[Kevin Michael Richardson]]
* [[LaTanya Richardson]]
* [[Natasha Richardson]] 
* [[Ralph Richardson]]
* [[Nate Richert]]
* [[Julian Richings]]
* [[Branscombe Richmond]] 
* [[Jeff Richmond]]
* [[Alan Rickman]] 
* [[Suzanne Rico]]
* [[Daisy Ridley]]  
* [[Richard Riddell]]
* [[Filip Riđički]]
* [[Leni Riefenstahl]] 
* [[Peter Riegert]]
* [[Beth Riesgraf]]
* [[Diana Rigg]]
* [[Rob Riggle]] 
* [[Chandler Riggs]]
* [[Rihanna]]  
* [[Chantel Riley]]
* [[Charlotte Riley]]
* [[Madison Riley]]
* [[Sam Riley]] 
* [[Ita Rina]]
* [[Bianca Rinaldi]]
* [[Molly Ringwald]]
* [[Osvaldo Ríos]] 
* [[Andrea Riseborough]] 
* [[Dragica Ristanović]]
* [[Aleksandra Ristić]]
* [[Anđelka Ristić]]
* [[Nevena Ristić]]
* [[Lazar Ristovski]]
* [[Kane Ritchotte]]
* [[John Ritter]]
* [[Tex Ritter]] 
* [[Emmanuelle Riva]]
* [[Chita Rivera]]
* [[Jesus Rivera]]
* [[Naya Rivera]] 
* [[Rene Rivera]]
* [[Zuleyka Rivera]]
* [[Crystal Rivers]]
* [[Ukweli Roach]]
* [[Jason Robards]]
* [[Yves Robert]]
* [[Doris Roberts]]
* [[Eric Roberts]]
* [[Julia Roberts]]
* [[Leonard Roberts]] 
* [[Rachel Roberts]]
* [[Tanya Roberts]]
* [[Britt Robertson]] 
* [[Clive Robertson]]
* [[George R. Robertson]]
* [[Iain Robertson]] 
* [[Kathleen Robertson]]
* [[Kimmy Robertson]]
* [[Stewart Robertson]]
* [[Wendy Robie]] 
* [[Lisa Robin]]
* [[Margot Robbie]]
* [[Tim Robbins]]
* [[Alexia Robinson]] 
* [[Andy Robinson]]
* [[Bill Robinson]] 
* [[Cynthia Addai-Robinson]]
* [[Edward G. Robinson]] 
* [[Nick Robinson]] 
* [[Adan Rocha]]
* [[Daniel Rocha]] 
* [[Jean Rochefort]]
* [[Lela Rochon]]
* [[Chris Rock]]
* [[Sam Rockwell]] 
* [[Barbara Rocco]] 
* [[Karel Roden]]
* [[Brande Roderick]] 
* [[Alek Rodić]]
* [[Nađa Rodić]]
* [[Amália Rodrigues]]
* [[James Rodriguez]]
* [[Lukas Rodriguez]] 
* [[Marco Rodríguez]]
* [[Maritza Rodríguez]]
* [[Michelle Rodriguez]]
* [[Ramón Rodríguez]]
* [[Rico Rodriguez]]
* [[Daniel Roebuck]]
* [[Sarah Roemer]]
* [[Maurice Roëves]]
* [[Draško Roganović]] 
* [[Seth Rogen]]
* [[Charles &quot;Buddy&quot; Rogers]]
* [[Ginger Rogers]]
* [[Mimi Rogers]] 
* [[Will Rogers]]
* [[Mirjana Rogina]]
* [[Zvonimir Rogoz]] 
* [[Kelly Rohrbach]]
* [[Lorena Rojas]]
* [[Ana Patricia Rojo]] 
* [[Roxie Roker]]  
* [[Robert Roklicer]]
* [[Esther Rolle]]
* [[Larry Romano]]
* [[Ray Romano]]
* [[Rolf Römer]] 
* [[Fernanda Romero]]
* [[Rebecca Romijn]]
* [[Yu Rongguang]]
* [[Michael Rooker]] 
* [[Jemima Rooper]]
* [[Mickey Rooney]]
* [[Daniela Romo]] 
* [[Saoirse Ronan]]
* [[Tara Rosandić]]
* [[George Rose]]
* [[Ruby Rose]] 
* [[Lisa Rosen]] 
* [[Michael Rosenbaum]]  
* [[Katrine Greis-Rosenthal]]
* [[Hichem Rostom]]
* [[Charlotte Ross]] 
* [[Fred Ross]]
* [[Katharine Ross]]
* [[Lee Ross]]
* [[W. E. D. Ross]]
* [[Ted Ross]]
* [[Isabella Rossellini]] 
* [[Felice Rosser]]
* [[Portia de Rossi]]
* [[Emmy Rossum]] 
* [[Valter Roša]]
* [[Ivana Roščić]]
* [[Cecilia Roth]]
* [[Eli Roth]]
* [[Tim Roth]]
* [[Cynthia Rothrock]]
* [[Natasha Rothwell]]
* [[Van Roxas]]
* [[Richard Roxburgh]]
* [[Laila Rouass]]
* [[Mickey Rourke]]
* [[Stéphane Rousseau]]
* [[Peter Rowsthorn]]
* [[Rob Roy]]
* [[Sharlene Royer]]
* [[Špela Rozin]]
* [[Heather Roop]]
* [[Daniela Ruah]]
* [[Andrew Rubin]]
* [[Saul Rubinek]]
* [[Alan Ruck]]
* [[Natalya Rudakova]]
* [[Erna Rudnički]]
* [[Maya Rudolph]]
* [[Paul Rudd]] 
* [[Neil Ruddock]]
* [[Mark Ruffalo]]
* [[Victoria Ruffo]]
* [[Peter Rühring]]
* [[Vicko Ruić]]
* [[Mark Ruka]] 
* [[Sophie Rundle]]
* [[Barbara Rush]]
* [[Geoffrey Rush]]
* [[Matthew Rush]] 
* [[Rakan Rushaidat]]
* [[Stellina Rusich]]
* [[William Russ]] 
* [[Betsy Russell]]
* [[Corinne Russell]]
* [[Jeannie Russell]]
* [[Keri Russell]] 
* [[Kurt Russell]]
* [[Nipsey Russell]] 
* [[T. E. Russell]]
* [[Angelo Russo]]
* [[Rene Russo]]
* [[Paul Rust]]
* [[Margaret Rutherford]] 
* [[Dina Rutić]]
* [[Nickson Ruto]]
* [[Maja Ružić]]
* [[Siniša Ružić]]
* [[Daniel Ryan]]
* [[Debby Ryan]]
* [[James Ryan]] 
* [[Jay Ryan]]
* [[John P. Ryan (glumac)|John P. Ryan]]
* [[Madge Ryan]]
* [[Mark Ryan]]
* [[Meg Ryan]]
* [[Michelle Ryan]]
* [[Mitchell Ryan]]
* [[Aleksandr Ryapolov]]
* [[Winona Ryder]]
* [[Emme Rylan]]
* [[Georgina Rylance]]
* [[Mark Rylance]] 
* [[RZA]]
* [[Jasmina Ržen]]

----

== S ==

* [[Beren Saat]] 
* [[Nicolás Saavedra]] 
* [[Jorge Sabaté]]
* [[Jelisaveta Sablić]] 
* [[Maja Sabljić]]  
* [[Robin Sachs]]
* [[Eva Sachtleben]]
* [[Tanc Sade]] 
* [[Darsheel Safary]]
* [[Natalia Safran]]
* [[Jonathan Sagall]]
* [[Melissa Sagemiller]]
* [[Bob Saget]]
* [[Martin Sagner]]
* [[Nilperi Şahinkaya]]
* [[Amy Sakasitz]]
* [[Harold Sakata]]
* [[Ana Sakić]]
* [[Bashir Salahuddin]]
* [[Zoe Saldana]] 
* [[Lino Salemme]]
* [[Sabrina Salerno]] 
* [[Maja Salkić]]
* [[Reuben Sallmander]] 
* [[Kobina Amissa-Sam]]
* [[Ljubiša Samardžić]]
* [[Miloš Samolov]] 
* [[George Sampson]]
* [[Richard Sammel]]
* [[Diana Sánchez]]
* [[Roselyn Sánchez]]
* [[Toby Sandeman]] 
* [[Jasmine Sanders]] 
* [[William Sanderson]]
* [[Adam Sandler]] 
* [[Ethan Sandler]]
* [[Thomas Brodie-Sangster]]
* [[Juelz Santana]] 
* [[Zak Santiago]]
* [[Reni Santoni]]
* [[Nico Santos]]
* [[Sara Santostasi]] 
* [[Al Sapienza]]
* [[Kuzma Saprykin]]
* [[Shubham Saraf]]
* [[Angela Sarafyan]] 
* [[Gordan Sarajlić]]	
* [[Susan Sarandon]]
* [[Rosa Maria Sardà]]
* [[Dick Sargent]]
* [[Ratko Sarić]]
* [[Serenay Sarıkaya]]
* [[Peter Sarsgaard]]
* [[Gailard Sartain]]
* [[Sumire Satō]] 
* [[Paul Satterfield]] 
* [[Daniel Sauli]] 
* [[Andrea Savage]]
* [[Brad Savage]]
* [[Fred Savage]]
* [[John Savage]]
* [[Telly Savalas]] 
* [[Ljubiša Savanović]]
* [[Doug Savant]] 
* [[Özlem Savaş]] 
* [[Selen Savaş]]
* [[Anja Savčić|Anja Savcic]]
* [[Vladimir Savčić Čobi]]
* [[Snežana Savić]]
* [[Sonja Savić]]
* [[Viktor Savić]]
* [[Vladan Savić]]
* [[Božidar Savićević]]
* [[Radmila Savićević]] 
* [[Milutin Savković]]
* [[Julia Sawalha]]
* [[Nadim Sawalha]]
* [[John Saxon]] 
* [[Raphael Sbarge]] 
* [[Josefina Scaglione]]
* [[Michael Schaeffer]]
* [[Micaela Schäfer]] 
* [[Harry Shannon]] 
* [[Puk Scharbau]] 
* [[Kristen Schaal]]
* [[Wendy Schaal]] 
* [[Heidi Schanz]] 
* [[Roy Scheider]]
* [[Bertil Schedin]] 
* [[Maria Schell]] 
* [[Roberto Scheuer]]
* [[Vincent Schiavelli]] 
* [[Richard Schiff]]
* [[Emanuel Schikaneder]]
* [[Robert Schimmel]]
* [[Steve Schirripa]]  
* [[Mark Schlereth]] 
* [[Kristian Schmid]]
* [[Branko Schmidt]]
* [[Harald Schmidt]]
* [[Kevin G. Schmidt]]
* [[John Schneider]]
* [[Maria Schneider]] 
* [[Rob Schneider]]
* [[Romy Schneider]] 
* [[Stephen Schneider]]
* [[Jason Schnuit]]
* [[Bobby Schofield]] 
* [[Maria Schrader]]
* [[Bitty Schram]] 
* [[Max Schreck]] 
* [[Liev Schreiber]]
* [[Pablo Schreiber]]
* [[Matt Schulze]]
* [[Amy Schumer]]
* [[Arnold Schwarzenegger]]
* [[Til Schweiger]] 
* [[David Schwimmer]] 
* [[Steve Scionti]]
* [[Kaya Scodelario]] 
* [[Adam Scott]]
* [[Ashley Scott]]
* [[Barry Scott]]
* [[Campbell Scott]]
* [[Darren E. Scott]]
* [[Debralee Scott]]
* [[Dougray Scott]]
* [[Drew Scott]]  
* [[Jonathan Scott]] 
* [[Randolph Scott]] 
* [[Reid Scott]]
* [[Seann William Scott]]
* [[William Lee Scott]] 
* [[Sal Scozzari]]
* [[Michael Scratch]]
* [[Steven Seagal]]
* [[Yoon Se-ah]]
* [[Sabrina Seara]]
* [[Brankica Sebastijanović]]
* [[Jon Seda]]
* [[Edie Sedgwick]] 
* [[Kyra Sedgwick]]
* [[Ljiljana Sedlar]]
* [[Rhea Seehorn]]
* [[Jason Segel]]
* [[Santiago Segura]] 
* [[Jerry Seinfeld]]
* [[Marija Sekelez]]
* [[Selin Şekerci]]
* [[Ricky Sekhon]]
* [[Ramiz Sekić]]
* [[Aleksandar Seksan]]
* [[Vedrana Seksan]]
* [[Nađa Sekulić]]
* [[Concordia Selander]]
* [[Marian Seldes]] 
* [[William Edwin Self]] 
* [[Lee Sellars]]
* [[Tom Selleck]]
* [[Peter Sellers]]
* [[Derya Şen]]
* [[Riya Sen]]
* [[Parla Şenol]]
* [[Mack Sennett]]
* [[Mariana Seoane]]
* [[Ivo Serdar]]
* [[Ivan Sergei]]
* [[Andy Serkis]]  
* [[Pepe Serna]]
* [[Filip Sertić]]
* [[Toni Servillo]]
* [[Kang Seung-yoon]]
* [[Andrzej Seweryn]]
* [[Léa Seydoux]]
* [[Amanda Seyfried]]
* [[Jane Seymour (glumica)|Jane Seymour]]
* [[Selin Sezgin]] 
* [[Adea Shabani]]
* [[Ted Shackelford]] 
* [[William Shakespeare]]
* [[Tupac Shakur]]
* [[Tony Shalhoub]]
* [[Brendan Shanahan]]
* [[Garry Shandling]]
* [[Kellie Shanygne Williams]]
* [[V. Shantaram]]
* [[Michael Shannon]]
* [[Omar Sharif]]
* [[Ray Sharkey]]
* [[Anthony Sharp]] 
* [[Timm Sharp]]
* [[William Shatner]] 
* [[Grant Shaud]]
* [[Darwin Shaw]]
* [[Martin Shaw]] 
* [[Wallace Shawn]]
* [[Mikhail Shchepkin]] 
* [[Charity Shea]]
* [[Kenny Sheard]] 
* [[Norma Shearer]]
* [[Chris Sheffield]]
* [[Sammy Sheik]] 
* [[Angela Shelton]]
* [[Joshua Shelley]]
* [[Dax Shepard]]  
* [[Mark Sheppard]]
* [[Sam Shepard]]
* [[Vonda Shepard]] 
* [[Quinn Shephard]]
* [[Eden Sher]] 
* [[Dave Sheridan]]
* [[Nicollette Sheridan]] 
* [[Vincent Sherman]]
* [[Shilpa Shetty]] 
* [[Vladek Sheybal]]
* [[Michael Sheehan]]
* [[Ally Sheedy]] 
* [[Adrienne Shelly]]
* [[Charlie Sheen]]
* [[Michael Sheen]]
* [[Brooke Shields]] 
* [[Armin Shimerman]]
* [[Joanna Shimkus]] 
* [[Sofia Shinas]]
* [[Kiernan Shipka]]
* [[Alexandra Shipp]]
* [[Talia Shire]]
* [[John Shirley-Quirk]]
* [[Liu Shishi]]
* [[Iliza Shlesinger]]
* [[Kent Shocknek]]
* [[Martin Short]] 
* [[Robin Shou]]
* [[Grant Show]]
* [[Jackie Shroff]]
* [[Tiger Shroff]]
* [[Elisabeth Shue]]
* [[Lydia Shum]] 
* [[David Shumbris]] 
* [[Gillian Shure]] 
* [[Nikita Yakovlev Shurka]]
* [[M. Night Shyamalan]] 
* [[Daniel Sič]]
* [[Greg Siebel]] 
* [[Maggie Siff]]
* [[Rocco Siffredi]]
* [[Hans Sigl]] 
* [[Simone Signoret]]
* [[Ingvar Eggert Sigurðsson]] 
* [[Ermin Sijamija]]
* [[Haris Sijarić]]
* [[Roko Sikavica]]	
* [[Sandra Silađev]]
* [[Kathie Sileno]] 
* [[Frank Silva]]
* [[Gino Silva]]
* [[Henry Silva]]
* [[Jonathan Silverman]] 
* [[Sarah Silverman]]
* [[Alicia Silverstone]]
* [[Brooklyn Rae Silzer]]
* [[Eugenio Siller]]
* [[Sheila Sim]]
* [[Aleksandra Simić]]
* [[Ana Simić]]
* [[Nikola Simić]]
* [[Slavko Simić]]
* [[Mia Simonović]]
* [[Lars Simonsen]] 
* [[Jessica Simpson]] 
* [[Jimmi Simpson]]
* [[O. J. Simpson]]
* [[Jocko Sims]]
* [[Çağla Şimşek]]
* [[Henry Simmons]]
* [[J. K. Simmons]]
* [[Frank Sinatra]]
* [[Donald Sinden]]
* [[Francesco Sineri]] 
* [[Lilly Singh]] 
* [[Gary Sinise]]
* [[Mirjana Sinožić]]
* [[Shaun Sipos]]
* [[Tony Sirico]]
* [[Troye Sivan]]
* [[Frank Sivero]]
* [[Tom Sizemore]]
* [[Emma Sjoberg]]
* [[Alexander Skarsgård]] 
* [[Gustaf Skarsgård]]
* [[Stellan Skarsgård]]
* [[Rachel Skarsten]]
* [[Tom Skerritt]] 
* [[Frank Skinner]]
* [[Ed Skrein]]
* [[Jenny Slate]]
* [[Christian Slater]]
* [[Helen Slater]] 
* [[John Slattery]]
* [[Billy Slaughter]] 
* [[Erika Slezak]]
* [[Barry Sloane]]
* [[Beau &quot;Casper&quot; Smart]]
* [[Jean Smart]] 
* [[Anthony Smee]]
* [[Michael Smiley]]
* Božidar Smiljanić
* [[Predrag Smiljković]]
* [[Arjay Smith]]
* [[Art Smith]]
* [[Anna Nicole Smith]]
* [[Bubba Smith]]
* [[Charles Martin Smith]] 
* [[Courtney Thorne-Smith]]
* [[David Lee Smith]] 
* [[Evelyn Smith]]
* [[Jaden Smith]] 
* [[Jodie Turner-Smith]]
* [[Kerr Smith]]
* [[Kevin Smith]] 
* [[Kurtwood Smith]] 
* [[Lane Smith]] 
* [[Lauren Lee Smith]]
* [[Madison Smith]]
* [[Maggie Smith]] 
* [[Phyllis Smith]]
* [[Rachel Smith]]
* [[Roger B. Smith]]
* [[Sammy Smith]]
* [[Shawnee Smith]]  
* [[Will Smith]]
* [[William Smith]]
* [[Yeardley Smith]] 
* [[Jimmy Smits]] 
* [[Innokenty Smoktunovsky]]
* [[Andrey Smolyakov]]
* [[Jadwiga Smosarska]] 
* [[J. B. Smoove]]
* [[Cobie Smulders]]
* [[Wesley Snipes]]
* [[Brittany Snow]] 
* [[Rick Snyder]]
* [[Leelee Sobieski]]
* [[Slavko Sobin]]
* [[Steven Soderbergh]]
* [[Ana Sofrenović]]
* [[André Sogliuzzo]] 
* [[Ahn So-hee]]
* [[Keisuke Sohma]]
* [[Ružica Sokić]]
* [[Semka Sokolović-Bertok]]
* [[Zijah Sokolović]]  
* [[Lucila Solá]]
* [[Daniil Soldatov]]
* [[Ksenia Solo]] 
* [[Isabell Sollman]]
* [[Suzanne Somers]]  
* [[Josef Sommer]]
* [[Rich Sommer]] 
* [[Jennifer Sommerfield]]
* [[Batuhan Soncul]] 
* [[Steph Song]] 
* [[Carmen Soo]] 
* [[Kevin Sorbo]]
* [[Serge Soric]]
* [[Mira Sorvino]]
* [[Shannyn Sossamon]]  
* [[Nikolay Sotirov]]
* [[Bert Sotlar]]
* [[Talisa Soto]] 
* [[David Soul]] 
* [[Karla Souza]]
* [[Mladen Sovilj]]
* [[Mina Sovtić]]
* [[Cho Soo-hyang]]
* [[Kim Soo-hyun]]  
* [[Sissy Spacek]]
* [[Kevin Spacey]]
* [[David Spade]] 
* [[Charlie Spademan]]
* [[James Spader]] 
* [[Timothy Spall]]
* [[Gabriela Spanic]]  
* [[Paige Spara]]
* [[Paul Sparks]]
* [[Camilla Sparv]]
* [[Aleksandra Spasojević]]
* [[Neda Spasojević]]
* [[Jeff Speakman]]
* [[Mónica Spear]]
* [[Eddie Spears]] 
* [[Michael Spears]]
* [[Peter Spears]]
* [[Rachel Specter]]
* [[Georgina Spelvin]]
* [[Aaron Spelling]]
* [[Randy Spelling]]
* [[Tori Spelling]]
* [[Wendie Jo Sperber]]
* [[Bud Spencer]]
* [[Danielle Spencer]] 
* [[John Spencer]] 
* [[Laura Spencer]]   
* [[Octavia Spencer]]
* [[Olivia Spigarelli]]
* [[Joe Spinell]]
* [[Stephen Spinella]]
* [[Olga Spiridonović]]
* [[Radoslav Spitzmüller]]
* [[Taylor Spreitler]]
* [[Rick Springfield]]
* [[Ove Sprogøe]]
* [[Milan Srdoč]]
* [[Atanas Srebrev]]
* [[Aleksandar Srećković]]  
* [[Jelica Sretenović]]  
* [[Kelly Stables]]
* [[John Stafford]]
* [[Andy Stahl]]
* [[Nick Stahl]]
* [[Seamus Stalker]]
* [[Sylvester Stallone]] 
* [[Stanimir Stamatov]] 
* [[John Stamos]]
* [[Terence Stamp]]
* [[George Stanchev]]
* [[Clive Standen]]
* [[Aaron Stanford]] 
* [[Jason Gray-Stanford]]
* [[Arnold Stang]]
* [[Tihomir Stanić]] 
* [[Olga Stanisavljević]]
* [[Konstantin Stanislavski]]
* [[Momčilo Stanišić]]
* [[Mile Stanković]]
* [[John Standing]]
* [[Brandhyze Stanley]]
* [[Florence Stanley]] 
* [[Christopher Stanley]]
* [[Dragomir Stanojević]]
* [[Desimir Stanojević]]
* [[Vesna Stanojević]] 
* [[Harry Dean Stanton]] 
* [[Robert Stanton]]
* [[Barbara Stanwyck]]  
* [[Jean Stapleton]]
* [[Maureen Stapleton]]  
* [[Ivana Starčević]]
* [[Viktor Starčić]]
* [[Karl-Erik Stark]]
* [[Drew Starkey]]
* [[Jason Statham]]
* [[Aaron Staton]]   
* [[Darko Stazić]]
* [[Ian Stenlake]]
* [[Adina Stetcu]]
* [[Don Steele]]
* [[Sarah Steele]] 
* [[Mary Steenburgen]] 
* [[Ivana Stefanović Iva|Iva Stefanović]]
* [[Slobodan Stefanović]]
* [[Ben Stein]]
* [[David Steinberg]]
* [[David J. Steinberg]]
* [[Hailee Steinfeld]]
* [[Nicole Steinwedell]] 
* [[Francesco Stella]] 
* [[Amandla Stenberg]]
* [[Žarko Stepanov]]
* [[Gorana Stepanić]]
* [[Harvey Spencer Stephens]]
* [[Daniel Stern]] 
* [[Josef von Sternberg]]
* [[Duško Stevanović]]
* [[Mida Stevanović]]
* [[Andrew Stevens]] 
* [[Chambers Stevens]]
* [[Christie Stevens]]
* [[Fisher Stevens]]
* [[Katie Stevens]]
* [[Ray Stevenson]]
* [[Dan Stevens]] 
* [[David Stevenson]]
* [[Alexandra Stewart]]
* [[Don Stewart]] 
* [[James Stewart (glumac)|James Stewart]]  
* [[Josh Stewart]]
* [[Julie Stewart]]
* [[Kristen Stewart]]
* [[Nils Allen Stewart]]
* [[Patrick Stewart]] 
* [[Roy Stewart]] 
* [[Sarah Steele]]
* [[Eddie Steeples]]
* [[David Ogden Stiers]]
* [[Hugo Stiglitz]]
* [[Veselin Stijović]]
* [[Julia Stiles]] 
* [[Ben Stiller]]
* [[Jerry Stiller]]
* [[Margo Stilley]]  
* [[Nera Stipičević]]
* [[Maria Rita Stivale]]
* [[Boro Stjepanović]]
* [[Ljiljana Stjepanović]]  
* [[Martina Stjepanović]]
* [[Željko Stjepanović]]
* [[Marianne Stjernqvist]]
* [[Zlatibor Stoimirov]]
* [[Ana Katarina Stojanović]]
* [[Dušanka Stojanović]]
* [[Feđa Stojanović]]
* [[Katarina Stojanović]]
* [[Marina Perić-Stojanović]]
* [[Marko Stojanović]]
* [[Miloš Stojanović]]
* [[Žiža Stojanović]]
* [[Đorđe Stojković]]
* [[Jasmina Stojiljković]]
* [[Jovana Stojiljković]]
* [[Vlastimir Đuza Stojiljković]]
* [[Zoran Stojiljković]]
* [[Aleksandar Stojković]]
* [[Danilo Bata Stojković]]
* [[Ema-Ursula Stojković]]
* [[Nenad Stojmenović]]
* [[Oliver Stokes]] 
* [[Žanka Stokić]] 
* [[Matt Stokoe]]
* [[Eric Stoltz]] 
* [[Corey Stoll]]
* [[Christopher Stollery]]
* [[Emma Stone]]
* [[Jennifer Stone]]
* [[Hank Stone]] 
* [[Matt Stone]] 
* [[Mike Stone]] 
* [[Philip Stone]]
* [[Sharon Stone]]
* [[Eric Stonestreet]]
* [[Peter Stormare]]
* [[Matthew Storton]]
* [[Božidar Stošić]]
* [[Madeleine Stowe]] 
* [[Austin Stowell]]
* [[Georges St-Pierre]]
* [[Katarina Strahinić]]
* [[Yvonne Strahovski]]
* [[Lee Strasberg]] 
* [[Susan Strasberg]] 
* [[Marcia Strassman]]
* [[David Strathairn]]
* [[Meryl Streep]]
* [[Barbra Streisand]]
* [[Gail Strickland]] 
* [[René Strickler]]
* [[Željka Stričević]]
* [[Erich von Stroheim]] 
* [[Cecily Strong]]
* [[Johnny Strong]]
* [[Mark Strong]]
* [[Tara Strong]]
* [[Don Stroud]] 
* [[Jessica Stroup]] 
* [[Marija Ružička Strozzi]]
* [[Tito Strozzi]]
* [[Lazar Strugar]]
* [[Petar Strugar]]
* [[Joe Strummer]]
* [[Gloria Stuart]]
* [[Geoff Stults]]
* [[George Stults]] 
* [[Mira Stupica]]
* [[Shannon Sturges]]
* [[Tom Sturridge]]
* [[Harry Styles]]
* [[Cecilia Suárez]]
* [[David Suchet]]
* [[Risako Sugaya]]
* [[Barbara Sukowa]]
* [[Jessica Sula]] 
* [[Sule]]
* [[Goran Sultanović]] 
* [[Charlotte Sullivan]]
* [[Erik Per Sullivan]] 
* [[Kyle Sullivan]]
* [[Peter Sullivan]]
* [[Susan Sullivan]] 
* [[Yma Sumac]] 
* [[Maria Sundbom]]
* [[Leonora Surian]]
* [[Sonny Surowiec]]
* [[Kevin Sussman]] 
* [[Alyssa Sutherland]]
* [[Donald Sutherland]] 
* [[Kiefer Sutherland]]
* [[Mena Suvari]] 
* [[Davor Svedružić]]
* [[Bo Svenson]] 
* [[Boris Svrtan]]
* [[Nina Erak-Svrtan]]
* * [[Petra Svrtan]]
* [[Serinda Swan]]
* [[Hilary Swank]]
* [[John Cameron Swayze]]
* [[Patrick Swayze]] 
* [[Claire Sweeney]]
* [[Sydney Sweeney]]
* [[Joel Swetow]]
* [[Jodie Sweetin]]
* [[Jeremy Swift]] 
* [[Tilda Swinton]]
* [[Amanda Swisten]]
* [[Loretta Swit]]
* [[Max von Sydow]]
* [[Wanda Sykes]]
* [[Kevin Symons]]
* [[Rubén Szuchmacher]]

----

== Š ==

* [[Damir Šaban]]
* [[Alen Šalinović]]
* [[Abdurahman Šalja]]
* [[Petra Šarac]]	
* [[Maja Šarenac]]
* [[Nada Šargin]]
* [[Ivan Šarić]]
* [[Boris Šavija]]
* [[Joža Šeb]]
* [[Miro Šegrt]]
* [[Branka Šelić]]
* [[Andrej Šepetovski]]
* [[Lucija Šerbedžija]]
* [[Rade Šerbedžija]] 
* [[Mladen Šerment]]
* [[Sven Šestak]]
* [[Željko Šestić]]
* [[Radenka Ševa]]
* [[Boris Šiber]]
* [[Kaja Šišmanović]]
* [[Dražen Šivak]]
* [[Marija Škaričić]]
* [[Janez Škof]]
* [[Jelena Škondrić]]
* [[Ljiljana Šljapić]]
* [[Nikola Šoć]]
* [[Tatjana Šojić]]
* [[Tamara Šoletić]]
* [[Fabijan Šovagović]]
* [[Filip Šovagović]] 
* [[Slaven Španović]]
* [[Ivor Šparavalo]] 
* [[Ljerka Šram]]
* [[Antonija Stanišić Šperanda]]
* [[Andrea Špindel]]
* [[Branko Špoljar]]
* [[Danijela Štajnfeld]]
* [[Vinko Štefanac]]
* [[Vlado Štefančić]]
* [[Slavko Štimac]]
* [[Tomislav Štriga]]
* [[Iva Štrljić]]
* [[Milan Štrljić]]
* [[Katica Šubarić]]
* [[Iva Šulentić]]
* [[Nikola Šurbanović]]
* [[Goran Šušljik]]
* [[Vanda Vujanić Šušnjar]]
* [[Ines Bojanić Švaić]]
----
== T ==

* [[Mr. T]] 
* [[Oleg Tabakov]]
* [[Jasmin Tabatabai]]
* [[Fuad Tabučić]]
* [[Antun Tadić]]
* [[Dušan Tadić]]
* [[Ljuba Tadić]]
* [[Marija Tadić]]
* [[Kim Tae-ri]] 
* [[Ilir Tafa]]
* [[Cary-Hiroyuki Tagawa]] 
* [[Saïd Taghmaoui]] 
* [[Ana Begić Tahiri]]
* [[Kim Tai-chung]] 
* [[Nita Talbot]]
* [[Constance Talmadge]]
* [[Natalie Talmadge]]
* [[Norma Talmadge]] 
* [[Anthony Tambakis]] 
* [[Jeffrey Tambor]] 
* [[Amber Tamblyn]]
* [[Russ Tamblyn]]
* [[Tamia]]
* [[Akim Tamiroff]]
* [[Tom Tammi]]  
* [[Pearl Tan]]
* [[Selena Tan]] 
* [[Danijela Tanasković]] —
* [[Tomislav Tanhofer]]
* [[Ash Tandon]]
* [[Ratko Tankosić]] 
* [[Sandra Lončarić Tankosić]]
* [[Jessica Tandy]]
* [[Mirza Tanović]]
* [[Antwon Tanner]]
* [[Alejandro Tapi]]
* [[Nataša Tapušković]]
* [[Quentin Tarantino]]
* [[Barbara Tarbuck]] 
* [[Ruut Tarmo]]
* [[Predrag Tasovac]]
* [[Joe E. Tata]]
* [[Nick Tate]]
* [[Sharon Tate]]
* [[Jacques Tati]]
* [[Josif Tatić]]
* [[Milutin Mića Tatić]]
* [[Kıvanç Tatlıtuğ]]
* [[Channing Tatum]] 
* [[Anatole Taubman]]
* [[Audrey Tautou]]
* [[Bertrand Tavernier]] 
* [[Arthur Taxier]]  
* [[Vic Tayback]] 
* [[Christine Taylor]] 
* [[Clarice Taylor]]
* [[Delores Taylor]] 
* [[Dylan Taylor]] 
* [[Elizabeth Taylor]]
* [[Holland Taylor]] 
* [[Jeremy Lindsay Taylor]]
* [[Noah Taylor]]
* [[Robert Taylor]]
* [[Rod Taylor]]
* [[Sandra Taylor]] 
* [[Sean Taylor]]
* [[Stephen Monroe Taylor]]
* [[Tamara Taylor]]
* [[Tracy Teague]]
* [[Valeria Bruni Tedeschi]]
* [[Brian Tee]] 
* [[Özlem Tekin]]
* [[Miles Teller]]
* [[Shirley Temple]] 
* [[David Tennant]]
* [[Julius Tennon]] 
* [[Lee Tergesen]]
* [[Burçin Terzioğlu]]
* [[John Terry]]
* [[Slobodan Tešić]] 
* [[Petra Težak]]
* [[Tara Thaller]]
* [[Brynn Thayer]]
* [[Maria Thayer]] 
* [[Karl Theobald]]
* [[Charlize Theron]]
* [[David Thewlis]]
* [[Max Thieriot]]
* [[Tiffani Thiessen]]
* [[Sophia Thomalla]]  
* [[Antonia Thomas]]
* [[Ernest Lee Thomas]]
* [[Guthrie Thomas]] 
* [[James Thomas]]	
* [[Jay Thomas]]
* [[Jeffrey Thomas]] 
* [[Henry Thomas]]
* [[Kristin Scott Thomas]]
* [[Larri Thomas]]
* [[Liam Thomas]] 
* [[Robin Thomas]]
* [[Sean Patrick Thomas]]
* [[Simon Thomas]]
* [[Terry Thomas]]  
* [[Marsha Thomason]]
* [[Brian Thompson]] 
* [[Kenan Thompson]]
* [[Lea Thompson]] 
* [[Melissa Thompson]]
* [[Erik Thomson]]
* [[Scott Thomson]]
* [[Courtney Thorne-Smith]]
* [[Billy Bob Thornton]] 
* [[David Thornton]]
* [[Linda Thorson]]
* [[David Threlfall]]
* [[Ingrid Thulin]]
* [[Friedrich von Thun]] 
* [[Rawson Marshall Thurber]]
* [[Uma Thurman]]
* [[Jing Tian]]
* [[Lawrence Tibbett]]
* [[Vladimir Tica]]
* [[Rachel Ticotin]]
* [[James Tien]] 
* [[Ray Tiernan]]
* [[Gene Tierney]]
* [[Lawrence Tierney]]
* [[Maura Tierney]] 
* [[Bre Tiesi]]
* [[Don Tiffany]] 
* [[Ranko Tihomirović]]
* [[Lucas Till]] 
* [[Marcia Wright-Tillman]]
* [[Burr Tillstrom]]
* [[Jennifer Tilly]]
* [[Srđan Timarov]]
* [[Justin Timberlake]]
* [[Addison Timlin]]
* [[Miloš Timotijević]]
* [[Bogdan Tirnanić]]
* [[Ashley Tisdale]] 
* [[Andrea Tivadar]]
* [[Jason Tobin]] 
* [[Stephen Tobolowsky]] 
* [[Doug Toby]]
* [[Kiotar Todorov]]
* [[Aleksandar Todorović]]
* [[Bora Todorović]]
* [[Milan Todorović]]
* [[Predrag Todorović]]
* [[Srđan Todorović]] 
* [[Richard Todd]] 
* [[Tony Todd]]
* [[Allison Tolman]] 
* [[Viktoriya Tolstoganova]]
* [[Kiana Tom]] 
* [[Vera Tomanović]]
* [[Bridgetta Tomarchio]]
* [[Lisa Tomaschewsky]]
* [[Vanesa Tomasino]]
* [[Irena Tomasov]]
* [[Branislav Tomašević]]
* [[Ivan Tomašević]]
* [[Marisa Tomei]] 
* [[Ivan Tomić]]
* [[Milan Tomić]]
* [[Milivoje Mića Tomić]] 
* [[Tamlyn Tomita]]
* [[Lily Tomlin]] 
* [[Danny Tomlinson]]
* [[Kate Tomlinson]]
* [[Borka Tomović]]
* [[Darko Tomović]]
* [[Radmila Tomović]]
* [[Paul F. Tompkins]] 
* [[Maria Tommaselli]]
* [[Dejan Tončić]]
* [[Emil Tonev]] 
* [[Romina Tonković]]
* [[Regis Toomey]]
* [[Isaiah Tootoosis]]
* [[Velibor Topić]]
* [[Chaim Topol]]
* [[Jovan Torački]]
* [[Nick Toren]]  
* [[Marko Torjanac]]
* [[Zvonimir Torjanac]]
* [[Coraima Torres]] 
* [[Liz Torres]]
* [[Alessandra Torresani]] 
* [[Aleksandar &quot;Saša&quot; Torlaković]]
* [[Rip Torn]]
* [[Maria Tornberg]]
* [[Guillermo del Toro]] 
* [[Luis Tosar]] 
* [[Selimir Tošić]]
* [[Janoš Tot]]
* [[Gordon Tootoosis]] 
* [[Michael Tourek]]
* [[Beth Toussaint]] 
* [[Megumi Toyoguchi]] 
* [[Ricardo Tozzi]]
* [[Niek Traa]] 
* [[Michelle Trachtenberg]]
* [[Spencer Tracy]]
* [[Sam Trammell]]
* [[Vince Trankina]]
* [[Valarie Trapp]] 
* [[James Tratas]]
* [[Nancy Travis]]
* [[John Travolta]]
* [[Nicole Travolta]]
* [[Bilyana Trayanova]]
* [[Craig Lamar Traylor]]
* [[William Traylor]] 
* [[Harry Treadaway]]
* [[Luke Treadaway]]
* [[Danny Trejo]] 
* [[Jacob Tremblay]]
* [[Ludwig Trepte]]
* [[Reina Triendl]] 
* [[Paolo Triestino]] 
* [[Branislav Trifunović]]
* [[Sergej Trifunović]]
* [[Tomislav Trifunović]]
* [[Marie Trintignant]] 
* [[Jan Tříska]]
* [[Travis Tritt]]
* [[Wes Tritter]]
* [[Vesna Trivalić]]
* Dragan Trninić 
* [[Carol Trost]]
* [[Miroljub Trošić]]
* [[Trayan Milenov-Troy]]
* [[Eugene Troobnick]] 
* [[Patrick Troughton]]
* [[Michael Trucco]] 
* [[Rachel True]]
* [[Yanic Truesdale]]
* [[François Truffaut]]
* [[Chris Tucker]]
* [[Forrest Tucker]] 
* [[Richard Tucker]]
* [[Jolanda Tudor]]
* [[Alan Tudyk]]
* [[Poppy Corby-Tuech]]
* [[Mine Tugay]]
* [[John Tui]]
* [[Mirsad Tuka]]
* [[Teila Tuli]]
* [[Gülçin Tunçok]]
* [[Jennifer Tung]]
* [[Tamara Tunie]] 
* [[Robin Tunney]]
* [[Miroljub Turajlija]]
* [[Dragana Turkalj]] 
* [[Tuğba Melis Türk]]
* [[Andrija Turković]]
* [[Cenay Türksever]]
* [[Glynn Turman]]
* [[Kathleen Turner]]
* [[Lana Turner]]
* [[Sophie Turner]]
* [[Ben Turpin]]
* [[John Turturro]]
* [[Nicholas Turturro]]
* [[Stanley Tucci]]
* [[Shannon Tweed]] 
* [[Liv Tyler]]
* [[Steven Tyler]] 
* [[Jud Tylor]]
* [[Susan Tyrrell]]
* [[Barbara Tyson]] 
* [[Cicely Tyson]]
* [[Richard Tyson]]
* [[Margaret Tyzack]]
* [[Daniel Tzochev]]

----

== U ==

* [[Alanna Ubach]]
* [[Ljubomir Ubavkić]]
* [[Siniša Ubović]]
* [[Esmeralda Ugalde]] 
* [[Asim Ugljen]]
* [[Kristijan Ugrina]]
* [[Uğurhan]]
* [[Ana Ularu]]
* [[Emilie Ullerup]]
* [[Liv Ulman]]
* [[Renata Ulmanski]]
* [[Kim Johnston Ulrich]] 
* [[Rudolf Ulrich]]
* [[Çağatay Ulusoy]]
* [[Tracey Ullman]]
* [[The Undertaker]]
* [[Deborah Kara Unger]] 
* [[Gabrielle Union]]
* [[Thomas Upchurch]]
* [[Kate Upton]]
* [[Robert Urich]]
* [[Benny Urquidez]]
* [[Jenna Ushkowitz]]
* [[Peter Ustinov]]
* [[Đuro Utješanović]]
* [[Jasna Malec Utrobičić]]
* [[Meryem Uzerli]]
* [[Muhammet Uzuner]]
* [[Tanasije Uzunović]]
----
== V ==

* [[V (zabavaljač)|V]] 
* [[Mirjana Vačić]]
* [[Susan Vaill]] 
* [[Grettell Valdéz]]
* [[Angélica Vale]]
* [[Duško Valentić]]
* [[Kruno Valentić]]
* [[Mario Valentić]]
* [[Gary Valentine]]
* [[Rudolph Valentino]] 
* [[Amber Valletta]]
* [[Mark Valley]] 
* [[Joan Van Ark]] 
* [[Binkey van Bilderbeek]]
* [[Karine Vanasse]]
* [[Chris Vance]]
* [[Jean-Claude Van Damme]]
* [[Ingrid Vandebosch]]
* [[James Van Der Beek]]
* [[Minouk van Der Valde]]
* [[Casper Van Dien]] 
* [[Sharon Van Etten]]
* [[Mario Van Peebles]]
* [[Shantel VanSanten]] 
* [[Kristin Bauer van Straten]]
* [[Hans van Tongeren]]
* [[Kristopher Van Varenberg]] 
* [[Travis Van Winkle]]
* [[Dragana Varagić]]
* [[Leonor Varela]]
* [[Matias Varela]]
* [[Nia Vardalos]]
* [[Jorge Vargas]]
* [[Jim Varney]] 
* [[Michael Vartan]]
* [[Rosy Varte]]
* [[Milan Vasić]]
* [[Predrag Vasić]]
* [[Marko Vasiljević]]
* [[Mirka Vasiljević]]
* [[Kasia Vassos]]
* [[Peter Vaughan]]
* [[Robert Vaughn]]
* [[Emmanuelle Vaugier]]	
* [[Milana Vayntrub]]
* [[Yul Vazquez]] 
* [[Daniela Vega]] 
* [[Paz Vega]]
* [[Sanja Vejnović]]
* [[Enes Vejzović]]
* [[Eddie Velez]]
* [[Slobodan Velimirović]]
* [[Vlasta Velisavljević]] 
* [[Kostadinka Velkovska]]
* [[Ana Vučak Veljača]]
* [[Jelena Veljača]]
* [[Antonello Venditti]]
* [[Lenny Venito]]
* [[Cassie Ventura]]
* [[Jesse Ventura]] 
* [[Richard Venture]]
* [[Benay Venuta]]
* [[Eugen Verber]]
* [[Lotte Verbeek]]
* [[Carlo Verdone]]
* [[Sofía Vergara]] 
* [[Anne Vernon]]
* [[John Vernon]] 
* [[Kate Vernon]]
* [[Branka Veselinović]]
* [[Jelena Helc Vesković]]
* [[Şükrü Veysel]]
* [[Ronan Vibert]]
* [[Ante Vican]]
* [[Barbara Vicković]]
* [[Marija Vicković]]
* [[Katarina Vićentijević]]
* [[Branko Vidaković]]
* [[Sandra Vidal]]
* [[Mateo Videk]]
* [[Andrijana Videnović]]
* [[Gala Videnović]]
* [[Emil Videv]]
* [[Branimir Vidić]]
* [[Filip Vidović]]
* [[Ivica Vidović]] 
* [[Izabela Vidovic]]  
* [[Mirjana Bohanec-Vidović]]
* [[Zlatan Vidović]]
* [[Dijana Vidušin]]
* [[Gillian Vigman]]
* [[Giovanna Vignola]]
* [[Alicia Vikander]]
* [[Mihajlo Viktorović]]
* [[Olivera Viktorović]]
* [[Ana Vilenica]]
* [[Vando Villamil]]
* [[Pamela Villoresi]] 
* [[Frank Vincent]]
* [[Megan Vincent]]
* [[Greg Vinkler]]
* [[Jackey Vinson]]
* [[Irena Violette]] 
 * [[Nina Violić]]
* [[Iva Visković]]
* [[Goran Višnjić]]
* [[Ornela Vištica]]
* [[Joe Viterelli]]
* [[Zlatko Vitez]]
* [[Monica Vitti]]
* [[Rena Vlahopoulou]]
* [[Mirko Vlahović]]
* [[Miloš Vlalukin]]
* [[Marina Vodeničar]]
* [[Natalia Vodianova]]
* [[Mike Vogel]]
* [[Stephanie Vogt]]
* [[Jon Voight]]
* [[Dušan Vojnović]]
* [[Nada Vojinović]]
* [[Dimitrije Vojnov]]
* [[Dragoljub Vojnov]]
* [[Minja Vojvodić]]
* [[Janko Popović Volarić]]
* [[Esma Voloder]]
* [[Jenna von Oÿ]] 
* [[Heidi von Palleske]]
* [[Frederica von Stade]]
* [[Lark Voorhies]]
* [[Arnold Vosloo]]
* [[Danijela Vranješ]]
* [[Antun Vrbenski]]
* [[Antun Vrdoljak]]
* [[Janez Vrhovec]]
* [[Slavica Vučak]]
* [[Dragan Vučelić]]
* [[Aljoša Vučković]]
* [[Pavle Vuisić]] 
* [[Milja Vujanović]]
* [[Dragan Vujić]]
* [[Dragana Vujić]]
* [[Nikola Vujović]]
* [[Radovan Vujović]]
* [[Mario Vuk]]
* [[Ivan Vukelić]]	
* [[Lidija Vukićević]]
* [[Nadežda Vukićević]]
* [[Željko Vukmirica]]
* [[Milija Vuković]]
* [[Ivan Vukušić]]
* [[Mladen Vulić]]
* [[Predrag Vušović]]

----

== W ==
* [[G.S. Wade II]]
* [[Julian Wadham]]
* [[Kristina Wagner]] 
* [[Natasha Gregson Wagner]]
* [[Mimmo Wåhlander]]
* [[Mark Wahlberg]]
* [[Oscar Wahlberg]]
* [[Ralph Waite]]
* [[Tom Waits]]
* [[Nikolaj Coster-Waldau]]
* [[Robert Walden]]
* [[Claire Waldoff]]
* [[Julie Walters]]
* [[Christopher Walken]]
* [[Andrew W. Walker]]
* [[Paul Walker]] 
* [[Amanda Walsh]]
* [[Dylan Walsh]]
* [[Gwynyth Walsh]] 
* [[J.D. Walsh]]
* [[Kate Walsh]]
* [[Kimberley Walsh]] 
* [[Ray Walston]] 
* [[Lucia Walters]]
* [[Stephen Walters]]
* [[Susan Walters]] 
* [[Christoph Waltz]]
* [[Jordan Wall]]
* [[Robert &quot;Bob&quot; Wall]]
* [[Basil Wallace]]
* [[Eli Wallach]]
* [[Jack Walley]] 
* [[Annabelle Wallis]]
* [[Quvenzhané Wallis]] 
* [[Diego Wallraff]]
* [[Maxie Wander]]
* [[Ji Wang]]
* [[Liza Wang]]
* [[Zhenwei Wang]]
* [[Zhiheng Wang]]
* [[Jessalyn Wanlim]]
* [[Patrick Warburton]]
* [[Sandy Ward]]
* [[Sela Ward]] 
* [[Susan Ward]]
* [[Tom Ward]]
* [[Jack Warden]] 
* [[Kerry Warn]]
* [[David Warner]]
* [[David Warshofsky]]
* [[Denzel Washington]]
* [[Kerry Washington]] 
* [[Mia Wasikowska]] 
* [[Craig Wasson]]
* [[Ken Watanabe]]  
* [[Suki Waterhouse]] 
* [[Jack Watkins]]
* [[Royale Watkins]]
* [[Barry Watson]] 
* [[Douglas Watson]]
* [[Emily Watson]]
* [[Emma Watson]]
* [[Indica Watson]]
* [[Woody Watson]]
* [[Gillian Iliana Waters]]
* [[Douglas Waters]]
* [[Harry Waters Jr.]] 
* [[Marlys Watters]]
* [[Daniel Watterson]]
* [[Naomi Watts]] 
* [[Al Waxman]]
* [[Keenen Ivory Wayans]]
* [[David Wayne]] 
* [[John Wayne]]
* [[Lil Wayne]]
* [[Randy Wayne]]
* [[Carl Weathers]]
* [[Fritz Weaver]]
* [[Sigourney Weaver]] 
* [[Hugo Weaving]] 
* [[Jack Webb]]
* [[Lucy Webb]]
* [[Steven Webb]] 
* [[Nick Wechsler]]
* [[Brenda Wehle]]
* [[Robert Weil]]
* [[Rachel Weisz]]
* [[Bryna Weiss]] 
* [[Norbert Weisser]]
* [[Johnny Weissmuller]] 
* [[Jess Weixler]]
* [[Jackie Welch]]
* [[Raquel Welch]]
* [[Frank Welker]] 
* [[Orson Welles]]
* [[Tom Welling]]
* [[Peter Weller]]
* [[Orson Welles]] 
* [[Tracy Wells]] 
* [[Jiang Wen]]
* [[Ming-Na Wen]] 
* [[Elmarie Wendel]] 
* [[George Wendt]] 
* [[David Wenham]]
* [[Pete Wentz]]
* [[Yu Wenxia]] 
* [[Rutina Wesley]]
* [[Jemima West]]
* [[John Bradley West]]
* [[Mae West]]  
* [[Natalie West]] 
* [[Floyd Westerman]]
* [[David Westhead]]  
* [[Celia Weston]]
* [[Ed Westwick]] 
* [[Patricia Wettig]]
* [[Marius Weyers]]
* [[Frank Whaley]]
* [[Joanne Whalley]] 
* [[Leigh Whannell]]
* [[Kevin Whately]]
* [[Maggie Wheeler]]
* [[Forest Whitaker]]
* [[Philip Whitchurch]]
* [[Christine White]]
* [[Jane White]] 
* [[Julie White]] 
* [[Michael Jai White]] 
* [[Nina Toussaint-White]]
* [[Jack Whitehall]]
* [[Billie Whitelaw]]  
* [[Rosie Huntington-Whiteley]]
* [[Jonathan Whitesell]] 
* [[Andy Whitfield]]
* [[Isiah Whitlock Jr.]]
* [[Stuart Whitman]]
* [[Grace Lee Whitney]]
* [[Jodie Whittaker]] 
* [[Bo Widerberg]] 
* [[Richard Widmark]]
* [[Carina Wiese]]
* [[Dianne Wiest]] 
* [[Laura Slade Wiggins]] 
* [[Kristen Wiig]]
* [[Emma Wiklund]]
* [[Ralph Wilcox]] 
* [[Gabriella Wilde]]
* [[Olivia Wilde]]
* [[Gene Wilder]]
* [[Roman Wilhelmi]]
* [[Robert J. Wilke]]
* [[Tom Wilkinson]]
* [[Bridgette Wilson]] 
* [[Chris Wilson]]
* [[C.J. Wilson]]
* [[Don Wilson]] 
* [[Elizabeth Wilson]]
* [[Luke Wilson]] 
* [[Niamh Wilson]]
* [[Owen Wilson]]
* [[Patrick Wilson]]
* [[Peta Wilson]]
* [[Pete Lee-Wilson]]
* [[Rainn Wilson]] 
* [[Rebel Wilson]]
* [[Reno Wilson]] 
* [[Richard Wilson]]
* [[Ruth Wilson]] 
* [[Scott Wilson]]
* [[Sheree J. Wilson]] 
* [[Anna Wing]]
* [[Travis Van Winkle]]
* [[Henry Winkler]] 
* [[Kate Winslet]]
* [[Mary Elizabeth Winstead]]  
* [[Ariel Winter]]
* [[Katia Winter]]
* [[Vincent Winter]]
* [[Wanda Winter]]
* [[Fred Willard]]
* [[Alexandre Willaume]]
* [[Jhaemi Willens]]
* [[Billy Dee Williams]]
* [[Chris Williams]] 
* [[Craig Williams]]
* [[Evan Williams]]
* [[Gary Anthony Williams]] 
* [[JoBeth Williams]]
* [[Maisie Williams]] 
* [[Mark Williams]]
* [[Michelle Williams (glumica)|Michelle Williams]] 
* [[Nell Williams]]
* [[Olivia Williams]]
* [[Ralph Williams]]
* [[Robin Williams]]
* [[Simona Williams]]
* [[Treat Williams]]
* [[Vanessa Williams]]
* [[Wade Williams]]
* [[Fred Williamson]]
* [[Matt Willig]]
* [[Noble Willingham]]
* [[Bruce Willis]] 
* [[David Willis]]
* [[Frank Wills]]
* [[Calvin Wimmer]]
* [[Jeff Wincott]] 
* [[Michael Wincott]]
* [[Beatrice Winde]]
* [[Paul Winfield]]
* [[Anna Wing]]
* [[Travis Van Winkle]]
* [[Henry Winkler]]
* [[Kate Winslet]]
* [[Michael Winslow]]
* [[Mary Elizabeth Winstead]] 
* [[Ray Winstone]]
* [[Alex Winter]]
* [[Ariel Winter]] 
* [[Eric Winter]]
* [[Katia Winter]]
* [[Vincent Winter]]
* [[Wanda Winter]] 
* [[Marian Winters]]
* [[Michael Winters]]
* [[Katheryn Winnick]]
* [[Norman Wisdom]] 
* [[Robert Wisdom]]
* [[Ray Wise]]
* [[Joseph Wiseman]] 
* [[John Witherspoon]]
* [[Reese Witherspoon]] 
* [[Alicia Witt]] 
* [[Ellen Woglom]] 
* [[Marcos Woinski]]
* [[Matthew Wolf]]
* [[Scott Wolf]] 
* [[Christina Wolfe]]
* [[Collette Wolfe]] 
* [[Gang Dong-won]]
* [[Ryu Won]] 
* [[B. D. Wong]] 
* [[Russell Wong]]
* [[Tom Wopat]]
* [[Sam Worthington]]
* [[Elijah Wood]]
* [[Evan Rachel Wood]]
* [[Jacqueline MacInnes Wood]]
* [[Natalie Wood]]
* [[Tom Wood]]
* [[Tyson Wood]]
* [[Wallis Currie-Wood]] 
* [[Holly Woodlawn]] 
* [[Shailene Woodley]]
* [[Renn Woods]]
* [[Shannon Woodward]] 
* [[Jamal Woolard]]
* [[Sheb Wooley]]
* [[Jaimz Woolvett]]
* [[Deborah Ann Woll]]
* [[Bow Wow]]
* [[Fay Wray]]
* [[Nadine Wrietz]] 
* [[Bonnie Wright]] 
* [[Carl Wright]]
* [[Dorsey Wright]]
* [[Gabriella Wright]]
* [[Isaac Hempstead Wright]]
* [[Jeffrey Wright]]
* [[Max Wright]]
* [[Robin Wright]]
* [[Sarah Wright]]
* [[Steven Wright]]
* [[Teresa Wright]]
* [[Thomas Wright]] 
* [[Tom Wright]]
* [[Magdalena Wróbel]] 
* [[Constance Wu]]
* [[Zhensu Wu]]
* [[Klausjürgen Wussow]] 
* [[Martin Wuttke]]
* [[Keke Wyatt]] 
* [[Zakk Wylde]]
* [[Noah Wyle]]
* [[Christopher Wyllie]]	
* [[Keenan Wynn]]

----

== X == 
* [[Fiona Xie]]
* [[Zhou Xun]]

----
== Y ==
* [[Aysegul Yalçiner]] 
* [[Mami Yamasaki]]
* [[Can Yaman]]
* [[Tadashi Yamashita]]
* [[Eduardo Yáñez]] 
* [[Jimmy O. Yang]]
* [[Anton Yelchin]] 
* [[Son Ye-jin]]
* [[Donnie Yen]] 
* [[Michelle Yeoh]] 
* [[Harout Yerganian]]
* [[Nurgül Yeşilçay]] 
* [[Steven Yeun]]
* [[Bolo Yeung]]
* [[Murat Yıldırım]]
* [[Özge Yıldırım]]
* [[Bennu Yıldırımlar]]
* [[Kerem Yılmazer]]
* [[Françoise Yip]]
* [[Danko Yordanov]]
* [[Michael York]] 
* [[Susannah York]]
* [[Joji Yoshida]] 
* [[Adele Yoshioka]] 
* [[Bellamy Young]]
* [[Burt Young]]
* [[Damian Young]]
* [[Jacob Young]]
* [[John Young]]
* [[Lola Young, Baroness Young of Hornsey|Lola Young]] 
* [[Parker Young]]
* [[Ric Young]]
* [[William Allen Young]]  
* [[Aaron Yoo]] 
* [[John Yuan]] 
* [[Matthew Yuan]] 
* [[Inés Yujnovsky]] 
* [[Harris Yulin]]
* [[Élodie Yung]] 
* [[Yunho]]
* [[Dilara Yüzer]]
----

== Z ==

* [[William Zabka]]
* [[Milenko Zablaćanski]]
* [[Grace Zabriskie]] 
* [[Néstor Zacco]]
* [[Ivica Zadro]]
* [[Steve Zahn]] 
* [[Kirill Zaitsev]]
* [[Małgorzata Zajączkowska]] 
* [[Anna Maria Zamperla]]
* [[Billy Zane]]
* [[Chiara Zanni]]
* [[Dragan Zarić]] 
* [[Ivan Zarić]]
* [[Ivana Zarić]]
* [[Milan Zarić]]
* [[Milica Zarić]]
* [[David Zayas]] 
* [[Natalie Zea]]
* [[Bojana Zečević]]
* [[Ljubo Zečević]]
* [[Antonia Zegers]]
* [[Ivan Zekić]]
* [[Ksenija Zelenović]]
* [[David Zepeda]] 
* [[Branislav Zeremski]]
* [[Renée Zellweger]]
* [[Monica Zetterlund]] 
* [[Bo Zhang]]
* [[Yi Zhao]]
* [[Draško Zidar]]
* [[Ranko Zidarić]]
* [[Ian Ziering]] 
* [[Madeline Zima]] 
* [[Constance Zimmer]]
* [[Emir Berke Zincidi]]
* [[Luca Zingaretti]]
* [[Gillian Zinser]] 
* [[Karl Zinny]]
* [[Deborah Zoe]]
* [[Alojzy Gonzaga Jazon Żółkowski|Alojzy Żółkowski]]
* [[Fortunat Alojzy Gonzaga Żółkowski|Alojzy Żółkowski]]
* [[Zvonimir Zoričić]]
* [[Slađana Zrnić]] 
* [[Patrik Zubaj]]
* [[Olga Zubarry]]
* [[Božo Zuber]]
* [[Zlatan Zuhrić]]
* [[Mirsad Zulić]] 
* [[Daphne Zuniga]]  
* [[José Zúñiga]] 
* [[Miralem Zupčević]]
----

== Ž ==

* [[Jasna Žalica]]
* [[Nikola Žarković]]
* [[Dušica Žegarac]]
* [[Tomislav Žganec]]
* [[Ivana Žigon]]
* [[Jelena Žigon]]
* [[Stevo Žigon]]
* [[Bojan Žirović]]
* [[Đorđe Živadinović]]
* [[Ljubomir Živanović]]
* [[Milivoje Živanović]]
* [[Marko Živić]]
* [[Katarina Živković]]
* [[Radmila Živković]]
* [[Vladan Živković]]
* [[Velimir Bata Živojinović]] 
* [[Velimir Životić]] 
* [[Slobodanka Žugić]]
* [[Želimira Žujović]]
* [[Mira Župan]]
* [[Katarina Žutić]]
* [[Miloš Žutić]]
* [[Miroslav Žužić]]

[[Kategorija:Filmski glumci| ]]</text>
      <sha1>ozhv2hkbj19w39bdi9u4msgd64esbf2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čehoslovačka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6139</id>
    <revision>
      <id>42482698</id>
      <parentid>42353049</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:29:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Nastanci 1918.]]; +[[Kategorija:Prestanci 1992.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14964" sha1="b1drrauwl61fham9drlg20jrknbsdab" xml:space="preserve">{{sređivanje}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka
|hr_ime             = Čehoslovačka
|izvorno_ime        = &lt;small&gt;''Československo''&lt;/small&gt;
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = 
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1939.&lt;br&gt;1945. – 1992.
|datum_start        = {{nowrap|[[28. listopada]] [[1918.]]}}
|datum_kraj         = {{nowrap|[[31. prosinca]] [[1992.]]}}
|događaj_start      = Nezavisnost
|događaj_kraj       = [[Raspad Čehoslovačke|Raspad]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = [[Prva Čehoslovačka Republika|Prva Republika]]
|datum_događaj1     = [[1918.]] – [[1938.]]
|događaj2           = [[Druga Čehoslovačka Republika|Druga Republika]]
|datum_događaj2     = [[1938.]] – [[1939.]]
|događaj3           = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|datum_događaj3     = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj4           = [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat]]
|datum_događaj4     = [[1939.]] – [[1945.]]
|događaj5           = [[Praška ofenziva|Oslobođenje Praga]]
|datum_događaj5     = [[11. svibnja]] [[1945.]]
|događaj6           = [[Treća Čehoslovačka Republika|Treća republika]]
|datum_događaj6     = [[1945.]] – [[1948.]]
|događaj7           = [[Čehoslovački puč 1948.|Komunistički puč]]
|datum_događaj7     = [[25. veljače]] [[1948.]]
|događaj8           = {{nowrap|[[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Socijalistička republika]]}}
|datum_događaj8     = [[1948.]] – [[1990.]]
|događaj9           = [[Baršunasta revolucija]]
|datum_događaj9     = [[1989.]]
|događaj10          = [[Češka i Slovačka Federativna Republika|Federativna republika]]
|datum_događaj10    = [[1990.]] – [[1992.]]
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska Monarhija
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Kraljevina Češka
|flag_p2            = Flag of Bohemia.svg
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Češka
|flag_s1            = Flag of the Czech Republic.svg
|s2                 = Slovačka
|flag_s2            = Flag of Slovakia.svg
|s3                 = Zakarpatska oblast
|flag_s3            = Flag of Ukrainian SSR (1937-1949).svg
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava &lt;small&gt;(od 1920.)&lt;/small&gt;
|grb                =
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb &lt;small&gt;(1990–1992)&lt;/small&gt;
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovakia location map.svg
|mapa_opis          =

|glavni_grad        = [[Prag]]
|jezik              = [[Češki jezik|češki]], [[Slovački jezik|slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = [[Republika]]
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke]]
|vođa1              = [[Tomáš Garrigue Masaryk|Tomáš Masaryk]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa3       = 1938. – 1939.
|vođa5              = [[Václav Havel]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_vođa5       = 1989. – 1992.
|vođa4              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa4       = 1945. – 1948. 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = 
|zamjenik1          = 
|godina_zamjenik1   = 
|zamjenik2          =
|godina_zamjenik2   = 
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|predstavnik1       = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_predstavnik1= 1918. – 1919.
|predstavnik2       = [[Jan Stráský]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_predstavnik2= 1992.
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        =
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               =

|stat_godina1       = [[1921.]]
|stat_površina1     = 140446
|stat_pop1          = 13607385
|stat_godina2       = [[1938.]]
|stat_površina2     = 140800
|stat_pop2          = 14800000 
|stat_godina3       = [[1939.]]
|stat_površina3     = 99348
|stat_pop3          = 10400000 
|stat_godina4       = [[1992.]]
|stat_površina4     = 127900
|stat_pop4          = 15600000 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 42
|vremenska_zona     =
|internet           = [[.cs]]

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Čehoslovačka''', ili '''Češko-Slovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'', ''Česko-Slovensko''), je bivša država u [[centralna Evropa|centralnoj Evropi]] koja je egzistirala od [[1918]]. do [[1992]]. 1. januara [[1993]]. je miroljubivo podeljena na [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]], čin koji je više poznat kao Baršunast razvod, po analogiji sa Baršunastom revolucijom.

== Osnovne karakteristike ==

'''Državna uređenja''':
* 1918-1968. (osim 1938-1945): centralizovana država; 
* 1969-1992. [[federalna republika]] sastavljena od Češke Socijalističke Republike (1990-1992: Češka Republika) i ''Slovačke Socijalističke Republike'' (1990-1992: Slovačka Republika); 
* 1918-1939. i 1945-1948. i 1990-1992: [[demokratska republika]] 
* 1939 &amp;ndash; 1945: podeljena na [[Protektorat Bohemije i Moravske]] i Slovačku
* 1948-1989: komunistička država sa centralizovanom ekonomijom

'''Susedi''': [[Nemačka]] (1945-1990: [[Zapadna Nemačka]] i [[Istočna Nemačka]]), [[Poljska]], [[Sovjetski Savez]] (od 1992: [[Ukrajina]]), [[Rumunija]] (do 1939), [[Mađarska]] i [[Austrija]]

'''Topografija''': uglavnom neravnomerna područja. Zapadni delovi pripadaju centralnoevropskim visoravnima. U istočni region zalaze severni delovi [[Karpati|Karpata]] i dunavski basen.

'''Klima''': dominira kontinentalna klima gde temperatura varira od umerene temperature na granici sa Zapadnom Evropom na zapadu, do oštre na istoku na granici sa Sovjetskim Savezom.

== Zvanična imena ==

* 1918-1920: '''Češko-Slovačka Republika''' i '''Republika Čehoslovačka''' (skraćeno '''RČS''');
* 1920-1938. i 1945-1960. '''Čehoslovačka Republika''' (ČSR) ili Čehoslovačka
* 1938-1939: '''Češko-Slovačka Republika'''
* 1960-1990: '''Čehoslovačka Socijalistička Republika''' (ČSSR)
* 1990-1992: '''Češka i Slovačka Federativna Republika''' (ČSFR)

== Grb ==

:1920-1945: [https://web.archive.org/web/20010809055206/http://193.85.166.213/historie/znaky/cs18znm.gif] mali grb, [https://web.archive.org/web/20010809055916/http://193.85.166.213/historie/znaky/cs18zns.gif] srednji grb, [https://web.archive.org/web/20010809060222/http://193.85.166.213/historie/znaky/cs18znv.gif] veliki grb
:1945-1960: [https://web.archive.org/web/20010809055206/http://193.85.166.213/historie/znaky/cs18znm.gif]
:1960-1990: [https://web.archive.org/web/20011223202114/http://193.85.166.213/historie/znaky/cs60znm.gif]
:1990-1992: [https://web.archive.org/web/20040804002857/http://193.85.166.213/historie/znaky/cs90zn.gif]

== Historija ==

''Glavni članak'': [[Istorija Čehoslovačke]]

Čehoslovačka je nastala u oktobru 1918. kao jedna od sukcesora Austro-Ugarske posle [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]]. Bila je sastavljena od današnjih teritorija Češke Republike, Slovačke i (do 1939.) Karpatske Ukrajine (Rutenije). Njena teritorija je bio najindustralizovaniji deo Austro-Ugarske, bila je najdemokratskija republika tokom perioda pre Drugog svetskog rata, ali su je karakterisali etnički problemi. Ti problemi su uzrok nezadovoljstva druge i treće po brojnosti etničkih grupa u Čehoslovačkoj - Nemaca i Slovaka, zbog dominacije Čeha, koji su bili najbrojniji.
[[Datoteka:Czechoslovakia1920-38.jpg|400px|left|thumb|Čehoslovačka 1920-1938]]

Čehoslovačka je postala [[Hitler]]ova meta. Posle Minhenskog sporazuma 1938, Hitlerove trupe izvršile su invaziju na Bohemiju i Moravsku. Mađarskoj su pripojene južna Slovačka, a Slovačka i Rutenija su dobile autonomiju za neko vreme. Konačno, Čehoslovačka je prestala da postoji u martu 1939, kada je Hitler okupirao celu Češku, a ostatak Slovačke je primoran da proglasi nezavisnost.

Posle Drugog svetskog rata, predratna Čehoslovačka je rekonstituisana, dok je Rutenija (koja je bila njen deo) odcepljena od države i pripojena Sovjetskom Savezu. Tri godine kasnije (1948-1989), Komunistička partija Čehoslovačke je došla na vlast i država se našla pod uticajem Sovjetskog saveza. U kasnim '60. godinama, u vreme [[Praško proleće|Praškog proleća]], pokušano je da se komunistički sistem promeni u demokratski. [[SSSR]] je strahovao da bi Prag stoga mogao prijeći u kapitalizam, te je pokrenuo [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invaziju na zemlju 1968.]] kojom je suzbio sve reforme. Religija je bila zabranjena, a [[ateizam]] je postao zvanična glavna misao. 1969. Čehoslovačka je pretvorena u federaciju Čeških zemalja i Slovačke.

1989. godine država je ponovo postala demokratska posle Plišane revolucije, 1992. savezni parlament je odlučio da se država podeli u Češku i Slovačku 1. januara 1993.

== Geografija ==
=== Topografija ===
Uglavnom neravnomjerna područja. Zapadni djelovi pripadaju centralnoevropskim visoravnima. U istočni region zalaze sjeverni djelovi Karpata i Dunavski bazen.

Države s kojima je graničila su: [[Njemačka]] (1945-1990: Zapadna Njemačka i Istočna Njemačka), [[Poljska]], [[Sovjetski Savez]] (od [[1992]]. [[Ukrajina]]), [[Rumunija]] (do 1939.), [[Mađarska]] i Austrija.

=== Klima ===
Dominira kontinentalna klima gdje temperatura varira od umjerene temperature na granici sa Zapadnom Europom na zapadu, do oštre na istoku na granici sa Sovjetskim Savezom.

== Predsednici države i vlade ==

* [[Lista predsednika Čehoslovačke]]
* [[Lista premijera Čeholovačke]]
* videti takođe članak: [[Komunistička partija Čehoslovačke]] - lideri

== Međunarodni sporazumi i članstva ==

Posle Drugog svetskog rata, aktivno je učestvovala u Mešovitom Veću ekonomske asistencije (Komekon), Varšavskom paktu, Ujedinjenim nacijama i njihovim agencijama, kao i u Pokretu nesvrstanih; jedna od članica OEBS-a.

== Stanovništvo i etničke grupe ==
[[Datoteka:Czechoslovakia.png|thumb|300px|Čehoslovačka posle 1969.godine]]
=== Sastav ===
Prema popisu iz 1991. godine Čehoslovačka je brojala 15.600.000 stanovnika. Etnički sastav stanovništva bio je sljedeći: Česi 54,1%, Slovaci 31%, Moravci 8,7%, Mađari 3,8%, Romi(Cigani) 0,7%

=== Religija ===

1991: Katolici: 46.4%, Evangelisti: 5.3%, Ateisti: 29.5%, neizjašnjenih: 16.7%.
u pogledu religije su postojale razlike između dve konstitutivne republike .

== Zdravstvo i socijalna zaštita ==

Posle Drugog svetskog rata zdravstvena zaštita je je svim građanima bila dostupna, '60. i '70. godina radilo se na poboljšanju zdravstva u ruralnim sredinama.

== Politika ==

Posle Drugog svetskog rata, monopol nad politikom je držala Komunistička partija Čehoslovačke. Gustav Husak (Gustáv Husák), je postao prvi sekretar KPČ 1969. (kasnije je funkcija preimenovana u generalnog sekretara), a predsednik Čehoslovačke je postao 1975. Ostale političke organizacije su bile podređene KPČ. Sve političke partije, grupe i organizacije su grupisane pod kišobranom Nacionalnog fronta Čehoslovačke Socijalističke Republike. Nad pobornicima ljudskih prava i religije su vršene represije.
== Vlada ==

== Društvo i društvene grupe ==

== Obrazovanje ==

Besplatno osnovno obrazovanje. Veliki broj građana bio je pismen.

== Energetski resuri ==

Posle Drugog svetskog rata energetski potencijali države su bilo mali. Iz Sovjetskog Saveza je uvožena nafta, a u državi je funkcionisala proizvodnja mrkog uglja i električna energija na hidro pogon.

== Ekonomija ==

Posle II sv. rata, ekonomija je centralizovana po ugledu na ekonomiju Sovjetskog Saveza. Teška metalurgija koja je zavisila od uvoza gvožđa.

== Sport ==

Čehoslovački fudbalski tim je bio vrlo jak na svetskoj sceni, sa 8 učešća na Svetskom prvenstvu, završivši kao drugi na Svetskim prvenstvima 1934. i 1962. Tim je takođe osvojio i Evropsko prvenstvo 1976.

Čehoslovačka je imala vrlo jak hokejaški tim, koji je osvojio mnoštvo medalja na svetskim šampionatima i olimpijskim igrama.

Poznati teniseri Ivan Lendl i Martina Navratilova su rođeni u Čehoslovačkoj.

== Kultura ==
Pogledajte: 
* [[Češka Republika]], [[Slovačka]]
* [[Lista poznatih Čeha]], [[Lista poznatih Slovaka]]

[[Kategorija:Čehoslovačka| ]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Historija Češke po periodima]]
[[Kategorija:Nastanci 1918.]]
[[Kategorija:Prestanci 1992.]]</text>
      <sha1>b1drrauwl61fham9drlg20jrknbsdab</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482700</id>
      <parentid>42482698</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:29:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Nastanci 1918.|Nastanci 1918.]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.|Države i teritorije uspostavljene 1918.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14990" sha1="rrg8371evpcauqyrw7s1v6iwbali0y0" xml:space="preserve">{{sređivanje}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka
|hr_ime             = Čehoslovačka
|izvorno_ime        = &lt;small&gt;''Československo''&lt;/small&gt;
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = 
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1939.&lt;br&gt;1945. – 1992.
|datum_start        = {{nowrap|[[28. listopada]] [[1918.]]}}
|datum_kraj         = {{nowrap|[[31. prosinca]] [[1992.]]}}
|događaj_start      = Nezavisnost
|događaj_kraj       = [[Raspad Čehoslovačke|Raspad]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = [[Prva Čehoslovačka Republika|Prva Republika]]
|datum_događaj1     = [[1918.]] – [[1938.]]
|događaj2           = [[Druga Čehoslovačka Republika|Druga Republika]]
|datum_događaj2     = [[1938.]] – [[1939.]]
|događaj3           = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|datum_događaj3     = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj4           = [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat]]
|datum_događaj4     = [[1939.]] – [[1945.]]
|događaj5           = [[Praška ofenziva|Oslobođenje Praga]]
|datum_događaj5     = [[11. svibnja]] [[1945.]]
|događaj6           = [[Treća Čehoslovačka Republika|Treća republika]]
|datum_događaj6     = [[1945.]] – [[1948.]]
|događaj7           = [[Čehoslovački puč 1948.|Komunistički puč]]
|datum_događaj7     = [[25. veljače]] [[1948.]]
|događaj8           = {{nowrap|[[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Socijalistička republika]]}}
|datum_događaj8     = [[1948.]] – [[1990.]]
|događaj9           = [[Baršunasta revolucija]]
|datum_događaj9     = [[1989.]]
|događaj10          = [[Češka i Slovačka Federativna Republika|Federativna republika]]
|datum_događaj10    = [[1990.]] – [[1992.]]
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska Monarhija
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Kraljevina Češka
|flag_p2            = Flag of Bohemia.svg
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Češka
|flag_s1            = Flag of the Czech Republic.svg
|s2                 = Slovačka
|flag_s2            = Flag of Slovakia.svg
|s3                 = Zakarpatska oblast
|flag_s3            = Flag of Ukrainian SSR (1937-1949).svg
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava &lt;small&gt;(od 1920.)&lt;/small&gt;
|grb                =
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb &lt;small&gt;(1990–1992)&lt;/small&gt;
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovakia location map.svg
|mapa_opis          =

|glavni_grad        = [[Prag]]
|jezik              = [[Češki jezik|češki]], [[Slovački jezik|slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = [[Republika]]
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke]]
|vođa1              = [[Tomáš Garrigue Masaryk|Tomáš Masaryk]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa3       = 1938. – 1939.
|vođa5              = [[Václav Havel]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_vođa5       = 1989. – 1992.
|vođa4              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa4       = 1945. – 1948. 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = 
|zamjenik1          = 
|godina_zamjenik1   = 
|zamjenik2          =
|godina_zamjenik2   = 
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|predstavnik1       = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_predstavnik1= 1918. – 1919.
|predstavnik2       = [[Jan Stráský]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_predstavnik2= 1992.
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        =
|tip_dom1           =
|dom1               = 
|tip_dom2           = 
|dom2               =

|stat_godina1       = [[1921.]]
|stat_površina1     = 140446
|stat_pop1          = 13607385
|stat_godina2       = [[1938.]]
|stat_površina2     = 140800
|stat_pop2          = 14800000 
|stat_godina3       = [[1939.]]
|stat_površina3     = 99348
|stat_pop3          = 10400000 
|stat_godina4       = [[1992.]]
|stat_površina4     = 127900
|stat_pop4          = 15600000 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 42
|vremenska_zona     =
|internet           = [[.cs]]

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Čehoslovačka''', ili '''Češko-Slovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'', ''Česko-Slovensko''), je bivša država u [[centralna Evropa|centralnoj Evropi]] koja je egzistirala od [[1918]]. do [[1992]]. 1. januara [[1993]]. je miroljubivo podeljena na [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]], čin koji je više poznat kao Baršunast razvod, po analogiji sa Baršunastom revolucijom.

== Osnovne karakteristike ==

'''Državna uređenja''':
* 1918-1968. (osim 1938-1945): centralizovana država; 
* 1969-1992. [[federalna republika]] sastavljena od Češke Socijalističke Republike (1990-1992: Češka Republika) i ''Slovačke Socijalističke Republike'' (1990-1992: Slovačka Republika); 
* 1918-1939. i 1945-1948. i 1990-1992: [[demokratska republika]] 
* 1939 &amp;ndash; 1945: podeljena na [[Protektorat Bohemije i Moravske]] i Slovačku
* 1948-1989: komunistička država sa centralizovanom ekonomijom

'''Susedi''': [[Nemačka]] (1945-1990: [[Zapadna Nemačka]] i [[Istočna Nemačka]]), [[Poljska]], [[Sovjetski Savez]] (od 1992: [[Ukrajina]]), [[Rumunija]] (do 1939), [[Mađarska]] i [[Austrija]]

'''Topografija''': uglavnom neravnomerna područja. Zapadni delovi pripadaju centralnoevropskim visoravnima. U istočni region zalaze severni delovi [[Karpati|Karpata]] i dunavski basen.

'''Klima''': dominira kontinentalna klima gde temperatura varira od umerene temperature na granici sa Zapadnom Evropom na zapadu, do oštre na istoku na granici sa Sovjetskim Savezom.

== Zvanična imena ==

* 1918-1920: '''Češko-Slovačka Republika''' i '''Republika Čehoslovačka''' (skraćeno '''RČS''');
* 1920-1938. i 1945-1960. '''Čehoslovačka Republika''' (ČSR) ili Čehoslovačka
* 1938-1939: '''Češko-Slovačka Republika'''
* 1960-1990: '''Čehoslovačka Socijalistička Republika''' (ČSSR)
* 1990-1992: '''Češka i Slovačka Federativna Republika''' (ČSFR)

== Grb ==

:1920-1945: [https://web.archive.org/web/20010809055206/http://193.85.166.213/historie/znaky/cs18znm.gif] mali grb, [https://web.archive.org/web/20010809055916/http://193.85.166.213/historie/znaky/cs18zns.gif] srednji grb, [https://web.archive.org/web/20010809060222/http://193.85.166.213/historie/znaky/cs18znv.gif] veliki grb
:1945-1960: [https://web.archive.org/web/20010809055206/http://193.85.166.213/historie/znaky/cs18znm.gif]
:1960-1990: [https://web.archive.org/web/20011223202114/http://193.85.166.213/historie/znaky/cs60znm.gif]
:1990-1992: [https://web.archive.org/web/20040804002857/http://193.85.166.213/historie/znaky/cs90zn.gif]

== Historija ==

''Glavni članak'': [[Istorija Čehoslovačke]]

Čehoslovačka je nastala u oktobru 1918. kao jedna od sukcesora Austro-Ugarske posle [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]]. Bila je sastavljena od današnjih teritorija Češke Republike, Slovačke i (do 1939.) Karpatske Ukrajine (Rutenije). Njena teritorija je bio najindustralizovaniji deo Austro-Ugarske, bila je najdemokratskija republika tokom perioda pre Drugog svetskog rata, ali su je karakterisali etnički problemi. Ti problemi su uzrok nezadovoljstva druge i treće po brojnosti etničkih grupa u Čehoslovačkoj - Nemaca i Slovaka, zbog dominacije Čeha, koji su bili najbrojniji.
[[Datoteka:Czechoslovakia1920-38.jpg|400px|left|thumb|Čehoslovačka 1920-1938]]

Čehoslovačka je postala [[Hitler]]ova meta. Posle Minhenskog sporazuma 1938, Hitlerove trupe izvršile su invaziju na Bohemiju i Moravsku. Mađarskoj su pripojene južna Slovačka, a Slovačka i Rutenija su dobile autonomiju za neko vreme. Konačno, Čehoslovačka je prestala da postoji u martu 1939, kada je Hitler okupirao celu Češku, a ostatak Slovačke je primoran da proglasi nezavisnost.

Posle Drugog svetskog rata, predratna Čehoslovačka je rekonstituisana, dok je Rutenija (koja je bila njen deo) odcepljena od države i pripojena Sovjetskom Savezu. Tri godine kasnije (1948-1989), Komunistička partija Čehoslovačke je došla na vlast i država se našla pod uticajem Sovjetskog saveza. U kasnim '60. godinama, u vreme [[Praško proleće|Praškog proleća]], pokušano je da se komunistički sistem promeni u demokratski. [[SSSR]] je strahovao da bi Prag stoga mogao prijeći u kapitalizam, te je pokrenuo [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invaziju na zemlju 1968.]] kojom je suzbio sve reforme. Religija je bila zabranjena, a [[ateizam]] je postao zvanična glavna misao. 1969. Čehoslovačka je pretvorena u federaciju Čeških zemalja i Slovačke.

1989. godine država je ponovo postala demokratska posle Plišane revolucije, 1992. savezni parlament je odlučio da se država podeli u Češku i Slovačku 1. januara 1993.

== Geografija ==
=== Topografija ===
Uglavnom neravnomjerna područja. Zapadni djelovi pripadaju centralnoevropskim visoravnima. U istočni region zalaze sjeverni djelovi Karpata i Dunavski bazen.

Države s kojima je graničila su: [[Njemačka]] (1945-1990: Zapadna Njemačka i Istočna Njemačka), [[Poljska]], [[Sovjetski Savez]] (od [[1992]]. [[Ukrajina]]), [[Rumunija]] (do 1939.), [[Mađarska]] i Austrija.

=== Klima ===
Dominira kontinentalna klima gdje temperatura varira od umjerene temperature na granici sa Zapadnom Europom na zapadu, do oštre na istoku na granici sa Sovjetskim Savezom.

== Predsednici države i vlade ==

* [[Lista predsednika Čehoslovačke]]
* [[Lista premijera Čeholovačke]]
* videti takođe članak: [[Komunistička partija Čehoslovačke]] - lideri

== Međunarodni sporazumi i članstva ==

Posle Drugog svetskog rata, aktivno je učestvovala u Mešovitom Veću ekonomske asistencije (Komekon), Varšavskom paktu, Ujedinjenim nacijama i njihovim agencijama, kao i u Pokretu nesvrstanih; jedna od članica OEBS-a.

== Stanovništvo i etničke grupe ==
[[Datoteka:Czechoslovakia.png|thumb|300px|Čehoslovačka posle 1969.godine]]
=== Sastav ===
Prema popisu iz 1991. godine Čehoslovačka je brojala 15.600.000 stanovnika. Etnički sastav stanovništva bio je sljedeći: Česi 54,1%, Slovaci 31%, Moravci 8,7%, Mađari 3,8%, Romi(Cigani) 0,7%

=== Religija ===

1991: Katolici: 46.4%, Evangelisti: 5.3%, Ateisti: 29.5%, neizjašnjenih: 16.7%.
u pogledu religije su postojale razlike između dve konstitutivne republike .

== Zdravstvo i socijalna zaštita ==

Posle Drugog svetskog rata zdravstvena zaštita je je svim građanima bila dostupna, '60. i '70. godina radilo se na poboljšanju zdravstva u ruralnim sredinama.

== Politika ==

Posle Drugog svetskog rata, monopol nad politikom je držala Komunistička partija Čehoslovačke. Gustav Husak (Gustáv Husák), je postao prvi sekretar KPČ 1969. (kasnije je funkcija preimenovana u generalnog sekretara), a predsednik Čehoslovačke je postao 1975. Ostale političke organizacije su bile podređene KPČ. Sve političke partije, grupe i organizacije su grupisane pod kišobranom Nacionalnog fronta Čehoslovačke Socijalističke Republike. Nad pobornicima ljudskih prava i religije su vršene represije.
== Vlada ==

== Društvo i društvene grupe ==

== Obrazovanje ==

Besplatno osnovno obrazovanje. Veliki broj građana bio je pismen.

== Energetski resuri ==

Posle Drugog svetskog rata energetski potencijali države su bilo mali. Iz Sovjetskog Saveza je uvožena nafta, a u državi je funkcionisala proizvodnja mrkog uglja i električna energija na hidro pogon.

== Ekonomija ==

Posle II sv. rata, ekonomija je centralizovana po ugledu na ekonomiju Sovjetskog Saveza. Teška metalurgija koja je zavisila od uvoza gvožđa.

== Sport ==

Čehoslovački fudbalski tim je bio vrlo jak na svetskoj sceni, sa 8 učešća na Svetskom prvenstvu, završivši kao drugi na Svetskim prvenstvima 1934. i 1962. Tim je takođe osvojio i Evropsko prvenstvo 1976.

Čehoslovačka je imala vrlo jak hokejaški tim, koji je osvojio mnoštvo medalja na svetskim šampionatima i olimpijskim igrama.

Poznati teniseri Ivan Lendl i Martina Navratilova su rođeni u Čehoslovačkoj.

== Kultura ==
Pogledajte: 
* [[Češka Republika]], [[Slovačka]]
* [[Lista poznatih Čeha]], [[Lista poznatih Slovaka]]

[[Kategorija:Čehoslovačka| ]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Historija Češke po periodima]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]]
[[Kategorija:Prestanci 1992.]]</text>
      <sha1>rrg8371evpcauqyrw7s1v6iwbali0y0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savezna Republika Jugoslavija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8101</id>
    <revision>
      <id>42482717</id>
      <parentid>42458084</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:16:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]]; +[[Kategorija:Prestanci 2003.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4442" sha1="hhy2hoy2au1sryg2oaragst6b2ttf4m" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Savezna Republika Jugoslavija
|hr_ime=Savezna Republika Jugoslavija
|izvorno_ime =Савезна Република Југославија
|genitiv = Savezne Republike Jugoslavije
|kontinent = Europa
|status= Federacija 
|regija = Balkan
|era=nakon Hladnog rata
|događaj_kraj=[[Konstitucionalna povelja Srbije i Crne Gore|Rekonstituriana]]
|godina_start = 1992.
|godina_kraj = 2003.
|datum_kraj=[[4. veljače]] [[2003]].
|datum_start=[[28. travnja]] [[1992]].
|datum_prije=[[27. travnja]] [[1992]].
|događaj1=[[UN|Članstvo u UN-u]]
|događaj_prije=Ustav
|datum_događaj1=[[1. studenog]] [[2000]].
|p1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
|flag_p1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg
|s1 = Srbija i Crna Gora
|flag_s1= Flag of Serbia and Montenegro; Flag of Yugoslavia (1992–2003).svg
|zastava = Flag of FR Yugoslavia.svg
|zastava_i = Zastava Savezne Republike Jugoslavije
|grb_i = Grb Srbije i Crne Gore
|grb = Coat of arms of Serbia and Montenegro.svg
|mapa = Europe location SCG.png
|jezik = [[srpski]]
|glavni_grad = [[Beograd]]
|vlada_tip = Republika
|titula_vođa = [[Predsjednik Jugoslavije|Predsjednik]] 
|vođa1 = [[Dobrica Ćosić]]
|godina_vođa1=1992. - 1993.
|vođa2 = Zoran Lilić
|godina_vođa2= 1993. - 1997.
|vođa3 = Slobodan Milošević
|godina_vođa3= 1997. - 2000.
|vođa4 = Vojislav Koštunica
|godina_vođa4= 2000. - 2003.
|titula_zamjenik = [[Premijer Jugoslavije|Premijer]]
|zamjenik1 =[[Milan Panić]]
|godina_zamjenik1 = 1992. - 1993.
|zamjenik2 = [[Radoje Kontić]]
|godina_zamjenik2 = 1993. - 1998. 
|zamjenik3 = [[Momir Bulatović]]
|godina_zamjenik3 = 1998. - 2000.
|zamjenik4 = [[Zoran Žižić]]
|godina_zamjenik4 = 2000. - 2001.
|zamjenik5 = [[Dragiša Pešić]]
|godina_zamjenik5 = 2001. - 2003.
|stat_površina1 = 102350
|stat_pop1 = 10832545
|stat_godina1 = 2002.
|vremenska_zona = +1
|broj = 381
|valuta = [[jugoslavenski dinar]], [[Euro]]
|himna = ''[[Hej Slaveni|Hej Sloveni]]''
|danas={{flag|Crna Gora}}&lt;br&gt;{{flag|Srbija}}}}
'''Savezna Republika Jugoslavija''' (skraćeno '''SR Jugoslavija''' ili '''SRJ''') je bila država koja je stvorena 27. aprila, 1992, odlukom Saveznog veća SFRJ, kao zajednička država [[Republika Srbija (1992—2006)|Republike Srbije]] i [[Republika Crna Gora (1992—2006)|Republike Crne Gore]].

14. marta, 2002, zvaničnici SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore, uz prisustvo Visokog predstavnika Evropske unije, potpisali su Polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, kojima je predviđeno da SRJ ubuduće nosi naziv [[Srbija i Crna Gora]] (SCG). 2006. godine [[Crna Gora]] je proglasila [[nezavisnost]] posle [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|uspešnog referenduma]] o razdvajanju od [[Srbija|Srbije]].
Srbija je tada postala pravni naslednik SRJ odnosno SCG.

== Institucije SR Jugoslavije ==
=== SR Jugoslavija ===
'''Vlast na nivou SR Jugoslaviji se deli na :'''
* Upravna i Izvršna , koju čine [[Predsednik SRJ]] i [[Vlada SRJ]]
* Ustavni sud SRJ
* Zakonodavna i Ustavotvorna ,jeste [[Skupština SRJ]], koju čine dva doma:
- veće Naroda,
- veće Republika,
* Sudska vlast, koju čine sudovi :
- Vrhovni sud SRJ

- Vrhovni vojni sud SRJ

=== Republike članice ===
==== REPUBLIKA SRBIJA ====
'''Vlast na nivou Republike Srbije se deli na :'''
* Upravna i Izvršna vlast , koju čine [[Predsednik Republike Srbije]] i [[Vlada Republike Srbije]],
* Zakonodavna i Ustavotvorna vlast ,je [[Narodna skupština Srbije]],
* Sudska vlast čine sudovi :
- Vrhovni sud Srbije,

- Sudovi ( Opštinski i Okružni )

- Javno Tužilaštvo,

- Javno Pravobranilaštvo i Advokatura

'''Vlast na nivou Autonomnih pokrajina unutar Srbije se deli na :'''
* Upravnu i Izvršnu vlast, je Izvršno veće AP,
* Nivo vlasti koji donosi Statut AP i ostale akte jeste Skupština AP.
 
=== CRNA GORA ===
'''Vlast na nivou Republike Crne Gore se deli na :'''
* Upravna i Izvršna vlast, koju čine [[Predsednik Republike Crne Gore]] i [[Vlada Republike Crne Gore]],
* Zakonodavna i Ustavotvorna vlast, je [[Skupština Crne Gore]],
* Sudska vlast čine sudovi :
- Vrhovni sud Crne Gore,

- Sudovi ( Opštinski i Okružni )
- Javno Tužilaštvo,
- Javno Pravobranilaštvo i Advokatura

[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Srbija]]
[[Kategorija:Crna Gora]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]]
[[Kategorija:Prestanci 2003.]]</text>
      <sha1>hhy2hoy2au1sryg2oaragst6b2ttf4m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Užice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12405</id>
    <revision>
      <id>42482621</id>
      <parentid>42482611</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T12:05:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>dopuna sekcije Turizam</comment>
      <origin>42482621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15987" sha1="rrfn7ck8ti79jp8837u1ps2zhicchv9" xml:space="preserve">{{Grad u Srbiji
 | naziv = Užice
 | ime genitiv=Užica
 | slika = Uzice_Serbia.jpg
 | opis_slike = Panorama Užica
 | grb =Coat_of_arms_of_Užice.jpg
 | opis_grba = grb Užica
 | gradska_zastava = 
 | opis_zastave = Zastava Užica
 | stara_imena = Capedunum ([[Antički Rim|rimski]])
 | površina = 
 | stanovništvo = 55025 
 | aglomeracija = 83022
 | gustina = 
 | nadm_visina = 411
 | prvi pomen = [[9. 10.|09. 10.]][[1329]]
 | dan_grada = 9. oktobar
 | slava=
 | pobratimi=[[Veles (Makedonija)|Veles]] {{MAK}}&lt;br /&gt;[[Kockarnica|Kasino]] {{ITA}}&lt;br /&gt;[[Kursk]] {{RUS}}&lt;br /&gt;[[Ljutomer]] {{SLO}}
 | pokrajina = [[Centralna Srbija]]
 | okrug = [[Zlatiborski okrug]]
 | gšir = 43.8558
 | gduž = 19.8411
 | registarska_oznaka = UE
 | pozivni_broj = 031
 | poštanski_kod = 31000, 31102,31103,31104,31105,&lt;br /&gt;31106,31107,31108,31109 
 | adresa = Dimitrija Tucovića 52
 | telefon = 590-190
 | faks = 513-499
 | veb-strana = [http://www.uzice.rs www.uzice.rs]
 | elektronska_pošta = uprava@opstinauzice.org.yu 
 | gradonačelnik = Jelena Raković Radivojević
 | stranka = 
 | stranke=
 | formirana vlast=[[22. 7.|22. 07.]][[2008]].
 | izbori=[[11. 5.|11. 05.]][[2008]].
}}
:''Za tvrđavu u Užicu, pogledajte članak [[Užički Grad]].''
'''Užice''', grad u  u [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborskom okrugu]], u Republici Srbiji. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002]]. u njemu je živelo 54.717 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991]]. bilo ih je 53.607).

Leži na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]]. Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad Užgorod. [[Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu|left|thumb|200px]]
	
Užice je središte [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]]. Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
=== Stari i srednji vek ===
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
Prvi stanovnici Užica i okoline bili su [[Iliri]], odnosno njihova plemena Partini i Autarijati. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463]]. godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena 1900.

=== Užička Republika ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike (od [[24. 9.]] do [[29. 11.]]), industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu.

Muzej ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u Titovo Užice, zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]). Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg je Užice dobilo veliku finansijsku pomoć od države i velika ulaganja u infrastrukturu i lokalnu industriju. Tokom narednih decenija, Užice je preraslo u jedan od većih i razvijenijih gradova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sve do njenog [[Raspad SFRJ|raspada]]. Posle raspada, [[1992]]. godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
U naselju Užice živi 43126 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,4 godina (36,7 kod muškaraca i 38,0 kod žena). U naselju ima 17836 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,06.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
&lt;/gallery&gt;

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.sopot.org.rs Opština Sopot]
* [http://www.beograd.rs Zvanična strana Beograda]

== Reference ==
{{reflist}}

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
{{commonscat|Užice}}
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]


{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>rrfn7ck8ti79jp8837u1ps2zhicchv9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482622</id>
      <parentid>42482621</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T12:09:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Turizam */</comment>
      <origin>42482622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16120" sha1="jx598k7tlw2meuvbe7jg9ibvgke58bv" xml:space="preserve">{{Grad u Srbiji
 | naziv = Užice
 | ime genitiv=Užica
 | slika = Uzice_Serbia.jpg
 | opis_slike = Panorama Užica
 | grb =Coat_of_arms_of_Užice.jpg
 | opis_grba = grb Užica
 | gradska_zastava = 
 | opis_zastave = Zastava Užica
 | stara_imena = Capedunum ([[Antički Rim|rimski]])
 | površina = 
 | stanovništvo = 55025 
 | aglomeracija = 83022
 | gustina = 
 | nadm_visina = 411
 | prvi pomen = [[9. 10.|09. 10.]][[1329]]
 | dan_grada = 9. oktobar
 | slava=
 | pobratimi=[[Veles (Makedonija)|Veles]] {{MAK}}&lt;br /&gt;[[Kockarnica|Kasino]] {{ITA}}&lt;br /&gt;[[Kursk]] {{RUS}}&lt;br /&gt;[[Ljutomer]] {{SLO}}
 | pokrajina = [[Centralna Srbija]]
 | okrug = [[Zlatiborski okrug]]
 | gšir = 43.8558
 | gduž = 19.8411
 | registarska_oznaka = UE
 | pozivni_broj = 031
 | poštanski_kod = 31000, 31102,31103,31104,31105,&lt;br /&gt;31106,31107,31108,31109 
 | adresa = Dimitrija Tucovića 52
 | telefon = 590-190
 | faks = 513-499
 | veb-strana = [http://www.uzice.rs www.uzice.rs]
 | elektronska_pošta = uprava@opstinauzice.org.yu 
 | gradonačelnik = Jelena Raković Radivojević
 | stranka = 
 | stranke=
 | formirana vlast=[[22. 7.|22. 07.]][[2008]].
 | izbori=[[11. 5.|11. 05.]][[2008]].
}}
:''Za tvrđavu u Užicu, pogledajte članak [[Užički Grad]].''
'''Užice''', grad u  u [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborskom okrugu]], u Republici Srbiji. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002]]. u njemu je živelo 54.717 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991]]. bilo ih je 53.607).

Leži na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]]. Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad Užgorod. [[Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu|left|thumb|200px]]
	
Užice je središte [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]]. Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
=== Stari i srednji vek ===
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
Prvi stanovnici Užica i okoline bili su [[Iliri]], odnosno njihova plemena Partini i Autarijati. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463]]. godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena 1900.

=== Užička Republika ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike (od [[24. 9.]] do [[29. 11.]]), industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu.

Muzej ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u Titovo Užice, zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]). Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg je Užice dobilo veliku finansijsku pomoć od države i velika ulaganja u infrastrukturu i lokalnu industriju. Tokom narednih decenija, Užice je preraslo u jedan od većih i razvijenijih gradova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sve do njenog [[Raspad SFRJ|raspada]]. Posle raspada, [[1992]]. godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
U naselju Užice živi 43126 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,4 godina (36,7 kod muškaraca i 38,0 kod žena). U naselju ima 17836 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,06.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
&lt;/gallery&gt;

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.sopot.org.rs Opština Sopot]
* [http://www.beograd.rs Zvanična strana Beograda]

== Reference ==
{{reflist}}

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
{{commonscat|Užice}}
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]


{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>jx598k7tlw2meuvbe7jg9ibvgke58bv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482623</id>
      <parentid>42482622</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T12:10:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16099" sha1="3wbxm4d2ht58lng9dlonqttwyokixxl" xml:space="preserve">{{Grad u Srbiji
 | naziv = Užice
 | ime genitiv=Užica
 | slika = Uzice_Serbia.jpg
 | opis_slike = Panorama Užica
 | grb =Coat_of_arms_of_Užice.jpg
 | opis_grba = grb Užica
 | gradska_zastava = 
 | opis_zastave = Zastava Užica
 | stara_imena = Capedunum ([[Antički Rim|rimski]])
 | površina = 
 | stanovništvo = 55025 
 | aglomeracija = 83022
 | gustina = 
 | nadm_visina = 411
 | prvi pomen = [[9. 10.|09. 10.]][[1329]]
 | dan_grada = 9. oktobar
 | slava=
 | pobratimi=[[Veles (Makedonija)|Veles]] {{MAK}}&lt;br /&gt;[[Kockarnica|Kasino]] {{ITA}}&lt;br /&gt;[[Kursk]] {{RUS}}&lt;br /&gt;[[Ljutomer]] {{SLO}}
 | pokrajina = [[Centralna Srbija]]
 | okrug = [[Zlatiborski okrug]]
 | gšir = 43.8558
 | gduž = 19.8411
 | registarska_oznaka = UE
 | pozivni_broj = 031
 | poštanski_kod = 31000, 31102,31103,31104,31105,&lt;br /&gt;31106,31107,31108,31109 
 | adresa = Dimitrija Tucovića 52
 | telefon = 590-190
 | faks = 513-499
 | veb-strana = [http://www.uzice.rs www.uzice.rs]
 | elektronska_pošta = uprava@opstinauzice.org.yu 
 | gradonačelnik = Jelena Raković Radivojević
 | stranka = 
 | stranke=
 | formirana vlast=[[22. 7.|22. 07.]][[2008]].
 | izbori=[[11. 5.|11. 05.]][[2008]].
}}
:''Za tvrđavu u Užicu, pogledajte članak [[Užički Grad]].''
'''Užice''', grad u  u [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborskom okrugu]], u Republici Srbiji. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002]]. u njemu je živelo 54.717 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991]]. bilo ih je 53.607).

Leži na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]]. Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad Užgorod.
	
Užice je središte [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]]. Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
=== Stari i srednji vek ===
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
Prvi stanovnici Užica i okoline bili su [[Iliri]], odnosno njihova plemena Partini i Autarijati. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463]]. godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena 1900.

=== Užička Republika ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike (od [[24. 9.]] do [[29. 11.]]), industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu.

Muzej ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u Titovo Užice, zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]). Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg je Užice dobilo veliku finansijsku pomoć od države i velika ulaganja u infrastrukturu i lokalnu industriju. Tokom narednih decenija, Užice je preraslo u jedan od većih i razvijenijih gradova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sve do njenog [[Raspad SFRJ|raspada]]. Posle raspada, [[1992]]. godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
U naselju Užice živi 43126 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,4 godina (36,7 kod muškaraca i 38,0 kod žena). U naselju ima 17836 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,06.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.sopot.org.rs Opština Sopot]
* [http://www.beograd.rs Zvanična strana Beograda]

== Reference ==
{{reflist}}

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
{{commonscat|Užice}}
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]


{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>3wbxm4d2ht58lng9dlonqttwyokixxl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482624</id>
      <parentid>42482623</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T12:13:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>podnožje</comment>
      <origin>42482624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15989" sha1="qjp9uj5vrvx1pch9fvwcbybnv3ycpx1" xml:space="preserve">{{Grad u Srbiji
 | naziv = Užice
 | ime genitiv=Užica
 | slika = Uzice_Serbia.jpg
 | opis_slike = Panorama Užica
 | grb =Coat_of_arms_of_Užice.jpg
 | opis_grba = grb Užica
 | gradska_zastava = 
 | opis_zastave = Zastava Užica
 | stara_imena = Capedunum ([[Antički Rim|rimski]])
 | površina = 
 | stanovništvo = 55025 
 | aglomeracija = 83022
 | gustina = 
 | nadm_visina = 411
 | prvi pomen = [[9. 10.|09. 10.]][[1329]]
 | dan_grada = 9. oktobar
 | slava=
 | pobratimi=[[Veles (Makedonija)|Veles]] {{MAK}}&lt;br /&gt;[[Kockarnica|Kasino]] {{ITA}}&lt;br /&gt;[[Kursk]] {{RUS}}&lt;br /&gt;[[Ljutomer]] {{SLO}}
 | pokrajina = [[Centralna Srbija]]
 | okrug = [[Zlatiborski okrug]]
 | gšir = 43.8558
 | gduž = 19.8411
 | registarska_oznaka = UE
 | pozivni_broj = 031
 | poštanski_kod = 31000, 31102,31103,31104,31105,&lt;br /&gt;31106,31107,31108,31109 
 | adresa = Dimitrija Tucovića 52
 | telefon = 590-190
 | faks = 513-499
 | veb-strana = [http://www.uzice.rs www.uzice.rs]
 | elektronska_pošta = uprava@opstinauzice.org.yu 
 | gradonačelnik = Jelena Raković Radivojević
 | stranka = 
 | stranke=
 | formirana vlast=[[22. 7.|22. 07.]][[2008]].
 | izbori=[[11. 5.|11. 05.]][[2008]].
}}
:''Za tvrđavu u Užicu, pogledajte članak [[Užički Grad]].''
'''Užice''', grad u  u [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborskom okrugu]], u Republici Srbiji. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002]]. u njemu je živelo 54.717 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991]]. bilo ih je 53.607).

Leži na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]]. Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad Užgorod.
	
Užice je središte [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]]. Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
=== Stari i srednji vek ===
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
Prvi stanovnici Užica i okoline bili su [[Iliri]], odnosno njihova plemena Partini i Autarijati. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463]]. godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena 1900.

=== Užička Republika ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike (od [[24. 9.]] do [[29. 11.]]), industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu.

Muzej ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u Titovo Užice, zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]). Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg je Užice dobilo veliku finansijsku pomoć od države i velika ulaganja u infrastrukturu i lokalnu industriju. Tokom narednih decenija, Užice je preraslo u jedan od većih i razvijenijih gradova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sve do njenog [[Raspad SFRJ|raspada]]. Posle raspada, [[1992]]. godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
U naselju Užice živi 43126 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,4 godina (36,7 kod muškaraca i 38,0 kod žena). U naselju ima 17836 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,06.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>qjp9uj5vrvx1pch9fvwcbybnv3ycpx1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482625</id>
      <parentid>42482624</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T12:17:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povezano */</comment>
      <origin>42482625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16090" sha1="l3gmbsvaragwrs09kxzlancudgkarej" xml:space="preserve">{{Grad u Srbiji
 | naziv = Užice
 | ime genitiv=Užica
 | slika = Uzice_Serbia.jpg
 | opis_slike = Panorama Užica
 | grb =Coat_of_arms_of_Užice.jpg
 | opis_grba = grb Užica
 | gradska_zastava = 
 | opis_zastave = Zastava Užica
 | stara_imena = Capedunum ([[Antički Rim|rimski]])
 | površina = 
 | stanovništvo = 55025 
 | aglomeracija = 83022
 | gustina = 
 | nadm_visina = 411
 | prvi pomen = [[9. 10.|09. 10.]][[1329]]
 | dan_grada = 9. oktobar
 | slava=
 | pobratimi=[[Veles (Makedonija)|Veles]] {{MAK}}&lt;br /&gt;[[Kockarnica|Kasino]] {{ITA}}&lt;br /&gt;[[Kursk]] {{RUS}}&lt;br /&gt;[[Ljutomer]] {{SLO}}
 | pokrajina = [[Centralna Srbija]]
 | okrug = [[Zlatiborski okrug]]
 | gšir = 43.8558
 | gduž = 19.8411
 | registarska_oznaka = UE
 | pozivni_broj = 031
 | poštanski_kod = 31000, 31102,31103,31104,31105,&lt;br /&gt;31106,31107,31108,31109 
 | adresa = Dimitrija Tucovića 52
 | telefon = 590-190
 | faks = 513-499
 | veb-strana = [http://www.uzice.rs www.uzice.rs]
 | elektronska_pošta = uprava@opstinauzice.org.yu 
 | gradonačelnik = Jelena Raković Radivojević
 | stranka = 
 | stranke=
 | formirana vlast=[[22. 7.|22. 07.]][[2008]].
 | izbori=[[11. 5.|11. 05.]][[2008]].
}}
:''Za tvrđavu u Užicu, pogledajte članak [[Užički Grad]].''
'''Užice''', grad u  u [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborskom okrugu]], u Republici Srbiji. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002]]. u njemu je živelo 54.717 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991]]. bilo ih je 53.607).

Leži na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]]. Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad Užgorod.
	
Užice je središte [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]]. Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
=== Stari i srednji vek ===
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
Prvi stanovnici Užica i okoline bili su [[Iliri]], odnosno njihova plemena Partini i Autarijati. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463]]. godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena 1900.

=== Užička Republika ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike (od [[24. 9.]] do [[29. 11.]]), industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu.

Muzej ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u Titovo Užice, zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]). Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg je Užice dobilo veliku finansijsku pomoć od države i velika ulaganja u infrastrukturu i lokalnu industriju. Tokom narednih decenija, Užice je preraslo u jedan od većih i razvijenijih gradova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sve do njenog [[Raspad SFRJ|raspada]]. Posle raspada, [[1992]]. godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
U naselju Užice živi 43126 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,4 godina (36,7 kod muškaraca i 38,0 kod žena). U naselju ima 17836 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,06.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>l3gmbsvaragwrs09kxzlancudgkarej</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482626</id>
      <parentid>42482625</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T12:21:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Demografija */</comment>
      <origin>42482626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15891" sha1="fcl4zj4a39ms7w5kic3rwx6gsk60v0j" xml:space="preserve">{{Grad u Srbiji
 | naziv = Užice
 | ime genitiv=Užica
 | slika = Uzice_Serbia.jpg
 | opis_slike = Panorama Užica
 | grb =Coat_of_arms_of_Užice.jpg
 | opis_grba = grb Užica
 | gradska_zastava = 
 | opis_zastave = Zastava Užica
 | stara_imena = Capedunum ([[Antički Rim|rimski]])
 | površina = 
 | stanovništvo = 55025 
 | aglomeracija = 83022
 | gustina = 
 | nadm_visina = 411
 | prvi pomen = [[9. 10.|09. 10.]][[1329]]
 | dan_grada = 9. oktobar
 | slava=
 | pobratimi=[[Veles (Makedonija)|Veles]] {{MAK}}&lt;br /&gt;[[Kockarnica|Kasino]] {{ITA}}&lt;br /&gt;[[Kursk]] {{RUS}}&lt;br /&gt;[[Ljutomer]] {{SLO}}
 | pokrajina = [[Centralna Srbija]]
 | okrug = [[Zlatiborski okrug]]
 | gšir = 43.8558
 | gduž = 19.8411
 | registarska_oznaka = UE
 | pozivni_broj = 031
 | poštanski_kod = 31000, 31102,31103,31104,31105,&lt;br /&gt;31106,31107,31108,31109 
 | adresa = Dimitrija Tucovića 52
 | telefon = 590-190
 | faks = 513-499
 | veb-strana = [http://www.uzice.rs www.uzice.rs]
 | elektronska_pošta = uprava@opstinauzice.org.yu 
 | gradonačelnik = Jelena Raković Radivojević
 | stranka = 
 | stranke=
 | formirana vlast=[[22. 7.|22. 07.]][[2008]].
 | izbori=[[11. 5.|11. 05.]][[2008]].
}}
:''Za tvrđavu u Užicu, pogledajte članak [[Užički Grad]].''
'''Užice''', grad u  u [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborskom okrugu]], u Republici Srbiji. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002]]. u njemu je živelo 54.717 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991]]. bilo ih je 53.607).

Leži na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]]. Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad Užgorod.
	
Užice je središte [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]]. Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
=== Stari i srednji vek ===
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
Prvi stanovnici Užica i okoline bili su [[Iliri]], odnosno njihova plemena Partini i Autarijati. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463]]. godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena 1900.

=== Užička Republika ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike (od [[24. 9.]] do [[29. 11.]]), industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu.

Muzej ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u Titovo Užice, zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]). Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg je Užice dobilo veliku finansijsku pomoć od države i velika ulaganja u infrastrukturu i lokalnu industriju. Tokom narednih decenija, Užice je preraslo u jedan od većih i razvijenijih gradova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sve do njenog [[Raspad SFRJ|raspada]]. Posle raspada, [[1992]]. godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika. Prema popisu iz 2022. godine, sam grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>fcl4zj4a39ms7w5kic3rwx6gsk60v0j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482627</id>
      <parentid>42482626</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T12:21:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Demografija */</comment>
      <origin>42482627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15864" sha1="k45ygv9u4ehfsrnxjpfsxzd6f376l7o" xml:space="preserve">{{Grad u Srbiji
 | naziv = Užice
 | ime genitiv=Užica
 | slika = Uzice_Serbia.jpg
 | opis_slike = Panorama Užica
 | grb =Coat_of_arms_of_Užice.jpg
 | opis_grba = grb Užica
 | gradska_zastava = 
 | opis_zastave = Zastava Užica
 | stara_imena = Capedunum ([[Antički Rim|rimski]])
 | površina = 
 | stanovništvo = 55025 
 | aglomeracija = 83022
 | gustina = 
 | nadm_visina = 411
 | prvi pomen = [[9. 10.|09. 10.]][[1329]]
 | dan_grada = 9. oktobar
 | slava=
 | pobratimi=[[Veles (Makedonija)|Veles]] {{MAK}}&lt;br /&gt;[[Kockarnica|Kasino]] {{ITA}}&lt;br /&gt;[[Kursk]] {{RUS}}&lt;br /&gt;[[Ljutomer]] {{SLO}}
 | pokrajina = [[Centralna Srbija]]
 | okrug = [[Zlatiborski okrug]]
 | gšir = 43.8558
 | gduž = 19.8411
 | registarska_oznaka = UE
 | pozivni_broj = 031
 | poštanski_kod = 31000, 31102,31103,31104,31105,&lt;br /&gt;31106,31107,31108,31109 
 | adresa = Dimitrija Tucovića 52
 | telefon = 590-190
 | faks = 513-499
 | veb-strana = [http://www.uzice.rs www.uzice.rs]
 | elektronska_pošta = uprava@opstinauzice.org.yu 
 | gradonačelnik = Jelena Raković Radivojević
 | stranka = 
 | stranke=
 | formirana vlast=[[22. 7.|22. 07.]][[2008]].
 | izbori=[[11. 5.|11. 05.]][[2008]].
}}
:''Za tvrđavu u Užicu, pogledajte članak [[Užički Grad]].''
'''Užice''', grad u  u [[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborskom okrugu]], u Republici Srbiji. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002]]. u njemu je živelo 54.717 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991]]. bilo ih je 53.607).

Leži na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]]. Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad Užgorod.
	
Užice je središte [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]]. Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
=== Stari i srednji vek ===
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
Prvi stanovnici Užica i okoline bili su [[Iliri]], odnosno njihova plemena Partini i Autarijati. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463]]. godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena 1900.

=== Užička Republika ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike (od [[24. 9.]] do [[29. 11.]]), industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu.

Muzej ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u Titovo Užice, zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]). Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg je Užice dobilo veliku finansijsku pomoć od države i velika ulaganja u infrastrukturu i lokalnu industriju. Tokom narednih decenija, Užice je preraslo u jedan od većih i razvijenijih gradova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sve do njenog [[Raspad SFRJ|raspada]]. Posle raspada, [[1992]]. godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>k45ygv9u4ehfsrnxjpfsxzd6f376l7o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482628</id>
      <parentid>42482627</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T12:27:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15888" sha1="bdzfdl0mud1sndqme4eajkuge8l1o0u" xml:space="preserve">{{Grad u Srbiji
 | naziv = Užice
 | ime genitiv=Užica
 | slika = Uzice_Serbia.jpg
 | opis_slike = Panorama Užica
 | grb =Coat_of_arms_of_Užice.jpg
 | opis_grba = grb Užica
 | gradska_zastava = 
 | opis_zastave = Zastava Užica
 | stara_imena = Capedunum ([[Antički Rim|rimski]])
 | površina = 
 | stanovništvo = 55025 
 | aglomeracija = 83022
 | gustina = 
 | nadm_visina = 411
 | prvi pomen = [[9. 10.|09. 10.]][[1329]]
 | dan_grada = 9. oktobar
 | slava=
 | pobratimi=[[Veles (Makedonija)|Veles]] {{MAK}}&lt;br /&gt;[[Kockarnica|Kasino]] {{ITA}}&lt;br /&gt;[[Kursk]] {{RUS}}&lt;br /&gt;[[Ljutomer]] {{SLO}}
 | pokrajina = [[Centralna Srbija]]
 | okrug = [[Zlatiborski okrug]]
 | gšir = 43.8558
 | gduž = 19.8411
 | registarska_oznaka = UE
 | pozivni_broj = 031
 | poštanski_kod = 31000, 31102,31103,31104,31105,&lt;br /&gt;31106,31107,31108,31109 
 | adresa = Dimitrija Tucovića 52
 | telefon = 590-190
 | faks = 513-499
 | veb-strana = [http://www.uzice.rs www.uzice.rs]
 | elektronska_pošta = uprava@opstinauzice.org.yu 
 | gradonačelnik = Jelena Raković Radivojević
 | stranka = 
 | stranke=
 | formirana vlast=[[22. 7.|22. 07.]][[2008]].
 | izbori=[[11. 5.|11. 05.]][[2008]].
}}
{{Vidi također|Užički Grad}}
'''Užice''' je [[grad]] u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]] u [[Šumadija i zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]. Nalazi se na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Gradska opština Užice je jedna od dve gradske opštine, zajedno sa gradskom opštinom [[Sevojno]], koje čine grad Užice.

== Toponim ==
Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad [[Užgorod]].

== Geografija ==
Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
=== Stari i srednji vek ===
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
Prvi stanovnici Užica i okoline bili su [[Iliri]], odnosno njihova plemena Partini i Autarijati. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463]]. godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena 1900.

=== Užička Republika ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike (od [[24. 9.]] do [[29. 11.]]), industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu.

Muzej ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u Titovo Užice, zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]). Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg je Užice dobilo veliku finansijsku pomoć od države i velika ulaganja u infrastrukturu i lokalnu industriju. Tokom narednih decenija, Užice je preraslo u jedan od većih i razvijenijih gradova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sve do njenog [[Raspad SFRJ|raspada]]. Posle raspada, [[1992]]. godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>bdzfdl0mud1sndqme4eajkuge8l1o0u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482631</id>
      <parentid>42482628</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T12:52:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>infokutija</comment>
      <origin>42482631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17526" sha1="1u2yxyrtymiqimv7zbn2ld6i0rgbm26" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Užice
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = 
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Uzice_Serbia.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = Panorama Užica
| slika_zastava               = Flag of Užice.png
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Uzice-grb.png
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Srbija
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|43.856722|N|19.840541|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Srbija]]
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]]
| podjela_vrsta2              = [[Opštine Srbije|Opština]]
| podjela_ime2                = [[Opština Užice|Užice]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = Prvi spomen
| osnivanje_datum             = [[9. 10.]] [[1329.]]
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = Jelena Raković Radivojević
| nadmorska_visina            = 411
| površina_ukupno             = 41,10
| stanovništvo_datum          = 2022
| stanovništvo_ukupno         = 54965
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = UTC+3
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 31000-31109 
| registarska_oznaka          = UE
| pozivni_broj                = (+381) 031
| veb-sajt                    = http://www.uzice.rs
| napomene                    = Dan grada: [[9. oktobar]]&lt;br/&gt;Stara imena:&lt;br/&gt;– ''Capedunum'' ([[Antički Rim|rimski]])&lt;br/&gt;– ''Titovo Užice'' ([[SFRJ|SFR Jugoslavija]])
}}
{{Vidi također|Užički Grad}}
'''Užice''' je [[grad]] u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]] u [[Šumadija i zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]. Nalazi se na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Gradska opština Užice je jedna od dve gradske opštine, zajedno sa gradskom opštinom [[Sevojno]], koje čine grad Užice.

== Toponim ==
Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad [[Užgorod]].

== Geografija ==
Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
=== Stari i srednji vek ===
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
Prvi stanovnici Užica i okoline bili su [[Iliri]], odnosno njihova plemena Partini i Autarijati. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463]]. godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena 1900.

=== Užička Republika ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike (od [[24. 9.]] do [[29. 11.]]), industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu.

Muzej ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u Titovo Užice, zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]). Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg je Užice dobilo veliku finansijsku pomoć od države i velika ulaganja u infrastrukturu i lokalnu industriju. Tokom narednih decenija, Užice je preraslo u jedan od većih i razvijenijih gradova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sve do njenog [[Raspad SFRJ|raspada]]. Posle raspada, [[1992]]. godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Gradovi pobratimi ==
* {{flagicon|MAK}} [[Veles]]
* {{flagicon|ITA}} [[Cassino, Frosinone|Cassino]]
* {{flagicon|RUS}} [[Kursk]]
* {{flagicon|SLO}} [[Ljutomer]]
* {{flagicon|GRE}} [[Veria]] (Βέροια)
* {{flagicon|KIN}} [[Harbin]]

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u
* [[Slobodan Penezić]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Srbije i narodni heroj Jugoslavije

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>1u2yxyrtymiqimv7zbn2ld6i0rgbm26</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482632</id>
      <parentid>42482631</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T13:05:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42482632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18383" sha1="09wlcucwe35wwk7ctlku6bu3j1b9pii" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Užice
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = 
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Uzice_Serbia.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = Panorama Užica
| slika_zastava               = Flag of Užice.png
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Uzice-grb.png
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Srbija
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|43.856722|N|19.840541|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Srbija]]
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]]
| podjela_vrsta2              = [[Opštine Srbije|Opština]]
| podjela_ime2                = [[Opština Užice|Užice]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = Prvi spomen
| osnivanje_datum             = [[9. 10.]] [[1329.]]
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = Jelena Raković Radivojević
| nadmorska_visina            = 411
| površina_ukupno             = 41,10
| stanovništvo_datum          = 2022
| stanovništvo_ukupno         = 54965
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = UTC+3
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 31000-31109 
| registarska_oznaka          = UE
| pozivni_broj                = (+381) 031
| veb-sajt                    = http://www.uzice.rs
| napomene                    = Dan grada: [[9. oktobar]]&lt;br/&gt;Stara imena:&lt;br/&gt;– ''Capedunum'' ([[Antički Rim|rimski]])&lt;br/&gt;– ''Titovo Užice'' ([[SFRJ|SFR Jugoslavija]])
}}
{{Vidi također|Užički Grad}}
'''Užice''' je [[grad]] u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]] u [[Šumadija i zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]. Nalazi se na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Gradska opština Užice je jedna od dve gradske opštine, zajedno sa gradskom opštinom [[Sevojno]], koje čine grad Užice.

== Toponim ==
Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad [[Užgorod]].

== Geografija ==
Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
== Antičko doba ==
Region oko Užica naseljavali su [[Iliri]], tačnije [[Partini]] i plemena [[Autarijati|Autarijata]] pod keltskim uticajem. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. U [[3. vijek pr. n. e.|3. veku pne.]] [[Skordisci]] su bili istaknuti nakon galske invazije na Balkan. Region je osvojilo Rimsko carstvo [[168. pr. n. e.|168. pne.]], a organizovan je u provinciju [[Ilirik]] [[32. pr. n. e.|32]]/[[27. pr. n. e.|27. godine pne.]], a posle [[10. pne|10. godine pne.]], u provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Na mestu Užica nalazio se rimski ''municipium'' (grad) &quot;Capedunum&quot;  a njegovo ime ukazuje na [[Kelti|keltsko]] poreklo (''dun'', [[tvrđava]]), slično [[Singidunum]]u. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

== Srednji vek ==
U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463.]] godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena na reci Đetinji [[1900.]] godine. Godine [[1913.]] izgrađena je prva železnička pruga do Užica, koja je povezala grad sa železničkom prugom Beograd-Niš, preko Stalaća. Godine [[1925.]] železnica je produžena do [[Višegrad]]a, povezujući Beograd sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

=== Užička Republika ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike (od [[24. 9.]] do [[29. 11.]]), industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu.

Muzej ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u Titovo Užice, zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]). Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg je Užice dobilo veliku finansijsku pomoć od države i velika ulaganja u infrastrukturu i lokalnu industriju. Tokom narednih decenija, Užice je preraslo u jedan od većih i razvijenijih gradova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sve do njenog [[Raspad SFRJ|raspada]]. Posle raspada, [[1992]]. godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Gradovi pobratimi ==
* {{flagicon|MAK}} [[Veles]]
* {{flagicon|ITA}} [[Cassino, Frosinone|Cassino]]
* {{flagicon|RUS}} [[Kursk]]
* {{flagicon|SLO}} [[Ljutomer]]
* {{flagicon|GRE}} [[Veria]] (Βέροια)
* {{flagicon|KIN}} [[Harbin]]

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u
* [[Slobodan Penezić]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Srbije i narodni heroj Jugoslavije

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>09wlcucwe35wwk7ctlku6bu3j1b9pii</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482633</id>
      <parentid>42482632</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T13:05:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Antičko doba */</comment>
      <origin>42482633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18384" sha1="3cek3lvvzpmy11bg3jf8lok555wdo3q" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Užice
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = 
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Uzice_Serbia.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = Panorama Užica
| slika_zastava               = Flag of Užice.png
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Uzice-grb.png
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Srbija
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|43.856722|N|19.840541|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Srbija]]
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]]
| podjela_vrsta2              = [[Opštine Srbije|Opština]]
| podjela_ime2                = [[Opština Užice|Užice]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = Prvi spomen
| osnivanje_datum             = [[9. 10.]] [[1329.]]
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = Jelena Raković Radivojević
| nadmorska_visina            = 411
| površina_ukupno             = 41,10
| stanovništvo_datum          = 2022
| stanovništvo_ukupno         = 54965
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = UTC+3
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 31000-31109 
| registarska_oznaka          = UE
| pozivni_broj                = (+381) 031
| veb-sajt                    = http://www.uzice.rs
| napomene                    = Dan grada: [[9. oktobar]]&lt;br/&gt;Stara imena:&lt;br/&gt;– ''Capedunum'' ([[Antički Rim|rimski]])&lt;br/&gt;– ''Titovo Užice'' ([[SFRJ|SFR Jugoslavija]])
}}
{{Vidi također|Užički Grad}}
'''Užice''' je [[grad]] u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]] u [[Šumadija i zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]. Nalazi se na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Gradska opština Užice je jedna od dve gradske opštine, zajedno sa gradskom opštinom [[Sevojno]], koje čine grad Užice.

== Toponim ==
Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad [[Užgorod]].

== Geografija ==
Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
== Antičko doba ==
Region oko Užica naseljavali su [[Iliri]], tačnije [[Partini]] i plemena [[Autarijati|Autarijata]] pod keltskim uticajem. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. U [[3. vijek pr. n. e.|3. veku pne.]] [[Skordisci]] su bili istaknuti nakon galske invazije na Balkan. Region je osvojilo Rimsko carstvo [[168. pr. n. e.|168. pne.]], a organizovan je u provinciju [[Ilirik]] [[32. pr. n. e.|32]]/[[27. pr. n. e.|27. godine pne.]], a posle [[10. pne.|10. godine pne.]], u provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Na mestu Užica nalazio se rimski ''municipium'' (grad) &quot;Capedunum&quot;  a njegovo ime ukazuje na [[Kelti|keltsko]] poreklo (''dun'', [[tvrđava]]), slično [[Singidunum]]u. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

== Srednji vek ==
U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463.]] godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena na reci Đetinji [[1900.]] godine. Godine [[1913.]] izgrađena je prva železnička pruga do Užica, koja je povezala grad sa železničkom prugom Beograd-Niš, preko Stalaća. Godine [[1925.]] železnica je produžena do [[Višegrad]]a, povezujući Beograd sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

=== Užička Republika ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike (od [[24. 9.]] do [[29. 11.]]), industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu.

Muzej ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u Titovo Užice, zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]). Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg je Užice dobilo veliku finansijsku pomoć od države i velika ulaganja u infrastrukturu i lokalnu industriju. Tokom narednih decenija, Užice je preraslo u jedan od većih i razvijenijih gradova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sve do njenog [[Raspad SFRJ|raspada]]. Posle raspada, [[1992]]. godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Gradovi pobratimi ==
* {{flagicon|MAK}} [[Veles]]
* {{flagicon|ITA}} [[Cassino, Frosinone|Cassino]]
* {{flagicon|RUS}} [[Kursk]]
* {{flagicon|SLO}} [[Ljutomer]]
* {{flagicon|GRE}} [[Veria]] (Βέροια)
* {{flagicon|KIN}} [[Harbin]]

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u
* [[Slobodan Penezić]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Srbije i narodni heroj Jugoslavije

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>3cek3lvvzpmy11bg3jf8lok555wdo3q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482634</id>
      <parentid>42482633</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T13:14:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Užička Republika */</comment>
      <origin>42482634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18867" sha1="0mhakzggqd4wcfk8vl7wbaoijd40qfw" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Užice
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = 
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Uzice_Serbia.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = Panorama Užica
| slika_zastava               = Flag of Užice.png
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Uzice-grb.png
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Srbija
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|43.856722|N|19.840541|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Srbija]]
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]]
| podjela_vrsta2              = [[Opštine Srbije|Opština]]
| podjela_ime2                = [[Opština Užice|Užice]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = Prvi spomen
| osnivanje_datum             = [[9. 10.]] [[1329.]]
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = Jelena Raković Radivojević
| nadmorska_visina            = 411
| površina_ukupno             = 41,10
| stanovništvo_datum          = 2022
| stanovništvo_ukupno         = 54965
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = UTC+3
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 31000-31109 
| registarska_oznaka          = UE
| pozivni_broj                = (+381) 031
| veb-sajt                    = http://www.uzice.rs
| napomene                    = Dan grada: [[9. oktobar]]&lt;br/&gt;Stara imena:&lt;br/&gt;– ''Capedunum'' ([[Antički Rim|rimski]])&lt;br/&gt;– ''Titovo Užice'' ([[SFRJ|SFR Jugoslavija]])
}}
{{Vidi također|Užički Grad}}
'''Užice''' je [[grad]] u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]] u [[Šumadija i zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]. Nalazi se na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Gradska opština Užice je jedna od dve gradske opštine, zajedno sa gradskom opštinom [[Sevojno]], koje čine grad Užice.

== Toponim ==
Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad [[Užgorod]].

== Geografija ==
Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
== Antičko doba ==
Region oko Užica naseljavali su [[Iliri]], tačnije [[Partini]] i plemena [[Autarijati|Autarijata]] pod keltskim uticajem. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. U [[3. vijek pr. n. e.|3. veku pne.]] [[Skordisci]] su bili istaknuti nakon galske invazije na Balkan. Region je osvojilo Rimsko carstvo [[168. pr. n. e.|168. pne.]], a organizovan je u provinciju [[Ilirik]] [[32. pr. n. e.|32]]/[[27. pr. n. e.|27. godine pne.]], a posle [[10. pne.|10. godine pne.]], u provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Na mestu Užica nalazio se rimski ''municipium'' (grad) &quot;Capedunum&quot;  a njegovo ime ukazuje na [[Kelti|keltsko]] poreklo (''dun'', [[tvrđava]]), slično [[Singidunum]]u. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

== Srednji vek ==
U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463.]] godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena na reci Đetinji [[1900.]] godine. Godine [[1913.]] izgrađena je prva železnička pruga do Užica, koja je povezala grad sa železničkom prugom Beograd-Niš, preko Stalaća. Godine [[1925.]] železnica je produžena do [[Višegrad]]a, povezujući Beograd sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

=== Užička Republika i Drugi svetski rat ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. [[Užička republika]] je postojala od [[24. 9.]] do [[29. 11.]] i bila je štab prve organizovane pobune protiv fašističke okupacije. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike, industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu. Imala je stanovništvo od preko 300.000 ljudi. [[Bitka na Kadinjači|Bitkom na Kadinjači]] u novembru 1941. godine, [[Wehrmacht|nemačka vojska]] je ponovo okupirala ovu teritoriju, a većina partizanskih snaga je pobegla u Bosnu, Rašku i Crnu Goru. Danas, muzej partizanskog ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

Grad je konačno oslobođen fašističke okupacije [[22. oktobra]] [[1944.]] godine.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u Titovo Užice, zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]). Ovo je bio jedan od razloga zbog kojeg je Užice dobilo veliku finansijsku pomoć od države i velika ulaganja u infrastrukturu i lokalnu industriju. Tokom narednih decenija, Užice je preraslo u jedan od većih i razvijenijih gradova u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], sve do njenog [[Raspad SFRJ|raspada]]. Posle raspada, [[1992]]. godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Gradovi pobratimi ==
* {{flagicon|MAK}} [[Veles]]
* {{flagicon|ITA}} [[Cassino, Frosinone|Cassino]]
* {{flagicon|RUS}} [[Kursk]]
* {{flagicon|SLO}} [[Ljutomer]]
* {{flagicon|GRE}} [[Veria]] (Βέροια)
* {{flagicon|KIN}} [[Harbin]]

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u
* [[Slobodan Penezić]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Srbije i narodni heroj Jugoslavije

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>0mhakzggqd4wcfk8vl7wbaoijd40qfw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482635</id>
      <parentid>42482634</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T13:22:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Moderna istorija */</comment>
      <origin>42482635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18965" sha1="hcmnqj6j6o08eo7kw0nn8a2lf3iwxed" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Užice
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = 
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Uzice_Serbia.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = Panorama Užica
| slika_zastava               = Flag of Užice.png
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Uzice-grb.png
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Srbija
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|43.856722|N|19.840541|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Srbija]]
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]]
| podjela_vrsta2              = [[Opštine Srbije|Opština]]
| podjela_ime2                = [[Opština Užice|Užice]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = Prvi spomen
| osnivanje_datum             = [[9. 10.]] [[1329.]]
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = Jelena Raković Radivojević
| nadmorska_visina            = 411
| površina_ukupno             = 41,10
| stanovništvo_datum          = 2022
| stanovništvo_ukupno         = 54965
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = UTC+3
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 31000-31109 
| registarska_oznaka          = UE
| pozivni_broj                = (+381) 031
| veb-sajt                    = http://www.uzice.rs
| napomene                    = Dan grada: [[9. oktobar]]&lt;br/&gt;Stara imena:&lt;br/&gt;– ''Capedunum'' ([[Antički Rim|rimski]])&lt;br/&gt;– ''Titovo Užice'' ([[SFRJ|SFR Jugoslavija]])
}}
{{Vidi također|Užički Grad}}
'''Užice''' je [[grad]] u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]] u [[Šumadija i zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]. Nalazi se na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Gradska opština Užice je jedna od dve gradske opštine, zajedno sa gradskom opštinom [[Sevojno]], koje čine grad Užice.

== Toponim ==
Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad [[Užgorod]].

== Geografija ==
Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Historija ==
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
== Antičko doba ==
Region oko Užica naseljavali su [[Iliri]], tačnije [[Partini]] i plemena [[Autarijati|Autarijata]] pod keltskim uticajem. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. U [[3. vijek pr. n. e.|3. veku pne.]] [[Skordisci]] su bili istaknuti nakon galske invazije na Balkan. Region je osvojilo Rimsko carstvo [[168. pr. n. e.|168. pne.]], a organizovan je u provinciju [[Ilirik]] [[32. pr. n. e.|32]]/[[27. pr. n. e.|27. godine pne.]], a posle [[10. pne.|10. godine pne.]], u provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Na mestu Užica nalazio se rimski ''municipium'' (grad) &quot;Capedunum&quot;  a njegovo ime ukazuje na [[Kelti|keltsko]] poreklo (''dun'', [[tvrđava]]), slično [[Singidunum]]u. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

== Srednji vek ==
U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463.]] godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena na reci Đetinji [[1900.]] godine. Godine [[1913.]] izgrađena je prva železnička pruga do Užica, koja je povezala grad sa železničkom prugom Beograd-Niš, preko Stalaća. Godine [[1925.]] železnica je produžena do [[Višegrad]]a, povezujući Beograd sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

=== Užička Republika i Drugi svetski rat ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. [[Užička republika]] je postojala od [[24. 9.]] do [[29. 11.]] i bila je štab prve organizovane pobune protiv fašističke okupacije. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike, industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu. Imala je stanovništvo od preko 300.000 ljudi. [[Bitka na Kadinjači|Bitkom na Kadinjači]] u novembru 1941. godine, [[Wehrmacht|nemačka vojska]] je ponovo okupirala ovu teritoriju, a većina partizanskih snaga je pobegla u Bosnu, Rašku i Crnu Goru. Danas, muzej partizanskog ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

Grad je konačno oslobođen fašističke okupacije [[22. oktobra]] [[1944.]] godine.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u &quot;[[Josip Broz Tito|Titovo]] Užice&quot;.{{efn|Užice je bilo jedan od osam gradova preimenovanih u Titov grad u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Preimenovano u Titovo Užice zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]}} Zbog toga što je bilo „Titovo“ i imalo je centralno-planski komunistički sistem, Užice je dobilo značajna ulaganja u infrastrukturu i lokalne fabrike, što je grad učinilo jednim od najrazvijenijih za svoju veličinu u bivšoj Jugoslaviji. 

Posle [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], [[1992.]] godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Gradovi pobratimi ==
* {{flagicon|MAK}} [[Veles]]
* {{flagicon|ITA}} [[Cassino, Frosinone|Cassino]]
* {{flagicon|RUS}} [[Kursk]]
* {{flagicon|SLO}} [[Ljutomer]]
* {{flagicon|GRE}} [[Veria]] (Βέροια)
* {{flagicon|KIN}} [[Harbin]]

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u
* [[Slobodan Penezić]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Srbije i narodni heroj Jugoslavije

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>hcmnqj6j6o08eo7kw0nn8a2lf3iwxed</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482636</id>
      <parentid>42482635</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T13:25:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>Klima</comment>
      <origin>42482636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20826" sha1="75r7waa3k9oebz1nvi2pimpk70di2pd" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Užice
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = 
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Uzice_Serbia.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = Panorama Užica
| slika_zastava               = Flag of Užice.png
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Uzice-grb.png
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Srbija
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|43.856722|N|19.840541|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Srbija]]
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]]
| podjela_vrsta2              = [[Opštine Srbije|Opština]]
| podjela_ime2                = [[Opština Užice|Užice]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = Prvi spomen
| osnivanje_datum             = [[9. 10.]] [[1329.]]
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = Jelena Raković Radivojević
| nadmorska_visina            = 411
| površina_ukupno             = 41,10
| stanovništvo_datum          = 2022
| stanovništvo_ukupno         = 54965
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = UTC+3
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 31000-31109 
| registarska_oznaka          = UE
| pozivni_broj                = (+381) 031
| veb-sajt                    = http://www.uzice.rs
| napomene                    = Dan grada: [[9. oktobar]]&lt;br/&gt;Stara imena:&lt;br/&gt;– ''Capedunum'' ([[Antički Rim|rimski]])&lt;br/&gt;– ''Titovo Užice'' ([[SFRJ|SFR Jugoslavija]])
}}
{{Vidi također|Užički Grad}}
'''Užice''' je [[grad]] u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]] u [[Šumadija i zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]. Nalazi se na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Gradska opština Užice je jedna od dve gradske opštine, zajedno sa gradskom opštinom [[Sevojno]], koje čine grad Užice.

== Toponim ==
Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad [[Užgorod]].

== Geografija ==
Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Klima ==
===Climate===
Užice ima vlažnu kontinentalnu klimu ([[Köppenova klasifikacija klime]]: [[Vlažna kontinentalna klima|Dfb]]) koja se približava okeanskoj klimi ([[Köppenova klasifikacija klime]]: [[Okeanska klima|Cfb]]).
{{Weather box |width = auto
| metric first = yes
| single line = yes
| location = Užice (1991-2021)

| Jan high C  =3.2
| Feb high C  =5.2
| Mar high C  =10.1
| Apr high C  =15.5
| May high C  =19.6
| Jun high C  =22.9
| Jul high C  =25.2
| Aug high C  =25.7
| Sep high C  =20.6
| Oct high C  =16.0
| Nov high C  =10.8
| Dec high C  =4.3

| Jan mean C  =-1.6
| Feb mean C  =0.2
| Mar mean C  =4.7
| Apr mean C  =10.1
| May mean C  =14.5
| Jun mean C  =18.1
| Jul mean C  =20.2
| Aug mean C  =20.5
| Sep mean C  =15.6
| Oct mean C  =10.8
| Nov mean C  =5.6
| Dec mean C  =0.0

| Jan low C  =-6.1
| Feb low C  =-4.5
| Mar low C  =-0.5
| Apr low C  =4.4
| May low C  =8.9
| Jun low C  =12.8
| Jul low C  =14.8
| Aug low C  =14.9
| Sep low C  =10.9
| Oct low C  =6.1
| Nov low C  =1.4
| Dec low C  =-3.8

| Jan precipitation mm  =63
| Feb precipitation mm  =65
| Mar precipitation mm  =81
| Apr precipitation mm  =95
| May precipitation mm  =113
| Jun precipitation mm  =100
| Jul precipitation mm  =93
| Aug precipitation mm  =70
| Sep precipitation mm  =76
| Oct precipitation mm  =64
| Nov precipitation mm  =65
| Dec precipitation mm  =73

| Jan humidity    =82
| Feb humidity    =78
| Mar humidity    =72
| Apr humidity    =68
| May humidity    =72
| Jun humidity    =72
| Jul humidity    =69
| Aug humidity    =66
| Sep humidity    =72
| Oct humidity    =77
| Nov humidity    =79
| Dec humidity    =83

| source = Climate-Data.org &lt;ref name=&quot;Climate-Data.org&quot;&gt;{{cite web
|url= https://en.climate-data.org/location/5636/
|title= Klima Užica, Srbija
|publisher= Climate-Data.org
|access-date=22. decembra 2017}}&lt;/ref&gt;
}}

== Historija ==
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
== Antičko doba ==
Region oko Užica naseljavali su [[Iliri]], tačnije [[Partini]] i plemena [[Autarijati|Autarijata]] pod keltskim uticajem. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. U [[3. vijek pr. n. e.|3. veku pne.]] [[Skordisci]] su bili istaknuti nakon galske invazije na Balkan. Region je osvojilo Rimsko carstvo [[168. pr. n. e.|168. pne.]], a organizovan je u provinciju [[Ilirik]] [[32. pr. n. e.|32]]/[[27. pr. n. e.|27. godine pne.]], a posle [[10. pne.|10. godine pne.]], u provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Na mestu Užica nalazio se rimski ''municipium'' (grad) &quot;Capedunum&quot;  a njegovo ime ukazuje na [[Kelti|keltsko]] poreklo (''dun'', [[tvrđava]]), slično [[Singidunum]]u. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

== Srednji vek ==
U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463.]] godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena na reci Đetinji [[1900.]] godine. Godine [[1913.]] izgrađena je prva železnička pruga do Užica, koja je povezala grad sa železničkom prugom Beograd-Niš, preko Stalaća. Godine [[1925.]] železnica je produžena do [[Višegrad]]a, povezujući Beograd sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

=== Užička Republika i Drugi svetski rat ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. [[Užička republika]] je postojala od [[24. 9.]] do [[29. 11.]] i bila je štab prve organizovane pobune protiv fašističke okupacije. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike, industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu. Imala je stanovništvo od preko 300.000 ljudi. [[Bitka na Kadinjači|Bitkom na Kadinjači]] u novembru 1941. godine, [[Wehrmacht|nemačka vojska]] je ponovo okupirala ovu teritoriju, a većina partizanskih snaga je pobegla u Bosnu, Rašku i Crnu Goru. Danas, muzej partizanskog ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

Grad je konačno oslobođen fašističke okupacije [[22. oktobra]] [[1944.]] godine.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u &quot;[[Josip Broz Tito|Titovo]] Užice&quot;.{{efn|Užice je bilo jedan od osam gradova preimenovanih u Titov grad u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Preimenovano u Titovo Užice zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]}} Zbog toga što je bilo „Titovo“ i imalo je centralno-planski komunistički sistem, Užice je dobilo značajna ulaganja u infrastrukturu i lokalne fabrike, što je grad učinilo jednim od najrazvijenijih za svoju veličinu u bivšoj Jugoslaviji. 

Posle [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], [[1992.]] godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Gradovi pobratimi ==
* {{flagicon|MAK}} [[Veles]]
* {{flagicon|ITA}} [[Cassino, Frosinone|Cassino]]
* {{flagicon|RUS}} [[Kursk]]
* {{flagicon|SLO}} [[Ljutomer]]
* {{flagicon|GRE}} [[Veria]] (Βέροια)
* {{flagicon|KIN}} [[Harbin]]

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u
* [[Slobodan Penezić]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Srbije i narodni heroj Jugoslavije

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>75r7waa3k9oebz1nvi2pimpk70di2pd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482637</id>
      <parentid>42482636</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T13:25:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>42482637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20855" sha1="9qjj4c65hon2artemzu5xvqftx3jyhw" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Užice
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = 
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Uzice_Serbia.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = Panorama Užica
| slika_zastava               = Flag of Užice.png
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Uzice-grb.png
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Srbija
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|43.856722|N|19.840541|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Srbija]]
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]]
| podjela_vrsta2              = [[Opštine Srbije|Opština]]
| podjela_ime2                = [[Opština Užice|Užice]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = Prvi spomen
| osnivanje_datum             = [[9. 10.]] [[1329.]]
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = Jelena Raković Radivojević
| nadmorska_visina            = 411
| površina_ukupno             = 41,10
| stanovništvo_datum          = 2022
| stanovništvo_ukupno         = 54965
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = UTC+3
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 31000-31109 
| registarska_oznaka          = UE
| pozivni_broj                = (+381) 031
| veb-sajt                    = http://www.uzice.rs
| napomene                    = Dan grada: [[9. oktobar]]&lt;br/&gt;Stara imena:&lt;br/&gt;– ''Capedunum'' ([[Antički Rim|rimski]])&lt;br/&gt;– ''Titovo Užice'' ([[SFRJ|SFR Jugoslavija]])
}}
{{Vidi također|Užički Grad}}
'''Užice''' je [[grad]] u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]] u [[Šumadija i zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]. Nalazi se na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Gradska opština Užice je jedna od dve gradske opštine, zajedno sa gradskom opštinom [[Sevojno]], koje čine grad Užice.

== Toponim ==
Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad [[Užgorod]].

== Geografija ==
Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Klima ==
===Climate===
Užice ima vlažnu kontinentalnu klimu ([[Köppenova klasifikacija klime]]: [[Vlažna kontinentalna klima|Dfb]]) koja se približava okeanskoj klimi ([[Köppenova klasifikacija klime]]: [[Okeanska klima|Cfb]]).
{{Weather box |width = auto
| metric first = yes
| single line = yes
| location = Užice (1991-2021)

| Jan high C  =3.2
| Feb high C  =5.2
| Mar high C  =10.1
| Apr high C  =15.5
| May high C  =19.6
| Jun high C  =22.9
| Jul high C  =25.2
| Aug high C  =25.7
| Sep high C  =20.6
| Oct high C  =16.0
| Nov high C  =10.8
| Dec high C  =4.3

| Jan mean C  =-1.6
| Feb mean C  =0.2
| Mar mean C  =4.7
| Apr mean C  =10.1
| May mean C  =14.5
| Jun mean C  =18.1
| Jul mean C  =20.2
| Aug mean C  =20.5
| Sep mean C  =15.6
| Oct mean C  =10.8
| Nov mean C  =5.6
| Dec mean C  =0.0

| Jan low C  =-6.1
| Feb low C  =-4.5
| Mar low C  =-0.5
| Apr low C  =4.4
| May low C  =8.9
| Jun low C  =12.8
| Jul low C  =14.8
| Aug low C  =14.9
| Sep low C  =10.9
| Oct low C  =6.1
| Nov low C  =1.4
| Dec low C  =-3.8

| Jan precipitation mm  =63
| Feb precipitation mm  =65
| Mar precipitation mm  =81
| Apr precipitation mm  =95
| May precipitation mm  =113
| Jun precipitation mm  =100
| Jul precipitation mm  =93
| Aug precipitation mm  =70
| Sep precipitation mm  =76
| Oct precipitation mm  =64
| Nov precipitation mm  =65
| Dec precipitation mm  =73

| Jan humidity    =82
| Feb humidity    =78
| Mar humidity    =72
| Apr humidity    =68
| May humidity    =72
| Jun humidity    =72
| Jul humidity    =69
| Aug humidity    =66
| Sep humidity    =72
| Oct humidity    =77
| Nov humidity    =79
| Dec humidity    =83

| source = Climate-Data.org &lt;ref name=&quot;Climate-Data.org&quot;&gt;{{cite web
|url= https://en.climate-data.org/location/5636/
|title= Klima Užica, Srbija
|publisher= Climate-Data.org
|access-date=22. decembra 2017}}&lt;/ref&gt;
}}

== Historija ==
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
== Antičko doba ==
Region oko Užica naseljavali su [[Iliri]], tačnije [[Partini]] i plemena [[Autarijati|Autarijata]] pod keltskim uticajem. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. U [[3. vijek pr. n. e.|3. veku pne.]] [[Skordisci]] su bili istaknuti nakon galske invazije na Balkan. Region je osvojilo Rimsko carstvo [[168. pr. n. e.|168. pne.]], a organizovan je u provinciju [[Ilirik]] [[32. pr. n. e.|32]]/[[27. pr. n. e.|27. godine pne.]], a posle [[10. pne.|10. godine pne.]], u provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Na mestu Užica nalazio se rimski ''municipium'' (grad) &quot;Capedunum&quot;  a njegovo ime ukazuje na [[Kelti|keltsko]] poreklo (''dun'', [[tvrđava]]), slično [[Singidunum]]u. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

== Srednji vek ==
U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Otomansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463.]] godine, i ostali u njemu naredna četiri veka. Od tada je bilo u okviru [[Smederevski sandžak|Beogradskog Pašaluka]], sve do [[1807]]. godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] oslobodila srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena na reci Đetinji [[1900.]] godine. Godine [[1913.]] izgrađena je prva železnička pruga do Užica, koja je povezala grad sa železničkom prugom Beograd-Niš, preko Stalaća. Godine [[1925.]] železnica je produžena do [[Višegrad]]a, povezujući Beograd sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

=== Užička Republika i Drugi svetski rat ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. [[Užička republika]] je postojala od [[24. 9.]] do [[29. 11.]] i bila je štab prve organizovane pobune protiv fašističke okupacije. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike, industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu. Imala je stanovništvo od preko 300.000 ljudi. [[Bitka na Kadinjači|Bitkom na Kadinjači]] u novembru 1941. godine, [[Wehrmacht|nemačka vojska]] je ponovo okupirala ovu teritoriju, a većina partizanskih snaga je pobegla u Bosnu, Rašku i Crnu Goru. Danas, muzej partizanskog ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

Grad je konačno oslobođen fašističke okupacije [[22. oktobra]] [[1944.]] godine.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u &quot;[[Josip Broz Tito|Titovo]] Užice&quot;.{{efn|Užice je bilo jedan od osam gradova preimenovanih u Titov grad u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Preimenovano u Titovo Užice zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]}} Zbog toga što je bilo „Titovo“ i imalo je centralno-planski komunistički sistem, Užice je dobilo značajna ulaganja u infrastrukturu i lokalne fabrike, što je grad učinilo jednim od najrazvijenijih za svoju veličinu u bivšoj Jugoslaviji. 

Posle [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], [[1992.]] godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Gradovi pobratimi ==
* {{flagicon|MAK}} [[Veles]]
* {{flagicon|ITA}} [[Cassino, Frosinone|Cassino]]
* {{flagicon|RUS}} [[Kursk]]
* {{flagicon|SLO}} [[Ljutomer]]
* {{flagicon|GRE}} [[Veria]] (Βέροια)
* {{flagicon|KIN}} [[Harbin]]

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u
* [[Slobodan Penezić]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Srbije i narodni heroj Jugoslavije

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>9qjj4c65hon2artemzu5xvqftx3jyhw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482638</id>
      <parentid>42482637</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T13:34:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srednji vek */</comment>
      <origin>42482638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21208" sha1="8wj7t1wd20cj8y61o4c4m39jpowcb86" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Užice
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = 
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Uzice_Serbia.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = Panorama Užica
| slika_zastava               = Flag of Užice.png
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Uzice-grb.png
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Srbija
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|43.856722|N|19.840541|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Srbija]]
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]]
| podjela_vrsta2              = [[Opštine Srbije|Opština]]
| podjela_ime2                = [[Opština Užice|Užice]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = Prvi spomen
| osnivanje_datum             = [[9. 10.]] [[1329.]]
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = Jelena Raković Radivojević
| nadmorska_visina            = 411
| površina_ukupno             = 41,10
| stanovništvo_datum          = 2022
| stanovništvo_ukupno         = 54965
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = UTC+3
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 31000-31109 
| registarska_oznaka          = UE
| pozivni_broj                = (+381) 031
| veb-sajt                    = http://www.uzice.rs
| napomene                    = Dan grada: [[9. oktobar]]&lt;br/&gt;Stara imena:&lt;br/&gt;– ''Capedunum'' ([[Antički Rim|rimski]])&lt;br/&gt;– ''Titovo Užice'' ([[SFRJ|SFR Jugoslavija]])
}}
{{Vidi također|Užički Grad}}
'''Užice''' je [[grad]] u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]] u [[Šumadija i zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]. Nalazi se na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Gradska opština Užice je jedna od dve gradske opštine, zajedno sa gradskom opštinom [[Sevojno]], koje čine grad Užice.

== Toponim ==
Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad [[Užgorod]].

== Geografija ==
Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

== Klima ==
===Climate===
Užice ima vlažnu kontinentalnu klimu ([[Köppenova klasifikacija klime]]: [[Vlažna kontinentalna klima|Dfb]]) koja se približava okeanskoj klimi ([[Köppenova klasifikacija klime]]: [[Okeanska klima|Cfb]]).
{{Weather box |width = auto
| metric first = yes
| single line = yes
| location = Užice (1991-2021)

| Jan high C  =3.2
| Feb high C  =5.2
| Mar high C  =10.1
| Apr high C  =15.5
| May high C  =19.6
| Jun high C  =22.9
| Jul high C  =25.2
| Aug high C  =25.7
| Sep high C  =20.6
| Oct high C  =16.0
| Nov high C  =10.8
| Dec high C  =4.3

| Jan mean C  =-1.6
| Feb mean C  =0.2
| Mar mean C  =4.7
| Apr mean C  =10.1
| May mean C  =14.5
| Jun mean C  =18.1
| Jul mean C  =20.2
| Aug mean C  =20.5
| Sep mean C  =15.6
| Oct mean C  =10.8
| Nov mean C  =5.6
| Dec mean C  =0.0

| Jan low C  =-6.1
| Feb low C  =-4.5
| Mar low C  =-0.5
| Apr low C  =4.4
| May low C  =8.9
| Jun low C  =12.8
| Jul low C  =14.8
| Aug low C  =14.9
| Sep low C  =10.9
| Oct low C  =6.1
| Nov low C  =1.4
| Dec low C  =-3.8

| Jan precipitation mm  =63
| Feb precipitation mm  =65
| Mar precipitation mm  =81
| Apr precipitation mm  =95
| May precipitation mm  =113
| Jun precipitation mm  =100
| Jul precipitation mm  =93
| Aug precipitation mm  =70
| Sep precipitation mm  =76
| Oct precipitation mm  =64
| Nov precipitation mm  =65
| Dec precipitation mm  =73

| Jan humidity    =82
| Feb humidity    =78
| Mar humidity    =72
| Apr humidity    =68
| May humidity    =72
| Jun humidity    =72
| Jul humidity    =69
| Aug humidity    =66
| Sep humidity    =72
| Oct humidity    =77
| Nov humidity    =79
| Dec humidity    =83

| source = Climate-Data.org &lt;ref name=&quot;Climate-Data.org&quot;&gt;{{cite web
|url= https://en.climate-data.org/location/5636/
|title= Klima Užica, Srbija
|publisher= Climate-Data.org
|access-date=22. decembra 2017}}&lt;/ref&gt;
}}

== Historija ==
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
== Antičko doba ==
Region oko Užica naseljavali su [[Iliri]], tačnije [[Partini]] i plemena [[Autarijati|Autarijata]] pod keltskim uticajem. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. U [[3. vijek pr. n. e.|3. veku pne.]] [[Skordisci]] su bili istaknuti nakon galske invazije na Balkan. Region je osvojilo Rimsko carstvo [[168. pr. n. e.|168. pne.]], a organizovan je u provinciju [[Ilirik]] [[32. pr. n. e.|32]]/[[27. pr. n. e.|27. godine pne.]], a posle [[10. pne.|10. godine pne.]], u provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Na mestu Užica nalazio se rimski ''municipium'' (grad) &quot;Capedunum&quot;  a njegovo ime ukazuje na [[Kelti|keltsko]] poreklo (''dun'', [[tvrđava]]), slično [[Singidunum]]u. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

== Srednji vek ==
U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Osmansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463.]] godine [[Pad Bosne 1463.|padom]] [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]], i ostali u njemu narednih tristopedeset godina, sve do Srpskog ustanka u 19. veku. Turci su ga zvali Üziçehisar, što jednostavno znači tvrđava Uzice. Pod osmanskom vlašću, Üziçehisar je bio važan vojni i administrativni centar u regionu [[Bosanski vilajet|Bosanskog sandžaka]], a kasnije i [[Novopazarski sandžak|Novopazarskog sandžaka]].

Turska vlast nad gradom je pala [[1807.]] godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] ([[1804]]/[[1813|13.]]) oslobodili srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena na reci Đetinji [[1900.]] godine. Godine [[1913.]] izgrađena je prva železnička pruga do Užica, koja je povezala grad sa železničkom prugom Beograd-Niš, preko Stalaća. Godine [[1925.]] železnica je produžena do [[Višegrad]]a, povezujući Beograd sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

=== Užička Republika i Drugi svetski rat ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. [[Užička republika]] je postojala od [[24. 9.]] do [[29. 11.]] i bila je štab prve organizovane pobune protiv fašističke okupacije. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike, industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu. Imala je stanovništvo od preko 300.000 ljudi. [[Bitka na Kadinjači|Bitkom na Kadinjači]] u novembru 1941. godine, [[Wehrmacht|nemačka vojska]] je ponovo okupirala ovu teritoriju, a većina partizanskih snaga je pobegla u Bosnu, Rašku i Crnu Goru. Danas, muzej partizanskog ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

Grad je konačno oslobođen fašističke okupacije [[22. oktobra]] [[1944.]] godine.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u &quot;[[Josip Broz Tito|Titovo]] Užice&quot;.{{efn|Užice je bilo jedan od osam gradova preimenovanih u Titov grad u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Preimenovano u Titovo Užice zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]}} Zbog toga što je bilo „Titovo“ i imalo je centralno-planski komunistički sistem, Užice je dobilo značajna ulaganja u infrastrukturu i lokalne fabrike, što je grad učinilo jednim od najrazvijenijih za svoju veličinu u bivšoj Jugoslaviji. 

Posle [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], [[1992.]] godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Gradovi pobratimi ==
* {{flagicon|MAK}} [[Veles]]
* {{flagicon|ITA}} [[Cassino, Frosinone|Cassino]]
* {{flagicon|RUS}} [[Kursk]]
* {{flagicon|SLO}} [[Ljutomer]]
* {{flagicon|GRE}} [[Veria]] (Βέροια)
* {{flagicon|KIN}} [[Harbin]]

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u
* [[Slobodan Penezić]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Srbije i narodni heroj Jugoslavije

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>8wj7t1wd20cj8y61o4c4m39jpowcb86</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482639</id>
      <parentid>42482638</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T13:39:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Geografija */</comment>
      <origin>42482639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22343" sha1="1u7l00d61uzi2fokz7g4469ikagux08" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Užice
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = 
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Uzice_Serbia.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = Panorama Užica
| slika_zastava               = Flag of Užice.png
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Uzice-grb.png
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Srbija
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|43.856722|N|19.840541|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Srbija]]
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]]
| podjela_vrsta2              = [[Opštine Srbije|Opština]]
| podjela_ime2                = [[Opština Užice|Užice]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = Prvi spomen
| osnivanje_datum             = [[9. 10.]] [[1329.]]
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = Jelena Raković Radivojević
| nadmorska_visina            = 411
| površina_ukupno             = 41,10
| stanovništvo_datum          = 2022
| stanovništvo_ukupno         = 54965
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = UTC+3
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 31000-31109 
| registarska_oznaka          = UE
| pozivni_broj                = (+381) 031
| veb-sajt                    = http://www.uzice.rs
| napomene                    = Dan grada: [[9. oktobar]]&lt;br/&gt;Stara imena:&lt;br/&gt;– ''Capedunum'' ([[Antički Rim|rimski]])&lt;br/&gt;– ''Titovo Užice'' ([[SFRJ|SFR Jugoslavija]])
}}
{{Vidi također|Užički Grad}}
'''Užice''' je [[grad]] u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]] u [[Šumadija i zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]. Nalazi se na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Gradska opština Užice je jedna od dve gradske opštine, zajedno sa gradskom opštinom [[Sevojno]], koje čine grad Užice.

== Toponim ==
Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad [[Užgorod]].

== Geografija ==
Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

=== Naselja ===
Spisak naselja u gradu Užicu (broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine dat je u zagradama):
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Bioska]] (422)
* [[Bjelotići]] (185)
* [[Buar]] (1082)
* [[Vitasi]] (179)
* [[Volujac (Užice)|Volujac]] (922)
* [[Vrutci]] (138)
* [[Gorjani (Srbija)|Gorjani]] (653)
* [[Gostinica]] (557)
* [[Gubin Do]] (377)
* [[Dobrodo]] (232)
* [[Drežnik]] (639)
* [[Drijetanj]] (1316)
* [[Duboko (Užice)|Duboko]] (848)
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Zbojštica]] (167)
* [[Zlakusa]] (671)
* [[Kamenica (Užice)|Kamenica]] (220)
* [[Karan]] (516)
* [[Kačer]] (531)
* [[Keserovina]] (452)
* [[Kotroman]] (123)
* [[Krvavci]] (245)
* [[Kremna]] (665)
* [[Kršanje]] (108)
* [[Lelići]] (328)
* [[Ljubanje]] (787)
* [[Mokra Gora (Užice)|Mokra Gora]] (549)
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Nikojevići]] (366)
* [[Panjak]] (84)
* [[Pear]] (370)
* [[Ponikovica]] (320)
* [[Potočanje]] (509)
* [[Potpeće (Užice)|Potpeće]] (483)
* [[Ravni (Užice)|Ravni]] (465)
* [[Raduša (Užice)|Raduša]] (375)
* [[Ribaševina]] (378)
* [[Skržuti]] (551)
* [[Stapari]] (877)
* [[Strmac (Užice)|Strmac]] (225)
* [[Trnava (Užice)|Trnava]] (378)
|}

== Klima ==
===Climate===
Užice ima vlažnu kontinentalnu klimu ([[Köppenova klasifikacija klime]]: [[Vlažna kontinentalna klima|Dfb]]) koja se približava okeanskoj klimi ([[Köppenova klasifikacija klime]]: [[Okeanska klima|Cfb]]).
{{Weather box |width = auto
| metric first = yes
| single line = yes
| location = Užice (1991-2021)

| Jan high C  =3.2
| Feb high C  =5.2
| Mar high C  =10.1
| Apr high C  =15.5
| May high C  =19.6
| Jun high C  =22.9
| Jul high C  =25.2
| Aug high C  =25.7
| Sep high C  =20.6
| Oct high C  =16.0
| Nov high C  =10.8
| Dec high C  =4.3

| Jan mean C  =-1.6
| Feb mean C  =0.2
| Mar mean C  =4.7
| Apr mean C  =10.1
| May mean C  =14.5
| Jun mean C  =18.1
| Jul mean C  =20.2
| Aug mean C  =20.5
| Sep mean C  =15.6
| Oct mean C  =10.8
| Nov mean C  =5.6
| Dec mean C  =0.0

| Jan low C  =-6.1
| Feb low C  =-4.5
| Mar low C  =-0.5
| Apr low C  =4.4
| May low C  =8.9
| Jun low C  =12.8
| Jul low C  =14.8
| Aug low C  =14.9
| Sep low C  =10.9
| Oct low C  =6.1
| Nov low C  =1.4
| Dec low C  =-3.8

| Jan precipitation mm  =63
| Feb precipitation mm  =65
| Mar precipitation mm  =81
| Apr precipitation mm  =95
| May precipitation mm  =113
| Jun precipitation mm  =100
| Jul precipitation mm  =93
| Aug precipitation mm  =70
| Sep precipitation mm  =76
| Oct precipitation mm  =64
| Nov precipitation mm  =65
| Dec precipitation mm  =73

| Jan humidity    =82
| Feb humidity    =78
| Mar humidity    =72
| Apr humidity    =68
| May humidity    =72
| Jun humidity    =72
| Jul humidity    =69
| Aug humidity    =66
| Sep humidity    =72
| Oct humidity    =77
| Nov humidity    =79
| Dec humidity    =83

| source = Climate-Data.org &lt;ref name=&quot;Climate-Data.org&quot;&gt;{{cite web
|url= https://en.climate-data.org/location/5636/
|title= Klima Užica, Srbija
|publisher= Climate-Data.org
|access-date=22. decembra 2017}}&lt;/ref&gt;
}}

== Historija ==
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
== Antičko doba ==
Region oko Užica naseljavali su [[Iliri]], tačnije [[Partini]] i plemena [[Autarijati|Autarijata]] pod keltskim uticajem. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. U [[3. vijek pr. n. e.|3. veku pne.]] [[Skordisci]] su bili istaknuti nakon galske invazije na Balkan. Region je osvojilo Rimsko carstvo [[168. pr. n. e.|168. pne.]], a organizovan je u provinciju [[Ilirik]] [[32. pr. n. e.|32]]/[[27. pr. n. e.|27. godine pne.]], a posle [[10. pne.|10. godine pne.]], u provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Na mestu Užica nalazio se rimski ''municipium'' (grad) &quot;Capedunum&quot;  a njegovo ime ukazuje na [[Kelti|keltsko]] poreklo (''dun'', [[tvrđava]]), slično [[Singidunum]]u. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

== Srednji vek ==
U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Osmansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463.]] godine [[Pad Bosne 1463.|padom]] [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]], i ostali u njemu narednih tristopedeset godina, sve do Srpskog ustanka u 19. veku. Turci su ga zvali Üziçehisar, što jednostavno znači tvrđava Uzice. Pod osmanskom vlašću, Üziçehisar je bio važan vojni i administrativni centar u regionu [[Bosanski vilajet|Bosanskog sandžaka]], a kasnije i [[Novopazarski sandžak|Novopazarskog sandžaka]].

Turska vlast nad gradom je pala [[1807.]] godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] ([[1804]]/[[1813|13.]]) oslobodili srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena na reci Đetinji [[1900.]] godine. Godine [[1913.]] izgrađena je prva železnička pruga do Užica, koja je povezala grad sa železničkom prugom Beograd-Niš, preko Stalaća. Godine [[1925.]] železnica je produžena do [[Višegrad]]a, povezujući Beograd sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

=== Užička Republika i Drugi svetski rat ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. [[Užička republika]] je postojala od [[24. 9.]] do [[29. 11.]] i bila je štab prve organizovane pobune protiv fašističke okupacije. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike, industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu. Imala je stanovništvo od preko 300.000 ljudi. [[Bitka na Kadinjači|Bitkom na Kadinjači]] u novembru 1941. godine, [[Wehrmacht|nemačka vojska]] je ponovo okupirala ovu teritoriju, a većina partizanskih snaga je pobegla u Bosnu, Rašku i Crnu Goru. Danas, muzej partizanskog ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

Grad je konačno oslobođen fašističke okupacije [[22. oktobra]] [[1944.]] godine.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u &quot;[[Josip Broz Tito|Titovo]] Užice&quot;.{{efn|Užice je bilo jedan od osam gradova preimenovanih u Titov grad u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Preimenovano u Titovo Užice zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]}} Zbog toga što je bilo „Titovo“ i imalo je centralno-planski komunistički sistem, Užice je dobilo značajna ulaganja u infrastrukturu i lokalne fabrike, što je grad učinilo jednim od najrazvijenijih za svoju veličinu u bivšoj Jugoslaviji. 

Posle [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], [[1992.]] godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Gradovi pobratimi ==
* {{flagicon|MAK}} [[Veles]]
* {{flagicon|ITA}} [[Cassino, Frosinone|Cassino]]
* {{flagicon|RUS}} [[Kursk]]
* {{flagicon|SLO}} [[Ljutomer]]
* {{flagicon|GRE}} [[Veria]] (Βέροια)
* {{flagicon|KIN}} [[Harbin]]

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u
* [[Slobodan Penezić]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Srbije i narodni heroj Jugoslavije

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>1u7l00d61uzi2fokz7g4469ikagux08</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482640</id>
      <parentid>42482639</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T13:40:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22331" sha1="44zwhws9lklbas87g9bk2z3gqvykebd" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Užice
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = 
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Uzice_Serbia.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = Panorama Užica
| slika_zastava               = Flag of Užice.png
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Uzice-grb.png
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Srbija
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|43.856722|N|19.840541|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Srbija]]
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]]
| podjela_vrsta2              = [[Opštine Srbije|Opština]]
| podjela_ime2                = [[Opština Užice|Užice]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = Prvi spomen
| osnivanje_datum             = [[9. 10.]] [[1329.]]
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = Jelena Raković Radivojević
| nadmorska_visina            = 411
| površina_ukupno             = 41,10
| stanovništvo_datum          = 2022
| stanovništvo_ukupno         = 54965
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = UTC+3
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 31000-31109 
| registarska_oznaka          = UE
| pozivni_broj                = (+381) 031
| veb-sajt                    = http://www.uzice.rs
| napomene                    = Dan grada: [[9. oktobar]]&lt;br/&gt;Stara imena:&lt;br/&gt;– ''Capedunum'' ([[Antički Rim|rimski]])&lt;br/&gt;– ''Titovo Užice'' ([[SFRJ|SFR Jugoslavija]])
}}
{{Vidi također|Užički Grad}}
'''Užice''' je [[grad]] u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]] u [[Šumadija i zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]. Nalazi se na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Gradska opština Užice je jedna od dve gradske opštine, zajedno sa gradskom opštinom [[Sevojno]], koje čine grad Užice.

== Toponim ==
Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad [[Užgorod]].

== Geografija ==
Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

=== Naselja ===
Spisak naselja u gradu Užicu (broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine dat je u zagradama):
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Bioska]] (422)
* [[Bjelotići]] (185)
* [[Buar]] (1082)
* [[Vitasi]] (179)
* [[Volujac (Užice)|Volujac]] (922)
* [[Vrutci]] (138)
* [[Gorjani (Srbija)|Gorjani]] (653)
* [[Gostinica]] (557)
* [[Gubin Do]] (377)
* [[Dobrodo]] (232)
* [[Drežnik]] (639)
* [[Drijetanj]] (1316)
* [[Duboko (Užice)|Duboko]] (848)
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Zbojštica]] (167)
* [[Zlakusa]] (671)
* [[Kamenica (Užice)|Kamenica]] (220)
* [[Karan]] (516)
* [[Kačer]] (531)
* [[Keserovina]] (452)
* [[Kotroman]] (123)
* [[Krvavci]] (245)
* [[Kremna]] (665)
* [[Kršanje]] (108)
* [[Lelići]] (328)
* [[Ljubanje]] (787)
* [[Mokra Gora (Užice)|Mokra Gora]] (549)
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Nikojevići]] (366)
* [[Panjak]] (84)
* [[Pear]] (370)
* [[Ponikovica]] (320)
* [[Potočanje]] (509)
* [[Potpeće (Užice)|Potpeće]] (483)
* [[Ravni (Užice)|Ravni]] (465)
* [[Raduša (Užice)|Raduša]] (375)
* [[Ribaševina]] (378)
* [[Skržuti]] (551)
* [[Stapari]] (877)
* [[Strmac (Užice)|Strmac]] (225)
* [[Trnava (Užice)|Trnava]] (378)
|}

=== Klima ===
Užice ima vlažnu kontinentalnu klimu ([[Köppenova klasifikacija klime]]: [[Vlažna kontinentalna klima|Dfb]]) koja se približava okeanskoj klimi ([[Köppenova klasifikacija klime]]: [[Okeanska klima|Cfb]]).
{{Weather box |width = auto
| metric first = yes
| single line = yes
| location = Užice (1991-2021)

| Jan high C  =3.2
| Feb high C  =5.2
| Mar high C  =10.1
| Apr high C  =15.5
| May high C  =19.6
| Jun high C  =22.9
| Jul high C  =25.2
| Aug high C  =25.7
| Sep high C  =20.6
| Oct high C  =16.0
| Nov high C  =10.8
| Dec high C  =4.3

| Jan mean C  =-1.6
| Feb mean C  =0.2
| Mar mean C  =4.7
| Apr mean C  =10.1
| May mean C  =14.5
| Jun mean C  =18.1
| Jul mean C  =20.2
| Aug mean C  =20.5
| Sep mean C  =15.6
| Oct mean C  =10.8
| Nov mean C  =5.6
| Dec mean C  =0.0

| Jan low C  =-6.1
| Feb low C  =-4.5
| Mar low C  =-0.5
| Apr low C  =4.4
| May low C  =8.9
| Jun low C  =12.8
| Jul low C  =14.8
| Aug low C  =14.9
| Sep low C  =10.9
| Oct low C  =6.1
| Nov low C  =1.4
| Dec low C  =-3.8

| Jan precipitation mm  =63
| Feb precipitation mm  =65
| Mar precipitation mm  =81
| Apr precipitation mm  =95
| May precipitation mm  =113
| Jun precipitation mm  =100
| Jul precipitation mm  =93
| Aug precipitation mm  =70
| Sep precipitation mm  =76
| Oct precipitation mm  =64
| Nov precipitation mm  =65
| Dec precipitation mm  =73

| Jan humidity    =82
| Feb humidity    =78
| Mar humidity    =72
| Apr humidity    =68
| May humidity    =72
| Jun humidity    =72
| Jul humidity    =69
| Aug humidity    =66
| Sep humidity    =72
| Oct humidity    =77
| Nov humidity    =79
| Dec humidity    =83

| source = Climate-Data.org &lt;ref name=&quot;Climate-Data.org&quot;&gt;{{cite web
|url= https://en.climate-data.org/location/5636/
|title= Klima Užica, Srbija
|publisher= Climate-Data.org
|access-date=22. decembra 2017}}&lt;/ref&gt;
}}

== Historija ==
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
== Antičko doba ==
Region oko Užica naseljavali su [[Iliri]], tačnije [[Partini]] i plemena [[Autarijati|Autarijata]] pod keltskim uticajem. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. U [[3. vijek pr. n. e.|3. veku pne.]] [[Skordisci]] su bili istaknuti nakon galske invazije na Balkan. Region je osvojilo Rimsko carstvo [[168. pr. n. e.|168. pne.]], a organizovan je u provinciju [[Ilirik]] [[32. pr. n. e.|32]]/[[27. pr. n. e.|27. godine pne.]], a posle [[10. pne.|10. godine pne.]], u provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Na mestu Užica nalazio se rimski ''municipium'' (grad) &quot;Capedunum&quot;  a njegovo ime ukazuje na [[Kelti|keltsko]] poreklo (''dun'', [[tvrđava]]), slično [[Singidunum]]u. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

== Srednji vek ==
U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Osmansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463.]] godine [[Pad Bosne 1463.|padom]] [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]], i ostali u njemu narednih tristopedeset godina, sve do Srpskog ustanka u 19. veku. Turci su ga zvali Üziçehisar, što jednostavno znači tvrđava Uzice. Pod osmanskom vlašću, Üziçehisar je bio važan vojni i administrativni centar u regionu [[Bosanski vilajet|Bosanskog sandžaka]], a kasnije i [[Novopazarski sandžak|Novopazarskog sandžaka]].

Turska vlast nad gradom je pala [[1807.]] godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] ([[1804]]/[[1813|13.]]) oslobodili srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena na reci Đetinji [[1900.]] godine. Godine [[1913.]] izgrađena je prva železnička pruga do Užica, koja je povezala grad sa železničkom prugom Beograd-Niš, preko Stalaća. Godine [[1925.]] železnica je produžena do [[Višegrad]]a, povezujući Beograd sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

=== Užička Republika i Drugi svetski rat ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. [[Užička republika]] je postojala od [[24. 9.]] do [[29. 11.]] i bila je štab prve organizovane pobune protiv fašističke okupacije. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike, industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu. Imala je stanovništvo od preko 300.000 ljudi. [[Bitka na Kadinjači|Bitkom na Kadinjači]] u novembru 1941. godine, [[Wehrmacht|nemačka vojska]] je ponovo okupirala ovu teritoriju, a većina partizanskih snaga je pobegla u Bosnu, Rašku i Crnu Goru. Danas, muzej partizanskog ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

Grad je konačno oslobođen fašističke okupacije [[22. oktobra]] [[1944.]] godine.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u &quot;[[Josip Broz Tito|Titovo]] Užice&quot;.{{efn|Užice je bilo jedan od osam gradova preimenovanih u Titov grad u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Preimenovano u Titovo Užice zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]}} Zbog toga što je bilo „Titovo“ i imalo je centralno-planski komunistički sistem, Užice je dobilo značajna ulaganja u infrastrukturu i lokalne fabrike, što je grad učinilo jednim od najrazvijenijih za svoju veličinu u bivšoj Jugoslaviji. 

Posle [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], [[1992.]] godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Gradovi pobratimi ==
* {{flagicon|MAK}} [[Veles]]
* {{flagicon|ITA}} [[Cassino, Frosinone|Cassino]]
* {{flagicon|RUS}} [[Kursk]]
* {{flagicon|SLO}} [[Ljutomer]]
* {{flagicon|GRE}} [[Veria]] (Βέροια)
* {{flagicon|KIN}} [[Harbin]]

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u
* [[Slobodan Penezić]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Srbije i narodni heroj Jugoslavije

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>44zwhws9lklbas87g9bk2z3gqvykebd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482641</id>
      <parentid>42482640</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T13:42:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>Sport</comment>
      <origin>42482641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22851" sha1="g7p7dvowz14tx2n0t3csmdwzcmfk6m5" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Užice
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = 
| tip_naselja                 = grad
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| slika_horizont              = Uzice_Serbia.jpg
| slika_alt                   = 
| opis_slike                  = Panorama Užica
| slika_zastava               = Flag of Užice.png
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| slika_grb                   = Uzice-grb.png
| grb_alt                     = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Srbija
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_alt             = 
| koordinate                  = {{coord|43.856722|N|19.840541|E}}
| podjela_vrsta               = Država 
| podjela_ime                 = [[Srbija]]
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Zlatiborski okrug|Zlatiborski]]
| podjela_vrsta2              = [[Opštine Srbije|Opština]]
| podjela_ime2                = [[Opština Užice|Užice]]
| podjela_vrsta3              = 
| podjela_ime3                =
| osnivanje_naslov            = Prvi spomen
| osnivanje_datum             = [[9. 10.]] [[1329.]]
| osnivač                     = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Srpska napredna stranka|SNS]]
| vođa_titula                 = Gradonačelnik
| vođa_ime                    = Jelena Raković Radivojević
| nadmorska_visina            = 411
| površina_ukupno             = 41,10
| stanovništvo_datum          = 2022
| stanovništvo_ukupno         = 54965
| stanovništvo_demonim        = 
| vremenska_zona              = UTC+2 
| vremenska_zona_DST          = UTC+3
| utc_pomak                   = 
| utc_pomak_DST               = 
| poštanski_broj              = 31000-31109 
| registarska_oznaka          = UE
| pozivni_broj                = (+381) 031
| veb-sajt                    = http://www.uzice.rs
| napomene                    = Dan grada: [[9. oktobar]]&lt;br/&gt;Stara imena:&lt;br/&gt;– ''Capedunum'' ([[Antički Rim|rimski]])&lt;br/&gt;– ''Titovo Užice'' ([[SFRJ|SFR Jugoslavija]])
}}
{{Vidi također|Užički Grad}}
'''Užice''' je [[grad]] u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskog okruga]] u [[Šumadija i zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]. Nalazi se na obalama reke [[Đetinja|Đetinje]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Gradska opština Užice je jedna od dve gradske opštine, zajedno sa gradskom opštinom [[Sevojno]], koje čine grad Užice.

== Toponim ==
Užice je dobilo ime po staroslovenskoj reči ǫžь. To ime se pojavljuje i u drugim krajevima koji su naseljeni Slovenima. U Slovačkoj postoji reka Už, a u Ukrajini grad [[Užgorod]].

== Geografija ==
Okrug je dobio ime po [[Zlatibor|istoimenoj planini]] južno od grada, koji dostiže visinu od 1496 m. Severno od grada je planina [[Povlen]] (1.346 m). Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 411 m. Kroz njega protiče reka [[Đetinja]], pritoka [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]].

=== Naselja ===
Spisak naselja u gradu Užicu (broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine dat je u zagradama):
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Bioska]] (422)
* [[Bjelotići]] (185)
* [[Buar]] (1082)
* [[Vitasi]] (179)
* [[Volujac (Užice)|Volujac]] (922)
* [[Vrutci]] (138)
* [[Gorjani (Srbija)|Gorjani]] (653)
* [[Gostinica]] (557)
* [[Gubin Do]] (377)
* [[Dobrodo]] (232)
* [[Drežnik]] (639)
* [[Drijetanj]] (1316)
* [[Duboko (Užice)|Duboko]] (848)
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Zbojštica]] (167)
* [[Zlakusa]] (671)
* [[Kamenica (Užice)|Kamenica]] (220)
* [[Karan]] (516)
* [[Kačer]] (531)
* [[Keserovina]] (452)
* [[Kotroman]] (123)
* [[Krvavci]] (245)
* [[Kremna]] (665)
* [[Kršanje]] (108)
* [[Lelići]] (328)
* [[Ljubanje]] (787)
* [[Mokra Gora (Užice)|Mokra Gora]] (549)
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Nikojevići]] (366)
* [[Panjak]] (84)
* [[Pear]] (370)
* [[Ponikovica]] (320)
* [[Potočanje]] (509)
* [[Potpeće (Užice)|Potpeće]] (483)
* [[Ravni (Užice)|Ravni]] (465)
* [[Raduša (Užice)|Raduša]] (375)
* [[Ribaševina]] (378)
* [[Skržuti]] (551)
* [[Stapari]] (877)
* [[Strmac (Užice)|Strmac]] (225)
* [[Trnava (Užice)|Trnava]] (378)
|}

=== Klima ===
Užice ima vlažnu kontinentalnu klimu ([[Köppenova klasifikacija klime]]: [[Vlažna kontinentalna klima|Dfb]]) koja se približava okeanskoj klimi ([[Köppenova klasifikacija klime]]: [[Okeanska klima|Cfb]]).
{{Weather box |width = auto
| metric first = yes
| single line = yes
| location = Užice (1991-2021)

| Jan high C  =3.2
| Feb high C  =5.2
| Mar high C  =10.1
| Apr high C  =15.5
| May high C  =19.6
| Jun high C  =22.9
| Jul high C  =25.2
| Aug high C  =25.7
| Sep high C  =20.6
| Oct high C  =16.0
| Nov high C  =10.8
| Dec high C  =4.3

| Jan mean C  =-1.6
| Feb mean C  =0.2
| Mar mean C  =4.7
| Apr mean C  =10.1
| May mean C  =14.5
| Jun mean C  =18.1
| Jul mean C  =20.2
| Aug mean C  =20.5
| Sep mean C  =15.6
| Oct mean C  =10.8
| Nov mean C  =5.6
| Dec mean C  =0.0

| Jan low C  =-6.1
| Feb low C  =-4.5
| Mar low C  =-0.5
| Apr low C  =4.4
| May low C  =8.9
| Jun low C  =12.8
| Jul low C  =14.8
| Aug low C  =14.9
| Sep low C  =10.9
| Oct low C  =6.1
| Nov low C  =1.4
| Dec low C  =-3.8

| Jan precipitation mm  =63
| Feb precipitation mm  =65
| Mar precipitation mm  =81
| Apr precipitation mm  =95
| May precipitation mm  =113
| Jun precipitation mm  =100
| Jul precipitation mm  =93
| Aug precipitation mm  =70
| Sep precipitation mm  =76
| Oct precipitation mm  =64
| Nov precipitation mm  =65
| Dec precipitation mm  =73

| Jan humidity    =82
| Feb humidity    =78
| Mar humidity    =72
| Apr humidity    =68
| May humidity    =72
| Jun humidity    =72
| Jul humidity    =69
| Aug humidity    =66
| Sep humidity    =72
| Oct humidity    =77
| Nov humidity    =79
| Dec humidity    =83

| source = Climate-Data.org &lt;ref name=&quot;Climate-Data.org&quot;&gt;{{cite web
|url= https://en.climate-data.org/location/5636/
|title= Klima Užica, Srbija
|publisher= Climate-Data.org
|access-date=22. decembra 2017}}&lt;/ref&gt;
}}

== Historija ==
[[Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|[[Užički Grad]]|thumb|left]]
== Antičko doba ==
Region oko Užica naseljavali su [[Iliri]], tačnije [[Partini]] i plemena [[Autarijati|Autarijata]] pod keltskim uticajem. Širom užičkog kraja ostavili su svoje grobnice i spomenike. U [[3. vijek pr. n. e.|3. veku pne.]] [[Skordisci]] su bili istaknuti nakon galske invazije na Balkan. Region je osvojilo Rimsko carstvo [[168. pr. n. e.|168. pne.]], a organizovan je u provinciju [[Ilirik]] [[32. pr. n. e.|32]]/[[27. pr. n. e.|27. godine pne.]], a posle [[10. pne.|10. godine pne.]], u provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. Na mestu Užica nalazio se rimski ''municipium'' (grad) &quot;Capedunum&quot;  a njegovo ime ukazuje na [[Kelti|keltsko]] poreklo (''dun'', [[tvrđava]]), slično [[Singidunum]]u. Dolaskom [[Antički Rim|Rimljana]], ovi prostori uvršćeni su u sastav provincije Dalmacije, a Iliri su romanizovani.

== Srednji vek ==
U [[srednji vijek|srednjem veku]] dolaze [[slaveni|slovenska]] plemena, a potom i [[Srbi]] iz [[Bojka|Bele Srbije]]. Oko 1180. godine, veliki župan [[Stefan Nemanja]] je Užice pripojio [[Raška|Raškoj]], a pre toga nalazilo se u posedu župana [[Stracimir Zavidović|Stracimira]]. Kada je [[dragutin Nemanjić|kralj Dragutin]] abdicirao u korist svog brata [[Milutin Nemanjić|Milutina]], za sebe je zadržao [[Zlatibor]], [[Arilje]] i Užice, i, dobivši od ugarskog kralja [[Mačva|Mačvu]], stvorio je Sremsku kraljevinu. Kada je kralj Dragutin umro, ovi krajevi opet su ušli u sastav [[Historija srednjovjekovne Srbije|Srbije]]. Nakon smrti [[dušan Nemanjić|cara Dušana]], Užice je ušlo u posed [[Vojislav Vojinović|Vojislava Vojinovića]]. Posle njegove smrti gradom je ovladao njegov [[srodstvo|bratanac]] [[Nikola Altomanović]]. Udruženim snagama, [[Lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] i [[Stefan Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] pobedili su Nikolu Altomanovića, oslepeli ga u Užicu i razvlastili, a njegove posede podelili međusobno. Tom prilikom, Užice je pripalo knezu Lazaru.

[[Osmansko Carstvo|Turci]] su osvojili Užice [[1463.]] godine [[Pad Bosne 1463.|padom]] [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]], i ostali u njemu narednih tristopedeset godina, sve do Srpskog ustanka u 19. veku. Turci su ga zvali Üziçehisar, što jednostavno znači tvrđava Uzice. Pod osmanskom vlašću, Üziçehisar je bio važan vojni i administrativni centar u regionu [[Bosanski vilajet|Bosanskog sandžaka]], a kasnije i [[Novopazarski sandžak|Novopazarskog sandžaka]].

Turska vlast nad gradom je pala [[1807.]] godine, kada su ga tokom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] ([[1804]]/[[1813|13.]]) oslobodili srpski ustanici.

=== 19. vek ===
U oslobođenoj Srbiji Užice je bilo središte okruga i sreza, sa mnogo trgovaca i zantalija. Tek pred kraj 19. veka Užice je počelo da se razvija kao industrijski grad. Užice je bilo prvi grad u Srbiji sa elektranom sagrađenom po [[Nikola Tesla|Teslinim]] principima. [[Hidroelektrana na Đetinji]] je sagrađena na reci Đetinji [[1900.]] godine. Godine [[1913.]] izgrađena je prva železnička pruga do Užica, koja je povezala grad sa železničkom prugom Beograd-Niš, preko Stalaća. Godine [[1925.]] železnica je produžena do [[Višegrad]]a, povezujući Beograd sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

=== Užička Republika i Drugi svetski rat ===
{{main|Užička republika}}
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|Spomenik partizanima na brdu Kadinjača|thumb]]
Tokom nemačke okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] [[1941]]. godine, Užice je bilo privremeno oslobođeno od strane [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. [[Užička republika]] je postojala od [[24. 9.]] do [[29. 11.]] i bila je štab prve organizovane pobune protiv fašističke okupacije. Tokom 67 dana postojanja Užičke Republike, industrija i fabrike su uglavnom proizvodile proizvode za vojnu upotrebu, pruga i putevi su funkcionisali i novine i knjige su bile štampane. Okvirne granice republike su bile područje od [[Drina|reke Drine]] na zapadu do [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od [[skrapež (reka)|reke Skrapeža]] na severu do [[uvac (reka)|reke Uvca]] na jugu. Imala je stanovništvo od preko 300.000 ljudi. [[Bitka na Kadinjači|Bitkom na Kadinjači]] u novembru 1941. godine, [[Wehrmacht|nemačka vojska]] je ponovo okupirala ovu teritoriju, a većina partizanskih snaga je pobegla u Bosnu, Rašku i Crnu Goru. Danas, muzej partizanskog ustanka nalazi se u zgradi koja je služila kao glavni štab partizana.

Grad je konačno oslobođen fašističke okupacije [[22. oktobra]] [[1944.]] godine.

=== Moderna istorija ===
[[Datoteka:Narrow gauge train station in Titovo Užice, 31 July 1970.jpg|Železnička stanica u Titovom Užicu iz 1970ih|thumb|left|200px]]
U okvirima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], Užice je bilo preimenovano u &quot;[[Josip Broz Tito|Titovo]] Užice&quot;.{{efn|Užice je bilo jedan od osam gradova preimenovanih u Titov grad u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Preimenovano u Titovo Užice zajedno sa još 7 gradova širom zemlje ([[Drvar|Titov Drvar]], [[Veles (grad)|Titov Veles]], [[Korenica|Titova Korenica]], [[Vrbas|Titov Vrbas]], [[Kosovska Mitrovica|Titova Mitrovica]], [[Velenje|Titovo Velenje]], [[Podgorica|Titograd]]}} Zbog toga što je bilo „Titovo“ i imalo je centralno-planski komunistički sistem, Užice je dobilo značajna ulaganja u infrastrukturu i lokalne fabrike, što je grad učinilo jednim od najrazvijenijih za svoju veličinu u bivšoj Jugoslaviji. 

Posle [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], [[1992.]] godine, Užice gubi pridev ”Titovo”.

Tokom [[1999]]. godine i [[NATO bombardovanje SRJ|napada NATO-a]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], Užice je pretrpelo dnevna bombardovanja, a najgore je prošlo [[6. 5.]], kada su avioni NATO-a bombardovali veliki broj mostova, puteva, civilnih i državnih zgrada i aeorodrom (vidi [http://images.google.com.au/imgres?imgurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/uzice3.jpg&amp;imgrefurl=http://www.balkan-archive.org.rs/kosovo_crisis/destruction/Uzice/&amp;h=362&amp;w=432&amp;sz=47&amp;tbnid=_Ye6MMnRlPAZlM:&amp;tbnh=103&amp;tbnw=123&amp;hl=en&amp;start=6&amp;prev=/images%3Fq%3DUzice%26svnum%3D10%26hl%3Den%26lr%3D Bombardovanje Užica]).

== Demografija ==
Prema popisu iz [[2022.]] godine, grad ima 54.965 stanovnika, dok am grad ima 48.539 stanovnika, dok gradsko administrativno područje ima 69.997 stanovnika.
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:65660 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:43772 color:gray1
  from:start till:end
  bar:21886 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,46)(77,54) color:blue  width:2 
  points:(77,54)(100,71) color:blue  width:2
  points:(100,71)(128,109) color:blue  width:2
  points:(128,109)(157,140) color:blue  width:2
  points:(157,140)(185,158) color:blue  width:2
  points:(185,158)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=10151
|p1953=13255
|p1961=20060
|p1971=34555
|p1981=46733
|p1991=53607
|p1991n=53310
|p2002s=55487
|p2002=54717
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53333|97.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|233|0.42}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|136|0.24}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|79|0.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|cyan|40|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|magenta|39|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|22|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|gray|18|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|pink|16|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|navy|5|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|4|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|purple|3|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|yellow|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|blue|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|red|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|orange|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|cyan|1|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|257|0.46}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|115|3.78|4.70|143}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|153|5.02|9.66|294}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|427|14.03|20.11|612}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|801|26.33|32.08|976}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|1240|40.76|47.27|1438}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|1443|47.43|47.79|1454}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1285|42.24|44.18|1344}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|2013|66.17|70.80|2154}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|2373|78.00|83.33|2535}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|2120|69.69|77.74|2365}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|2080|68.37|71.40|2172}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1909|62.75|70.31|2139}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|1861|61.17|67.12|2042}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1990|65.41|64.43|1960}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|2069|68.01|65.18|1983}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|1825|59.99|59.30|1804}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|1615|53.09|50.23|1528}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|1223|40.20|40.49|1232}}
|prosekm=36.7
|prosekž=38.0
}}
{{collapse bottom}}
{{collapse top|title= Demografske tabele}}
{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|3537|4516|6814|10933|14698|16930|17836|2731|3865|3745|5487|1306|519|137|23|15|8|3.06}}

{{BrakNaseljaSrbija|21879|6651|13968|665|540|55|23611|5407|14164|2789|1191|60}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|11216|88|1|23|4533|286|1014|1355|332|1125|9772|42|1|6|2928|131|310|1619|519|408|20988|130|2|29|7461|417|1324|2974|851|1533|167|309|918|252|391|326|1|3|92|339|201|533|735|1592|348|4|3|53|506|510|1451|987|1983|674|5|6|145}}
{{collapse bottom}}

{{commonscat|Užice}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Uzice 23.avgust 2009 004.jpg|današnji izgled crkve Sv. Đorđa
Datoteka:Uzice-fortress-by-pedja-supurovic-09.jpg|Užički Grad (Stari Grad)
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-05.JPG|Panorama Užica
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-01.JPG|Gradska plaža
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-04.JPG|Velika brana u kanjonu reke Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-06.jpg|Centar grada
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-07.jpg|Crkva svetog Đorđa
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-08.jpg|Pecanje u kanjonu Đetinje
Datoteka:Uzice-by-pedja-supurovic-03.JPG|Đetinja u Užicu
&lt;/gallery&gt;

== Mediji ==
=== Televizija ===
* TV Lav Užice
=== Radio stanice ===
* Prvi Radio Užice

==Turizam==
[[Datoteka:Potpeće cave, Serbia 01.jpg|thumb|right|200px|[[Potpećka pećina|Potpećke pećine]].]]
Užice igra važnu ulogu u [[Historija Srbije|srpskoj historiji]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] [[20. vek]]a. Glavna turistička atrakcija grada je [[Užički Grad|Stari grad]], ruševine tvrđave iz [[12. vek|12.]] i [[13. vek]]a koje se nalaze na brdu sa pogledom na reku [[Đetinja|Đetinju]]. [[Narodni muzej Užice|Narodni muzej]] je takođe popularna atrakcija, gradski muzej koji sadrži znamenite arheološke, historijske i umetničke eksponate. Među najzanimljivijim crkvama su [[Crkva Svetog Marka u Užicu|Crkva Svetog Marka]], primer srpske verske arhitekture iz [[19. vek]]a, i [[Crkva Svetog Đorđa u Užicu|Crkva Svetog Đorđa]], elegantna pravoslavna crkva u srcu grada. Takođe je vredna pažnje Hidroelektrana „Pod Gradom“, jedna od prvih hidroelektrana na Balkanu, koja je u funkciji od [[1900.]] godine i u kojoj se nalazi mali tehnički muzej. Još uvek je u funkciji i dostupna je javnosti. Grad i njegova okolina nude brojna mesta za šetnje, piknike i opuštanje u prirodi. Deset kilometara od grada nalazi se spomen-kompleks [[Kadinjača]], spomenik posvećen partizanskoj borbi 1941. godine. Deset kilometara od grada nalaze se [[Potpećka pećina|Potpećke pećine]], velika prirodna šupljina sa stalaktitima, stalagmitima i podzemnim jezerom. Četrdeset kilometara dalje je selo [[Guča]], gde se svakog leta održava čuveni festival [[Dragačevski sabor|Dragačevski sabor trubača]]. Pedeset kilometara dalje je [[Drvengrad]], etno-selo koje je obnovio i promovisao [[Emir Kusturica]].

== Sport ==
* [[FK Sloboda Užice]], [[fudbal]]ski klub osnovan [[1925.]] godine.
* [[FK Jedinstvo Putevi]], fudbalski klub osnovan [[1961.]] godine.
* [[ŽOK Jedinstvo Užice|OK Jedinstvo Užice]], ženski [[odbojka]]ški klub osnovan [[1968.]] godine.
* [[KK Sloboda Užice]], [[košarka]]ški klub osnovan [[1950.]] godine.

[[Gradski stadion Užice|Gradski stadion]] u Užicu ima kapacitet za 12.000 gledalaca (5.998 sedećih i 6.002 stojeća mesta), dok [[sportska hala Veliki park]] ima kapacitet od 2.200 mesta.

== Gradovi pobratimi ==
* {{flagicon|MAK}} [[Veles]]
* {{flagicon|ITA}} [[Cassino, Frosinone|Cassino]]
* {{flagicon|RUS}} [[Kursk]]
* {{flagicon|SLO}} [[Ljutomer]]
* {{flagicon|GRE}} [[Veria]] (Βέροια)
* {{flagicon|KIN}} [[Harbin]]

== Poznati građani ==
* [[Nemanja Vidić]], fudbaler
* [[Olivera Jevtić]], atletičarka dugoprugašica
* [[Andrija Zlatić]], streljač
* [[Slavoljub Kuzmanović]], atletičar
* [[Srboljub Stamenković]], fudbaler
* [[Ljubomir Stojanović]], državnik, pisac
* [[Aleksandar Bakočević]] , društveno-politički radnik, bivši predsednik Skupštine Republike Srbije i Skupštine grada Beograda.
* [[Goran Daničić]], glumac
* [[Ljubomir Simović]] , dramski pisac, pesnik i romansijer
* [[Nikola Ljubičić]] , general jugoslovenske narodne armije i predsednik predsedništva SFRJ
* [[Milutin Uskoković]] , književnik
* [[Ivan Bosiljčić]] , glumac
* [[Oliver Mandić]], kompozitor i pevač
* [[Svetislav Tijanić]] , novinar
* [[Miloš Marić]], fudbaler
* [[Steve Tesich]], filmski scenarista, dramski pisac i romansijer, oskarovac
* [[Ljubica Čakarević]] , učiteljica i poznata učesnica Prvog svetskog rata
* [[Vesna Čitaković]], odbojkašica
* [[Maga Magazinović|Marija Magazinović]], prva srpska novinarka i bibliotekarka
* [[Mihailo Milovanović]], akademski slikar, vajar
* [[Nađa Tešić]], književnica
* [[Milovan Raković]] , košarkaš
* [[Miroslav Vukašinović]] , fudbalski trener
* [[Risto Kubura]], sportski novinar i tv komentator na radiju i na tv-u
* [[Slobodan Penezić]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Srbije i narodni heroj Jugoslavije

== Povezano ==
* [[zlatiborski govor|Užički govor]]
* [[Zlatibor]]
* [[Užička gimnazija]]
* [[Užička republika]]
* [[Bitka na Kadinjači]]
* [[Gušenje ustanka u Srbiji]]
* [[Napad četnika na Užičku Republiku]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzice.net/unpp Užice na prvi pogled - fotomonografija Užica]
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Uzice.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=43.8535,19.838&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]

{{Opština Užice}}
{{Zlatiborski okrug}}
{{Opštine Srbije}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Užice| ]]
[[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]]</text>
      <sha1>g7p7dvowz14tx2n0t3csmdwzcmfk6m5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mojkovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16884</id>
    <revision>
      <id>42482660</id>
      <parentid>42481969</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T15:03:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-136870|~2025-136870]] ([[User talk:~2025-136870|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:~2025-6873|~2025-6873]]</comment>
      <origin>42453783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11900" sha1="lwizxqhoor7oc0v1o96y0a3em4tq22a" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u CG
|mesto=Mojkovac
|slika=Mojkovac Center.JPG
|opis_slike=Centar Mojkovca
| grb = Coat of arms of Mojkovac.png
| opis_grba = Grb Mojkovca
|opština=Mojkovac

|nadm visina=894
|populacija=4120
|poštanski kod=84205
|pozivni broj=050
|registarska oznaka=MK
|gšir=42.958333
|gduž=19.576166
|P= 367 km
}}
'''Mojkovac''' je grad i središte istoimene opštine u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] koji se nalazi u dolini rijeke [[Tara (rijeka)|Tare]] u podnožju planina [[Bjelasica|Bjelasice]] i [[Sinjavina|Sinjavine]], a pripada Brdima sjeveroistocnog dijela Republike Crne Gore između nacionalnih parkova [[Nacionalni park Biogradska gora|Biogradska gora]] i [[Durmitor]]. Prostire se na površini od 367&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; sa oko 11.000 stanovnika.

Od Mojkovca do [[Podgorica|Podgorice]] ima 90&amp;nbsp;km, a do [[Beograd]]a 380&amp;nbsp;km. Mojkovac je povezan sa ostalim mestima [[Državna cesta D8|Jadranskom magistralom]], [[pruga Beograd-Bar|željezničkom prugom Beograd-Bar]] i regionalnim putem za [[Žabljak]]-[[Pljevlja]].
Nadmorska visina Mojkovca je 820 metara, a nadmorske visine opštine su od 750 do 2.033 metra.
Kroz Mojkovac protiče rijeka Tara, čiji je [[kanjon Tare|kanjon]] drugi po dubini u svijetu, a zaštićen je kod [[UNESCO|UNESKO]]-a.

== Historija ==
Mojkovac je utemeljen za vrijeme vladavine srpskog kralja Uroša ([[1242]]-[[1276]]) u središtu župe Brskovo, koja je bila u sastavu srpske kraljevine [[Raška|Raške]].

Poznat je iz tog perioda srpski srebreni novac koji se kovao u [[Brskovo|Brskovu]], tako da ovo mjesto postaje centar istoimene župe, rudarski i trgovački centar sa [[karavan]]skom stanicom između [[Kotor]]a i [[Novo Brdo|Novog Brda]] i konzulatom [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]].

U dugoj i bogatoj istoriji narod Potarja je pružao otpor osvajačima koji su nastojali da porobe ovu oblast. Dizao je bune i ustanke i borio se protiv strane sile i svih onih koji su nasrtali na njegovu slobodu.

Prostor opštine Mojkovac sa lijeve obale rijeke Tare postao je dijelom Crne Gore [[1878]]. godine posle [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], a prostor sa desne obale [[1912]]. godine tokom [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]], poslije viševjekovne vladavine [[Otomansko Carstvo|Otomnanskog carstva]]. Početkom [[1916]]. ovde je vođena [[Mojkovačka bitka]], gdje su branjena sjeverna vrata Mojkovca i Crne Gore, a time i povlačenje srpske vojske u [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]]. Serdar [[Janko Vukotić]] se sa svojom vojskom odupreo se višestruko nadmoćnijoj vojsci [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svetkom ratu]] 348 građana Mojkovca je poginulo u [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskim]] redovima, među njima i 7 [[narodni heroj Jugoslavije|narodnih heroja]]. Spomen-obilježja koja podsjećaju na slavnu prošlost ovoga kraja se nalaze u Mojkovcu i u centrima mjesnih zajednica, obrazovnih i kulturnih institucija (u centru grada, neposredno kod mostova na Tari, Grotulja spomen groblje, Mjedeno guvno, Gradina na Brskovu, na Bojnoj Njivi i dr.).

== Privreda ==
Mojkovac ima osnovnu i srednju školu, centar za kulturu sa salom koja ima 300 sjedišta, biblioteku sa čitaonicom i prostor za razvoj kulturnog amaterizma. Centar organizuje filmski festival [[Mojkovačka filmska jesen]], Mojkovački sabor na Preobraženje i dr.

Zdravstvena zaštita se organizuje stacionarno i ambulantno u Domu zdravlja i u centrima mjesnih zajednica. Mojkovac ima stadion i sportsku dvoranu za takmičenje u fudbalu, rukometu, košarci, odbojci i borilačkim vještinama. Planinari &quot;Brskova&quot; su izgradili planinarski dom na Bjelasici. Rijekom Tarom se splavari. Organizovan je lov i ribolov.

Privredni subjekti su drvna industrija u primarnoj i finalnoj preradi, metaloprerada, proizvodnja kožne i tekstilne konfekcije.

Hotel &quot;Mojkovac&quot; ima 80 ležaja (trenutno je zakupljen za policiju), motel &quot;Ravnjak&quot; u Bistrici ima 18 ležajeva. U oblasti privatnog preduzetništva ima oko 200 registrovanih preduzeća i samostalnih radnji sa 300 zaposlenih. Ukupno zaposlenih ima oko 1.500 građana, a na birou za zapošljavanje evidentirano je 2.200 nezaposlenih građana.
U oblasti komunalne djelatnosti postoji Javna ustanova Gradac koja se bavi vodosnabdijevanjem, čistoćom i lokalnim saobraćajem.

Razvojni planovi opštine Mojkovac baziraju se na iskorišćavanju sopstvenih resursa: poljoprivredu – proizvodnju zdrave hrane, šumarstvo – drvoprerada i turizam sa razvojem postojećih kapaciteta, metalopreradu, kožnu i tekstilnu konfekciju. U oblasti turizma valorizacija postojećih kapaciteta kroz izgradnju SKI centra na sjeverozapadnoj strani planine Bjelasice, za što postoje optimalni uslovi.
== Naseljena mjesta ==
Bistrica, Bjelojevići, Bojna Njiva, Brskovo, Dobrilovina, Gojakovići, Krstac, Lepenac, Gornji Mojkovac, Mojkovac, Podbišće, Polja, Prošćenje, Stevanovac, Štitarica, Uroševina i Žari,

== Kultura ==
Manastir Svetog Đorđa u [[Dobrilovina|Dobrilovini]], najznačajniji kulturno-istorijski spomenik, spominje se u zapisima iz [[1592]]. godine, udaljen je 25&amp;nbsp;km od Mojkovca u pravcu Žabljaka.
Postoje i drugi objekti materijalne i duhovne kulture iz prošlosti: 
* Crkva Svetog Arhangela Mihajla u Štitarici, 
* Crkva Blagovijesti u Poljima, 
* Crkva Svete Petke – Ružica na Sinjavini, 
* Crkve u Prošćenju iz 12.vijeka, koja je rekonstruisana i koju je piskop Budimljansko-nikšićki Joanikije osveštao na Trojičin dan 2004.
* Završena je i izgradnja Hrama Hristovog roždestva u Mojkovcu. Hram je osveštan na Božić 2008.
* Crkva Svetog Prokopija u Lepencu 600m od magistrale puta prema Bijelom Polju.

== Demografija ==
U  Mojkovacu živi 3046 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 34,5 godina (33,1 kod muškaraca i 35,8 kod žena). U naselju ima 1215 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,39.

Stanovništvo u ovom gradu veoma je heterogeno.

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid black; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       ПОЧЕТАК ГРАФИКА
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;border:1px solid gray; padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:5314 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:3542 color:gray1
  from:start till:end
  bar:1771 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,34)(77,55) color:blue  width:2 
  points:(77,55)(100,81) color:blue  width:2
  points:(100,81)(128,105) color:blue  width:2
  points:(128,105)(157,144) color:blue  width:2
  points:(157,144)(185,161) color:blue  width:2
  points:(185,161)(220,151) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       КРАЈ ГРАФИКА
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis-CG
|izvor=&lt;ref&gt;Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176&lt;/ref&gt;
|p1948=452
|p1953=1110
|p1961=1920
|p1971=2670
|p1981=3899
|p1991=4429
|p1991n=4391
|p2003s=4234
|p2003=4120
|}}
|}}

{{Grafikon postoci
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]]&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, {{ISBN|86-84433-00-9}}&lt;/ref&gt;
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|yellow|2221|53.90}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|blue|1707|41.43}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|red|14|0.33}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|green|13|0.31}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|orange|4|0.09}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|cyan|4|0.09}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|magenta|2|0.04}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|black|1|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|gray|1|0.02}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|pink|8|0.19}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;Knjiga 2, ''Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|9|3.79|2.10|5}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|8|3.37|8.43|20}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|27|11.39|20.67|49}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|47|19.83|28.27|67}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|79|33.33|46.83|111}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|68|28.69|37.13|88}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|72|30.37|36.70|87}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|134|56.54|54.00|128}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|162|68.35|65.82|156}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|158|66.66|76.79|182}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|159|67.08|70.04|166}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|123|51.89|52.74|125}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|160|67.51|67.51|160}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|163|68.77|76.79|182}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|198|83.54|79.74|189}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|164|69.19|63.29|150}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|157|66.24|61.60|146}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|125|52.74|40.50|96}}
|prosekm=125
|prosekž=28
}}

{{DomaćinstvaNaseljaCG|134|488|626|793|1237|1535|1225|1215|203|205|197|309|182|81|28|6|1|3|3,39}}

{{BrakNaseljaSrbija|1567|602|894|48|20|3|1715|523|892|230|68|2}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|568|24|-|-|61|20|18|52|27|77|472|33|-|-|63|7|3|89|51|9|1040|57|-|-|124|27|21|141|78|86|5|5|156|57|22|34|-|-|10|5|4|31|79|64|25|-|-|9|10|9|187|136|86|59|-|-|19}}

== Istaknute ličnosti ==
* [[Milovan Đilas Đido]], crnogorski komunista, politički zatvorenik u obe Jugoslavije, učesnik narodnooslobodilačke borbe, politički teoretičar i pisac.
* [[Darko Stanić]], poznati rukometni golman
* [[Stefan Savić]], poznati fudbaler
* [[Miodrag Božović]], poznati fudbaler i fudbalski trener
* [[Svetislav Vuković]] - Sveta, srpski radio i TV voditelj, novinar, književnik i tekstopisac
* [[Danijel Furtula]], atletičar
* [[Aleksa Đilas Bećo]], učitelj i narodni heroj Jugoslavije
* [[Nikola Zindović]], atletičar
* [[Žarko Pejović]], rukometaš
* [[Nebojša Bogavac]], košarkaš
* [[Dragoslav Medojević]], poznati glumac
* [[Zoran Simović]], poznati golman reprezentacije SFRJ

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Mojkovac}}
{{portal|Crna Gora}}
* [http://www.mojkovac.me/ Opština Mojkovac]
* [http://www.visit-montenegro.com/sicg/cities-mojkovac.htm Visit Mojkovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922145324/http://www.visit-montenegro.com/sicg/cities-mojkovac.htm |date=2013-09-22 }}
* [http://www.rtvmojkovac.me/ Radio - Televizija Mojkovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130820232908/http://www.rtvmojkovac.me/ |date=2013-08-20 }}
* [http://www.czkmojkovac.me/ Centar za kulturu Mojkovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130821144507/http://www.czkmojkovac.me/ |date=2013-08-21 }}

{{Opština Mojkovac}}
{{Opštine Crne Gore}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mojkovac| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Opština Mojkovac]]</text>
      <sha1>lwizxqhoor7oc0v1o96y0a3em4tq22a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Weimarska Republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20270</id>
    <revision>
      <id>42482778</id>
      <parentid>42448922</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T01:30:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda|Bivše države Međuratnog perioda]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26010" sha1="770xjl20ld9v20lbozbancf1d1wzjjt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Deutsches Reich 1925 b.png|thumb|250px|Weimarska Republika 1925. godine]]

'''Weimarska Republika''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Weimarer Republik'', [[Fonetika|fon]]. '''''Vajmarska Republika''''') je naziv za [[njemačka|njemačku]] državu nastalu nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Na izborima početkom [[1919]]. [[SPD]] (socijaldemokrati) nemaju apsolutnu većinu pa su prisiljeni ući u koaliciju s [[DDP]] (demokratska stranka) i katolicima kako bi obrazovali vladu. To je Weimarska koalicija koja je i tvorac [[Weimarski ustav|Weimarskog ustava]] donijetog u augustu [[1919]]. u malom gradu [[Weimar]]u. Dakle, ukinuvši [[monarhija|monarhiju]] parlament je napravio [[federacija|federativnu]] republiku sastavljenu od 17 &quot;zemalja&quot;.

== Kontrolisana revolucija ==

Od [[1916]]. pa nadalje [[Njemačko carstvo|Njemačkim Carstvom]] iz [[1871]]. efektivno je vladala vojska, vođena od strane Oberste Heeresleitung (OHL, vrhovne vojne komande) sa komandantom štaba, Paulom von Hindenburgom. Kada je postalo jasno da je [[Prvi svjetski rat]] izgubljen, vrhovna komanda (OHL) je zahtijevala da se uspostavi civilna vlada. Svaki pokušaj da se rat nastavi, nakon što je [[Bugarska]] napustila [[Centralne sile]], samo bi uzrokovao da [[njemačka|njemačke]] teritorije budu okupirane. Novi Reichskanzler Princ Max von Baden je stoga ponudio primirje američkom predsjedniku Vudro Vilsonu 3. oktobra [[1918]]. Dalje 28. oktobra [[1918]], [[ustav]] iz [[1871]]. je izmijenjen da bi od [[Reich]]a napravio parlamentarnu demokraciju, koja nije postojala pola vijeka: ubuduće je kancelar bio odgovoran [[Reichstag (institucija)|Reichstagu]], a ne caru kao do tada.

Tadašnji plan da se Njemačka transformiše u ustavnu monarhiju, sličnu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], ubrzo je zastario, kako je zemlja klizila u stanje potpunog haosa. [[Njemačka]] je bila preplavljena vojnicima koji su se vraćali sa fronta, mnogi od njih bili su ranjeni fizički ili psihološki, ili na oba načina. Nasilje je bilo rašireno, sa tučama koje su izbijale i između ljevičarskih grupa na sahranama koje su ubijali desničarski protivnici.

Pobuna je izbila kada je 29. oktobra vojska bez konsultacije sa vladom naredila pokret [[njemačka|njemačkoj]] floti – pokret koji ne samo da je bio potpuno beznadežan, već je bilo sigurno da bi zaustavio i mirovne pregovore. Kada je vojska uhapsila oko 1000 mornara, i dala da se prebace u Kil, lokalna buna pretvorila se u globalnu pobunu, koja se brzo raširila po većem dijelu [[Njemačka|Njemačke]]. Drugi mornari, a onda i radnici, solidarisali su se sa uhapšenima, započeli su da biraju radničke i vojne sovjete, po modelu sovjeta iz Ruske revolucije [[1917]]. i preuzeli su vojnu i civilnu vlast u mnogim gradovima. 7. novembra je revolucija stigla do Minhena, i Ludvig III od Bavarske je pobjegao.

U početku su zahtjevi bili skromni. Tražili su da se uhapšeni mornari puste. Za razliku od [[Rusija|Rusije]], godinu dana ranije, savjete nije kontrolisala komunistička partija. Ipak, zbog nastanka [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], revolucija je veoma zastrašila vlast i srednje klase. Zemlja je bila na ivici da postane socijalistička republika.

U to vrijeme političko predstavništvo radničke klase bilo je podijeljeno. Jedna frakcija se odvojila od socijal-demokrata, nazvavši sebe &quot;nezavisnim socijal-demokratima&quot; (USPD, od Unabhängige Sozialdemokratische Partei Deutschlands), i oni su naginjali ka socijalističkom sistemu. Kako ne bi izgubila uticaj, preostala &quot;većina socijal-demokrata&quot; (MSPD, oni koji su podržavali parlamentarni sistem) odlučila je da se stavi na čelo pokreta i također je 7. novembra zahtijevala da car Vilhem II od Njemačke abdcira. 9. novembra [[1918]]. Filip Šajdeman je proklamovao republiku sa balkona zgrade [[Reichstag]]a u [[Berlin]]u, dva sata prije nego što je Karl Libkneht proklamovao socijalističku republiku, iza ugla, sa [[berlin]]skog zamka.

Ipak, 9. novembra veoma kontroverznim aktom, državni kancelar (Reichskanzler), princ Max von Baden, prenio je svoju vlast Fridrihu Erbertu, vođi MSPD-a. Bilo je jasno da ovaj akt neće biti dovoljan da zadovolji mase, pa je, dan kasnije, sazvana revolucionarna vlada zvana &quot;Savjet narodnih predstavnika&quot; (Rat der Volksbeauftragten). Ona se sastojala od po tri člana MCPD-a i USPD-a. Erbert je predvodio MSPD, a Hugo Hase USPD. Mada je novu vladu priznao [[berlin]]ski radnički i vojnički savjet, suprotstavila joj se Spartakistička liga koju su predvodili Roza Luksemburg i Karl Libkneht. Ebert je sazvao nacionalni kongres savjeta, koji se održao od 16. do 20. decembra [[1918]]., i u kome je MSPD imao većinu. Ebert je stoga uspio da raspiše brze izbore za nacionalnu skupštinu kako bi napravio ustav za parlamentarni sistem, marginalizirajući pokret koji je pozivao na socijalističku republiku.

Da bi omogućio svojoj tek nastaloj vladi da održi kontrolu u zemlji, Ebert je napravio pakt sa vrhovnom vojnom komandom, koju je sada vodio Ludendorfov nasljednik general Vilhelm Grener. Ovaj pakt Ebert-Grener je u osnovi propisivao da vlada neće pokušavati da reformiše vojsku, dok se vojska zaklinjala da će štititi vladu. Sa jedne strane, ovaj dogovor je simbolizovao prihvaćenost nove vlade od strane vojske, ublažavajući brige u srednjim klasama; a sa druge strane, smatran je izdajom radničkih interesa od strane lijevog krila, i također je uspostavljao armiju kao nezavisnu i konzervativnu grupu u Vajmaru, koja će imati veliki uticaj nad sudbinom republike. Ovaj pakt je predstavljao jedan od nekoliko koraka koji su doveli do permanentne podjele među političkim predstavnicima radničke klase u SPD i komuniste.

Podjela je postala konačna kada je Ebert pozvao OHL da pošalje trupe da uguše novu pobunu vojnika u [[Berlin]]u 23. novembra 1918., u kojoj su pobunjeni vojnici zarobili komandanta grada i zatvorili državnu kancelariju (Reichskanzlei), u kojoj je boravio savjet narodnih predstavnika. Gušenje pobune bilo je oštro, sa nekoliko mrtvih i ranjenih. Ovo je uzrokovalo time da lijevo krilo objavi raskid sa MSPD, koji je sa njihove tačke gledišta paktirao sa kontra-revolucionarnom vojskom da bi suzbio revoluviju. Zato je USPD napustio savjet narodnih predstavnika poslije samo sedam nedjelja. Razdor se produbio kada je u decembru formirana Komunistička partija Njemačke (KPD) od strane određenih grupa sa lijevog krila, uključujući lijevo krilo USPD-a i grupu Spartakus.

U januaru su naredne krvave pokušaje uspostavljanja proleterske diktature od strane radnika na ulicama ugušile paravojne Freikorps-jedinice (prev. slobodne trupe), sastavljene od vojnika dobrovoljaca. Ovo je kulminiralo ubistvom Roze Luksemburg i Libknehta, 15. januara. Uz podršku Eberta, ubicama nije suđeno pred civilnim, već pred vojnim sudom, što je dovelo do veoma blagih kazni. Ovo naravno nije doprinijelo Ebertovoj popularnosti u lijevom krilu.

Izbori za nacionalnu skupštinu održani su 19. januara 1919. U ovo doba nove partije lijevog krila, uključujući USPD i KPD su jedva bile sposobne da se organizuju, što je većinu mjesta u parlamentu donijelo umjerenim snagama. Zbog tekućih borbi u [[Berlin]]u, nacionalna skupština je zasijedala u Weimaru, što je budućoj republici i dalo nezvanično ime. Weimarski ustav je stvorio republiku pod polu-predsjedničkim sistemom, gdje se reichstag birao po proporcionalnom predstavljanju.

Za vrijeme debata u Vajmaru, borbe su se nastavile. Sovjetska republika je proglašena u Minhenu, a zatim su je ugušili Freikorps i regularne vojne jedinice, i sporadične borbe su nastavile da izbijaju po cijeloj zemlji.
Borbe su trajale i u istočnim pokrajinama [[Njemačka|Njemačke]] koje su bile lojalne caru, ali nisu htjele da budu dio republike: veliki [[Poljska|poljski]] ustanak u pokrajini Pozen i 3 silesijska ustanka u Gornjoj Silesiji.

Za to vrijeme [[njemačka]] delegacija u [[Francuska|Francuskoj]] je potpisivala Versajski mirovni sporazum, prihvatajući velike redukcije [[njemačka|njemačke]] vojske, velike reparacije i sramotnu &quot;klauzulu o krivici za rat&quot;. [[Adolf Hitler]] će kasnije kriviti republiku i njenu demokratiju za ovaj sporazum.
Prvi državni predsjednik (Reichspräsident) republike, Fridrih Ebert iz MSPD-a je potpisao novi [[njemačka|njemački]] [[ustav]] 11. avgusta [[1919]].
[[Datoteka:Offizielle Postkarte Weimarer Nationalversammlung.jpg|thumb|right|Official Postcard of the National Assembly]]
U martu [[1920]]. godine grupica pučista-generala predvođena [[Wolfgang Kapp|Wolfgangom Kappom]] izvela je [[državni udar]] i uvela [[diktatura|diktaturu]]. Naravno, dotadašnja je vlada pobjegla iz [[Berlin]]a, a Kapp se postavio za [[kancelar]]a i inaugurirao [[puč]]ističku vladu. Gladan narod je reagirao generalnim [[štrajk]]om, a u kombinaciji s prijetnjama Antante pučisti su odustali nakon tri dana.

Zanimljiv je i podatak o dostignućima te republike. Rejting Njemačke rastao je s međunarodnim uspjesima, pa je tako '22. u [[Rapall]]u potpisan sovjetsko-njemački sporazum ([[Rapallski sporazum]]) &quot;uspostava odnosa punog prijateljstva i trgovine&quot;. [[SSSR]] time izlazi iz vanjskopolitičke izolacije. Također se međusobno odriču potraživanja uključujući i ratnu odštetu. 
Ebert umire početkom [[1925]]., a novi predsjednik je [[feldmaršal]] znameniti [[Paul von Hindenburg]], kandidat desnice i monarhist.

Nakon nekoliko perioda strašnih ekonomsko-političkih kriza, on [[1932]]. biva ponovo izabran, a iste se godine smjenjuju i kancelari Brunning, Schleicher i Papen.

== Rane godine: Unutrašnji sukob (1919. – 1923.) ==

[[Republika]] je od početka bila pod velikim pritiskom od ekstremista i sa lijevog i sa desnog krila. U suštini ljevičari su optuživali socijal-demokrate za izdaju ideala radničkog pokreta paktiranjem sa snagama stare države umjesto organizovanja komunističke revolucije; desno krilo se protivilo demokratskom sistemu, jer se zalagalo za očuvanje autoritativne države poput carstva iz [[1871.]] Da bi podrilo kredibilitet republike, desno krilo (posebno vojska) je optuživalo republiku da je odgovorna za poraz [[Njemačka|Njemačke]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Tu se i stvorila [[legenda o ubodu u leđa]] koja je kasnije dosta korištena u propagandne svrhe i od strane Nacista.
13. marta [[1920.]] se odigrao Kapov puč. Ovo je podrazumijevalo da je grupa Freikorpsa zauzela [[Berlin]] i postavila Volfganga Kapa, desničarskog novinara za kancelara nove vlade. Nacionalna vlada je morala da pobjegne u Študgart, odakle je pozvala na generalni štrajk. Ovaj štrajk je u potpunosti blokirao [[ekonomija|ekonomiju]], i Kapova vlada je doživjela kolaps već 17. marta.
Inspirisan uspjehom generalnih štrajkova, podignut je komunistički ustanak u oblasti Rur, [[1920.]] kada je 50.000 ljudi formiralo crvenu armiju i preuzelo kontrolu nad pokrajinom. Regularna vojska i Freikorps su ugušili ustanak, bez da su primili ikakvo naređenje od vlade. Još komunističkih pobuna ugušeno je u martu [[1921.]] u Saksoniji i [[Hamburg]]u.

Do [[1923.]] godine republika više nije mogla da priušti da plaća rate reparacije koje su proizlazile iz Versajskog sporazuma, i vlada je prestala da plaća rate. Kao odgovor, [[Francuska|francuske]] i [[Belgija|belgijske]] trupe su okupirale Rur, [[Njemačka|Njemačku]] najvažniju industrijsku regiju tog vremena, i preuzele kontrolu nad rudarskim i proizvodnim preduzećima u januaru [[1922.]] U januaru [[1923.]] opet je stigao poziv na štrajkove, i ohrabrivan je pasivni otpor. Štrajkovi su trajali osam mjeseci, što je nanijelo štetu [[Njemačka|njemačkoj]] [[ekonomija|ekonomiji]], i započeo je uvoz.

Kako je država isplaćivala platu štrajkujućim radnicima, štampan je dodatni [[novac]], što je dovelo do [[inflacija|hiperinflacije]]. Vrijednost [[njemačka marka|marke]] je opala od 4,2 za [[američki dolar]], do 1.000.000 za dolar u avgustu [[1923.]] i 4.200.000.000.000 za dolar 20. novembra. 1. decembra je uspostavljena nova valuta, po kursu od 1.000.000.000.000. starih [[njemačka marka|maraka]] za 1 novu [[njemačka marka|marku]] (Rentenmark). Isplaćivanje reparacija je nastavljeno i Rur je vraćen [[Njemačka|Njemačkoj]].

[[1920]]. Njemačka radnička partija je postala Nacistička partija (NSDAP) i ona će biti glavna snaga koja će dovesti do kolapsa Vajmara. [[Adolf Hitler|Hitler]] je postao predsjednik partije u julu [[1921]]. Jurišni odredi (Sturmabteilung) su uspostavljeni u novembru [[1921]]. i oni će djelovati kao [[Adolf Hitler|hitlerova]] lična armija u njegovoj borbi za vlast. Onda je 8. novembra 1923. Borbeni savez (Kampfbund) u savezu sa Erihom Ludendorfom preuzeo miting od bavarskog premijera, Gustava von Kara, u pivskoj hali u Minhenu. Ludendorf i [[Adolf Hitler|Hitler]] proglasili su novu vladu, i planirali su da preuzmu kontrolu u Minhenu sljedećeg dana. 100 policajaca je razbilo 3.000 demonstranata i [[Adolf Hitler|Hitler]] je uhapšen i osuđen na 5 godina zatvora. Kazna je bila minimalna za taj vid optužbe, a Hilter je odležao svega 9 mjeseci prije nego što je pušten.
Poslije neuspjeha Pivskog puča, hapšenja i puštanja na slobodu, [[Adolf Hitler|Hitler]] se fokusirao na legalne metode sticanja vlasti.

== Štresemanova zlatna era (1923. – 1929.) ==

Gustav Štreseman je bio kancelar [[Njemačka|Njemačke]] tokom kratkog perioda [[1923]]., i služio je kao ministar vanjskih poslova od 1923. do [[1929]]. Ovo je bio period relativne stabilnosti za Vajmarsku republiku tokom koga je bilo manje pobuna i izgledalo je da [[ekonomija]] počinje da se oporavlja.
Štresemanov prvi potez je bilo izdavanje nove valute, zlatne marke, kako bi zaustavio ekstremnu hiperinflaciju koja je gušila [[njemačka|njemačko]] društvo i [[ekonomiju]]. Ovaj potez bio je uspješan jer je Štreseman uporno odbijao da štampa dodatni novac – što je bio početni uzrok inflatorne spirale. Kako bi dodatno stabilizovao [[ekonomija|ekonomiju]], on je smanjio potrošnju i birokratiju. Tokom ovog perioda je također stvoren Dejvisov plan, koji je vezivao isplate reparacija sa sposobnošću [[njemačka|njemačke]] [[ekonomija|ekonomije]] da ih isplaćuje. [[Njemačka]] je primljena u Ligu Naroda, napravljeni su dogovori o zapadnoj granici, potpisan sporazum o nenapadanju sa [[Rusija|Rusijom]] i zaustavljeno je razoružavanje.
Ipak, ovaj progres je finansiran pozajmicama iz inostranstva, što je povećavalo državni dug, dok je ukupna trgovina opadala, a nezaposlenost rasla.
Reforme koje je sproveo Štreseman nisu uticale na dubinske slabosti Weimarske [[Njemačka|Njemačke]], već su samo dale privid stabilne demokratije.
Štresemanova smrt 1929. je označila kraj &quot;zlatne ere&quot; Vajmarske Republike.

== Kolaps Weimarske Republike i dolazak Hitlera na vlast ==

Posljednje godine Vajmarske republike su bile čak politički nestabilnije nego prethodne godine. 29. marta [[1930]]. Paul fon Hindenburg je postavio finansijskog eksperta, Henriha Brininga, za nasljednika kancelara Milera poslije nekoliko mjeseci lobiranja od strane generala Kurta fon Šlajhera u ime armije. Od nove vlade se očekivalo da napravi politički zaokret prema konzervatizmu, baziran na vanrednim ovlašćenjima koje je ustav omogućavao predsjedniku, iako nije imao većinsku podršku u Rajhstagu.

Kako nepopularni finansijski zakon nije dobio podršku u Rajhstagu, Hindenburg ga je donio kao dekret baziran na članu 48. ustava. 18. jula 1930. zakon je ponovo ukinut tankom većinom u parlamentu uz podršku SPD-a, KPD-a, tada malih NSDAP-a i DNVP-a. Odmah potom je Biring predao Rajhstagu predsjednički dekret u kome se on raspušta.

Opšti izbori za Rajhstag koji su uslijedili 14. septembra 1930. donijeli su ogromnu promjenu u političkim snagama: 18,3 % glasova je otišlo nacistima, što je pet puta veći procenat nego [[1928]]. Ovo je imalo razorne posljedice po republiku. Nije više bilo većine u Rajhstagu, čak ni za veliku koaliciju umjerenih partija, i to je ohrabrilo pristalice NSDAP-a da iznesu svoje zahtjeve za vlašću, povećavajući nasilje i teror. Poslije 1930. republika je sve više klizila u stanje građanskog rata.

Od [[1930]]. do [[1932]]. Brining je pokušavao da uredi razorenu državu bez većine u parlamentu, vladajući pomoću hitnih predsjedničkih dekreta. U ovo vrijeme je velika depresija dostigla vrhunac. U skladu sa liberalnom ekonomskom teorijom koja tvrdi da će manja javna potrošnja podstaći ekonomski rast, Brining je drastično srezao državne troškove, uključujući socijalni sektor. Očekivao je i prihvatio da će ekonomska kriza jedno vrijeme biti pogoršana, prije nego što se stvari poprave. Rajh je, između ostalog, u potpunosti zaustavio sve javne izdatke za obavezno osiguranje za nezaposlene (koje je uspostavljeno [[1927]].), što je rezultiralo većim doprinosima radnika i manjim beneficijama za nezaposlene. Ovo je naravno bila veoma nepopularna mjera. Ekonomski pad je trajao do [[1932.]] kada su se pojavile prvi indikacije oporavka. Ipak, do tada je Vajmarska republika izgubila sav kredibilitet među većinom Nijemaca. Dok se naučnici ne slažu u ocjeni brinigove politike, može se reći da je ona dovela do propadanja Republike. Još uvijek je diskutabilno da li su u tom trenutku postojale alternative. [[30. maj]]a 1932. Brining je dao ostavku jer nije više imao hindenburgovu podršku. Pet nedjelja ranije, Hindenburg je opet bio izabran za predsjednika, uz aktivnu briningovu podršku, a protivkandidat mu je bio [[Adolf Hitler|Hitler]] (predsjednik je, za razliku od kancelara, bio direktno biran).
Hindenburg je tada postavio Franca fon Papena za novog kancelara. Fon Papen je imao podršku [[Adolf Hitler|Hitlera]], ali po cijenu serije zahtjeva:
# Rajhstag je imao da bude ponovo raspušten kako bi bili raspisani novi izbori
# Zabrana Jurišnih odreda, donijeta nakon uličnih nemira, morala je da bude povučena
# Socijal-demokratska Pruska vlada morala je biti raspuštena hitnim dekretom

Opšti izbori održani 31. jula 1932. donijeli su 37,2% glasova NSDAP-u, što ju je učinilo najvećom partijom u Reichstagu. Hitler je sada zahtijevao da bude postavljen za kancelara, što je Hindenburg odbio [[19. august]]a 1932. Ipak nije postojala većina u parlamentu ni za jednu vladu, pa je zbog toga parlament opet raspušten i još jednom su organizovani izbori u nadi da će rezultirati stabilnom većinom.

Ovo se nije dogodilo. Izbori od 6. novembra 1932. su donijeli 33,0% glasova nacistima (dakle izgubili su 4%). Franc von Papen je dao ostavku i na mjestu premijera ga je naslijedio general von Šlajher 3. decembra. Njegov smjeli plan je bio da skupi većinu u Reichstagu ujedinivši trgovačke unioniste lijevog krila iz raznih partija, uključujući struju NSDAP-a koju je vodio Gregor Štraser. Ni ovo nije bilo uspješno.

4. januara 1933. Hitler se tajno sastao sa von Papenom u kući kelnskog bankara, Kurta von Šredera. Oni su se dogovorili da formiraju zajedničku vladu u kojoj su osim Hitlera samo dva pripadnika nacističke partije trebali biti članovi vlade (Vilhelm Frick kao ministar unutrašnjih poslova i Herman Gering kao komesar Pruske), a fon Papen bi bio Hitlerov vicekancelar. U novi kabinet je ušao uticajni medijski mogul, Alfred Hugenberg, koji je u to vrijeme bio predsjednik DNVP (takođe desničarske partije).

Hindenburg je postavio Hitlera za novog kancelara 30. januara 1933. Mada je bio protiv nacista, i mada je porazio Hitlera na izborima za predsjednika, složio se sa fon Papenovom teorijom, da se uz opadajuću podršku nacistima u narodu, Hitler može kontrolisati kao kancelar. Ovaj datum koji je nacistička propaganda nazvala Machtergreifung (sticanje moći), se smatra početkom nacističke Njemačke.

== Razlozi za slom Republike ==

Zašto je Weimarska republika imala tako katastrofalan kraj i ustupila mjesto nacističkoj diktaturi, i danas je tema debata. S jedne strane Hitler je postao kancelar legalno, kroz mehanizme postavljene ustavom, i NSDAP je osvojila relativnu većinu u parlamentu na dva izbora 1932. S druge strane Hitler je postavljen za premijera u trenutku kada je bilo jasno da njegova partija nije imala dovoljnu moć da preuzme vlast.

Naučnici su davali razne razloge i, zavisno od ličnog političkog stanovišta, jedna analiza daje prednost jednom setu razloga, druga analiza drugom. Situacija se na određeni način još više iskomplikovala činjenicom da su tokom Hladnog rata historijske analize u određenom stepenu bile zamagljene pokušajima da se opravdaju određene ideologije.

Osim toga potpuno je hipotetička tvrdnja da je nacizam mogao biti izbjegnut da su određene odluke bile drugačije. Uticaj na rast popularnosti nacizma je imao čitav splet činjenica – jedna od njih su bile i visoke reparacije koje su Njemačkoj nametnute od strane sila pobjednica u Prvom svjetskom ratu. Još tokom Versajske konferencije su određeni stručnjaci (vidi Keynes) izražavali zabrinutost kako bi visoke reparacije mogle ojačati ekstremne struje u Njemačkoj.
Razlozi za jačanje nacizma su, između ostalih, i oni ekonomskog, institucionalnog i ličnog karaktera.

=== Ekonomski problemi ===

Vajmarska republika je imala neke od najozbiljnijih ekonomskih problema koje su ikada iskusile zapadne države. Neobuzdana hiperinflacija, visoka stopa nezaposlenosti i veliki veliki pad životnog standarda (kada se uporedi s onim prijeratnim), bili su glavni ekonomski razlozi kolapsa Republike. Do velike depresije 1930-ih institucija Republike kao takve je okrivljavana za većinu ekonomskih problema. Ovo se može zaključiti ako se posmatraju izborni rezultati, gdje su političke partije koje su se borile protiv republike (zajedno lijevo i desno krilo) učinile demokratsku većinu u parlamentu nemogućom.

U ovom kontekstu, Versajski sporazum su Nijemci smatrali kažnjavajućim (što je u određenoj mjeri i bio) i degradirajućim dokumentom, koji ih je prisilio da predaju zone bogate resursima i da plate velike kompenzacije. Ove kaznene reparacije su uzrokovale veliko zaprepašćenje i srdžbu njemačkog naroda. Stvarnu ekonomsku štetu koju je Versajski ugovor nanio Njemačkoj nije baš lako utvrditi. Mada su zvanične reparacije koje je Njemačka imala da plati bile značajne, u stvarnosti je ona platila samo mali dio ovoga duga. Ustvari, više je novca ušlo u Njemačku od savezničkih zajmova, nego što je Njemačka platila putem reparacija. Ipak, reparacije su štetile Njemačkoj ekonomiji, jer su obeshrabrivale zajmove, i stoga primoravale Vajmarsku vladu da finansira deficit štampajući novac – što je dovelo do hiperinflacije.

Danas se većina historičara slaže da su mnoge industrijske vođe poistovjećivale republiku sa radničkim sindikatima i socijal-demokratama, jer su oni uspostavili socijalne koncesije iz 1918/1919. Ali iako su neki vidjeli Hitlera kao sredstvo da se ovo prekine, ipak nisu svi oni podržavali nacizam u cjelosti, te su Hitlera smatrali samo prelaznim rješenjem u njihovom nastojanju da se ukine republika. Sama Njemačka je bila nestabilna i prije nego što su određene industrijske vođe podržale Hitlera. Dalje, podrška industrijalaca, sama po sebi, nije bila dovoljna da se objasni podrška koju je Hitler imao u velikim dijelovima populacija, što je podrazumijevalo i mnoge radnike koji su se okrenuli od lijevih partija.

=== Institucionalni problemi ===
Opšte je stanovište da je ustav iz 1919. imao veliki broj fundamentalnih slabosti, koje su uspostavljanje diktature učinile isuviše lakim. Da li bi drugačiji ustav spriječio Treći rajh je doduše diskutabilno; u svakom slučaju; zapadnonjemački ustav iz 1949. je prihvatio ovaj prigovor, i može se u velikoj mjeri posmatrati kao snažna reakcija na ove mane.

Institucija predsjednika države (Reichspräsident) je često bila nazivana terminom republikanski car (Ersatzkaiser) – pokušaj da se zamijeni car koji je abdcirao 1918. sa autoritarnom institucijom slične snage. Ovo je najvidljivije u članu 48. ustava koji je predsjedniku davao ovlaštenja da &quot;preduzme sve neophodne korake&quot; ako su &quot;javni red i bezbjednost ozbiljno narušeni ili u opasnosti&quot;. Mada je planiran samo kao vanredna klauzula, ovaj član je korišten u mnogo prilika, čak i prije 1933. kako bi se izdali dekreti bez podrške parlamenta; i učinio je Gleichschaltung lakšim. Na primjer, dekret o požaru u Reichstagu je izdat na bazi člana 48.

Upotreba gotovo čistog proporcionalnog predstavljanja je značila da je bilo koja partija sa malom podrškom mogla da uđe u republički parlament. Ovo je dovelo do velikog broja malih partija, od kojih su neke imale ekstremističke ideologije, i dozvolilo im da izgrade političku bazu unutar sistema.

Reichstag je mogao da ukloni kancelara, čak i ako poslanici nisu sposobni da se dogovore oko njegovog nasljednika. Ova destruktivna klauzula je dovela do toga da dođe do brze promjene velikog broja kancelara i političke nestabilnosti republike. Kao rezultat, ustav iz [[1949]]. (Grundgesetz) utvrđuje da kancelar može biti smijenjen samo ako se u isto vrijeme izabere njegov nasljednik.

Weimarska Republika je bila građansko-demokratska republika, kao takva je predstavljala veliki jastuk za mekano prizemljenje i oporavak opustošene države. Oporavak koji je kasnije stvorio uvjete za pojavu [[fašizam|fašizma]].

Predstavnici te republike nisu bili sveci; mahom su naginjali autoritativnim oblicima vladavine i lovili stranputice u diplomatskim odnosima s pobjednicima Prvog svjetskog rata. Dokaz toj tvrdnji je i blag, gotovo majčinski odnos Weimarske republike prema [[nacionalsocijalistička stranka|nacionalsocijalističkoj stranci]] od njenog nastanka [[1919]].

{{Commonscat|Weimar Republic}}

[[Kategorija:Vajmarska Republika| ]]
[[Kategorija:Historija Njemačke]]
[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]</text>
      <sha1>770xjl20ld9v20lbozbancf1d1wzjjt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482780</id>
      <parentid>42482778</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T01:32:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Evropi|Bivše države u Evropi]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26049" sha1="9ohoocks7aw61ftevvskabiuon0wr25" xml:space="preserve">[[Datoteka:Deutsches Reich 1925 b.png|thumb|250px|Weimarska Republika 1925. godine]]

'''Weimarska Republika''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Weimarer Republik'', [[Fonetika|fon]]. '''''Vajmarska Republika''''') je naziv za [[njemačka|njemačku]] državu nastalu nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Na izborima početkom [[1919]]. [[SPD]] (socijaldemokrati) nemaju apsolutnu većinu pa su prisiljeni ući u koaliciju s [[DDP]] (demokratska stranka) i katolicima kako bi obrazovali vladu. To je Weimarska koalicija koja je i tvorac [[Weimarski ustav|Weimarskog ustava]] donijetog u augustu [[1919]]. u malom gradu [[Weimar]]u. Dakle, ukinuvši [[monarhija|monarhiju]] parlament je napravio [[federacija|federativnu]] republiku sastavljenu od 17 &quot;zemalja&quot;.

== Kontrolisana revolucija ==

Od [[1916]]. pa nadalje [[Njemačko carstvo|Njemačkim Carstvom]] iz [[1871]]. efektivno je vladala vojska, vođena od strane Oberste Heeresleitung (OHL, vrhovne vojne komande) sa komandantom štaba, Paulom von Hindenburgom. Kada je postalo jasno da je [[Prvi svjetski rat]] izgubljen, vrhovna komanda (OHL) je zahtijevala da se uspostavi civilna vlada. Svaki pokušaj da se rat nastavi, nakon što je [[Bugarska]] napustila [[Centralne sile]], samo bi uzrokovao da [[njemačka|njemačke]] teritorije budu okupirane. Novi Reichskanzler Princ Max von Baden je stoga ponudio primirje američkom predsjedniku Vudro Vilsonu 3. oktobra [[1918]]. Dalje 28. oktobra [[1918]], [[ustav]] iz [[1871]]. je izmijenjen da bi od [[Reich]]a napravio parlamentarnu demokraciju, koja nije postojala pola vijeka: ubuduće je kancelar bio odgovoran [[Reichstag (institucija)|Reichstagu]], a ne caru kao do tada.

Tadašnji plan da se Njemačka transformiše u ustavnu monarhiju, sličnu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], ubrzo je zastario, kako je zemlja klizila u stanje potpunog haosa. [[Njemačka]] je bila preplavljena vojnicima koji su se vraćali sa fronta, mnogi od njih bili su ranjeni fizički ili psihološki, ili na oba načina. Nasilje je bilo rašireno, sa tučama koje su izbijale i između ljevičarskih grupa na sahranama koje su ubijali desničarski protivnici.

Pobuna je izbila kada je 29. oktobra vojska bez konsultacije sa vladom naredila pokret [[njemačka|njemačkoj]] floti – pokret koji ne samo da je bio potpuno beznadežan, već je bilo sigurno da bi zaustavio i mirovne pregovore. Kada je vojska uhapsila oko 1000 mornara, i dala da se prebace u Kil, lokalna buna pretvorila se u globalnu pobunu, koja se brzo raširila po većem dijelu [[Njemačka|Njemačke]]. Drugi mornari, a onda i radnici, solidarisali su se sa uhapšenima, započeli su da biraju radničke i vojne sovjete, po modelu sovjeta iz Ruske revolucije [[1917]]. i preuzeli su vojnu i civilnu vlast u mnogim gradovima. 7. novembra je revolucija stigla do Minhena, i Ludvig III od Bavarske je pobjegao.

U početku su zahtjevi bili skromni. Tražili su da se uhapšeni mornari puste. Za razliku od [[Rusija|Rusije]], godinu dana ranije, savjete nije kontrolisala komunistička partija. Ipak, zbog nastanka [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], revolucija je veoma zastrašila vlast i srednje klase. Zemlja je bila na ivici da postane socijalistička republika.

U to vrijeme političko predstavništvo radničke klase bilo je podijeljeno. Jedna frakcija se odvojila od socijal-demokrata, nazvavši sebe &quot;nezavisnim socijal-demokratima&quot; (USPD, od Unabhängige Sozialdemokratische Partei Deutschlands), i oni su naginjali ka socijalističkom sistemu. Kako ne bi izgubila uticaj, preostala &quot;većina socijal-demokrata&quot; (MSPD, oni koji su podržavali parlamentarni sistem) odlučila je da se stavi na čelo pokreta i također je 7. novembra zahtijevala da car Vilhem II od Njemačke abdcira. 9. novembra [[1918]]. Filip Šajdeman je proklamovao republiku sa balkona zgrade [[Reichstag]]a u [[Berlin]]u, dva sata prije nego što je Karl Libkneht proklamovao socijalističku republiku, iza ugla, sa [[berlin]]skog zamka.

Ipak, 9. novembra veoma kontroverznim aktom, državni kancelar (Reichskanzler), princ Max von Baden, prenio je svoju vlast Fridrihu Erbertu, vođi MSPD-a. Bilo je jasno da ovaj akt neće biti dovoljan da zadovolji mase, pa je, dan kasnije, sazvana revolucionarna vlada zvana &quot;Savjet narodnih predstavnika&quot; (Rat der Volksbeauftragten). Ona se sastojala od po tri člana MCPD-a i USPD-a. Erbert je predvodio MSPD, a Hugo Hase USPD. Mada je novu vladu priznao [[berlin]]ski radnički i vojnički savjet, suprotstavila joj se Spartakistička liga koju su predvodili Roza Luksemburg i Karl Libkneht. Ebert je sazvao nacionalni kongres savjeta, koji se održao od 16. do 20. decembra [[1918]]., i u kome je MSPD imao većinu. Ebert je stoga uspio da raspiše brze izbore za nacionalnu skupštinu kako bi napravio ustav za parlamentarni sistem, marginalizirajući pokret koji je pozivao na socijalističku republiku.

Da bi omogućio svojoj tek nastaloj vladi da održi kontrolu u zemlji, Ebert je napravio pakt sa vrhovnom vojnom komandom, koju je sada vodio Ludendorfov nasljednik general Vilhelm Grener. Ovaj pakt Ebert-Grener je u osnovi propisivao da vlada neće pokušavati da reformiše vojsku, dok se vojska zaklinjala da će štititi vladu. Sa jedne strane, ovaj dogovor je simbolizovao prihvaćenost nove vlade od strane vojske, ublažavajući brige u srednjim klasama; a sa druge strane, smatran je izdajom radničkih interesa od strane lijevog krila, i također je uspostavljao armiju kao nezavisnu i konzervativnu grupu u Vajmaru, koja će imati veliki uticaj nad sudbinom republike. Ovaj pakt je predstavljao jedan od nekoliko koraka koji su doveli do permanentne podjele među političkim predstavnicima radničke klase u SPD i komuniste.

Podjela je postala konačna kada je Ebert pozvao OHL da pošalje trupe da uguše novu pobunu vojnika u [[Berlin]]u 23. novembra 1918., u kojoj su pobunjeni vojnici zarobili komandanta grada i zatvorili državnu kancelariju (Reichskanzlei), u kojoj je boravio savjet narodnih predstavnika. Gušenje pobune bilo je oštro, sa nekoliko mrtvih i ranjenih. Ovo je uzrokovalo time da lijevo krilo objavi raskid sa MSPD, koji je sa njihove tačke gledišta paktirao sa kontra-revolucionarnom vojskom da bi suzbio revoluviju. Zato je USPD napustio savjet narodnih predstavnika poslije samo sedam nedjelja. Razdor se produbio kada je u decembru formirana Komunistička partija Njemačke (KPD) od strane određenih grupa sa lijevog krila, uključujući lijevo krilo USPD-a i grupu Spartakus.

U januaru su naredne krvave pokušaje uspostavljanja proleterske diktature od strane radnika na ulicama ugušile paravojne Freikorps-jedinice (prev. slobodne trupe), sastavljene od vojnika dobrovoljaca. Ovo je kulminiralo ubistvom Roze Luksemburg i Libknehta, 15. januara. Uz podršku Eberta, ubicama nije suđeno pred civilnim, već pred vojnim sudom, što je dovelo do veoma blagih kazni. Ovo naravno nije doprinijelo Ebertovoj popularnosti u lijevom krilu.

Izbori za nacionalnu skupštinu održani su 19. januara 1919. U ovo doba nove partije lijevog krila, uključujući USPD i KPD su jedva bile sposobne da se organizuju, što je većinu mjesta u parlamentu donijelo umjerenim snagama. Zbog tekućih borbi u [[Berlin]]u, nacionalna skupština je zasijedala u Weimaru, što je budućoj republici i dalo nezvanično ime. Weimarski ustav je stvorio republiku pod polu-predsjedničkim sistemom, gdje se reichstag birao po proporcionalnom predstavljanju.

Za vrijeme debata u Vajmaru, borbe su se nastavile. Sovjetska republika je proglašena u Minhenu, a zatim su je ugušili Freikorps i regularne vojne jedinice, i sporadične borbe su nastavile da izbijaju po cijeloj zemlji.
Borbe su trajale i u istočnim pokrajinama [[Njemačka|Njemačke]] koje su bile lojalne caru, ali nisu htjele da budu dio republike: veliki [[Poljska|poljski]] ustanak u pokrajini Pozen i 3 silesijska ustanka u Gornjoj Silesiji.

Za to vrijeme [[njemačka]] delegacija u [[Francuska|Francuskoj]] je potpisivala Versajski mirovni sporazum, prihvatajući velike redukcije [[njemačka|njemačke]] vojske, velike reparacije i sramotnu &quot;klauzulu o krivici za rat&quot;. [[Adolf Hitler]] će kasnije kriviti republiku i njenu demokratiju za ovaj sporazum.
Prvi državni predsjednik (Reichspräsident) republike, Fridrih Ebert iz MSPD-a je potpisao novi [[njemačka|njemački]] [[ustav]] 11. avgusta [[1919]].
[[Datoteka:Offizielle Postkarte Weimarer Nationalversammlung.jpg|thumb|right|Official Postcard of the National Assembly]]
U martu [[1920]]. godine grupica pučista-generala predvođena [[Wolfgang Kapp|Wolfgangom Kappom]] izvela je [[državni udar]] i uvela [[diktatura|diktaturu]]. Naravno, dotadašnja je vlada pobjegla iz [[Berlin]]a, a Kapp se postavio za [[kancelar]]a i inaugurirao [[puč]]ističku vladu. Gladan narod je reagirao generalnim [[štrajk]]om, a u kombinaciji s prijetnjama Antante pučisti su odustali nakon tri dana.

Zanimljiv je i podatak o dostignućima te republike. Rejting Njemačke rastao je s međunarodnim uspjesima, pa je tako '22. u [[Rapall]]u potpisan sovjetsko-njemački sporazum ([[Rapallski sporazum]]) &quot;uspostava odnosa punog prijateljstva i trgovine&quot;. [[SSSR]] time izlazi iz vanjskopolitičke izolacije. Također se međusobno odriču potraživanja uključujući i ratnu odštetu. 
Ebert umire početkom [[1925]]., a novi predsjednik je [[feldmaršal]] znameniti [[Paul von Hindenburg]], kandidat desnice i monarhist.

Nakon nekoliko perioda strašnih ekonomsko-političkih kriza, on [[1932]]. biva ponovo izabran, a iste se godine smjenjuju i kancelari Brunning, Schleicher i Papen.

== Rane godine: Unutrašnji sukob (1919. – 1923.) ==

[[Republika]] je od početka bila pod velikim pritiskom od ekstremista i sa lijevog i sa desnog krila. U suštini ljevičari su optuživali socijal-demokrate za izdaju ideala radničkog pokreta paktiranjem sa snagama stare države umjesto organizovanja komunističke revolucije; desno krilo se protivilo demokratskom sistemu, jer se zalagalo za očuvanje autoritativne države poput carstva iz [[1871.]] Da bi podrilo kredibilitet republike, desno krilo (posebno vojska) je optuživalo republiku da je odgovorna za poraz [[Njemačka|Njemačke]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Tu se i stvorila [[legenda o ubodu u leđa]] koja je kasnije dosta korištena u propagandne svrhe i od strane Nacista.
13. marta [[1920.]] se odigrao Kapov puč. Ovo je podrazumijevalo da je grupa Freikorpsa zauzela [[Berlin]] i postavila Volfganga Kapa, desničarskog novinara za kancelara nove vlade. Nacionalna vlada je morala da pobjegne u Študgart, odakle je pozvala na generalni štrajk. Ovaj štrajk je u potpunosti blokirao [[ekonomija|ekonomiju]], i Kapova vlada je doživjela kolaps već 17. marta.
Inspirisan uspjehom generalnih štrajkova, podignut je komunistički ustanak u oblasti Rur, [[1920.]] kada je 50.000 ljudi formiralo crvenu armiju i preuzelo kontrolu nad pokrajinom. Regularna vojska i Freikorps su ugušili ustanak, bez da su primili ikakvo naređenje od vlade. Još komunističkih pobuna ugušeno je u martu [[1921.]] u Saksoniji i [[Hamburg]]u.

Do [[1923.]] godine republika više nije mogla da priušti da plaća rate reparacije koje su proizlazile iz Versajskog sporazuma, i vlada je prestala da plaća rate. Kao odgovor, [[Francuska|francuske]] i [[Belgija|belgijske]] trupe su okupirale Rur, [[Njemačka|Njemačku]] najvažniju industrijsku regiju tog vremena, i preuzele kontrolu nad rudarskim i proizvodnim preduzećima u januaru [[1922.]] U januaru [[1923.]] opet je stigao poziv na štrajkove, i ohrabrivan je pasivni otpor. Štrajkovi su trajali osam mjeseci, što je nanijelo štetu [[Njemačka|njemačkoj]] [[ekonomija|ekonomiji]], i započeo je uvoz.

Kako je država isplaćivala platu štrajkujućim radnicima, štampan je dodatni [[novac]], što je dovelo do [[inflacija|hiperinflacije]]. Vrijednost [[njemačka marka|marke]] je opala od 4,2 za [[američki dolar]], do 1.000.000 za dolar u avgustu [[1923.]] i 4.200.000.000.000 za dolar 20. novembra. 1. decembra je uspostavljena nova valuta, po kursu od 1.000.000.000.000. starih [[njemačka marka|maraka]] za 1 novu [[njemačka marka|marku]] (Rentenmark). Isplaćivanje reparacija je nastavljeno i Rur je vraćen [[Njemačka|Njemačkoj]].

[[1920]]. Njemačka radnička partija je postala Nacistička partija (NSDAP) i ona će biti glavna snaga koja će dovesti do kolapsa Vajmara. [[Adolf Hitler|Hitler]] je postao predsjednik partije u julu [[1921]]. Jurišni odredi (Sturmabteilung) su uspostavljeni u novembru [[1921]]. i oni će djelovati kao [[Adolf Hitler|hitlerova]] lična armija u njegovoj borbi za vlast. Onda je 8. novembra 1923. Borbeni savez (Kampfbund) u savezu sa Erihom Ludendorfom preuzeo miting od bavarskog premijera, Gustava von Kara, u pivskoj hali u Minhenu. Ludendorf i [[Adolf Hitler|Hitler]] proglasili su novu vladu, i planirali su da preuzmu kontrolu u Minhenu sljedećeg dana. 100 policajaca je razbilo 3.000 demonstranata i [[Adolf Hitler|Hitler]] je uhapšen i osuđen na 5 godina zatvora. Kazna je bila minimalna za taj vid optužbe, a Hilter je odležao svega 9 mjeseci prije nego što je pušten.
Poslije neuspjeha Pivskog puča, hapšenja i puštanja na slobodu, [[Adolf Hitler|Hitler]] se fokusirao na legalne metode sticanja vlasti.

== Štresemanova zlatna era (1923. – 1929.) ==

Gustav Štreseman je bio kancelar [[Njemačka|Njemačke]] tokom kratkog perioda [[1923]]., i služio je kao ministar vanjskih poslova od 1923. do [[1929]]. Ovo je bio period relativne stabilnosti za Vajmarsku republiku tokom koga je bilo manje pobuna i izgledalo je da [[ekonomija]] počinje da se oporavlja.
Štresemanov prvi potez je bilo izdavanje nove valute, zlatne marke, kako bi zaustavio ekstremnu hiperinflaciju koja je gušila [[njemačka|njemačko]] društvo i [[ekonomiju]]. Ovaj potez bio je uspješan jer je Štreseman uporno odbijao da štampa dodatni novac – što je bio početni uzrok inflatorne spirale. Kako bi dodatno stabilizovao [[ekonomija|ekonomiju]], on je smanjio potrošnju i birokratiju. Tokom ovog perioda je također stvoren Dejvisov plan, koji je vezivao isplate reparacija sa sposobnošću [[njemačka|njemačke]] [[ekonomija|ekonomije]] da ih isplaćuje. [[Njemačka]] je primljena u Ligu Naroda, napravljeni su dogovori o zapadnoj granici, potpisan sporazum o nenapadanju sa [[Rusija|Rusijom]] i zaustavljeno je razoružavanje.
Ipak, ovaj progres je finansiran pozajmicama iz inostranstva, što je povećavalo državni dug, dok je ukupna trgovina opadala, a nezaposlenost rasla.
Reforme koje je sproveo Štreseman nisu uticale na dubinske slabosti Weimarske [[Njemačka|Njemačke]], već su samo dale privid stabilne demokratije.
Štresemanova smrt 1929. je označila kraj &quot;zlatne ere&quot; Vajmarske Republike.

== Kolaps Weimarske Republike i dolazak Hitlera na vlast ==

Posljednje godine Vajmarske republike su bile čak politički nestabilnije nego prethodne godine. 29. marta [[1930]]. Paul fon Hindenburg je postavio finansijskog eksperta, Henriha Brininga, za nasljednika kancelara Milera poslije nekoliko mjeseci lobiranja od strane generala Kurta fon Šlajhera u ime armije. Od nove vlade se očekivalo da napravi politički zaokret prema konzervatizmu, baziran na vanrednim ovlašćenjima koje je ustav omogućavao predsjedniku, iako nije imao većinsku podršku u Rajhstagu.

Kako nepopularni finansijski zakon nije dobio podršku u Rajhstagu, Hindenburg ga je donio kao dekret baziran na članu 48. ustava. 18. jula 1930. zakon je ponovo ukinut tankom većinom u parlamentu uz podršku SPD-a, KPD-a, tada malih NSDAP-a i DNVP-a. Odmah potom je Biring predao Rajhstagu predsjednički dekret u kome se on raspušta.

Opšti izbori za Rajhstag koji su uslijedili 14. septembra 1930. donijeli su ogromnu promjenu u političkim snagama: 18,3 % glasova je otišlo nacistima, što je pet puta veći procenat nego [[1928]]. Ovo je imalo razorne posljedice po republiku. Nije više bilo većine u Rajhstagu, čak ni za veliku koaliciju umjerenih partija, i to je ohrabrilo pristalice NSDAP-a da iznesu svoje zahtjeve za vlašću, povećavajući nasilje i teror. Poslije 1930. republika je sve više klizila u stanje građanskog rata.

Od [[1930]]. do [[1932]]. Brining je pokušavao da uredi razorenu državu bez većine u parlamentu, vladajući pomoću hitnih predsjedničkih dekreta. U ovo vrijeme je velika depresija dostigla vrhunac. U skladu sa liberalnom ekonomskom teorijom koja tvrdi da će manja javna potrošnja podstaći ekonomski rast, Brining je drastično srezao državne troškove, uključujući socijalni sektor. Očekivao je i prihvatio da će ekonomska kriza jedno vrijeme biti pogoršana, prije nego što se stvari poprave. Rajh je, između ostalog, u potpunosti zaustavio sve javne izdatke za obavezno osiguranje za nezaposlene (koje je uspostavljeno [[1927]].), što je rezultiralo većim doprinosima radnika i manjim beneficijama za nezaposlene. Ovo je naravno bila veoma nepopularna mjera. Ekonomski pad je trajao do [[1932.]] kada su se pojavile prvi indikacije oporavka. Ipak, do tada je Vajmarska republika izgubila sav kredibilitet među većinom Nijemaca. Dok se naučnici ne slažu u ocjeni brinigove politike, može se reći da je ona dovela do propadanja Republike. Još uvijek je diskutabilno da li su u tom trenutku postojale alternative. [[30. maj]]a 1932. Brining je dao ostavku jer nije više imao hindenburgovu podršku. Pet nedjelja ranije, Hindenburg je opet bio izabran za predsjednika, uz aktivnu briningovu podršku, a protivkandidat mu je bio [[Adolf Hitler|Hitler]] (predsjednik je, za razliku od kancelara, bio direktno biran).
Hindenburg je tada postavio Franca fon Papena za novog kancelara. Fon Papen je imao podršku [[Adolf Hitler|Hitlera]], ali po cijenu serije zahtjeva:
# Rajhstag je imao da bude ponovo raspušten kako bi bili raspisani novi izbori
# Zabrana Jurišnih odreda, donijeta nakon uličnih nemira, morala je da bude povučena
# Socijal-demokratska Pruska vlada morala je biti raspuštena hitnim dekretom

Opšti izbori održani 31. jula 1932. donijeli su 37,2% glasova NSDAP-u, što ju je učinilo najvećom partijom u Reichstagu. Hitler je sada zahtijevao da bude postavljen za kancelara, što je Hindenburg odbio [[19. august]]a 1932. Ipak nije postojala većina u parlamentu ni za jednu vladu, pa je zbog toga parlament opet raspušten i još jednom su organizovani izbori u nadi da će rezultirati stabilnom većinom.

Ovo se nije dogodilo. Izbori od 6. novembra 1932. su donijeli 33,0% glasova nacistima (dakle izgubili su 4%). Franc von Papen je dao ostavku i na mjestu premijera ga je naslijedio general von Šlajher 3. decembra. Njegov smjeli plan je bio da skupi većinu u Reichstagu ujedinivši trgovačke unioniste lijevog krila iz raznih partija, uključujući struju NSDAP-a koju je vodio Gregor Štraser. Ni ovo nije bilo uspješno.

4. januara 1933. Hitler se tajno sastao sa von Papenom u kući kelnskog bankara, Kurta von Šredera. Oni su se dogovorili da formiraju zajedničku vladu u kojoj su osim Hitlera samo dva pripadnika nacističke partije trebali biti članovi vlade (Vilhelm Frick kao ministar unutrašnjih poslova i Herman Gering kao komesar Pruske), a fon Papen bi bio Hitlerov vicekancelar. U novi kabinet je ušao uticajni medijski mogul, Alfred Hugenberg, koji je u to vrijeme bio predsjednik DNVP (takođe desničarske partije).

Hindenburg je postavio Hitlera za novog kancelara 30. januara 1933. Mada je bio protiv nacista, i mada je porazio Hitlera na izborima za predsjednika, složio se sa fon Papenovom teorijom, da se uz opadajuću podršku nacistima u narodu, Hitler može kontrolisati kao kancelar. Ovaj datum koji je nacistička propaganda nazvala Machtergreifung (sticanje moći), se smatra početkom nacističke Njemačke.

== Razlozi za slom Republike ==

Zašto je Weimarska republika imala tako katastrofalan kraj i ustupila mjesto nacističkoj diktaturi, i danas je tema debata. S jedne strane Hitler je postao kancelar legalno, kroz mehanizme postavljene ustavom, i NSDAP je osvojila relativnu većinu u parlamentu na dva izbora 1932. S druge strane Hitler je postavljen za premijera u trenutku kada je bilo jasno da njegova partija nije imala dovoljnu moć da preuzme vlast.

Naučnici su davali razne razloge i, zavisno od ličnog političkog stanovišta, jedna analiza daje prednost jednom setu razloga, druga analiza drugom. Situacija se na određeni način još više iskomplikovala činjenicom da su tokom Hladnog rata historijske analize u određenom stepenu bile zamagljene pokušajima da se opravdaju određene ideologije.

Osim toga potpuno je hipotetička tvrdnja da je nacizam mogao biti izbjegnut da su određene odluke bile drugačije. Uticaj na rast popularnosti nacizma je imao čitav splet činjenica – jedna od njih su bile i visoke reparacije koje su Njemačkoj nametnute od strane sila pobjednica u Prvom svjetskom ratu. Još tokom Versajske konferencije su određeni stručnjaci (vidi Keynes) izražavali zabrinutost kako bi visoke reparacije mogle ojačati ekstremne struje u Njemačkoj.
Razlozi za jačanje nacizma su, između ostalih, i oni ekonomskog, institucionalnog i ličnog karaktera.

=== Ekonomski problemi ===

Vajmarska republika je imala neke od najozbiljnijih ekonomskih problema koje su ikada iskusile zapadne države. Neobuzdana hiperinflacija, visoka stopa nezaposlenosti i veliki veliki pad životnog standarda (kada se uporedi s onim prijeratnim), bili su glavni ekonomski razlozi kolapsa Republike. Do velike depresije 1930-ih institucija Republike kao takve je okrivljavana za većinu ekonomskih problema. Ovo se može zaključiti ako se posmatraju izborni rezultati, gdje su političke partije koje su se borile protiv republike (zajedno lijevo i desno krilo) učinile demokratsku većinu u parlamentu nemogućom.

U ovom kontekstu, Versajski sporazum su Nijemci smatrali kažnjavajućim (što je u određenoj mjeri i bio) i degradirajućim dokumentom, koji ih je prisilio da predaju zone bogate resursima i da plate velike kompenzacije. Ove kaznene reparacije su uzrokovale veliko zaprepašćenje i srdžbu njemačkog naroda. Stvarnu ekonomsku štetu koju je Versajski ugovor nanio Njemačkoj nije baš lako utvrditi. Mada su zvanične reparacije koje je Njemačka imala da plati bile značajne, u stvarnosti je ona platila samo mali dio ovoga duga. Ustvari, više je novca ušlo u Njemačku od savezničkih zajmova, nego što je Njemačka platila putem reparacija. Ipak, reparacije su štetile Njemačkoj ekonomiji, jer su obeshrabrivale zajmove, i stoga primoravale Vajmarsku vladu da finansira deficit štampajući novac – što je dovelo do hiperinflacije.

Danas se većina historičara slaže da su mnoge industrijske vođe poistovjećivale republiku sa radničkim sindikatima i socijal-demokratama, jer su oni uspostavili socijalne koncesije iz 1918/1919. Ali iako su neki vidjeli Hitlera kao sredstvo da se ovo prekine, ipak nisu svi oni podržavali nacizam u cjelosti, te su Hitlera smatrali samo prelaznim rješenjem u njihovom nastojanju da se ukine republika. Sama Njemačka je bila nestabilna i prije nego što su određene industrijske vođe podržale Hitlera. Dalje, podrška industrijalaca, sama po sebi, nije bila dovoljna da se objasni podrška koju je Hitler imao u velikim dijelovima populacija, što je podrazumijevalo i mnoge radnike koji su se okrenuli od lijevih partija.

=== Institucionalni problemi ===
Opšte je stanovište da je ustav iz 1919. imao veliki broj fundamentalnih slabosti, koje su uspostavljanje diktature učinile isuviše lakim. Da li bi drugačiji ustav spriječio Treći rajh je doduše diskutabilno; u svakom slučaju; zapadnonjemački ustav iz 1949. je prihvatio ovaj prigovor, i može se u velikoj mjeri posmatrati kao snažna reakcija na ove mane.

Institucija predsjednika države (Reichspräsident) je često bila nazivana terminom republikanski car (Ersatzkaiser) – pokušaj da se zamijeni car koji je abdcirao 1918. sa autoritarnom institucijom slične snage. Ovo je najvidljivije u članu 48. ustava koji je predsjedniku davao ovlaštenja da &quot;preduzme sve neophodne korake&quot; ako su &quot;javni red i bezbjednost ozbiljno narušeni ili u opasnosti&quot;. Mada je planiran samo kao vanredna klauzula, ovaj član je korišten u mnogo prilika, čak i prije 1933. kako bi se izdali dekreti bez podrške parlamenta; i učinio je Gleichschaltung lakšim. Na primjer, dekret o požaru u Reichstagu je izdat na bazi člana 48.

Upotreba gotovo čistog proporcionalnog predstavljanja je značila da je bilo koja partija sa malom podrškom mogla da uđe u republički parlament. Ovo je dovelo do velikog broja malih partija, od kojih su neke imale ekstremističke ideologije, i dozvolilo im da izgrade političku bazu unutar sistema.

Reichstag je mogao da ukloni kancelara, čak i ako poslanici nisu sposobni da se dogovore oko njegovog nasljednika. Ova destruktivna klauzula je dovela do toga da dođe do brze promjene velikog broja kancelara i političke nestabilnosti republike. Kao rezultat, ustav iz [[1949]]. (Grundgesetz) utvrđuje da kancelar može biti smijenjen samo ako se u isto vrijeme izabere njegov nasljednik.

Weimarska Republika je bila građansko-demokratska republika, kao takva je predstavljala veliki jastuk za mekano prizemljenje i oporavak opustošene države. Oporavak koji je kasnije stvorio uvjete za pojavu [[fašizam|fašizma]].

Predstavnici te republike nisu bili sveci; mahom su naginjali autoritativnim oblicima vladavine i lovili stranputice u diplomatskim odnosima s pobjednicima Prvog svjetskog rata. Dokaz toj tvrdnji je i blag, gotovo majčinski odnos Weimarske republike prema [[nacionalsocijalistička stranka|nacionalsocijalističkoj stranci]] od njenog nastanka [[1919]].

{{Commonscat|Weimar Republic}}

[[Kategorija:Vajmarska Republika| ]]
[[Kategorija:Historija Njemačke]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]</text>
      <sha1>9ohoocks7aw61ftevvskabiuon0wr25</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Članci za brisanje</title>
    <ns>4</ns>
    <id>25082</id>
    <revision>
      <id>42482659</id>
      <parentid>42470087</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T15:02:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32355" sha1="gu8x49ndwja4m1xrxysvqdef6vvbcy0" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Kultura u Zagrebu]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazan enciklopedijski značaj članka u ovome formatu. Članak može biti postavljen nanovo po uzoru na slične članke na drugim Wikipedijama. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:28 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Ako uzmemo u obzir sami naslov, članak je dobra ideja i imamo potrebu za ovakve. No, ovdje smo na off-topicu, i rekao bih da se ide više prema turističkoj promociji kulturnih ustanova u Zagrebu. Jedini valjani izvori su sa web stranice grada Zagreba. Dakle, podobno za Wikivoyage. Predlažem brzo brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:31 (CET)

:Članak na HR Wikipediji postoji skoro 20 godina i kao takav je prenesen na SH već davno a sad drugi put kao update...ne mogu razumjeti kakvi su ovo ''argumenti'' da je ''off-topic'' (baš ništa nije off-topic) i da je za ''Wikivoyage'' (uopće nema takvu strukturu)? 
:Ne znam zašto bi bio za '''brzo brisanje''' nakon svih ovih godina? Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 28. marta 2025. u 23:56 (CET)
:::Poštovani, postojanje jednog članka na drugoj Wikipediji nije nikakav kriterij. Argument o Wikivoyageu: da, tu turistički pretstavljamo jedno mjesto i tu je normalno. Na Wikipediji opisujemo objektivno i enciklopedično isto mjesto. Pozabavite se o razlici između ta dva wiki-prostora. Na wikipediji ovakav članak je dobar samo ako obilno i detaljno opisuje kulturu grada Zagreba, a tekst ovakve duljine može se dodati u glavni članak [[Zagreb]] i to je to. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
:::::da navedem jedan primjer: 
{{cquote|'''Antikvarijati (knjige)'''&lt;br/&gt;
Prije 1990. u Zagrebu su postojala 3 antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Danas ih ima bitno više. Abecednim redom:&lt;br/&gt;
:::Bono – Kaptol 29.&lt;br/&gt;
:::[[Brala]] – kraj [[Botanički vrt|Botaničkog vrta]], adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990., relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.&lt;br/&gt;
:::Jesenski i Turk – također otvoren poslije 1990., posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).&lt;br/&gt;
:::Moderna vremena – Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova&lt;br/&gt;
:::Okić – Petrinjska 83, otvoren 2004. (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora&lt;br/&gt;
:::Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu}}
:::::wtf, man, jesi li bio pri sebi kada si ovo pisao? Ja obožavam antikvarijate i hvala ti, eto, zapisao sam si nekoliko adresa za budući posjet u ZG, ali ovo je EPP. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:45 (CET)
::::::Popravila sam odlomak. U doba kad svi čitamo e-pirateriju zbilja nema straha od reklamâ za antikvarijate koji će i tako svi ubrzo postati paleontologija. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:06 (CET)
:::::::Apropo strukture i izgleda članka - [[w:en:Culture of Paris]]. Molio bih da se pogleda ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of New York City]] ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of London]] ovaj članak. Svi su članci koji govore o kulturi određenih gradva (velikih ili čak i glavnih), a nijedan nije samo promotovni popis lokacija. To su članci o kulturi u gradu, potkrijepljeni izvorima, koji su tekstovi o tome kako je bilo i što je bilo. I okej, možda Zagreb nema bogatu i raznoliku povijest kao NYC, ali mislim da glavni grad jedne zemlje koji postoji još od srednjeg vijeka ipak ima '''dovoljno''' materijala da ne bude samo popis institucija. Sukladno tome, članak mora imati strukturu članka. U ovom slučaju, naslov članka ne odgovara njegovom sadržaju. Ovo nije članak o kulturi u Zagrebu, nego arbitrarni popis određenih institucija, privatnih firmi i udruga na području grada Zagreba koji nema jasnih kriterija za inkluzivnost, nema jasnih kriterija prema kojima se određuje značaj određenih unosa u odnosu na neke druge i kao takav nije niti dobar za listu. Wikipedija nije mjesto za to. Postoje [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak zadovoljava kriterije izložene u ovim pravilima, nema nikakvih problema. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:44 (CET)
::::::I doista: &quot;relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama&quot;? &quot;solidan izbor stripova&quot;? &quot;zatvorili su prostor u Marićevom prolazu&quot;? &quot;3 minute od Glavnog kolodvora&quot;? &quot;starosjedilac u ovom poslu&quot;? Pa kaj je ovo?! Pa ovo ne bi ni u turističkoj brošuri napisao. Jel' LZMK ima ovo u enciklopdijama svojim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:00 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] (ali i svi koji odobravaju...) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kultura_u_Zagrebu&amp;diff=42450461&amp;oldid=5630359 čini se da nikome ništa u članku nije smetalo 11. godina, između prve verzije članka i sadašnje...ali kad sam prenjeo mali update sa HR], onda je postala tema za urgentno brisanje (o čemu volite detaljno i dugo raspravljati da opravdate svoj čin brisanja, ali ne na straničinoj raspravi o pojedinim aspektima sadržaja). 
:::::::Čak i samo prosječno razboritom bi bilo jasno što i kako stvari idu ili ne... Sretno! ;-) – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 30. marta 2025. u 10:07 (CEST)
:::::::::Da, jedanest godina nitko (pa ni ja) nije primjetio da imamo ovaj sadržaj koji nije enciklopedičan i kojeg treba prepraviti. Moja greška, kasno sam stigao. Imamo također još puno skrivenih vandalizama koje nitko nije do sada pronašao, prošlo kroz mrežu. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2025. u 22:20 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Centri za kulturu Grada Zagreba]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, članak je očito reklamnog, a ne enciklopedijskog značaja te upitne razine značaja generalno. Ono što jest bio enciklopedijski sadržaj navedenog članka može se inkorporirati u članak [[Zagreb]] (odjeljak o kulturi) ili [[Kultura u Zagrebu]] (ukoliko članak bude napisan), ali bez reklamiranja pojedinih udruga. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:29 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Srodno prethodnjem slučaju, ali ovdje imamo nešto vrlo specifično i lokalno. Dakle, predlažen rok od sedam dana koji će omogućiti suradnika da: 1) doprinese s mnoštvom pouzdanim izvorima; 2) dopuni s detaljnim opisom &lt;u&gt;svih&lt;/u&gt; centrova za kulturu u gradu Zagreba i s njihovom interakcijom s društvenim tkivom grada Zagreba kroz povijest. Glavni razlog moga postupka je to što ovako specifičan članak mislim da doprinosi kulturi i enciklopedičnosti samo ukoliko cjelovit, inače služi kao trojanski konj za promidžbu nekih centrova. S mog stajališta, jako podržavam prvi oblik a za drugi, predlažem brzo brisanje od 3. aprila 2025. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:41 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ne razumijem zašto bi kratki članak o instutucijama u kulturi bio sporan, te kako to točno u ovom obliku postaje promocija? Tom logikom je svaki članak svake institucije koja radi sa publikom promocija. 
:''Mnoštvo'' pouzdanih izvora je arbitrarni kriteriji. Za svaku tvrdnju je dovoljan jedan pouzdani izvor. Za svaku tvrdnju bez izvora ili sumnjivu pouzdanost potrebno je staviti odgovarajuću oznaku. Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. 
:Neko od administratora (pretpostavljam Edgar opet) je obrisao članka prije nego se desila rasprava. Ovdje mi se čini da je opet riječ samo u supresiji a ne radu za podizanje kvalitete ili opsega sadržaja. Žalosno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 00:09 (CET)

::: 1) članak nije promocija po sebi, nego meni izgleda da služi kao instrumentalan prostor (trojanski konj) i zato sam ga predložio za brisanje; 2) mnoštvo pouzdanih izvora nije arbitrarni kriterij, a to niti jučer, niti danas, niti sutra. 
::: Ipak mislim da isti sadržaj ima svoje mjesto u glavnom članku [[Zagreb]], a kada bude dovoljno razvijen, mogao bi ući u članak [[Kultura u Zagrebu]] - a to naravno kada gore navedeni tekst o kulturi u Zagrebu bude prevelik za sekciju u članku Zagreb. Tako od mene. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
::::Članak ne reklamira sokovnike i usisače, već informira o kulturnim institucijama važnima za nas male ljude, i naročito mlade. I nisu “centrovi”, već “centri”. Mislim da nepotrebno mrcvarimo ZBlacea. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:03 (CET)
::::Članak [[Zagreb|Zagrebu]] već ima 22 ekrana u prosječnoj rezoluciji i veličinom je poprilično je iznad 99% članaka, tako da mislim da nema smisla rastezati ga dulje i stavljati ovu vrstu i razinu sadržaja zajedno.
::::Članak [[Kultura u Zagrebu]] koji funkcionira kao pregledna lista već ima dio o tome, ali dodavanjem narativnog djela bi izgubio stisku knozistentnost sa ostatkom članka.
::::Obrisani oblik članka [[:bs:Centri za kulturu Grada Zagreba|Centri za kulturu Grada Zagreba]] uistinu treba dopunu i opremu, te sam zbog toga i počeo raditi na njemu na BS. Brisanjem se niti jedan članak nema priliku popraviti, a bar na SH je mogao biti pomjeren u Draft:ove... – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 09:01 (CET)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Tvoj &quot;počeo sam raditi na članku&quot; smo čuli toliko puta, a na kraju nikada nismo dobili gotove proizvode. ''It's not our first rodeo'', Zblace; znaš to i ti, znamo to i mi. Ja sam obrisao članak jer sadržaj otkriva promotivni karakter koji nije u duhu projekta. Centri za kulturu Grada Zagreba mogu, kao tema, biti uklopljeni ili u članak o [[Zagreb]]u ili u članak [[Kultura u Zagrebu]] ako on bude u formi članka. Ovako je nasumično pozicioniran spisak udruga čiji su izvori '''stranice o samim udrugama'''(!!!) i ništa više. Znači, molit ću da se prije tvrdnji o izvorima pogledaju [[WP:Provjerljivost]] i [[WP:Pouzdani izvori]]. Iako članak krši cijelu seriju odredaba o izvorima, citirat ću samo ovo: &quot;Članci na Wikipediji primarno trbaju biti temeljeni na '''&lt;u&gt;pouzdanim sekundarnim izvorima&lt;/u&gt;''', odnosno dokumentima ili zapisima koji se odnose ili analiziraju podatke koji su izvorno prezentirani na drugom mjestu.&quot; Članak doslovno ima '''0'''(!!!) sekundarnih izvora, a sve su (promotivni?) linkovi na stranice udruga i ništa više. Da se barem pola vremena koliko se utroši na ove rasprave utroši na pronalaženje izvora i oblikovanje članaka samih po sebi, kao što je Vipz onda jednom učinio s jednim člankom (ne mogu se točno sjetiti kojim), ovih rasprava ne bi nikada ni bilo. Dakle, kao i u gornjem slučaju, ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak ne krši kriterije značaja, kao i one o provjerljivosti i izvorima, on se vrlo lako vrati. Molio bih da se rasprava od sada svodi na raspravu o sadržaju, odnosno na dokazivanje da članak udovoljava na navedenim kriterijima, a ne na tautologije i na ''ad hominem'' argumente. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:56 (CET)
::::::Da se ispoštuje procedura i sukladno onome što je napisao @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] u uvodu, članak je vraćen do zaključenja rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:10 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] znači napravili ste brisanje mimo reda i sad je članak vraćen kao ispravak, ali priznanje za grešku o neprimjerenosti te akcije i dalje ne postoji...koji admin ''fail''. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:12 (CET)
::::::Kojih crnih ''udruga'' Edgare? Centri za kulturu Grada Zagreba su institucije a ne udruge. Super mi je kako nema osnovnog razumijevanja za temu a uzima se za pravo procjenjivati što je promocija i što je adekvatno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:16 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Fejlu moj dragi, slušaj... kako kaže ona narodna, &quot;nisam ja toliko bogat da kupujem jeftino.&quot; :D Kriteriji koje članci moraju udovoljiti su [[WP:Provjerljivost]], [[WP:Pouzdani izvori]], [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Meni se isprazne tautologije ne slušaju, pa ako možeš fino navesti dokaze temeljem kojih su navedeni članci u skladu s navedenim kriterijima - možemo raspravljati. Na ove prvoloptaške i malograđanske doskočice neću odgovarati, Sadko mi je odavno istrošio energiju za to. Ponavljam, ukoliko želiš raspravljati o kriterijima i sadržaju, okej, ako ne, rok će proći. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 19:24 (CET)
::::::::::Dobro, « Pogon je dom nezavisne kulture na sjevernoj obali Save koji svoje prostore i tehniku besplatno daje na korištenje udrugama, umjetničkim organizacijama i ... » (barem tako piše na internetu). 
::::::::::&quot;admin fail&quot;? Was für ein lächerliches Verhalten... I ja bih ovaj članak obrisao, ovaj tekst može ići u članak [[Zagreb]], pod odjeljkom [[Zagreb#Kultura|kultura]] i zamolio bih te da obradiš tu sekciju, kako bismo mogli napraviti od Zagreba jedan [[Wikipedija:Istaknuti članci|istaknuti članak]], što bi bilo vrlo lijepo. Članak Zagreb za sada je dugačak, ali imamo malo izvora, literatura je slaba i ne veže se s člankom, sekcija historija je siromašna za ovakav grad i ostale sekcije su nerazvijene. Eto ti posla. Pri tome, nemoj miješat Wikivoyage s Wikipedijom, članak o Zagrebu mora ličiti na nešto ovako [https://www.enciklopedija.hr/clanak/zagreb Zagreb], odnosno mora imat taj stil pisanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:45 (CET)
:::::::::::''@[[Korisnik:Inokosni organ|piše na internetu]]?'' pa pročitaj još pažljivije... 
:::::::::::Oni daju usluge udrugama i umjetničkim organizacijama, ali nisu to i sami. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:00 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[FAKTIV]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazano da članak ne predstavlja reklamni tekst niti da udovoljava kriterijima koji se tiču izvora i značaja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. aprila 2025. u 02:26 (CEST)|Izbrisano}}
Kao i raniji članci, članak govori o lijepoj temi, ali je u suštini reklama same udruge i njezina djelovanja. Članak nema sekundarnih izvora, a jedini izvori su novinski članci o kolektivnom događaju i to - od pet izvora, njih su tri novinski izvještaji o istom događaju, samo s drugih portala. Predlažem da se članak briše jer nije dokazan enciklopedijski značaj, jer je članak reklamnog sadržaja i jer ne zadovoljava kriterije [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanosti izvora]]. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2025. u 13:48 (CEST)
::: {{za}} brisanje. Razloge je naveo kolega Poe i za mene su točni. Izvori su svi iz blogova i informativnih portala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 18:02 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] za '''tezu o reklamiranju''' pročitaj pažljivo na [[WP:BB]] gdje kaže: ''Otvoreno reklamiranje. Stranice koje eksluzivno promoviraju kompaniju, proizvod, grupu, uslugu i osobu i koje moraju biti temeljito promijenjene kako bi imale enciklopedijski sadržaj. Važno je napomenuta kako to što je kompanija, proizvod, grupa, usluga i osoba sadržaj članaka samo po sebi ne kvalificira članak za ovaj kriterij; članak koji se smatra otvorenim reklamiranjem bi uz to morao imati neprimjeren sadržaj. Ako je stranica ranije prošla kroz proces brisanja i nije bila izbrisana, moež se brzo izbrisati po ovom kriteriju.'' ...nema uvijeta za to. '''Enciklopedijski''' je sadržaj jer FAKTIV i njegove inicijative poput Noćnog Marša imaju već višegodišnju tradiciju i u više gradova okupljaju redovito više tisuća ljudi. Što se tiče '''5 izvora''' 3 ugledne udruge i 2 ugledna portala, koja uopće nisu aktivistički su korišteni za reference. 
:''Simptomatična je konstrukcija kolege da su ''za njega točni''...i onda Telegram.hr naziva informativnim portalom a webove udruga Blogovima? Ovo je očito ekstremno preoblikovana stvarnost za potrebe kolegijalne podrške.
:'' – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:50 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Ovo nije subjektivni kriterij. Čak i da uzmemo da &quot;otvoreno reklamiranje&quot; kao razlog otpada (što ne otpada, ali hajmo entertainati tvoju ideju), ostaje to da ne zadovoljava [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Kriteriji koji se odnose na ovo su:
::''Organizacija ili udruga može biti enciklopedijski značajna:''
::* ''ako je utjecala na razvoj većeg pokreta
::* ''ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 35 godina)
::* ''ako je bila od odlučujuće važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe
::* ''ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj
::* ''ako je riječ o trajnom udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.
::''Ipak, organizacija ili udruga generalno &lt;u&gt;nije&lt;/u&gt; enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:''
::* ''ima malen broj članova (manje od 1,000)
::* ''usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* ''lokalnog je karaktera
::* ''lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se samostlno ne ističe ni po čemu.
::Molit ću da mi taksativno dokažeš kako članak zadovoljava barem 50% ovih pojedinačnih kriterija, odnosno kako ne zadovljava ova četiri negativna kriterija. Tada možemo govoriti o značaju. 
::Drugo, ostaje pitanje izvora. Kako članak zadovoljava kriterije iznesene u [[WP:Pouzdani izvori]]? Gdje su sekundarni izvori? Gdje su ikakvi izvori osim novinskih izvještaja o '''događaju''', pri čemu - kako ističe @[[Korisnik:Aca|Aca]] - tri od 5 izvora govore o jednom te istom. Kako to dokazuje značaj članka i u skladu je s pravilima o izvorima? Molit ću da se navedeno dokaže. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. aprila 2025. u 12:35 (CEST)
:Tri izvora su o [[:en:WP:SINGLEEVENT|WP:SINGLEEVENT]], a preostala dva su izvori niske [[WP:POUZDAN|pouzdanosti]]. U trenutnom obliku jest za brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:34 (CEST)

*Zadržati. [[Korisnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] ([[Razgovor s korisnikom:MarkoK1984|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 19:03 (CEST)
:::: Ne slažem se prije svega radi izvora:
:::::: gong.hr je glas jedne udruge koja se bori za demokraciju u Hrvatskoj;
:::::: tportal.hr je informativni portal, online medij;
:::::: super1 je telegramov lifestyle magazin, dakle važi kao izvor isto kao Cosmopolitan: nula;
:::::: crol.hr je informativni portal;
:::::: sigurnomjesto je službena stranica angažirana u prijavama i borbi protiv nasilja. 
:::: Najobjektivniji izvori ovdje su tportal i sigurnomjesto i to pod određenim uvjetima. Dodatno, Zblace citira [[Wikipedija:Brzo brisanje|WB:BB]] ali mu nedostaje pojam da danas kulturna udruga lako u zbilji djeluje kao kompanija, da je danas umjetničko djelo  u zbilji proizvod a da je danas umjetnički rad zapravo usluga. To se ne krije od kada je kapitalizam zavladao. To rečeno, (nematerijalna) dobra podliježu istim mehanizmima ostalih dobra na tržištu i imaju svoj specifičan marketing i svoj specifični komunikacijski kôd. Pisanje promotivnog članka na wikipediji (kult-EPP) uglavnom se odigrava na uvodeđenjem u mediju (tj. wikipedije, kolaborativne online enciklopedije), pod njezinim formalnim strukturama, tekstove koji pripadaju kulturnom oglašavanju. Ne znam zove li se tako, ali ja bih to nazvao &quot;''medium-shifting'' marketing&quot; ili jednostavno &quot;marketing&quot; jer zapravo snaga jednog oglasa nestaje kada se njezin jezik kristalizira u formalizmima oglasne table (njegovoj medija) a upravo naglo raste kada isti jezik može igrati na rubu dekontekstualizacije ili rekontekstualizacije. Iz toga razloga, članak je za brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 04:56 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Transmašholding]] ==
{{zaglavlje ankete|Nakon isteklog roka i bez poboljšanja, članak je obrisan radi jake sumnje da se radi o reklamiranju, čemu se dodaje nedostatak valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 9. aprila 2025. u 00:32 (CEST)|Izbrisano}}
Naizgled članak se bavi enciklopedijski značajnom temom, duljina prihvatljiva, izvori su tu. ''Ali ne znam, Džoni,'' ovo meni čudno miriše. Pola izvora su ne važeći (web stranice raznih tvrtki i holdinga, ili članci iz spam novinarstva) te je opći stil pisanja vitrinski. Tvrtka je ipak zanimljiva, osobito glede trenutnome stanju na ukrajinsko-ruskome području. Dakle, preporučujem za brisanje. Može li netko pogledati članak nešto dublje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 23:07 (CEST)

:Brisati. Upitan značaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2025. u 15:16 (CEST)
::Zadržati, &quot;the largest manufacturer of locomotives and rail equipment in Russia&quot;. Izvori su tu, samo ih treba popraviti i dodati vezu do arhive. Članak je više za sređivanje nego za brisanje, a naznaka značaja ima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:27 (CEST)
:::Nakon isteklog roka od sedam dana, nema poboljšana tako da se članak može brisati. Naravno, tvrtka Transmašholding je gigant, tako da nemamo dvojbe oko značajnosti. Ako netko bude želio napisati valjan i nepristran članak o njoj, slobodno može iznova.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 8. aprila 2025. u 23:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Kontejner (organizacija)]], [[Što, kako &amp; za koga]] i [[Sandra Vitaljić]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema raspravi i isteknutog roka, članci imaju oblik oglašavanja te ne drže se na izvorima. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 15:20 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Prva dva članka imaju iste boljke kao i svi članci iz &quot;biroa&quot; koji je povezan sa Zblaćetom. Radi se o (polu/samo)promotivnim tekstovima o grupama, udrugama i organizacijama koje nemaju enciklopedijski značaj ([[WP:Kriteriji značaja po temama]]), niti dovoljnu količinu valjanih izvora ([[WP:Pouzdani izvori]]). Posljednji članak ima formu valjanog enciklopedijskog članka, ali više djeluje kao promotivni tekst za autoricu nego enciklopedijski članak o istoj te također nije adekvatno pokriven izvorima. Sukladno tome, predlažem brisanje navedenih članaka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. aprila 2025. u 18:11 (CEST)
:::Kontejner: ovako bih napisao prezentacijsku press konferenciju za svoj novi kulturni projekt. Očito reklamiranje. Izvori su kontejner.org i druge stranice koje rade na kulturnoj promociji. Za brisanje.
:::Škzk: Isti stil pisanja, izvori su nešto pouzdaniji. Ipak, za brisanje ako ne bude poboljšanja.
:::Sandra Vitaljić: značajnost je ok, biografski dio je ok, dio o izložbi je u stilu kultur-EPP-a, izvori su primarni, vanjske veze po sebi su siva zona za reklamiranje pa ni ove nisu izuzetak. Još jedan članak koji je nažalost ali punopravno za brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 03:54 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Ivan Vanja Alač]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 01:10 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Značajnost dobra, imamo dva izvora (ipak krhka), uglavnom članak ima tipičan stil reklamiranja.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. aprila 2025. u 00:29 (CEST)

:Ovo uopće nema formu enciklopedijskog članka nego CV-ja, shodno čemu je brzo brisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. aprila 2025. u 00:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Darija Žmak Kunić]] ==
U biti dobro napisan članak, čini mi se da je umjetnik značajan i imamo nekoliko prilično čvrstih izvora koji podupiru tekst. No, postoje drugi izvori (facebook!) koji sami čine članak vrlo sumnjivim. Ključna stvar je, međutim, da ako uklonimo sekciju &quot;Vidljive&quot;, ne ostaje puno. Dobivamo hermetičan profil, s osnovnim portretom, a zatim slijedi dugi popis izložbi i primljenih nagrada. I tako se vraćamo na logiku Kulturno-ekonomsko propagandnog programa.  – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 13. maja 2025. u 16:34 (CEST)

:Čini se da članak izuzev sekcije o jednoj izložbi ima jako malo štofa za samostalan tekst. Ovo brisati i eventualno dio teksta uklopiti u članak o samoj izložbi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. maja 2025. u 16:24 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2025. u 16:31 (CEST)

== [[Amila Kahrović-Posavljak]] ==
Zanimljiva spisateljica, ali članak ima sve osobine EPP-a. Predlažem brisanje ili radikalno sređivanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. juna 2025. u 07:29 (CEST)

:Tema jest relevantna, ali članak je očita reklama i (samo)promocija dotične. Ukoliko se netko ne uhvati toga i sredi to u roku od sedam dana, ovo je za brisanje jer nema formu enciklopedijskog teksta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. juna 2025. u 13:50 (CEST)

== [[Leonora Surian]] == 
I ovo je vrlo zanmljiva ličnost, ali članak zapravo je u obliku promocije. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 17:02 (CEST)</text>
      <sha1>gu8x49ndwja4m1xrxysvqdef6vvbcy0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482664</id>
      <parentid>42482659</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T15:22:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Leonora Surian */ odgovor</comment>
      <origin>42482664</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32789" sha1="4gbzns4868907q8jj5f5733kwp3ei2g" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Kultura u Zagrebu]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazan enciklopedijski značaj članka u ovome formatu. Članak može biti postavljen nanovo po uzoru na slične članke na drugim Wikipedijama. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:28 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Ako uzmemo u obzir sami naslov, članak je dobra ideja i imamo potrebu za ovakve. No, ovdje smo na off-topicu, i rekao bih da se ide više prema turističkoj promociji kulturnih ustanova u Zagrebu. Jedini valjani izvori su sa web stranice grada Zagreba. Dakle, podobno za Wikivoyage. Predlažem brzo brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:31 (CET)

:Članak na HR Wikipediji postoji skoro 20 godina i kao takav je prenesen na SH već davno a sad drugi put kao update...ne mogu razumjeti kakvi su ovo ''argumenti'' da je ''off-topic'' (baš ništa nije off-topic) i da je za ''Wikivoyage'' (uopće nema takvu strukturu)? 
:Ne znam zašto bi bio za '''brzo brisanje''' nakon svih ovih godina? Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 28. marta 2025. u 23:56 (CET)
:::Poštovani, postojanje jednog članka na drugoj Wikipediji nije nikakav kriterij. Argument o Wikivoyageu: da, tu turistički pretstavljamo jedno mjesto i tu je normalno. Na Wikipediji opisujemo objektivno i enciklopedično isto mjesto. Pozabavite se o razlici između ta dva wiki-prostora. Na wikipediji ovakav članak je dobar samo ako obilno i detaljno opisuje kulturu grada Zagreba, a tekst ovakve duljine može se dodati u glavni članak [[Zagreb]] i to je to. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
:::::da navedem jedan primjer: 
{{cquote|'''Antikvarijati (knjige)'''&lt;br/&gt;
Prije 1990. u Zagrebu su postojala 3 antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Danas ih ima bitno više. Abecednim redom:&lt;br/&gt;
:::Bono – Kaptol 29.&lt;br/&gt;
:::[[Brala]] – kraj [[Botanički vrt|Botaničkog vrta]], adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990., relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.&lt;br/&gt;
:::Jesenski i Turk – također otvoren poslije 1990., posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).&lt;br/&gt;
:::Moderna vremena – Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova&lt;br/&gt;
:::Okić – Petrinjska 83, otvoren 2004. (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora&lt;br/&gt;
:::Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu}}
:::::wtf, man, jesi li bio pri sebi kada si ovo pisao? Ja obožavam antikvarijate i hvala ti, eto, zapisao sam si nekoliko adresa za budući posjet u ZG, ali ovo je EPP. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:45 (CET)
::::::Popravila sam odlomak. U doba kad svi čitamo e-pirateriju zbilja nema straha od reklamâ za antikvarijate koji će i tako svi ubrzo postati paleontologija. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:06 (CET)
:::::::Apropo strukture i izgleda članka - [[w:en:Culture of Paris]]. Molio bih da se pogleda ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of New York City]] ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of London]] ovaj članak. Svi su članci koji govore o kulturi određenih gradva (velikih ili čak i glavnih), a nijedan nije samo promotovni popis lokacija. To su članci o kulturi u gradu, potkrijepljeni izvorima, koji su tekstovi o tome kako je bilo i što je bilo. I okej, možda Zagreb nema bogatu i raznoliku povijest kao NYC, ali mislim da glavni grad jedne zemlje koji postoji još od srednjeg vijeka ipak ima '''dovoljno''' materijala da ne bude samo popis institucija. Sukladno tome, članak mora imati strukturu članka. U ovom slučaju, naslov članka ne odgovara njegovom sadržaju. Ovo nije članak o kulturi u Zagrebu, nego arbitrarni popis određenih institucija, privatnih firmi i udruga na području grada Zagreba koji nema jasnih kriterija za inkluzivnost, nema jasnih kriterija prema kojima se određuje značaj određenih unosa u odnosu na neke druge i kao takav nije niti dobar za listu. Wikipedija nije mjesto za to. Postoje [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak zadovoljava kriterije izložene u ovim pravilima, nema nikakvih problema. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:44 (CET)
::::::I doista: &quot;relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama&quot;? &quot;solidan izbor stripova&quot;? &quot;zatvorili su prostor u Marićevom prolazu&quot;? &quot;3 minute od Glavnog kolodvora&quot;? &quot;starosjedilac u ovom poslu&quot;? Pa kaj je ovo?! Pa ovo ne bi ni u turističkoj brošuri napisao. Jel' LZMK ima ovo u enciklopdijama svojim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:00 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] (ali i svi koji odobravaju...) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kultura_u_Zagrebu&amp;diff=42450461&amp;oldid=5630359 čini se da nikome ništa u članku nije smetalo 11. godina, između prve verzije članka i sadašnje...ali kad sam prenjeo mali update sa HR], onda je postala tema za urgentno brisanje (o čemu volite detaljno i dugo raspravljati da opravdate svoj čin brisanja, ali ne na straničinoj raspravi o pojedinim aspektima sadržaja). 
:::::::Čak i samo prosječno razboritom bi bilo jasno što i kako stvari idu ili ne... Sretno! ;-) – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 30. marta 2025. u 10:07 (CEST)
:::::::::Da, jedanest godina nitko (pa ni ja) nije primjetio da imamo ovaj sadržaj koji nije enciklopedičan i kojeg treba prepraviti. Moja greška, kasno sam stigao. Imamo također još puno skrivenih vandalizama koje nitko nije do sada pronašao, prošlo kroz mrežu. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2025. u 22:20 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Centri za kulturu Grada Zagreba]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, članak je očito reklamnog, a ne enciklopedijskog značaja te upitne razine značaja generalno. Ono što jest bio enciklopedijski sadržaj navedenog članka može se inkorporirati u članak [[Zagreb]] (odjeljak o kulturi) ili [[Kultura u Zagrebu]] (ukoliko članak bude napisan), ali bez reklamiranja pojedinih udruga. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:29 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Srodno prethodnjem slučaju, ali ovdje imamo nešto vrlo specifično i lokalno. Dakle, predlažen rok od sedam dana koji će omogućiti suradnika da: 1) doprinese s mnoštvom pouzdanim izvorima; 2) dopuni s detaljnim opisom &lt;u&gt;svih&lt;/u&gt; centrova za kulturu u gradu Zagreba i s njihovom interakcijom s društvenim tkivom grada Zagreba kroz povijest. Glavni razlog moga postupka je to što ovako specifičan članak mislim da doprinosi kulturi i enciklopedičnosti samo ukoliko cjelovit, inače služi kao trojanski konj za promidžbu nekih centrova. S mog stajališta, jako podržavam prvi oblik a za drugi, predlažem brzo brisanje od 3. aprila 2025. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:41 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ne razumijem zašto bi kratki članak o instutucijama u kulturi bio sporan, te kako to točno u ovom obliku postaje promocija? Tom logikom je svaki članak svake institucije koja radi sa publikom promocija. 
:''Mnoštvo'' pouzdanih izvora je arbitrarni kriteriji. Za svaku tvrdnju je dovoljan jedan pouzdani izvor. Za svaku tvrdnju bez izvora ili sumnjivu pouzdanost potrebno je staviti odgovarajuću oznaku. Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. 
:Neko od administratora (pretpostavljam Edgar opet) je obrisao članka prije nego se desila rasprava. Ovdje mi se čini da je opet riječ samo u supresiji a ne radu za podizanje kvalitete ili opsega sadržaja. Žalosno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 00:09 (CET)

::: 1) članak nije promocija po sebi, nego meni izgleda da služi kao instrumentalan prostor (trojanski konj) i zato sam ga predložio za brisanje; 2) mnoštvo pouzdanih izvora nije arbitrarni kriterij, a to niti jučer, niti danas, niti sutra. 
::: Ipak mislim da isti sadržaj ima svoje mjesto u glavnom članku [[Zagreb]], a kada bude dovoljno razvijen, mogao bi ući u članak [[Kultura u Zagrebu]] - a to naravno kada gore navedeni tekst o kulturi u Zagrebu bude prevelik za sekciju u članku Zagreb. Tako od mene. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
::::Članak ne reklamira sokovnike i usisače, već informira o kulturnim institucijama važnima za nas male ljude, i naročito mlade. I nisu “centrovi”, već “centri”. Mislim da nepotrebno mrcvarimo ZBlacea. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:03 (CET)
::::Članak [[Zagreb|Zagrebu]] već ima 22 ekrana u prosječnoj rezoluciji i veličinom je poprilično je iznad 99% članaka, tako da mislim da nema smisla rastezati ga dulje i stavljati ovu vrstu i razinu sadržaja zajedno.
::::Članak [[Kultura u Zagrebu]] koji funkcionira kao pregledna lista već ima dio o tome, ali dodavanjem narativnog djela bi izgubio stisku knozistentnost sa ostatkom članka.
::::Obrisani oblik članka [[:bs:Centri za kulturu Grada Zagreba|Centri za kulturu Grada Zagreba]] uistinu treba dopunu i opremu, te sam zbog toga i počeo raditi na njemu na BS. Brisanjem se niti jedan članak nema priliku popraviti, a bar na SH je mogao biti pomjeren u Draft:ove... – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 09:01 (CET)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Tvoj &quot;počeo sam raditi na članku&quot; smo čuli toliko puta, a na kraju nikada nismo dobili gotove proizvode. ''It's not our first rodeo'', Zblace; znaš to i ti, znamo to i mi. Ja sam obrisao članak jer sadržaj otkriva promotivni karakter koji nije u duhu projekta. Centri za kulturu Grada Zagreba mogu, kao tema, biti uklopljeni ili u članak o [[Zagreb]]u ili u članak [[Kultura u Zagrebu]] ako on bude u formi članka. Ovako je nasumično pozicioniran spisak udruga čiji su izvori '''stranice o samim udrugama'''(!!!) i ništa više. Znači, molit ću da se prije tvrdnji o izvorima pogledaju [[WP:Provjerljivost]] i [[WP:Pouzdani izvori]]. Iako članak krši cijelu seriju odredaba o izvorima, citirat ću samo ovo: &quot;Članci na Wikipediji primarno trbaju biti temeljeni na '''&lt;u&gt;pouzdanim sekundarnim izvorima&lt;/u&gt;''', odnosno dokumentima ili zapisima koji se odnose ili analiziraju podatke koji su izvorno prezentirani na drugom mjestu.&quot; Članak doslovno ima '''0'''(!!!) sekundarnih izvora, a sve su (promotivni?) linkovi na stranice udruga i ništa više. Da se barem pola vremena koliko se utroši na ove rasprave utroši na pronalaženje izvora i oblikovanje članaka samih po sebi, kao što je Vipz onda jednom učinio s jednim člankom (ne mogu se točno sjetiti kojim), ovih rasprava ne bi nikada ni bilo. Dakle, kao i u gornjem slučaju, ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak ne krši kriterije značaja, kao i one o provjerljivosti i izvorima, on se vrlo lako vrati. Molio bih da se rasprava od sada svodi na raspravu o sadržaju, odnosno na dokazivanje da članak udovoljava na navedenim kriterijima, a ne na tautologije i na ''ad hominem'' argumente. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:56 (CET)
::::::Da se ispoštuje procedura i sukladno onome što je napisao @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] u uvodu, članak je vraćen do zaključenja rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:10 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] znači napravili ste brisanje mimo reda i sad je članak vraćen kao ispravak, ali priznanje za grešku o neprimjerenosti te akcije i dalje ne postoji...koji admin ''fail''. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:12 (CET)
::::::Kojih crnih ''udruga'' Edgare? Centri za kulturu Grada Zagreba su institucije a ne udruge. Super mi je kako nema osnovnog razumijevanja za temu a uzima se za pravo procjenjivati što je promocija i što je adekvatno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:16 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Fejlu moj dragi, slušaj... kako kaže ona narodna, &quot;nisam ja toliko bogat da kupujem jeftino.&quot; :D Kriteriji koje članci moraju udovoljiti su [[WP:Provjerljivost]], [[WP:Pouzdani izvori]], [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Meni se isprazne tautologije ne slušaju, pa ako možeš fino navesti dokaze temeljem kojih su navedeni članci u skladu s navedenim kriterijima - možemo raspravljati. Na ove prvoloptaške i malograđanske doskočice neću odgovarati, Sadko mi je odavno istrošio energiju za to. Ponavljam, ukoliko želiš raspravljati o kriterijima i sadržaju, okej, ako ne, rok će proći. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 19:24 (CET)
::::::::::Dobro, « Pogon je dom nezavisne kulture na sjevernoj obali Save koji svoje prostore i tehniku besplatno daje na korištenje udrugama, umjetničkim organizacijama i ... » (barem tako piše na internetu). 
::::::::::&quot;admin fail&quot;? Was für ein lächerliches Verhalten... I ja bih ovaj članak obrisao, ovaj tekst može ići u članak [[Zagreb]], pod odjeljkom [[Zagreb#Kultura|kultura]] i zamolio bih te da obradiš tu sekciju, kako bismo mogli napraviti od Zagreba jedan [[Wikipedija:Istaknuti članci|istaknuti članak]], što bi bilo vrlo lijepo. Članak Zagreb za sada je dugačak, ali imamo malo izvora, literatura je slaba i ne veže se s člankom, sekcija historija je siromašna za ovakav grad i ostale sekcije su nerazvijene. Eto ti posla. Pri tome, nemoj miješat Wikivoyage s Wikipedijom, članak o Zagrebu mora ličiti na nešto ovako [https://www.enciklopedija.hr/clanak/zagreb Zagreb], odnosno mora imat taj stil pisanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:45 (CET)
:::::::::::''@[[Korisnik:Inokosni organ|piše na internetu]]?'' pa pročitaj još pažljivije... 
:::::::::::Oni daju usluge udrugama i umjetničkim organizacijama, ali nisu to i sami. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:00 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[FAKTIV]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazano da članak ne predstavlja reklamni tekst niti da udovoljava kriterijima koji se tiču izvora i značaja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. aprila 2025. u 02:26 (CEST)|Izbrisano}}
Kao i raniji članci, članak govori o lijepoj temi, ali je u suštini reklama same udruge i njezina djelovanja. Članak nema sekundarnih izvora, a jedini izvori su novinski članci o kolektivnom događaju i to - od pet izvora, njih su tri novinski izvještaji o istom događaju, samo s drugih portala. Predlažem da se članak briše jer nije dokazan enciklopedijski značaj, jer je članak reklamnog sadržaja i jer ne zadovoljava kriterije [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanosti izvora]]. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2025. u 13:48 (CEST)
::: {{za}} brisanje. Razloge je naveo kolega Poe i za mene su točni. Izvori su svi iz blogova i informativnih portala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 18:02 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] za '''tezu o reklamiranju''' pročitaj pažljivo na [[WP:BB]] gdje kaže: ''Otvoreno reklamiranje. Stranice koje eksluzivno promoviraju kompaniju, proizvod, grupu, uslugu i osobu i koje moraju biti temeljito promijenjene kako bi imale enciklopedijski sadržaj. Važno je napomenuta kako to što je kompanija, proizvod, grupa, usluga i osoba sadržaj članaka samo po sebi ne kvalificira članak za ovaj kriterij; članak koji se smatra otvorenim reklamiranjem bi uz to morao imati neprimjeren sadržaj. Ako je stranica ranije prošla kroz proces brisanja i nije bila izbrisana, moež se brzo izbrisati po ovom kriteriju.'' ...nema uvijeta za to. '''Enciklopedijski''' je sadržaj jer FAKTIV i njegove inicijative poput Noćnog Marša imaju već višegodišnju tradiciju i u više gradova okupljaju redovito više tisuća ljudi. Što se tiče '''5 izvora''' 3 ugledne udruge i 2 ugledna portala, koja uopće nisu aktivistički su korišteni za reference. 
:''Simptomatična je konstrukcija kolege da su ''za njega točni''...i onda Telegram.hr naziva informativnim portalom a webove udruga Blogovima? Ovo je očito ekstremno preoblikovana stvarnost za potrebe kolegijalne podrške.
:'' – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:50 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Ovo nije subjektivni kriterij. Čak i da uzmemo da &quot;otvoreno reklamiranje&quot; kao razlog otpada (što ne otpada, ali hajmo entertainati tvoju ideju), ostaje to da ne zadovoljava [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Kriteriji koji se odnose na ovo su:
::''Organizacija ili udruga može biti enciklopedijski značajna:''
::* ''ako je utjecala na razvoj većeg pokreta
::* ''ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 35 godina)
::* ''ako je bila od odlučujuće važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe
::* ''ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj
::* ''ako je riječ o trajnom udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.
::''Ipak, organizacija ili udruga generalno &lt;u&gt;nije&lt;/u&gt; enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:''
::* ''ima malen broj članova (manje od 1,000)
::* ''usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* ''lokalnog je karaktera
::* ''lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se samostlno ne ističe ni po čemu.
::Molit ću da mi taksativno dokažeš kako članak zadovoljava barem 50% ovih pojedinačnih kriterija, odnosno kako ne zadovljava ova četiri negativna kriterija. Tada možemo govoriti o značaju. 
::Drugo, ostaje pitanje izvora. Kako članak zadovoljava kriterije iznesene u [[WP:Pouzdani izvori]]? Gdje su sekundarni izvori? Gdje su ikakvi izvori osim novinskih izvještaja o '''događaju''', pri čemu - kako ističe @[[Korisnik:Aca|Aca]] - tri od 5 izvora govore o jednom te istom. Kako to dokazuje značaj članka i u skladu je s pravilima o izvorima? Molit ću da se navedeno dokaže. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. aprila 2025. u 12:35 (CEST)
:Tri izvora su o [[:en:WP:SINGLEEVENT|WP:SINGLEEVENT]], a preostala dva su izvori niske [[WP:POUZDAN|pouzdanosti]]. U trenutnom obliku jest za brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:34 (CEST)

*Zadržati. [[Korisnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] ([[Razgovor s korisnikom:MarkoK1984|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 19:03 (CEST)
:::: Ne slažem se prije svega radi izvora:
:::::: gong.hr je glas jedne udruge koja se bori za demokraciju u Hrvatskoj;
:::::: tportal.hr je informativni portal, online medij;
:::::: super1 je telegramov lifestyle magazin, dakle važi kao izvor isto kao Cosmopolitan: nula;
:::::: crol.hr je informativni portal;
:::::: sigurnomjesto je službena stranica angažirana u prijavama i borbi protiv nasilja. 
:::: Najobjektivniji izvori ovdje su tportal i sigurnomjesto i to pod određenim uvjetima. Dodatno, Zblace citira [[Wikipedija:Brzo brisanje|WB:BB]] ali mu nedostaje pojam da danas kulturna udruga lako u zbilji djeluje kao kompanija, da je danas umjetničko djelo  u zbilji proizvod a da je danas umjetnički rad zapravo usluga. To se ne krije od kada je kapitalizam zavladao. To rečeno, (nematerijalna) dobra podliježu istim mehanizmima ostalih dobra na tržištu i imaju svoj specifičan marketing i svoj specifični komunikacijski kôd. Pisanje promotivnog članka na wikipediji (kult-EPP) uglavnom se odigrava na uvodeđenjem u mediju (tj. wikipedije, kolaborativne online enciklopedije), pod njezinim formalnim strukturama, tekstove koji pripadaju kulturnom oglašavanju. Ne znam zove li se tako, ali ja bih to nazvao &quot;''medium-shifting'' marketing&quot; ili jednostavno &quot;marketing&quot; jer zapravo snaga jednog oglasa nestaje kada se njezin jezik kristalizira u formalizmima oglasne table (njegovoj medija) a upravo naglo raste kada isti jezik može igrati na rubu dekontekstualizacije ili rekontekstualizacije. Iz toga razloga, članak je za brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 04:56 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Transmašholding]] ==
{{zaglavlje ankete|Nakon isteklog roka i bez poboljšanja, članak je obrisan radi jake sumnje da se radi o reklamiranju, čemu se dodaje nedostatak valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 9. aprila 2025. u 00:32 (CEST)|Izbrisano}}
Naizgled članak se bavi enciklopedijski značajnom temom, duljina prihvatljiva, izvori su tu. ''Ali ne znam, Džoni,'' ovo meni čudno miriše. Pola izvora su ne važeći (web stranice raznih tvrtki i holdinga, ili članci iz spam novinarstva) te je opći stil pisanja vitrinski. Tvrtka je ipak zanimljiva, osobito glede trenutnome stanju na ukrajinsko-ruskome području. Dakle, preporučujem za brisanje. Može li netko pogledati članak nešto dublje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 23:07 (CEST)

:Brisati. Upitan značaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2025. u 15:16 (CEST)
::Zadržati, &quot;the largest manufacturer of locomotives and rail equipment in Russia&quot;. Izvori su tu, samo ih treba popraviti i dodati vezu do arhive. Članak je više za sređivanje nego za brisanje, a naznaka značaja ima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:27 (CEST)
:::Nakon isteklog roka od sedam dana, nema poboljšana tako da se članak može brisati. Naravno, tvrtka Transmašholding je gigant, tako da nemamo dvojbe oko značajnosti. Ako netko bude želio napisati valjan i nepristran članak o njoj, slobodno može iznova.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 8. aprila 2025. u 23:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Kontejner (organizacija)]], [[Što, kako &amp; za koga]] i [[Sandra Vitaljić]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema raspravi i isteknutog roka, članci imaju oblik oglašavanja te ne drže se na izvorima. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 15:20 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Prva dva članka imaju iste boljke kao i svi članci iz &quot;biroa&quot; koji je povezan sa Zblaćetom. Radi se o (polu/samo)promotivnim tekstovima o grupama, udrugama i organizacijama koje nemaju enciklopedijski značaj ([[WP:Kriteriji značaja po temama]]), niti dovoljnu količinu valjanih izvora ([[WP:Pouzdani izvori]]). Posljednji članak ima formu valjanog enciklopedijskog članka, ali više djeluje kao promotivni tekst za autoricu nego enciklopedijski članak o istoj te također nije adekvatno pokriven izvorima. Sukladno tome, predlažem brisanje navedenih članaka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. aprila 2025. u 18:11 (CEST)
:::Kontejner: ovako bih napisao prezentacijsku press konferenciju za svoj novi kulturni projekt. Očito reklamiranje. Izvori su kontejner.org i druge stranice koje rade na kulturnoj promociji. Za brisanje.
:::Škzk: Isti stil pisanja, izvori su nešto pouzdaniji. Ipak, za brisanje ako ne bude poboljšanja.
:::Sandra Vitaljić: značajnost je ok, biografski dio je ok, dio o izložbi je u stilu kultur-EPP-a, izvori su primarni, vanjske veze po sebi su siva zona za reklamiranje pa ni ove nisu izuzetak. Još jedan članak koji je nažalost ali punopravno za brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 03:54 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Ivan Vanja Alač]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 01:10 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Značajnost dobra, imamo dva izvora (ipak krhka), uglavnom članak ima tipičan stil reklamiranja.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. aprila 2025. u 00:29 (CEST)

:Ovo uopće nema formu enciklopedijskog članka nego CV-ja, shodno čemu je brzo brisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. aprila 2025. u 00:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Darija Žmak Kunić]] ==
U biti dobro napisan članak, čini mi se da je umjetnik značajan i imamo nekoliko prilično čvrstih izvora koji podupiru tekst. No, postoje drugi izvori (facebook!) koji sami čine članak vrlo sumnjivim. Ključna stvar je, međutim, da ako uklonimo sekciju &quot;Vidljive&quot;, ne ostaje puno. Dobivamo hermetičan profil, s osnovnim portretom, a zatim slijedi dugi popis izložbi i primljenih nagrada. I tako se vraćamo na logiku Kulturno-ekonomsko propagandnog programa.  – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 13. maja 2025. u 16:34 (CEST)

:Čini se da članak izuzev sekcije o jednoj izložbi ima jako malo štofa za samostalan tekst. Ovo brisati i eventualno dio teksta uklopiti u članak o samoj izložbi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. maja 2025. u 16:24 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2025. u 16:31 (CEST)

== [[Amila Kahrović-Posavljak]] ==
Zanimljiva spisateljica, ali članak ima sve osobine EPP-a. Predlažem brisanje ili radikalno sređivanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. juna 2025. u 07:29 (CEST)

:Tema jest relevantna, ali članak je očita reklama i (samo)promocija dotične. Ukoliko se netko ne uhvati toga i sredi to u roku od sedam dana, ovo je za brisanje jer nema formu enciklopedijskog teksta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. juna 2025. u 13:50 (CEST)

== [[Leonora Surian]] == 
I ovo je vrlo zanmljiva ličnost, ali članak zapravo je u obliku promocije. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 17:02 (CEST)

:Slažem se da je članak propagandnog karaktera i neenciklopedijski. Predlažem skraćivanje na najosnovnije biografske podatke i neku kratku filmografiju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 17:22 (CEST)</text>
      <sha1>4gbzns4868907q8jj5f5733kwp3ei2g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482667</id>
      <parentid>42482664</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:03:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33101" sha1="bq2nhfzff4dz7lc2nf3flg2rvcvxg88" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Kultura u Zagrebu]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazan enciklopedijski značaj članka u ovome formatu. Članak može biti postavljen nanovo po uzoru na slične članke na drugim Wikipedijama. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:28 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Ako uzmemo u obzir sami naslov, članak je dobra ideja i imamo potrebu za ovakve. No, ovdje smo na off-topicu, i rekao bih da se ide više prema turističkoj promociji kulturnih ustanova u Zagrebu. Jedini valjani izvori su sa web stranice grada Zagreba. Dakle, podobno za Wikivoyage. Predlažem brzo brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:31 (CET)

:Članak na HR Wikipediji postoji skoro 20 godina i kao takav je prenesen na SH već davno a sad drugi put kao update...ne mogu razumjeti kakvi su ovo ''argumenti'' da je ''off-topic'' (baš ništa nije off-topic) i da je za ''Wikivoyage'' (uopće nema takvu strukturu)? 
:Ne znam zašto bi bio za '''brzo brisanje''' nakon svih ovih godina? Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 28. marta 2025. u 23:56 (CET)
:::Poštovani, postojanje jednog članka na drugoj Wikipediji nije nikakav kriterij. Argument o Wikivoyageu: da, tu turistički pretstavljamo jedno mjesto i tu je normalno. Na Wikipediji opisujemo objektivno i enciklopedično isto mjesto. Pozabavite se o razlici između ta dva wiki-prostora. Na wikipediji ovakav članak je dobar samo ako obilno i detaljno opisuje kulturu grada Zagreba, a tekst ovakve duljine može se dodati u glavni članak [[Zagreb]] i to je to. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
:::::da navedem jedan primjer: 
{{cquote|'''Antikvarijati (knjige)'''&lt;br/&gt;
Prije 1990. u Zagrebu su postojala 3 antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Danas ih ima bitno više. Abecednim redom:&lt;br/&gt;
:::Bono – Kaptol 29.&lt;br/&gt;
:::[[Brala]] – kraj [[Botanički vrt|Botaničkog vrta]], adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990., relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.&lt;br/&gt;
:::Jesenski i Turk – također otvoren poslije 1990., posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).&lt;br/&gt;
:::Moderna vremena – Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova&lt;br/&gt;
:::Okić – Petrinjska 83, otvoren 2004. (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora&lt;br/&gt;
:::Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu}}
:::::wtf, man, jesi li bio pri sebi kada si ovo pisao? Ja obožavam antikvarijate i hvala ti, eto, zapisao sam si nekoliko adresa za budući posjet u ZG, ali ovo je EPP. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:45 (CET)
::::::Popravila sam odlomak. U doba kad svi čitamo e-pirateriju zbilja nema straha od reklamâ za antikvarijate koji će i tako svi ubrzo postati paleontologija. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:06 (CET)
:::::::Apropo strukture i izgleda članka - [[w:en:Culture of Paris]]. Molio bih da se pogleda ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of New York City]] ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of London]] ovaj članak. Svi su članci koji govore o kulturi određenih gradva (velikih ili čak i glavnih), a nijedan nije samo promotovni popis lokacija. To su članci o kulturi u gradu, potkrijepljeni izvorima, koji su tekstovi o tome kako je bilo i što je bilo. I okej, možda Zagreb nema bogatu i raznoliku povijest kao NYC, ali mislim da glavni grad jedne zemlje koji postoji još od srednjeg vijeka ipak ima '''dovoljno''' materijala da ne bude samo popis institucija. Sukladno tome, članak mora imati strukturu članka. U ovom slučaju, naslov članka ne odgovara njegovom sadržaju. Ovo nije članak o kulturi u Zagrebu, nego arbitrarni popis određenih institucija, privatnih firmi i udruga na području grada Zagreba koji nema jasnih kriterija za inkluzivnost, nema jasnih kriterija prema kojima se određuje značaj određenih unosa u odnosu na neke druge i kao takav nije niti dobar za listu. Wikipedija nije mjesto za to. Postoje [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak zadovoljava kriterije izložene u ovim pravilima, nema nikakvih problema. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:44 (CET)
::::::I doista: &quot;relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama&quot;? &quot;solidan izbor stripova&quot;? &quot;zatvorili su prostor u Marićevom prolazu&quot;? &quot;3 minute od Glavnog kolodvora&quot;? &quot;starosjedilac u ovom poslu&quot;? Pa kaj je ovo?! Pa ovo ne bi ni u turističkoj brošuri napisao. Jel' LZMK ima ovo u enciklopdijama svojim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:00 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] (ali i svi koji odobravaju...) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kultura_u_Zagrebu&amp;diff=42450461&amp;oldid=5630359 čini se da nikome ništa u članku nije smetalo 11. godina, između prve verzije članka i sadašnje...ali kad sam prenjeo mali update sa HR], onda je postala tema za urgentno brisanje (o čemu volite detaljno i dugo raspravljati da opravdate svoj čin brisanja, ali ne na straničinoj raspravi o pojedinim aspektima sadržaja). 
:::::::Čak i samo prosječno razboritom bi bilo jasno što i kako stvari idu ili ne... Sretno! ;-) – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 30. marta 2025. u 10:07 (CEST)
:::::::::Da, jedanest godina nitko (pa ni ja) nije primjetio da imamo ovaj sadržaj koji nije enciklopedičan i kojeg treba prepraviti. Moja greška, kasno sam stigao. Imamo također još puno skrivenih vandalizama koje nitko nije do sada pronašao, prošlo kroz mrežu. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2025. u 22:20 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Centri za kulturu Grada Zagreba]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, članak je očito reklamnog, a ne enciklopedijskog značaja te upitne razine značaja generalno. Ono što jest bio enciklopedijski sadržaj navedenog članka može se inkorporirati u članak [[Zagreb]] (odjeljak o kulturi) ili [[Kultura u Zagrebu]] (ukoliko članak bude napisan), ali bez reklamiranja pojedinih udruga. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:29 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Srodno prethodnjem slučaju, ali ovdje imamo nešto vrlo specifično i lokalno. Dakle, predlažen rok od sedam dana koji će omogućiti suradnika da: 1) doprinese s mnoštvom pouzdanim izvorima; 2) dopuni s detaljnim opisom &lt;u&gt;svih&lt;/u&gt; centrova za kulturu u gradu Zagreba i s njihovom interakcijom s društvenim tkivom grada Zagreba kroz povijest. Glavni razlog moga postupka je to što ovako specifičan članak mislim da doprinosi kulturi i enciklopedičnosti samo ukoliko cjelovit, inače služi kao trojanski konj za promidžbu nekih centrova. S mog stajališta, jako podržavam prvi oblik a za drugi, predlažem brzo brisanje od 3. aprila 2025. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:41 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ne razumijem zašto bi kratki članak o instutucijama u kulturi bio sporan, te kako to točno u ovom obliku postaje promocija? Tom logikom je svaki članak svake institucije koja radi sa publikom promocija. 
:''Mnoštvo'' pouzdanih izvora je arbitrarni kriteriji. Za svaku tvrdnju je dovoljan jedan pouzdani izvor. Za svaku tvrdnju bez izvora ili sumnjivu pouzdanost potrebno je staviti odgovarajuću oznaku. Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. 
:Neko od administratora (pretpostavljam Edgar opet) je obrisao članka prije nego se desila rasprava. Ovdje mi se čini da je opet riječ samo u supresiji a ne radu za podizanje kvalitete ili opsega sadržaja. Žalosno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 00:09 (CET)

::: 1) članak nije promocija po sebi, nego meni izgleda da služi kao instrumentalan prostor (trojanski konj) i zato sam ga predložio za brisanje; 2) mnoštvo pouzdanih izvora nije arbitrarni kriterij, a to niti jučer, niti danas, niti sutra. 
::: Ipak mislim da isti sadržaj ima svoje mjesto u glavnom članku [[Zagreb]], a kada bude dovoljno razvijen, mogao bi ući u članak [[Kultura u Zagrebu]] - a to naravno kada gore navedeni tekst o kulturi u Zagrebu bude prevelik za sekciju u članku Zagreb. Tako od mene. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
::::Članak ne reklamira sokovnike i usisače, već informira o kulturnim institucijama važnima za nas male ljude, i naročito mlade. I nisu “centrovi”, već “centri”. Mislim da nepotrebno mrcvarimo ZBlacea. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:03 (CET)
::::Članak [[Zagreb|Zagrebu]] već ima 22 ekrana u prosječnoj rezoluciji i veličinom je poprilično je iznad 99% članaka, tako da mislim da nema smisla rastezati ga dulje i stavljati ovu vrstu i razinu sadržaja zajedno.
::::Članak [[Kultura u Zagrebu]] koji funkcionira kao pregledna lista već ima dio o tome, ali dodavanjem narativnog djela bi izgubio stisku knozistentnost sa ostatkom članka.
::::Obrisani oblik članka [[:bs:Centri za kulturu Grada Zagreba|Centri za kulturu Grada Zagreba]] uistinu treba dopunu i opremu, te sam zbog toga i počeo raditi na njemu na BS. Brisanjem se niti jedan članak nema priliku popraviti, a bar na SH je mogao biti pomjeren u Draft:ove... – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 09:01 (CET)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Tvoj &quot;počeo sam raditi na članku&quot; smo čuli toliko puta, a na kraju nikada nismo dobili gotove proizvode. ''It's not our first rodeo'', Zblace; znaš to i ti, znamo to i mi. Ja sam obrisao članak jer sadržaj otkriva promotivni karakter koji nije u duhu projekta. Centri za kulturu Grada Zagreba mogu, kao tema, biti uklopljeni ili u članak o [[Zagreb]]u ili u članak [[Kultura u Zagrebu]] ako on bude u formi članka. Ovako je nasumično pozicioniran spisak udruga čiji su izvori '''stranice o samim udrugama'''(!!!) i ništa više. Znači, molit ću da se prije tvrdnji o izvorima pogledaju [[WP:Provjerljivost]] i [[WP:Pouzdani izvori]]. Iako članak krši cijelu seriju odredaba o izvorima, citirat ću samo ovo: &quot;Članci na Wikipediji primarno trbaju biti temeljeni na '''&lt;u&gt;pouzdanim sekundarnim izvorima&lt;/u&gt;''', odnosno dokumentima ili zapisima koji se odnose ili analiziraju podatke koji su izvorno prezentirani na drugom mjestu.&quot; Članak doslovno ima '''0'''(!!!) sekundarnih izvora, a sve su (promotivni?) linkovi na stranice udruga i ništa više. Da se barem pola vremena koliko se utroši na ove rasprave utroši na pronalaženje izvora i oblikovanje članaka samih po sebi, kao što je Vipz onda jednom učinio s jednim člankom (ne mogu se točno sjetiti kojim), ovih rasprava ne bi nikada ni bilo. Dakle, kao i u gornjem slučaju, ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak ne krši kriterije značaja, kao i one o provjerljivosti i izvorima, on se vrlo lako vrati. Molio bih da se rasprava od sada svodi na raspravu o sadržaju, odnosno na dokazivanje da članak udovoljava na navedenim kriterijima, a ne na tautologije i na ''ad hominem'' argumente. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:56 (CET)
::::::Da se ispoštuje procedura i sukladno onome što je napisao @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] u uvodu, članak je vraćen do zaključenja rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:10 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] znači napravili ste brisanje mimo reda i sad je članak vraćen kao ispravak, ali priznanje za grešku o neprimjerenosti te akcije i dalje ne postoji...koji admin ''fail''. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:12 (CET)
::::::Kojih crnih ''udruga'' Edgare? Centri za kulturu Grada Zagreba su institucije a ne udruge. Super mi je kako nema osnovnog razumijevanja za temu a uzima se za pravo procjenjivati što je promocija i što je adekvatno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:16 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Fejlu moj dragi, slušaj... kako kaže ona narodna, &quot;nisam ja toliko bogat da kupujem jeftino.&quot; :D Kriteriji koje članci moraju udovoljiti su [[WP:Provjerljivost]], [[WP:Pouzdani izvori]], [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Meni se isprazne tautologije ne slušaju, pa ako možeš fino navesti dokaze temeljem kojih su navedeni članci u skladu s navedenim kriterijima - možemo raspravljati. Na ove prvoloptaške i malograđanske doskočice neću odgovarati, Sadko mi je odavno istrošio energiju za to. Ponavljam, ukoliko želiš raspravljati o kriterijima i sadržaju, okej, ako ne, rok će proći. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 19:24 (CET)
::::::::::Dobro, « Pogon je dom nezavisne kulture na sjevernoj obali Save koji svoje prostore i tehniku besplatno daje na korištenje udrugama, umjetničkim organizacijama i ... » (barem tako piše na internetu). 
::::::::::&quot;admin fail&quot;? Was für ein lächerliches Verhalten... I ja bih ovaj članak obrisao, ovaj tekst može ići u članak [[Zagreb]], pod odjeljkom [[Zagreb#Kultura|kultura]] i zamolio bih te da obradiš tu sekciju, kako bismo mogli napraviti od Zagreba jedan [[Wikipedija:Istaknuti članci|istaknuti članak]], što bi bilo vrlo lijepo. Članak Zagreb za sada je dugačak, ali imamo malo izvora, literatura je slaba i ne veže se s člankom, sekcija historija je siromašna za ovakav grad i ostale sekcije su nerazvijene. Eto ti posla. Pri tome, nemoj miješat Wikivoyage s Wikipedijom, članak o Zagrebu mora ličiti na nešto ovako [https://www.enciklopedija.hr/clanak/zagreb Zagreb], odnosno mora imat taj stil pisanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:45 (CET)
:::::::::::''@[[Korisnik:Inokosni organ|piše na internetu]]?'' pa pročitaj još pažljivije... 
:::::::::::Oni daju usluge udrugama i umjetničkim organizacijama, ali nisu to i sami. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:00 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[FAKTIV]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazano da članak ne predstavlja reklamni tekst niti da udovoljava kriterijima koji se tiču izvora i značaja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. aprila 2025. u 02:26 (CEST)|Izbrisano}}
Kao i raniji članci, članak govori o lijepoj temi, ali je u suštini reklama same udruge i njezina djelovanja. Članak nema sekundarnih izvora, a jedini izvori su novinski članci o kolektivnom događaju i to - od pet izvora, njih su tri novinski izvještaji o istom događaju, samo s drugih portala. Predlažem da se članak briše jer nije dokazan enciklopedijski značaj, jer je članak reklamnog sadržaja i jer ne zadovoljava kriterije [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanosti izvora]]. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2025. u 13:48 (CEST)
::: {{za}} brisanje. Razloge je naveo kolega Poe i za mene su točni. Izvori su svi iz blogova i informativnih portala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 18:02 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] za '''tezu o reklamiranju''' pročitaj pažljivo na [[WP:BB]] gdje kaže: ''Otvoreno reklamiranje. Stranice koje eksluzivno promoviraju kompaniju, proizvod, grupu, uslugu i osobu i koje moraju biti temeljito promijenjene kako bi imale enciklopedijski sadržaj. Važno je napomenuta kako to što je kompanija, proizvod, grupa, usluga i osoba sadržaj članaka samo po sebi ne kvalificira članak za ovaj kriterij; članak koji se smatra otvorenim reklamiranjem bi uz to morao imati neprimjeren sadržaj. Ako je stranica ranije prošla kroz proces brisanja i nije bila izbrisana, moež se brzo izbrisati po ovom kriteriju.'' ...nema uvijeta za to. '''Enciklopedijski''' je sadržaj jer FAKTIV i njegove inicijative poput Noćnog Marša imaju već višegodišnju tradiciju i u više gradova okupljaju redovito više tisuća ljudi. Što se tiče '''5 izvora''' 3 ugledne udruge i 2 ugledna portala, koja uopće nisu aktivistički su korišteni za reference. 
:''Simptomatična je konstrukcija kolege da su ''za njega točni''...i onda Telegram.hr naziva informativnim portalom a webove udruga Blogovima? Ovo je očito ekstremno preoblikovana stvarnost za potrebe kolegijalne podrške.
:'' – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:50 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Ovo nije subjektivni kriterij. Čak i da uzmemo da &quot;otvoreno reklamiranje&quot; kao razlog otpada (što ne otpada, ali hajmo entertainati tvoju ideju), ostaje to da ne zadovoljava [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Kriteriji koji se odnose na ovo su:
::''Organizacija ili udruga može biti enciklopedijski značajna:''
::* ''ako je utjecala na razvoj većeg pokreta
::* ''ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 35 godina)
::* ''ako je bila od odlučujuće važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe
::* ''ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj
::* ''ako je riječ o trajnom udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.
::''Ipak, organizacija ili udruga generalno &lt;u&gt;nije&lt;/u&gt; enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:''
::* ''ima malen broj članova (manje od 1,000)
::* ''usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* ''lokalnog je karaktera
::* ''lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se samostlno ne ističe ni po čemu.
::Molit ću da mi taksativno dokažeš kako članak zadovoljava barem 50% ovih pojedinačnih kriterija, odnosno kako ne zadovljava ova četiri negativna kriterija. Tada možemo govoriti o značaju. 
::Drugo, ostaje pitanje izvora. Kako članak zadovoljava kriterije iznesene u [[WP:Pouzdani izvori]]? Gdje su sekundarni izvori? Gdje su ikakvi izvori osim novinskih izvještaja o '''događaju''', pri čemu - kako ističe @[[Korisnik:Aca|Aca]] - tri od 5 izvora govore o jednom te istom. Kako to dokazuje značaj članka i u skladu je s pravilima o izvorima? Molit ću da se navedeno dokaže. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. aprila 2025. u 12:35 (CEST)
:Tri izvora su o [[:en:WP:SINGLEEVENT|WP:SINGLEEVENT]], a preostala dva su izvori niske [[WP:POUZDAN|pouzdanosti]]. U trenutnom obliku jest za brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:34 (CEST)

*Zadržati. [[Korisnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] ([[Razgovor s korisnikom:MarkoK1984|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 19:03 (CEST)
:::: Ne slažem se prije svega radi izvora:
:::::: gong.hr je glas jedne udruge koja se bori za demokraciju u Hrvatskoj;
:::::: tportal.hr je informativni portal, online medij;
:::::: super1 je telegramov lifestyle magazin, dakle važi kao izvor isto kao Cosmopolitan: nula;
:::::: crol.hr je informativni portal;
:::::: sigurnomjesto je službena stranica angažirana u prijavama i borbi protiv nasilja. 
:::: Najobjektivniji izvori ovdje su tportal i sigurnomjesto i to pod određenim uvjetima. Dodatno, Zblace citira [[Wikipedija:Brzo brisanje|WB:BB]] ali mu nedostaje pojam da danas kulturna udruga lako u zbilji djeluje kao kompanija, da je danas umjetničko djelo  u zbilji proizvod a da je danas umjetnički rad zapravo usluga. To se ne krije od kada je kapitalizam zavladao. To rečeno, (nematerijalna) dobra podliježu istim mehanizmima ostalih dobra na tržištu i imaju svoj specifičan marketing i svoj specifični komunikacijski kôd. Pisanje promotivnog članka na wikipediji (kult-EPP) uglavnom se odigrava na uvodeđenjem u mediju (tj. wikipedije, kolaborativne online enciklopedije), pod njezinim formalnim strukturama, tekstove koji pripadaju kulturnom oglašavanju. Ne znam zove li se tako, ali ja bih to nazvao &quot;''medium-shifting'' marketing&quot; ili jednostavno &quot;marketing&quot; jer zapravo snaga jednog oglasa nestaje kada se njezin jezik kristalizira u formalizmima oglasne table (njegovoj medija) a upravo naglo raste kada isti jezik može igrati na rubu dekontekstualizacije ili rekontekstualizacije. Iz toga razloga, članak je za brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 04:56 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Transmašholding]] ==
{{zaglavlje ankete|Nakon isteklog roka i bez poboljšanja, članak je obrisan radi jake sumnje da se radi o reklamiranju, čemu se dodaje nedostatak valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 9. aprila 2025. u 00:32 (CEST)|Izbrisano}}
Naizgled članak se bavi enciklopedijski značajnom temom, duljina prihvatljiva, izvori su tu. ''Ali ne znam, Džoni,'' ovo meni čudno miriše. Pola izvora su ne važeći (web stranice raznih tvrtki i holdinga, ili članci iz spam novinarstva) te je opći stil pisanja vitrinski. Tvrtka je ipak zanimljiva, osobito glede trenutnome stanju na ukrajinsko-ruskome području. Dakle, preporučujem za brisanje. Može li netko pogledati članak nešto dublje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 23:07 (CEST)

:Brisati. Upitan značaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2025. u 15:16 (CEST)
::Zadržati, &quot;the largest manufacturer of locomotives and rail equipment in Russia&quot;. Izvori su tu, samo ih treba popraviti i dodati vezu do arhive. Članak je više za sređivanje nego za brisanje, a naznaka značaja ima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:27 (CEST)
:::Nakon isteklog roka od sedam dana, nema poboljšana tako da se članak može brisati. Naravno, tvrtka Transmašholding je gigant, tako da nemamo dvojbe oko značajnosti. Ako netko bude želio napisati valjan i nepristran članak o njoj, slobodno može iznova.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 8. aprila 2025. u 23:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Kontejner (organizacija)]], [[Što, kako &amp; za koga]] i [[Sandra Vitaljić]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema raspravi i isteknutog roka, članci imaju oblik oglašavanja te ne drže se na izvorima. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 15:20 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Prva dva članka imaju iste boljke kao i svi članci iz &quot;biroa&quot; koji je povezan sa Zblaćetom. Radi se o (polu/samo)promotivnim tekstovima o grupama, udrugama i organizacijama koje nemaju enciklopedijski značaj ([[WP:Kriteriji značaja po temama]]), niti dovoljnu količinu valjanih izvora ([[WP:Pouzdani izvori]]). Posljednji članak ima formu valjanog enciklopedijskog članka, ali više djeluje kao promotivni tekst za autoricu nego enciklopedijski članak o istoj te također nije adekvatno pokriven izvorima. Sukladno tome, predlažem brisanje navedenih članaka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. aprila 2025. u 18:11 (CEST)
:::Kontejner: ovako bih napisao prezentacijsku press konferenciju za svoj novi kulturni projekt. Očito reklamiranje. Izvori su kontejner.org i druge stranice koje rade na kulturnoj promociji. Za brisanje.
:::Škzk: Isti stil pisanja, izvori su nešto pouzdaniji. Ipak, za brisanje ako ne bude poboljšanja.
:::Sandra Vitaljić: značajnost je ok, biografski dio je ok, dio o izložbi je u stilu kultur-EPP-a, izvori su primarni, vanjske veze po sebi su siva zona za reklamiranje pa ni ove nisu izuzetak. Još jedan članak koji je nažalost ali punopravno za brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 03:54 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Ivan Vanja Alač]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 01:10 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Značajnost dobra, imamo dva izvora (ipak krhka), uglavnom članak ima tipičan stil reklamiranja.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. aprila 2025. u 00:29 (CEST)

:Ovo uopće nema formu enciklopedijskog članka nego CV-ja, shodno čemu je brzo brisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. aprila 2025. u 00:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Darija Žmak Kunić]] ==
U biti dobro napisan članak, čini mi se da je umjetnik značajan i imamo nekoliko prilično čvrstih izvora koji podupiru tekst. No, postoje drugi izvori (facebook!) koji sami čine članak vrlo sumnjivim. Ključna stvar je, međutim, da ako uklonimo sekciju &quot;Vidljive&quot;, ne ostaje puno. Dobivamo hermetičan profil, s osnovnim portretom, a zatim slijedi dugi popis izložbi i primljenih nagrada. I tako se vraćamo na logiku Kulturno-ekonomsko propagandnog programa.  – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 13. maja 2025. u 16:34 (CEST)

:Čini se da članak izuzev sekcije o jednoj izložbi ima jako malo štofa za samostalan tekst. Ovo brisati i eventualno dio teksta uklopiti u članak o samoj izložbi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. maja 2025. u 16:24 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2025. u 16:31 (CEST)

== [[Amila Kahrović-Posavljak]] ==
Zanimljiva spisateljica, ali članak ima sve osobine EPP-a. Predlažem brisanje ili radikalno sređivanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. juna 2025. u 07:29 (CEST)

:Tema jest relevantna, ali članak je očita reklama i (samo)promocija dotične. Ukoliko se netko ne uhvati toga i sredi to u roku od sedam dana, ovo je za brisanje jer nema formu enciklopedijskog teksta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. juna 2025. u 13:50 (CEST)

== [[Leonora Surian]] == 
I ovo je vrlo zanmljiva ličnost, ali članak zapravo je u obliku promocije. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 17:02 (CEST)

:Slažem se da je članak propagandnog karaktera i neenciklopedijski. Predlažem skraćivanje na najosnovnije biografske podatke i neku kratku filmografiju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 17:22 (CEST)

== [[Jakov Kranjčević - Brada]] ==
Odličan članak užasno napisan, posebice po pitanju NPOV-a. Pokušao sam ga poboljšati ali sami temelji članka su loši. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:03 (CEST)</text>
      <sha1>bq2nhfzff4dz7lc2nf3flg2rvcvxg88</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482668</id>
      <parentid>42482667</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:07:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Darija Žmak Kunić */</comment>
      <origin>42482668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33316" sha1="o192ksh4x445wem5tyn1ilhyyhjms7k" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Kultura u Zagrebu]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazan enciklopedijski značaj članka u ovome formatu. Članak može biti postavljen nanovo po uzoru na slične članke na drugim Wikipedijama. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:28 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Ako uzmemo u obzir sami naslov, članak je dobra ideja i imamo potrebu za ovakve. No, ovdje smo na off-topicu, i rekao bih da se ide više prema turističkoj promociji kulturnih ustanova u Zagrebu. Jedini valjani izvori su sa web stranice grada Zagreba. Dakle, podobno za Wikivoyage. Predlažem brzo brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:31 (CET)

:Članak na HR Wikipediji postoji skoro 20 godina i kao takav je prenesen na SH već davno a sad drugi put kao update...ne mogu razumjeti kakvi su ovo ''argumenti'' da je ''off-topic'' (baš ništa nije off-topic) i da je za ''Wikivoyage'' (uopće nema takvu strukturu)? 
:Ne znam zašto bi bio za '''brzo brisanje''' nakon svih ovih godina? Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 28. marta 2025. u 23:56 (CET)
:::Poštovani, postojanje jednog članka na drugoj Wikipediji nije nikakav kriterij. Argument o Wikivoyageu: da, tu turistički pretstavljamo jedno mjesto i tu je normalno. Na Wikipediji opisujemo objektivno i enciklopedično isto mjesto. Pozabavite se o razlici između ta dva wiki-prostora. Na wikipediji ovakav članak je dobar samo ako obilno i detaljno opisuje kulturu grada Zagreba, a tekst ovakve duljine može se dodati u glavni članak [[Zagreb]] i to je to. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
:::::da navedem jedan primjer: 
{{cquote|'''Antikvarijati (knjige)'''&lt;br/&gt;
Prije 1990. u Zagrebu su postojala 3 antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Danas ih ima bitno više. Abecednim redom:&lt;br/&gt;
:::Bono – Kaptol 29.&lt;br/&gt;
:::[[Brala]] – kraj [[Botanički vrt|Botaničkog vrta]], adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990., relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.&lt;br/&gt;
:::Jesenski i Turk – također otvoren poslije 1990., posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).&lt;br/&gt;
:::Moderna vremena – Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova&lt;br/&gt;
:::Okić – Petrinjska 83, otvoren 2004. (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora&lt;br/&gt;
:::Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu}}
:::::wtf, man, jesi li bio pri sebi kada si ovo pisao? Ja obožavam antikvarijate i hvala ti, eto, zapisao sam si nekoliko adresa za budući posjet u ZG, ali ovo je EPP. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:45 (CET)
::::::Popravila sam odlomak. U doba kad svi čitamo e-pirateriju zbilja nema straha od reklamâ za antikvarijate koji će i tako svi ubrzo postati paleontologija. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:06 (CET)
:::::::Apropo strukture i izgleda članka - [[w:en:Culture of Paris]]. Molio bih da se pogleda ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of New York City]] ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of London]] ovaj članak. Svi su članci koji govore o kulturi određenih gradva (velikih ili čak i glavnih), a nijedan nije samo promotovni popis lokacija. To su članci o kulturi u gradu, potkrijepljeni izvorima, koji su tekstovi o tome kako je bilo i što je bilo. I okej, možda Zagreb nema bogatu i raznoliku povijest kao NYC, ali mislim da glavni grad jedne zemlje koji postoji još od srednjeg vijeka ipak ima '''dovoljno''' materijala da ne bude samo popis institucija. Sukladno tome, članak mora imati strukturu članka. U ovom slučaju, naslov članka ne odgovara njegovom sadržaju. Ovo nije članak o kulturi u Zagrebu, nego arbitrarni popis određenih institucija, privatnih firmi i udruga na području grada Zagreba koji nema jasnih kriterija za inkluzivnost, nema jasnih kriterija prema kojima se određuje značaj određenih unosa u odnosu na neke druge i kao takav nije niti dobar za listu. Wikipedija nije mjesto za to. Postoje [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak zadovoljava kriterije izložene u ovim pravilima, nema nikakvih problema. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:44 (CET)
::::::I doista: &quot;relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama&quot;? &quot;solidan izbor stripova&quot;? &quot;zatvorili su prostor u Marićevom prolazu&quot;? &quot;3 minute od Glavnog kolodvora&quot;? &quot;starosjedilac u ovom poslu&quot;? Pa kaj je ovo?! Pa ovo ne bi ni u turističkoj brošuri napisao. Jel' LZMK ima ovo u enciklopdijama svojim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:00 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] (ali i svi koji odobravaju...) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kultura_u_Zagrebu&amp;diff=42450461&amp;oldid=5630359 čini se da nikome ništa u članku nije smetalo 11. godina, između prve verzije članka i sadašnje...ali kad sam prenjeo mali update sa HR], onda je postala tema za urgentno brisanje (o čemu volite detaljno i dugo raspravljati da opravdate svoj čin brisanja, ali ne na straničinoj raspravi o pojedinim aspektima sadržaja). 
:::::::Čak i samo prosječno razboritom bi bilo jasno što i kako stvari idu ili ne... Sretno! ;-) – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 30. marta 2025. u 10:07 (CEST)
:::::::::Da, jedanest godina nitko (pa ni ja) nije primjetio da imamo ovaj sadržaj koji nije enciklopedičan i kojeg treba prepraviti. Moja greška, kasno sam stigao. Imamo također još puno skrivenih vandalizama koje nitko nije do sada pronašao, prošlo kroz mrežu. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2025. u 22:20 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Centri za kulturu Grada Zagreba]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, članak je očito reklamnog, a ne enciklopedijskog značaja te upitne razine značaja generalno. Ono što jest bio enciklopedijski sadržaj navedenog članka može se inkorporirati u članak [[Zagreb]] (odjeljak o kulturi) ili [[Kultura u Zagrebu]] (ukoliko članak bude napisan), ali bez reklamiranja pojedinih udruga. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:29 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Srodno prethodnjem slučaju, ali ovdje imamo nešto vrlo specifično i lokalno. Dakle, predlažen rok od sedam dana koji će omogućiti suradnika da: 1) doprinese s mnoštvom pouzdanim izvorima; 2) dopuni s detaljnim opisom &lt;u&gt;svih&lt;/u&gt; centrova za kulturu u gradu Zagreba i s njihovom interakcijom s društvenim tkivom grada Zagreba kroz povijest. Glavni razlog moga postupka je to što ovako specifičan članak mislim da doprinosi kulturi i enciklopedičnosti samo ukoliko cjelovit, inače služi kao trojanski konj za promidžbu nekih centrova. S mog stajališta, jako podržavam prvi oblik a za drugi, predlažem brzo brisanje od 3. aprila 2025. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:41 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ne razumijem zašto bi kratki članak o instutucijama u kulturi bio sporan, te kako to točno u ovom obliku postaje promocija? Tom logikom je svaki članak svake institucije koja radi sa publikom promocija. 
:''Mnoštvo'' pouzdanih izvora je arbitrarni kriteriji. Za svaku tvrdnju je dovoljan jedan pouzdani izvor. Za svaku tvrdnju bez izvora ili sumnjivu pouzdanost potrebno je staviti odgovarajuću oznaku. Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. 
:Neko od administratora (pretpostavljam Edgar opet) je obrisao članka prije nego se desila rasprava. Ovdje mi se čini da je opet riječ samo u supresiji a ne radu za podizanje kvalitete ili opsega sadržaja. Žalosno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 00:09 (CET)

::: 1) članak nije promocija po sebi, nego meni izgleda da služi kao instrumentalan prostor (trojanski konj) i zato sam ga predložio za brisanje; 2) mnoštvo pouzdanih izvora nije arbitrarni kriterij, a to niti jučer, niti danas, niti sutra. 
::: Ipak mislim da isti sadržaj ima svoje mjesto u glavnom članku [[Zagreb]], a kada bude dovoljno razvijen, mogao bi ući u članak [[Kultura u Zagrebu]] - a to naravno kada gore navedeni tekst o kulturi u Zagrebu bude prevelik za sekciju u članku Zagreb. Tako od mene. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
::::Članak ne reklamira sokovnike i usisače, već informira o kulturnim institucijama važnima za nas male ljude, i naročito mlade. I nisu “centrovi”, već “centri”. Mislim da nepotrebno mrcvarimo ZBlacea. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:03 (CET)
::::Članak [[Zagreb|Zagrebu]] već ima 22 ekrana u prosječnoj rezoluciji i veličinom je poprilično je iznad 99% članaka, tako da mislim da nema smisla rastezati ga dulje i stavljati ovu vrstu i razinu sadržaja zajedno.
::::Članak [[Kultura u Zagrebu]] koji funkcionira kao pregledna lista već ima dio o tome, ali dodavanjem narativnog djela bi izgubio stisku knozistentnost sa ostatkom članka.
::::Obrisani oblik članka [[:bs:Centri za kulturu Grada Zagreba|Centri za kulturu Grada Zagreba]] uistinu treba dopunu i opremu, te sam zbog toga i počeo raditi na njemu na BS. Brisanjem se niti jedan članak nema priliku popraviti, a bar na SH je mogao biti pomjeren u Draft:ove... – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 09:01 (CET)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Tvoj &quot;počeo sam raditi na članku&quot; smo čuli toliko puta, a na kraju nikada nismo dobili gotove proizvode. ''It's not our first rodeo'', Zblace; znaš to i ti, znamo to i mi. Ja sam obrisao članak jer sadržaj otkriva promotivni karakter koji nije u duhu projekta. Centri za kulturu Grada Zagreba mogu, kao tema, biti uklopljeni ili u članak o [[Zagreb]]u ili u članak [[Kultura u Zagrebu]] ako on bude u formi članka. Ovako je nasumično pozicioniran spisak udruga čiji su izvori '''stranice o samim udrugama'''(!!!) i ništa više. Znači, molit ću da se prije tvrdnji o izvorima pogledaju [[WP:Provjerljivost]] i [[WP:Pouzdani izvori]]. Iako članak krši cijelu seriju odredaba o izvorima, citirat ću samo ovo: &quot;Članci na Wikipediji primarno trbaju biti temeljeni na '''&lt;u&gt;pouzdanim sekundarnim izvorima&lt;/u&gt;''', odnosno dokumentima ili zapisima koji se odnose ili analiziraju podatke koji su izvorno prezentirani na drugom mjestu.&quot; Članak doslovno ima '''0'''(!!!) sekundarnih izvora, a sve su (promotivni?) linkovi na stranice udruga i ništa više. Da se barem pola vremena koliko se utroši na ove rasprave utroši na pronalaženje izvora i oblikovanje članaka samih po sebi, kao što je Vipz onda jednom učinio s jednim člankom (ne mogu se točno sjetiti kojim), ovih rasprava ne bi nikada ni bilo. Dakle, kao i u gornjem slučaju, ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak ne krši kriterije značaja, kao i one o provjerljivosti i izvorima, on se vrlo lako vrati. Molio bih da se rasprava od sada svodi na raspravu o sadržaju, odnosno na dokazivanje da članak udovoljava na navedenim kriterijima, a ne na tautologije i na ''ad hominem'' argumente. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:56 (CET)
::::::Da se ispoštuje procedura i sukladno onome što je napisao @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] u uvodu, članak je vraćen do zaključenja rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:10 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] znači napravili ste brisanje mimo reda i sad je članak vraćen kao ispravak, ali priznanje za grešku o neprimjerenosti te akcije i dalje ne postoji...koji admin ''fail''. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:12 (CET)
::::::Kojih crnih ''udruga'' Edgare? Centri za kulturu Grada Zagreba su institucije a ne udruge. Super mi je kako nema osnovnog razumijevanja za temu a uzima se za pravo procjenjivati što je promocija i što je adekvatno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:16 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Fejlu moj dragi, slušaj... kako kaže ona narodna, &quot;nisam ja toliko bogat da kupujem jeftino.&quot; :D Kriteriji koje članci moraju udovoljiti su [[WP:Provjerljivost]], [[WP:Pouzdani izvori]], [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Meni se isprazne tautologije ne slušaju, pa ako možeš fino navesti dokaze temeljem kojih su navedeni članci u skladu s navedenim kriterijima - možemo raspravljati. Na ove prvoloptaške i malograđanske doskočice neću odgovarati, Sadko mi je odavno istrošio energiju za to. Ponavljam, ukoliko želiš raspravljati o kriterijima i sadržaju, okej, ako ne, rok će proći. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 19:24 (CET)
::::::::::Dobro, « Pogon je dom nezavisne kulture na sjevernoj obali Save koji svoje prostore i tehniku besplatno daje na korištenje udrugama, umjetničkim organizacijama i ... » (barem tako piše na internetu). 
::::::::::&quot;admin fail&quot;? Was für ein lächerliches Verhalten... I ja bih ovaj članak obrisao, ovaj tekst može ići u članak [[Zagreb]], pod odjeljkom [[Zagreb#Kultura|kultura]] i zamolio bih te da obradiš tu sekciju, kako bismo mogli napraviti od Zagreba jedan [[Wikipedija:Istaknuti članci|istaknuti članak]], što bi bilo vrlo lijepo. Članak Zagreb za sada je dugačak, ali imamo malo izvora, literatura je slaba i ne veže se s člankom, sekcija historija je siromašna za ovakav grad i ostale sekcije su nerazvijene. Eto ti posla. Pri tome, nemoj miješat Wikivoyage s Wikipedijom, članak o Zagrebu mora ličiti na nešto ovako [https://www.enciklopedija.hr/clanak/zagreb Zagreb], odnosno mora imat taj stil pisanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:45 (CET)
:::::::::::''@[[Korisnik:Inokosni organ|piše na internetu]]?'' pa pročitaj još pažljivije... 
:::::::::::Oni daju usluge udrugama i umjetničkim organizacijama, ali nisu to i sami. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:00 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[FAKTIV]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazano da članak ne predstavlja reklamni tekst niti da udovoljava kriterijima koji se tiču izvora i značaja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. aprila 2025. u 02:26 (CEST)|Izbrisano}}
Kao i raniji članci, članak govori o lijepoj temi, ali je u suštini reklama same udruge i njezina djelovanja. Članak nema sekundarnih izvora, a jedini izvori su novinski članci o kolektivnom događaju i to - od pet izvora, njih su tri novinski izvještaji o istom događaju, samo s drugih portala. Predlažem da se članak briše jer nije dokazan enciklopedijski značaj, jer je članak reklamnog sadržaja i jer ne zadovoljava kriterije [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanosti izvora]]. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2025. u 13:48 (CEST)
::: {{za}} brisanje. Razloge je naveo kolega Poe i za mene su točni. Izvori su svi iz blogova i informativnih portala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 18:02 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] za '''tezu o reklamiranju''' pročitaj pažljivo na [[WP:BB]] gdje kaže: ''Otvoreno reklamiranje. Stranice koje eksluzivno promoviraju kompaniju, proizvod, grupu, uslugu i osobu i koje moraju biti temeljito promijenjene kako bi imale enciklopedijski sadržaj. Važno je napomenuta kako to što je kompanija, proizvod, grupa, usluga i osoba sadržaj članaka samo po sebi ne kvalificira članak za ovaj kriterij; članak koji se smatra otvorenim reklamiranjem bi uz to morao imati neprimjeren sadržaj. Ako je stranica ranije prošla kroz proces brisanja i nije bila izbrisana, moež se brzo izbrisati po ovom kriteriju.'' ...nema uvijeta za to. '''Enciklopedijski''' je sadržaj jer FAKTIV i njegove inicijative poput Noćnog Marša imaju već višegodišnju tradiciju i u više gradova okupljaju redovito više tisuća ljudi. Što se tiče '''5 izvora''' 3 ugledne udruge i 2 ugledna portala, koja uopće nisu aktivistički su korišteni za reference. 
:''Simptomatična je konstrukcija kolege da su ''za njega točni''...i onda Telegram.hr naziva informativnim portalom a webove udruga Blogovima? Ovo je očito ekstremno preoblikovana stvarnost za potrebe kolegijalne podrške.
:'' – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:50 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Ovo nije subjektivni kriterij. Čak i da uzmemo da &quot;otvoreno reklamiranje&quot; kao razlog otpada (što ne otpada, ali hajmo entertainati tvoju ideju), ostaje to da ne zadovoljava [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Kriteriji koji se odnose na ovo su:
::''Organizacija ili udruga može biti enciklopedijski značajna:''
::* ''ako je utjecala na razvoj većeg pokreta
::* ''ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 35 godina)
::* ''ako je bila od odlučujuće važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe
::* ''ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj
::* ''ako je riječ o trajnom udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.
::''Ipak, organizacija ili udruga generalno &lt;u&gt;nije&lt;/u&gt; enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:''
::* ''ima malen broj članova (manje od 1,000)
::* ''usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* ''lokalnog je karaktera
::* ''lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se samostlno ne ističe ni po čemu.
::Molit ću da mi taksativno dokažeš kako članak zadovoljava barem 50% ovih pojedinačnih kriterija, odnosno kako ne zadovljava ova četiri negativna kriterija. Tada možemo govoriti o značaju. 
::Drugo, ostaje pitanje izvora. Kako članak zadovoljava kriterije iznesene u [[WP:Pouzdani izvori]]? Gdje su sekundarni izvori? Gdje su ikakvi izvori osim novinskih izvještaja o '''događaju''', pri čemu - kako ističe @[[Korisnik:Aca|Aca]] - tri od 5 izvora govore o jednom te istom. Kako to dokazuje značaj članka i u skladu je s pravilima o izvorima? Molit ću da se navedeno dokaže. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. aprila 2025. u 12:35 (CEST)
:Tri izvora su o [[:en:WP:SINGLEEVENT|WP:SINGLEEVENT]], a preostala dva su izvori niske [[WP:POUZDAN|pouzdanosti]]. U trenutnom obliku jest za brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:34 (CEST)

*Zadržati. [[Korisnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] ([[Razgovor s korisnikom:MarkoK1984|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 19:03 (CEST)
:::: Ne slažem se prije svega radi izvora:
:::::: gong.hr je glas jedne udruge koja se bori za demokraciju u Hrvatskoj;
:::::: tportal.hr je informativni portal, online medij;
:::::: super1 je telegramov lifestyle magazin, dakle važi kao izvor isto kao Cosmopolitan: nula;
:::::: crol.hr je informativni portal;
:::::: sigurnomjesto je službena stranica angažirana u prijavama i borbi protiv nasilja. 
:::: Najobjektivniji izvori ovdje su tportal i sigurnomjesto i to pod određenim uvjetima. Dodatno, Zblace citira [[Wikipedija:Brzo brisanje|WB:BB]] ali mu nedostaje pojam da danas kulturna udruga lako u zbilji djeluje kao kompanija, da je danas umjetničko djelo  u zbilji proizvod a da je danas umjetnički rad zapravo usluga. To se ne krije od kada je kapitalizam zavladao. To rečeno, (nematerijalna) dobra podliježu istim mehanizmima ostalih dobra na tržištu i imaju svoj specifičan marketing i svoj specifični komunikacijski kôd. Pisanje promotivnog članka na wikipediji (kult-EPP) uglavnom se odigrava na uvodeđenjem u mediju (tj. wikipedije, kolaborativne online enciklopedije), pod njezinim formalnim strukturama, tekstove koji pripadaju kulturnom oglašavanju. Ne znam zove li se tako, ali ja bih to nazvao &quot;''medium-shifting'' marketing&quot; ili jednostavno &quot;marketing&quot; jer zapravo snaga jednog oglasa nestaje kada se njezin jezik kristalizira u formalizmima oglasne table (njegovoj medija) a upravo naglo raste kada isti jezik može igrati na rubu dekontekstualizacije ili rekontekstualizacije. Iz toga razloga, članak je za brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 04:56 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Transmašholding]] ==
{{zaglavlje ankete|Nakon isteklog roka i bez poboljšanja, članak je obrisan radi jake sumnje da se radi o reklamiranju, čemu se dodaje nedostatak valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 9. aprila 2025. u 00:32 (CEST)|Izbrisano}}
Naizgled članak se bavi enciklopedijski značajnom temom, duljina prihvatljiva, izvori su tu. ''Ali ne znam, Džoni,'' ovo meni čudno miriše. Pola izvora su ne važeći (web stranice raznih tvrtki i holdinga, ili članci iz spam novinarstva) te je opći stil pisanja vitrinski. Tvrtka je ipak zanimljiva, osobito glede trenutnome stanju na ukrajinsko-ruskome području. Dakle, preporučujem za brisanje. Može li netko pogledati članak nešto dublje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 23:07 (CEST)

:Brisati. Upitan značaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2025. u 15:16 (CEST)
::Zadržati, &quot;the largest manufacturer of locomotives and rail equipment in Russia&quot;. Izvori su tu, samo ih treba popraviti i dodati vezu do arhive. Članak je više za sređivanje nego za brisanje, a naznaka značaja ima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:27 (CEST)
:::Nakon isteklog roka od sedam dana, nema poboljšana tako da se članak može brisati. Naravno, tvrtka Transmašholding je gigant, tako da nemamo dvojbe oko značajnosti. Ako netko bude želio napisati valjan i nepristran članak o njoj, slobodno može iznova.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 8. aprila 2025. u 23:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Kontejner (organizacija)]], [[Što, kako &amp; za koga]] i [[Sandra Vitaljić]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema raspravi i isteknutog roka, članci imaju oblik oglašavanja te ne drže se na izvorima. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 15:20 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Prva dva članka imaju iste boljke kao i svi članci iz &quot;biroa&quot; koji je povezan sa Zblaćetom. Radi se o (polu/samo)promotivnim tekstovima o grupama, udrugama i organizacijama koje nemaju enciklopedijski značaj ([[WP:Kriteriji značaja po temama]]), niti dovoljnu količinu valjanih izvora ([[WP:Pouzdani izvori]]). Posljednji članak ima formu valjanog enciklopedijskog članka, ali više djeluje kao promotivni tekst za autoricu nego enciklopedijski članak o istoj te također nije adekvatno pokriven izvorima. Sukladno tome, predlažem brisanje navedenih članaka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. aprila 2025. u 18:11 (CEST)
:::Kontejner: ovako bih napisao prezentacijsku press konferenciju za svoj novi kulturni projekt. Očito reklamiranje. Izvori su kontejner.org i druge stranice koje rade na kulturnoj promociji. Za brisanje.
:::Škzk: Isti stil pisanja, izvori su nešto pouzdaniji. Ipak, za brisanje ako ne bude poboljšanja.
:::Sandra Vitaljić: značajnost je ok, biografski dio je ok, dio o izložbi je u stilu kultur-EPP-a, izvori su primarni, vanjske veze po sebi su siva zona za reklamiranje pa ni ove nisu izuzetak. Još jedan članak koji je nažalost ali punopravno za brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 03:54 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Ivan Vanja Alač]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 01:10 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Značajnost dobra, imamo dva izvora (ipak krhka), uglavnom članak ima tipičan stil reklamiranja.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. aprila 2025. u 00:29 (CEST)

:Ovo uopće nema formu enciklopedijskog članka nego CV-ja, shodno čemu je brzo brisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. aprila 2025. u 00:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Darija Žmak Kunić]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. Bez valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:07 (CEST)|Izbrisano}}
U biti dobro napisan članak, čini mi se da je umjetnik značajan i imamo nekoliko prilično čvrstih izvora koji podupiru tekst. No, postoje drugi izvori (facebook!) koji sami čine članak vrlo sumnjivim. Ključna stvar je, međutim, da ako uklonimo sekciju &quot;Vidljive&quot;, ne ostaje puno. Dobivamo hermetičan profil, s osnovnim portretom, a zatim slijedi dugi popis izložbi i primljenih nagrada. I tako se vraćamo na logiku Kulturno-ekonomsko propagandnog programa.  – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 13. maja 2025. u 16:34 (CEST)

:Čini se da članak izuzev sekcije o jednoj izložbi ima jako malo štofa za samostalan tekst. Ovo brisati i eventualno dio teksta uklopiti u članak o samoj izložbi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. maja 2025. u 16:24 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2025. u 16:31 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Amila Kahrović-Posavljak]] ==
Zanimljiva spisateljica, ali članak ima sve osobine EPP-a. Predlažem brisanje ili radikalno sređivanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. juna 2025. u 07:29 (CEST)

:Tema jest relevantna, ali članak je očita reklama i (samo)promocija dotične. Ukoliko se netko ne uhvati toga i sredi to u roku od sedam dana, ovo je za brisanje jer nema formu enciklopedijskog teksta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. juna 2025. u 13:50 (CEST)

== [[Leonora Surian]] == 
I ovo je vrlo zanmljiva ličnost, ali članak zapravo je u obliku promocije. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 17:02 (CEST)

:Slažem se da je članak propagandnog karaktera i neenciklopedijski. Predlažem skraćivanje na najosnovnije biografske podatke i neku kratku filmografiju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 17:22 (CEST)

== [[Jakov Kranjčević - Brada]] ==
Odličan članak užasno napisan, posebice po pitanju NPOV-a. Pokušao sam ga poboljšati ali sami temelji članka su loši. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:03 (CEST)</text>
      <sha1>o192ksh4x445wem5tyn1ilhyyhjms7k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482669</id>
      <parentid>42482668</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:08:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Amila Kahrović-Posavljak */</comment>
      <origin>42482669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33509" sha1="33tn9wqgllixhcizikr0mcy3zrgcau7" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Kultura u Zagrebu]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazan enciklopedijski značaj članka u ovome formatu. Članak može biti postavljen nanovo po uzoru na slične članke na drugim Wikipedijama. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:28 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Ako uzmemo u obzir sami naslov, članak je dobra ideja i imamo potrebu za ovakve. No, ovdje smo na off-topicu, i rekao bih da se ide više prema turističkoj promociji kulturnih ustanova u Zagrebu. Jedini valjani izvori su sa web stranice grada Zagreba. Dakle, podobno za Wikivoyage. Predlažem brzo brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:31 (CET)

:Članak na HR Wikipediji postoji skoro 20 godina i kao takav je prenesen na SH već davno a sad drugi put kao update...ne mogu razumjeti kakvi su ovo ''argumenti'' da je ''off-topic'' (baš ništa nije off-topic) i da je za ''Wikivoyage'' (uopće nema takvu strukturu)? 
:Ne znam zašto bi bio za '''brzo brisanje''' nakon svih ovih godina? Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 28. marta 2025. u 23:56 (CET)
:::Poštovani, postojanje jednog članka na drugoj Wikipediji nije nikakav kriterij. Argument o Wikivoyageu: da, tu turistički pretstavljamo jedno mjesto i tu je normalno. Na Wikipediji opisujemo objektivno i enciklopedično isto mjesto. Pozabavite se o razlici između ta dva wiki-prostora. Na wikipediji ovakav članak je dobar samo ako obilno i detaljno opisuje kulturu grada Zagreba, a tekst ovakve duljine može se dodati u glavni članak [[Zagreb]] i to je to. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
:::::da navedem jedan primjer: 
{{cquote|'''Antikvarijati (knjige)'''&lt;br/&gt;
Prije 1990. u Zagrebu su postojala 3 antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Danas ih ima bitno više. Abecednim redom:&lt;br/&gt;
:::Bono – Kaptol 29.&lt;br/&gt;
:::[[Brala]] – kraj [[Botanički vrt|Botaničkog vrta]], adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990., relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.&lt;br/&gt;
:::Jesenski i Turk – također otvoren poslije 1990., posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).&lt;br/&gt;
:::Moderna vremena – Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova&lt;br/&gt;
:::Okić – Petrinjska 83, otvoren 2004. (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora&lt;br/&gt;
:::Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu}}
:::::wtf, man, jesi li bio pri sebi kada si ovo pisao? Ja obožavam antikvarijate i hvala ti, eto, zapisao sam si nekoliko adresa za budući posjet u ZG, ali ovo je EPP. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:45 (CET)
::::::Popravila sam odlomak. U doba kad svi čitamo e-pirateriju zbilja nema straha od reklamâ za antikvarijate koji će i tako svi ubrzo postati paleontologija. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:06 (CET)
:::::::Apropo strukture i izgleda članka - [[w:en:Culture of Paris]]. Molio bih da se pogleda ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of New York City]] ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of London]] ovaj članak. Svi su članci koji govore o kulturi određenih gradva (velikih ili čak i glavnih), a nijedan nije samo promotovni popis lokacija. To su članci o kulturi u gradu, potkrijepljeni izvorima, koji su tekstovi o tome kako je bilo i što je bilo. I okej, možda Zagreb nema bogatu i raznoliku povijest kao NYC, ali mislim da glavni grad jedne zemlje koji postoji još od srednjeg vijeka ipak ima '''dovoljno''' materijala da ne bude samo popis institucija. Sukladno tome, članak mora imati strukturu članka. U ovom slučaju, naslov članka ne odgovara njegovom sadržaju. Ovo nije članak o kulturi u Zagrebu, nego arbitrarni popis određenih institucija, privatnih firmi i udruga na području grada Zagreba koji nema jasnih kriterija za inkluzivnost, nema jasnih kriterija prema kojima se određuje značaj određenih unosa u odnosu na neke druge i kao takav nije niti dobar za listu. Wikipedija nije mjesto za to. Postoje [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak zadovoljava kriterije izložene u ovim pravilima, nema nikakvih problema. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:44 (CET)
::::::I doista: &quot;relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama&quot;? &quot;solidan izbor stripova&quot;? &quot;zatvorili su prostor u Marićevom prolazu&quot;? &quot;3 minute od Glavnog kolodvora&quot;? &quot;starosjedilac u ovom poslu&quot;? Pa kaj je ovo?! Pa ovo ne bi ni u turističkoj brošuri napisao. Jel' LZMK ima ovo u enciklopdijama svojim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:00 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] (ali i svi koji odobravaju...) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kultura_u_Zagrebu&amp;diff=42450461&amp;oldid=5630359 čini se da nikome ništa u članku nije smetalo 11. godina, između prve verzije članka i sadašnje...ali kad sam prenjeo mali update sa HR], onda je postala tema za urgentno brisanje (o čemu volite detaljno i dugo raspravljati da opravdate svoj čin brisanja, ali ne na straničinoj raspravi o pojedinim aspektima sadržaja). 
:::::::Čak i samo prosječno razboritom bi bilo jasno što i kako stvari idu ili ne... Sretno! ;-) – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 30. marta 2025. u 10:07 (CEST)
:::::::::Da, jedanest godina nitko (pa ni ja) nije primjetio da imamo ovaj sadržaj koji nije enciklopedičan i kojeg treba prepraviti. Moja greška, kasno sam stigao. Imamo također još puno skrivenih vandalizama koje nitko nije do sada pronašao, prošlo kroz mrežu. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2025. u 22:20 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Centri za kulturu Grada Zagreba]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, članak je očito reklamnog, a ne enciklopedijskog značaja te upitne razine značaja generalno. Ono što jest bio enciklopedijski sadržaj navedenog članka može se inkorporirati u članak [[Zagreb]] (odjeljak o kulturi) ili [[Kultura u Zagrebu]] (ukoliko članak bude napisan), ali bez reklamiranja pojedinih udruga. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:29 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Srodno prethodnjem slučaju, ali ovdje imamo nešto vrlo specifično i lokalno. Dakle, predlažen rok od sedam dana koji će omogućiti suradnika da: 1) doprinese s mnoštvom pouzdanim izvorima; 2) dopuni s detaljnim opisom &lt;u&gt;svih&lt;/u&gt; centrova za kulturu u gradu Zagreba i s njihovom interakcijom s društvenim tkivom grada Zagreba kroz povijest. Glavni razlog moga postupka je to što ovako specifičan članak mislim da doprinosi kulturi i enciklopedičnosti samo ukoliko cjelovit, inače služi kao trojanski konj za promidžbu nekih centrova. S mog stajališta, jako podržavam prvi oblik a za drugi, predlažem brzo brisanje od 3. aprila 2025. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:41 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ne razumijem zašto bi kratki članak o instutucijama u kulturi bio sporan, te kako to točno u ovom obliku postaje promocija? Tom logikom je svaki članak svake institucije koja radi sa publikom promocija. 
:''Mnoštvo'' pouzdanih izvora je arbitrarni kriteriji. Za svaku tvrdnju je dovoljan jedan pouzdani izvor. Za svaku tvrdnju bez izvora ili sumnjivu pouzdanost potrebno je staviti odgovarajuću oznaku. Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. 
:Neko od administratora (pretpostavljam Edgar opet) je obrisao članka prije nego se desila rasprava. Ovdje mi se čini da je opet riječ samo u supresiji a ne radu za podizanje kvalitete ili opsega sadržaja. Žalosno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 00:09 (CET)

::: 1) članak nije promocija po sebi, nego meni izgleda da služi kao instrumentalan prostor (trojanski konj) i zato sam ga predložio za brisanje; 2) mnoštvo pouzdanih izvora nije arbitrarni kriterij, a to niti jučer, niti danas, niti sutra. 
::: Ipak mislim da isti sadržaj ima svoje mjesto u glavnom članku [[Zagreb]], a kada bude dovoljno razvijen, mogao bi ući u članak [[Kultura u Zagrebu]] - a to naravno kada gore navedeni tekst o kulturi u Zagrebu bude prevelik za sekciju u članku Zagreb. Tako od mene. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
::::Članak ne reklamira sokovnike i usisače, već informira o kulturnim institucijama važnima za nas male ljude, i naročito mlade. I nisu “centrovi”, već “centri”. Mislim da nepotrebno mrcvarimo ZBlacea. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:03 (CET)
::::Članak [[Zagreb|Zagrebu]] već ima 22 ekrana u prosječnoj rezoluciji i veličinom je poprilično je iznad 99% članaka, tako da mislim da nema smisla rastezati ga dulje i stavljati ovu vrstu i razinu sadržaja zajedno.
::::Članak [[Kultura u Zagrebu]] koji funkcionira kao pregledna lista već ima dio o tome, ali dodavanjem narativnog djela bi izgubio stisku knozistentnost sa ostatkom članka.
::::Obrisani oblik članka [[:bs:Centri za kulturu Grada Zagreba|Centri za kulturu Grada Zagreba]] uistinu treba dopunu i opremu, te sam zbog toga i počeo raditi na njemu na BS. Brisanjem se niti jedan članak nema priliku popraviti, a bar na SH je mogao biti pomjeren u Draft:ove... – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 09:01 (CET)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Tvoj &quot;počeo sam raditi na članku&quot; smo čuli toliko puta, a na kraju nikada nismo dobili gotove proizvode. ''It's not our first rodeo'', Zblace; znaš to i ti, znamo to i mi. Ja sam obrisao članak jer sadržaj otkriva promotivni karakter koji nije u duhu projekta. Centri za kulturu Grada Zagreba mogu, kao tema, biti uklopljeni ili u članak o [[Zagreb]]u ili u članak [[Kultura u Zagrebu]] ako on bude u formi članka. Ovako je nasumično pozicioniran spisak udruga čiji su izvori '''stranice o samim udrugama'''(!!!) i ništa više. Znači, molit ću da se prije tvrdnji o izvorima pogledaju [[WP:Provjerljivost]] i [[WP:Pouzdani izvori]]. Iako članak krši cijelu seriju odredaba o izvorima, citirat ću samo ovo: &quot;Članci na Wikipediji primarno trbaju biti temeljeni na '''&lt;u&gt;pouzdanim sekundarnim izvorima&lt;/u&gt;''', odnosno dokumentima ili zapisima koji se odnose ili analiziraju podatke koji su izvorno prezentirani na drugom mjestu.&quot; Članak doslovno ima '''0'''(!!!) sekundarnih izvora, a sve su (promotivni?) linkovi na stranice udruga i ništa više. Da se barem pola vremena koliko se utroši na ove rasprave utroši na pronalaženje izvora i oblikovanje članaka samih po sebi, kao što je Vipz onda jednom učinio s jednim člankom (ne mogu se točno sjetiti kojim), ovih rasprava ne bi nikada ni bilo. Dakle, kao i u gornjem slučaju, ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak ne krši kriterije značaja, kao i one o provjerljivosti i izvorima, on se vrlo lako vrati. Molio bih da se rasprava od sada svodi na raspravu o sadržaju, odnosno na dokazivanje da članak udovoljava na navedenim kriterijima, a ne na tautologije i na ''ad hominem'' argumente. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:56 (CET)
::::::Da se ispoštuje procedura i sukladno onome što je napisao @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] u uvodu, članak je vraćen do zaključenja rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:10 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] znači napravili ste brisanje mimo reda i sad je članak vraćen kao ispravak, ali priznanje za grešku o neprimjerenosti te akcije i dalje ne postoji...koji admin ''fail''. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:12 (CET)
::::::Kojih crnih ''udruga'' Edgare? Centri za kulturu Grada Zagreba su institucije a ne udruge. Super mi je kako nema osnovnog razumijevanja za temu a uzima se za pravo procjenjivati što je promocija i što je adekvatno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:16 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Fejlu moj dragi, slušaj... kako kaže ona narodna, &quot;nisam ja toliko bogat da kupujem jeftino.&quot; :D Kriteriji koje članci moraju udovoljiti su [[WP:Provjerljivost]], [[WP:Pouzdani izvori]], [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Meni se isprazne tautologije ne slušaju, pa ako možeš fino navesti dokaze temeljem kojih su navedeni članci u skladu s navedenim kriterijima - možemo raspravljati. Na ove prvoloptaške i malograđanske doskočice neću odgovarati, Sadko mi je odavno istrošio energiju za to. Ponavljam, ukoliko želiš raspravljati o kriterijima i sadržaju, okej, ako ne, rok će proći. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 19:24 (CET)
::::::::::Dobro, « Pogon je dom nezavisne kulture na sjevernoj obali Save koji svoje prostore i tehniku besplatno daje na korištenje udrugama, umjetničkim organizacijama i ... » (barem tako piše na internetu). 
::::::::::&quot;admin fail&quot;? Was für ein lächerliches Verhalten... I ja bih ovaj članak obrisao, ovaj tekst može ići u članak [[Zagreb]], pod odjeljkom [[Zagreb#Kultura|kultura]] i zamolio bih te da obradiš tu sekciju, kako bismo mogli napraviti od Zagreba jedan [[Wikipedija:Istaknuti članci|istaknuti članak]], što bi bilo vrlo lijepo. Članak Zagreb za sada je dugačak, ali imamo malo izvora, literatura je slaba i ne veže se s člankom, sekcija historija je siromašna za ovakav grad i ostale sekcije su nerazvijene. Eto ti posla. Pri tome, nemoj miješat Wikivoyage s Wikipedijom, članak o Zagrebu mora ličiti na nešto ovako [https://www.enciklopedija.hr/clanak/zagreb Zagreb], odnosno mora imat taj stil pisanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:45 (CET)
:::::::::::''@[[Korisnik:Inokosni organ|piše na internetu]]?'' pa pročitaj još pažljivije... 
:::::::::::Oni daju usluge udrugama i umjetničkim organizacijama, ali nisu to i sami. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:00 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[FAKTIV]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazano da članak ne predstavlja reklamni tekst niti da udovoljava kriterijima koji se tiču izvora i značaja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. aprila 2025. u 02:26 (CEST)|Izbrisano}}
Kao i raniji članci, članak govori o lijepoj temi, ali je u suštini reklama same udruge i njezina djelovanja. Članak nema sekundarnih izvora, a jedini izvori su novinski članci o kolektivnom događaju i to - od pet izvora, njih su tri novinski izvještaji o istom događaju, samo s drugih portala. Predlažem da se članak briše jer nije dokazan enciklopedijski značaj, jer je članak reklamnog sadržaja i jer ne zadovoljava kriterije [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanosti izvora]]. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2025. u 13:48 (CEST)
::: {{za}} brisanje. Razloge je naveo kolega Poe i za mene su točni. Izvori su svi iz blogova i informativnih portala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 18:02 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] za '''tezu o reklamiranju''' pročitaj pažljivo na [[WP:BB]] gdje kaže: ''Otvoreno reklamiranje. Stranice koje eksluzivno promoviraju kompaniju, proizvod, grupu, uslugu i osobu i koje moraju biti temeljito promijenjene kako bi imale enciklopedijski sadržaj. Važno je napomenuta kako to što je kompanija, proizvod, grupa, usluga i osoba sadržaj članaka samo po sebi ne kvalificira članak za ovaj kriterij; članak koji se smatra otvorenim reklamiranjem bi uz to morao imati neprimjeren sadržaj. Ako je stranica ranije prošla kroz proces brisanja i nije bila izbrisana, moež se brzo izbrisati po ovom kriteriju.'' ...nema uvijeta za to. '''Enciklopedijski''' je sadržaj jer FAKTIV i njegove inicijative poput Noćnog Marša imaju već višegodišnju tradiciju i u više gradova okupljaju redovito više tisuća ljudi. Što se tiče '''5 izvora''' 3 ugledne udruge i 2 ugledna portala, koja uopće nisu aktivistički su korišteni za reference. 
:''Simptomatična je konstrukcija kolege da su ''za njega točni''...i onda Telegram.hr naziva informativnim portalom a webove udruga Blogovima? Ovo je očito ekstremno preoblikovana stvarnost za potrebe kolegijalne podrške.
:'' – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:50 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Ovo nije subjektivni kriterij. Čak i da uzmemo da &quot;otvoreno reklamiranje&quot; kao razlog otpada (što ne otpada, ali hajmo entertainati tvoju ideju), ostaje to da ne zadovoljava [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Kriteriji koji se odnose na ovo su:
::''Organizacija ili udruga može biti enciklopedijski značajna:''
::* ''ako je utjecala na razvoj većeg pokreta
::* ''ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 35 godina)
::* ''ako je bila od odlučujuće važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe
::* ''ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj
::* ''ako je riječ o trajnom udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.
::''Ipak, organizacija ili udruga generalno &lt;u&gt;nije&lt;/u&gt; enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:''
::* ''ima malen broj članova (manje od 1,000)
::* ''usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* ''lokalnog je karaktera
::* ''lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se samostlno ne ističe ni po čemu.
::Molit ću da mi taksativno dokažeš kako članak zadovoljava barem 50% ovih pojedinačnih kriterija, odnosno kako ne zadovljava ova četiri negativna kriterija. Tada možemo govoriti o značaju. 
::Drugo, ostaje pitanje izvora. Kako članak zadovoljava kriterije iznesene u [[WP:Pouzdani izvori]]? Gdje su sekundarni izvori? Gdje su ikakvi izvori osim novinskih izvještaja o '''događaju''', pri čemu - kako ističe @[[Korisnik:Aca|Aca]] - tri od 5 izvora govore o jednom te istom. Kako to dokazuje značaj članka i u skladu je s pravilima o izvorima? Molit ću da se navedeno dokaže. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. aprila 2025. u 12:35 (CEST)
:Tri izvora su o [[:en:WP:SINGLEEVENT|WP:SINGLEEVENT]], a preostala dva su izvori niske [[WP:POUZDAN|pouzdanosti]]. U trenutnom obliku jest za brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:34 (CEST)

*Zadržati. [[Korisnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] ([[Razgovor s korisnikom:MarkoK1984|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 19:03 (CEST)
:::: Ne slažem se prije svega radi izvora:
:::::: gong.hr je glas jedne udruge koja se bori za demokraciju u Hrvatskoj;
:::::: tportal.hr je informativni portal, online medij;
:::::: super1 je telegramov lifestyle magazin, dakle važi kao izvor isto kao Cosmopolitan: nula;
:::::: crol.hr je informativni portal;
:::::: sigurnomjesto je službena stranica angažirana u prijavama i borbi protiv nasilja. 
:::: Najobjektivniji izvori ovdje su tportal i sigurnomjesto i to pod određenim uvjetima. Dodatno, Zblace citira [[Wikipedija:Brzo brisanje|WB:BB]] ali mu nedostaje pojam da danas kulturna udruga lako u zbilji djeluje kao kompanija, da je danas umjetničko djelo  u zbilji proizvod a da je danas umjetnički rad zapravo usluga. To se ne krije od kada je kapitalizam zavladao. To rečeno, (nematerijalna) dobra podliježu istim mehanizmima ostalih dobra na tržištu i imaju svoj specifičan marketing i svoj specifični komunikacijski kôd. Pisanje promotivnog članka na wikipediji (kult-EPP) uglavnom se odigrava na uvodeđenjem u mediju (tj. wikipedije, kolaborativne online enciklopedije), pod njezinim formalnim strukturama, tekstove koji pripadaju kulturnom oglašavanju. Ne znam zove li se tako, ali ja bih to nazvao &quot;''medium-shifting'' marketing&quot; ili jednostavno &quot;marketing&quot; jer zapravo snaga jednog oglasa nestaje kada se njezin jezik kristalizira u formalizmima oglasne table (njegovoj medija) a upravo naglo raste kada isti jezik može igrati na rubu dekontekstualizacije ili rekontekstualizacije. Iz toga razloga, članak je za brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 04:56 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Transmašholding]] ==
{{zaglavlje ankete|Nakon isteklog roka i bez poboljšanja, članak je obrisan radi jake sumnje da se radi o reklamiranju, čemu se dodaje nedostatak valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 9. aprila 2025. u 00:32 (CEST)|Izbrisano}}
Naizgled članak se bavi enciklopedijski značajnom temom, duljina prihvatljiva, izvori su tu. ''Ali ne znam, Džoni,'' ovo meni čudno miriše. Pola izvora su ne važeći (web stranice raznih tvrtki i holdinga, ili članci iz spam novinarstva) te je opći stil pisanja vitrinski. Tvrtka je ipak zanimljiva, osobito glede trenutnome stanju na ukrajinsko-ruskome području. Dakle, preporučujem za brisanje. Može li netko pogledati članak nešto dublje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 23:07 (CEST)

:Brisati. Upitan značaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2025. u 15:16 (CEST)
::Zadržati, &quot;the largest manufacturer of locomotives and rail equipment in Russia&quot;. Izvori su tu, samo ih treba popraviti i dodati vezu do arhive. Članak je više za sređivanje nego za brisanje, a naznaka značaja ima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:27 (CEST)
:::Nakon isteklog roka od sedam dana, nema poboljšana tako da se članak može brisati. Naravno, tvrtka Transmašholding je gigant, tako da nemamo dvojbe oko značajnosti. Ako netko bude želio napisati valjan i nepristran članak o njoj, slobodno može iznova.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 8. aprila 2025. u 23:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Kontejner (organizacija)]], [[Što, kako &amp; za koga]] i [[Sandra Vitaljić]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema raspravi i isteknutog roka, članci imaju oblik oglašavanja te ne drže se na izvorima. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 15:20 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Prva dva članka imaju iste boljke kao i svi članci iz &quot;biroa&quot; koji je povezan sa Zblaćetom. Radi se o (polu/samo)promotivnim tekstovima o grupama, udrugama i organizacijama koje nemaju enciklopedijski značaj ([[WP:Kriteriji značaja po temama]]), niti dovoljnu količinu valjanih izvora ([[WP:Pouzdani izvori]]). Posljednji članak ima formu valjanog enciklopedijskog članka, ali više djeluje kao promotivni tekst za autoricu nego enciklopedijski članak o istoj te također nije adekvatno pokriven izvorima. Sukladno tome, predlažem brisanje navedenih članaka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. aprila 2025. u 18:11 (CEST)
:::Kontejner: ovako bih napisao prezentacijsku press konferenciju za svoj novi kulturni projekt. Očito reklamiranje. Izvori su kontejner.org i druge stranice koje rade na kulturnoj promociji. Za brisanje.
:::Škzk: Isti stil pisanja, izvori su nešto pouzdaniji. Ipak, za brisanje ako ne bude poboljšanja.
:::Sandra Vitaljić: značajnost je ok, biografski dio je ok, dio o izložbi je u stilu kultur-EPP-a, izvori su primarni, vanjske veze po sebi su siva zona za reklamiranje pa ni ove nisu izuzetak. Još jedan članak koji je nažalost ali punopravno za brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 03:54 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Ivan Vanja Alač]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 01:10 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Značajnost dobra, imamo dva izvora (ipak krhka), uglavnom članak ima tipičan stil reklamiranja.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. aprila 2025. u 00:29 (CEST)

:Ovo uopće nema formu enciklopedijskog članka nego CV-ja, shodno čemu je brzo brisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. aprila 2025. u 00:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Darija Žmak Kunić]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. Bez valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:07 (CEST)|Izbrisano}}
U biti dobro napisan članak, čini mi se da je umjetnik značajan i imamo nekoliko prilično čvrstih izvora koji podupiru tekst. No, postoje drugi izvori (facebook!) koji sami čine članak vrlo sumnjivim. Ključna stvar je, međutim, da ako uklonimo sekciju &quot;Vidljive&quot;, ne ostaje puno. Dobivamo hermetičan profil, s osnovnim portretom, a zatim slijedi dugi popis izložbi i primljenih nagrada. I tako se vraćamo na logiku Kulturno-ekonomsko propagandnog programa.  – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 13. maja 2025. u 16:34 (CEST)

:Čini se da članak izuzev sekcije o jednoj izložbi ima jako malo štofa za samostalan tekst. Ovo brisati i eventualno dio teksta uklopiti u članak o samoj izložbi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. maja 2025. u 16:24 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2025. u 16:31 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Amila Kahrović-Posavljak]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:08 (CEST)Izbrisano}}
Zanimljiva spisateljica, ali članak ima sve osobine EPP-a. Predlažem brisanje ili radikalno sređivanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. juna 2025. u 07:29 (CEST)

:Tema jest relevantna, ali članak je očita reklama i (samo)promocija dotične. Ukoliko se netko ne uhvati toga i sredi to u roku od sedam dana, ovo je za brisanje jer nema formu enciklopedijskog teksta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. juna 2025. u 13:50 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Leonora Surian]] == 
I ovo je vrlo zanmljiva ličnost, ali članak zapravo je u obliku promocije. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 17:02 (CEST)

:Slažem se da je članak propagandnog karaktera i neenciklopedijski. Predlažem skraćivanje na najosnovnije biografske podatke i neku kratku filmografiju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 17:22 (CEST)

== [[Jakov Kranjčević - Brada]] ==
Odličan članak užasno napisan, posebice po pitanju NPOV-a. Pokušao sam ga poboljšati ali sami temelji članka su loši. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:03 (CEST)</text>
      <sha1>33tn9wqgllixhcizikr0mcy3zrgcau7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482670</id>
      <parentid>42482669</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:09:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Amila Kahrović-Posavljak */</comment>
      <origin>42482670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33510" sha1="r5jg4w362p3cjflx9ogpyxaj33ofuxw" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Kultura u Zagrebu]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazan enciklopedijski značaj članka u ovome formatu. Članak može biti postavljen nanovo po uzoru na slične članke na drugim Wikipedijama. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:28 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Ako uzmemo u obzir sami naslov, članak je dobra ideja i imamo potrebu za ovakve. No, ovdje smo na off-topicu, i rekao bih da se ide više prema turističkoj promociji kulturnih ustanova u Zagrebu. Jedini valjani izvori su sa web stranice grada Zagreba. Dakle, podobno za Wikivoyage. Predlažem brzo brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:31 (CET)

:Članak na HR Wikipediji postoji skoro 20 godina i kao takav je prenesen na SH već davno a sad drugi put kao update...ne mogu razumjeti kakvi su ovo ''argumenti'' da je ''off-topic'' (baš ništa nije off-topic) i da je za ''Wikivoyage'' (uopće nema takvu strukturu)? 
:Ne znam zašto bi bio za '''brzo brisanje''' nakon svih ovih godina? Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 28. marta 2025. u 23:56 (CET)
:::Poštovani, postojanje jednog članka na drugoj Wikipediji nije nikakav kriterij. Argument o Wikivoyageu: da, tu turistički pretstavljamo jedno mjesto i tu je normalno. Na Wikipediji opisujemo objektivno i enciklopedično isto mjesto. Pozabavite se o razlici između ta dva wiki-prostora. Na wikipediji ovakav članak je dobar samo ako obilno i detaljno opisuje kulturu grada Zagreba, a tekst ovakve duljine može se dodati u glavni članak [[Zagreb]] i to je to. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
:::::da navedem jedan primjer: 
{{cquote|'''Antikvarijati (knjige)'''&lt;br/&gt;
Prije 1990. u Zagrebu su postojala 3 antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Danas ih ima bitno više. Abecednim redom:&lt;br/&gt;
:::Bono – Kaptol 29.&lt;br/&gt;
:::[[Brala]] – kraj [[Botanički vrt|Botaničkog vrta]], adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990., relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.&lt;br/&gt;
:::Jesenski i Turk – također otvoren poslije 1990., posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).&lt;br/&gt;
:::Moderna vremena – Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova&lt;br/&gt;
:::Okić – Petrinjska 83, otvoren 2004. (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora&lt;br/&gt;
:::Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu}}
:::::wtf, man, jesi li bio pri sebi kada si ovo pisao? Ja obožavam antikvarijate i hvala ti, eto, zapisao sam si nekoliko adresa za budući posjet u ZG, ali ovo je EPP. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:45 (CET)
::::::Popravila sam odlomak. U doba kad svi čitamo e-pirateriju zbilja nema straha od reklamâ za antikvarijate koji će i tako svi ubrzo postati paleontologija. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:06 (CET)
:::::::Apropo strukture i izgleda članka - [[w:en:Culture of Paris]]. Molio bih da se pogleda ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of New York City]] ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of London]] ovaj članak. Svi su članci koji govore o kulturi određenih gradva (velikih ili čak i glavnih), a nijedan nije samo promotovni popis lokacija. To su članci o kulturi u gradu, potkrijepljeni izvorima, koji su tekstovi o tome kako je bilo i što je bilo. I okej, možda Zagreb nema bogatu i raznoliku povijest kao NYC, ali mislim da glavni grad jedne zemlje koji postoji još od srednjeg vijeka ipak ima '''dovoljno''' materijala da ne bude samo popis institucija. Sukladno tome, članak mora imati strukturu članka. U ovom slučaju, naslov članka ne odgovara njegovom sadržaju. Ovo nije članak o kulturi u Zagrebu, nego arbitrarni popis određenih institucija, privatnih firmi i udruga na području grada Zagreba koji nema jasnih kriterija za inkluzivnost, nema jasnih kriterija prema kojima se određuje značaj određenih unosa u odnosu na neke druge i kao takav nije niti dobar za listu. Wikipedija nije mjesto za to. Postoje [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak zadovoljava kriterije izložene u ovim pravilima, nema nikakvih problema. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:44 (CET)
::::::I doista: &quot;relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama&quot;? &quot;solidan izbor stripova&quot;? &quot;zatvorili su prostor u Marićevom prolazu&quot;? &quot;3 minute od Glavnog kolodvora&quot;? &quot;starosjedilac u ovom poslu&quot;? Pa kaj je ovo?! Pa ovo ne bi ni u turističkoj brošuri napisao. Jel' LZMK ima ovo u enciklopdijama svojim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:00 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] (ali i svi koji odobravaju...) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kultura_u_Zagrebu&amp;diff=42450461&amp;oldid=5630359 čini se da nikome ništa u članku nije smetalo 11. godina, između prve verzije članka i sadašnje...ali kad sam prenjeo mali update sa HR], onda je postala tema za urgentno brisanje (o čemu volite detaljno i dugo raspravljati da opravdate svoj čin brisanja, ali ne na straničinoj raspravi o pojedinim aspektima sadržaja). 
:::::::Čak i samo prosječno razboritom bi bilo jasno što i kako stvari idu ili ne... Sretno! ;-) – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 30. marta 2025. u 10:07 (CEST)
:::::::::Da, jedanest godina nitko (pa ni ja) nije primjetio da imamo ovaj sadržaj koji nije enciklopedičan i kojeg treba prepraviti. Moja greška, kasno sam stigao. Imamo također još puno skrivenih vandalizama koje nitko nije do sada pronašao, prošlo kroz mrežu. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2025. u 22:20 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Centri za kulturu Grada Zagreba]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, članak je očito reklamnog, a ne enciklopedijskog značaja te upitne razine značaja generalno. Ono što jest bio enciklopedijski sadržaj navedenog članka može se inkorporirati u članak [[Zagreb]] (odjeljak o kulturi) ili [[Kultura u Zagrebu]] (ukoliko članak bude napisan), ali bez reklamiranja pojedinih udruga. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:29 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Srodno prethodnjem slučaju, ali ovdje imamo nešto vrlo specifično i lokalno. Dakle, predlažen rok od sedam dana koji će omogućiti suradnika da: 1) doprinese s mnoštvom pouzdanim izvorima; 2) dopuni s detaljnim opisom &lt;u&gt;svih&lt;/u&gt; centrova za kulturu u gradu Zagreba i s njihovom interakcijom s društvenim tkivom grada Zagreba kroz povijest. Glavni razlog moga postupka je to što ovako specifičan članak mislim da doprinosi kulturi i enciklopedičnosti samo ukoliko cjelovit, inače služi kao trojanski konj za promidžbu nekih centrova. S mog stajališta, jako podržavam prvi oblik a za drugi, predlažem brzo brisanje od 3. aprila 2025. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:41 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ne razumijem zašto bi kratki članak o instutucijama u kulturi bio sporan, te kako to točno u ovom obliku postaje promocija? Tom logikom je svaki članak svake institucije koja radi sa publikom promocija. 
:''Mnoštvo'' pouzdanih izvora je arbitrarni kriteriji. Za svaku tvrdnju je dovoljan jedan pouzdani izvor. Za svaku tvrdnju bez izvora ili sumnjivu pouzdanost potrebno je staviti odgovarajuću oznaku. Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. 
:Neko od administratora (pretpostavljam Edgar opet) je obrisao članka prije nego se desila rasprava. Ovdje mi se čini da je opet riječ samo u supresiji a ne radu za podizanje kvalitete ili opsega sadržaja. Žalosno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 00:09 (CET)

::: 1) članak nije promocija po sebi, nego meni izgleda da služi kao instrumentalan prostor (trojanski konj) i zato sam ga predložio za brisanje; 2) mnoštvo pouzdanih izvora nije arbitrarni kriterij, a to niti jučer, niti danas, niti sutra. 
::: Ipak mislim da isti sadržaj ima svoje mjesto u glavnom članku [[Zagreb]], a kada bude dovoljno razvijen, mogao bi ući u članak [[Kultura u Zagrebu]] - a to naravno kada gore navedeni tekst o kulturi u Zagrebu bude prevelik za sekciju u članku Zagreb. Tako od mene. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
::::Članak ne reklamira sokovnike i usisače, već informira o kulturnim institucijama važnima za nas male ljude, i naročito mlade. I nisu “centrovi”, već “centri”. Mislim da nepotrebno mrcvarimo ZBlacea. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:03 (CET)
::::Članak [[Zagreb|Zagrebu]] već ima 22 ekrana u prosječnoj rezoluciji i veličinom je poprilično je iznad 99% članaka, tako da mislim da nema smisla rastezati ga dulje i stavljati ovu vrstu i razinu sadržaja zajedno.
::::Članak [[Kultura u Zagrebu]] koji funkcionira kao pregledna lista već ima dio o tome, ali dodavanjem narativnog djela bi izgubio stisku knozistentnost sa ostatkom članka.
::::Obrisani oblik članka [[:bs:Centri za kulturu Grada Zagreba|Centri za kulturu Grada Zagreba]] uistinu treba dopunu i opremu, te sam zbog toga i počeo raditi na njemu na BS. Brisanjem se niti jedan članak nema priliku popraviti, a bar na SH je mogao biti pomjeren u Draft:ove... – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 09:01 (CET)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Tvoj &quot;počeo sam raditi na članku&quot; smo čuli toliko puta, a na kraju nikada nismo dobili gotove proizvode. ''It's not our first rodeo'', Zblace; znaš to i ti, znamo to i mi. Ja sam obrisao članak jer sadržaj otkriva promotivni karakter koji nije u duhu projekta. Centri za kulturu Grada Zagreba mogu, kao tema, biti uklopljeni ili u članak o [[Zagreb]]u ili u članak [[Kultura u Zagrebu]] ako on bude u formi članka. Ovako je nasumično pozicioniran spisak udruga čiji su izvori '''stranice o samim udrugama'''(!!!) i ništa više. Znači, molit ću da se prije tvrdnji o izvorima pogledaju [[WP:Provjerljivost]] i [[WP:Pouzdani izvori]]. Iako članak krši cijelu seriju odredaba o izvorima, citirat ću samo ovo: &quot;Članci na Wikipediji primarno trbaju biti temeljeni na '''&lt;u&gt;pouzdanim sekundarnim izvorima&lt;/u&gt;''', odnosno dokumentima ili zapisima koji se odnose ili analiziraju podatke koji su izvorno prezentirani na drugom mjestu.&quot; Članak doslovno ima '''0'''(!!!) sekundarnih izvora, a sve su (promotivni?) linkovi na stranice udruga i ništa više. Da se barem pola vremena koliko se utroši na ove rasprave utroši na pronalaženje izvora i oblikovanje članaka samih po sebi, kao što je Vipz onda jednom učinio s jednim člankom (ne mogu se točno sjetiti kojim), ovih rasprava ne bi nikada ni bilo. Dakle, kao i u gornjem slučaju, ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak ne krši kriterije značaja, kao i one o provjerljivosti i izvorima, on se vrlo lako vrati. Molio bih da se rasprava od sada svodi na raspravu o sadržaju, odnosno na dokazivanje da članak udovoljava na navedenim kriterijima, a ne na tautologije i na ''ad hominem'' argumente. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:56 (CET)
::::::Da se ispoštuje procedura i sukladno onome što je napisao @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] u uvodu, članak je vraćen do zaključenja rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:10 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] znači napravili ste brisanje mimo reda i sad je članak vraćen kao ispravak, ali priznanje za grešku o neprimjerenosti te akcije i dalje ne postoji...koji admin ''fail''. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:12 (CET)
::::::Kojih crnih ''udruga'' Edgare? Centri za kulturu Grada Zagreba su institucije a ne udruge. Super mi je kako nema osnovnog razumijevanja za temu a uzima se za pravo procjenjivati što je promocija i što je adekvatno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:16 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Fejlu moj dragi, slušaj... kako kaže ona narodna, &quot;nisam ja toliko bogat da kupujem jeftino.&quot; :D Kriteriji koje članci moraju udovoljiti su [[WP:Provjerljivost]], [[WP:Pouzdani izvori]], [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Meni se isprazne tautologije ne slušaju, pa ako možeš fino navesti dokaze temeljem kojih su navedeni članci u skladu s navedenim kriterijima - možemo raspravljati. Na ove prvoloptaške i malograđanske doskočice neću odgovarati, Sadko mi je odavno istrošio energiju za to. Ponavljam, ukoliko želiš raspravljati o kriterijima i sadržaju, okej, ako ne, rok će proći. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 19:24 (CET)
::::::::::Dobro, « Pogon je dom nezavisne kulture na sjevernoj obali Save koji svoje prostore i tehniku besplatno daje na korištenje udrugama, umjetničkim organizacijama i ... » (barem tako piše na internetu). 
::::::::::&quot;admin fail&quot;? Was für ein lächerliches Verhalten... I ja bih ovaj članak obrisao, ovaj tekst može ići u članak [[Zagreb]], pod odjeljkom [[Zagreb#Kultura|kultura]] i zamolio bih te da obradiš tu sekciju, kako bismo mogli napraviti od Zagreba jedan [[Wikipedija:Istaknuti članci|istaknuti članak]], što bi bilo vrlo lijepo. Članak Zagreb za sada je dugačak, ali imamo malo izvora, literatura je slaba i ne veže se s člankom, sekcija historija je siromašna za ovakav grad i ostale sekcije su nerazvijene. Eto ti posla. Pri tome, nemoj miješat Wikivoyage s Wikipedijom, članak o Zagrebu mora ličiti na nešto ovako [https://www.enciklopedija.hr/clanak/zagreb Zagreb], odnosno mora imat taj stil pisanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:45 (CET)
:::::::::::''@[[Korisnik:Inokosni organ|piše na internetu]]?'' pa pročitaj još pažljivije... 
:::::::::::Oni daju usluge udrugama i umjetničkim organizacijama, ali nisu to i sami. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:00 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[FAKTIV]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazano da članak ne predstavlja reklamni tekst niti da udovoljava kriterijima koji se tiču izvora i značaja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. aprila 2025. u 02:26 (CEST)|Izbrisano}}
Kao i raniji članci, članak govori o lijepoj temi, ali je u suštini reklama same udruge i njezina djelovanja. Članak nema sekundarnih izvora, a jedini izvori su novinski članci o kolektivnom događaju i to - od pet izvora, njih su tri novinski izvještaji o istom događaju, samo s drugih portala. Predlažem da se članak briše jer nije dokazan enciklopedijski značaj, jer je članak reklamnog sadržaja i jer ne zadovoljava kriterije [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanosti izvora]]. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2025. u 13:48 (CEST)
::: {{za}} brisanje. Razloge je naveo kolega Poe i za mene su točni. Izvori su svi iz blogova i informativnih portala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 18:02 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] za '''tezu o reklamiranju''' pročitaj pažljivo na [[WP:BB]] gdje kaže: ''Otvoreno reklamiranje. Stranice koje eksluzivno promoviraju kompaniju, proizvod, grupu, uslugu i osobu i koje moraju biti temeljito promijenjene kako bi imale enciklopedijski sadržaj. Važno je napomenuta kako to što je kompanija, proizvod, grupa, usluga i osoba sadržaj članaka samo po sebi ne kvalificira članak za ovaj kriterij; članak koji se smatra otvorenim reklamiranjem bi uz to morao imati neprimjeren sadržaj. Ako je stranica ranije prošla kroz proces brisanja i nije bila izbrisana, moež se brzo izbrisati po ovom kriteriju.'' ...nema uvijeta za to. '''Enciklopedijski''' je sadržaj jer FAKTIV i njegove inicijative poput Noćnog Marša imaju već višegodišnju tradiciju i u više gradova okupljaju redovito više tisuća ljudi. Što se tiče '''5 izvora''' 3 ugledne udruge i 2 ugledna portala, koja uopće nisu aktivistički su korišteni za reference. 
:''Simptomatična je konstrukcija kolege da su ''za njega točni''...i onda Telegram.hr naziva informativnim portalom a webove udruga Blogovima? Ovo je očito ekstremno preoblikovana stvarnost za potrebe kolegijalne podrške.
:'' – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:50 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Ovo nije subjektivni kriterij. Čak i da uzmemo da &quot;otvoreno reklamiranje&quot; kao razlog otpada (što ne otpada, ali hajmo entertainati tvoju ideju), ostaje to da ne zadovoljava [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Kriteriji koji se odnose na ovo su:
::''Organizacija ili udruga može biti enciklopedijski značajna:''
::* ''ako je utjecala na razvoj većeg pokreta
::* ''ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 35 godina)
::* ''ako je bila od odlučujuće važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe
::* ''ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj
::* ''ako je riječ o trajnom udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.
::''Ipak, organizacija ili udruga generalno &lt;u&gt;nije&lt;/u&gt; enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:''
::* ''ima malen broj članova (manje od 1,000)
::* ''usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* ''lokalnog je karaktera
::* ''lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se samostlno ne ističe ni po čemu.
::Molit ću da mi taksativno dokažeš kako članak zadovoljava barem 50% ovih pojedinačnih kriterija, odnosno kako ne zadovljava ova četiri negativna kriterija. Tada možemo govoriti o značaju. 
::Drugo, ostaje pitanje izvora. Kako članak zadovoljava kriterije iznesene u [[WP:Pouzdani izvori]]? Gdje su sekundarni izvori? Gdje su ikakvi izvori osim novinskih izvještaja o '''događaju''', pri čemu - kako ističe @[[Korisnik:Aca|Aca]] - tri od 5 izvora govore o jednom te istom. Kako to dokazuje značaj članka i u skladu je s pravilima o izvorima? Molit ću da se navedeno dokaže. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. aprila 2025. u 12:35 (CEST)
:Tri izvora su o [[:en:WP:SINGLEEVENT|WP:SINGLEEVENT]], a preostala dva su izvori niske [[WP:POUZDAN|pouzdanosti]]. U trenutnom obliku jest za brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:34 (CEST)

*Zadržati. [[Korisnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] ([[Razgovor s korisnikom:MarkoK1984|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 19:03 (CEST)
:::: Ne slažem se prije svega radi izvora:
:::::: gong.hr je glas jedne udruge koja se bori za demokraciju u Hrvatskoj;
:::::: tportal.hr je informativni portal, online medij;
:::::: super1 je telegramov lifestyle magazin, dakle važi kao izvor isto kao Cosmopolitan: nula;
:::::: crol.hr je informativni portal;
:::::: sigurnomjesto je službena stranica angažirana u prijavama i borbi protiv nasilja. 
:::: Najobjektivniji izvori ovdje su tportal i sigurnomjesto i to pod određenim uvjetima. Dodatno, Zblace citira [[Wikipedija:Brzo brisanje|WB:BB]] ali mu nedostaje pojam da danas kulturna udruga lako u zbilji djeluje kao kompanija, da je danas umjetničko djelo  u zbilji proizvod a da je danas umjetnički rad zapravo usluga. To se ne krije od kada je kapitalizam zavladao. To rečeno, (nematerijalna) dobra podliježu istim mehanizmima ostalih dobra na tržištu i imaju svoj specifičan marketing i svoj specifični komunikacijski kôd. Pisanje promotivnog članka na wikipediji (kult-EPP) uglavnom se odigrava na uvodeđenjem u mediju (tj. wikipedije, kolaborativne online enciklopedije), pod njezinim formalnim strukturama, tekstove koji pripadaju kulturnom oglašavanju. Ne znam zove li se tako, ali ja bih to nazvao &quot;''medium-shifting'' marketing&quot; ili jednostavno &quot;marketing&quot; jer zapravo snaga jednog oglasa nestaje kada se njezin jezik kristalizira u formalizmima oglasne table (njegovoj medija) a upravo naglo raste kada isti jezik može igrati na rubu dekontekstualizacije ili rekontekstualizacije. Iz toga razloga, članak je za brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 04:56 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Transmašholding]] ==
{{zaglavlje ankete|Nakon isteklog roka i bez poboljšanja, članak je obrisan radi jake sumnje da se radi o reklamiranju, čemu se dodaje nedostatak valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 9. aprila 2025. u 00:32 (CEST)|Izbrisano}}
Naizgled članak se bavi enciklopedijski značajnom temom, duljina prihvatljiva, izvori su tu. ''Ali ne znam, Džoni,'' ovo meni čudno miriše. Pola izvora su ne važeći (web stranice raznih tvrtki i holdinga, ili članci iz spam novinarstva) te je opći stil pisanja vitrinski. Tvrtka je ipak zanimljiva, osobito glede trenutnome stanju na ukrajinsko-ruskome području. Dakle, preporučujem za brisanje. Može li netko pogledati članak nešto dublje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 23:07 (CEST)

:Brisati. Upitan značaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2025. u 15:16 (CEST)
::Zadržati, &quot;the largest manufacturer of locomotives and rail equipment in Russia&quot;. Izvori su tu, samo ih treba popraviti i dodati vezu do arhive. Članak je više za sređivanje nego za brisanje, a naznaka značaja ima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:27 (CEST)
:::Nakon isteklog roka od sedam dana, nema poboljšana tako da se članak može brisati. Naravno, tvrtka Transmašholding je gigant, tako da nemamo dvojbe oko značajnosti. Ako netko bude želio napisati valjan i nepristran članak o njoj, slobodno može iznova.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 8. aprila 2025. u 23:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Kontejner (organizacija)]], [[Što, kako &amp; za koga]] i [[Sandra Vitaljić]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema raspravi i isteknutog roka, članci imaju oblik oglašavanja te ne drže se na izvorima. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 15:20 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Prva dva članka imaju iste boljke kao i svi članci iz &quot;biroa&quot; koji je povezan sa Zblaćetom. Radi se o (polu/samo)promotivnim tekstovima o grupama, udrugama i organizacijama koje nemaju enciklopedijski značaj ([[WP:Kriteriji značaja po temama]]), niti dovoljnu količinu valjanih izvora ([[WP:Pouzdani izvori]]). Posljednji članak ima formu valjanog enciklopedijskog članka, ali više djeluje kao promotivni tekst za autoricu nego enciklopedijski članak o istoj te također nije adekvatno pokriven izvorima. Sukladno tome, predlažem brisanje navedenih članaka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. aprila 2025. u 18:11 (CEST)
:::Kontejner: ovako bih napisao prezentacijsku press konferenciju za svoj novi kulturni projekt. Očito reklamiranje. Izvori su kontejner.org i druge stranice koje rade na kulturnoj promociji. Za brisanje.
:::Škzk: Isti stil pisanja, izvori su nešto pouzdaniji. Ipak, za brisanje ako ne bude poboljšanja.
:::Sandra Vitaljić: značajnost je ok, biografski dio je ok, dio o izložbi je u stilu kultur-EPP-a, izvori su primarni, vanjske veze po sebi su siva zona za reklamiranje pa ni ove nisu izuzetak. Još jedan članak koji je nažalost ali punopravno za brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 03:54 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Ivan Vanja Alač]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 01:10 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Značajnost dobra, imamo dva izvora (ipak krhka), uglavnom članak ima tipičan stil reklamiranja.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. aprila 2025. u 00:29 (CEST)

:Ovo uopće nema formu enciklopedijskog članka nego CV-ja, shodno čemu je brzo brisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. aprila 2025. u 00:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Darija Žmak Kunić]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. Bez valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:07 (CEST)|Izbrisano}}
U biti dobro napisan članak, čini mi se da je umjetnik značajan i imamo nekoliko prilično čvrstih izvora koji podupiru tekst. No, postoje drugi izvori (facebook!) koji sami čine članak vrlo sumnjivim. Ključna stvar je, međutim, da ako uklonimo sekciju &quot;Vidljive&quot;, ne ostaje puno. Dobivamo hermetičan profil, s osnovnim portretom, a zatim slijedi dugi popis izložbi i primljenih nagrada. I tako se vraćamo na logiku Kulturno-ekonomsko propagandnog programa.  – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 13. maja 2025. u 16:34 (CEST)

:Čini se da članak izuzev sekcije o jednoj izložbi ima jako malo štofa za samostalan tekst. Ovo brisati i eventualno dio teksta uklopiti u članak o samoj izložbi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. maja 2025. u 16:24 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2025. u 16:31 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Amila Kahrović-Posavljak]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:08 (CEST)|Izbrisano}}
Zanimljiva spisateljica, ali članak ima sve osobine EPP-a. Predlažem brisanje ili radikalno sređivanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. juna 2025. u 07:29 (CEST)

:Tema jest relevantna, ali članak je očita reklama i (samo)promocija dotične. Ukoliko se netko ne uhvati toga i sredi to u roku od sedam dana, ovo je za brisanje jer nema formu enciklopedijskog teksta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. juna 2025. u 13:50 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Leonora Surian]] == 
I ovo je vrlo zanmljiva ličnost, ali članak zapravo je u obliku promocije. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 17:02 (CEST)

:Slažem se da je članak propagandnog karaktera i neenciklopedijski. Predlažem skraćivanje na najosnovnije biografske podatke i neku kratku filmografiju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 17:22 (CEST)

== [[Jakov Kranjčević - Brada]] ==
Odličan članak užasno napisan, posebice po pitanju NPOV-a. Pokušao sam ga poboljšati ali sami temelji članka su loši. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:03 (CEST)</text>
      <sha1>r5jg4w362p3cjflx9ogpyxaj33ofuxw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482699</id>
      <parentid>42482670</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:29:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Petrova gora</username>
        <id>267104</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jakov Kranjčević - Brada */ odgovor</comment>
      <origin>42482699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34867" sha1="ojb6ldpopd1g3mdin4jnggx4jojyybs" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Kultura u Zagrebu]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazan enciklopedijski značaj članka u ovome formatu. Članak može biti postavljen nanovo po uzoru na slične članke na drugim Wikipedijama. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:28 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Ako uzmemo u obzir sami naslov, članak je dobra ideja i imamo potrebu za ovakve. No, ovdje smo na off-topicu, i rekao bih da se ide više prema turističkoj promociji kulturnih ustanova u Zagrebu. Jedini valjani izvori su sa web stranice grada Zagreba. Dakle, podobno za Wikivoyage. Predlažem brzo brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:31 (CET)

:Članak na HR Wikipediji postoji skoro 20 godina i kao takav je prenesen na SH već davno a sad drugi put kao update...ne mogu razumjeti kakvi su ovo ''argumenti'' da je ''off-topic'' (baš ništa nije off-topic) i da je za ''Wikivoyage'' (uopće nema takvu strukturu)? 
:Ne znam zašto bi bio za '''brzo brisanje''' nakon svih ovih godina? Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 28. marta 2025. u 23:56 (CET)
:::Poštovani, postojanje jednog članka na drugoj Wikipediji nije nikakav kriterij. Argument o Wikivoyageu: da, tu turistički pretstavljamo jedno mjesto i tu je normalno. Na Wikipediji opisujemo objektivno i enciklopedično isto mjesto. Pozabavite se o razlici između ta dva wiki-prostora. Na wikipediji ovakav članak je dobar samo ako obilno i detaljno opisuje kulturu grada Zagreba, a tekst ovakve duljine može se dodati u glavni članak [[Zagreb]] i to je to. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
:::::da navedem jedan primjer: 
{{cquote|'''Antikvarijati (knjige)'''&lt;br/&gt;
Prije 1990. u Zagrebu su postojala 3 antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Danas ih ima bitno više. Abecednim redom:&lt;br/&gt;
:::Bono – Kaptol 29.&lt;br/&gt;
:::[[Brala]] – kraj [[Botanički vrt|Botaničkog vrta]], adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990., relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.&lt;br/&gt;
:::Jesenski i Turk – također otvoren poslije 1990., posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).&lt;br/&gt;
:::Moderna vremena – Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova&lt;br/&gt;
:::Okić – Petrinjska 83, otvoren 2004. (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora&lt;br/&gt;
:::Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu}}
:::::wtf, man, jesi li bio pri sebi kada si ovo pisao? Ja obožavam antikvarijate i hvala ti, eto, zapisao sam si nekoliko adresa za budući posjet u ZG, ali ovo je EPP. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:45 (CET)
::::::Popravila sam odlomak. U doba kad svi čitamo e-pirateriju zbilja nema straha od reklamâ za antikvarijate koji će i tako svi ubrzo postati paleontologija. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:06 (CET)
:::::::Apropo strukture i izgleda članka - [[w:en:Culture of Paris]]. Molio bih da se pogleda ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of New York City]] ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of London]] ovaj članak. Svi su članci koji govore o kulturi određenih gradva (velikih ili čak i glavnih), a nijedan nije samo promotovni popis lokacija. To su članci o kulturi u gradu, potkrijepljeni izvorima, koji su tekstovi o tome kako je bilo i što je bilo. I okej, možda Zagreb nema bogatu i raznoliku povijest kao NYC, ali mislim da glavni grad jedne zemlje koji postoji još od srednjeg vijeka ipak ima '''dovoljno''' materijala da ne bude samo popis institucija. Sukladno tome, članak mora imati strukturu članka. U ovom slučaju, naslov članka ne odgovara njegovom sadržaju. Ovo nije članak o kulturi u Zagrebu, nego arbitrarni popis određenih institucija, privatnih firmi i udruga na području grada Zagreba koji nema jasnih kriterija za inkluzivnost, nema jasnih kriterija prema kojima se određuje značaj određenih unosa u odnosu na neke druge i kao takav nije niti dobar za listu. Wikipedija nije mjesto za to. Postoje [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak zadovoljava kriterije izložene u ovim pravilima, nema nikakvih problema. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:44 (CET)
::::::I doista: &quot;relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama&quot;? &quot;solidan izbor stripova&quot;? &quot;zatvorili su prostor u Marićevom prolazu&quot;? &quot;3 minute od Glavnog kolodvora&quot;? &quot;starosjedilac u ovom poslu&quot;? Pa kaj je ovo?! Pa ovo ne bi ni u turističkoj brošuri napisao. Jel' LZMK ima ovo u enciklopdijama svojim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:00 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] (ali i svi koji odobravaju...) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kultura_u_Zagrebu&amp;diff=42450461&amp;oldid=5630359 čini se da nikome ništa u članku nije smetalo 11. godina, između prve verzije članka i sadašnje...ali kad sam prenjeo mali update sa HR], onda je postala tema za urgentno brisanje (o čemu volite detaljno i dugo raspravljati da opravdate svoj čin brisanja, ali ne na straničinoj raspravi o pojedinim aspektima sadržaja). 
:::::::Čak i samo prosječno razboritom bi bilo jasno što i kako stvari idu ili ne... Sretno! ;-) – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 30. marta 2025. u 10:07 (CEST)
:::::::::Da, jedanest godina nitko (pa ni ja) nije primjetio da imamo ovaj sadržaj koji nije enciklopedičan i kojeg treba prepraviti. Moja greška, kasno sam stigao. Imamo također još puno skrivenih vandalizama koje nitko nije do sada pronašao, prošlo kroz mrežu. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2025. u 22:20 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Centri za kulturu Grada Zagreba]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, članak je očito reklamnog, a ne enciklopedijskog značaja te upitne razine značaja generalno. Ono što jest bio enciklopedijski sadržaj navedenog članka može se inkorporirati u članak [[Zagreb]] (odjeljak o kulturi) ili [[Kultura u Zagrebu]] (ukoliko članak bude napisan), ali bez reklamiranja pojedinih udruga. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:29 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Srodno prethodnjem slučaju, ali ovdje imamo nešto vrlo specifično i lokalno. Dakle, predlažen rok od sedam dana koji će omogućiti suradnika da: 1) doprinese s mnoštvom pouzdanim izvorima; 2) dopuni s detaljnim opisom &lt;u&gt;svih&lt;/u&gt; centrova za kulturu u gradu Zagreba i s njihovom interakcijom s društvenim tkivom grada Zagreba kroz povijest. Glavni razlog moga postupka je to što ovako specifičan članak mislim da doprinosi kulturi i enciklopedičnosti samo ukoliko cjelovit, inače služi kao trojanski konj za promidžbu nekih centrova. S mog stajališta, jako podržavam prvi oblik a za drugi, predlažem brzo brisanje od 3. aprila 2025. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:41 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ne razumijem zašto bi kratki članak o instutucijama u kulturi bio sporan, te kako to točno u ovom obliku postaje promocija? Tom logikom je svaki članak svake institucije koja radi sa publikom promocija. 
:''Mnoštvo'' pouzdanih izvora je arbitrarni kriteriji. Za svaku tvrdnju je dovoljan jedan pouzdani izvor. Za svaku tvrdnju bez izvora ili sumnjivu pouzdanost potrebno je staviti odgovarajuću oznaku. Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. 
:Neko od administratora (pretpostavljam Edgar opet) je obrisao članka prije nego se desila rasprava. Ovdje mi se čini da je opet riječ samo u supresiji a ne radu za podizanje kvalitete ili opsega sadržaja. Žalosno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 00:09 (CET)

::: 1) članak nije promocija po sebi, nego meni izgleda da služi kao instrumentalan prostor (trojanski konj) i zato sam ga predložio za brisanje; 2) mnoštvo pouzdanih izvora nije arbitrarni kriterij, a to niti jučer, niti danas, niti sutra. 
::: Ipak mislim da isti sadržaj ima svoje mjesto u glavnom članku [[Zagreb]], a kada bude dovoljno razvijen, mogao bi ući u članak [[Kultura u Zagrebu]] - a to naravno kada gore navedeni tekst o kulturi u Zagrebu bude prevelik za sekciju u članku Zagreb. Tako od mene. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
::::Članak ne reklamira sokovnike i usisače, već informira o kulturnim institucijama važnima za nas male ljude, i naročito mlade. I nisu “centrovi”, već “centri”. Mislim da nepotrebno mrcvarimo ZBlacea. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:03 (CET)
::::Članak [[Zagreb|Zagrebu]] već ima 22 ekrana u prosječnoj rezoluciji i veličinom je poprilično je iznad 99% članaka, tako da mislim da nema smisla rastezati ga dulje i stavljati ovu vrstu i razinu sadržaja zajedno.
::::Članak [[Kultura u Zagrebu]] koji funkcionira kao pregledna lista već ima dio o tome, ali dodavanjem narativnog djela bi izgubio stisku knozistentnost sa ostatkom članka.
::::Obrisani oblik članka [[:bs:Centri za kulturu Grada Zagreba|Centri za kulturu Grada Zagreba]] uistinu treba dopunu i opremu, te sam zbog toga i počeo raditi na njemu na BS. Brisanjem se niti jedan članak nema priliku popraviti, a bar na SH je mogao biti pomjeren u Draft:ove... – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 09:01 (CET)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Tvoj &quot;počeo sam raditi na članku&quot; smo čuli toliko puta, a na kraju nikada nismo dobili gotove proizvode. ''It's not our first rodeo'', Zblace; znaš to i ti, znamo to i mi. Ja sam obrisao članak jer sadržaj otkriva promotivni karakter koji nije u duhu projekta. Centri za kulturu Grada Zagreba mogu, kao tema, biti uklopljeni ili u članak o [[Zagreb]]u ili u članak [[Kultura u Zagrebu]] ako on bude u formi članka. Ovako je nasumično pozicioniran spisak udruga čiji su izvori '''stranice o samim udrugama'''(!!!) i ništa više. Znači, molit ću da se prije tvrdnji o izvorima pogledaju [[WP:Provjerljivost]] i [[WP:Pouzdani izvori]]. Iako članak krši cijelu seriju odredaba o izvorima, citirat ću samo ovo: &quot;Članci na Wikipediji primarno trbaju biti temeljeni na '''&lt;u&gt;pouzdanim sekundarnim izvorima&lt;/u&gt;''', odnosno dokumentima ili zapisima koji se odnose ili analiziraju podatke koji su izvorno prezentirani na drugom mjestu.&quot; Članak doslovno ima '''0'''(!!!) sekundarnih izvora, a sve su (promotivni?) linkovi na stranice udruga i ništa više. Da se barem pola vremena koliko se utroši na ove rasprave utroši na pronalaženje izvora i oblikovanje članaka samih po sebi, kao što je Vipz onda jednom učinio s jednim člankom (ne mogu se točno sjetiti kojim), ovih rasprava ne bi nikada ni bilo. Dakle, kao i u gornjem slučaju, ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak ne krši kriterije značaja, kao i one o provjerljivosti i izvorima, on se vrlo lako vrati. Molio bih da se rasprava od sada svodi na raspravu o sadržaju, odnosno na dokazivanje da članak udovoljava na navedenim kriterijima, a ne na tautologije i na ''ad hominem'' argumente. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:56 (CET)
::::::Da se ispoštuje procedura i sukladno onome što je napisao @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] u uvodu, članak je vraćen do zaključenja rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:10 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] znači napravili ste brisanje mimo reda i sad je članak vraćen kao ispravak, ali priznanje za grešku o neprimjerenosti te akcije i dalje ne postoji...koji admin ''fail''. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:12 (CET)
::::::Kojih crnih ''udruga'' Edgare? Centri za kulturu Grada Zagreba su institucije a ne udruge. Super mi je kako nema osnovnog razumijevanja za temu a uzima se za pravo procjenjivati što je promocija i što je adekvatno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:16 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Fejlu moj dragi, slušaj... kako kaže ona narodna, &quot;nisam ja toliko bogat da kupujem jeftino.&quot; :D Kriteriji koje članci moraju udovoljiti su [[WP:Provjerljivost]], [[WP:Pouzdani izvori]], [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Meni se isprazne tautologije ne slušaju, pa ako možeš fino navesti dokaze temeljem kojih su navedeni članci u skladu s navedenim kriterijima - možemo raspravljati. Na ove prvoloptaške i malograđanske doskočice neću odgovarati, Sadko mi je odavno istrošio energiju za to. Ponavljam, ukoliko želiš raspravljati o kriterijima i sadržaju, okej, ako ne, rok će proći. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 19:24 (CET)
::::::::::Dobro, « Pogon je dom nezavisne kulture na sjevernoj obali Save koji svoje prostore i tehniku besplatno daje na korištenje udrugama, umjetničkim organizacijama i ... » (barem tako piše na internetu). 
::::::::::&quot;admin fail&quot;? Was für ein lächerliches Verhalten... I ja bih ovaj članak obrisao, ovaj tekst može ići u članak [[Zagreb]], pod odjeljkom [[Zagreb#Kultura|kultura]] i zamolio bih te da obradiš tu sekciju, kako bismo mogli napraviti od Zagreba jedan [[Wikipedija:Istaknuti članci|istaknuti članak]], što bi bilo vrlo lijepo. Članak Zagreb za sada je dugačak, ali imamo malo izvora, literatura je slaba i ne veže se s člankom, sekcija historija je siromašna za ovakav grad i ostale sekcije su nerazvijene. Eto ti posla. Pri tome, nemoj miješat Wikivoyage s Wikipedijom, članak o Zagrebu mora ličiti na nešto ovako [https://www.enciklopedija.hr/clanak/zagreb Zagreb], odnosno mora imat taj stil pisanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:45 (CET)
:::::::::::''@[[Korisnik:Inokosni organ|piše na internetu]]?'' pa pročitaj još pažljivije... 
:::::::::::Oni daju usluge udrugama i umjetničkim organizacijama, ali nisu to i sami. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:00 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[FAKTIV]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazano da članak ne predstavlja reklamni tekst niti da udovoljava kriterijima koji se tiču izvora i značaja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. aprila 2025. u 02:26 (CEST)|Izbrisano}}
Kao i raniji članci, članak govori o lijepoj temi, ali je u suštini reklama same udruge i njezina djelovanja. Članak nema sekundarnih izvora, a jedini izvori su novinski članci o kolektivnom događaju i to - od pet izvora, njih su tri novinski izvještaji o istom događaju, samo s drugih portala. Predlažem da se članak briše jer nije dokazan enciklopedijski značaj, jer je članak reklamnog sadržaja i jer ne zadovoljava kriterije [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanosti izvora]]. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2025. u 13:48 (CEST)
::: {{za}} brisanje. Razloge je naveo kolega Poe i za mene su točni. Izvori su svi iz blogova i informativnih portala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 18:02 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] za '''tezu o reklamiranju''' pročitaj pažljivo na [[WP:BB]] gdje kaže: ''Otvoreno reklamiranje. Stranice koje eksluzivno promoviraju kompaniju, proizvod, grupu, uslugu i osobu i koje moraju biti temeljito promijenjene kako bi imale enciklopedijski sadržaj. Važno je napomenuta kako to što je kompanija, proizvod, grupa, usluga i osoba sadržaj članaka samo po sebi ne kvalificira članak za ovaj kriterij; članak koji se smatra otvorenim reklamiranjem bi uz to morao imati neprimjeren sadržaj. Ako je stranica ranije prošla kroz proces brisanja i nije bila izbrisana, moež se brzo izbrisati po ovom kriteriju.'' ...nema uvijeta za to. '''Enciklopedijski''' je sadržaj jer FAKTIV i njegove inicijative poput Noćnog Marša imaju već višegodišnju tradiciju i u više gradova okupljaju redovito više tisuća ljudi. Što se tiče '''5 izvora''' 3 ugledne udruge i 2 ugledna portala, koja uopće nisu aktivistički su korišteni za reference. 
:''Simptomatična je konstrukcija kolege da su ''za njega točni''...i onda Telegram.hr naziva informativnim portalom a webove udruga Blogovima? Ovo je očito ekstremno preoblikovana stvarnost za potrebe kolegijalne podrške.
:'' – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:50 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Ovo nije subjektivni kriterij. Čak i da uzmemo da &quot;otvoreno reklamiranje&quot; kao razlog otpada (što ne otpada, ali hajmo entertainati tvoju ideju), ostaje to da ne zadovoljava [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Kriteriji koji se odnose na ovo su:
::''Organizacija ili udruga može biti enciklopedijski značajna:''
::* ''ako je utjecala na razvoj većeg pokreta
::* ''ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 35 godina)
::* ''ako je bila od odlučujuće važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe
::* ''ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj
::* ''ako je riječ o trajnom udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.
::''Ipak, organizacija ili udruga generalno &lt;u&gt;nije&lt;/u&gt; enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:''
::* ''ima malen broj članova (manje od 1,000)
::* ''usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* ''lokalnog je karaktera
::* ''lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se samostlno ne ističe ni po čemu.
::Molit ću da mi taksativno dokažeš kako članak zadovoljava barem 50% ovih pojedinačnih kriterija, odnosno kako ne zadovljava ova četiri negativna kriterija. Tada možemo govoriti o značaju. 
::Drugo, ostaje pitanje izvora. Kako članak zadovoljava kriterije iznesene u [[WP:Pouzdani izvori]]? Gdje su sekundarni izvori? Gdje su ikakvi izvori osim novinskih izvještaja o '''događaju''', pri čemu - kako ističe @[[Korisnik:Aca|Aca]] - tri od 5 izvora govore o jednom te istom. Kako to dokazuje značaj članka i u skladu je s pravilima o izvorima? Molit ću da se navedeno dokaže. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. aprila 2025. u 12:35 (CEST)
:Tri izvora su o [[:en:WP:SINGLEEVENT|WP:SINGLEEVENT]], a preostala dva su izvori niske [[WP:POUZDAN|pouzdanosti]]. U trenutnom obliku jest za brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:34 (CEST)

*Zadržati. [[Korisnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] ([[Razgovor s korisnikom:MarkoK1984|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 19:03 (CEST)
:::: Ne slažem se prije svega radi izvora:
:::::: gong.hr je glas jedne udruge koja se bori za demokraciju u Hrvatskoj;
:::::: tportal.hr je informativni portal, online medij;
:::::: super1 je telegramov lifestyle magazin, dakle važi kao izvor isto kao Cosmopolitan: nula;
:::::: crol.hr je informativni portal;
:::::: sigurnomjesto je službena stranica angažirana u prijavama i borbi protiv nasilja. 
:::: Najobjektivniji izvori ovdje su tportal i sigurnomjesto i to pod određenim uvjetima. Dodatno, Zblace citira [[Wikipedija:Brzo brisanje|WB:BB]] ali mu nedostaje pojam da danas kulturna udruga lako u zbilji djeluje kao kompanija, da je danas umjetničko djelo  u zbilji proizvod a da je danas umjetnički rad zapravo usluga. To se ne krije od kada je kapitalizam zavladao. To rečeno, (nematerijalna) dobra podliježu istim mehanizmima ostalih dobra na tržištu i imaju svoj specifičan marketing i svoj specifični komunikacijski kôd. Pisanje promotivnog članka na wikipediji (kult-EPP) uglavnom se odigrava na uvodeđenjem u mediju (tj. wikipedije, kolaborativne online enciklopedije), pod njezinim formalnim strukturama, tekstove koji pripadaju kulturnom oglašavanju. Ne znam zove li se tako, ali ja bih to nazvao &quot;''medium-shifting'' marketing&quot; ili jednostavno &quot;marketing&quot; jer zapravo snaga jednog oglasa nestaje kada se njezin jezik kristalizira u formalizmima oglasne table (njegovoj medija) a upravo naglo raste kada isti jezik može igrati na rubu dekontekstualizacije ili rekontekstualizacije. Iz toga razloga, članak je za brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 04:56 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Transmašholding]] ==
{{zaglavlje ankete|Nakon isteklog roka i bez poboljšanja, članak je obrisan radi jake sumnje da se radi o reklamiranju, čemu se dodaje nedostatak valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 9. aprila 2025. u 00:32 (CEST)|Izbrisano}}
Naizgled članak se bavi enciklopedijski značajnom temom, duljina prihvatljiva, izvori su tu. ''Ali ne znam, Džoni,'' ovo meni čudno miriše. Pola izvora su ne važeći (web stranice raznih tvrtki i holdinga, ili članci iz spam novinarstva) te je opći stil pisanja vitrinski. Tvrtka je ipak zanimljiva, osobito glede trenutnome stanju na ukrajinsko-ruskome području. Dakle, preporučujem za brisanje. Može li netko pogledati članak nešto dublje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 23:07 (CEST)

:Brisati. Upitan značaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2025. u 15:16 (CEST)
::Zadržati, &quot;the largest manufacturer of locomotives and rail equipment in Russia&quot;. Izvori su tu, samo ih treba popraviti i dodati vezu do arhive. Članak je više za sređivanje nego za brisanje, a naznaka značaja ima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:27 (CEST)
:::Nakon isteklog roka od sedam dana, nema poboljšana tako da se članak može brisati. Naravno, tvrtka Transmašholding je gigant, tako da nemamo dvojbe oko značajnosti. Ako netko bude želio napisati valjan i nepristran članak o njoj, slobodno može iznova.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 8. aprila 2025. u 23:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Kontejner (organizacija)]], [[Što, kako &amp; za koga]] i [[Sandra Vitaljić]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema raspravi i isteknutog roka, članci imaju oblik oglašavanja te ne drže se na izvorima. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 15:20 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Prva dva članka imaju iste boljke kao i svi članci iz &quot;biroa&quot; koji je povezan sa Zblaćetom. Radi se o (polu/samo)promotivnim tekstovima o grupama, udrugama i organizacijama koje nemaju enciklopedijski značaj ([[WP:Kriteriji značaja po temama]]), niti dovoljnu količinu valjanih izvora ([[WP:Pouzdani izvori]]). Posljednji članak ima formu valjanog enciklopedijskog članka, ali više djeluje kao promotivni tekst za autoricu nego enciklopedijski članak o istoj te također nije adekvatno pokriven izvorima. Sukladno tome, predlažem brisanje navedenih članaka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. aprila 2025. u 18:11 (CEST)
:::Kontejner: ovako bih napisao prezentacijsku press konferenciju za svoj novi kulturni projekt. Očito reklamiranje. Izvori su kontejner.org i druge stranice koje rade na kulturnoj promociji. Za brisanje.
:::Škzk: Isti stil pisanja, izvori su nešto pouzdaniji. Ipak, za brisanje ako ne bude poboljšanja.
:::Sandra Vitaljić: značajnost je ok, biografski dio je ok, dio o izložbi je u stilu kultur-EPP-a, izvori su primarni, vanjske veze po sebi su siva zona za reklamiranje pa ni ove nisu izuzetak. Još jedan članak koji je nažalost ali punopravno za brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 03:54 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Ivan Vanja Alač]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 01:10 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Značajnost dobra, imamo dva izvora (ipak krhka), uglavnom članak ima tipičan stil reklamiranja.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. aprila 2025. u 00:29 (CEST)

:Ovo uopće nema formu enciklopedijskog članka nego CV-ja, shodno čemu je brzo brisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. aprila 2025. u 00:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Darija Žmak Kunić]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. Bez valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:07 (CEST)|Izbrisano}}
U biti dobro napisan članak, čini mi se da je umjetnik značajan i imamo nekoliko prilično čvrstih izvora koji podupiru tekst. No, postoje drugi izvori (facebook!) koji sami čine članak vrlo sumnjivim. Ključna stvar je, međutim, da ako uklonimo sekciju &quot;Vidljive&quot;, ne ostaje puno. Dobivamo hermetičan profil, s osnovnim portretom, a zatim slijedi dugi popis izložbi i primljenih nagrada. I tako se vraćamo na logiku Kulturno-ekonomsko propagandnog programa.  – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 13. maja 2025. u 16:34 (CEST)

:Čini se da članak izuzev sekcije o jednoj izložbi ima jako malo štofa za samostalan tekst. Ovo brisati i eventualno dio teksta uklopiti u članak o samoj izložbi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. maja 2025. u 16:24 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2025. u 16:31 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Amila Kahrović-Posavljak]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:08 (CEST)|Izbrisano}}
Zanimljiva spisateljica, ali članak ima sve osobine EPP-a. Predlažem brisanje ili radikalno sređivanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. juna 2025. u 07:29 (CEST)

:Tema jest relevantna, ali članak je očita reklama i (samo)promocija dotične. Ukoliko se netko ne uhvati toga i sredi to u roku od sedam dana, ovo je za brisanje jer nema formu enciklopedijskog teksta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. juna 2025. u 13:50 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Leonora Surian]] == 
I ovo je vrlo zanmljiva ličnost, ali članak zapravo je u obliku promocije. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 17:02 (CEST)

:Slažem se da je članak propagandnog karaktera i neenciklopedijski. Predlažem skraćivanje na najosnovnije biografske podatke i neku kratku filmografiju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 17:22 (CEST)

== [[Jakov Kranjčević - Brada]] ==
Odličan članak užasno napisan, posebice po pitanju NPOV-a. Pokušao sam ga poboljšati ali sami temelji članka su loši. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:03 (CEST)

:Poštovani, kao autor članka pokušao sam da što kraće  i hronološki predstavim, verujem zanimljivu biografiju graditelja poznate bolnice kao i same bolnice, tj načina kako je organizovano uspešno spašavanje i lečenje više hiljada ljudi tokom rata, ne samo vojnika već najviše i civila. Ova bolnica je smatrana veoma značajnom i čak je postojala ideja da se stavi pod zaštitu UNESKA. Sama bolnica ima 2 članka na wikipediji ali nema nikakvih detalja o Jakovu Kranjčeviću i skoro ništa o izgradnji i radu zemunica za ranjenike. Takođe postoji nekoliko članaka na internetu ali nijedan nema biografiju i ove detalje. Trudio sam se da postavim reference iz arhiva i knjiga za sve navedene tvrdnje. Ukoliko smatrate da neki delovi nisu napisani iz NPOV (npr. intervju JK iz arhiva HDA, izjave svedoka), tj da stil nije dovoljno enciklopedijski, nije mi problem ni da se preprave, dodaju preciznije reference ili uklone tj da se članak skrati na najosnovnije detalje, tamo gde mislite da nešto nije primereno. Glavna ideja je bila da se pruže nedostajuće i ispravne informacije i ostanu zabeležene na ovom mestu.  Kako god bila odluka, svakako hvala vama na trudu da se članak uredi i na zapažanjima. Pozdrav. – [[Korisnik:Petrova gora|Petrova gora]] ([[Razgovor s korisnikom:Petrova gora|razgovor]]) 10. jula 2025. u 19:29 (CEST)</text>
      <sha1>ojb6ldpopd1g3mdin4jnggx4jojyybs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482707</id>
      <parentid>42482699</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T18:13:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jakov Kranjčević - Brada */</comment>
      <origin>42482707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36473" sha1="fx9d1kkgclyt7yi1hbhfakgt6twbug2" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Kultura u Zagrebu]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazan enciklopedijski značaj članka u ovome formatu. Članak može biti postavljen nanovo po uzoru na slične članke na drugim Wikipedijama. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:28 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Ako uzmemo u obzir sami naslov, članak je dobra ideja i imamo potrebu za ovakve. No, ovdje smo na off-topicu, i rekao bih da se ide više prema turističkoj promociji kulturnih ustanova u Zagrebu. Jedini valjani izvori su sa web stranice grada Zagreba. Dakle, podobno za Wikivoyage. Predlažem brzo brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:31 (CET)

:Članak na HR Wikipediji postoji skoro 20 godina i kao takav je prenesen na SH već davno a sad drugi put kao update...ne mogu razumjeti kakvi su ovo ''argumenti'' da je ''off-topic'' (baš ništa nije off-topic) i da je za ''Wikivoyage'' (uopće nema takvu strukturu)? 
:Ne znam zašto bi bio za '''brzo brisanje''' nakon svih ovih godina? Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 28. marta 2025. u 23:56 (CET)
:::Poštovani, postojanje jednog članka na drugoj Wikipediji nije nikakav kriterij. Argument o Wikivoyageu: da, tu turistički pretstavljamo jedno mjesto i tu je normalno. Na Wikipediji opisujemo objektivno i enciklopedično isto mjesto. Pozabavite se o razlici između ta dva wiki-prostora. Na wikipediji ovakav članak je dobar samo ako obilno i detaljno opisuje kulturu grada Zagreba, a tekst ovakve duljine može se dodati u glavni članak [[Zagreb]] i to je to. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
:::::da navedem jedan primjer: 
{{cquote|'''Antikvarijati (knjige)'''&lt;br/&gt;
Prije 1990. u Zagrebu su postojala 3 antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Danas ih ima bitno više. Abecednim redom:&lt;br/&gt;
:::Bono – Kaptol 29.&lt;br/&gt;
:::[[Brala]] – kraj [[Botanički vrt|Botaničkog vrta]], adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990., relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.&lt;br/&gt;
:::Jesenski i Turk – također otvoren poslije 1990., posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).&lt;br/&gt;
:::Moderna vremena – Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova&lt;br/&gt;
:::Okić – Petrinjska 83, otvoren 2004. (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora&lt;br/&gt;
:::Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu}}
:::::wtf, man, jesi li bio pri sebi kada si ovo pisao? Ja obožavam antikvarijate i hvala ti, eto, zapisao sam si nekoliko adresa za budući posjet u ZG, ali ovo je EPP. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:45 (CET)
::::::Popravila sam odlomak. U doba kad svi čitamo e-pirateriju zbilja nema straha od reklamâ za antikvarijate koji će i tako svi ubrzo postati paleontologija. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:06 (CET)
:::::::Apropo strukture i izgleda članka - [[w:en:Culture of Paris]]. Molio bih da se pogleda ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of New York City]] ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of London]] ovaj članak. Svi su članci koji govore o kulturi određenih gradva (velikih ili čak i glavnih), a nijedan nije samo promotovni popis lokacija. To su članci o kulturi u gradu, potkrijepljeni izvorima, koji su tekstovi o tome kako je bilo i što je bilo. I okej, možda Zagreb nema bogatu i raznoliku povijest kao NYC, ali mislim da glavni grad jedne zemlje koji postoji još od srednjeg vijeka ipak ima '''dovoljno''' materijala da ne bude samo popis institucija. Sukladno tome, članak mora imati strukturu članka. U ovom slučaju, naslov članka ne odgovara njegovom sadržaju. Ovo nije članak o kulturi u Zagrebu, nego arbitrarni popis određenih institucija, privatnih firmi i udruga na području grada Zagreba koji nema jasnih kriterija za inkluzivnost, nema jasnih kriterija prema kojima se određuje značaj određenih unosa u odnosu na neke druge i kao takav nije niti dobar za listu. Wikipedija nije mjesto za to. Postoje [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak zadovoljava kriterije izložene u ovim pravilima, nema nikakvih problema. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:44 (CET)
::::::I doista: &quot;relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama&quot;? &quot;solidan izbor stripova&quot;? &quot;zatvorili su prostor u Marićevom prolazu&quot;? &quot;3 minute od Glavnog kolodvora&quot;? &quot;starosjedilac u ovom poslu&quot;? Pa kaj je ovo?! Pa ovo ne bi ni u turističkoj brošuri napisao. Jel' LZMK ima ovo u enciklopdijama svojim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:00 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] (ali i svi koji odobravaju...) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kultura_u_Zagrebu&amp;diff=42450461&amp;oldid=5630359 čini se da nikome ništa u članku nije smetalo 11. godina, između prve verzije članka i sadašnje...ali kad sam prenjeo mali update sa HR], onda je postala tema za urgentno brisanje (o čemu volite detaljno i dugo raspravljati da opravdate svoj čin brisanja, ali ne na straničinoj raspravi o pojedinim aspektima sadržaja). 
:::::::Čak i samo prosječno razboritom bi bilo jasno što i kako stvari idu ili ne... Sretno! ;-) – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 30. marta 2025. u 10:07 (CEST)
:::::::::Da, jedanest godina nitko (pa ni ja) nije primjetio da imamo ovaj sadržaj koji nije enciklopedičan i kojeg treba prepraviti. Moja greška, kasno sam stigao. Imamo također još puno skrivenih vandalizama koje nitko nije do sada pronašao, prošlo kroz mrežu. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2025. u 22:20 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Centri za kulturu Grada Zagreba]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, članak je očito reklamnog, a ne enciklopedijskog značaja te upitne razine značaja generalno. Ono što jest bio enciklopedijski sadržaj navedenog članka može se inkorporirati u članak [[Zagreb]] (odjeljak o kulturi) ili [[Kultura u Zagrebu]] (ukoliko članak bude napisan), ali bez reklamiranja pojedinih udruga. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:29 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Srodno prethodnjem slučaju, ali ovdje imamo nešto vrlo specifično i lokalno. Dakle, predlažen rok od sedam dana koji će omogućiti suradnika da: 1) doprinese s mnoštvom pouzdanim izvorima; 2) dopuni s detaljnim opisom &lt;u&gt;svih&lt;/u&gt; centrova za kulturu u gradu Zagreba i s njihovom interakcijom s društvenim tkivom grada Zagreba kroz povijest. Glavni razlog moga postupka je to što ovako specifičan članak mislim da doprinosi kulturi i enciklopedičnosti samo ukoliko cjelovit, inače služi kao trojanski konj za promidžbu nekih centrova. S mog stajališta, jako podržavam prvi oblik a za drugi, predlažem brzo brisanje od 3. aprila 2025. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:41 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ne razumijem zašto bi kratki članak o instutucijama u kulturi bio sporan, te kako to točno u ovom obliku postaje promocija? Tom logikom je svaki članak svake institucije koja radi sa publikom promocija. 
:''Mnoštvo'' pouzdanih izvora je arbitrarni kriteriji. Za svaku tvrdnju je dovoljan jedan pouzdani izvor. Za svaku tvrdnju bez izvora ili sumnjivu pouzdanost potrebno je staviti odgovarajuću oznaku. Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. 
:Neko od administratora (pretpostavljam Edgar opet) je obrisao članka prije nego se desila rasprava. Ovdje mi se čini da je opet riječ samo u supresiji a ne radu za podizanje kvalitete ili opsega sadržaja. Žalosno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 00:09 (CET)

::: 1) članak nije promocija po sebi, nego meni izgleda da služi kao instrumentalan prostor (trojanski konj) i zato sam ga predložio za brisanje; 2) mnoštvo pouzdanih izvora nije arbitrarni kriterij, a to niti jučer, niti danas, niti sutra. 
::: Ipak mislim da isti sadržaj ima svoje mjesto u glavnom članku [[Zagreb]], a kada bude dovoljno razvijen, mogao bi ući u članak [[Kultura u Zagrebu]] - a to naravno kada gore navedeni tekst o kulturi u Zagrebu bude prevelik za sekciju u članku Zagreb. Tako od mene. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
::::Članak ne reklamira sokovnike i usisače, već informira o kulturnim institucijama važnima za nas male ljude, i naročito mlade. I nisu “centrovi”, već “centri”. Mislim da nepotrebno mrcvarimo ZBlacea. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:03 (CET)
::::Članak [[Zagreb|Zagrebu]] već ima 22 ekrana u prosječnoj rezoluciji i veličinom je poprilično je iznad 99% članaka, tako da mislim da nema smisla rastezati ga dulje i stavljati ovu vrstu i razinu sadržaja zajedno.
::::Članak [[Kultura u Zagrebu]] koji funkcionira kao pregledna lista već ima dio o tome, ali dodavanjem narativnog djela bi izgubio stisku knozistentnost sa ostatkom članka.
::::Obrisani oblik članka [[:bs:Centri za kulturu Grada Zagreba|Centri za kulturu Grada Zagreba]] uistinu treba dopunu i opremu, te sam zbog toga i počeo raditi na njemu na BS. Brisanjem se niti jedan članak nema priliku popraviti, a bar na SH je mogao biti pomjeren u Draft:ove... – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 09:01 (CET)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Tvoj &quot;počeo sam raditi na članku&quot; smo čuli toliko puta, a na kraju nikada nismo dobili gotove proizvode. ''It's not our first rodeo'', Zblace; znaš to i ti, znamo to i mi. Ja sam obrisao članak jer sadržaj otkriva promotivni karakter koji nije u duhu projekta. Centri za kulturu Grada Zagreba mogu, kao tema, biti uklopljeni ili u članak o [[Zagreb]]u ili u članak [[Kultura u Zagrebu]] ako on bude u formi članka. Ovako je nasumično pozicioniran spisak udruga čiji su izvori '''stranice o samim udrugama'''(!!!) i ništa više. Znači, molit ću da se prije tvrdnji o izvorima pogledaju [[WP:Provjerljivost]] i [[WP:Pouzdani izvori]]. Iako članak krši cijelu seriju odredaba o izvorima, citirat ću samo ovo: &quot;Članci na Wikipediji primarno trbaju biti temeljeni na '''&lt;u&gt;pouzdanim sekundarnim izvorima&lt;/u&gt;''', odnosno dokumentima ili zapisima koji se odnose ili analiziraju podatke koji su izvorno prezentirani na drugom mjestu.&quot; Članak doslovno ima '''0'''(!!!) sekundarnih izvora, a sve su (promotivni?) linkovi na stranice udruga i ništa više. Da se barem pola vremena koliko se utroši na ove rasprave utroši na pronalaženje izvora i oblikovanje članaka samih po sebi, kao što je Vipz onda jednom učinio s jednim člankom (ne mogu se točno sjetiti kojim), ovih rasprava ne bi nikada ni bilo. Dakle, kao i u gornjem slučaju, ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak ne krši kriterije značaja, kao i one o provjerljivosti i izvorima, on se vrlo lako vrati. Molio bih da se rasprava od sada svodi na raspravu o sadržaju, odnosno na dokazivanje da članak udovoljava na navedenim kriterijima, a ne na tautologije i na ''ad hominem'' argumente. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:56 (CET)
::::::Da se ispoštuje procedura i sukladno onome što je napisao @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] u uvodu, članak je vraćen do zaključenja rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:10 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] znači napravili ste brisanje mimo reda i sad je članak vraćen kao ispravak, ali priznanje za grešku o neprimjerenosti te akcije i dalje ne postoji...koji admin ''fail''. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:12 (CET)
::::::Kojih crnih ''udruga'' Edgare? Centri za kulturu Grada Zagreba su institucije a ne udruge. Super mi je kako nema osnovnog razumijevanja za temu a uzima se za pravo procjenjivati što je promocija i što je adekvatno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:16 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Fejlu moj dragi, slušaj... kako kaže ona narodna, &quot;nisam ja toliko bogat da kupujem jeftino.&quot; :D Kriteriji koje članci moraju udovoljiti su [[WP:Provjerljivost]], [[WP:Pouzdani izvori]], [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Meni se isprazne tautologije ne slušaju, pa ako možeš fino navesti dokaze temeljem kojih su navedeni članci u skladu s navedenim kriterijima - možemo raspravljati. Na ove prvoloptaške i malograđanske doskočice neću odgovarati, Sadko mi je odavno istrošio energiju za to. Ponavljam, ukoliko želiš raspravljati o kriterijima i sadržaju, okej, ako ne, rok će proći. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 19:24 (CET)
::::::::::Dobro, « Pogon je dom nezavisne kulture na sjevernoj obali Save koji svoje prostore i tehniku besplatno daje na korištenje udrugama, umjetničkim organizacijama i ... » (barem tako piše na internetu). 
::::::::::&quot;admin fail&quot;? Was für ein lächerliches Verhalten... I ja bih ovaj članak obrisao, ovaj tekst može ići u članak [[Zagreb]], pod odjeljkom [[Zagreb#Kultura|kultura]] i zamolio bih te da obradiš tu sekciju, kako bismo mogli napraviti od Zagreba jedan [[Wikipedija:Istaknuti članci|istaknuti članak]], što bi bilo vrlo lijepo. Članak Zagreb za sada je dugačak, ali imamo malo izvora, literatura je slaba i ne veže se s člankom, sekcija historija je siromašna za ovakav grad i ostale sekcije su nerazvijene. Eto ti posla. Pri tome, nemoj miješat Wikivoyage s Wikipedijom, članak o Zagrebu mora ličiti na nešto ovako [https://www.enciklopedija.hr/clanak/zagreb Zagreb], odnosno mora imat taj stil pisanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:45 (CET)
:::::::::::''@[[Korisnik:Inokosni organ|piše na internetu]]?'' pa pročitaj još pažljivije... 
:::::::::::Oni daju usluge udrugama i umjetničkim organizacijama, ali nisu to i sami. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:00 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[FAKTIV]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazano da članak ne predstavlja reklamni tekst niti da udovoljava kriterijima koji se tiču izvora i značaja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. aprila 2025. u 02:26 (CEST)|Izbrisano}}
Kao i raniji članci, članak govori o lijepoj temi, ali je u suštini reklama same udruge i njezina djelovanja. Članak nema sekundarnih izvora, a jedini izvori su novinski članci o kolektivnom događaju i to - od pet izvora, njih su tri novinski izvještaji o istom događaju, samo s drugih portala. Predlažem da se članak briše jer nije dokazan enciklopedijski značaj, jer je članak reklamnog sadržaja i jer ne zadovoljava kriterije [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanosti izvora]]. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2025. u 13:48 (CEST)
::: {{za}} brisanje. Razloge je naveo kolega Poe i za mene su točni. Izvori su svi iz blogova i informativnih portala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 18:02 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] za '''tezu o reklamiranju''' pročitaj pažljivo na [[WP:BB]] gdje kaže: ''Otvoreno reklamiranje. Stranice koje eksluzivno promoviraju kompaniju, proizvod, grupu, uslugu i osobu i koje moraju biti temeljito promijenjene kako bi imale enciklopedijski sadržaj. Važno je napomenuta kako to što je kompanija, proizvod, grupa, usluga i osoba sadržaj članaka samo po sebi ne kvalificira članak za ovaj kriterij; članak koji se smatra otvorenim reklamiranjem bi uz to morao imati neprimjeren sadržaj. Ako je stranica ranije prošla kroz proces brisanja i nije bila izbrisana, moež se brzo izbrisati po ovom kriteriju.'' ...nema uvijeta za to. '''Enciklopedijski''' je sadržaj jer FAKTIV i njegove inicijative poput Noćnog Marša imaju već višegodišnju tradiciju i u više gradova okupljaju redovito više tisuća ljudi. Što se tiče '''5 izvora''' 3 ugledne udruge i 2 ugledna portala, koja uopće nisu aktivistički su korišteni za reference. 
:''Simptomatična je konstrukcija kolege da su ''za njega točni''...i onda Telegram.hr naziva informativnim portalom a webove udruga Blogovima? Ovo je očito ekstremno preoblikovana stvarnost za potrebe kolegijalne podrške.
:'' – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:50 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Ovo nije subjektivni kriterij. Čak i da uzmemo da &quot;otvoreno reklamiranje&quot; kao razlog otpada (što ne otpada, ali hajmo entertainati tvoju ideju), ostaje to da ne zadovoljava [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Kriteriji koji se odnose na ovo su:
::''Organizacija ili udruga može biti enciklopedijski značajna:''
::* ''ako je utjecala na razvoj većeg pokreta
::* ''ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 35 godina)
::* ''ako je bila od odlučujuće važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe
::* ''ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj
::* ''ako je riječ o trajnom udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.
::''Ipak, organizacija ili udruga generalno &lt;u&gt;nije&lt;/u&gt; enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:''
::* ''ima malen broj članova (manje od 1,000)
::* ''usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* ''lokalnog je karaktera
::* ''lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se samostlno ne ističe ni po čemu.
::Molit ću da mi taksativno dokažeš kako članak zadovoljava barem 50% ovih pojedinačnih kriterija, odnosno kako ne zadovljava ova četiri negativna kriterija. Tada možemo govoriti o značaju. 
::Drugo, ostaje pitanje izvora. Kako članak zadovoljava kriterije iznesene u [[WP:Pouzdani izvori]]? Gdje su sekundarni izvori? Gdje su ikakvi izvori osim novinskih izvještaja o '''događaju''', pri čemu - kako ističe @[[Korisnik:Aca|Aca]] - tri od 5 izvora govore o jednom te istom. Kako to dokazuje značaj članka i u skladu je s pravilima o izvorima? Molit ću da se navedeno dokaže. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. aprila 2025. u 12:35 (CEST)
:Tri izvora su o [[:en:WP:SINGLEEVENT|WP:SINGLEEVENT]], a preostala dva su izvori niske [[WP:POUZDAN|pouzdanosti]]. U trenutnom obliku jest za brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:34 (CEST)

*Zadržati. [[Korisnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] ([[Razgovor s korisnikom:MarkoK1984|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 19:03 (CEST)
:::: Ne slažem se prije svega radi izvora:
:::::: gong.hr je glas jedne udruge koja se bori za demokraciju u Hrvatskoj;
:::::: tportal.hr je informativni portal, online medij;
:::::: super1 je telegramov lifestyle magazin, dakle važi kao izvor isto kao Cosmopolitan: nula;
:::::: crol.hr je informativni portal;
:::::: sigurnomjesto je službena stranica angažirana u prijavama i borbi protiv nasilja. 
:::: Najobjektivniji izvori ovdje su tportal i sigurnomjesto i to pod određenim uvjetima. Dodatno, Zblace citira [[Wikipedija:Brzo brisanje|WB:BB]] ali mu nedostaje pojam da danas kulturna udruga lako u zbilji djeluje kao kompanija, da je danas umjetničko djelo  u zbilji proizvod a da je danas umjetnički rad zapravo usluga. To se ne krije od kada je kapitalizam zavladao. To rečeno, (nematerijalna) dobra podliježu istim mehanizmima ostalih dobra na tržištu i imaju svoj specifičan marketing i svoj specifični komunikacijski kôd. Pisanje promotivnog članka na wikipediji (kult-EPP) uglavnom se odigrava na uvodeđenjem u mediju (tj. wikipedije, kolaborativne online enciklopedije), pod njezinim formalnim strukturama, tekstove koji pripadaju kulturnom oglašavanju. Ne znam zove li se tako, ali ja bih to nazvao &quot;''medium-shifting'' marketing&quot; ili jednostavno &quot;marketing&quot; jer zapravo snaga jednog oglasa nestaje kada se njezin jezik kristalizira u formalizmima oglasne table (njegovoj medija) a upravo naglo raste kada isti jezik može igrati na rubu dekontekstualizacije ili rekontekstualizacije. Iz toga razloga, članak je za brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 04:56 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Transmašholding]] ==
{{zaglavlje ankete|Nakon isteklog roka i bez poboljšanja, članak je obrisan radi jake sumnje da se radi o reklamiranju, čemu se dodaje nedostatak valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 9. aprila 2025. u 00:32 (CEST)|Izbrisano}}
Naizgled članak se bavi enciklopedijski značajnom temom, duljina prihvatljiva, izvori su tu. ''Ali ne znam, Džoni,'' ovo meni čudno miriše. Pola izvora su ne važeći (web stranice raznih tvrtki i holdinga, ili članci iz spam novinarstva) te je opći stil pisanja vitrinski. Tvrtka je ipak zanimljiva, osobito glede trenutnome stanju na ukrajinsko-ruskome području. Dakle, preporučujem za brisanje. Može li netko pogledati članak nešto dublje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 23:07 (CEST)

:Brisati. Upitan značaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2025. u 15:16 (CEST)
::Zadržati, &quot;the largest manufacturer of locomotives and rail equipment in Russia&quot;. Izvori su tu, samo ih treba popraviti i dodati vezu do arhive. Članak je više za sređivanje nego za brisanje, a naznaka značaja ima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:27 (CEST)
:::Nakon isteklog roka od sedam dana, nema poboljšana tako da se članak može brisati. Naravno, tvrtka Transmašholding je gigant, tako da nemamo dvojbe oko značajnosti. Ako netko bude želio napisati valjan i nepristran članak o njoj, slobodno može iznova.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 8. aprila 2025. u 23:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Kontejner (organizacija)]], [[Što, kako &amp; za koga]] i [[Sandra Vitaljić]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema raspravi i isteknutog roka, članci imaju oblik oglašavanja te ne drže se na izvorima. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 15:20 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Prva dva članka imaju iste boljke kao i svi članci iz &quot;biroa&quot; koji je povezan sa Zblaćetom. Radi se o (polu/samo)promotivnim tekstovima o grupama, udrugama i organizacijama koje nemaju enciklopedijski značaj ([[WP:Kriteriji značaja po temama]]), niti dovoljnu količinu valjanih izvora ([[WP:Pouzdani izvori]]). Posljednji članak ima formu valjanog enciklopedijskog članka, ali više djeluje kao promotivni tekst za autoricu nego enciklopedijski članak o istoj te također nije adekvatno pokriven izvorima. Sukladno tome, predlažem brisanje navedenih članaka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. aprila 2025. u 18:11 (CEST)
:::Kontejner: ovako bih napisao prezentacijsku press konferenciju za svoj novi kulturni projekt. Očito reklamiranje. Izvori su kontejner.org i druge stranice koje rade na kulturnoj promociji. Za brisanje.
:::Škzk: Isti stil pisanja, izvori su nešto pouzdaniji. Ipak, za brisanje ako ne bude poboljšanja.
:::Sandra Vitaljić: značajnost je ok, biografski dio je ok, dio o izložbi je u stilu kultur-EPP-a, izvori su primarni, vanjske veze po sebi su siva zona za reklamiranje pa ni ove nisu izuzetak. Još jedan članak koji je nažalost ali punopravno za brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 03:54 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Ivan Vanja Alač]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 01:10 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Značajnost dobra, imamo dva izvora (ipak krhka), uglavnom članak ima tipičan stil reklamiranja.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. aprila 2025. u 00:29 (CEST)

:Ovo uopće nema formu enciklopedijskog članka nego CV-ja, shodno čemu je brzo brisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. aprila 2025. u 00:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Darija Žmak Kunić]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. Bez valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:07 (CEST)|Izbrisano}}
U biti dobro napisan članak, čini mi se da je umjetnik značajan i imamo nekoliko prilično čvrstih izvora koji podupiru tekst. No, postoje drugi izvori (facebook!) koji sami čine članak vrlo sumnjivim. Ključna stvar je, međutim, da ako uklonimo sekciju &quot;Vidljive&quot;, ne ostaje puno. Dobivamo hermetičan profil, s osnovnim portretom, a zatim slijedi dugi popis izložbi i primljenih nagrada. I tako se vraćamo na logiku Kulturno-ekonomsko propagandnog programa.  – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 13. maja 2025. u 16:34 (CEST)

:Čini se da članak izuzev sekcije o jednoj izložbi ima jako malo štofa za samostalan tekst. Ovo brisati i eventualno dio teksta uklopiti u članak o samoj izložbi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. maja 2025. u 16:24 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2025. u 16:31 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Amila Kahrović-Posavljak]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:08 (CEST)|Izbrisano}}
Zanimljiva spisateljica, ali članak ima sve osobine EPP-a. Predlažem brisanje ili radikalno sređivanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. juna 2025. u 07:29 (CEST)

:Tema jest relevantna, ali članak je očita reklama i (samo)promocija dotične. Ukoliko se netko ne uhvati toga i sredi to u roku od sedam dana, ovo je za brisanje jer nema formu enciklopedijskog teksta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. juna 2025. u 13:50 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Leonora Surian]] == 
I ovo je vrlo zanmljiva ličnost, ali članak zapravo je u obliku promocije. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 17:02 (CEST)

:Slažem se da je članak propagandnog karaktera i neenciklopedijski. Predlažem skraćivanje na najosnovnije biografske podatke i neku kratku filmografiju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 17:22 (CEST)

== [[Jakov Kranjčević - Brada]] ==
Odličan članak užasno napisan, posebice po pitanju NPOV-a. Pokušao sam ga poboljšati ali sami temelji članka su loši. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:03 (CEST)

:Poštovani, kao autor članka pokušao sam da što kraće  i hronološki predstavim, verujem zanimljivu biografiju graditelja poznate bolnice kao i same bolnice, tj načina kako je organizovano uspešno spašavanje i lečenje više hiljada ljudi tokom rata, ne samo vojnika već najviše i civila. Ova bolnica je smatrana veoma značajnom i čak je postojala ideja da se stavi pod zaštitu UNESKA. Sama bolnica ima 2 članka na wikipediji ali nema nikakvih detalja o Jakovu Kranjčeviću i skoro ništa o izgradnji i radu zemunica za ranjenike. Takođe postoji nekoliko članaka na internetu ali nijedan nema biografiju i ove detalje. Trudio sam se da postavim reference iz arhiva i knjiga za sve navedene tvrdnje. Ukoliko smatrate da neki delovi nisu napisani iz NPOV (npr. intervju JK iz arhiva HDA, izjave svedoka), tj da stil nije dovoljno enciklopedijski, nije mi problem ni da se preprave, dodaju preciznije reference ili uklone tj da se članak skrati na najosnovnije detalje, tamo gde mislite da nešto nije primereno. Glavna ideja je bila da se pruže nedostajuće i ispravne informacije i ostanu zabeležene na ovom mestu.  Kako god bila odluka, svakako hvala vama na trudu da se članak uredi i na zapažanjima. Pozdrav. – [[Korisnik:Petrova gora|Petrova gora]] ([[Razgovor s korisnikom:Petrova gora|razgovor]]) 10. jula 2025. u 19:29 (CEST)

::@[[Korisnik:Petrova gora|Petrova gora]]: Poštovani, nemam zamjerke što se tiče sadržaja, to nije tema mog postupka. Glavna točka je: stil narativa mora bit objektivan, &quot;hladan&quot;. Da navedem samo nekoliko primjera: 1) pjesma &quot;Petrova mi gora mati&quot; je zanimljiva, ali u sklopu članka stvara subjektivnu naraciju; 2) u biografijama ne pišemo u prezentu nego koristimo prošla vremena (&quot;Jakov radi kao komesar bolnice do 1943.&quot; &gt; &quot;Kranjčević je radio kao komesar bolnice do 1943.&quot;); 3) citati se stavljaju tamo gdje dokumentiraju neku činjenicu, neki podatak, a ne da bi se dodao element osjećanja i/ili stilski emotivnog izražaja onome što je već rečeno; 4) rečenice poput &quot;Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, jabukama i rakijom&quot; stvaraju elemente ''pathosa'' koji nisu prikladni za objektivnu naraciju. To su samo neki elementi koje treba promijeniti, a ima ih još... Stoga, moja nada je ćete ga dotjerati da bude besprijekoran, jer mislim da su ovakvi članci bitni. 
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Egdar Allan Poe]] @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: produžio bih rok za ovaj članak do 10. augusta 2025., točno mjesec dana od sada. Nakon toga, ako ne bude poboljšanja, izbrisao bih ga; ako ih bude, zadržao. Možda bi moji kolege @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] i @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] mogli pomoći da se ovom tekstu dâ objektivan ton.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 20:13 (CEST)</text>
      <sha1>fx9d1kkgclyt7yi1hbhfakgt6twbug2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482709</id>
      <parentid>42482707</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T18:22:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Leonora Surian */ odgovor</comment>
      <origin>42482709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36591" sha1="drt9dz191donnlg5ppe3mluxiy515qr" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Kultura u Zagrebu]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazan enciklopedijski značaj članka u ovome formatu. Članak može biti postavljen nanovo po uzoru na slične članke na drugim Wikipedijama. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:28 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Ako uzmemo u obzir sami naslov, članak je dobra ideja i imamo potrebu za ovakve. No, ovdje smo na off-topicu, i rekao bih da se ide više prema turističkoj promociji kulturnih ustanova u Zagrebu. Jedini valjani izvori su sa web stranice grada Zagreba. Dakle, podobno za Wikivoyage. Predlažem brzo brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:31 (CET)

:Članak na HR Wikipediji postoji skoro 20 godina i kao takav je prenesen na SH već davno a sad drugi put kao update...ne mogu razumjeti kakvi su ovo ''argumenti'' da je ''off-topic'' (baš ništa nije off-topic) i da je za ''Wikivoyage'' (uopće nema takvu strukturu)? 
:Ne znam zašto bi bio za '''brzo brisanje''' nakon svih ovih godina? Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 28. marta 2025. u 23:56 (CET)
:::Poštovani, postojanje jednog članka na drugoj Wikipediji nije nikakav kriterij. Argument o Wikivoyageu: da, tu turistički pretstavljamo jedno mjesto i tu je normalno. Na Wikipediji opisujemo objektivno i enciklopedično isto mjesto. Pozabavite se o razlici između ta dva wiki-prostora. Na wikipediji ovakav članak je dobar samo ako obilno i detaljno opisuje kulturu grada Zagreba, a tekst ovakve duljine može se dodati u glavni članak [[Zagreb]] i to je to. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
:::::da navedem jedan primjer: 
{{cquote|'''Antikvarijati (knjige)'''&lt;br/&gt;
Prije 1990. u Zagrebu su postojala 3 antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Danas ih ima bitno više. Abecednim redom:&lt;br/&gt;
:::Bono – Kaptol 29.&lt;br/&gt;
:::[[Brala]] – kraj [[Botanički vrt|Botaničkog vrta]], adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990., relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.&lt;br/&gt;
:::Jesenski i Turk – također otvoren poslije 1990., posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).&lt;br/&gt;
:::Moderna vremena – Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova&lt;br/&gt;
:::Okić – Petrinjska 83, otvoren 2004. (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora&lt;br/&gt;
:::Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu}}
:::::wtf, man, jesi li bio pri sebi kada si ovo pisao? Ja obožavam antikvarijate i hvala ti, eto, zapisao sam si nekoliko adresa za budući posjet u ZG, ali ovo je EPP. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:45 (CET)
::::::Popravila sam odlomak. U doba kad svi čitamo e-pirateriju zbilja nema straha od reklamâ za antikvarijate koji će i tako svi ubrzo postati paleontologija. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:06 (CET)
:::::::Apropo strukture i izgleda članka - [[w:en:Culture of Paris]]. Molio bih da se pogleda ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of New York City]] ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of London]] ovaj članak. Svi su članci koji govore o kulturi određenih gradva (velikih ili čak i glavnih), a nijedan nije samo promotovni popis lokacija. To su članci o kulturi u gradu, potkrijepljeni izvorima, koji su tekstovi o tome kako je bilo i što je bilo. I okej, možda Zagreb nema bogatu i raznoliku povijest kao NYC, ali mislim da glavni grad jedne zemlje koji postoji još od srednjeg vijeka ipak ima '''dovoljno''' materijala da ne bude samo popis institucija. Sukladno tome, članak mora imati strukturu članka. U ovom slučaju, naslov članka ne odgovara njegovom sadržaju. Ovo nije članak o kulturi u Zagrebu, nego arbitrarni popis određenih institucija, privatnih firmi i udruga na području grada Zagreba koji nema jasnih kriterija za inkluzivnost, nema jasnih kriterija prema kojima se određuje značaj određenih unosa u odnosu na neke druge i kao takav nije niti dobar za listu. Wikipedija nije mjesto za to. Postoje [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak zadovoljava kriterije izložene u ovim pravilima, nema nikakvih problema. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:44 (CET)
::::::I doista: &quot;relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama&quot;? &quot;solidan izbor stripova&quot;? &quot;zatvorili su prostor u Marićevom prolazu&quot;? &quot;3 minute od Glavnog kolodvora&quot;? &quot;starosjedilac u ovom poslu&quot;? Pa kaj je ovo?! Pa ovo ne bi ni u turističkoj brošuri napisao. Jel' LZMK ima ovo u enciklopdijama svojim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:00 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] (ali i svi koji odobravaju...) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kultura_u_Zagrebu&amp;diff=42450461&amp;oldid=5630359 čini se da nikome ništa u članku nije smetalo 11. godina, između prve verzije članka i sadašnje...ali kad sam prenjeo mali update sa HR], onda je postala tema za urgentno brisanje (o čemu volite detaljno i dugo raspravljati da opravdate svoj čin brisanja, ali ne na straničinoj raspravi o pojedinim aspektima sadržaja). 
:::::::Čak i samo prosječno razboritom bi bilo jasno što i kako stvari idu ili ne... Sretno! ;-) – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 30. marta 2025. u 10:07 (CEST)
:::::::::Da, jedanest godina nitko (pa ni ja) nije primjetio da imamo ovaj sadržaj koji nije enciklopedičan i kojeg treba prepraviti. Moja greška, kasno sam stigao. Imamo također još puno skrivenih vandalizama koje nitko nije do sada pronašao, prošlo kroz mrežu. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2025. u 22:20 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Centri za kulturu Grada Zagreba]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, članak je očito reklamnog, a ne enciklopedijskog značaja te upitne razine značaja generalno. Ono što jest bio enciklopedijski sadržaj navedenog članka može se inkorporirati u članak [[Zagreb]] (odjeljak o kulturi) ili [[Kultura u Zagrebu]] (ukoliko članak bude napisan), ali bez reklamiranja pojedinih udruga. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:29 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Srodno prethodnjem slučaju, ali ovdje imamo nešto vrlo specifično i lokalno. Dakle, predlažen rok od sedam dana koji će omogućiti suradnika da: 1) doprinese s mnoštvom pouzdanim izvorima; 2) dopuni s detaljnim opisom &lt;u&gt;svih&lt;/u&gt; centrova za kulturu u gradu Zagreba i s njihovom interakcijom s društvenim tkivom grada Zagreba kroz povijest. Glavni razlog moga postupka je to što ovako specifičan članak mislim da doprinosi kulturi i enciklopedičnosti samo ukoliko cjelovit, inače služi kao trojanski konj za promidžbu nekih centrova. S mog stajališta, jako podržavam prvi oblik a za drugi, predlažem brzo brisanje od 3. aprila 2025. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:41 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ne razumijem zašto bi kratki članak o instutucijama u kulturi bio sporan, te kako to točno u ovom obliku postaje promocija? Tom logikom je svaki članak svake institucije koja radi sa publikom promocija. 
:''Mnoštvo'' pouzdanih izvora je arbitrarni kriteriji. Za svaku tvrdnju je dovoljan jedan pouzdani izvor. Za svaku tvrdnju bez izvora ili sumnjivu pouzdanost potrebno je staviti odgovarajuću oznaku. Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. 
:Neko od administratora (pretpostavljam Edgar opet) je obrisao članka prije nego se desila rasprava. Ovdje mi se čini da je opet riječ samo u supresiji a ne radu za podizanje kvalitete ili opsega sadržaja. Žalosno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 00:09 (CET)

::: 1) članak nije promocija po sebi, nego meni izgleda da služi kao instrumentalan prostor (trojanski konj) i zato sam ga predložio za brisanje; 2) mnoštvo pouzdanih izvora nije arbitrarni kriterij, a to niti jučer, niti danas, niti sutra. 
::: Ipak mislim da isti sadržaj ima svoje mjesto u glavnom članku [[Zagreb]], a kada bude dovoljno razvijen, mogao bi ući u članak [[Kultura u Zagrebu]] - a to naravno kada gore navedeni tekst o kulturi u Zagrebu bude prevelik za sekciju u članku Zagreb. Tako od mene. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
::::Članak ne reklamira sokovnike i usisače, već informira o kulturnim institucijama važnima za nas male ljude, i naročito mlade. I nisu “centrovi”, već “centri”. Mislim da nepotrebno mrcvarimo ZBlacea. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:03 (CET)
::::Članak [[Zagreb|Zagrebu]] već ima 22 ekrana u prosječnoj rezoluciji i veličinom je poprilično je iznad 99% članaka, tako da mislim da nema smisla rastezati ga dulje i stavljati ovu vrstu i razinu sadržaja zajedno.
::::Članak [[Kultura u Zagrebu]] koji funkcionira kao pregledna lista već ima dio o tome, ali dodavanjem narativnog djela bi izgubio stisku knozistentnost sa ostatkom članka.
::::Obrisani oblik članka [[:bs:Centri za kulturu Grada Zagreba|Centri za kulturu Grada Zagreba]] uistinu treba dopunu i opremu, te sam zbog toga i počeo raditi na njemu na BS. Brisanjem se niti jedan članak nema priliku popraviti, a bar na SH je mogao biti pomjeren u Draft:ove... – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 09:01 (CET)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Tvoj &quot;počeo sam raditi na članku&quot; smo čuli toliko puta, a na kraju nikada nismo dobili gotove proizvode. ''It's not our first rodeo'', Zblace; znaš to i ti, znamo to i mi. Ja sam obrisao članak jer sadržaj otkriva promotivni karakter koji nije u duhu projekta. Centri za kulturu Grada Zagreba mogu, kao tema, biti uklopljeni ili u članak o [[Zagreb]]u ili u članak [[Kultura u Zagrebu]] ako on bude u formi članka. Ovako je nasumično pozicioniran spisak udruga čiji su izvori '''stranice o samim udrugama'''(!!!) i ništa više. Znači, molit ću da se prije tvrdnji o izvorima pogledaju [[WP:Provjerljivost]] i [[WP:Pouzdani izvori]]. Iako članak krši cijelu seriju odredaba o izvorima, citirat ću samo ovo: &quot;Članci na Wikipediji primarno trbaju biti temeljeni na '''&lt;u&gt;pouzdanim sekundarnim izvorima&lt;/u&gt;''', odnosno dokumentima ili zapisima koji se odnose ili analiziraju podatke koji su izvorno prezentirani na drugom mjestu.&quot; Članak doslovno ima '''0'''(!!!) sekundarnih izvora, a sve su (promotivni?) linkovi na stranice udruga i ništa više. Da se barem pola vremena koliko se utroši na ove rasprave utroši na pronalaženje izvora i oblikovanje članaka samih po sebi, kao što je Vipz onda jednom učinio s jednim člankom (ne mogu se točno sjetiti kojim), ovih rasprava ne bi nikada ni bilo. Dakle, kao i u gornjem slučaju, ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak ne krši kriterije značaja, kao i one o provjerljivosti i izvorima, on se vrlo lako vrati. Molio bih da se rasprava od sada svodi na raspravu o sadržaju, odnosno na dokazivanje da članak udovoljava na navedenim kriterijima, a ne na tautologije i na ''ad hominem'' argumente. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:56 (CET)
::::::Da se ispoštuje procedura i sukladno onome što je napisao @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] u uvodu, članak je vraćen do zaključenja rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:10 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] znači napravili ste brisanje mimo reda i sad je članak vraćen kao ispravak, ali priznanje za grešku o neprimjerenosti te akcije i dalje ne postoji...koji admin ''fail''. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:12 (CET)
::::::Kojih crnih ''udruga'' Edgare? Centri za kulturu Grada Zagreba su institucije a ne udruge. Super mi je kako nema osnovnog razumijevanja za temu a uzima se za pravo procjenjivati što je promocija i što je adekvatno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:16 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Fejlu moj dragi, slušaj... kako kaže ona narodna, &quot;nisam ja toliko bogat da kupujem jeftino.&quot; :D Kriteriji koje članci moraju udovoljiti su [[WP:Provjerljivost]], [[WP:Pouzdani izvori]], [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Meni se isprazne tautologije ne slušaju, pa ako možeš fino navesti dokaze temeljem kojih su navedeni članci u skladu s navedenim kriterijima - možemo raspravljati. Na ove prvoloptaške i malograđanske doskočice neću odgovarati, Sadko mi je odavno istrošio energiju za to. Ponavljam, ukoliko želiš raspravljati o kriterijima i sadržaju, okej, ako ne, rok će proći. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 19:24 (CET)
::::::::::Dobro, « Pogon je dom nezavisne kulture na sjevernoj obali Save koji svoje prostore i tehniku besplatno daje na korištenje udrugama, umjetničkim organizacijama i ... » (barem tako piše na internetu). 
::::::::::&quot;admin fail&quot;? Was für ein lächerliches Verhalten... I ja bih ovaj članak obrisao, ovaj tekst može ići u članak [[Zagreb]], pod odjeljkom [[Zagreb#Kultura|kultura]] i zamolio bih te da obradiš tu sekciju, kako bismo mogli napraviti od Zagreba jedan [[Wikipedija:Istaknuti članci|istaknuti članak]], što bi bilo vrlo lijepo. Članak Zagreb za sada je dugačak, ali imamo malo izvora, literatura je slaba i ne veže se s člankom, sekcija historija je siromašna za ovakav grad i ostale sekcije su nerazvijene. Eto ti posla. Pri tome, nemoj miješat Wikivoyage s Wikipedijom, članak o Zagrebu mora ličiti na nešto ovako [https://www.enciklopedija.hr/clanak/zagreb Zagreb], odnosno mora imat taj stil pisanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:45 (CET)
:::::::::::''@[[Korisnik:Inokosni organ|piše na internetu]]?'' pa pročitaj još pažljivije... 
:::::::::::Oni daju usluge udrugama i umjetničkim organizacijama, ali nisu to i sami. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:00 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[FAKTIV]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazano da članak ne predstavlja reklamni tekst niti da udovoljava kriterijima koji se tiču izvora i značaja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. aprila 2025. u 02:26 (CEST)|Izbrisano}}
Kao i raniji članci, članak govori o lijepoj temi, ali je u suštini reklama same udruge i njezina djelovanja. Članak nema sekundarnih izvora, a jedini izvori su novinski članci o kolektivnom događaju i to - od pet izvora, njih su tri novinski izvještaji o istom događaju, samo s drugih portala. Predlažem da se članak briše jer nije dokazan enciklopedijski značaj, jer je članak reklamnog sadržaja i jer ne zadovoljava kriterije [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanosti izvora]]. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2025. u 13:48 (CEST)
::: {{za}} brisanje. Razloge je naveo kolega Poe i za mene su točni. Izvori su svi iz blogova i informativnih portala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 18:02 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] za '''tezu o reklamiranju''' pročitaj pažljivo na [[WP:BB]] gdje kaže: ''Otvoreno reklamiranje. Stranice koje eksluzivno promoviraju kompaniju, proizvod, grupu, uslugu i osobu i koje moraju biti temeljito promijenjene kako bi imale enciklopedijski sadržaj. Važno je napomenuta kako to što je kompanija, proizvod, grupa, usluga i osoba sadržaj članaka samo po sebi ne kvalificira članak za ovaj kriterij; članak koji se smatra otvorenim reklamiranjem bi uz to morao imati neprimjeren sadržaj. Ako je stranica ranije prošla kroz proces brisanja i nije bila izbrisana, moež se brzo izbrisati po ovom kriteriju.'' ...nema uvijeta za to. '''Enciklopedijski''' je sadržaj jer FAKTIV i njegove inicijative poput Noćnog Marša imaju već višegodišnju tradiciju i u više gradova okupljaju redovito više tisuća ljudi. Što se tiče '''5 izvora''' 3 ugledne udruge i 2 ugledna portala, koja uopće nisu aktivistički su korišteni za reference. 
:''Simptomatična je konstrukcija kolege da su ''za njega točni''...i onda Telegram.hr naziva informativnim portalom a webove udruga Blogovima? Ovo je očito ekstremno preoblikovana stvarnost za potrebe kolegijalne podrške.
:'' – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:50 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Ovo nije subjektivni kriterij. Čak i da uzmemo da &quot;otvoreno reklamiranje&quot; kao razlog otpada (što ne otpada, ali hajmo entertainati tvoju ideju), ostaje to da ne zadovoljava [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Kriteriji koji se odnose na ovo su:
::''Organizacija ili udruga može biti enciklopedijski značajna:''
::* ''ako je utjecala na razvoj većeg pokreta
::* ''ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 35 godina)
::* ''ako je bila od odlučujuće važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe
::* ''ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj
::* ''ako je riječ o trajnom udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.
::''Ipak, organizacija ili udruga generalno &lt;u&gt;nije&lt;/u&gt; enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:''
::* ''ima malen broj članova (manje od 1,000)
::* ''usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* ''lokalnog je karaktera
::* ''lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se samostlno ne ističe ni po čemu.
::Molit ću da mi taksativno dokažeš kako članak zadovoljava barem 50% ovih pojedinačnih kriterija, odnosno kako ne zadovljava ova četiri negativna kriterija. Tada možemo govoriti o značaju. 
::Drugo, ostaje pitanje izvora. Kako članak zadovoljava kriterije iznesene u [[WP:Pouzdani izvori]]? Gdje su sekundarni izvori? Gdje su ikakvi izvori osim novinskih izvještaja o '''događaju''', pri čemu - kako ističe @[[Korisnik:Aca|Aca]] - tri od 5 izvora govore o jednom te istom. Kako to dokazuje značaj članka i u skladu je s pravilima o izvorima? Molit ću da se navedeno dokaže. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. aprila 2025. u 12:35 (CEST)
:Tri izvora su o [[:en:WP:SINGLEEVENT|WP:SINGLEEVENT]], a preostala dva su izvori niske [[WP:POUZDAN|pouzdanosti]]. U trenutnom obliku jest za brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:34 (CEST)

*Zadržati. [[Korisnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] ([[Razgovor s korisnikom:MarkoK1984|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 19:03 (CEST)
:::: Ne slažem se prije svega radi izvora:
:::::: gong.hr je glas jedne udruge koja se bori za demokraciju u Hrvatskoj;
:::::: tportal.hr je informativni portal, online medij;
:::::: super1 je telegramov lifestyle magazin, dakle važi kao izvor isto kao Cosmopolitan: nula;
:::::: crol.hr je informativni portal;
:::::: sigurnomjesto je službena stranica angažirana u prijavama i borbi protiv nasilja. 
:::: Najobjektivniji izvori ovdje su tportal i sigurnomjesto i to pod određenim uvjetima. Dodatno, Zblace citira [[Wikipedija:Brzo brisanje|WB:BB]] ali mu nedostaje pojam da danas kulturna udruga lako u zbilji djeluje kao kompanija, da je danas umjetničko djelo  u zbilji proizvod a da je danas umjetnički rad zapravo usluga. To se ne krije od kada je kapitalizam zavladao. To rečeno, (nematerijalna) dobra podliježu istim mehanizmima ostalih dobra na tržištu i imaju svoj specifičan marketing i svoj specifični komunikacijski kôd. Pisanje promotivnog članka na wikipediji (kult-EPP) uglavnom se odigrava na uvodeđenjem u mediju (tj. wikipedije, kolaborativne online enciklopedije), pod njezinim formalnim strukturama, tekstove koji pripadaju kulturnom oglašavanju. Ne znam zove li se tako, ali ja bih to nazvao &quot;''medium-shifting'' marketing&quot; ili jednostavno &quot;marketing&quot; jer zapravo snaga jednog oglasa nestaje kada se njezin jezik kristalizira u formalizmima oglasne table (njegovoj medija) a upravo naglo raste kada isti jezik može igrati na rubu dekontekstualizacije ili rekontekstualizacije. Iz toga razloga, članak je za brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 04:56 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Transmašholding]] ==
{{zaglavlje ankete|Nakon isteklog roka i bez poboljšanja, članak je obrisan radi jake sumnje da se radi o reklamiranju, čemu se dodaje nedostatak valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 9. aprila 2025. u 00:32 (CEST)|Izbrisano}}
Naizgled članak se bavi enciklopedijski značajnom temom, duljina prihvatljiva, izvori su tu. ''Ali ne znam, Džoni,'' ovo meni čudno miriše. Pola izvora su ne važeći (web stranice raznih tvrtki i holdinga, ili članci iz spam novinarstva) te je opći stil pisanja vitrinski. Tvrtka je ipak zanimljiva, osobito glede trenutnome stanju na ukrajinsko-ruskome području. Dakle, preporučujem za brisanje. Može li netko pogledati članak nešto dublje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 23:07 (CEST)

:Brisati. Upitan značaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2025. u 15:16 (CEST)
::Zadržati, &quot;the largest manufacturer of locomotives and rail equipment in Russia&quot;. Izvori su tu, samo ih treba popraviti i dodati vezu do arhive. Članak je više za sređivanje nego za brisanje, a naznaka značaja ima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:27 (CEST)
:::Nakon isteklog roka od sedam dana, nema poboljšana tako da se članak može brisati. Naravno, tvrtka Transmašholding je gigant, tako da nemamo dvojbe oko značajnosti. Ako netko bude želio napisati valjan i nepristran članak o njoj, slobodno može iznova.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 8. aprila 2025. u 23:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Kontejner (organizacija)]], [[Što, kako &amp; za koga]] i [[Sandra Vitaljić]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema raspravi i isteknutog roka, članci imaju oblik oglašavanja te ne drže se na izvorima. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 15:20 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Prva dva članka imaju iste boljke kao i svi članci iz &quot;biroa&quot; koji je povezan sa Zblaćetom. Radi se o (polu/samo)promotivnim tekstovima o grupama, udrugama i organizacijama koje nemaju enciklopedijski značaj ([[WP:Kriteriji značaja po temama]]), niti dovoljnu količinu valjanih izvora ([[WP:Pouzdani izvori]]). Posljednji članak ima formu valjanog enciklopedijskog članka, ali više djeluje kao promotivni tekst za autoricu nego enciklopedijski članak o istoj te također nije adekvatno pokriven izvorima. Sukladno tome, predlažem brisanje navedenih članaka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. aprila 2025. u 18:11 (CEST)
:::Kontejner: ovako bih napisao prezentacijsku press konferenciju za svoj novi kulturni projekt. Očito reklamiranje. Izvori su kontejner.org i druge stranice koje rade na kulturnoj promociji. Za brisanje.
:::Škzk: Isti stil pisanja, izvori su nešto pouzdaniji. Ipak, za brisanje ako ne bude poboljšanja.
:::Sandra Vitaljić: značajnost je ok, biografski dio je ok, dio o izložbi je u stilu kultur-EPP-a, izvori su primarni, vanjske veze po sebi su siva zona za reklamiranje pa ni ove nisu izuzetak. Još jedan članak koji je nažalost ali punopravno za brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 03:54 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Ivan Vanja Alač]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 01:10 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Značajnost dobra, imamo dva izvora (ipak krhka), uglavnom članak ima tipičan stil reklamiranja.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. aprila 2025. u 00:29 (CEST)

:Ovo uopće nema formu enciklopedijskog članka nego CV-ja, shodno čemu je brzo brisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. aprila 2025. u 00:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Darija Žmak Kunić]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. Bez valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:07 (CEST)|Izbrisano}}
U biti dobro napisan članak, čini mi se da je umjetnik značajan i imamo nekoliko prilično čvrstih izvora koji podupiru tekst. No, postoje drugi izvori (facebook!) koji sami čine članak vrlo sumnjivim. Ključna stvar je, međutim, da ako uklonimo sekciju &quot;Vidljive&quot;, ne ostaje puno. Dobivamo hermetičan profil, s osnovnim portretom, a zatim slijedi dugi popis izložbi i primljenih nagrada. I tako se vraćamo na logiku Kulturno-ekonomsko propagandnog programa.  – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 13. maja 2025. u 16:34 (CEST)

:Čini se da članak izuzev sekcije o jednoj izložbi ima jako malo štofa za samostalan tekst. Ovo brisati i eventualno dio teksta uklopiti u članak o samoj izložbi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. maja 2025. u 16:24 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2025. u 16:31 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Amila Kahrović-Posavljak]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:08 (CEST)|Izbrisano}}
Zanimljiva spisateljica, ali članak ima sve osobine EPP-a. Predlažem brisanje ili radikalno sređivanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. juna 2025. u 07:29 (CEST)

:Tema jest relevantna, ali članak je očita reklama i (samo)promocija dotične. Ukoliko se netko ne uhvati toga i sredi to u roku od sedam dana, ovo je za brisanje jer nema formu enciklopedijskog teksta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. juna 2025. u 13:50 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Leonora Surian]] == 
I ovo je vrlo zanmljiva ličnost, ali članak zapravo je u obliku promocije. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 17:02 (CEST)

:Slažem se da je članak propagandnog karaktera i neenciklopedijski. Predlažem skraćivanje na najosnovnije biografske podatke i neku kratku filmografiju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 17:22 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 20:22 (CEST)

== [[Jakov Kranjčević - Brada]] ==
Odličan članak užasno napisan, posebice po pitanju NPOV-a. Pokušao sam ga poboljšati ali sami temelji članka su loši. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:03 (CEST)

:Poštovani, kao autor članka pokušao sam da što kraće  i hronološki predstavim, verujem zanimljivu biografiju graditelja poznate bolnice kao i same bolnice, tj načina kako je organizovano uspešno spašavanje i lečenje više hiljada ljudi tokom rata, ne samo vojnika već najviše i civila. Ova bolnica je smatrana veoma značajnom i čak je postojala ideja da se stavi pod zaštitu UNESKA. Sama bolnica ima 2 članka na wikipediji ali nema nikakvih detalja o Jakovu Kranjčeviću i skoro ništa o izgradnji i radu zemunica za ranjenike. Takođe postoji nekoliko članaka na internetu ali nijedan nema biografiju i ove detalje. Trudio sam se da postavim reference iz arhiva i knjiga za sve navedene tvrdnje. Ukoliko smatrate da neki delovi nisu napisani iz NPOV (npr. intervju JK iz arhiva HDA, izjave svedoka), tj da stil nije dovoljno enciklopedijski, nije mi problem ni da se preprave, dodaju preciznije reference ili uklone tj da se članak skrati na najosnovnije detalje, tamo gde mislite da nešto nije primereno. Glavna ideja je bila da se pruže nedostajuće i ispravne informacije i ostanu zabeležene na ovom mestu.  Kako god bila odluka, svakako hvala vama na trudu da se članak uredi i na zapažanjima. Pozdrav. – [[Korisnik:Petrova gora|Petrova gora]] ([[Razgovor s korisnikom:Petrova gora|razgovor]]) 10. jula 2025. u 19:29 (CEST)

::@[[Korisnik:Petrova gora|Petrova gora]]: Poštovani, nemam zamjerke što se tiče sadržaja, to nije tema mog postupka. Glavna točka je: stil narativa mora bit objektivan, &quot;hladan&quot;. Da navedem samo nekoliko primjera: 1) pjesma &quot;Petrova mi gora mati&quot; je zanimljiva, ali u sklopu članka stvara subjektivnu naraciju; 2) u biografijama ne pišemo u prezentu nego koristimo prošla vremena (&quot;Jakov radi kao komesar bolnice do 1943.&quot; &gt; &quot;Kranjčević je radio kao komesar bolnice do 1943.&quot;); 3) citati se stavljaju tamo gdje dokumentiraju neku činjenicu, neki podatak, a ne da bi se dodao element osjećanja i/ili stilski emotivnog izražaja onome što je već rečeno; 4) rečenice poput &quot;Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, jabukama i rakijom&quot; stvaraju elemente ''pathosa'' koji nisu prikladni za objektivnu naraciju. To su samo neki elementi koje treba promijeniti, a ima ih još... Stoga, moja nada je ćete ga dotjerati da bude besprijekoran, jer mislim da su ovakvi članci bitni. 
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Egdar Allan Poe]] @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: produžio bih rok za ovaj članak do 10. augusta 2025., točno mjesec dana od sada. Nakon toga, ako ne bude poboljšanja, izbrisao bih ga; ako ih bude, zadržao. Možda bi moji kolege @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] i @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] mogli pomoći da se ovom tekstu dâ objektivan ton.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 20:13 (CEST)</text>
      <sha1>drt9dz191donnlg5ppe3mluxiy515qr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482713</id>
      <parentid>42482709</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T18:33:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jakov Kranjčević - Brada */ odgovor</comment>
      <origin>42482713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36866" sha1="l8jqbesqwr88mtszh7a8a9623j6a34d" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Kultura u Zagrebu]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazan enciklopedijski značaj članka u ovome formatu. Članak može biti postavljen nanovo po uzoru na slične članke na drugim Wikipedijama. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:28 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Ako uzmemo u obzir sami naslov, članak je dobra ideja i imamo potrebu za ovakve. No, ovdje smo na off-topicu, i rekao bih da se ide više prema turističkoj promociji kulturnih ustanova u Zagrebu. Jedini valjani izvori su sa web stranice grada Zagreba. Dakle, podobno za Wikivoyage. Predlažem brzo brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:31 (CET)

:Članak na HR Wikipediji postoji skoro 20 godina i kao takav je prenesen na SH već davno a sad drugi put kao update...ne mogu razumjeti kakvi su ovo ''argumenti'' da je ''off-topic'' (baš ništa nije off-topic) i da je za ''Wikivoyage'' (uopće nema takvu strukturu)? 
:Ne znam zašto bi bio za '''brzo brisanje''' nakon svih ovih godina? Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 28. marta 2025. u 23:56 (CET)
:::Poštovani, postojanje jednog članka na drugoj Wikipediji nije nikakav kriterij. Argument o Wikivoyageu: da, tu turistički pretstavljamo jedno mjesto i tu je normalno. Na Wikipediji opisujemo objektivno i enciklopedično isto mjesto. Pozabavite se o razlici između ta dva wiki-prostora. Na wikipediji ovakav članak je dobar samo ako obilno i detaljno opisuje kulturu grada Zagreba, a tekst ovakve duljine može se dodati u glavni članak [[Zagreb]] i to je to. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
:::::da navedem jedan primjer: 
{{cquote|'''Antikvarijati (knjige)'''&lt;br/&gt;
Prije 1990. u Zagrebu su postojala 3 antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Danas ih ima bitno više. Abecednim redom:&lt;br/&gt;
:::Bono – Kaptol 29.&lt;br/&gt;
:::[[Brala]] – kraj [[Botanički vrt|Botaničkog vrta]], adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990., relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.&lt;br/&gt;
:::Jesenski i Turk – također otvoren poslije 1990., posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).&lt;br/&gt;
:::Moderna vremena – Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova&lt;br/&gt;
:::Okić – Petrinjska 83, otvoren 2004. (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora&lt;br/&gt;
:::Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu}}
:::::wtf, man, jesi li bio pri sebi kada si ovo pisao? Ja obožavam antikvarijate i hvala ti, eto, zapisao sam si nekoliko adresa za budući posjet u ZG, ali ovo je EPP. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:45 (CET)
::::::Popravila sam odlomak. U doba kad svi čitamo e-pirateriju zbilja nema straha od reklamâ za antikvarijate koji će i tako svi ubrzo postati paleontologija. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:06 (CET)
:::::::Apropo strukture i izgleda članka - [[w:en:Culture of Paris]]. Molio bih da se pogleda ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of New York City]] ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of London]] ovaj članak. Svi su članci koji govore o kulturi određenih gradva (velikih ili čak i glavnih), a nijedan nije samo promotovni popis lokacija. To su članci o kulturi u gradu, potkrijepljeni izvorima, koji su tekstovi o tome kako je bilo i što je bilo. I okej, možda Zagreb nema bogatu i raznoliku povijest kao NYC, ali mislim da glavni grad jedne zemlje koji postoji još od srednjeg vijeka ipak ima '''dovoljno''' materijala da ne bude samo popis institucija. Sukladno tome, članak mora imati strukturu članka. U ovom slučaju, naslov članka ne odgovara njegovom sadržaju. Ovo nije članak o kulturi u Zagrebu, nego arbitrarni popis određenih institucija, privatnih firmi i udruga na području grada Zagreba koji nema jasnih kriterija za inkluzivnost, nema jasnih kriterija prema kojima se određuje značaj određenih unosa u odnosu na neke druge i kao takav nije niti dobar za listu. Wikipedija nije mjesto za to. Postoje [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak zadovoljava kriterije izložene u ovim pravilima, nema nikakvih problema. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:44 (CET)
::::::I doista: &quot;relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama&quot;? &quot;solidan izbor stripova&quot;? &quot;zatvorili su prostor u Marićevom prolazu&quot;? &quot;3 minute od Glavnog kolodvora&quot;? &quot;starosjedilac u ovom poslu&quot;? Pa kaj je ovo?! Pa ovo ne bi ni u turističkoj brošuri napisao. Jel' LZMK ima ovo u enciklopdijama svojim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:00 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] (ali i svi koji odobravaju...) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kultura_u_Zagrebu&amp;diff=42450461&amp;oldid=5630359 čini se da nikome ništa u članku nije smetalo 11. godina, između prve verzije članka i sadašnje...ali kad sam prenjeo mali update sa HR], onda je postala tema za urgentno brisanje (o čemu volite detaljno i dugo raspravljati da opravdate svoj čin brisanja, ali ne na straničinoj raspravi o pojedinim aspektima sadržaja). 
:::::::Čak i samo prosječno razboritom bi bilo jasno što i kako stvari idu ili ne... Sretno! ;-) – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 30. marta 2025. u 10:07 (CEST)
:::::::::Da, jedanest godina nitko (pa ni ja) nije primjetio da imamo ovaj sadržaj koji nije enciklopedičan i kojeg treba prepraviti. Moja greška, kasno sam stigao. Imamo također još puno skrivenih vandalizama koje nitko nije do sada pronašao, prošlo kroz mrežu. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2025. u 22:20 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Centri za kulturu Grada Zagreba]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, članak je očito reklamnog, a ne enciklopedijskog značaja te upitne razine značaja generalno. Ono što jest bio enciklopedijski sadržaj navedenog članka može se inkorporirati u članak [[Zagreb]] (odjeljak o kulturi) ili [[Kultura u Zagrebu]] (ukoliko članak bude napisan), ali bez reklamiranja pojedinih udruga. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:29 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Srodno prethodnjem slučaju, ali ovdje imamo nešto vrlo specifično i lokalno. Dakle, predlažen rok od sedam dana koji će omogućiti suradnika da: 1) doprinese s mnoštvom pouzdanim izvorima; 2) dopuni s detaljnim opisom &lt;u&gt;svih&lt;/u&gt; centrova za kulturu u gradu Zagreba i s njihovom interakcijom s društvenim tkivom grada Zagreba kroz povijest. Glavni razlog moga postupka je to što ovako specifičan članak mislim da doprinosi kulturi i enciklopedičnosti samo ukoliko cjelovit, inače služi kao trojanski konj za promidžbu nekih centrova. S mog stajališta, jako podržavam prvi oblik a za drugi, predlažem brzo brisanje od 3. aprila 2025. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:41 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ne razumijem zašto bi kratki članak o instutucijama u kulturi bio sporan, te kako to točno u ovom obliku postaje promocija? Tom logikom je svaki članak svake institucije koja radi sa publikom promocija. 
:''Mnoštvo'' pouzdanih izvora je arbitrarni kriteriji. Za svaku tvrdnju je dovoljan jedan pouzdani izvor. Za svaku tvrdnju bez izvora ili sumnjivu pouzdanost potrebno je staviti odgovarajuću oznaku. Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. 
:Neko od administratora (pretpostavljam Edgar opet) je obrisao članka prije nego se desila rasprava. Ovdje mi se čini da je opet riječ samo u supresiji a ne radu za podizanje kvalitete ili opsega sadržaja. Žalosno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 00:09 (CET)

::: 1) članak nije promocija po sebi, nego meni izgleda da služi kao instrumentalan prostor (trojanski konj) i zato sam ga predložio za brisanje; 2) mnoštvo pouzdanih izvora nije arbitrarni kriterij, a to niti jučer, niti danas, niti sutra. 
::: Ipak mislim da isti sadržaj ima svoje mjesto u glavnom članku [[Zagreb]], a kada bude dovoljno razvijen, mogao bi ući u članak [[Kultura u Zagrebu]] - a to naravno kada gore navedeni tekst o kulturi u Zagrebu bude prevelik za sekciju u članku Zagreb. Tako od mene. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
::::Članak ne reklamira sokovnike i usisače, već informira o kulturnim institucijama važnima za nas male ljude, i naročito mlade. I nisu “centrovi”, već “centri”. Mislim da nepotrebno mrcvarimo ZBlacea. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:03 (CET)
::::Članak [[Zagreb|Zagrebu]] već ima 22 ekrana u prosječnoj rezoluciji i veličinom je poprilično je iznad 99% članaka, tako da mislim da nema smisla rastezati ga dulje i stavljati ovu vrstu i razinu sadržaja zajedno.
::::Članak [[Kultura u Zagrebu]] koji funkcionira kao pregledna lista već ima dio o tome, ali dodavanjem narativnog djela bi izgubio stisku knozistentnost sa ostatkom članka.
::::Obrisani oblik članka [[:bs:Centri za kulturu Grada Zagreba|Centri za kulturu Grada Zagreba]] uistinu treba dopunu i opremu, te sam zbog toga i počeo raditi na njemu na BS. Brisanjem se niti jedan članak nema priliku popraviti, a bar na SH je mogao biti pomjeren u Draft:ove... – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 09:01 (CET)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Tvoj &quot;počeo sam raditi na članku&quot; smo čuli toliko puta, a na kraju nikada nismo dobili gotove proizvode. ''It's not our first rodeo'', Zblace; znaš to i ti, znamo to i mi. Ja sam obrisao članak jer sadržaj otkriva promotivni karakter koji nije u duhu projekta. Centri za kulturu Grada Zagreba mogu, kao tema, biti uklopljeni ili u članak o [[Zagreb]]u ili u članak [[Kultura u Zagrebu]] ako on bude u formi članka. Ovako je nasumično pozicioniran spisak udruga čiji su izvori '''stranice o samim udrugama'''(!!!) i ništa više. Znači, molit ću da se prije tvrdnji o izvorima pogledaju [[WP:Provjerljivost]] i [[WP:Pouzdani izvori]]. Iako članak krši cijelu seriju odredaba o izvorima, citirat ću samo ovo: &quot;Članci na Wikipediji primarno trbaju biti temeljeni na '''&lt;u&gt;pouzdanim sekundarnim izvorima&lt;/u&gt;''', odnosno dokumentima ili zapisima koji se odnose ili analiziraju podatke koji su izvorno prezentirani na drugom mjestu.&quot; Članak doslovno ima '''0'''(!!!) sekundarnih izvora, a sve su (promotivni?) linkovi na stranice udruga i ništa više. Da se barem pola vremena koliko se utroši na ove rasprave utroši na pronalaženje izvora i oblikovanje članaka samih po sebi, kao što je Vipz onda jednom učinio s jednim člankom (ne mogu se točno sjetiti kojim), ovih rasprava ne bi nikada ni bilo. Dakle, kao i u gornjem slučaju, ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak ne krši kriterije značaja, kao i one o provjerljivosti i izvorima, on se vrlo lako vrati. Molio bih da se rasprava od sada svodi na raspravu o sadržaju, odnosno na dokazivanje da članak udovoljava na navedenim kriterijima, a ne na tautologije i na ''ad hominem'' argumente. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:56 (CET)
::::::Da se ispoštuje procedura i sukladno onome što je napisao @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] u uvodu, članak je vraćen do zaključenja rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:10 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] znači napravili ste brisanje mimo reda i sad je članak vraćen kao ispravak, ali priznanje za grešku o neprimjerenosti te akcije i dalje ne postoji...koji admin ''fail''. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:12 (CET)
::::::Kojih crnih ''udruga'' Edgare? Centri za kulturu Grada Zagreba su institucije a ne udruge. Super mi je kako nema osnovnog razumijevanja za temu a uzima se za pravo procjenjivati što je promocija i što je adekvatno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:16 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Fejlu moj dragi, slušaj... kako kaže ona narodna, &quot;nisam ja toliko bogat da kupujem jeftino.&quot; :D Kriteriji koje članci moraju udovoljiti su [[WP:Provjerljivost]], [[WP:Pouzdani izvori]], [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Meni se isprazne tautologije ne slušaju, pa ako možeš fino navesti dokaze temeljem kojih su navedeni članci u skladu s navedenim kriterijima - možemo raspravljati. Na ove prvoloptaške i malograđanske doskočice neću odgovarati, Sadko mi je odavno istrošio energiju za to. Ponavljam, ukoliko želiš raspravljati o kriterijima i sadržaju, okej, ako ne, rok će proći. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 19:24 (CET)
::::::::::Dobro, « Pogon je dom nezavisne kulture na sjevernoj obali Save koji svoje prostore i tehniku besplatno daje na korištenje udrugama, umjetničkim organizacijama i ... » (barem tako piše na internetu). 
::::::::::&quot;admin fail&quot;? Was für ein lächerliches Verhalten... I ja bih ovaj članak obrisao, ovaj tekst može ići u članak [[Zagreb]], pod odjeljkom [[Zagreb#Kultura|kultura]] i zamolio bih te da obradiš tu sekciju, kako bismo mogli napraviti od Zagreba jedan [[Wikipedija:Istaknuti članci|istaknuti članak]], što bi bilo vrlo lijepo. Članak Zagreb za sada je dugačak, ali imamo malo izvora, literatura je slaba i ne veže se s člankom, sekcija historija je siromašna za ovakav grad i ostale sekcije su nerazvijene. Eto ti posla. Pri tome, nemoj miješat Wikivoyage s Wikipedijom, članak o Zagrebu mora ličiti na nešto ovako [https://www.enciklopedija.hr/clanak/zagreb Zagreb], odnosno mora imat taj stil pisanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:45 (CET)
:::::::::::''@[[Korisnik:Inokosni organ|piše na internetu]]?'' pa pročitaj još pažljivije... 
:::::::::::Oni daju usluge udrugama i umjetničkim organizacijama, ali nisu to i sami. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:00 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[FAKTIV]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazano da članak ne predstavlja reklamni tekst niti da udovoljava kriterijima koji se tiču izvora i značaja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. aprila 2025. u 02:26 (CEST)|Izbrisano}}
Kao i raniji članci, članak govori o lijepoj temi, ali je u suštini reklama same udruge i njezina djelovanja. Članak nema sekundarnih izvora, a jedini izvori su novinski članci o kolektivnom događaju i to - od pet izvora, njih su tri novinski izvještaji o istom događaju, samo s drugih portala. Predlažem da se članak briše jer nije dokazan enciklopedijski značaj, jer je članak reklamnog sadržaja i jer ne zadovoljava kriterije [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanosti izvora]]. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2025. u 13:48 (CEST)
::: {{za}} brisanje. Razloge je naveo kolega Poe i za mene su točni. Izvori su svi iz blogova i informativnih portala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 18:02 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] za '''tezu o reklamiranju''' pročitaj pažljivo na [[WP:BB]] gdje kaže: ''Otvoreno reklamiranje. Stranice koje eksluzivno promoviraju kompaniju, proizvod, grupu, uslugu i osobu i koje moraju biti temeljito promijenjene kako bi imale enciklopedijski sadržaj. Važno je napomenuta kako to što je kompanija, proizvod, grupa, usluga i osoba sadržaj članaka samo po sebi ne kvalificira članak za ovaj kriterij; članak koji se smatra otvorenim reklamiranjem bi uz to morao imati neprimjeren sadržaj. Ako je stranica ranije prošla kroz proces brisanja i nije bila izbrisana, moež se brzo izbrisati po ovom kriteriju.'' ...nema uvijeta za to. '''Enciklopedijski''' je sadržaj jer FAKTIV i njegove inicijative poput Noćnog Marša imaju već višegodišnju tradiciju i u više gradova okupljaju redovito više tisuća ljudi. Što se tiče '''5 izvora''' 3 ugledne udruge i 2 ugledna portala, koja uopće nisu aktivistički su korišteni za reference. 
:''Simptomatična je konstrukcija kolege da su ''za njega točni''...i onda Telegram.hr naziva informativnim portalom a webove udruga Blogovima? Ovo je očito ekstremno preoblikovana stvarnost za potrebe kolegijalne podrške.
:'' – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:50 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Ovo nije subjektivni kriterij. Čak i da uzmemo da &quot;otvoreno reklamiranje&quot; kao razlog otpada (što ne otpada, ali hajmo entertainati tvoju ideju), ostaje to da ne zadovoljava [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Kriteriji koji se odnose na ovo su:
::''Organizacija ili udruga može biti enciklopedijski značajna:''
::* ''ako je utjecala na razvoj većeg pokreta
::* ''ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 35 godina)
::* ''ako je bila od odlučujuće važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe
::* ''ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj
::* ''ako je riječ o trajnom udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.
::''Ipak, organizacija ili udruga generalno &lt;u&gt;nije&lt;/u&gt; enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:''
::* ''ima malen broj članova (manje od 1,000)
::* ''usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* ''lokalnog je karaktera
::* ''lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se samostlno ne ističe ni po čemu.
::Molit ću da mi taksativno dokažeš kako članak zadovoljava barem 50% ovih pojedinačnih kriterija, odnosno kako ne zadovljava ova četiri negativna kriterija. Tada možemo govoriti o značaju. 
::Drugo, ostaje pitanje izvora. Kako članak zadovoljava kriterije iznesene u [[WP:Pouzdani izvori]]? Gdje su sekundarni izvori? Gdje su ikakvi izvori osim novinskih izvještaja o '''događaju''', pri čemu - kako ističe @[[Korisnik:Aca|Aca]] - tri od 5 izvora govore o jednom te istom. Kako to dokazuje značaj članka i u skladu je s pravilima o izvorima? Molit ću da se navedeno dokaže. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. aprila 2025. u 12:35 (CEST)
:Tri izvora su o [[:en:WP:SINGLEEVENT|WP:SINGLEEVENT]], a preostala dva su izvori niske [[WP:POUZDAN|pouzdanosti]]. U trenutnom obliku jest za brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:34 (CEST)

*Zadržati. [[Korisnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] ([[Razgovor s korisnikom:MarkoK1984|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 19:03 (CEST)
:::: Ne slažem se prije svega radi izvora:
:::::: gong.hr je glas jedne udruge koja se bori za demokraciju u Hrvatskoj;
:::::: tportal.hr je informativni portal, online medij;
:::::: super1 je telegramov lifestyle magazin, dakle važi kao izvor isto kao Cosmopolitan: nula;
:::::: crol.hr je informativni portal;
:::::: sigurnomjesto je službena stranica angažirana u prijavama i borbi protiv nasilja. 
:::: Najobjektivniji izvori ovdje su tportal i sigurnomjesto i to pod određenim uvjetima. Dodatno, Zblace citira [[Wikipedija:Brzo brisanje|WB:BB]] ali mu nedostaje pojam da danas kulturna udruga lako u zbilji djeluje kao kompanija, da je danas umjetničko djelo  u zbilji proizvod a da je danas umjetnički rad zapravo usluga. To se ne krije od kada je kapitalizam zavladao. To rečeno, (nematerijalna) dobra podliježu istim mehanizmima ostalih dobra na tržištu i imaju svoj specifičan marketing i svoj specifični komunikacijski kôd. Pisanje promotivnog članka na wikipediji (kult-EPP) uglavnom se odigrava na uvodeđenjem u mediju (tj. wikipedije, kolaborativne online enciklopedije), pod njezinim formalnim strukturama, tekstove koji pripadaju kulturnom oglašavanju. Ne znam zove li se tako, ali ja bih to nazvao &quot;''medium-shifting'' marketing&quot; ili jednostavno &quot;marketing&quot; jer zapravo snaga jednog oglasa nestaje kada se njezin jezik kristalizira u formalizmima oglasne table (njegovoj medija) a upravo naglo raste kada isti jezik može igrati na rubu dekontekstualizacije ili rekontekstualizacije. Iz toga razloga, članak je za brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 04:56 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Transmašholding]] ==
{{zaglavlje ankete|Nakon isteklog roka i bez poboljšanja, članak je obrisan radi jake sumnje da se radi o reklamiranju, čemu se dodaje nedostatak valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 9. aprila 2025. u 00:32 (CEST)|Izbrisano}}
Naizgled članak se bavi enciklopedijski značajnom temom, duljina prihvatljiva, izvori su tu. ''Ali ne znam, Džoni,'' ovo meni čudno miriše. Pola izvora su ne važeći (web stranice raznih tvrtki i holdinga, ili članci iz spam novinarstva) te je opći stil pisanja vitrinski. Tvrtka je ipak zanimljiva, osobito glede trenutnome stanju na ukrajinsko-ruskome području. Dakle, preporučujem za brisanje. Može li netko pogledati članak nešto dublje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 23:07 (CEST)

:Brisati. Upitan značaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2025. u 15:16 (CEST)
::Zadržati, &quot;the largest manufacturer of locomotives and rail equipment in Russia&quot;. Izvori su tu, samo ih treba popraviti i dodati vezu do arhive. Članak je više za sređivanje nego za brisanje, a naznaka značaja ima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:27 (CEST)
:::Nakon isteklog roka od sedam dana, nema poboljšana tako da se članak može brisati. Naravno, tvrtka Transmašholding je gigant, tako da nemamo dvojbe oko značajnosti. Ako netko bude želio napisati valjan i nepristran članak o njoj, slobodno može iznova.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 8. aprila 2025. u 23:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Kontejner (organizacija)]], [[Što, kako &amp; za koga]] i [[Sandra Vitaljić]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema raspravi i isteknutog roka, članci imaju oblik oglašavanja te ne drže se na izvorima. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 15:20 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Prva dva članka imaju iste boljke kao i svi članci iz &quot;biroa&quot; koji je povezan sa Zblaćetom. Radi se o (polu/samo)promotivnim tekstovima o grupama, udrugama i organizacijama koje nemaju enciklopedijski značaj ([[WP:Kriteriji značaja po temama]]), niti dovoljnu količinu valjanih izvora ([[WP:Pouzdani izvori]]). Posljednji članak ima formu valjanog enciklopedijskog članka, ali više djeluje kao promotivni tekst za autoricu nego enciklopedijski članak o istoj te također nije adekvatno pokriven izvorima. Sukladno tome, predlažem brisanje navedenih članaka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. aprila 2025. u 18:11 (CEST)
:::Kontejner: ovako bih napisao prezentacijsku press konferenciju za svoj novi kulturni projekt. Očito reklamiranje. Izvori su kontejner.org i druge stranice koje rade na kulturnoj promociji. Za brisanje.
:::Škzk: Isti stil pisanja, izvori su nešto pouzdaniji. Ipak, za brisanje ako ne bude poboljšanja.
:::Sandra Vitaljić: značajnost je ok, biografski dio je ok, dio o izložbi je u stilu kultur-EPP-a, izvori su primarni, vanjske veze po sebi su siva zona za reklamiranje pa ni ove nisu izuzetak. Još jedan članak koji je nažalost ali punopravno za brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 03:54 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Ivan Vanja Alač]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 01:10 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Značajnost dobra, imamo dva izvora (ipak krhka), uglavnom članak ima tipičan stil reklamiranja.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. aprila 2025. u 00:29 (CEST)

:Ovo uopće nema formu enciklopedijskog članka nego CV-ja, shodno čemu je brzo brisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. aprila 2025. u 00:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Darija Žmak Kunić]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. Bez valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:07 (CEST)|Izbrisano}}
U biti dobro napisan članak, čini mi se da je umjetnik značajan i imamo nekoliko prilično čvrstih izvora koji podupiru tekst. No, postoje drugi izvori (facebook!) koji sami čine članak vrlo sumnjivim. Ključna stvar je, međutim, da ako uklonimo sekciju &quot;Vidljive&quot;, ne ostaje puno. Dobivamo hermetičan profil, s osnovnim portretom, a zatim slijedi dugi popis izložbi i primljenih nagrada. I tako se vraćamo na logiku Kulturno-ekonomsko propagandnog programa.  – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 13. maja 2025. u 16:34 (CEST)

:Čini se da članak izuzev sekcije o jednoj izložbi ima jako malo štofa za samostalan tekst. Ovo brisati i eventualno dio teksta uklopiti u članak o samoj izložbi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. maja 2025. u 16:24 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2025. u 16:31 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Amila Kahrović-Posavljak]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:08 (CEST)|Izbrisano}}
Zanimljiva spisateljica, ali članak ima sve osobine EPP-a. Predlažem brisanje ili radikalno sređivanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. juna 2025. u 07:29 (CEST)

:Tema jest relevantna, ali članak je očita reklama i (samo)promocija dotične. Ukoliko se netko ne uhvati toga i sredi to u roku od sedam dana, ovo je za brisanje jer nema formu enciklopedijskog teksta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. juna 2025. u 13:50 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Leonora Surian]] == 
I ovo je vrlo zanmljiva ličnost, ali članak zapravo je u obliku promocije. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 17:02 (CEST)

:Slažem se da je članak propagandnog karaktera i neenciklopedijski. Predlažem skraćivanje na najosnovnije biografske podatke i neku kratku filmografiju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 17:22 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 20:22 (CEST)

== [[Jakov Kranjčević - Brada]] ==
Odličan članak užasno napisan, posebice po pitanju NPOV-a. Pokušao sam ga poboljšati ali sami temelji članka su loši. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:03 (CEST)

:Poštovani, kao autor članka pokušao sam da što kraće  i hronološki predstavim, verujem zanimljivu biografiju graditelja poznate bolnice kao i same bolnice, tj načina kako je organizovano uspešno spašavanje i lečenje više hiljada ljudi tokom rata, ne samo vojnika već najviše i civila. Ova bolnica je smatrana veoma značajnom i čak je postojala ideja da se stavi pod zaštitu UNESKA. Sama bolnica ima 2 članka na wikipediji ali nema nikakvih detalja o Jakovu Kranjčeviću i skoro ništa o izgradnji i radu zemunica za ranjenike. Takođe postoji nekoliko članaka na internetu ali nijedan nema biografiju i ove detalje. Trudio sam se da postavim reference iz arhiva i knjiga za sve navedene tvrdnje. Ukoliko smatrate da neki delovi nisu napisani iz NPOV (npr. intervju JK iz arhiva HDA, izjave svedoka), tj da stil nije dovoljno enciklopedijski, nije mi problem ni da se preprave, dodaju preciznije reference ili uklone tj da se članak skrati na najosnovnije detalje, tamo gde mislite da nešto nije primereno. Glavna ideja je bila da se pruže nedostajuće i ispravne informacije i ostanu zabeležene na ovom mestu.  Kako god bila odluka, svakako hvala vama na trudu da se članak uredi i na zapažanjima. Pozdrav. – [[Korisnik:Petrova gora|Petrova gora]] ([[Razgovor s korisnikom:Petrova gora|razgovor]]) 10. jula 2025. u 19:29 (CEST)

::@[[Korisnik:Petrova gora|Petrova gora]]: Poštovani, nemam zamjerke što se tiče sadržaja, to nije tema mog postupka. Glavna točka je: stil narativa mora bit objektivan, &quot;hladan&quot;. Da navedem samo nekoliko primjera: 1) pjesma &quot;Petrova mi gora mati&quot; je zanimljiva, ali u sklopu članka stvara subjektivnu naraciju; 2) u biografijama ne pišemo u prezentu nego koristimo prošla vremena (&quot;Jakov radi kao komesar bolnice do 1943.&quot; &gt; &quot;Kranjčević je radio kao komesar bolnice do 1943.&quot;); 3) citati se stavljaju tamo gdje dokumentiraju neku činjenicu, neki podatak, a ne da bi se dodao element osjećanja i/ili stilski emotivnog izražaja onome što je već rečeno; 4) rečenice poput &quot;Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, jabukama i rakijom&quot; stvaraju elemente ''pathosa'' koji nisu prikladni za objektivnu naraciju. To su samo neki elementi koje treba promijeniti, a ima ih još... Stoga, moja nada je ćete ga dotjerati da bude besprijekoran, jer mislim da su ovakvi članci bitni. 
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Egdar Allan Poe]] @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: produžio bih rok za ovaj članak do 10. augusta 2025., točno mjesec dana od sada. Nakon toga, ako ne bude poboljšanja, izbrisao bih ga; ako ih bude, zadržao. Možda bi moji kolege @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] i @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] mogli pomoći da se ovom tekstu dâ objektivan ton.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 20:13 (CEST)
:::Članak detaljno lektorirati u skladu s enciklopedijskim tonom, nepotrebne citate pretvoriti u enciklopedijsku prozu. Slike pozicionirati desno. Greške u referencama srediti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 20:33 (CEST)</text>
      <sha1>l8jqbesqwr88mtszh7a8a9623j6a34d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482766</id>
      <parentid>42482713</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T23:26:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jakov Kranjčević - Brada */ odgovor</comment>
      <origin>42482766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37575" sha1="5sty0j2cbzm9a8hir0of1cokq2c5i0q" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__[[Kategorija:Wikipedija|Brisanje]]
{{Arhive|auto=short}}
{{prečica|WP:ČZB}}
Na ovoj stranici korisnici mogu raspravljati o člancima predloženim za brisanje. Uglavnom treba predlagati članke o temama spornog [[Wikipedia:Značaj|značaja]], članke za koje se vjeruje da ne ispunjavaju smjernicu o [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivosti]] i članke koji su potencijalno nastali [[Wikipedia:Bez vlastitog istraživanja|vlastitim istraživanjem]]. Svako može predložiti članak za brisanje.

Pri predlaganju označite članak šablonom {{tl|Članak za brisanje}}. Osim toga, molimo vas da tvorca i značajne doprinosioce (prema unesenom materijalu) obavijestite o brisanju članka dodajući šablon {{tl|Obavještenje o brisanju članka}} na njihovu korisničku stranicu za razgovor. Značajne doprinosioce možete naći upotrebom [https://xtools.wmflabs.org/articleinfo?uselang=sh funkcije „Historija stranice” alatke XTools].

Ako primjetite sporan članak, unesite njegov naziv na donji spisak i obrazložite zahtjev. Svi korisnici imat će priliku da se izjasne o prijedlogu i iznesu svoje komentare. [[Wikipedia:Administratori|Administratori]] će potom postupiti u skladu s postignutim konsenzusom. Rasprava o brisanju članka okvirno traje '''jednu sedmicu'''. U nedostatku komentara administrator ima diskrecijsko pravo da odobri ili odbije zahtjev.

Imajte na umu da administratori po brzom postupku brišu članke koji [[Wikipedia:Kriteriji za brzo brisanje|''sasvim očigledno'' ne pripadaju Wikipediji]]. Takve članke označavajte šablonom {{tl|Brzo brisanje}}.

== [[Kultura u Zagrebu]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazan enciklopedijski značaj članka u ovome formatu. Članak može biti postavljen nanovo po uzoru na slične članke na drugim Wikipedijama. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:28 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Ako uzmemo u obzir sami naslov, članak je dobra ideja i imamo potrebu za ovakve. No, ovdje smo na off-topicu, i rekao bih da se ide više prema turističkoj promociji kulturnih ustanova u Zagrebu. Jedini valjani izvori su sa web stranice grada Zagreba. Dakle, podobno za Wikivoyage. Predlažem brzo brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:31 (CET)

:Članak na HR Wikipediji postoji skoro 20 godina i kao takav je prenesen na SH već davno a sad drugi put kao update...ne mogu razumjeti kakvi su ovo ''argumenti'' da je ''off-topic'' (baš ništa nije off-topic) i da je za ''Wikivoyage'' (uopće nema takvu strukturu)? 
:Ne znam zašto bi bio za '''brzo brisanje''' nakon svih ovih godina? Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 28. marta 2025. u 23:56 (CET)
:::Poštovani, postojanje jednog članka na drugoj Wikipediji nije nikakav kriterij. Argument o Wikivoyageu: da, tu turistički pretstavljamo jedno mjesto i tu je normalno. Na Wikipediji opisujemo objektivno i enciklopedično isto mjesto. Pozabavite se o razlici između ta dva wiki-prostora. Na wikipediji ovakav članak je dobar samo ako obilno i detaljno opisuje kulturu grada Zagreba, a tekst ovakve duljine može se dodati u glavni članak [[Zagreb]] i to je to. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
:::::da navedem jedan primjer: 
{{cquote|'''Antikvarijati (knjige)'''&lt;br/&gt;
Prije 1990. u Zagrebu su postojala 3 antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Danas ih ima bitno više. Abecednim redom:&lt;br/&gt;
:::Bono – Kaptol 29.&lt;br/&gt;
:::[[Brala]] – kraj [[Botanički vrt|Botaničkog vrta]], adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990., relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.&lt;br/&gt;
:::Jesenski i Turk – također otvoren poslije 1990., posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).&lt;br/&gt;
:::Moderna vremena – Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova&lt;br/&gt;
:::Okić – Petrinjska 83, otvoren 2004. (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora&lt;br/&gt;
:::Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu}}
:::::wtf, man, jesi li bio pri sebi kada si ovo pisao? Ja obožavam antikvarijate i hvala ti, eto, zapisao sam si nekoliko adresa za budući posjet u ZG, ali ovo je EPP. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:45 (CET)
::::::Popravila sam odlomak. U doba kad svi čitamo e-pirateriju zbilja nema straha od reklamâ za antikvarijate koji će i tako svi ubrzo postati paleontologija. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:06 (CET)
:::::::Apropo strukture i izgleda članka - [[w:en:Culture of Paris]]. Molio bih da se pogleda ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of New York City]] ovaj članak. Ili [[w:en:Culture of London]] ovaj članak. Svi su članci koji govore o kulturi određenih gradva (velikih ili čak i glavnih), a nijedan nije samo promotovni popis lokacija. To su članci o kulturi u gradu, potkrijepljeni izvorima, koji su tekstovi o tome kako je bilo i što je bilo. I okej, možda Zagreb nema bogatu i raznoliku povijest kao NYC, ali mislim da glavni grad jedne zemlje koji postoji još od srednjeg vijeka ipak ima '''dovoljno''' materijala da ne bude samo popis institucija. Sukladno tome, članak mora imati strukturu članka. U ovom slučaju, naslov članka ne odgovara njegovom sadržaju. Ovo nije članak o kulturi u Zagrebu, nego arbitrarni popis određenih institucija, privatnih firmi i udruga na području grada Zagreba koji nema jasnih kriterija za inkluzivnost, nema jasnih kriterija prema kojima se određuje značaj određenih unosa u odnosu na neke druge i kao takav nije niti dobar za listu. Wikipedija nije mjesto za to. Postoje [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak zadovoljava kriterije izložene u ovim pravilima, nema nikakvih problema. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:44 (CET)
::::::I doista: &quot;relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama&quot;? &quot;solidan izbor stripova&quot;? &quot;zatvorili su prostor u Marićevom prolazu&quot;? &quot;3 minute od Glavnog kolodvora&quot;? &quot;starosjedilac u ovom poslu&quot;? Pa kaj je ovo?! Pa ovo ne bi ni u turističkoj brošuri napisao. Jel' LZMK ima ovo u enciklopdijama svojim? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:00 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] (ali i svi koji odobravaju...) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Kultura_u_Zagrebu&amp;diff=42450461&amp;oldid=5630359 čini se da nikome ništa u članku nije smetalo 11. godina, između prve verzije članka i sadašnje...ali kad sam prenjeo mali update sa HR], onda je postala tema za urgentno brisanje (o čemu volite detaljno i dugo raspravljati da opravdate svoj čin brisanja, ali ne na straničinoj raspravi o pojedinim aspektima sadržaja). 
:::::::Čak i samo prosječno razboritom bi bilo jasno što i kako stvari idu ili ne... Sretno! ;-) – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 30. marta 2025. u 10:07 (CEST)
:::::::::Da, jedanest godina nitko (pa ni ja) nije primjetio da imamo ovaj sadržaj koji nije enciklopedičan i kojeg treba prepraviti. Moja greška, kasno sam stigao. Imamo također još puno skrivenih vandalizama koje nitko nije do sada pronašao, prošlo kroz mrežu. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2025. u 22:20 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Centri za kulturu Grada Zagreba]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, članak je očito reklamnog, a ne enciklopedijskog značaja te upitne razine značaja generalno. Ono što jest bio enciklopedijski sadržaj navedenog članka može se inkorporirati u članak [[Zagreb]] (odjeljak o kulturi) ili [[Kultura u Zagrebu]] (ukoliko članak bude napisan), ali bez reklamiranja pojedinih udruga. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Edgar Allan Poe|doprinosi]]) 4. aprila 2025. u 12:29 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Srodno prethodnjem slučaju, ali ovdje imamo nešto vrlo specifično i lokalno. Dakle, predlažen rok od sedam dana koji će omogućiti suradnika da: 1) doprinese s mnoštvom pouzdanim izvorima; 2) dopuni s detaljnim opisom &lt;u&gt;svih&lt;/u&gt; centrova za kulturu u gradu Zagreba i s njihovom interakcijom s društvenim tkivom grada Zagreba kroz povijest. Glavni razlog moga postupka je to što ovako specifičan članak mislim da doprinosi kulturi i enciklopedičnosti samo ukoliko cjelovit, inače služi kao trojanski konj za promidžbu nekih centrova. S mog stajališta, jako podržavam prvi oblik a za drugi, predlažem brzo brisanje od 3. aprila 2025. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 27. marta 2025. u 20:41 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ne razumijem zašto bi kratki članak o instutucijama u kulturi bio sporan, te kako to točno u ovom obliku postaje promocija? Tom logikom je svaki članak svake institucije koja radi sa publikom promocija. 
:''Mnoštvo'' pouzdanih izvora je arbitrarni kriteriji. Za svaku tvrdnju je dovoljan jedan pouzdani izvor. Za svaku tvrdnju bez izvora ili sumnjivu pouzdanost potrebno je staviti odgovarajuću oznaku. Brzo brisanje se koristi kada je riječ o ugrozi vjerodostojnosti sadržaja i sigurnosti projekta, što ovo očito nije. 
:Neko od administratora (pretpostavljam Edgar opet) je obrisao članka prije nego se desila rasprava. Ovdje mi se čini da je opet riječ samo u supresiji a ne radu za podizanje kvalitete ili opsega sadržaja. Žalosno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 00:09 (CET)

::: 1) članak nije promocija po sebi, nego meni izgleda da služi kao instrumentalan prostor (trojanski konj) i zato sam ga predložio za brisanje; 2) mnoštvo pouzdanih izvora nije arbitrarni kriterij, a to niti jučer, niti danas, niti sutra. 
::: Ipak mislim da isti sadržaj ima svoje mjesto u glavnom članku [[Zagreb]], a kada bude dovoljno razvijen, mogao bi ući u članak [[Kultura u Zagrebu]] - a to naravno kada gore navedeni tekst o kulturi u Zagrebu bude prevelik za sekciju u članku Zagreb. Tako od mene. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 01:33 (CET)
::::Članak ne reklamira sokovnike i usisače, već informira o kulturnim institucijama važnima za nas male ljude, i naročito mlade. I nisu “centrovi”, već “centri”. Mislim da nepotrebno mrcvarimo ZBlacea. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 29. marta 2025. u 08:03 (CET)
::::Članak [[Zagreb|Zagrebu]] već ima 22 ekrana u prosječnoj rezoluciji i veličinom je poprilično je iznad 99% članaka, tako da mislim da nema smisla rastezati ga dulje i stavljati ovu vrstu i razinu sadržaja zajedno.
::::Članak [[Kultura u Zagrebu]] koji funkcionira kao pregledna lista već ima dio o tome, ali dodavanjem narativnog djela bi izgubio stisku knozistentnost sa ostatkom članka.
::::Obrisani oblik članka [[:bs:Centri za kulturu Grada Zagreba|Centri za kulturu Grada Zagreba]] uistinu treba dopunu i opremu, te sam zbog toga i počeo raditi na njemu na BS. Brisanjem se niti jedan članak nema priliku popraviti, a bar na SH je mogao biti pomjeren u Draft:ove... – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 09:01 (CET)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Tvoj &quot;počeo sam raditi na članku&quot; smo čuli toliko puta, a na kraju nikada nismo dobili gotove proizvode. ''It's not our first rodeo'', Zblace; znaš to i ti, znamo to i mi. Ja sam obrisao članak jer sadržaj otkriva promotivni karakter koji nije u duhu projekta. Centri za kulturu Grada Zagreba mogu, kao tema, biti uklopljeni ili u članak o [[Zagreb]]u ili u članak [[Kultura u Zagrebu]] ako on bude u formi članka. Ovako je nasumično pozicioniran spisak udruga čiji su izvori '''stranice o samim udrugama'''(!!!) i ništa više. Znači, molit ću da se prije tvrdnji o izvorima pogledaju [[WP:Provjerljivost]] i [[WP:Pouzdani izvori]]. Iako članak krši cijelu seriju odredaba o izvorima, citirat ću samo ovo: &quot;Članci na Wikipediji primarno trbaju biti temeljeni na '''&lt;u&gt;pouzdanim sekundarnim izvorima&lt;/u&gt;''', odnosno dokumentima ili zapisima koji se odnose ili analiziraju podatke koji su izvorno prezentirani na drugom mjestu.&quot; Članak doslovno ima '''0'''(!!!) sekundarnih izvora, a sve su (promotivni?) linkovi na stranice udruga i ništa više. Da se barem pola vremena koliko se utroši na ove rasprave utroši na pronalaženje izvora i oblikovanje članaka samih po sebi, kao što je Vipz onda jednom učinio s jednim člankom (ne mogu se točno sjetiti kojim), ovih rasprava ne bi nikada ni bilo. Dakle, kao i u gornjem slučaju, ukoliko je moguće dokazati da ovaj članak ne krši kriterije značaja, kao i one o provjerljivosti i izvorima, on se vrlo lako vrati. Molio bih da se rasprava od sada svodi na raspravu o sadržaju, odnosno na dokazivanje da članak udovoljava na navedenim kriterijima, a ne na tautologije i na ''ad hominem'' argumente. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 13:56 (CET)
::::::Da se ispoštuje procedura i sukladno onome što je napisao @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] u uvodu, članak je vraćen do zaključenja rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 14:10 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] znači napravili ste brisanje mimo reda i sad je članak vraćen kao ispravak, ali priznanje za grešku o neprimjerenosti te akcije i dalje ne postoji...koji admin ''fail''. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:12 (CET)
::::::Kojih crnih ''udruga'' Edgare? Centri za kulturu Grada Zagreba su institucije a ne udruge. Super mi je kako nema osnovnog razumijevanja za temu a uzima se za pravo procjenjivati što je promocija i što je adekvatno. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:16 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Fejlu moj dragi, slušaj... kako kaže ona narodna, &quot;nisam ja toliko bogat da kupujem jeftino.&quot; :D Kriteriji koje članci moraju udovoljiti su [[WP:Provjerljivost]], [[WP:Pouzdani izvori]], [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Meni se isprazne tautologije ne slušaju, pa ako možeš fino navesti dokaze temeljem kojih su navedeni članci u skladu s navedenim kriterijima - možemo raspravljati. Na ove prvoloptaške i malograđanske doskočice neću odgovarati, Sadko mi je odavno istrošio energiju za to. Ponavljam, ukoliko želiš raspravljati o kriterijima i sadržaju, okej, ako ne, rok će proći. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. marta 2025. u 19:24 (CET)
::::::::::Dobro, « Pogon je dom nezavisne kulture na sjevernoj obali Save koji svoje prostore i tehniku besplatno daje na korištenje udrugama, umjetničkim organizacijama i ... » (barem tako piše na internetu). 
::::::::::&quot;admin fail&quot;? Was für ein lächerliches Verhalten... I ja bih ovaj članak obrisao, ovaj tekst može ići u članak [[Zagreb]], pod odjeljkom [[Zagreb#Kultura|kultura]] i zamolio bih te da obradiš tu sekciju, kako bismo mogli napraviti od Zagreba jedan [[Wikipedija:Istaknuti članci|istaknuti članak]], što bi bilo vrlo lijepo. Članak Zagreb za sada je dugačak, ali imamo malo izvora, literatura je slaba i ne veže se s člankom, sekcija historija je siromašna za ovakav grad i ostale sekcije su nerazvijene. Eto ti posla. Pri tome, nemoj miješat Wikivoyage s Wikipedijom, članak o Zagrebu mora ličiti na nešto ovako [https://www.enciklopedija.hr/clanak/zagreb Zagreb], odnosno mora imat taj stil pisanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. marta 2025. u 19:45 (CET)
:::::::::::''@[[Korisnik:Inokosni organ|piše na internetu]]?'' pa pročitaj još pažljivije... 
:::::::::::Oni daju usluge udrugama i umjetničkim organizacijama, ali nisu to i sami. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:00 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[FAKTIV]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema prijedlogu, nije dokazano da članak ne predstavlja reklamni tekst niti da udovoljava kriterijima koji se tiču izvora i značaja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. aprila 2025. u 02:26 (CEST)|Izbrisano}}
Kao i raniji članci, članak govori o lijepoj temi, ali je u suštini reklama same udruge i njezina djelovanja. Članak nema sekundarnih izvora, a jedini izvori su novinski članci o kolektivnom događaju i to - od pet izvora, njih su tri novinski izvještaji o istom događaju, samo s drugih portala. Predlažem da se članak briše jer nije dokazan enciklopedijski značaj, jer je članak reklamnog sadržaja i jer ne zadovoljava kriterije [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanosti izvora]]. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2025. u 13:48 (CEST)
::: {{za}} brisanje. Razloge je naveo kolega Poe i za mene su točni. Izvori su svi iz blogova i informativnih portala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 18:02 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] za '''tezu o reklamiranju''' pročitaj pažljivo na [[WP:BB]] gdje kaže: ''Otvoreno reklamiranje. Stranice koje eksluzivno promoviraju kompaniju, proizvod, grupu, uslugu i osobu i koje moraju biti temeljito promijenjene kako bi imale enciklopedijski sadržaj. Važno je napomenuta kako to što je kompanija, proizvod, grupa, usluga i osoba sadržaj članaka samo po sebi ne kvalificira članak za ovaj kriterij; članak koji se smatra otvorenim reklamiranjem bi uz to morao imati neprimjeren sadržaj. Ako je stranica ranije prošla kroz proces brisanja i nije bila izbrisana, moež se brzo izbrisati po ovom kriteriju.'' ...nema uvijeta za to. '''Enciklopedijski''' je sadržaj jer FAKTIV i njegove inicijative poput Noćnog Marša imaju već višegodišnju tradiciju i u više gradova okupljaju redovito više tisuća ljudi. Što se tiče '''5 izvora''' 3 ugledne udruge i 2 ugledna portala, koja uopće nisu aktivistički su korišteni za reference. 
:''Simptomatična je konstrukcija kolege da su ''za njega točni''...i onda Telegram.hr naziva informativnim portalom a webove udruga Blogovima? Ovo je očito ekstremno preoblikovana stvarnost za potrebe kolegijalne podrške.
:'' – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 08:50 (CEST)
::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Ovo nije subjektivni kriterij. Čak i da uzmemo da &quot;otvoreno reklamiranje&quot; kao razlog otpada (što ne otpada, ali hajmo entertainati tvoju ideju), ostaje to da ne zadovoljava [[WP:Značaj]] i [[WP:Kriteriji značaja po temama]]. Kriteriji koji se odnose na ovo su:
::''Organizacija ili udruga može biti enciklopedijski značajna:''
::* ''ako je utjecala na razvoj većeg pokreta
::* ''ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 35 godina)
::* ''ako je bila od odlučujuće važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe
::* ''ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj
::* ''ako je riječ o trajnom udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice zadovoljavaju prethodno navedene kriterije.
::''Ipak, organizacija ili udruga generalno &lt;u&gt;nije&lt;/u&gt; enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:''
::* ''ima malen broj članova (manje od 1,000)
::* ''usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* ''lokalnog je karaktera
::* ''lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se samostlno ne ističe ni po čemu.
::Molit ću da mi taksativno dokažeš kako članak zadovoljava barem 50% ovih pojedinačnih kriterija, odnosno kako ne zadovljava ova četiri negativna kriterija. Tada možemo govoriti o značaju. 
::Drugo, ostaje pitanje izvora. Kako članak zadovoljava kriterije iznesene u [[WP:Pouzdani izvori]]? Gdje su sekundarni izvori? Gdje su ikakvi izvori osim novinskih izvještaja o '''događaju''', pri čemu - kako ističe @[[Korisnik:Aca|Aca]] - tri od 5 izvora govore o jednom te istom. Kako to dokazuje značaj članka i u skladu je s pravilima o izvorima? Molit ću da se navedeno dokaže. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. aprila 2025. u 12:35 (CEST)
:Tri izvora su o [[:en:WP:SINGLEEVENT|WP:SINGLEEVENT]], a preostala dva su izvori niske [[WP:POUZDAN|pouzdanosti]]. U trenutnom obliku jest za brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:34 (CEST)

*Zadržati. [[Korisnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] ([[Razgovor s korisnikom:MarkoK1984|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 19:03 (CEST)
:::: Ne slažem se prije svega radi izvora:
:::::: gong.hr je glas jedne udruge koja se bori za demokraciju u Hrvatskoj;
:::::: tportal.hr je informativni portal, online medij;
:::::: super1 je telegramov lifestyle magazin, dakle važi kao izvor isto kao Cosmopolitan: nula;
:::::: crol.hr je informativni portal;
:::::: sigurnomjesto je službena stranica angažirana u prijavama i borbi protiv nasilja. 
:::: Najobjektivniji izvori ovdje su tportal i sigurnomjesto i to pod određenim uvjetima. Dodatno, Zblace citira [[Wikipedija:Brzo brisanje|WB:BB]] ali mu nedostaje pojam da danas kulturna udruga lako u zbilji djeluje kao kompanija, da je danas umjetničko djelo  u zbilji proizvod a da je danas umjetnički rad zapravo usluga. To se ne krije od kada je kapitalizam zavladao. To rečeno, (nematerijalna) dobra podliježu istim mehanizmima ostalih dobra na tržištu i imaju svoj specifičan marketing i svoj specifični komunikacijski kôd. Pisanje promotivnog članka na wikipediji (kult-EPP) uglavnom se odigrava na uvodeđenjem u mediju (tj. wikipedije, kolaborativne online enciklopedije), pod njezinim formalnim strukturama, tekstove koji pripadaju kulturnom oglašavanju. Ne znam zove li se tako, ali ja bih to nazvao &quot;''medium-shifting'' marketing&quot; ili jednostavno &quot;marketing&quot; jer zapravo snaga jednog oglasa nestaje kada se njezin jezik kristalizira u formalizmima oglasne table (njegovoj medija) a upravo naglo raste kada isti jezik može igrati na rubu dekontekstualizacije ili rekontekstualizacije. Iz toga razloga, članak je za brisanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 04:56 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Transmašholding]] ==
{{zaglavlje ankete|Nakon isteklog roka i bez poboljšanja, članak je obrisan radi jake sumnje da se radi o reklamiranju, čemu se dodaje nedostatak valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 9. aprila 2025. u 00:32 (CEST)|Izbrisano}}
Naizgled članak se bavi enciklopedijski značajnom temom, duljina prihvatljiva, izvori su tu. ''Ali ne znam, Džoni,'' ovo meni čudno miriše. Pola izvora su ne važeći (web stranice raznih tvrtki i holdinga, ili članci iz spam novinarstva) te je opći stil pisanja vitrinski. Tvrtka je ipak zanimljiva, osobito glede trenutnome stanju na ukrajinsko-ruskome području. Dakle, preporučujem za brisanje. Može li netko pogledati članak nešto dublje? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 31. marta 2025. u 23:07 (CEST)

:Brisati. Upitan značaj. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. aprila 2025. u 15:16 (CEST)
::Zadržati, &quot;the largest manufacturer of locomotives and rail equipment in Russia&quot;. Izvori su tu, samo ih treba popraviti i dodati vezu do arhive. Članak je više za sređivanje nego za brisanje, a naznaka značaja ima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. aprila 2025. u 10:27 (CEST)
:::Nakon isteklog roka od sedam dana, nema poboljšana tako da se članak može brisati. Naravno, tvrtka Transmašholding je gigant, tako da nemamo dvojbe oko značajnosti. Ako netko bude želio napisati valjan i nepristran članak o njoj, slobodno može iznova.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 8. aprila 2025. u 23:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Kontejner (organizacija)]], [[Što, kako &amp; za koga]] i [[Sandra Vitaljić]] ==
{{zaglavlje ankete|Prema raspravi i isteknutog roka, članci imaju oblik oglašavanja te ne drže se na izvorima. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 15:20 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Prva dva članka imaju iste boljke kao i svi članci iz &quot;biroa&quot; koji je povezan sa Zblaćetom. Radi se o (polu/samo)promotivnim tekstovima o grupama, udrugama i organizacijama koje nemaju enciklopedijski značaj ([[WP:Kriteriji značaja po temama]]), niti dovoljnu količinu valjanih izvora ([[WP:Pouzdani izvori]]). Posljednji članak ima formu valjanog enciklopedijskog članka, ali više djeluje kao promotivni tekst za autoricu nego enciklopedijski članak o istoj te također nije adekvatno pokriven izvorima. Sukladno tome, predlažem brisanje navedenih članaka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. aprila 2025. u 18:11 (CEST)
:::Kontejner: ovako bih napisao prezentacijsku press konferenciju za svoj novi kulturni projekt. Očito reklamiranje. Izvori su kontejner.org i druge stranice koje rade na kulturnoj promociji. Za brisanje.
:::Škzk: Isti stil pisanja, izvori su nešto pouzdaniji. Ipak, za brisanje ako ne bude poboljšanja.
:::Sandra Vitaljić: značajnost je ok, biografski dio je ok, dio o izložbi je u stilu kultur-EPP-a, izvori su primarni, vanjske veze po sebi su siva zona za reklamiranje pa ni ove nisu izuzetak. Još jedan članak koji je nažalost ali punopravno za brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. aprila 2025. u 03:54 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Ivan Vanja Alač]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. &lt;small&gt;— ''Prethodni [[Wikipedia:potpis|nepotpisani]] komentar napisao je korisnik '' [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[User talk:Inokosni organ|razgovor]] • [[Posebno:Contributions/Inokosni organ|doprinosi]]) 12. aprila 2025. u 01:10 (CEST)&lt;/small&gt;|Izbrisano}}
Značajnost dobra, imamo dva izvora (ipak krhka), uglavnom članak ima tipičan stil reklamiranja.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 12. aprila 2025. u 00:29 (CEST)

:Ovo uopće nema formu enciklopedijskog članka nego CV-ja, shodno čemu je brzo brisan. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 12. aprila 2025. u 00:35 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Darija Žmak Kunić]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje. Bez valjanih izvora.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:07 (CEST)|Izbrisano}}
U biti dobro napisan članak, čini mi se da je umjetnik značajan i imamo nekoliko prilično čvrstih izvora koji podupiru tekst. No, postoje drugi izvori (facebook!) koji sami čine članak vrlo sumnjivim. Ključna stvar je, međutim, da ako uklonimo sekciju &quot;Vidljive&quot;, ne ostaje puno. Dobivamo hermetičan profil, s osnovnim portretom, a zatim slijedi dugi popis izložbi i primljenih nagrada. I tako se vraćamo na logiku Kulturno-ekonomsko propagandnog programa.  – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 13. maja 2025. u 16:34 (CEST)

:Čini se da članak izuzev sekcije o jednoj izložbi ima jako malo štofa za samostalan tekst. Ovo brisati i eventualno dio teksta uklopiti u članak o samoj izložbi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. maja 2025. u 16:24 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2025. u 16:31 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Amila Kahrović-Posavljak]] ==
{{zaglavlje ankete|Oglašavanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:08 (CEST)|Izbrisano}}
Zanimljiva spisateljica, ali članak ima sve osobine EPP-a. Predlažem brisanje ili radikalno sređivanje. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. juna 2025. u 07:29 (CEST)

:Tema jest relevantna, ali članak je očita reklama i (samo)promocija dotične. Ukoliko se netko ne uhvati toga i sredi to u roku od sedam dana, ovo je za brisanje jer nema formu enciklopedijskog teksta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. juna 2025. u 13:50 (CEST)
{{podnožje ankete}}

== [[Leonora Surian]] == 
I ovo je vrlo zanmljiva ličnost, ali članak zapravo je u obliku promocije. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 17:02 (CEST)

:Slažem se da je članak propagandnog karaktera i neenciklopedijski. Predlažem skraćivanje na najosnovnije biografske podatke i neku kratku filmografiju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 17:22 (CEST)
::Saglasan s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 20:22 (CEST)

== [[Jakov Kranjčević - Brada]] ==
Odličan članak užasno napisan, posebice po pitanju NPOV-a. Pokušao sam ga poboljšati ali sami temelji članka su loši. Predlažem brisanje.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 18:03 (CEST)

:Poštovani, kao autor članka pokušao sam da što kraće  i hronološki predstavim, verujem zanimljivu biografiju graditelja poznate bolnice kao i same bolnice, tj načina kako je organizovano uspešno spašavanje i lečenje više hiljada ljudi tokom rata, ne samo vojnika već najviše i civila. Ova bolnica je smatrana veoma značajnom i čak je postojala ideja da se stavi pod zaštitu UNESKA. Sama bolnica ima 2 članka na wikipediji ali nema nikakvih detalja o Jakovu Kranjčeviću i skoro ništa o izgradnji i radu zemunica za ranjenike. Takođe postoji nekoliko članaka na internetu ali nijedan nema biografiju i ove detalje. Trudio sam se da postavim reference iz arhiva i knjiga za sve navedene tvrdnje. Ukoliko smatrate da neki delovi nisu napisani iz NPOV (npr. intervju JK iz arhiva HDA, izjave svedoka), tj da stil nije dovoljno enciklopedijski, nije mi problem ni da se preprave, dodaju preciznije reference ili uklone tj da se članak skrati na najosnovnije detalje, tamo gde mislite da nešto nije primereno. Glavna ideja je bila da se pruže nedostajuće i ispravne informacije i ostanu zabeležene na ovom mestu.  Kako god bila odluka, svakako hvala vama na trudu da se članak uredi i na zapažanjima. Pozdrav. – [[Korisnik:Petrova gora|Petrova gora]] ([[Razgovor s korisnikom:Petrova gora|razgovor]]) 10. jula 2025. u 19:29 (CEST)

::@[[Korisnik:Petrova gora|Petrova gora]]: Poštovani, nemam zamjerke što se tiče sadržaja, to nije tema mog postupka. Glavna točka je: stil narativa mora bit objektivan, &quot;hladan&quot;. Da navedem samo nekoliko primjera: 1) pjesma &quot;Petrova mi gora mati&quot; je zanimljiva, ali u sklopu članka stvara subjektivnu naraciju; 2) u biografijama ne pišemo u prezentu nego koristimo prošla vremena (&quot;Jakov radi kao komesar bolnice do 1943.&quot; &gt; &quot;Kranjčević je radio kao komesar bolnice do 1943.&quot;); 3) citati se stavljaju tamo gdje dokumentiraju neku činjenicu, neki podatak, a ne da bi se dodao element osjećanja i/ili stilski emotivnog izražaja onome što je već rečeno; 4) rečenice poput &quot;Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, jabukama i rakijom&quot; stvaraju elemente ''pathosa'' koji nisu prikladni za objektivnu naraciju. To su samo neki elementi koje treba promijeniti, a ima ih još... Stoga, moja nada je ćete ga dotjerati da bude besprijekoran, jer mislim da su ovakvi članci bitni. 
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Egdar Allan Poe]] @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: produžio bih rok za ovaj članak do 10. augusta 2025., točno mjesec dana od sada. Nakon toga, ako ne bude poboljšanja, izbrisao bih ga; ako ih bude, zadržao. Možda bi moji kolege @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] i @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] mogli pomoći da se ovom tekstu dâ objektivan ton.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 20:13 (CEST)
:::Članak detaljno lektorirati u skladu s enciklopedijskim tonom, nepotrebne citate pretvoriti u enciklopedijsku prozu. Slike pozicionirati desno. Greške u referencama srediti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 20:33 (CEST)
::::Kao što sam rekao, ovo nije za brisanje. Članak je napisan loše, ali sadržaja ima i treba mu temeljita prerada, ali ne i brisanje. Siguran sam da imamo puno lošijih članaka koji vjerojatno nisu ni detektirani, a ovaj mi se ne čini kao nešto što bismo trebali tek tako odbaciti. Može se pomalo raditi na njemu i dotjerati to do neke pristojne razine, za početak. Puno je truda uloženo u ovo da bismo to samo uklonili. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 11. jula 2025. u 01:26 (CEST)</text>
      <sha1>5sty0j2cbzm9a8hir0of1cokq2c5i0q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kraljevina Jugoslavija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26618</id>
    <revision>
      <id>42482779</id>
      <parentid>42464727</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T01:31:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda|Bivše države Međuratnog perioda]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40887" sha1="dolh1r9w6xag72abfgrd4158h4z74ma" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime				= {{small|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca&lt;br/&gt;Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца&lt;br/&gt;Kraljevina Srbov, Hrvatov in Slovencev&lt;br/&gt;(1918.–1929.) &lt;hr/&gt; Kraljevina Jugoslavija&lt;br /&gt;Краљевина Југославија&lt;br/&gt;(1929.–1941.)}}
|genitiv			= Kraljevine Jugoslavije
|kontinent			= Europa
|regija				= Jugoistočna Europa

|era				= [[Međuratni period]]&lt;br/&gt;[[Drugi svjetski rat]]
|godina_start		= 1918.
|godina_kraj		= 1941.
|datum_start		= [[1. decembar]] [[1918.]]
|datum_kraj			= [[29. novembar]] [[1945.]]
|događaj_start		= [[Nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|Proglašenje]]
|događaj_kraj		= Ukidanje monarhije i proglašenje [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
|događaj_prije		= 
|datum_prije		= 
|događaj1			= [[Vidovdanski ustav]]
|datum_događaj1		= [[28. jun]] [[1921.]]
|događaj2			= [[Šestojanuarska diktatura]]
|datum_događaj2		= [[6. januar]] [[1929.]]
|događaj3			= [[Ustav Jugoslavije 1931]].
|datum_događaj3		= [[3. septembar]] [[1931.]]
|događaj4			= [[Marsejski atentat]]
|datum_događaj4		= [[9. oktobar]] [[1934.]]
|događaj5			= [[Sporazum Cvetković-Maček]]
|datum_događaj5		= [[26. august]] [[1939.]]
|događaj6			= Pristup [[Trojni pakt|trojnom paktu]]
|datum_događaj6		= [[25. mart]] [[1941.]]
|događaj7			= [[Vojni puč 27. marta 1941.|Vojni puč]]
|datum_događaj7		= [[27. mart]] [[1941.]]
|događaj8			= [[Aprilski rat]]
|datum_događaj8		= [[6. april]] [[1941.]]
|događaj9			= [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]
|datum_događaj9		= [[1941.]]–[[1945.]]
|događaj10			= [[Sporazumi Tito-Šubašić]]
|datum_događaj10	= [[17. jun]] i [[2. novembar]] [[1944.]]
|događaj_poslije	= 
|datum_poslije		=

|p1					= Kraljevina Srbija
|flag_p1			= State Flag of Serbia (1882-1918).svg
|p2					= Država Slovenaca, Hrvata i Srba
|flag_p2			= Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg
|p3					= Zemlje Krune Svetog Stjepana
|flag_p3			= Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946).svg
|p4					= Slobodna Država Rijeka
|flag_p4			= Flag of the Free State of Fiume.svg
|s1					= Područje Vojnog zapovednika Srbije
|flag_s1			= Flag of the Government of National Salvation (occupied Yugoslavia).svg
|s2					= Kraljevina Crna Gora (1941–1944)
|flag_s2			= Flag of Montenegro (1905–1918, 1941–1944).svg
|s3					= Nezavisna Država Hrvatska
|flag_s3			= Flag of Independent State of Croatia.svg
|s4					= Kraljevina Italija
|flag_s4			= Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg
|s5					= Kraljevina Bugarska
|flag_s5			= Flag of Bulgaria.svg
|s6					= [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Kraljevina Ugarska]]
|flag_s6			= Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946).svg
|s7					= Kraljevina Albanija (1939-1944)
|flag_s7			= Flag of Albania (1939).svg
|s8					= [[Treći Reich|Nacistička Njemačka]]
|flag_s8			= Flag of the German Reich (1935–1945).svg
|s9					= Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu
|flag_s9			= Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg

|zastava			= Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg
|zastava_i			= Zastava Kraljevine Jugoslavije
|zastava_tip		= Zastava
|grb				= Coat of arms of the Kingdom of Yugoslavia.svg
|grb_i				= Grb Kraljevine Jugoslavije
|grb_tip			= Grb
|geslo				= ''Jedan narod, jedan kralj, jedna država.''
|himna				= [[Himna Kraljevine Jugoslavije]]
|mapa				= Kingdom_of_Yugoslavia_1930.svg
|glavni_grad		= [[Beograd]]
|glavni_grad_egzil	=
|jezik				= &quot;[[srpskohrvatski jezik|srpsko-hrvatsko-slovenački]]&quot;{{ref|a|}}
|vjera				=

|vlada_tip			= [[Kraljevina]]
|titula_vođa		= [[Spisak šefova države Jugoslavije|Kralj]]
|vođa1				= [[Petar I Karađorđević]]
|godina_vođa1		= 1918. - 1921.
|vođa2				= [[Aleksandar I Karađorđević]]
|godina_vođa2		= 1921. - 1934.
|vođa3				= [[Petar II Karađorđević]]{{ref|b|}}
|godina_vođa3		= 1934. - 1941.

|titula_predstavnik	= [[Regent]]
|predstavnik1		= [[Aleksandar I Karađorđević]]&lt;br&gt;{{small|(prestolonaslednik)}}
|godina_predstavnik1= 1918. - 1921.
|predstavnik2		= [[Pavle Karađorđević]]&lt;br&gt;[[Radenko Stanković]]&lt;br&gt;[[Ivo Perović]]&lt;br&gt;{{small|(trojno namesništvo)}}
|godina_predstavnik2= 1934. - 1941.
|titula_zamjenik	= [[Spisak predsednika vlada Jugoslavije|Predsednik Ministarskog saveta]] (premijer)
|zamjenik1			= [[Stojan Protić]]
|godina_zamjenik1	= 1918. - 1919.
|zamjenik2			= [[Dušan Simović]]
|godina_zamjenik2	= 1941.
|zamjenik3			= [[Ivan Šubašić]]
|godina_zamjenik3	= 1944. - 1945.
|legislatura		= [[Narodna skupština]]
|tip_dom1			= Gornji dom
|dom1				= [[Senat Kraljevine Jugoslavije]]
|tip_dom2			= Donji dom
|dom2				= [[Narodna skupština Kraljevine Jugoslavije]]

|stat_godina1		= [[1921]].
|stat_površina1		= 247542
|stat_pop1			= 17984911
|stat_godina2		= [[1931]].
|stat_površina2		= 247542
|stat_pop2			= 14934038
|valuta				= [[jugoslovenska kruna]] {{small|(1918.—1920.)}} &lt;br&gt;[[jugoslovenski dinar]] {{small|(1920.—1945.)}}
|broj				= 38
|vremenska_zona		= +1 ([[Srednjoevropsko vrijeme|CET]])

|fusnote			= {{note|a}} Iako [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] i [[slovenački jezik|slovenački]] nisu [[uzajamna razumljivost|uzajamno razumljivi]], konstitucija kraljevine 1921. i 1931. proglašava srpsko-hrvatsko-slovenački kao službeni jezik. U stvarnoj upotrebi je funkcionirao kao srpskohrvatski. Trodjelni lingvonim nalazio se jedino u službenim dokumentima, jer su se slobodno upotrebljavala tradicionalna imena (srpski, hrvatski, srpski ili hrvatski, slovenski), a često i ''&quot;naš jezik&quot;'' kada su se rasprave o imenu željele izbjeći.&lt;ref name=&quot;Busch2004&quot;&gt;{{cite book|last1=Busch|first1=Birgitta|last2=Kelly-Holmes|first2=Helen|title=Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States|url=https://books.google.com/books?id=MlXQ5zKb_VQC&amp;pg=PA26|year=2004|publisher=Multilingual Matters|isbn=978-1-85359-732-9|pages=26 |quote=the official language of the Kingdom was 'Serbo-Croato-Slovenian'}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Entangled Histories of the Balkans: Volume One: National Ideologies and Language Policies|chapter-url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC&amp;pg=PA371|year=2013|publisher=Koninklijke Brill NV|isbn=978-90-04-25076-5|page=371|editor1-first=Rumen|editor1-last=Daskalov|editor2-first=Tchavdar|editor2-last=Marinov|chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian|first=Ronelle|last=Alexander|quote=Now, however, the official language of the new state, the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, bore the unwieldy name Serbo-Croato-Slovene (''srbsko-hrvatsko-slovenački'' or ''srbsko-hrvatsko-slovenski'').}}&lt;/ref&gt;
{{note|b}} Petar II, još premlad, proglašen je punoletnim i postavljen na vlast [[Vojni puč 27. marta 1941.|vojnim pučem 27. marta 1941]]. Nedugo nakon preuzimanja položaja šefa države, [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|Jugoslaviju su okupirale Sile Osovine]], a mladi kralj je emigrirao u egzil. Pod pritiskom [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i njihovog premijera [[Winston Churchill|Vinstona Čerčila]] prihvatio je stvaranje [[Privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije|Privremene Vlade DFJ]] 1945. godine, zajedno sa privremenim odsustvom sa položaja. Formalno je svrgnut od strane novog komunističkog parlamenta krajem 1945. godine.
}}

'''Kraljevina Jugoslavija''' (od [[1. decembar|1. decembra]] [[1918]]. do [[3. oktobar|3. oktobra]] [[1929]]. '''Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca''') je bila kraljevina na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] koja je postojala od kraja [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] do [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Zauzimala je teritoriju današnjih država [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Severna Makedonija|Severne Makedonije]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], i najveći deo današnje [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Na čelu monarhije se nalazila [[dinastija Karađorđevića]].

Kraljevina SHS se graničila na severozapadu sa [[Italija|Italijom]] i [[Austrija|Austrijom]], [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Rumunija|Rumunijom]] na severu, [[Bugarska|Bugarskom]] na istoku, [[Grčka|Grčkom]] i [[Albanija|Albanijom]] na jugu, a na zapadu je izlazila na [[Jadransko more]].

== Historija ==
=== Nastanak ===
{{main|Nastanak Kraljevine SHS}}

Ideja da se stvori država koja bi okupljala sve ili barem većinu [[Južni Slaveni|južnoslavenskih]] naroda je postojala još od prve polovice [[19. vijek]]a, ali su joj snažan poticaj dala politička zbivanja u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i na [[Balkan]]skom poluotoku početkom [[20. vijek]]a. S jedne strane je to bila austro-ugarska [[aneksija Bosne i Hercegovine]], a s druge strane [[balkanski ratovi]], odnosno širenje teritorija Srbije i Crne Gore, koji su olakšali uvjete da se područja nastanjena Južnim Slavenima spoje u jednu širu cjelinu. Svi ti procesi su, s druge strane, postali izvor međunarodne napetosti, s obzirom da se postavilo pitanje hoće li buduća država biti novi entitet u okviru trijalistički preuređene Habsburške Monarhije ili će se stvoriti tako da se južnoslavenska područja Habsburške Monarhije otcijepe i priključe Srbiji i Crni Gori na isti način na koji je za vrijeme ''[[risorgimento|risorgimenta]]'' [[Pijemont]] ujedinio Italiju.

Ta je napetost s vremenom eskalirala do krize koja će dovesti do izbijanja [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]]. Srbija, koja se našla pod udarom Austro-Ugarske prvi put službeno iznosi stav o ujedinjenju Južnih Slavena u jednu državu kroz [[Niška deklaracija|Nišku deklaraciju]] [[7. decembar|7. decembra]] [[1914]]. godine. Već ranije, manje emigrantske grupe iz južnoslavenskih krajeva Austro-Ugarske iznose stav o nužnosti ujedinjenja sa Srbijom, da bi se konkretno organizirale u [[Jugoslovenski odbor]] u [[London]]u [[1915]]. godine, kojemu je cilj, između ostalog, i sprječavanje da Italija, koja je preko [[Londonski ugovor (1915)|Londonskog ugovora]] ušla u rat na strani [[Antanta|Antante]] nakon pobjede za nagradu dobije južnoslavenski dio Austro-Ugarske. Nakon što je Crna Gora okupirana od strane Austro-Ugarske, u emigraciji dolazi do formiranja [[Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje|Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje]] [[1917]]. godine.

Konkretni pregovori o ustrojstvu buduće države vođeni su direktno u dva navrata - na [[Krf]]u [[1917]]. godine što je rezultovalo [[Krfska deklaracija|Krfskom deklaracijom]] i u [[Ženeva|Ženevi]] [[1918]]. godine što će dovesti do [[Ženevski sporazum|Ženevskog sporazuma]]. Istovremeno se južnoslavenski političari u Austro-Ugarskoj organiziraju u Jugoslavenski klub i eksplicitno traže da se Monarhija nakon rata preuredi tako da Južni Slaveni čine jedinstvenu državnopravnu cjelinu.

Objavljivanje Wilsonovog plan od 14 točaka i proklamiranje načela o samoodređenju naroda kao temelja poratnog svijeta je dalo dodatni poticaj za zahtjeve za stvaranjem nove države, isto kao i sve izgledniji poraz Centralnih Sila. Kada se u jesen 1918. austro-ugarska vojska počela raspadati, a srpska nakon proboja solunskog fronta počela oslobađati Srbiju i Crnu Goru, u Zagrebu se fomira Narodno vijeće koje će [[29.10.]] [[1918]]. formirati [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državu Slovenaca,Hrvata i Srba]].

Istovremeno su crnogorski delegati, na ''&quot;[[Podgorička skupština|Podgoričkoj skupštini]]&quot;'' doneli odluku o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Sa druge strane, i delegati Velike narodne skupštine Vojvodine su [[25. novembar|25. novembra]] doneli odluku da se direktno pripoje Srbiji. Istovremeno se i skupština Srijema odlučila za direktno pristupanje Srbiji umjesto Državi SHS.

U takvim uvjetima u Beograd dolazi delegacija Narodnog vijeća Države SHS, koja je pod vodstvom [[Ante Pavelić (stariji)|dr. Ante Pavelića]] kako bi, u skladu ''Naputkom'', sa srpskom vladom pregovarala o stvaranju zajedničke države na ravnopravnim osnovama. Međutim, postalo je jasno da Država SHS naglo gubi autoritet, a da kaos koriste italijanske, austrijske i mađarske trupe kako bi dograbile što više teriorija. U tim uvjetima delegacija Države SHS odlučuje ignorirati ''Naputak'' i što prije sklopiti sporazum o stvaranju nove države. Proglašenje stvaranja nove država je obavio regent [[Aleksandar I Karađorđević]], u ime svog oca kralja [[Petar I Karađorđević|Petra I]] [[1. decembar|1. decembra]] [[1918]]. pod imenom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

=== Prve godine nove države ===
[[Datoteka:Scs kingdom provinces 1920 1922 en.png|thumb|300px|Podela kraljevine na pokrajine (do 1922. godine).]]
[[Koruški plebiscit|Referendum je održan u austrijskoj pokrajini Koruškoj]], ali je na njemi odlučeno da [[Koruška]] ostane u sastavu [[Austrija|Austrije]]. [[Dalmacija|Dalmatinska]] luka [[Zadar]] i nekoliko dalmatinskih ostrva su pripali Italiji, koja je pokušala da [[Italijanski pokušaj okupacije Crne Gore|okupira i anektira Crnu Goru]]. Grad [[Rijeka (grad)|Rijeka]] je proglašen [[Slobodna Država Rijeka|Slobodnom Državom Rijekom]], ali ju je uskoro okupirala i [[1924]]. anektirala Italija. Napetosti oko granice sa Italijom su se nastavile, pošto je Italija tražila još dalmatinske obale, a Kraljevina SHS je tražila [[Istra|Istru]], deo bivšeg [[Austrijsko primorje|Austrijskog primorja]], koji je anektirala Italija, ali koji je imala značajan broj slovenačkog i hrvatskog stanovništva.

Nova vlada je pokušala da novu državu integriše politički i ekonomski, što je bio težak zadatak zbog velikih razlika u jezicima, nacionalnostima i religiji, različitim istorijama regija i veliki razlikama u ekonomskoj razvijenosti među regionima.

Odmah nakon proglašenja 1. decembra, pregovori između Narodnog vijeća (Države Slovenaca, Hrvata i Srba) i srpske vlade su rezultovale sporazumom oko nove vlade kojom bi predsedavao [[Nikola Pašić]]. Međutim, kada je ovo poslato regentu na usvajanje, ono je odbijen i tako je izazvao prvu krizu vlade u novoj državi. Sve stranke su ovo označile kao kršenje parlamentarnih principa, ali je kriza prevaziđena kada su se sve strane složile da zamene Pašića [[Stojan Protić|Stojanom Protićem]] koji je bio vodeći član Pašićeve [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]]. Nova vlada je stvorena [[20. decembar|20. decembra]] 1918.

U ovom perioda pre izbora za Ustavotvornu skupštinu, Privremeno predstavništvo je služilo kao parlament koji su formirali delegati iz raznih izabranih tela koja su postojala pre stvaranja države. Udruživanjem stranaka kombinovanjem nekoliko članova srpske opozicija sa strankama iz bivše Austro-Ugarske je dovela do stvaranja nove [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratske stranke]], koja je dominirala Privremenim predstavništvom i vladom.

Pošto je Demokratska stranka predvođena [[Ljubomir Davidović|Ljubomirom Davidovićem]] zagovarala vrlo centralizovan program, nekoliko hrvatskih delegata je prešlo u opoziciju. Međutim, ni radikali nisu bili srećni pošto su imali samo tri ministra naspram 11 Demokratske stranke i [[16. avgust]]a [[1919]]. Stojan Protić je podneo ostavku. Ljubomir Davidović je onda osnovao kaoliciju sa [[Socijaldemokratska stranka|Socijaldemokratskom strankom]]. Ova vlada je imala većinu, ali kvorum u Privremenom predstavništvu je bio polovina plus 1 glas. Opozicija je počela da bojkotuje parlament, a pošto se vlada nije mogla osloniti da će se sve njene pristalice pojaviti, postalo je nemoguće da vlada zakaže sednicu u skupštini sa dovoljnim brojem poslanika. Davidović je uskoro podneo ostavku, ali pošto niko drugi nije mogao da formira vladu, on je opet postao premijer. Pošto je opozicija nastavila sa bojkotom, vlada je odlučila da vlada preko uredbi. Ovo je bilo napadnuto od strane opozicije koja je počela da naziva sebe &quot;skupštinska zajednica&quot;. Davidović je shvatio da je stanje neodrživo i zatražio od kralja da odmah zakaže izbore za ustavotvornu skupštinu. Kada je kralj Petar odbio, Davidović nije imao izbora osim da podnese ostavku.

Skuštinska zajednica je sada formirala vladu predvođenu Stojanom Protićem posvećenu uspostavljenju parlamentarnih normi i slabljenju centralizacije prethodne vlade. Njihovo protivljenje programu radikalne agrarne reforme prethodne vlade ih je takođe ujedinilo. Pošto je nekoliko manjih grupa i pojedinaca promenilo stranu, sada je Protić imao malu većinu. Međutim, i Demokratska stranka i socijaldemokrate su sada bojkotovale skupštinu i Protić nije mogao da računa na kvorum. Otuda je i Skupštinska zajednica, sada u vladi, bila primorana da vlada uredbama.

Skupštinsku zajednicu je tako kršenje osnovnih principa oko kojih su se okupili stavilo u izuzetno težak položaj. U aprilu [[1920]]. izbili su veliki radnički protesti, koji su uključivali štrajk železničara. Ovo je nateralo dve najveće stranke da prevaziđu svoje razlike. Nakon uspešnih pregovora Protić je podneo ostavku kako bi se stvorila nova vlada kojom je predsedavao neutralna figura [[Milenko Vesnić]]. Socijaldemokrate nisu sledili svoje bivše saveznike jer su bili protiv antikomunističkih mera kojima se bavila nova vlada.

Kontroverze koje su ranije podelile stranke su još uvek bile aktuelno pitanje. Demokratska stranka je nastavila da zagovara svoj program centralizacije i potrebe za radikalnom agrarnom reformom. Nesuglasice oko izbornog zakona su konačno dovele do toga da Demokratska stranka glasa protiv vlade i vlada je pala. Iako na ovom zasedanje nije bilo dovoljno prisutnih, Vesnić je to iskoristio kao izgovor da podnese ostavku. Njegova akcija je dala rezultat koji je očekivao i Narodna radikalna stranka se složila da prihvati potrebu za centralizacijom, dok se Demokratska stranka složila da se odrekne svojih zahteva za agrarnu reformu i Vesnić je opet bio na čelu vlade. Hrvatska zajednica i [[Slovenska ljudska stranka (1892)|Slovenska ljudska stranka]] nisu bile srećne zbog prihvatanja centralizacije od strane radikala, kao ni Stojan Protić, koji se povukao iz vlade zbog ovog pitanja.

U septembru 1920. su izbili seljački nemiri u Hrvatskoj, čiji je neposredan povod bilo žigosanje stoke. Hrvatska zajednica je za ovo okrivila centralizovanu politiku vlade, a posebno ministra [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]].

Jedan od nekoliko zakona koje je usvojilo Privremeno predstavništvo je bio izborni zakon za Ustavotvornu skupštinu. Tokom pregovora koji su prethodili osnivanju nove države bilo je dogovoreno da će glasanje biti tajno i zasnovano na opštem pravu glasa. Socijaldemokrate i Slovenska ljudska stranka su podržavale pravo glasa za žene, dok su se radikali protivili. Demokratska stranka je bila za tu ideji, ali joj se nije dovoljno posvetila, pa ovaj predlog nije prošao. Proporcionalno predstavništvo je prihvaćeno kao princip, ali je izabrani sistem favorizovao velike stranke o stranke sa jakom regionalnom podrškom.

Izbori [[28. novembar|28. novembra]] [[1920]]. Kada su glasovi prebrojani, Demokratska stranka je osvojila najviše sediša, više od radikala, ali tek nekoliko više. Za stranku koja je bila dominantna u Privremenom predstavništvu to je značilo poraz. Dalje, oni su prošli još gore u svim bivšim austro-ugarskim krajevima. To je poljuljalo njihovo verovanje da njihova centralistička politika predstavlja volju Jugoslovena kao celine. Ni radikali nisu bolje prošli u tim krajevima, ali je to njima predstavljao mnogo manji problem jer su otvoreno istupali kao srpska partija. Dramatičniji uspeh su postigle dve anti-sistemske partije. Vođstvo [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|Hrvatske republikanske seljačke stranke]] je bilo pušteno iz zatvora tek kada je izborna kampanja već počela, ali prema nekim istoričarima ovo im je više pomoglo nego aktivna kampanja. Drugi dobitnici su bili [[Komunistička partija Jugoslavije|komunisti]], koji su bila treća stranka po jačini u skupštini i koji su prošli izuzetno dobro u Makedoniji. Za razliku od ostalih stranaka u kraljevini, KPJ je bila revolucionarna, i podržavala je mnoge štrajkove, demonstracije, pa čak i terorističke činove. Prekretnica je bio štrajk rudara u Husinu pored [[Tuzla|Tuzle]], kada su ubijen jedan policajac i četiri rudara. Zato je vlada, na predlog ministra unutrašnjih poslova [[Milorad Drašković|Milorada Draškovića]], [[30. decembar|30. decembra]] [[1929]]. izdala [[Obznana|Obznanu]], kojom je privremeno zabranjena KPJ. Jedina legalna komunistička aktivnost je bilo angažovanje u Ustavotvornoj skupštini. Ostatak mesta u skupštini su zauzele manje stranke koje su, u najboljem slučaju, bile skeptične prema centralističkoj platformi Demokratske stranke.

Rezultati izbora su stavili Nikolu Pašića u izuzetno povoljnom položaju, pošto Demokratska stranka nije imala izbora, osim da udruži sa radikalima, ukoliko je želela da njihov koncept centralističke države prođe. Sa druge strane, Pašić je uvek bio oprezan da drži otvorenom opciju u odnosima sa hrvatskom opozicijom. Demokrate i radikali zajedno nisu bili dovoljno jaki da sami donesu ustav, pa su napravili koaliciju sa [[Jugoslovenska muslimanska organizacija|Jugoslovenskom muslimanskom organizacijom]]. Ova stranka je tražila i dobila ustupke oko očuvanja Bosne u njenim granicama i oko toga kako će agrarna regorma uticate na muslimanske zemljoposednike u Bosni.

Pošto je HRSS odbila da se zakune na odanost kralju, pošto je ovo značilo da će država ostati monarhija (nešto za šta su se oni borili da samo birači mogu da odluče), oni nisu mogli da zauzmu svoje mesta u skupšitini. Iako je većina opozicije zauzela svoja mesta u parlamentu, oni su vremenom objavljivali bojkot, tako da je vremenom bilo samo nekoliko glasova protiv. Međutim, ustav je tražio 50% plus jedan glas da bude usvojen bez obzira koliko će biti glasova protiv. Samo je ustupak Džemetu - koji su bila grupa muslimana sa Makedonije i Kosova - omogućio da ustav bude usvojen.

=== Od Vidovdanskog ustava do šestojanuarske diktature ===
[[Datoteka:Scs kingdom oblasts 1922 1929 en.png|thumb|300px|Podela kraljevine na oblasti (1922-1929).]]
[[Vidovdanski ustav|Ustav]] je usvojen na [[Vidovdan]] [[28. jun]]a [[1921]], koji je uspostavio [[unitarna država|unitarnu]] monarhiju. Ovo nije odgovaralo komunistima, pa su organizovali neuspešan atentat na kralja Aleksandra I Karađorđevića. Zbog toga se pojačala kampanja protiv komunističke ideje, koja je bilo vrlo prihvaćena kod radnika i studenata, kao i kod seljaka. Komunisti su želeli da se osvete Draškoviću za Obznanu, pa su ga ubili [[21. jul]]a [[1921]]. Kao rezultat ovoga usvojen je [[Zakon o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi]], koji je zabranio Komunističku partiju i svaku komunističku aktivnost. Vidovdanskim ustavom su napušteni tradicionalni regioni pre Prvog svetskog rata, a zamenjeni su sa 33 novih administrativnih [[oblasti]], kojima se upravljalo iz centra oko kog su uspostavljene.

Srpski političari su smatrali Srbiju za standarnog nosioca jugoslovenskog jedinstva, kao što je [[Pijemont]] bio za Italiju ili [[Pruska]] za [[Nemačko Carstvo]]. Tokom narednih godina, hrvatski otpor srpskoj centralističkoj politici se nastavio. Stjepan Radić, vođa HRSS, je bio uhapšen iz političkih razloga. Pušten je [[1925]]. i vratio se u skupštinu.

U proleće 1928, Stjepan Radić i Svetozar Pribićević su vodili ogorčenu borbu protiv usvajanja [[Neptunska konvencija|Neptunske konvencije]] sa Italijom. Za ovo su mobilisali nacionalističku opoziciju u Srbiji, ali su isprovocirali nasilnu reakciju vladajuće većine, uključujući i pretnje smrću. 20. juna 1928, radikalski poslanik iz Crne Gore [[Puniša Račić]], isporovociran komentarima članova [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (bivše HRSS), je [[Atentat u Narodnoj skupštini|pucao]] u pet njenih članova, uključujući i njenog vođu Stjepana Radića. Dvojica poslanika su odmah umrla, dok je Stjepan Radić smrtno ranjen.

Opozicija se sada kompletno povukla iz skupštine, izjavivši da se neće vratiti u skuptšinu u kojo je ubijeno nekoliko njenih poslanika i tražili su nove izbore. [[1. avgust]]a, na sastanku u Zagrebu, su osudili Deklaraciju od 1. decembra i zatražili da se pregovori o ujedinjenjeu počnu ispočetka. Stjepan Radić je umro [[8. avgust]]a [[1928]].

=== Šestojanuarska diktatura ===
{{Poseban članak|Šestojanuarska diktatura}}
[[Datoteka:Kingdom of Yugoslavia (1929-1939)-sr.svg|minijatura|300px|Banovine Kraljevine Jugoslavije (1929-1939)]]
[[Datoteka:Kralj aleksandar1.jpg|thumb|right|Kralj Aleksandar Karađorđević]]
Nedugo nakon toga, [[6. januar]]a [[1929]], koristeći kao izgovor političku krizu koju su izazvala ubistva, kralj Aleksandar je ukinuo ustav, raspustio skupštinu i uveo ličnu diktaturu. Takođe je [[3. oktobar|3. oktobra]] promenio ime države u '''Kraljevina Jugoslavija''' i promenio unutrašnju podelu sa 33 oblasti na 9 [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]].

Banovine u Kraljevini Jugoslaviji bile su:
* [[Dravska banovina]]
* [[Drinska banovina]]
* [[Dunavska banovina]]
* [[Moravska banovina]]
* [[Primorska banovina]]
* [[Savska banovina]]
* [[Vardarska banovina]]
* [[Врбаска бановина|Vrbaska banovina]]
* [[Zetska banovina]]

Kralj Aleksandar objavio je novi [[Septembarski ustav|ustav]], koji je preneo izvršnu vlast na kralja. Predviđeno je da na izborima važi opšte pravo glasa (iako ono još nije uključivalo žene). Odredba o tajnom glasanju je odbačena, a pritisak na javne radnike da glasaju za vladajuću stranku će biti osobina svih izbora održanih pod Aleksandrovim ustavom. Dalje, polovinu Gornjeg doma je direktno imenovao kralj, a predlog zakona je mogao postati zakon nakon usvajanja u jednom domu i takođe ako ga odobri kralj.

Hrvatski otpor novom režimu je bio jak i krajem [[1932]]. Hrvatska seljačka stranka je objavila Zagrebački manifest koji je zahtevao &quot;kraj srpske dominacije i diktature&quot;. Režim je na ovom reagovao zatvaranjem mnogih političkih protivnika, uključujući novog vođu Hrvatske seljačke stranke [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]]. Uprkos ovim merama, opozicija diktaturi je nastavljena, dok su Hrvati tražili rešenje &quot;Hrvatskog pitanja&quot;. Krajem 1934, kralj je planirao da oslobodi Mačeka iz zatvora, sprovede demokratske reforme i pokuša da nađe zajednički jezik između Srba i Hrvata.

Međutim, kralj je [[Atentat u Marselju|ubijen]] u [[Marselj]]u [[9. oktobar|9. oktobra]] [[1934]], od strane pripadnika [[VMRO]]-a [[Vlado Černozemski|Vlade Černozemskog]], u zaveri jugoslovenske emigracije i radikalnih elemenata zabranjenih političkih partija u saradnji sa hrvatskom ekstremno-desničarskom [[Ustaše|ustaškom]] organizacijom.

=== Regentstvo ===
Pošto je najstariji Aleksandrov sin [[Petar II Karađorđević|Petar]] bio maloletan, tročlano namesništvo, određeno po Aleksandrovoj želji, je preuzelo ulogu kralja. Namesništvom je dominirao kraljev brat knez [[knez Pavle Karađorđević|Pavle Karađorđević]].
&lt;!--Ovde bi trebalo smestiti Milana Stojadinovica--&gt;
Krajem [[1930e|30ih]], unutrašnje tenzije su nastavile da rastu srpskim i hrvatskim težnjama za uspostavljanjem etničkih federalnih jedinica. Srbi su želeli da se današnja Makedonija, Vojvodina, Crna Gora ujedini sa srpskim zemljama, dok su Hrvati tražili Dalmaciju i deo Vojvodine. Obe strane su tražile teritoriju današnje Bosne i Hercegovine. Ekspanzija [[nacistička Nemačka|nacističke Nemačke]] [[1938]]. je dala novi podstrek naporima da se reše ovi problemi. Knez Pavle je 1939. imenovao [[Dragiša Cvetković|Dragišu Cvetkovića]] za novog premijera, sa ciljem postizanja sporazuma sa hrvatskom opozicijom. Prema [[Sporazum Cvetković-Maček|ovom sporazumu]], Vladko Maček je postao potpredsednik vlade Jugoslavije i svorena je autonomna [[Banovina Hrvatska]] sa svojim [[Hrvatski sabor|Hrvatskim saborom]].

Ove promene nisu zadovoljile Srbe koji su bili zabrinuti za status srpske manjine u novoj Banovini Hrvatskoj i koji su želeli još Bosne i Hercegovine kao srpsku teritoriju. Hrvatske nacionaliste ustaše su takođe bile nezadovoljne bilo kojim rešenjem koji je bio manji od pune nezavisnosti Hrvatske sa celom Bosnom i Hercegovinom.

== Ekonomija ==

Prosječna stopa rasta narodnog dohotka od 1926. do 1939. godine iznosila je samo 2,1 odsto. Uz nacionalni dohodak po stanovniku od 116 dolara, Jugoslavija se nalazila među poslednjim zemljama razvijenosti u Evropi.&lt;ref name=&quot;Mitrović&quot;&gt;[http://pescanik.net/2013/11/olako-ruzenje-jugoslavije/ Olako ruženje Jugoslavije]&lt;/ref&gt; Tadašnja Jugoslavija imala 15.543.000 stanovnika i samo 1.032.334 zaposlena u industriji i administraciji. Industrija je zapošljavala 7,1 odsto stanovništva, dok je sve ostalo računato kao poljoprivredno.&lt;ref name=&quot;Mitrović&quot;/&gt;

Inostrani dug Kraljevine Jugoslavije iznosio je 1940. godine oko 35 milijardi tadašnjih dinara (tj. oko 700 miliona tadašnjih dolara).&lt;ref&gt;Petar Grahovac, Branko Kubović, Mato Mikić, redakcija: Jakov Sirotković, Vladimir Stipetić, ''Ekonomika Jugoslavije : opći dio'', VIII. izdanje, Zagreb : Informator, 1988., {{ISBN|86-301-0147-4}}, str. 365. {{COBISS.SR|id=512317845}}
{{izdvojeni citat|Državni dugovi stare Jugoslavije iznosili su oko 35 milijardi dinara (oko 700 milijuna tadašnjih dolara) krajem 1940. godine.|str. 365.}}&lt;/ref&gt;

== Unutrašnja politika ==

Unutrašnja politika Kraljevine Jugoslavije često je bila predmet kritika zbog percipirane dominacije Srba. Pripadnici srpske nacionalnosti držali su većinu najviših državnih pozicija. Statistički podaci za period od 1918. do 1941. godine navode sljedeće:
* Premijer je bio srpske nacionalnosti tokom 264 mjeseca od 268 mjeseci postojanja kraljevine.
* Ministar armije bio je srpske nacionalnosti tokom celog postojanja kraljevine.
* Ministar mornarice bio je srpske nacionalnosti tokom celog postojanja kraljevine.
* Ministar unutrašnjih poslova bio je srpske nacionalnosti tokom 240 od 268 mjeseci.
* Ministar vanjskih poslova bio je srpske nacionalnosti tokom 247 od 268 mjeseci.
* Ministar pravde bio je srpske nacionalnosti tokom 237 od 268 mjeseci..

U tom periodu, Srbi su činili približno 40% ukupnog stanovništva države.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Ramet&amp;lr=&amp;as_brr=3&amp;hl=hr&amp;cd=5#v=onepage&amp;q=State%20of%20Slovenes%2C%20Croats%2C%20and%20Serbs&amp;f=false]&lt;/ref&gt;

Politika Kraljevine Jugoslavije delila je nacionalne manjine na dve kategorije: ''kulturne'' i ''nekulturne''. Prijašnja kategorija nacionalnih manjina, u koju su se ubrajali Mađari, Njemci i Italijani, bila je favorizirana, dok je potonja kategorija, u koju su spadali Albanci i Muslimani, bila podvrgnuta iseljavanju.&lt;ref name=&quot;Saslu%25C5%25A1anje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

== Spoljna politika ==
=== Pro-saveznička vlada ===
Kraljevina je održavala bliske odnose sa [[Antanta|Saveznicima iz Prvog svetskog rata]], posebno sa tradicionalnim saveznicima [[Francuska|Francuskom]] i Velikom Britanijom između [[1920]]. i [[1934]].

=== Mala Antanta ===
Kraljevina SHS je osnovala [[Mala Antanta|Malu Antantu]] sa [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] i Rumunijom od 1920. do 1921. da si sprečila mogućnost da Mađarska povrati teritorije koje je izgubila nakon Prvog svetskog rata. Savez se uskoro raspao pošto Kraljevina SHS nije učestvovala u akcijama Rumunije i Čehoslovačke protiv Mađarske.

=== Balkanski savez ===
Kraljevina SHS je 1924. formirala balkanski blok sa [[Grčka|Grčkom]], Rumunijom i [[Turska|Turskom]] čiji je zadatak bio da održi ravnotežu na Balkanskom poluostrvu. Savez je ozvaničen [[9. februar]]a 1934, kada je postao [[Balkanska Antanta]]. Sa ubistvom kralja Aleksandra u Marselju i promenom jugoslovenske spoljne politike, savez se raspao.

=== Sporazum o prijateljstvu ===
[[Fašizam|Fašistička]] Kraljevina Italija je imala teritorijalne pretenzije protiv Kraljevine Jugoslavije, i osnovala je savez sa državama koje su imale slične državničke planove, pod velikim uticajem Italije i/ili fašizma: Albanijom, Mađarskom, Rumunijom i Bugarskom. Saradnja sa Velikom Britanijom i Francuskom je učinila da se Italija povuče iz saveza 1927. Kao odgovor na rastući italijanski ekspanzionizam, kraljevska jugoslovenska vlada je 1927. potpisala Sporazum o prijateljstvu i saradnji sa Velikom Britanijom i Francuskom.

=== Profašistički period ===

Nakon ubistva kralja Aleksandra, vlada [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] je promenila svoju spoljnu politiku ka saradnji sa fašističkom Italijom.

U oktobru [[1940]]. godine su donešene [[Antisemitizam|antijevrejske]] uredbe u Kraljevini Jugoslaviji.&lt;ref&gt;http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/manjina_lojalnija_od_konstitutivnih_naroda.26.html?news_id=155327&lt;/ref&gt; Glavni politički i vojni saveznik Jugoslavije, [[Francuska]], bila tada već okupirana.

== Demografija ==

Od 10.000 živorođene odojčadi umiralo je u proseku 1.323 u prvoj godini života.&lt;ref name=&quot;Mitrović&quot;/&gt;

Zvanični narodi u državi su bili Srbi, Hrvati i Slovenci sve do [[1929]]. godine kada su svi, odlukom kralja Aleksandra, postali jedna nacija - [[Jugosloveni]].

=== Sastav stanovništva na popisu iz [[1921]]. (baziran na govornom jeziku) ===
* [[srpsko-hrvatski]]: 8.911.509 (74,36%)
* [[slovenački]]: 1.019.997 (8,51%)
* [[češki]] i [[slovački]] : 115.532 (0,96%)
* [[rusinski]]: 25.615 (0,21%)
* [[poljski]]: 14.764 (0,12%)
* [[ruski]]: 20.568 (0,17%)
* [[mađarski]]: 467.658 (3,90%)
* [[nemački]]: 505.790 (4,22%)
* ''[[albanski|arnautski]]'' [[Arnauti_(Albanci)|&lt;sup&gt;[1]&lt;/sup&gt;]]: 439.657 (3,67%)
* [[turski]]: 150.322 (1,26%)
* [[rumunski]]: 231.068 (1,93%)
* [[italijanski]]: 12.553 (0,11%)
* ostali: 69.878 (0,58%)

=== Struktura stanovništva po veroispovesti prema popisu iz [[1921]]. godine ===
* [[pravoslavlje|pravoslavna]]: 5.593.057 (46,67%)
* [[Rimokatolička crkva|rimokatolička]]: 4.708.657 (39,29%)
* [[Katoličke crkve istočnog obreda|grkokatolička]]: 40.338 (0,34%)
* evangelistička: 229.517 (1,91%)
* [[Islam|muslimanska]]: 1.345.271 (11,22%)
* [[Judaizam|jevrejska]]: 64.746 (0,54%)
* ostale: 1.944 (0,02%)
* bez konfesije: 1.381 (0,01%)

== Podela ==
Od 1918. do 1922. Kraljevina SHS je nastavila da bude podeljena prema predratnoj podeli Austro-Ugarske i bivših nezavisnih balkanskih država Srbije i Crne Gore.

=== Oblasti ===
Vidovdanski ustav iz 1921. je uspostavio Kraljevinu SHS kao unitarnu državu, i, od 1923, 33 novim administrativnim oblastima je upravljano iz grada oko kog su osnovane. Nova podela nije imala veze sa prethodnom, s izuzetkom Bosne i Hercegovine, gde su temeljem tzv ''turskog paragrafa'' oblasti sastavljene tako da se sastoje samo od njene predratne teritorije. Teritorija je bila podeljena na oblasti:

{|
|
# [[Banja Luka]]
# [[Beograd]]
# [[Bitolj]]
# [[Bihać]]
# [[Valjevo]]
# [[Vranje]]
# [[Vukovar]]
# [[Dubrovnik]]
# [[Zagreb]]
# [[Zaječar]]
# [[Karlovac]]
|
# &lt;li value=&quot;12&quot;&gt; [[Kragujevac]]
# [[Kruševac]]
# [[Ljubljana]]
# [[Maribor]]
# [[Mostar]]
# [[Niš]]
# [[Novi Sad]]
# [[Osijek]]
# [[Požarevac]]
# [[Priština]] &lt;!--(Kosovska oblast)--&gt;
# [[Sarajevo]]
|
# &lt;li value=&quot;23&quot;&gt; [[Skoplje]]
# [[Smederevo]]
# [[Split]]
# [[Travnik]]
# [[Tuzla]]
# [[Ćuprija (mesto)|Ćuprija]]
# [[Užice]]
# [[Cetinje]] &lt;!--(Zetska oblast)--&gt;
# [[Čačak]]
# [[Šabac]]
# [[Štip]]
|}

=== Banovine ===
{{Poseban članak|Banovine Kraljevine Jugoslavije}}

Od 1929. godine, nakon proglašenja Kraljevine Jugoslavije, država se administrativno deli na banovine:
* [[Dravska banovina]], sedište [[Ljubljana]] (1929-1941)
* [[Banovina Hrvatska]], sedište [[Zagreb]] (1939-1941)
** [[Savska banovina]], sedište Zagreb (1929-1939)
** [[Primorska banovina]], sedište [[Split]] (1929-1939)
* [[Врбаска бановина|Vrbaska banovina]], sedište [[Banja Luka]] (1929- 1941)
* [[Drinska banovina]], sedište [[Sarajevo]] (1929-1941)
* [[Zetska banovina]], sedište [[Cetinje]] (1929-1941)
* [[Dunavska banovina]], sedište [[Novi Sad]] (1929-1941)
* [[Moravska banovina]], sedište [[Niš]] (1929-1941)
* [[Vardarska banovina]], sedište [[Skoplje]] (1929-1941)
* Grad [[Beograd]] sa [[Zemun]]om i [[Pančevo]]m čine zasebnu administrativnu jedinicu

Kao ustupak Hrvatima u Jugoslaviji, Banovina Hrvatska je nastala 1939. spajanjem Primorske i Savske banovine, sa pojedinim delovima Vrbaske i Zetske banovine.

== Nestanak ==
[[Datoteka:Fascist occupation of yugoslavia-sr.png|thumb|300px|Okupaciona podela Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]
Tokom 1939.godine bio je potpisan sporazum Cvetković-Maček prema kojem je bila stvorena Banovina Hrvatska koja se sastojala od Savske i Primorske Banovine i dodatnih kotara:Brčko, Dubrovnik, Ilok, Šid, Derventa, Travnik, Gradačac, i Fojnica.Istovremeno nakon stvaranja Banovine Hrvatske javile su se ideje o &quot;Autonomiji Bosne i Hercegovine&quot; i o &quot;Srpskoj Banovini&quot; koja će nositi naziv &quot;Srpske Zemlje&quot; koja je obuhvatala teritorije Vrbaske, Drinske, Zetske, Dunavske, Moravske, i Vardarske Banovine.Ova teritorijalna jedinica je bila stvorena u periodu 1939-1940.godine.Istovremeno, 30.Marta 1940.godine donesena je uredba o Banovini Hrvatskoj, ali to se nije dogodilo usred izbijanja Drugog svjetskog rata.Tokom 1939 i 1940.godine dok je u Evropi buktio rat, Bosna i Hercegovina je pokušala da se izbori za novo teritorijalno razgraničenje, podjela Kraljevine Jugoslavije na Banovinu Hrvatsku je izazvalo nezadovoljstvo Srpske Pravoslavne Crkve.Prema tome, Dravska Banovina bi se trebala 1940.godine zvati &quot;Banovina Slovenačka&quot;.Ovako uređenje je u sebi nosilo elemente federalizma.Nakon smrti Mehmeda Spahe u junu 1939.godine, smjenjen je Džafer-Beg Kulenović kao novi predsjednik Jugoslavenske Muslimanske Organizacije, on se zalagao da bi Bosna i Hercegovina trebala biti četvrta banovina pod nazivom &quot;Bosanska Banovina&quot; a Bosanska Banovina se sastojala od preostalih bosanskohercegovačkih teritorija i Novopazarskog Sandžaka gdje su Bošnjaci (Muslimani) većina.Sjedište ove banovine je bilo u Sarajevu.

Plašeći se invazije Sila Osovine u Drugom svetskom ratu, knez Pavle i Aleksandar Cincar Marković  su potpisali  pristupanje Kraljevine Jugoslavije.Trojnom paktu 25. marta 1941, obavezavši se na saradnju sa silama Osovine. Zbog ovoga su se održale masovne demonstracije u Beogradu, i 27. marta, vlada je zbačena vojnim pučem uz podršku Velike Britanije.18-godišnji kralj Petar II Karađorđević je preuzeo vlast, dok je general Dušan Simović postao premijer, a Kraljevina Jugoslavija je ''de facto'' povukla svoju podršku silama Osovine, a da nije zvanično napustila Trojni pakt. Iako se nova vlada suprotstavila Nemačkoj, plašili su se da, ako Adolf Hitler napadne Jugoslaviju, Velika Britanija neće biti u mogućnosti da pomogne. Bez obzira na ovo, sile Osovine su napale Jugoslaviju 6. aprila i brzo je pokorili. Kraljevska porodica, uključujući kneza Pavla, je pobegla u inostranstvo.

Uskoro su sile Osovine podelile Kraljevinu Jugoslaviju u nekoliko oblasti: Mađarska i Bugarska su anektirale neke pogranične krajeve, na području Hrvatske i Bosne je uspostavljena Nezavisna Država Hrvatska, a ostatak srpske zemlje je stavljen pod upravu Milana Nedića, koji je još uvek priznavao Petra II za kralja.

29.Novembra 1945.godine, proglašena je FNR Jugoslavija, u međuvremenu, izbjegličkoj vladi je zabranjen povratak u zemlju.Kao i Kraljevina, do raspada 1990-tih godine je zadržala iste teritorije.

== Povezano ==
* [[Nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]
* [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]
* [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Kingdom of Yugoslavia}}
* [http://www.geocities.com/dugtho/yugconst19310903.html Tekst Oktroiranog Ustava iz 1931]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{SiJez|en}}
* [http://geociti.es/CapitolHill/Rotunda/2209/Yugoslavia.html Kingdom of Yugoslavia] - Spiskovi premijera, ministara u važnijim resorima i okupacionih komandanata {{en}}
* [http://sistory.si/publikacije/?menu=338 Službene novine Kraljevine Jugoslavije. Ratna izdanja]

{{Jugo-kronologija}}

[[Kategorija:Kraljevina Jugoslavija| ]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Historija Srbije]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Historija Slovenije]]
[[Kategorija:Historija Crne Gore]]
[[Kategorija:Historija Severne Makedonije]]
[[Kategorija:Karađorđevići]]
[[Kategorija:Kraljevine]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]]
[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]</text>
      <sha1>dolh1r9w6xag72abfgrd4158h4z74ma</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tanjug</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29542</id>
    <revision>
      <id>42482654</id>
      <parentid>42481741</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T14:53:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/SRG372|SRG372]] ([[User talk:SRG372|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:94.189.148.242|94.189.148.242]]</comment>
      <origin>41265149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="907" sha1="2mvcy06uso411xqmhwrswo6nobm37ye" xml:space="preserve">[[Datoteka:Tanjug Beograd 1.jpg|mini|desno|250px|Zgrada Tanjuga]]
'''Tanjug''' (''Telegrafska agencija nove Jugoslavije'') je srpska novinska agencija (tokom postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] bila je jugoslovenska).

Osnovana je [[5. 11.|5. novembra]] [[1943]]. godine sa namerom da svetu približi informacije o antifašističkoj borbi narodnooslobodilačkog pokreta koju su vodili komunisti pod vođstvom [[Josip Broz|Josipa Broza]].

Od [[1992]]. Tanjug je bio novinska agencija [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], od [[2003]]. novinska agencija [[Srbija i Crna Gora|DZ Srbije i Crne Gore]] , a od [[2006]]. je nacionalna novinska agencija Republike Srbije.

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1943.]]
[[Kategorija:Srpske novinske agencije]]
[[Kategorija:Mediji u Beogradu]]
[[Kategorija:Kompanije u Beogradu]]
[[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba]]</text>
      <sha1>2mvcy06uso411xqmhwrswo6nobm37ye</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482748</id>
      <parentid>42482654</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T20:17:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SRG372</username>
        <id>160829</id>
      </contributor>
      <comment>Tanjug se na ćirilici piše Танјуг...</comment>
      <origin>42482748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="951" sha1="nq7bwz48y3z3f6d3ofqvsejmbn79x4x" xml:space="preserve">-{H|sh-Latn:Tanjug; sh-cyrl:Танјуг;}-
[[Datoteka:Tanjug Beograd 1.jpg|mini|desno|250px|Zgrada Tanjuga]]
'''Tanjug''' (''Telegrafska agencija nove Jugoslavije'') je srpska novinska agencija (tokom postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] bila je jugoslovenska).

Osnovana je [[5. 11.|5. novembra]] [[1943]]. godine sa namerom da svetu približi informacije o antifašističkoj borbi narodnooslobodilačkog pokreta koju su vodili komunisti pod vođstvom [[Josip Broz|Josipa Broza]].

Od [[1992]]. Tanjug je bio novinska agencija [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], od [[2003]]. novinska agencija [[Srbija i Crna Gora|DZ Srbije i Crne Gore]] , a od [[2006]]. je nacionalna novinska agencija Republike Srbije.

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1943.]]
[[Kategorija:Srpske novinske agencije]]
[[Kategorija:Mediji u Beogradu]]
[[Kategorija:Kompanije u Beogradu]]
[[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba]]</text>
      <sha1>nq7bwz48y3z3f6d3ofqvsejmbn79x4x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482758</id>
      <parentid>42482748</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T21:37:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SRG372</username>
        <id>160829</id>
      </contributor>
      <origin>42482758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1038" sha1="cbuzrh1ky60wcyiumqyqkgpcv1mylhg" xml:space="preserve">-{H|sh-Latn:Tanjug; sh-cyrl:Танјуг;}- &lt;!--menja Tanjug sa Танјуг umesto Тањуг pri preslovljavanju na ćirilicu--&gt;
[[Datoteka:Tanjug Beograd 1.jpg|mini|desno|250px|Zgrada Tanjuga]]
'''Tanjug''' (''Telegrafska agencija nove Jugoslavije'') je srpska novinska agencija (tokom postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] bila je jugoslovenska).

Osnovana je [[5. 11.|5. novembra]] [[1943]]. godine sa namerom da svetu približi informacije o antifašističkoj borbi narodnooslobodilačkog pokreta koju su vodili komunisti pod vođstvom [[Josip Broz|Josipa Broza]].

Od [[1992]]. Tanjug je bio novinska agencija [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], od [[2003]]. novinska agencija [[Srbija i Crna Gora|DZ Srbije i Crne Gore]] , a od [[2006]]. je nacionalna novinska agencija Republike Srbije.

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1943.]]
[[Kategorija:Srpske novinske agencije]]
[[Kategorija:Mediji u Beogradu]]
[[Kategorija:Kompanije u Beogradu]]
[[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba]]</text>
      <sha1>cbuzrh1ky60wcyiumqyqkgpcv1mylhg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Solunski front</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30639</id>
    <revision>
      <id>42482672</id>
      <parentid>42482122</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:12:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* 1918 */</comment>
      <origin>42482672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23006" sha1="d6cn7m8f4304xk7dquxvmu30b3h9szj" xml:space="preserve">{{Infokutija vojni sukob
|sukob= &lt;span style=&quot;font-size: small;&quot;&gt;'''Solunski front'''
|doo = [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]]
|slika = Serbia-WW1-4.jpg
|opis_slike = Solunski front.
|datum = [[Oktobar]], [[1915]]. &amp;ndash; [[Novembar]], [[1918]].
|mjesto = [[Makedonija (oblast)|Makedonija]], [[Albanija]], [[Grčka]], [[Bugarska]], [[Srbija]]
|rezultat = Saveznička pobeda, [[Bitka kod Dobrog Polja|Proboj Solunskog fronta]]
|strana1=&lt;center&gt;'''[[Antanta|Saveznici]]'''&lt;br /&gt;{{zas|Kraljevina Srbija|size=50px}}&lt;br /&gt;[[Kraljevina Srbija]]&lt;br /&gt;{{zas|Ruska Imperija|size=50px}}&lt;br /&gt;[[Ruska Imperija]]&lt;br /&gt;(1915-1917)&lt;br /&gt;{{zas|Francuska|size=50px}}&lt;br /&gt;[[Istorija Francuske#Treća republika|Treća francuska republika]] (1915-1918)&lt;br /&gt;{{zas|Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|size=50px}}&lt;br /&gt;[[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] (1915-1918)&lt;br /&gt;{{zas|Kraljevina Grčka|size=50px}}&lt;br /&gt;[[Kraljevina Grčka]] (1916-1918)&lt;br /&gt;{{zas|Italija|1861|size=50px}}&lt;br /&gt;[[Kraljevina Italija]] (1916-1918)
|strana2=&lt;center&gt;'''[[Centralne sile]]'''&lt;br /&gt;{{zas|Bugarska|size=50px}}&lt;br /&gt;[[Kraljevina Bugarska]]&lt;br /&gt;{{zas|Austrougarska|size=50px}}&lt;br /&gt;[[Austrougarska]]&lt;br /&gt;{{zas|Nemačko carstvo|size=50px}}&lt;br /&gt;[[Nemačko carstvo]] 
|komandant1=&lt;center&gt;&lt;br /&gt;{{zas|Kraljevina Srbija}}&lt;br /&gt;[[Petar Bojović]]&lt;br /&gt;{{zas|Kraljevina Srbija}}&lt;br /&gt;[[Živojin Mišić]]&lt;br /&gt;{{zas|Francuska}}&lt;br /&gt;[[Luj Franše d' Epere|Franše d' Epere]]&lt;br /&gt;{{zas|Francuska}}&lt;br /&gt;Moris Saraj&lt;br /&gt;{{zas|Francuska}}&lt;br /&gt;Adolf Gilijom&lt;br /&gt;{{zas|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&lt;br /&gt;Džordž Majln&lt;br /&gt;{{zas|Kraljevina Grčka}}&lt;br /&gt;Panajotis Danglis
|komandant2=&lt;center&gt;&lt;br /&gt;{{zas|Austrougarska}}&lt;br /&gt;[[Oskar Poćorek]]&lt;br /&gt;{{zas|Austrougarska}}&lt;br /&gt;[[Stjepan Sarkotić]]&lt;br /&gt;{{zas|Bugarska}}&lt;br /&gt;[[Vladimir Vazov]]&lt;br /&gt;{{zas|Bugarska}}&lt;br /&gt;Nikola Žekov&lt;br /&gt;{{zas|Bugarska}}&lt;br /&gt;Georgi Todorov&lt;br /&gt;{{zas|Nemačko carstvo}}&lt;br /&gt;[[August fon Makenzen|Avgust fon Makenzen]]
}} 
{{Srpska kampanja}}
'''Solunski front''' u [[Prvi svetski rat|Prvom svjetskom ratu]] je nastao kao pokušaj [[Saveznici u Prvom svetskom ratu|Saveznika]] da pomognu [[Srbija|Srbiji]] u jesen [[1915]]. protiv združenog napada [[Nemačko carstvo|Nemačke]], [[Austrougarska|Austrougarske]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Ekspedicija je došla prekasno i u nedovoljnom broju da spreči pad Srbije, a ekspedicija je bila otežana unutrašnjom političkom krizom u [[Grčka|Grčkoj]] ([[Nacionalna šizma]]). Na kraju je stvoren stabilan front, koji se prostirao od [[albanija|albanske]] obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]] do reke [[Struma|Strume]], u kom su se međunarodne savezničke snage borile sa [[Centralne sile|Centralnim silama]]. Solunski front je ostao prilično stabilan, uprkos lokalnim akcijama, sve do velike savezničke ofanzive 14. septembra [[1918]], koja je rezultovala kapitulacijom Bugarske i oslobođenjem Srbije. Poginuli vojnici na frontu su sahranjeni u sklopu [[Srpsko vojničko groblje na Zejtinliku|srpskog vojničkog groblja na Zejtinliku]] u [[Solun]]u.

== Pozadina ==
{{Poseban članak|Srpska kampanja (Prvi svetski rat)}}
Austrougarska je napala Srbiju u avgustu [[1914]], ali nije uspela da savlada srpski otpor. Nakon ulaska u rat [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] na strani Centralnih sila, odlučujući faktor je bio položaj Bugarske. Bugarska je zauzimala strateški važan položaj na boku Srbije, a njena intervencija na bilo kojoj od strana bi odlučujuće poremetila ravnotežu. Međutim, Bugarska i Srbija su vodile dva rata u poslednjih 30 godina, prvi [[1885]]. ([[Srpsko-bugarski rat (1885)|Srpsko-bugarski rat]]), a drugi [[1913]]. ([[Drugi balkanski rat]]). Ishod poslednjeg je bio ponižavajući za Bugarsku, i postojalo je široko mišljenje u bugarskoj vladi i narodu da je Srbija ukrala zemlju koja je zakonito pripadala njima.

Dok su Saveznici mogli da ponude male teritorijalne ustupke od Srbije i (još uvek neutralne) Grčke, obećanja Centralnih sila su bila mnogo primamljivija, pošto su one nudile većinu teritorija koje je Bugarska tražila. Nakon poraza [[Antanta|Antante]] [[galipoljska operacija|kod Galipolja]] i [[Ruska Imperija|ruskim]] porazom u [[Ofanziva Gorlice-Tarnov|Gorlice-Tarnovskoj ofanzivi]], koje su demonstrirale snagu Centralnih sila, kralj [[Ferdinand I od Bugarske|Ferdinand]] je potpisao sporazum sa Nemačkom i [[21. septembar|21. septembra]] 1915 je započeo mobilizaciju za rat.

== Pad Srbije ==

Tokom proteklih devet meseci, Srbija je pokušavala da obnovi svoje oslabljene armije i poboljša stanje sa zalihama. Uprkos velikim naporima, srpska vojska je bila za samo 30.000 ljudi veća nego na početku rata (oko 225.000) i još uvek nije bila dobro opremljena. Iako su [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] i [[Francuska]] govorile o ozbiljnijoj vojnoj pomoći Srbiji, ništa nije urađeno sve dok već nije bilo kasno. Kada je Bugarska započela mobilizaciju, Francuzi i Britanci su poslali dve divizije da pomognu Srbiji, ali su kasno stigle u grčki grad [[Solun]]. Delimični razlog za ovo odlaganje su bila sukobljena mišljenja u grčkoj vladi o ovom ratu.

Prema Srbiji su krenule bugarska, nemačka i austrougarska vojska, sve pod komandom feldmaršala [[Аугуст фон Макензен|August fon Makenzena]], koje su ukupno brojale oko 500.000 ljudi. Nemci i Austrougari su započeli svoj napad [[5. oktobar|5. oktobra]] masovnom artiljerijskom pripremom, koju su sledile prelasci preko reka [[Sava (reka)|Save]] i [[Dunav]]a. Zatim je [[11. novembar|11. novembra]] bugarska vojska napala iz dva pravca, jednim sa severa prema [[Niš]]u, a jednim sa juga prema [[Skoplje|Skoplju]]. Bugarska vojska je bila velika i brzo se probila kroz slabije srpske snage koje su pokušavale da zaustave njeno napredovanje. Zbog bugarskog proboja, pozicija Srbije je bila beznadežna; njena glavna vojska na severu zemlje bi ili bila okružena i primorana na predaju ili bi morala da pokuša da se povuče.
[[Datoteka:Serbian_retreat_WWI.jpg|250p|levo|mini|Srpska vojska tokom povlačenja preko Albanije]]
Vojvoda [[Radomir Putnik|Putnik]] je naredio [[albanska golgota|povlačenje]] na jug i zapad prema [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i Albaniji. Vreme je bilo loše, kao i putevi, a vojska je morala da pomogne desetinama hiljada civila koji su se povlačili sa njom. Ukupno je oko 125.000 srpskih vojnika stiglo do obale Jadranskog mora, došli su brodovi (na izričitu intervenciju ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova) i ukrcalo se na francuske i ostale savezničke transportne brodove koji su ih prevezli na brojna grčka ostrva (većina je otišla na [[Krf]]), pre nego što su poslani za Solun. Vojvoda Putnik je morao biti nošen tokom celog povlačenja i umro je malo više od godinu dana nakon toga u bolnici u Francuskoj.(Umro u [[Nica|Nici]] 1917. godine)

Francuske i britanske divizije su krenula na sever od Soluna krajem novembra pod komandom francuskog generala [[Moris Saraj|Morisa Saraja]]. Međutim, britanskim divizijama je naređeno iz Londona da ne prelaze grčku granicu, tako da su Francuzi sami krenuli prema reci [[Vardar]]. Njihovo napredovanje je bila ograničena pomoć odstupajućoj srpskoj vojsci, pošto je bugarska vojska morala da skoncentriše veće snage na južnom krilu da bi se nosila sa ovom pretnjom. Do polovine decembra, general Saraj je zaključio da je povlačenje neophodno zbog odlučnih bugarskih napada na njegovo položaje.

Ovo je bila skoro potpuna pobeda za Centralne sile. Železnica od [[Berlin]]a do [[Istanbul]]a je konačno otvorena, i, kao rezultat, Nemačka je bila u mogućnosti da pomogne svom slabijem savezniku, Osmanskom carstvu. Jedini nedostatak pobedi je bilo povlačenje srpske vojske, koja je ostala organizovana i bila je spremna za borbu nakon samo šest meseci.

== Uspostavljanje Solunskog fronta 1916. ==
Austrougarska vojska je napala Crnu Goru, saveznika Srbije, i do [[25. januar]]a mala crnogorska vojska se predala. Austrougarska je nastavila svoje napredovanje duž jadranske obale, napavši Albaniju koja je bila pod kontrolom [[Italija|Italije]]. Do kraja zime, mala italijanska vojska je bila isterana iz skoro cele zemlje.

U ovom trenutku, sa izgubljenim ratom na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]], britanski general štab je tražio povlačenje svih svojih vojnika iz Grčke, ali je francuska vlada protestovala. Pošto su francuske divizije ostale, ostale su i britanske, ali sa nesakrivenim nezadovoljstvom. Savezničke armije su se utvrdile oko Soluna, koji je postao veliki utvrđeni kamp. Srpska vojska (sada pod komandom generala [[Petar Bojović|Petra Bojovića]]), nakom odmora i oporavka na Krfu, je francuskim brodovima prebačena na Solunski front.

U međuvremenu se politička situacija u Grčkoj zaoštrila. Zvanično, Grčka je bila neutralana, ali je kralj [[Konstantin I Grčki|Konstantin -{I}-]] bio pronemački opredeljen, dok je premijer [[Elefterios Venizelos]] bio za Francusku. Grčka je u početku podržala francusko-britansku pomoć Srbiji, a onda joj se suprotstavila; konačno, nakon Venizelosove ostavke, rojalistička vlada ju je zvanično osudila, ali se nije stvarno suprotstavila nadmoćnijim savezničkim snagama koje su se iskrcale u Solunu. Nemci, koji su pokušavali da pridobiju Grčku na svoju stranu, su bili oprezni da ne pređu grčku granicu.

U maju 1916. general Saraj je zatražio da se grčka vojska demobiliše i grčka vlada se povinovala tom zahtevu. Međutim, ova akcija je još više naterala grčku vladu da se ide prema pridruživanju Centralnim silama.

Sa pouzdanim saznanjem da će se [[Rumunija]] pridružiti Saveznicima, general Saraj je počeo pripreme za napad na bugarsku vojsku. Nemci, uz pomoć obaveštenja koja su dobili od grčkih pristalica, su sačinili plan za svoj iznenadni napad. Nemačka ofanziva je pokrenuta [[17. avgust]]a, tri dana pre nego što je bilo predviđeno da počne francuska ofanziva. Zapravo, ovo je bila bugarska ofanziva, pošto je austrougarska vojska bila u Albaniji, a samo jedna nemačka divizija je bila na grčkoj granici. Napad je u početku, zahvaljujući iznenađenju, postigao izvestan uspeh, ali su srpske snage zauzele odbrambene linije nakon dve nedelje. Zaustavivši bugarsku ofanzivu, srpska vojska je izvela kontranapad [[14. septembar|14. septembra]]. Teren je bio težak i Bugari su se branili, ali je srpska vojska polako napredovala. Spori napredak srpskih snaga se nastavio kroz oktobar i u novembru, iako se vreme pogoršalo i sneg počeo da pada na planinama. Nemci su poslali još dve divizije da pomognu bugarskoj vojsci, ali su francuske i srpske vojske [[19. novembar|19. novembra]] zauzele [[Bitolj]].

Gubici u ovoj kampanji su bili najmanje 50.000 vojnika sa savezničke strane i verovatno više od 60.000 ubijenih i zarobljenih Bugara i Nemaca. Front je napredovao oko 40 -{km}-.

Međutim, bugarsko napredovanje u grčku Istočnu Makedoniju je izazvalo još jednu unutrašnju grčku krizu. Vlada je naredila svojim vojnicima u tom području (demobilizovanom 4. korpusu) da ne pruža otpor, i uprkos povremenim lokalnom otporu koji je pružilo nekoliko oficira, većina korpusa sa svojim komandantima je bilo primorana na predaju nemačkim snagama i ostatak rata je proveo u zarobljeništvu u nemačkom gradu [[Gerlic]]. Predaja teško stečenih novoosvojenih teritorija omraženim Bugarima bez otpora je viđena od strane mnogih oficira Venizelosove vojske kao poslednja kap. Uz aktivnu pomoć savezničkih vlasti, oni su izveli puč kojim su osigurali Solun i veći deo Makedonije za Venizelosa (vidi [[Pokret za nacionalnu odbranu]]). Od tog trenutka Grčka je imala dve vlade, zvaničnu rojalističku u [[Atina|Atini]], koja je zadržala svoju neutralnost uprkos rastućem savezničkom pritisku, i revolucionarnu Venizelovu vladu u Solunu, koja je odmah ušla u rat na strani Antante.

U isto vreme, Italija je razmestila još vojnika u Albaniji i ove nove trupe su uspele da prisile austrijski korpus na povlačenje kroz planinske predele južno od jezera Ostrovo.
== Snage Antante na Solunskom frontu ==
Solunske ekspedicione snage su se sastojale od kontingenata iz četiri „velike sile“ [[Antanta|Antante]] ([[Francuska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velika Britanija]], [[Italija]] i [[Rusija]]) i [[Srbija|Srbije]]. Francuzi su komandovali Istočnom amijom (Armee de l'Orient), koja je formalno konstituisana 12. oktobra 1915. pod komandom generala [[Moris Saraj|Morisa Saraja]], i sastojala se od deset francuskih, italijanskih i ruskih divizija, grupisanih u tri „divizijske grupe“ koje su imale status [[korpus]]a, kao i osam srpskih [[divizija]]. Saraj je 22. decembra 1917. zamenjen generalom [[Adolf Gijoma|Adolfom Gijomom]], koji je objedinio i britansku Solunsku i Grčku armiju u jednistvenu [[Saveznička istočna armija|Savezničku istočnu armiju]] (Armees alliees de l'Orient), koja je zauzela položaje u sedam sektora duž jugoistočne [[Albanija|Albanije]] i [[Egejska Makedonija|grčke Makedonije]]. U junu 1918. [[Luj Franše d' Epere]] je nasledio Gijomu, koji je pod svojom komandom imao 620.000 ljudi.

Britanska Solunska armija je formirana 4. novembra 1915. godine pod komandom generala, ser [[Čarl Monroa|Čarls Monroa]], a od 9. maja 1916. Pod komandom general-pukovnika (kasnije generala) [[Džordža Miln]]ea. Šest pešadijskih divizija je raspoređeno u 12. korpus (22, 26. i 60. div.) i 16. korpus (10, 27. i 28. div.), uz stalno premeštanje [[divizija]] iz jednog u drugi [[korpus]]. Britanska pešadijska divizija u [[Egejska Makedonija|Makedoniji]] je brojala 16.000 ljudi, i bila je sastavljena od tri pešadijske [[brigada|brigade]] (svaka sa četiri, tri od 1918, pešadijska bataljona od 800 ljudi, podeljenih na četiri streljačke čete; [[baterija (vojska)|baterije]] rovovskih minobacača, mitraljeske čete i komore municije malih kalibara); divizijske biciklističke čete (do 1917); četiri artiljerijske poljske brigade (u kojima je bilo od tri do šest [[baterija (vojska)|baterija]]) i municijske komore; divizijske artiljerijske municijske komore; od jedne do tri inžinjerijske čete; čete veze; pionirskog (radnog) bataljona; tri čete teških mitraljeza (1918); tri medicinske poljske ambulante (bataljona); pokretnog veterinarskog odeljenja; pozadinske čete i korpusne komore (četiri čete).

Francuski kontingent, kojim je komandovao [[general Kordonije]] (od februara 1917. general [[Pol Fransoa Groseti]], a od januara 1918. general [[Pol Prosper Anri]]), u oktobru 1915. se sastojao od pet pešadijskih [[divizija]] (57, 76, 122, 156. i 158) i konjičke [[brigada|brigade]], kasnije su mu pridružene tri kolonijalne divizije - 17. (februar 1916), 16. (decembar 1916) i 11. (januar 1917). Francuska pešadijska divizija je imala 16.000 ljudi u tri pešadijska [[puk]]a, svaki sa tri bataljona od četiri čete; konjički „eskadron“ (četa); puk poljske artiljerije sa tri bataljona od tri [[brigada|baterije]]; inžinjerijsku četu; komoru i medicinsku poljsku ambulantu. Kolonijalna pešadijska divizija u kojoj su bili Francuzi, dobrovoljci za prekomorsku službu, zadržala je organizaciju od pre 1915. godine, i imala je četiri pešadijska puka u dve pešadijske brigade. Konjička brigada pod komandom brigadira [[Zueno Gambeta|Zueno-Gambete]] je imala 1. i 4. puk Afričkih lovaca (Chasseurs d!Afrique), severnoafrička evropska konjica; šest eskadrona marokanskih Spahija (Spahi), severnoafrička domorodačka konjica i vod oklopnih kola.

Italijanska 35. pešadijska divizija ([[general-pukuvnik Mombeli]]) je došla u [[Solun]] 11. avgusta 1916. godine. U početku je bila organizovana kao i ostale italijanske divizije sa dve pešadijske brigade prvog poziva ([[Kaljari]] i [[Sicilija]]), svaka je imala po dva pešadijska [[puk]]a sa tri [[bataljon]]a; izviđačku jedinicu (Esploratori) jačine 94 čoveka; udarnu (Arditi) jedinicu; mitraljesko odeljenje; puk poljske artiljerije (pet baterija); inžinjerijski bataljon (tri čete); četu za snabdevanje i medicinsku četu. Kasnije su diviziji pridodate i druge jedinice uključujući i teritorijalnu miliciju trećegpoziva - Ivrea pešadijsku brigadu, čime se njena brojnost popela na 30.000 ljudi i tako efektivno postala [[korpus]].

U junu 1916. godine general [[M. K. Ditrihs]] stiže u [[Solun]] sa 2. i 4. ruskom pešadijskom brigadom, kojoj se kasnije pridružuju 1. i 3. i spajaju u julu 1917. godine u pešadijsku diviziju jačine 18.000 ljudi. Ruska brigada se satojala od dva [[puk]]a specijalne namene (svaki sa četiri bataljona i mitraljeskom četom) oformljene za prekomorsku službu; 1. brigada je imala bataljon sa 1.300 bosanskih dobrovoljaca. Rusi su skoro sve vreme bili na frontu, ali su bili demoralisani abdikacijom [[nikolaj II Aleksandrovič|cara Nikolaja II]], marta 1917. godine, i kada je general Taranovski preuzeo komandu u novembru 1917. godine, divizija je bila „neupotrebljiva“ zbog komunističke agitacije. U januaru 1918. ove jedinice su bile razoružane i internirane.

== 1917 ==
Do proleća te godine, vojska generala Saraja je bila pojačana do te tačke da je brojala 22 divizije: 6 francuskih, 6. srpskih, 7 britanskih, 1 italijansku, 1 grčku i dve ruske brigade. Još dve grčke divizije su osnovane. Ofanziva je planirana za kraj aprila, ali početni napad nije uspeo uz velike gubitke, i ofanziva je obustavljena [[21. maj]]a.

Potom su Saveznici, želeći da izvrše još veći pritisak na Atinu, okupirali [[Tesalija (oblast)|Tesaliju]], iz koje se povukla rojalistička grčka vojska, i [[Korintska prevlaka|Korintski zemljouz]], praktično podelivši zemlju na dva dela. Dalji diplomatski pritisak je rezultovao abdikacijom grčkog kralja ([[14. jun]]a) i ujedinjenjem zemlje pod premijerom Venizelosom. Nova vlada je odmah objavila rat Centralnim silama i počela da stvara novu vojsku. Uprkos ovom povoljnom ishodu, novi premijer Francuske [[Žorž Klemanso]] je u novembru opozvao sa dužnosti generala Saraja i umesto njega postavio više diplomatskog francuskog generala [[Adolf Gijoma|Adolfa Gijomu]].

== 1918 ==
U maju, grčke snage su napale i zauzele jake bugarske položaje kod [[Skra-di-Legen]]a, što je prva velika grčka akcija u ratu na strani Saveznika. Međutim, pošto je nemačka ofanziva pretila Francuskoj, general Gijoma je pozvan u [[Pariz]], a zamenio ga je general [[Luj Franše d' Epere|Franše d'Epere]].
[[Datoteka:Cabinet of Živojin Mišić.jpg|mini|desno|250p|Kabinet [[Živojin Mišić|Živojina Mišića]] na Solunskom frontu]]
[[Datoteka:Salonika front.jpg|mini|desno|250p|Spomenik na Solunskom frontu]]
Iako je d'Epere tražio napad na bugarsku vojsku, francuska vlada je odbila da dozvoli ofanzivu sve dok se ostale vlade ne slože. General Gijoma, pošto više nije bio neophodan u Francuskoj, je putovao iz [[London]]a u [[Rim]], pokušavajući da dobije saglasnost za napad. Sporazum je postignut u septembru i d'Epereu je dozvoljeno da pokrene svoju veliku ofanzivu.

Savezničke snage su sada bile vrlo velike, koje ne samo da su imale grčku vojsku na njihovoj strani, već su imali 6.000 ljudi iz [[Češka legija|Češke legije]], koji su bili evakuisani iz Rusije nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] i koji su bili spremni da se bore protiv omražene Austrougarske. Međutim, i Bugarska je takođe povećala brojnost svoje vojske tokom [[1917]]. i u pogledu ukupnog broja vojnika, dve strane su bile približno jednake (291 saveznički bataljon protiv 300 bugarskih bataljona, plus još 10 nemačkih bataljona). Ali u pogledu morala dve strane su se bile potpuno različite. Saveznici su bili uvereni u svoju predstojeću pobedu, dok su bugarski vojnici mogli da vide da je rat izgubljen - Osmansko carstvo je bilo pred kolapsom, vlada Austrougarske je bila u haosu, a moćna nemačka vojska je poražena na [[Zapadni front u Prvom svetskom ratu|Zapadnom frontu]]. Bugarski vojnici nisu bili voljni da se bore i poginu za izgubljenu stvar.

[[Bitka kod Dobrog polja|Bitka kod Dobrog Polja]] je započela artiljerijskim bombardovanjem neprijateljskih položaja [[14. septembar|14. septembra]]. Sledećeg dana, Francuzi i Srbi su napali i izvršili svoje ciljeve, neke bugarske jedinice su počele da se predaju bez borbe. Saveznici su onda pokrenuli ofanzivu duž celih svojih linija i bugarski komandant je naredio povlačenje. Saveznički avioni su bombardovali odstupajuće bugarske vojnike i povlačenje je postalo bekstvo. Bugarskoj je [[30. septembar]] garantovano primirje od strane generala d'Eperea i na taj način je ona izbačena iz rata. Kralj Ferdinand je abdicirao i otišao u izgnanstvo četiri dana kasnije.

U ovom trenutku britanska vojska je skrenula istočno prema evropskom delu Osmanskog carstva, dok su srpske i francuske snage nastavile na sever. Uz britansku vojsku blizu Istanbula i bez značajnijih turskih snaga da je zaustave, turska vlada je zatražila primirje [[26. oktobar|26. oktobra]] ([[Enver-paša|Enver Paša]] i njegovi saradnici su nekoliko dana ranije pobegli u [[Berlin]]).

Srpske i francuske snage su oslobodile Srbiju i savladale nekoliko slabih nemačkih divizija koje su pokušale da zaustave njihova napredovanja. [[Beograd]] je oslobođen [[1. novembar|1. novembra]], a [[10. novembar|10. novembra]] d'Epereva vojska je prešla Dunav i spremala se da uđe u središte Mađarske kada se rat konačno završio. Grof [[Đula Karolj]], koji je predvodio revolucionarnu mađarsku vladu, je došao u Beograd i zatražio primirje.

== Povezano ==
* [[Srpsko vojničko groblje na Zejtinliku]]
* [[Bitka kod Dobrog Polja]]
* [[Kajmakčalan]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Macedonian front (World War I)}}
* [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:278025-Na-vecnoj-strazi „Junaci Kajmakčalana“], Novica Pešić, ''Večernje novosti'', feljton, 10 nastavaka, 26. septembar - 5. oktobar 2006.
* [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/feljtoni.120.html?item_id=644 &quot;1918. Let solunskih sokolova“]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Ljubomir Tešić, ''Večernje novosti'', feljton, 27. septembar - 7. oktobar 2008.
* [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/feljtoni.120.html?item_id=656 „Polemike o Solunskom frontu“]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''Večernje novosti'', feljton, 5. - 27. decembar 2008.

{{Prvi svetski rat}}

[[Kategorija:Solunski front| ]]
[[Kategorija:Fronte Prvog svjetskog rata]]
[[Kategorija:Grčka u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Francuska u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Rusija u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Srbija u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Njemačka u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Osmanska vojna historija]]</text>
      <sha1>d6cn7m8f4304xk7dquxvmu30b3h9szj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Country data Salvador</title>
    <ns>10</ns>
    <id>31952</id>
    <revision>
      <id>42482764</id>
      <parentid>40949574</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T22:38:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Flag_of_El_Salvador_(1875-1877).svg datotekom [[:File:Flag_of_El_Salvador_(1875–1912).svg|Flag_of_El_Salvador_(1875–1912).svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR</comment>
      <origin>42482764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="932" sha1="704z68xlakghmbvxkrk4nsi7nr1to88" xml:space="preserve">{{ {{{1&lt;noinclude&gt;|country showdata&lt;/noinclude&gt;}}}
| alias = Salvador
| flag alias = Flag of El Salvador.svg
| flag alias-1839 = Flag of El Salvador (1839-1865).svg
| flag alias-1865a = Flag of El Salvador (April 1865).svg
| flag alias-1865 = Flag of El Salvador (June 1865).svg
| flag alias-1869 = Flag of El Salvador (1869-1873).svg
| flag alias-1873 = Flag of El Salvador (1873-1875).svg
| flag alias-1875 = Flag of El Salvador (1875–1912).svg
| flag alias-1877 = Flag of El Salvador (1875–1912).svg 
| flag alias-1877r = Flag of El Salvador (1877-1912) reverse.svg
| flag alias-civil = Civil Ensign of El Salvador.svg
| size = {{{size|}}}
| name = {{{name|}}}
| altlink = {{{altlink|}}}
| variant = {{{variant|}}}
&lt;noinclude&gt;
| var1 = 1839
| var2 = 1865a
| var3 = 1865
| var4 = 1869
| var5 = 1873
| var6 = 1877
| var7 = 1877r
| var8 = civil
| redir1 = SLV
| redir2 = ESA
| redir3 = SAL
| redir4 = El Salvador
&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>704z68xlakghmbvxkrk4nsi7nr1to88</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska Republika Herceg-Bosna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41608</id>
    <revision>
      <id>42482769</id>
      <parentid>42453505</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T23:35:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1991.]]; +[[Kategorija:Prestanci 1994.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9878" sha1="if5wklq3flys48g9ih0mgz7a2bjx9po" xml:space="preserve">{{otheruses}}

{{Infobox Former Country
|native_name = ''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''
|conventional_long_name = Hrvatska Republika &lt;br /&gt;Herceg-Bosna 
|common_name = Herceg-Bosna
|continent   = Evropa
|region      = Balkan
|country     = Bosna i Hercegovina
|status      = nepriznata
|status_text = samoproglašeni hrvatski entitet u &lt;br /&gt;[[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Popis međunarodno nepriznatih država kroz historiju|međunarodno nepriznata]])&lt;/small&gt;
|government_type = Republika
|era         = Ratovi u bivšoj Jugoslaviji
|event_start = [[Otcjepljenje]]
|year_start  = 1991
|date_start  = 27.4.
|event_end   = Washingtonski sporazum
|year_end    = 1994
|date_end    = 18.3.
|event_pre   = Raspad Jugoslavije
|date_pre    = [[25.6.]] [[1991]].
|event1      = Proglašenje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne
|date_event1 = [[18.11.]] [[1991]].
|p1          = Republika Bosna i Hercegovina (1990-1992)
|flag_p1     = Flag of Bosnia and Herzegovina (1946-1992).svg
|s1          = Federacija Bosne i Hercegovine
|flag_s1     = Flag_of_the_Federation_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
|image_flag  =Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg
|image_coat  =Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg
|image_map   = Europe location Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.png
|image_map_caption = Hrvatska republika Herceg-Bosna prikazana tamnocrveno
|capital     = Mostar
|title_leader = 
|leader1     = Mate Boban
}}
'''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''' bila je samoproglašena, međunarodno nepriznata [[paradržava]] na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Osnovana je kao '''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''' od strane vojnog i političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini ([[HDZ BiH]] i [[HVO]]) kao odgovor srpskoj agresiji na BiH i bosanskohercegovačke Hrvate, te je proglašena kao &quot;politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda&quot; u BiH. Herceg-Bosna je ukinuta potpisivanjem [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] u ožujku [[1994.]] godine.

== Historija ==
Na dan [[18. studenog]] [[1991.]] godine političko vodstvo Hrvata u [[BiH]] predvođeno [[Mate Boban|Matom Bobanom]] i Darijom Kordićem proglasili su postajanje &quot;Hrvatske zajednice Herceg Bosne&quot; kao posebne političke, kulturne, ekonomske i kulturne cjeline na teritoriju Bosne i Hercegovine. Hrvatska zajednica Herceg Bosna [[28.8.|28. kolovoza]] [[1993.]] prelazi u '''Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu''', kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine. Ustavni sud [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (sastavljen pretežno do [[Bošnjaci|Bošnjaka]]) proglašava Herceg-Bosnu nelegalnom, prvo [[14. rujna]] [[1992.]] a kasnije [[20. prosinca]] [[1994.]] godine. Glavni grad &quot;Herceg Bosne&quot; je bio zapadni dio grada [[Mostar]]a. Prvi predsjednik Herceg Bosne je bio [[Mate Boban]], a drugi i posljednji [[Krešimir Zubak]].

Herceg Bosna je služila svojoj svrsi tj. ona je preko svojih vojnih postrojbi [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] uspjela obraniti hrvatsko i muslimansko stanovništvo od srpske agresije. U početku rata [[Bošnjaci]] su išli u postrojbe [[HVO]]-a. Tako [[HVO]] zajedno sa [[HOS]]-om i [[Armija BiH|TO BiH]], uz potporu [[Hrvatska vojska|HV-a]] uspijeva osloboditi neke krajeve od srpske vlasti (Operacija Lipanjske zore u lipnju [[1992]]. godine kojom je oslobođen grad [[Mostar]] i dolina rijeke Neretve). Tek poslije, stvaranjem njihovih vojnih postrojbi Armije Republike Bosne i Hercegovine u Srednjoj [[Bosna|Bosni]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] dolazi do masovnih prelaženja Bošnjaka iz redova HVO-a u redove Armije BiH. U listopadu [[1992.]] godine dolazi do bošnjačko-hrvatskog sukoba. U tim sukobima brojčano nadmoćnija [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] u Srednjoj Bosni ubija, deportira i progoni Hrvate, dok HVO otvara logore za Bošnjake u okolici Mostara te drži i konstantno granatira istočni (bošnjački) dio grada. Pripadnici Hrvatskog vijeća obrane u [[Bosna|Bosni]] uspijevaju obraniti pojedine općine ([[Novi Travnik]], [[Kiseljak]], [[Busovača]], [[Vitez]], [[Žepče]]), dok do potpunog izgona Hrvata dolazi u općinama [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Fojnica]], [[Kakanj]], [[Travnik]], [[Vareš]], [[Maglaj]], [[Zavidovići]].

Krajem veljače [[1994.]], potpisivanjem [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] prestaju sukobi između postrojbi [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] i jedinica [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Bosne i Hercegovine]]. HVO je zajedno sa [[Hrvatska vojska|HV-om]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U Operaciji Cincar, prvoj koordiniranoj akciji HVO-a i Armije RBiH, na proljeće [[1994.]] godine, oslobođen je [[Kupres]] i veći dio Kupreškog polja. U Operaciji Zima '94. oslobođen je dio Livanjskog polja i dio planine [[Dinara|Dinare]]. U Operaciji Skok-1 Srbi su ponovno poraženi na Dinari. U Operaciji Skok-2 u potpunosti je oslobođeno i pod kontrolu stavljeno Livanjsko polje. U Operaciji Ljeto '95. pod kontrolu su stavljeni [[Bosansko Grahovo]] i [[Glamoč]]. U Operaciji Maestral u jesen [[1995.]] godine oslobođeno je [[Jajce]], a osvojene su općine [[Drvar]], [[Šipovo]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bosanska Krupa]] i [[Ključ]]. Posljednja u nizu pobjedničkih operacija HV-a i HVO-a je bila Operacija Južni potez. Cilj joj je bio: &quot;staviti pod kontrolu putove [[Banja Luka]] - [[Čađavica]]; [[Mrkonjić-Grad]] - [[Banja Luka]]&quot;. Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice u trenutku kad su se hrvatske snage nalazile na 23 kilometara od Banja Luke.

Nakon sporazuma u [[Washington]]u, teritorijalne cjeline pod kontrolom HVO-a i Armije RBiH organizirane su u Federaciju Bosne i Hercegovine. Nakon sporazuma u Daytonu u studenom [[1995.]] godine, [[Federacija Bosne i Hercegovine]] je zaokružena cjelina koja čini 51% površine Bosne i Hercegovine, dok Herceg Bosna službeno više ne postoji.

[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati u Bosni i Hercegovini]] uglavnom smatraju da je Herceg-Bosna bila rezultat njihove stoljetne težnje da opstanu i oslobode se bošnjačkih i srpskih pretenzija na njihov teritorij, dok [[Bošnjaci]] smatraju da je bila nelegalna separatistička tvorevina [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]] i njegove antibošnjačke politike.

== Sadašnje stanje ==
Vodstvu Herceg-Bosne ([[Jadranko Prlić]], [[Bruno Stojić]], [[Slobodan Praljak]], [[Milivoj Petković]], [[Valentin Ćorić]] i [[Berislav Pušić]]) trenutno se sudi na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u [[Haag]]u po točkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.

Sa velikom vjerojatnoćom se može tvrditi da su Hrvati danas većina u sljedećim općinama: [[Mostar]]u, [[Stolac|Stocu]], [[Ravno]]m, [[Čapljina|Čapljini]], [[Neum]]u, [[Čitluk]]u, [[Grude|Grudama]], [[Kiseljak]]u, [[Kreševo|Kreševu]], [[Livno|Livnu]], [[Ljubuški|Ljubuškom]], [[Kupres]]u, [[Dobretići]]ma, [[Odžak]]u, [[Domaljevac-Šamac|Domaljevac-Šamcu]], [[Orašje|Orašju]], [[Posušje|Posušju]], [[Prozor-Rama|Prozoru]], [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Tomislavgrad]]u, [[Vitez]]u, [[Žepče|Žepču]], [[Usora|Usori]]. Premda se broj Hrvata u odnosu na predratno razdoblje smanjio, prema popisu iz 1991. na cjelokupnom području Bosne i Hercegovine živjelo je 755.895 Hrvata. Od tog broja 431 737 na području kojega je obuhvaćala Hrvatska Republika Herceg Bosna. Danas na području cijele BIH živi 544.780 Hrvata, broj općina u kojima su [[Hrvati]] većina se povećao s 20 na 23. Općine s hrvatskom većinom, (njih 14) čine kompaktno područje koje se proteže od [[Kupres]]a na sjeverozapadu, do [[Ravno]]g na jugoistoku zemlje, dok 6 općina predstavljaju većinske hrvatske enklave u Bosni i Posavini.

Danas se želi obnoviti Herceg Bosna, ali kao treći entitet u Bosni i Hercegovini jer su Hrvati u lošem položaju u odnosu na dva druga konstitutivna naroda u BiH. To je počelo 2005. godine, kada je tadašnji član predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda [[Ivo Miro Jović]] izjavio: &quot;''Ne želim prigovarati bosanskohercegovačkim [[Srbi]]ma, no kad oni imaju svoju srpsku republiku ([[Republika Srpska]]), zašto mi ne bismo imali svoju hrvatsku republiku ili Bošnjaci svoju muslimansku republiku unutar Bosne i Hercegovine''&quot;.

[[Dragan Čović]], presjednik jedne od najjačih hrvatskih stranaka u Bosni i Hercegovini [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH-a]] je rekao: &quot;''...sve hrvatske stranke u BiH će predložiti Bosnu i Hercegovinu sa tri entiteta i Sarajevom kao distriktom. Hrvatski političari moraju biti incijatori novog ustrojstva Bosne i Hercegovine koje će jamčiti Hrvatima ista prava kao i ostalim konstitutivnim narodima. Svaka federalna jedinica će imati svoje zakonodavstvo, izvršne i pravosudne organe vlasti''&quot;. On je također ukazao da je sadašnje dvoentitetsko ustrojstvo BiH neodrživo jer su Hrvati postali predmet asimilacije te su lišeni osnovnih prava u Federaciji sa Bošnjacima. Premijer [[Republika Srpska|Republike Srpske]] [[Milorad Dodik]] kao i ostalo vodstvo bosanskohercegovačkih Srba podupire ovaj hrvatski prijedlog, ali s uvjetom da se ne dira u teritorij Republike Srpske.
{{Commonscat|Herzeg Bosnia}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatski iredentizam]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1991.]]
[[Kategorija:Prestanci 1994.]]</text>
      <sha1>if5wklq3flys48g9ih0mgz7a2bjx9po</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Titleblacklist</title>
    <ns>8</ns>
    <id>41730</id>
    <revision>
      <id>42482771</id>
      <parentid>42478469</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T23:46:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42482771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4367" sha1="6xgfhwkq3fuqgs8e7e6f58dky86p3fh" xml:space="preserve">&lt;!-- leave this line exactly as it is --&gt; &lt;pre&gt;
# Ovo je spisak zabranjenih naslova. Naslovi i korisnici koji se nalaze na ovom spisku neće moći biti napravljeni.
# Koristite &quot;#&quot; za komentare.
# Ovo ne razlikuje velika i mala slova po pretpostavljenom

.*Titopedija.*
.*Ćacipedija.*
.*Cacipedija.*
.*Čacipedija.*
.*Титопедија.*
.*Цаципедија.*
.*Цаципедија.*
.*Чаципедија.*
.*Tito-pedija.*
.*Ćaci-pedija.*
.*Caci-pedija.*
.*Тито-педија.*
.*Ћаци-педија.*
.*Цаци-педија.*
.*Aleksa Lukić.*
.*Surčinski manijak.*
.*Usra.*
.*Panonian.*
.*Edgar Allan Poe.*
.*Edgar Alan Po.*
.*Edgar Allan Poe.*
.*Edgar Alan Po.*
.*Алекса Лукић.*
.*Сурчински манијак.*
.*Усра.*
.*Панониан.*
.*Едгар Аллан Пое.*
.*Едгар Алан По.*
.*Едгар Аллан Пое.*
.*Едгар Алан По.*
.*V.*l.*a.*d.*i.*m.*i.*r.*N.*i.*m.*č.*e.*v.*i.*ć.*
.*V.*e.*l.*i.*m.*i.*r.*I.*v.*a.*n.*o.*v.*i.*ć.*
.*K.*o.*l.*e.*g.*a.*2.*3.*5.*7.*
.*Novak Watčmen.*
.*В.*л.*а.*д.*и.*м.*и.*р.*Н.*и.*м.*ч.*е.*в.*и.*ћ.*
.*В.*е.*л.*и.*м.*и.*р.*И.*в.*а.*н.*о.*в.*и.*ћ.*
.*Колега2357.*
.*Новак Wатчмен.*
.*Surčin Maniac.*
.*Mali Aco.*
.*Mali Aca.*
.*Radenko Đoković.*
.*Krvat.*
.*Topioničar.*
.*Novak Watčmen.*
.*Novak Vočmen.*
.*Ćaci.*
.*PANONIAN.*
.*Panonijan.*
.*Mali Ac.*
.*Сурчин Маниац.*
.*Мали Ацо.*
.*Мали Аца.*
.*Раденко Ђоковић.*
.*Крват.*
.*Топионичар.*
.*Новак Wатчмен.*
.*Новак Вочмен.*
.*Ћаци.*
.*ПАНОНИАН.*
.*Панонијан.*
.*Мали Ац.*
.*Surčin.*
.*Сурчин.*
.*m.*a.*l.*(i|og|om|im).*A.*c.*(a|i|o|e|u).*
.*s(ij|j|e)ći će.*
.*мал(и|ог|ом|им) Ац(а|и|о|е|у).*
.*с(иј|ј|е)ћи ће.*
.*m.*a.*l.*(i|og|om).*Z.*o.*k.*i.*(ja|ju).*
.*м.*а.*л.*(и|ог|ом).*З.*о.*к.*и.*(ја|ју).*
.*Vedran Peić.*
.*Ведран Пеић.*
.*Novak Watchmen.*
.*n.*i.*m.*č.*(a|i|o|e|u).*
.*н.*и.*м.*ч.*(а|и|о|е|у).*
.*puši kurac.*
.*пуши курац.*

.*?\/index\.php*     # no páginas con index.php


  # Корисничка имена

 .*kanonkas.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*fr[iíl]tz(?: *(?:g\b|urin)|(?-i:G)).* &lt;newaccountonly&gt;
 .*\b(nigg(er|a)|bitch|asshole|bastard|shit|fu[c(k]k)\b.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*\b(ku(č|c)ka|кучка|kurva|курва|(š|s)upak|шупак|peder|педер|sranje|срање|(đ|dj)ubre|ђубре)\b.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*\b(penis|vagina|cunt|fellatio|cunnilingus)\b.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*\b(пенис|kurac|курац|вагина|pi(č|c)ka|пичка|pizda|пизда|qrac|racku|kjurac|qрац|рацку|кјурац|drka|дрка)\b.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*\b(molests|masturbates|sucks|incest|slut|rape[sd])\b.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*\bva[gġ]ina\b.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*\bcoċk\b.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*h[iíl1]t(?-i:[LlI1])[e3]r.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*[ií1]d[ií1][o0]t.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*(\bs|S)(?i:crotum).* &lt;newaccountonly&gt;
 .*(\bo|O)(?i:rgasm).* &lt;newaccountonly&gt;
 .*\.(com|org|co\.uk|net|info|rs)\b.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*((wiki([mp]edia(?!n)|books|quote|versity|source|news|species)|wiktionary)).* &lt;newaccountonly&gt;
 .*((вики([мп]ед|књиг|кнјиг|цит|верзит|звор|вест|врст|реч)|ВП\:)).* &lt;newaccountonly&gt;
 .*((viki([mp]ed|knjig|cit|verzit|zvor|vest|vrst|reč)|VP\:|WP\:)).* &lt;newaccountonly&gt;
 .*\b(admin|sysop|moderator|arbitrator|checkuser|oversight).* &lt;newaccountonly&gt;
 .*\b(админ|модератор|(č|c)ekjuzer|чекјузер).* &lt;newaccountonly&gt;
 .*(admin|sysop|moderator|arbitrator|checkuser|oversight)\b.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*(админ|модератор|(č|c)ekjuzer|чекјузер)\b.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*(jimbo wales).* &lt;newaccountonly&gt;
 .*(\bo|O)(n wheels).* &lt;newaccountonly&gt;
 .*(gra(w|vv|ww)p).* &lt;newaccountonly&gt;
 .*卍.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*卐.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*Психијатар.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*Сурчин.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*Лубурић.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*Лубуриц.* &lt;newaccountonly&gt;
 .*Вјекослав Макс.* &lt;newaccountonly&gt;
# .*[A-Z ]{5,}.* &lt;casesensitive|newaccountonly&gt; # No more than 5 caps, also separated by spaces
# .*[А-Ш ]{5,}.* &lt;casesensitive|newaccountonly&gt; # No more than 5 caps, also separated by spaces

 # &lt;/pre&gt;</text>
      <sha1>6xgfhwkq3fuqgs8e7e6f58dky86p3fh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kavkaski ovčar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>44001</id>
    <revision>
      <id>42482655</id>
      <parentid>42481729</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T14:54:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-128042|~2025-128042]] ([[User talk:~2025-128042|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]]</comment>
      <origin>42354559</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8283" sha1="9161gfpiaw0rzj5f9h39wjmeunwn2ps" xml:space="preserve">{{Rase pasa
|ime=Kavkaski ovčar
|dr ime= Kavkaski planinski pas&lt;br /&gt;Bombor&lt;br /&gt;Kavkazska ovčarka&lt;br /&gt;Kavkasiuri Nagazi&lt;br /&gt;Jermenski Khobun&lt;br /&gt;KO&lt;br /&gt;
| Zhaul Zhali
|org ime=
|slika=Bagrat6.jpg
|zemlja={{zastava|Gruzija}}&lt;br /&gt;{{zastava|Jermenija}}&lt;br /&gt;{{zastava|Azerbejdžan}}
|FCI=Grupa 2 Sekcija 2 #328
|FCI stan=http://www.fci.be/uploaded_files/328g02-en.doc
|AKC=Radni pas
|AKC stan=http://www.akc.org/breeds/caucasian_mountain_dog/index.cfm
|ANKC=
|ANKC stan=
|CNC=
|CNC stan=
|KC=
|KC stan=
|NZKC=
|NZKC stan=
|UKC=Northern Breeds
|UKC stan=http://www.ukcdogs.com/Web.nsf/Breeds/GuardianDog/CaucasianOvcharka07012008
}}

'''Kavkaski ovčar''' ({{jez-gru|კავკასიური ნაგაზი}}; ''Кавкасиури Нагази'', {{jez-aze|Qafqaz Iti}}; {{jez-jer|Կովկասյան հովվաշուն }}; [[osetinski jezik|osetski]]: Аргъонахъ, Аргхонак) je rasa pasa koja je popularna u [[Gruzija|Gruziji]], [[Azerbejdžan]]u, [[Jermenija|Jermeniji]] i u oblastima severnog Kavkaza.

== Opis ==
Kavkaski ovčar je specifična rasa snažnih kostiju, mišićav, pa čak i naravi kao [[mastif]]. Kavkaski ovčari su veliki psi, međutim, ne postoji određena maksimalna visina ili težina među njima. Minimalna visina za ženke varira između 67 i 75 centimetara a težina varira oko 45 kilograma. Visina mužjaka je između 72 i 95 centimetara. Mužijaci teže od 50 kilograma do 90&amp;nbsp;kg. Uši su visoko postavljene i prirodno spuštene. Kose oči su tamne. Sa svojim jakim i kratkim vratom, svojim širokim grudnim košem, jakim i mišićavim sapima, i svojim čvrstim šapama. Njegov rep, visoko postavljen, u obliku srpa, povija se do skočnog zgloba. Dlaka mu je prava, debela, dok je poddlaka svetlija i bujna.
Autentični kavkaski ovčar je pas namenjen za čuvanje [[stoka|stoke]], veći od prosečnih dimenzija pasa, robusne konstitucije sa snažnim stavom i urođenim nepoverenjenm prema strancima.&lt;ref name=&quot;Miller2005p23&quot;&gt;[http://www.fci.be/nomenclature.aspx FCI breed standards], group 2, section 2.2, ''Molossian / Mountain type''&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Poreklom iz oblasti po kojoj je dobio ime, ovaj veliki [[pastirski pas]], sposoban je da se prilagodi veoma različitim klimatskim uslovima. Međutim ne spada u grupu [[ovčarski pas|ovčarskih pasa]]. To je pas čuvar koji je služio narodima [[Kavkaz]]a kao čuvar stoke i doma, i kao pas za borbe. Kavkaski ovčar je planinski pas čije je prirodna sredina planinski region u [[Gruzija|Gruziji]], [[Jermenija|Jermeniji]] i [[Azerbejdžan]]u kao i stepska područja na severnom Kavkazu i okrugu [[Astrahan]]a. Vekovima je funcionisao kao ovčarski, čuvar i pas za borbe pa je njegova odanost čak postala i legendarna. Neutrašivost, smelost i tolerantnost na gotovo sve klimatske uslove doprinela je njegovoj rasprostranjenosti u gotovo sve delove bivšeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] tako da i tip varira u zavisnosti od njegove regije i namene.&lt;ref name=&quot;pas velikog srca&quot;&gt;{{Cite web |title=Kavkaski ovčar - pas velikog srca |url=http://kavkaskiovcar.com/index.php?page=how_cmsms_works |access-date=2014-02-19 |archive-date=2013-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130928212814/http://kavkaskiovcar.com/index.php?page=how_cmsms_works |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Temperament ==
Stepski pas je lakši od psa iz planinskih krajeva. Rustičan, zahteva malo, veliki je radnik i veoma efikasan, a takođe i uravnotežen. Kavkaski ovčar je veoma aktivan i hrabar pas, koji dobro reaguje u odbrani.
Njegovo nepoverenje prema strancima je takvo da je veoma opasno približiti mu se. Kreće se kratkim kasom, koji mu daje karakterističan hod, dok mu je galop malo teži. Kavkaski ovčar ima masivnu glavu sa širokim čelom, dosta kratkom njuškom, jakim usnama i moćnim makazastim zubima. Kavkaski ovčar je veoma inteligentan, ali oni mogu biti drski i odbijati da slušaju komande na vreme. To se može prevazići odgovarajućom obukom. Zbog svoje jačine često se koriste za lov na [[medved]]e.&lt;ref name=&quot;kavkaski ovcar&quot;&gt;[http://www.veterina.info/psi/rase-pasa/515-kavkaski-ovcar Kavkaski Ovcar]&lt;/ref&gt;

=== Tipovi ===
[[Datoteka:CaucasianShep.jpg|mini|desno|250p|Štene Kavkaskog ovčara]]
* ''Gergetski'' - psi su krupni, uglavnom dugodlaki. Konstitucija je gruba i snažna. Njuška je nešto izduženija. Zubi su krupni, beli. Psi su šarene boje (fleke su sive i riđe), sa belim okovratnikom, na glavi je beleg, njuška je takođe bela sa sitnim mrljama tamnije boje. Između takvih pasa, koji čine većinu, ima i onih sa nešto ređom dlakom i sa manje ostrim temperamentom.
* ''Garbanski'' - psi su vrlo agresivni i ljuti. Bili su uvezeni u Zakavkazje u posleratnim godinama (1945.) iz Turske zajedno sa kupljenom stokom; konstitucija je gruba, njuška vrlo kratka. Neki psi imaju nadgriz. Svi psi su kratkodlaki, boja riđa, bez maske. Radne osobine su dobro izražene.
* ''Kazbekski'' - moćni psi, grubog i snažnog tipa, proporcionalno i harmonicno građeni. Zubi su krupni, beli, makazastog zagriza, dlaka dobro razvijena. Psi su većinom višebojni - šareni, tigrasti. Radne osobine su dobro izrazene.
* ''Ahalcihski'' - nastao je mešanjem gergetskog, garbanskog i kazbekškog tipa. Psi su snažni i grube građe, proporcionalni, dlaka duga. Boja je mrka, bela, krem (boja slame). Svetlije obojeni psi mogu da imaju svetle oči.

== Zdravlje ==
Kavkaski ovčar žive prilično dugo u proseku 10-15 godina. Psi ove rase su uglavnom zdravi i dugo žive, ali je [[displazija kukova]], [[gojaznost]] i povremeni problemi sa [[srce]]m se mogu dogoditi.

U periodu od jednog do pet meseci starosti je najbolje vreme za preuzimanje šteneta i navikavanje ga na čoveka i spoljnu sredinu. Ono postaje jako privržen vlasniku, njegovoj porodici, domu. Posle pet meseci navikavanje na novog je vlasnika dosta teže se odvija i nikad ne bude potpuno. Isto se odnosi i na mesto boravka. Zato se pas, koji polovinu prve godine zivota provede pored stada ovaca, jako tesko navikava na život u odgajivacnici ili na život u gradskoj zgradi. Psi koji su pola godine ziveli u odgajivačnici i uzeti na vaspitanje u tom uzrastu ostaju manje privžen čoveku. Štenad kavkaskog ovčara se gaji i vaspitava na slican nacin kao i štenad drugih rasa pasa snažno-grubog i grubog tipa konstitucije, ali postoje neke osobine karakterestične za ovu rasu.

Štenci kavkaskog ovcara uz pogrešnu ishranu brzo obolevaju od [[rahitis]]a: nastaju zadebljanja na zglobovima dosaplja, formira se izvrnut stav prednjih nogu, podlaktica se iskrivljuje u obliku slova &quot;O&quot;, kod zadnih nogu se formira &quot;Iks&quot; stav, nastaju zadebljanja na zonama rasta na rebrima, ponekad se iskrivljuju i kosti lobanje - ocni lukovi postaju izraženiji, moguća je i deformacija grudnog kosa. Kod pojavljivanja prvih znakova rahitisa neophodno je kontaktirati veterinara, zato što se zapušten rahitis jako teško leči i može da ostavi posledice za ceo život. Kod pogrešne ishrane i loših uslova držanja, kavkaski ovčari su podložni bolestima i poremećajima metabolizma. Najčešće se takvi poremecaji pojavljuju u obliku pomeranja rokova linjanja, ekcema, čirova na šapama i sl, mada ekcemi i čirevi mogu da budu prouzrokovani i ektoparazitima. U svim slucajevima neophodno je odvesti psa veterinaru.&lt;ref name=&quot;kavkaski ovcar&quot;/&gt;

== Karakteristike ==
[[Datoteka:Kaukaski owczarek 107.jpg|mini|desno|288p|Kavkaski ovčar]]
&lt;!-- Begin Overview Box --&gt;
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;fixed: right; margin-left: 1em;&quot; width=&quot;450px&quot;
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center; background:maroon&quot; | &lt;font color=white&gt;'''Kavkaski ovčar - pregled'''&lt;/font&gt;
|-
|-
| colspan=&quot;3&quot; |&lt;hr&gt;
|-
| Veličina: ||  Velika do gigantska 
|-
| Idealna težina: ||  50–90&amp;nbsp;kg, retko 100&amp;nbsp;kg i više
|-
| Plećna visina: || ženka 67–75&amp;nbsp;cm i mužjak 72–95&amp;nbsp;cm
|-
| Dlaka: || Duga, glatka ili gruba
|-
| Broj štenadi: || 4-8, maksimalno 12
|-
|Prosečni vek: || 10 do 15 godina
|-
|Upotreba: ||  Pastirski pas, čuvar, porodični pas 
|-
|
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Caucasian Shepherd}}
* [http://www.dog-breeds-expert.com/Caucasian-Shepherd-Dog.html Kavkaski ovčar]

[[Kategorija:Domaći psi]]
[[Kategorija:Kavkaz|Ovčar]]</text>
      <sha1>9161gfpiaw0rzj5f9h39wjmeunwn2ps</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>OZNA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53026</id>
    <revision>
      <id>42482783</id>
      <parentid>42423410</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T06:39:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-17519-7</username>
        <id>269178</id>
      </contributor>
      <comment>OZN je bio naziv, ne OZNA</comment>
      <origin>42482783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7006" sha1="6cgro9xuorhs44ji9h58j99vgn653y2" xml:space="preserve">[[File:Odsek OZN-e 1. proletarskog korpusa NOVJ (u sredini šef odseka major Momčilo Dugalić).jpg|thumb|Odsek OZN-e 1. proletarskog korpusa NOVJ (u sredini šef odseka major Momčilo Dugalić)]]

'''Odeljenje za zaštitu naroda''' - '''OZN''' ({{jez-slv|Oddelek za zaščito naroda}}; {{jez-mak|Одделение за заштита на народот}}) je bila [[Bezbjednosna agencija|bezbednosna]] ([[kontraobavještajstvo|kontraobaveštajna]]) služba [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Druge Jugoslavije]] koja je delovala na početku njenog postojanja - u periodu [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]] i neposredno nakon formalnog osnivanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. Ustanovljena je za vreme [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugog svetskog rata]] [[13. 5.|13. maja]] [[1944]], a posle rata je marta [[1946]]. godine reorganizovana u civilnu '''Upravu državne bezbednosti''' ([[UDBA]]) i vojnu '''Kontraobaveštajnu službu''' ([[KOS]]) [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]].

== Historija ==
Na [[Savetovanje u Stolicama|savetovanju u Stolicama]], održanom [[26. 9.|26. septembra]] [[1941]]. godine, stvorene su prve obaveštajne i kontraobaveštajne službe, i utvrđen je sistem organizacije i veza ovih organa.

Sva partijska i vojna rukovodstva, a posebno [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]] i [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|VS]], poklanjala su posebnu pažnju obezbeđenju veza sa potčinjenim i područni vojnim, partijskim i političkim rukovodstvima, kao osnovnom faktoru za plansko pokre­tanje opštenarodnog ustanka i vođenje oslobodilačke borbe pod neposrednim rukovodstvom [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije]].&lt;ref&gt;Veze u narodnooslobodilačkoj borbi, 1941- 1942. Mirko Ćetković, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1976.&lt;/ref&gt;

Septembra [[1943]]. godine, pri [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnom štabu NOVJ]], formiran je '''Odsek za zaštitu naroda''', a [[13. 5.|13. maja]] [[1944]]. naredbom Vrhovnog komandanta NOVJ [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] formirano je '''Odeljenje za zaštitu naroda''' - OZNA, kao jedinstveni organ celokupne obaveštajne i kontraobaveštajne organizacije. Za načelinka OZNE tada je postavljen [[Aleksandar Ranković]].

{{izdvojeni citat|U našem oslobodilačkom ratu, jedan od bitnih uslova uspjeha je poznavanje stanja kod neprijatelja i njegovih namjera uopće s jedne strane, a s druge strane ne dopustiti neprijatelju da sazna naše stanje i naše namjere. To je zadatak naše ob. službe. Obaveštajna služba predstavlja najmoćnije oružje komandovanja.  . . . Još u toku rata, sa prvim početcima formiranja nove države, stvorena je Služba bezbjednosti protiv okupatora i njegovih domaćih pomagača, koji su radili na tome da porobe naše narode i unište našu zemlju. Na frontu borbe sa takvim neprijateljem ona je dobila ratno krštenje, očeličila se i prekalila kao organ revolucionarne borbe, koju je neprijatelj osjećao na svojoj koži kao moćnu udarnu snagu naroda. Hrabrost naših kadrova u ovoj službi, njihova visoka politička svijest i odanost narodu, iskustva koja su oni sticali na frontu i u pozadinskim akcijama predstavljali su visoke kvalitete ove službe, koji su joj omogućili da časno izvrši svoju revolucionarnu zadaću u toku rata.&lt;ref name=&quot;Milovan Dželebdžić 1987&quot;&gt;Obaveštajna služba u narodnooslobodilačkom ratu, 1941-1945. Milovan Dželebdžić, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1987.&lt;/ref&gt;|[[Josip Broz Tito|TITO]]}}

Razvoj obaveštajne službe proisticao je iz razvoja i potreba revolucionarnih, oružanih snaga narodnooslobodilačkog pokreta – [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]], odnosno od 1. marta 1945 – [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]].&lt;ref name=&quot;Milovan Dželebdžić 1987&quot;&gt;Obaveštajna služba u narodnooslobodilačkom ratu, 1941-1945. Milovan Dželebdžić, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1987.&lt;/ref&gt;

Kao izvršni organ OZNE formiran je, [[15. 8.|15. avgusta]] [[1944]]. godine, [[Korpus narodne odbrane Jugoslavije]] (KNOJ).

Nakon donošenja [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]], [[31. 1.|31. januara]] [[1946]]. godine, reorganizovane se sigurnosno-obaveštajne službe. Marta [[1946]]. od Prvog i Drugog odseka OZNE formirana je pri Ministarstvu unutrašnjih poslova '''Uprava državne bezbednosti''' (UDBA), dok je od Trećeg odseka OZNE pri Ministarstvu narodne odbrane formirana '''Kontraobaveštajna služba''' (KOS) Jugoslovenske armije.

Pod vođstvom [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] OZNA je snažno pojačala svoje delovanje u zemlji i inostranstvu. OZNA se drži odgovornom za niz masovnih likvidacija tokom i nakon 2. svetskog rata.

== Ustroj ==
OZNA sa sastojala iz četiri odseka:
* Prvi odsek je bio zadužen za rad u inostranstvu i na okupiranoj teritoriji. Načelnik prvog odeljenja je bio [[Maksimilijan Baće]].
* Drugi odsek je bio zadužen za rad na oslobođenoj teritoriji. Načelnik drugog odeljenja je bio [[Pavle Pekić]].
* Treći odsek je imao poluobaveštajne zadatke u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Komandant trećeg odseka je bio [[Jefto Šašić]].
* Četvrti odsek sa bavio statističko-tehničkim poslovima. Komandant četvrtog odseka je bio [[Mijat Vuletić]].

== Literatura ==
# Obaveštajna služba u narodnooslobodilačkom ratu, 1941-1945. Milovan Dželebdžić, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1987.
2. Partizanska obaveštajna služba, 1941-1942. Slavko Odić i Slavko Komarica, CP Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1988.

3. Veze u narodnooslobodilačkoj borbi, 1941- 1942. Mirko Ćetković, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1976.

== Narodne izreke ==
{{izdvojeni citat|OZNA sve dozna.|narodna izreka}}

{{izdvojeni citat|Badava su sve direktive i odluke, ako se pravovremeno ne dostave kome treba.|Zaključci sa [[Majsko savetovanje CK KPJ|Majskog savetovanja]] 1941. u Zagrebu.}}&lt;ref&gt;Veze u narodnooslobodilačkoj borbi, 1941- 1942. Mirko Ćetković, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1976.&lt;\ref&gt;

== Povezano ==

* [[KOS]]
* [[Udba]]

== Izvori ==

{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.komunizam.hrvatskauljudba.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=26&amp;Itemid=3 Hrvatski centar za istraživanje zločina komunizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080424025742/http://www.komunizam.hrvatskauljudba.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=26&amp;Itemid=3 |date=2008-04-24 }}
* [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=190&amp;catid=24:godina-2010&amp;Itemid=236 Šokantno kazivanje nekadašnjega djelatnika Ozne] - Feljton Glasa Koncila u 9 nastavaka

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]</text>
      <sha1>6cgro9xuorhs44ji9h58j99vgn653y2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Italijanska uprava za Kvarner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54706</id>
    <revision>
      <id>42482701</id>
      <parentid>41802112</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:31:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Nastanci 1919.|Nastanci 1919.]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1919.|Države i teritorije uspostavljene 1919.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9544" sha1="06jr55ouuvtt81dp7spjy22tzbsmiif" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Italijanska uprava za Kvarner
|hr_ime             = Italijanska uprava za Kvarner
|izvorno_ime        = ''Reggenza Italiana del Carnaro''
|genitiv            = Italijanske uprave za Kvarner
|kontinent          = Evropa
|regija             = 
|država             = Hrvatska
|status             = Samoproglašena nepriznata država

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = [[1919.]]
|godina_kraj        = [[1920.]]
| datum_start        = [[12. 9.]] [[1919.]]
|datum_kraj         = [[30. prosinca]] [[1920.]]
|događaj_start      = D'Annunzijev puč
|događaj_kraj       = [[Krvavi Božić|Predaja]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = [[Kvarnerska povelja]] 
| datum_događaj1     = [[8. 9.]] [[1920.]]
|događaj2           = [[Rapalski ugovor]]
|datum_događaj2     = [[12. studenog]] [[1920.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      = 

|p1                 = Corpus separatum
|flag_p1            = Flag of the Free State of Fiume.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           = 

|s1                 = Slobodna Država Rijeka
|flag_s1            = Flag of the Free State of Fiume.svg
|s2                 = 
|flag_s2            = 
|s3                 = 
|flag_s3            = 
|s4                 = 
|flag_s4            = 
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           = 

|zastava            = Labaro Reggenza Italiana del Carnaro.svg
|zastava_i          = 
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Carnaro Regency emblem.svg
|grb_i              =
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''QUIS CONTRA NOS?''&lt;br&gt;{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] &quot;Tko protiv nas?&quot;)}}
|himna              = 

|mapa               = Free State of Fiume 1920-1924.png
|mapa_opis          = 

|glavni_grad        = [[Rijeka (grad)|Rijeka]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[italijanski jezik]]
|vjera              = 

|vlada_tip          = [[Autoritarizam|Autoritarna]] [[republika]] 
|titula_vođa        = ''Commandante''
|vođa1              = [[Gabriele D'Annunzio]]
|godina_vođa1       = 1919. – 1920.
|vođa2              = 
|godina_vođa2       = 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      = 

|titula_zamjenik    = 
|zamjenik1          = 
|godina_zamjenik1   = 
|zamjenik2          =
|godina_zamjenik2   = 
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   = 

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8= 

|legislatura        = ''[[Arengo del Carnaro]]''
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = ''Consiglio degli Ottimi''
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = ''Consiglio dei Provvisori''

|stat_godina1       = 
|stat_površina1     = 
|stat_pop1          = 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          = 

|valuta             =
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Hrvatska}}

|fusnote            = 
}}
'''Italijanska uprava za Kvarner''' ([[italijanski jezik|italijanski]]: ''Reggenza Italiana del Carnaro'') bila je država koju je [[Gabriele D'Annunzio]] proglasio u [[Rijeka|Rijeci]] [[12. rujna]] [[1920]]. godine. Ova samoproglašena država nikada nije dobila međunarodno priznanje i u prosincu ju je zamijenila [[Slobodna Država Rijeka]].

== Historija ==
Zbog odluke o mogućoj predaji [[Rijeka|Rijeke]] na [[Pariška mirovna konferencija 1919|Pariškoj mirovnoj konferenciji]], D'Annunzijevi crnokošuljaši [[12. 9.|12. rujna]] [[1919]]. zauzimaju grad i prisiljavaju američke, britanske i francuske snage na povlačenje. Iako su D'Annunzijeve pristaše smatrale da će Italija [[aneksija|anektirati]] Rijeku, to se nije dogodilo. Italija je umjesto toga započela blokadu Rijeke, zahtijevajući da se pobunjenici predaju.

Nakon toga, D'Annunzio je proglasio Italijansku upravu za [[Kvarner]] s &quot;[[ustav]]om&quot; koji je sadržavao mnoge elemente talijanskog [[fašizam|fašizma]] i u kojem je on dobio titulu vođe (''Commandante''). Budući da 
D'Annunzio nije priznavao [[Rapalski ugovor]], najavio je rat [[Kraljevina Italija|Italiji]]. Na kraju je predao grad u prosincu [[1920]]. nakon bombardiranja talijanske mornarice (događaj znan kao [[Krvavi Božić]]).

== Kvarnerska povelja ==
{{main|Kvarnerska povelja}}
[[Kvarnerska povelja]] ([[italijanski]]: ''Carta del Carnaro'') figurirala je kao ustav D'Annunzijeve uprave, a bila je spoj [[anarhizam|anarhističkih]], [[fašizam|fašističkih]] i [[demokracija|demokratskih]] [[republika]]nskih ideja. D'Annunzija se često smatra prethodnikom ideala i metoda talijanskog fašizma. Ovaj ustav je D'Annunzio napisao zajedno sa sindikalistom [[Alceste De Ambris|Alcesteom De Ambrisom]], koji je izrado politički i pravni okvir ovog dokumenta, dok ga je D'Annunzio pjesnički uljepšao. De Ambris je bio na čelu skupine pobunjenih talijanskih mornara koji su ustupili svoj brod D'Annunziju. Poveljom je osnovana korporativistička država s devet udruženja koji su predstavljali razne gospodarske sektore s obveznim članstvom. U desetom takvom udruženju, koje je osmislio sam [[Gabriele D'Annunzio|D'Annunzio]], bili bi superiorniji pojedinci.

Zakonodavna vlast sastojala se od dva doma (''Consiglio degli Ottimi'' i ''Consiglio dei Provvisori''), čije bi zajedničke sjednice (''Arengo del Carnaro'') odlučivale o stranim sporazumima, dopunama ustava i imenovanju diktatora u slučaju nužde. Poveljom je kao glavnom načelu države određena &quot;[[muzika|glazba]]&quot;.

== Povezano ==
* [[Povijest Rijeke]]
* [[Slobodna Država Rijeka]]
* [[Talijanski iredentizam]]

== Vanjske veze ==
* {{en}}[[iarchive:FIUMARE|The Charter of Carnaro]]
*https://web.archive.org/web/20180509072247/http://www.reakt.org/fiume/index_2.html
*https://web.archive.org/web/20180124083210/http://www.reakt.org/fiume/charter_of_carnaro.html
*{{cite web|url=http://worldatwar.net/nations/other/fiume/|archive-url=https://web.archive.org/web/20071222134740/http://worldatwar.net/nations/other/fiume/|title=STATI LIBERO di FIUME – FREE STATE of FIUME|author=Richard Doody|archive-date=22 December 2007|access-date=2021-08-10|archivedate=2013-08-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130806131834/http://worldatwar.net/nations/other/fiume/|deadurl=yes}}
*https://web.archive.org/web/20070212090316/http://www.crwflags.com/fotw/flags/hr-fiume.html
*[https://web.archive.org/web/20080623053707/http://worldatwar.net/nations/other/fiume/%20 http://worldatwar.net/nations/other/fiume/]
*https://web.archive.org/web/20090715162114/http://www.karr.net/Constitution_of_Fiume/etexts.htm

{{Authority control}}

[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1919.]]
[[Kategorija:Prestanci 1920.]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Nepriznate države]]
[[Kategorija:Kratkotrajne države]]
[[Kategorija:Međuratni period]]
[[Kategorija:Historija Italije]]
[[Kategorija:Historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Povijest Rijeke]]
[[Kategorija:Fašizam]]
[[Kategorija:Italijanski iredentizam]]</text>
      <sha1>06jr55ouuvtt81dp7spjy22tzbsmiif</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vladivostok</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104289</id>
    <revision>
      <id>42482763</id>
      <parentid>42433674</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T22:23:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Vladavostak.jpg datotekom [[:File:Vladivostok_in_1918.jpg|Vladivostok_in_1918.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error)).</comment>
      <origin>42482763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14948" sha1="6jahrbm5b7ta6ljac811kx0alvfhbdt" xml:space="preserve">{{Koordinate|3_07_N_131_55_E_type:city(578100)_region:RU-PRI|43° 7' SGŠ, 131° 55' IGD}}
{{Naselje
| ime =Vladivostok
| ime_genitiv =Vladivostoka
| izvorno_ime =Владивосток
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama =Vladivostok harbor.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike     =

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =Coat of Arms of Vladivostok.svg
| slika_grb_veličina           =90px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =Russia - Roesski-Vladivostok.PNG
| veličina_karte  =
| opis_karte      =Položaj Vladivostoka u Primorskom kraju
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Rusija

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =43
| širina-minute    =8
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =131
| dužina-minute    =54
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Russia (bordered).svg|20px]] [[Rusija]]
| lokacija1_ime  =[[Ruski federalni subjekti|Federalni subjekt]]
| lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Primorsky Krai.svg|20px]] [[Primorski kraj]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =Osnivanje
| utemeljenje_datum  =[[1860]].
| utemeljenje1_ime   =Status grada
| utemeljenje1_datum =[[1880]].
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =Nikolaj Muravljev-Amurskij
| nazvan_po          =[[Vladikavkaz]] (Владикавказ)

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =Gradonačelnik
| ime_vođe       =Igor Puškarev
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =600 km²
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =2010.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =592 034
| stanovništvo_gustoća      =989 stanovnika/km²
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Primorski kraj
| utc_pomak          =+10
| vremenska_zona_DST =Primorski kraj
| utc_pomak_DST      =+11
| poštanski_broj     =690xxx
| pozivni_broj       =+7 4232
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.vlc.ru/ vlc.ru]

| bilješke =

}}

'''Vladivostok''' ({{lang-ru|Владивосток}}) - je najistočniji [[Rusija|ruski]] grad i najveća luka na [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Administrativo je središte [[Dalekoistočni federalni okrug|Dalekoistočnog federalnog okruga]] i [[Primorski kraj|Primorskog kraja]]. Uže središte grada ima 622.500 (2013), u metropolitanskom Vladivostoku živi više 1 miliona stanovnika. Grad je središnja luka pacifičke flote ruske ratne mornarice.

== Historija ==
[[Datoteka:Vladivostok in 1918.jpg|thumb|left|220px|Centar Vladivostoka krajem [[19. vijek]]a]]
Za teritorij na kojem se danas nalazi Vladivostok otimala su se brojna kraljevstva; [[Koreja|korejska]]; [[Gojoseon]], [[Bohai]], [[Mongolsko Carstvo]] i brojne kineske dinastije. [[Rusko Carstvo]] dobilo je taj kraj i otok [[Sahalin]] nakon potpisivanja Mirovnog ugovora [[1858]] u Ajgunu sa [[Dinastija Qing|Kineskim carstvom]], tim ugovorom je dogovorena dalekoistočna granica. 
Vladivostok je osnovao knez Nikolaj Muravjov-Amurski [[1859]] kao rusku pomorsku bazu. Između [[1870]]. - [[1890]]. podignut je čitav lanac utvrda oko grada. Od [[1871]] je povezan [[telegraf]]skom linijom sa [[Shanghai]]jom i [[Nagasaki]]jem, iste te godine izgrađena je ratna luka Vladivostok, umjesto dotadašnje [[Nikolajevsk na Amuru]] kao sjedište buduće Ruske pacifičke flote. Vladivostok je dobio status grada [[22. april]]a [[1880]].
Prva visokoškolska ustanova osnovana je u Vladivostoku [[1899]]. Snažan poticaj razvoju grada bio je dolazak transibirske željeznice [[1903]], s kojom je Vladivostok povezan s [[Moskva|Moskvom]] i [[Evropa|Evropom]].
[[Datoteka:Egersheld peninsula and Vladivostok container terminal.jpg|thumb|left|220px|Kontejnerski terminal u luci Vladivostok]]
Za vrijeme Oktobarske revolucije Vladivostok je bio sjedište Dalekoistočne republike. A nakon njena pada snažna baza kontrarevolucionara i intervenističkih snaga; [[Japan]]a, [[Kanada|Kanade]], [[SAD|Amerike]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i [[Italija|Italije]]. 
&lt;ref&gt;[http://isitt.wordpress.com/journal-articles/mutiny-from-victoria-to-vladivostok-december-1918-chr-article/ Benjamin Isitt, &quot;Mutiny from Victoria to Vladivostok, December 1918,&quot; ''Canadian Historical Review'', 87:2 (June 2006)]&lt;/ref&gt; Grad su zauzele jedinice [[Crvena armija|Crvene Armije]] [[Jeronim Uborevič|Jeronima Uboreviča]] [[25. oktobar|25. oktobra]] [[1922]], time je okončan [[ruski građanski rat]]. 
U Vladivostoku su tadašnji [[SAD|američki]] predsjednik [[Gerald Ford]] i [[SSSR|sovjetski]] predsjednik [[Leonid Brežnjev]] potpisali sporazum [[Salt I]] [[23. novembar|23. novembra]] [[1974]].
U [[2012]] godini u Vladivostoku bili su otvoreni Most do ostrvu Ruski i Most preko zaljev Zolotoj Rog.

== Geografija ==
Vladivostok je naistočniji ruski grad smješten na obalama [[Japansko more|japanskog mora]] u [[Zaljev Petra Velikog|Zaljevu Petra Velikog]], pored granice s [[Kina|Kinom]] i [[Sjeverna Koreja|Sjevernom Korejom]]. Grad se smjestio na vrhu 30&amp;nbsp;km dugog i 12&amp;nbsp;km širokog [[poluotok]]a Muravjev Amurskij (полуостров Муравьева-Амурского) koji zatvara odličnu prirodnu luku - zaljev Zolotoj Rog
== Privreda ==
[[Datoteka:Vladivostok_city_urban_agglomeration.jpg|thumb|right|220px|Karta Vladivostoka i šire okolice]]
Najznačajnija privredna aktivnost u Vladivostoku je [[brodogradnja]], [[ribarstvo]] i aktivnosti vezane uz pomorsku bazu ruske pacifičke mornarice. Ribarska industrija donosi skoro četiri petine prihoda grada, sva ostala proivodnja hrane iznosi 11%. 
Nakon raspada [[SSSR]]a i liberalizacije uvoza Vladivostok je postao glavni punkt za uvoz [[japan]]skih automobila&lt;ref name=put/&gt; Trgovci iz Vladivostoka prodavali su po 250,000 automobila godišnje, od kojih je 200,000 odlazilo u druge dijelove Rusije.&lt;ref name=&quot;rp&quot;&gt;{{cite journal|title=Ruler of the East: The City of Vladivostok Is a Mixture of Promise and Neglect|last1=Oliphant|first1=Roland|journal=Russia Profile|date=2010}}&lt;/ref&gt; Svaki treći zaposleni u Primorskom kraju imao je neke veze sa automobilima. Posljednjih godina ruska vlada želi obnoviti domaću prozvodnju, zbog tog su povišene carine na uvoz, tako da su se importeri iz Vladivostoka našli u teškoćama. Kao kompezacija za to otvoren je pogon moskovske tvornice 
automobila Sollers Vladivostoku , koja zapošljava 700 radnika i proizvodi 13,200 automobila po licenci FIAT-a i ISUZU-a .&lt;ref name=put/&gt;
=== Promet ===
[[Datoteka:&quot;Russian bridge&quot; in Vladivostok.jpg|thumb|right|220px|Most do ostrvu Ruski]]
Vladivostok je početna točka ruskog magistralnog puta M60 koji vodi za [[Habarovsk]], pa preko [[Sibir]]a za [[Moskva|Moskvu]] i [[Sankt Peterburg]]. Iz Vladivostoka se račvaju ceste na sjever do luke [[Nahodka]] i južno do [[Kasan]]a na [[Sjeverna Koreja|sjeverno korejskoj]] granici.
Vladivostok je prva (ili posljednja) stanica transibirske željeznice duge 9.302&amp;nbsp;km koja je dovršena 1905. Iz Vladivostoka se račva za Kinu gdje se spaja sa kineskom istočnom trasom. Tako je iz Vladivostoka moguće vlakom otići do [[Peking]]a do kojeg ima 1.331&amp;nbsp;km, i [[Bankok]]a 5.600&amp;nbsp;km. Vladivostok je trajektima spojen sa japanskim željeznicama tako da je moguće otputovati i do [[Tokio|Tokija]] (1.050&amp;nbsp;km). Za vrijeme [[SSSR]]a Vladivostok je bio zatvoren grad za strance, tako da su putnici koji su željeli putovati transibirskom željeznicom išli preko [[Nahodka|Nahodke]]

Vladivostok ima veliki međunarodni [[aerodrom]], iz kojeg je moguće letjeti na gotovo sve svjetske destinacije, on je i sjedište kompanije Vladivostok Air.

== Školstvo ==
Prva visokoškolska ustanova u Vladivostoku osnovana je 1899, - Istočni institut, na kojem su se mogli studirati dalekoistočni jezici ekonomija i pravo. Iz njega su se izrodile današnje visokoškolske ustanove u Vladivostoku, kojih ima 9 uz četiri filijale iz drugih univerziteta.
* Državni medicinski univerzitet Vladivostok
* Državni univerzitet Vladivostok za ekonomiju i usluge
* Dalekoistočni tehničko - ekonomski univerzitet ribarstva 
* Dalekoistočni državni tehnički univerzitet 
* Dalekoistočni federalni univerzitet 
* Državni pomorski univerzitet admirala G. I. Neveljskova
* Tihooceanski državni ekonomski univerzitet 
* Tihooceanski vojno pomorski institut admirala S. O. Makarova
* Dalekoistočna državna umjetnička akademija
== Demografija ==
{| border=1
|+ Broj stanovnika tokom historije (u hiljadama) 
|bgcolor=#FFFF99|Godina
|bgcolor=#FFFF99|1897
|bgcolor=#FFFF99|1923
|bgcolor=#FFFF99|1926
|bgcolor=#FFFF99|1939
|bgcolor=#FFFF99|1956
|bgcolor=#FFFF99|1959
|bgcolor=#FFFF99|1962
|bgcolor=#FFFF99|1967
|bgcolor=#FFFF99|1970
|bgcolor=#FFFF99|1973
|-
|Broj stanovnika
|bgcolor=#FFFFCC|28.9
|bgcolor=#FFFFCC|98.9
|bgcolor=#FFFFCC|102.5
|bgcolor=#FFFFCC|206.5
|bgcolor=#FFFFCC|265
|bgcolor=#FFFFCC|291
|bgcolor=#FFFFCC|325
|bgcolor=#FFFFCC|397
|bgcolor=#FFFFCC|441
|bgcolor=#FFFFCC|481
|-
|bgcolor=#FFFF99|Godina
|bgcolor=#FFFF99|1976
|bgcolor=#FFFF99|1979
|bgcolor=#FFFF99|1982
|bgcolor=#FFFF99|1986
|bgcolor=#FFFF99|1989
|bgcolor=#FFFF99|1992
|bgcolor=#FFFF99|1996
|bgcolor=#FFFF99|1998
|bgcolor=#FFFF99|2000
|bgcolor=#FFFF99|2001
|-
|Broj stanovnika
|bgcolor=#FFFFCC|521
|bgcolor=#FFFFCC|549.7
|bgcolor=#FFFFCC|576
|bgcolor=#FFFFCC|608
|bgcolor=#FFFFCC|633.8
|bgcolor=#FFFFCC|648
|bgcolor=#FFFFCC|627
|bgcolor=#FFFFCC|618.6
|bgcolor=#FFFFCC|606.2
|bgcolor=#FFFFCC|601.4
|}
== Klima ==
Vladivostok leži na istoj geografskoj dužini kao; [[Firenca]], [[La Coruña]], [[Boston]], [[Toronto]] ili [[Sapporo]], ali zimi ima daleko hladniju klimu nego ti gradovi, jer između njega i [[Sibir]]a nema visokih planina koje bi ga štitile od prodora hladnih vjetrova sa sjevera. Najviša gora u okolici grada je Holodilnik (гора Холодильник) visoka 257 m., a najviša točka u gradu brdo Orlovo gnijezdo (сопка Орлиное гнездо) sa 199 m.

Vladivostok ima hladne zime, prosječna temperatura u januaru je -13.2&amp;nbsp;°C, ali ljeti prevladava uticaj oceana tako da je u augustu +20.6&amp;nbsp;°C, ali zbog hladnih zima prosječna godišnja temperatura je samo +4.8&amp;nbsp;°C. Srednja godišnja količina padalina je 826&amp;nbsp;mm.
{{Infookvir vrijeme
|mjesto =&lt;!--Vladivostok|--&gt;Vladivostoka 
|Jan-Sij_sr_maks=5.0
|Feb-Velj_sr_maks=9.9
|Mar-Ožu_sr_maks=15.2
|Apr-Tra_sr_maks=24.1
|Maj-Svi_sr_maks=29.5
|Jun-Lip_sr_maks=31.8
|Jul-Srp_sr_maks=34.1
|Aug-Kol_sr_maks=34.1
|Sep-Ruj_sr_maks=30.0
|Okt-Lis_sr_maks=22.0
|Nov-Stu_sr_maks=23.4
|Dec-Pro_sr_maks=9.4
|God_sr_maks=34.1

|Jan-Sij_sr_min=-31.4
|Feb-Velj_sr_min=-28.9
|Mar-Ožu_sr_min=-21.3
|Apr-Tra_sr_min=-8.1
|Maj-Svi_sr_min=-0.8
|Jun-Lip_sr_min=3.7
|Jul-Srp_sr_min=8.8
|Aug-Kol_sr_min=10.1
|Sep-Ruj_sr_min=2.2
|Okt-Lis_sr_min=-9.7
|Nov-Stu_sr_min=-20.0
|Dec-Pro_sr_min=-28.1
|God_sr_min=-31.4

|Jan-Sij_obo=9.0
|Feb-Velj_obo=13
|Mar-Ožu_obo=23
|Apr-Tra_obo=49
|Maj-Svi_obo=74
|Jun-Lip_obo=116
|Jul-Srp_obo=139
|Aug-Kol_obo=159
|Sep-Ruj_obo=139
|Okt-Lis_obo=65
|Nov-Stu_obo=26
|Dec-Pro_obo=14
|God_obo=826
|Izvor=[http://pogoda.ru.net/climate/31960.htm Погода и климат]
}}
=== Gradovi prijatelji ===
Vladivostok je grad prijatelj sa:
{| cellpadding=&quot;10&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{Flag|Japan}} [[Niigata]]
* {{Flag|Japan}} [[Akita]]
* {{Flag|Japan}} [[Hakodate]]
* {{Flag|Južna Koreja}} [[Busan]]
* {{Flag|Kina}} [[Dalian]]
* {{Flag|Kina}} [[Korejska autonomna prefektura Yanbian|Yanbian]]
* {{Flag|Kina}} [[Yantai]]
* {{Flag|Vijetnam}} [[Hai Phong]]
* {{Flag|Vijetnam}} [[Ho Chi Minh (grad)|Ho Chi Minh]]
* {{Flag|Ekvador}} [[Manta]]
||
* {{Flag|USA}} [[San Diego]]
* {{Flag|USA}} [[San Francisco]]
* {{Flag|USA}} [[Tacoma, Washington|Tacoma]]
* {{Flag|USA}} [[Juneau]]
* {{Flag|USA}} [[Honolulu]]
* {{Flag|Filipini}} [[Davao]]
* {{Flag|Filipini}} [[Makati]]
* {{Flag|Sjeverna Koreja}} [[Wŏnsan]]
* {{Flag|Malezija}} [[Kota Kinabalu]]
|}
[[Datoteka:2010.09.28 Zolotoy Rog.jpg|thumb|right|350px|Zaljev Zlatni Rog u Vladivostoku, sa mostom u izgradnji u pozadini]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.vl.ru/ Vladivostok] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070214113522/http://www.vl.ru/ |date=2007-02-14 }} {{ru icon}}
* [http://www.vlc.ru/ Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101113013846/http://www.vlc.ru/ |date=2010-11-13 }} {{ru icon}}
* [http://www.vladivostokavia.ru/ru/about/press-center/aerophoto/ Avio snimke grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110107074750/http://www.vladivostokavia.ru/ru/about/press-center/aerophoto/ |date=2011-01-07 }}
* [http://www.oldvladivostok.ru/ Historijske fotografije Vladivostoka]
* [http://vladfotki.narod.ru/main.htm Fotografije Vladivostoka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131022001120/http://vladfotki.narod.ru/main.htm |date=2013-10-22 }} 
* [http://www.spiritus-temporis.com/vladivostok/economy.html Ekonomija u Vladivostoku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120226051509/http://www.spiritus-temporis.com/vladivostok/economy.html |date=2012-02-26 }} {{en icon}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Gradovi u Rusiji]]
[[Kategorija:Primorski kraj]]

&lt;!--interwiki--&gt;</text>
      <sha1>6jahrbm5b7ta6ljac811kx0alvfhbdt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slobodan Praljak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>107258</id>
    <revision>
      <id>42482705</id>
      <parentid>42266920</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:57:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-17016-6</username>
        <id>269046</id>
      </contributor>
      <origin>42482705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5629" sha1="85t3jhej5fuk3tv0scr3vir10z59oy0" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
| ime = Slobodan Praljak
| slika = praljak.gif
| caption       = 
| datum_rođenja = {{Birth date|1945|01|2|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Čapljina]], [[NDH]] &lt;small&gt;(danas [[BiH]])&lt;/small&gt;
| datum_smrti = {{dda|2017|11|29|1945|1|2|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| vjernost = {{flag|Hrvatska}}&lt;br /&gt;{{flag|Hrvatska Republika Herceg-Bosna}}
| rod = [[Hrvatska vojska]]&lt;br /&gt;[[Hrvatsko vijeće obrane]]
| služba = 1991-1995
| čin = [[General-bojnik]]
| bitke = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[rat u BiH]]
*[[bošnjačko-hrvatski sukob]]
| kasniji_rad = pisac
| website       = {{URL|slobodanpraljak.com}}
}}
'''Slobodan Praljak''' ([[Čapljina]], [[2. siječnja]] [[1945.]] – [[Den Haag]], [[29. studenog]] [[2017.]]) bio je [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatski]] komandat iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]], koji je kao general [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] (HV) služio u [[Rat u Hrvatskoj|Ratu u Hrvatskoj]], a potom kao general [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] u [[bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]]. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) osudio ga je 29. 5. 2013. na 20 godina zatvora zbog kršenja ratnih zakona, zločina protiv čovječnosti i kršenja Ženevskih konvencija tokom Bošnjačko-hrvatskog sukoba

Između ostalog, snage pod njegovom komandom srušile su 1993. godine [[Stari most]] u [[Mostar]]u. Slobodan Praljak diplomirao je [[elektrotehnika|elektrotehniku]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom Sveučilištu]]. Nakon diplomiranja radio je u kazalištu, TV, te predavao [[filozofija|filozofiju]] i [[sociologija|sociologiju]] u [[Zagreb]]u. 1989. godine je snimio igrani film ''[[Povratak Katarine Kožul]]'' ali postao jedan od istaknutih članova novostvorene desničarske [[Hrvatska demokratska stranka|Hrvatske demokratske stranke]] (HDS).

Pažnju javnosti privukao je 1991, nakon izbijanja rata, kada se kao dobrovoljac priključio novostvorenim snagama HV i formirao jedinicu sastavljenu od zagrebačkih umjetnika i intelektualaca s kojom je zauzeo položaje u [[Sunja|Sunji]]. Iako nije imao nikakvog vojnog obrazovanja, s njome je uspješno branio taj položaj od tehnički nadmoćnih snaga [[JNA]] i [[RSK]]. Nakon [[Sarajevsko primirje|Sarajevskog primirja]] stekao je čin [[general-bojnik]]a i dobio niz odgovornih dužnosti u Ministarstvu obrane, te jednog od 14 članova Vijeća nacionalne obrane. Dana 13. 5. 1993. imenovan je za predstavnika Ministarstva obrane [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosni]] i [[HVO]]-u, a poslije je postao zapovjednik snaga HVO.

Praljak je nakon rata stekao bogatstvo koje Haški tribunal procjenjuje na 6,5 miliona eura.

== Optužnica ==
Zajedno s hrvatskim časnicima [[Valentin Čorić|Valentinom Čorićem]], [[Jadranko Prlić|Jadrankom Prlićem]], [[Milivoj Petković|Milivojom Petkovićom]], [[Bruno Stojić|Brunom Stojićem]] i [[Bersilav Pusić|Bersilavom Pusićom]] tužilaštvo [[MKSJ]]-a je podiglo optužnicu protiv Slobodana Praljka zbog ratnih zločina. Optužnica ih tereti za agresiju RH na BiH i za [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], a posebna važnost Praljka za optužnicu je njegov visok položaj u Hrvatskoj vojsci i njegov službeni položaj vojnog predstavnika Hrvatske u Herceg-Bosni.

29. svibnja 2013., je praveeno osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina i [[Zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]]. 29. studenog 2017. je nakon izricanja njegove drugostupanjske presude popio otrov uz riječi: &quot;Sudci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vasu presudu!&quot; te ubrzo nakon toga umro. Njegovo samoubojstvo je bilo treće u povijesti Haškog suda (nakon [[Slavko Dokmanović|Slavka Dokmanovića]] i [[Milan Babić|Milana Babića]]), ali jedino počinjeno za vrijeme samog postupka. S obzirom da su izricanje presude pratile televizijske kamere u direktnom prijenosu, Praljkov čin su imali prilike vidjeti gledatelji širom svijeta. Praljak je zbog toga u dijelu hrvatske javnosti, prije svega desno i nacionalistički orijentiranoj, stekao status heroja i [[mučenik]]a.

== Knjige ==

Slobodan Praljak je napisao 18 knjiga koji se bave [[Domovinski rat|ratom u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]], ali sva njegova djela ove tematike su od strane ministarstva kulture 2008. godine proglašena djelima bez znanstvene vrijednosti i da uopće nisu knjige, nego brošure pa stoga nisu oslobođene plaćanja poreza na šund kao i ostale knjige.

== Vanjske veze ==
* [http://slobodanpraljak.com/ Službeni website]
* {{IMDb ime}}
* [http://www.icty.org/x/cases/prlic/ind/en/080611.pdf Second Amended Indictment - Herzeg-Bosnia case]
* [http://www.filmski-programi.hr/baza_redatelj.php?id=73 Profil] at filmski-programi.hr 
* {{IMDb ime|id=0695182|name=Slobodan Praljak}}
* [http://www.poslovni.hr/vijesti/praljak-u-borbi-s-kozmickom-pravdom-214509.aspx Praljak u borbi s kozmičkom pravdom]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.icty.org/sid/11324 Sažetak presude] MKSJ
* [http://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/bcs/cis_prlic_al_bcs_1.pdf Podaci o predmetu]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} MKSJ

{{Lifetime|1945|2017|Praljak, Slobodan}}

[[Kategorija:Osobe osuđene na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski režiseri]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Samoubice]]
[[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]]</text>
      <sha1>85t3jhej5fuk3tv0scr3vir10z59oy0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482706</id>
      <parentid>42482705</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:58:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-17016-6</username>
        <id>269046</id>
      </contributor>
      <origin>42482706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5629" sha1="23ruya7pqe8cy3iwo7h9vhnlcbxy4ur" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
| ime = Slobodan Praljak
| slika = praljak.gif
| caption       = 
| datum_rođenja = {{Birth date|1945|01|2|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Čapljina]], [[NDH]] &lt;small&gt;(danas [[BiH]])&lt;/small&gt;
| datum_smrti = {{dda|2017|11|29|1945|1|2|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| vjernost = {{flag|Hrvatska}}&lt;br /&gt;{{flag|Hrvatska Republika Herceg-Bosna}}
| rod = [[Hrvatska vojska]]&lt;br /&gt;[[Hrvatsko vijeće obrane]]
| služba = 1991-1995
| čin = [[General-bojnik]]
| bitke = [[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[rat u BiH]]
*[[bošnjačko-hrvatski sukob]]
| kasniji_rad = pisac
| website       = {{URL|slobodanpraljak.com}}
}}
'''Slobodan Praljak''' ([[Čapljina]], [[2. siječnja]] [[1945.]] – [[Den Haag]], [[29. studenog]] [[2017.]]) bio je [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatski]] komandat iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]], koji je kao general [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] (HV) služio u [[Rat u Hrvatskoj|Ratu u Hrvatskoj]], a potom kao general [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] u [[bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]]. [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) osudio ga je 29. 5. 2013. na 20 godina zatvora zbog kršenja ratnih zakona, zločina protiv čovječnosti i kršenja Ženevskih konvencija tokom Bošnjačko-hrvatskog sukoba

Između ostalog, snage pod njegovom komandom srušile su 1993. godine [[Stari most]] u [[Mostar]]u. Slobodan Praljak diplomirao je [[elektrotehnika|elektrotehniku]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom Sveučilištu]]. Nakon diplomiranja radio je u kazalištu, TV, te predavao [[filozofija|filozofiju]] i [[sociologija|sociologiju]] u [[Zagreb]]u. 1989. godine je snimio igrani film ''[[Povratak Katarine Kožul]]'' ali postao jedan od istaknutih članova novostvorene desničarske [[Hrvatska demokratska stranka|Hrvatske demokratske stranke]] (HDS).

Pažnju javnosti privukao je 1991, nakon izbijanja rata, kada se kao dobrovoljac priključio novostvorenim snagama HV i formirao jedinicu sastavljenu od zagrebačkih umjetnika i intelektualaca s kojom je zauzeo položaje u [[Sunja|Sunji]]. Iako nije imao nikakvog vojnog obrazovanja, s njome je uspješno branio taj položaj od tehnički nadmoćnih snaga [[JNA]] i [[RSK]]. Nakon [[Sarajevsko primirje|Sarajevskog primirja]] stekao je čin [[general-bojnik]]a i dobio niz odgovornih dužnosti u Ministarstvu obrane, te jednog od 14 članova Vijeća nacionalne obrane. Dana 13. 5. 1993. imenovan je za predstavnika Ministarstva obrane [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosni]] i [[HVO]]-u, a poslije je postao zapovjednik snaga HVO.

Praljak je nakon rata stekao bogatstvo koje Haški tribunal procjenjuje na 6,5 miliona eura.

== Optužnica ==
Zajedno s hrvatskim časnicima [[Valentin Čorić|Valentinom Čorićem]], [[Jadranko Prlić|Jadrankom Prlićem]], [[Milivoj Petković|Milivojom Petkovićom]], [[Bruno Stojić|Brunom Stojićem]] i [[Bersilav Pusić|Bersilavom Pusićom]] tužilaštvo [[MKSJ]]-a je podiglo optužnicu protiv Slobodana Praljka zbog ratnih zločina. Optužnica ih tereti za agresiju RH na BiH i za [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], a posebna važnost Praljka za optužnicu je njegov visok položaj u Hrvatskoj vojsci i njegov službeni položaj vojnog predstavnika Hrvatske u Herceg-Bosni.

29. svibnja 2013., je pravedno osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina i [[Zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]]. 29. studenog 2017. je nakon izricanja njegove drugostupanjske presude popio otrov uz riječi: &quot;Sudci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vasu presudu!&quot; te ubrzo nakon toga umro. Njegovo samoubojstvo je bilo treće u povijesti Haškog suda (nakon [[Slavko Dokmanović|Slavka Dokmanovića]] i [[Milan Babić|Milana Babića]]), ali jedino počinjeno za vrijeme samog postupka. S obzirom da su izricanje presude pratile televizijske kamere u direktnom prijenosu, Praljkov čin su imali prilike vidjeti gledatelji širom svijeta. Praljak je zbog toga u dijelu hrvatske javnosti, prije svega desno i nacionalistički orijentiranoj, stekao status heroja i [[mučenik]]a.

== Knjige ==

Slobodan Praljak je napisao 18 knjiga koji se bave [[Domovinski rat|ratom u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]], ali sva njegova djela ove tematike su od strane ministarstva kulture 2008. godine proglašena djelima bez znanstvene vrijednosti i da uopće nisu knjige, nego brošure pa stoga nisu oslobođene plaćanja poreza na šund kao i ostale knjige.

== Vanjske veze ==
* [http://slobodanpraljak.com/ Službeni website]
* {{IMDb ime}}
* [http://www.icty.org/x/cases/prlic/ind/en/080611.pdf Second Amended Indictment - Herzeg-Bosnia case]
* [http://www.filmski-programi.hr/baza_redatelj.php?id=73 Profil] at filmski-programi.hr 
* {{IMDb ime|id=0695182|name=Slobodan Praljak}}
* [http://www.poslovni.hr/vijesti/praljak-u-borbi-s-kozmickom-pravdom-214509.aspx Praljak u borbi s kozmičkom pravdom]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.icty.org/sid/11324 Sažetak presude] MKSJ
* [http://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/bcs/cis_prlic_al_bcs_1.pdf Podaci o predmetu]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} MKSJ

{{Lifetime|1945|2017|Praljak, Slobodan}}

[[Kategorija:Osobe osuđene na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Hrvatski filmski režiseri]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Samoubice]]
[[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]]</text>
      <sha1>23ruya7pqe8cy3iwo7h9vhnlcbxy4ur</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nicolae Ceaușescu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>110092</id>
    <revision>
      <id>42482697</id>
      <parentid>42482615</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:28:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Ceausescu_and_Nixon_3.jpg datotekom [[:File:Gerald_Ford,_Nicolae_Ceaușescu_and_Richard_Nixon,_1973.jpg|Gerald_Ford,_Nicolae_Ceaușescu_and_Richard_Nixon,_1973.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:C</comment>
      <origin>42482697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31637" sha1="87hxeveysrbvr2tsyzyp3mrdjrn3dh7" xml:space="preserve">{{Infookvir političar 
|ime= Nicolae Ceaușescu
|datum rođenja=[[26. 1.|26. siječnja]] [[1918]].
|mjesto rođenja={{flagicon|Rumunjska}} [[Scornicești, Scornicești|Scornicești]]&lt;br /&gt;[[Kraljevina Rumunjska]]
|datum smrti= [[25. 12.|25. prosinca]] [[1989]].
|mjesto smrti={{flagicon|Rumunjska|1965}} [[Târgoviște]]&lt;br /&gt;[[Socijalistička Republika Rumunjska|SR Rumunjska]]
|malaslika=
|opis male slike=
|slika= Nicolae Ceaușescu.jpg
|veličina=
|opis slike=
|veličina=
|podpredsjednik= 
|podpremijer= 
|zamjenik= 
|stranka= [[KPR]]
|potpis=
|supruga= [[Elena Ceaușescu]]
|položaj=Glavni tajnik [[KPR]]
|čin2= [[Predsjednik Rumunjske]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Socijalistička Republika Rumunjska]]&lt;/small&gt;
|zanimanje= 
|fusnote=
|nasljednik= ''nitko''
|prethodnik= [[Gheorghe Gheorghiu-Dej]]
|nasljednik2= [[Ion Iliescu]]
|prethodnik2= [[Chivu Stoica]]
|predsjednik=
|mandat_start=[[22. 3.|22. ožujka]], [[1965]]. 
|mandat_kraj=[[22. 12.|22. prosinca]], [[1989]].
|mandat_start2=[[9. 12.|9. prosinca]], [[1967]].
|mandat_kraj2=[[22. 12.|22. prosinca]], [[1989]].
|vjera= 
}}
'''Nicolae Ceaușescu''' ([[Scornicești, Scornicești|Scornicești]], [[26. 1.|26. siječnja]] [[1918]]. - [[Târgoviște]], [[25. 12.|25. prosinca]] [[1989]].), predsjednik [[Rumunija|Rumunjske]], [[Komunizam|komunistički]] vođa zemlje od [[1965]]. do njegovog uklanjanja i pogubljenja u [[1989]].

== Početak karijere ==
Rođen je u selu [[Scornicești, Scornicești|Scornicești]], [[Rumunija|Rumunjska]] [[26. 1.|26. siječnja]] [[1918]]. S 11 godina odlazi u [[Bukurešt]], gdje radi kao obućarski šegrt.

Godine [[1932]]. pridružio se tada ilegalnoj [[KPR|Komunističkoj partiji Rumunjske]], i kao njen aktivist nekoliko puta je uhićivan tijekom [[1933]]. i [[1934]]. godine. Zahvaljujući tome, u njegovom policijskom dosjeu stajalo je da je ''&quot;opasan komunistički agitator&quot;'' i ''&quot;aktivan distributor komunističke i antifašističke propagande&quot;''. Tada se povukao u ilegalu, no [[1936]]. je uhićen i poslan na dvogodišnju robiju u [[zatvor Doftana]].
[[Datoteka:Elena Ceausescu portrait.jpg|thumb|180px|lijevo|[[Elena Ceaușescu|Elena Petrescu]], Ceaușescuova supruga.]]
Po izlasku iz zatvora, [[1939]]. upoznao se s [[Elena Ceaușescu|Elenom Petrescu]], s kojom će se i oženiti [[1946]]. - ona je igrala veoma važnu ulogu u političkom životu Rumunjske tijekom narednih desetljeća. Nicolae je ponovo uhićen [[1940]]. Godine 1943. na robiji upoznaje [[Gheorghe Gheorghiu-Dej|Gheorghea Gheorghiu-Deja]] i postaje njegov sljedbenik. Poslije [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], kada je Rumunjska počela padati pod utjecaj [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, Ceaușescu je bio na funkciji Sekretara Saveza komunističke omladine ([[1944]]. - [[1945]].).

Kada su komunisti potpuno preuzeli vlast u Rumunjskoj [[1947]]., Ceaușescu je bio ministar poljoprivrede, a zatim zamjenik ministra oružanih snaga. Godine [[1952]]. Gheorghiu-Dej ga je uveo u [[Centralni komitet]], [[1954]]. ulazi u [[Politbiro]], a nedugo potom postaje drugi čovjek u partijskoj hijerarhiji.

== Vođa Rumunjske ==
{{dvostruka slika|desno|Flag of Romania (1965-1989).svg|230|Coat of arms of the Socialist Republic of Romania.svg|140|&lt;center&gt;Zastava i grb SR Rumunjske.&lt;/center&gt;}}
Tri dana nakon smrti Gheorghiu-Deja u ožujku [[1965]]., Ceaușescu je postao [[Generalni sekretar]] Rumunjske radničke partije. Jedan od njegovih prvih poteza bio je da partiju preimenuje u [[Komunistička partija Rumunjske]], a da službeni naziv države, umjesto [[Narodna Republika Rumunjska]], bude - [[Socijalistička Republika Rumunjska]]. Godine [[1967]]. još više učvršćuje svoju vlast, postavši predsjednik Državnog komiteta.

Ceaușescu je u početku bio popularan vođa, prvenstveno zbog vođenja neovisne vanjske politike zemlje, usprkos dominaciji politike SSSR-a u Rumunjskoj. Godine [[1960]]. okončao je aktivno sudjelovanje Rumunjske u [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]] (iako je zemlja formalno i dalje bila članica); odbio je da na strani Pakta sudjeluje u napadu na [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] u [[praško proleće|proljeće]] [[1968]]., pa je čak i otvoreno osudio tu akciju. Iako je SSSR bio vrlo tolerantan prema Ceaușescuovoj neposlušnosti, zbog ovakve politike Rumunjska je imala status ''&quot;crne ovce&quot;'' u Istočnom bloku.

U ožujku [[1974]]. Ceaușescu je svojim titulama dodao i onu &quot;predsjednika Rumunjske&quot; (do tada funkcija predsjednika države nije postojala, već je predsjednik Državnog komiteta imao poziciju šefa države). U vanjskim poslovima i dalje je vodio neovisnu politiku – na primjer, [[1984]]. godine Rumunjska je bila jedna od samo tri komunističke zemlje koje su sudjelovale na [[Olimpijada 1984|Ljetnim olimpijskim igrama]] u [[Los Angeles, California|Los Angelesu]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (druge dvije zemlje bile su [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] i [[Narodna Republika Kina|NR Kina]]). Isto tako, Rumunjska je prva iz Istočnog bloka uspostavila službene odnose s Europskom zajednicom (ugovori o preferencijalima iz [[1974]]. i o industrijskim proizvodima iz [[1980]].). Ceaușescu je, međutim, odbijao provesti šire reforme. Njegova politika držala se [[Josif Staljin|Staljinovog]] kursa koji je utemeljio Gheorghiu-Deja. Protivljenje sovjetskoj kontroli uglavnom se ogledalo u odbijanju da se počne sa [[destaljinizacija|destaljinizacijom sistema]]. [[Tajna policija]] [[Securitate]] čvrsto je držala pod kontrolom javnu riječ i medije i nije dozvoljavala nikakvo opozicijsko djelovanje.

Godine [[1971]]. Ceaușescu je posjetio [[Narodna Republika Kina|NR Kinu]] i [[Demokratska Narodna Republika Koreja|Sjevernu Koreju]]. Tada se veoma zainteresirao za ideju potpune nacionalne transformacije po uzoru na programe Radničke partije Koreje i kineske [[Kineska kulturna revolucija|Kulturne revolucije]]. Ubrzo je počeo uvoditi sjevernokorejski sistem tamošnjeg predsjednika [[Kim Il-sung]]a, a njegova filozofija prevođena je na rumunjski jezik i naširoko distribuirana po zemlji.

Godine [[1972]]. Ceaușescu je započeo program sistematizacije. Promoviran kao način da se izgradi ''&quot;višestrano razvijeno socijalističko društvo&quot;'', program rušenja, raseljavanja i ponovne gradnje započet je najprije na selu, a kulminirao je pokušajem da se potpuno preoblikuje i sam glavni grad. Više od petine centralnog dijela Bukurešta, uključujući i crkve i povijesne zgrade, porušeno je tijekom 80-tih godina, kako bi Ceaușescu izgradio grad po svojoj zamisli. [[Palača naroda]] (''&quot;Casa Poporului&quot;''), sada zgrada Parlamenta, druga je po veličini zgrada na svijetu (posle američkog [[Pentagon]]a). Kao dio svojih programa &quot;urbanizacije&quot; i &quot;industrijalizacije&quot;, Ceaușescu je planirao rušenje mnogih sela i raseljavanje seljaka po gradovima. Vjerojatno su u sprječavanju ovakvih nauma veliku ulogu odigrali projekti nevladinih organizacija ''&quot;Bratska sela&quot;'', kojima su uspostavljane veze između europskih i rumunjskih ruralnih zajednica.

== Dekret iz 1966. ==
 
Godine [[1966]]. Ceaușescu je zabranio kontracepciju i namjerne pobačaje, a uvedene su i druge mjere radi povećanja prirodnog priraštaja, kao što je poseban porez u iznosu 10-20% prihoda koji su plaćali pojedinci bez djece stariji od 25 godina, oba spola, bez obzira jesu li u braku ili ne. Pobačaj je bio dozvoljen jedino u slučajevima kada je žena starija od 42 godine, ili je već majka četvoro (kasnije petoro) djece. Majke sa najmanje petoro djece dobivale su značajne beneficije, dok su one s najmanje desetoro djece proglašavane &quot;heroj-majkama&quot;, dobivale su zlatnu medalju, automobil na poklon, besplatan prijevoz željeznicom, i sl.; međutim, samo je nekoliko žena ovo zaista i ostvarilo - u praksi, prosječna rumunjska obitelj ima 2-3 djece.&lt;ref&gt;[http://www.country-studies.com/romania/demographic-policy.html Demografska politika komunističke Rumunjske, studija američke Kongresne biblioteke]&lt;/ref&gt; Štoviše, zbog podvrgavanja ilegalnim pobačajima, mnogo žena je umrlo ili je trajno obogaljeno.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.sustainabilityinstitute.org/dhm_archive/index.php?display_article=vn318cohort_of67ed |access-date=2011-05-01 |archive-date=2012-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120305113452/http://www.sustainabilityinstitute.org/dhm_archive/index.php?display_article=vn318cohort_of67ed }}&lt;/ref&gt;

Istovremeno, zbog rastućeg broja razvoda, vlasti su maksimalno zakomplicirale proceduru rastave - brak se mogao poništiti samo u izuzetnim slučajevima. Do kraja 1960-ih povećan broj stanovnika pratilo je rastuće siromaštvo i sve veći broj beskućnika i djece siročadi u urbanim oblastima. Ovo je, u kombinaciji sa nekontroliranim napuštanjem djece, doprinijelo epidemiji [[SIDA|AIDS]]-a krajem 1980-ih. Stvari je još više pogoršalo uporno odbijanje režima da prizna postojanje bolesti i omogući provođenje [[HIV]] testova.

== Pacepin bijeg ==
[[Datoteka:Nicolae Ceaușescu &amp; Kim Il-sung, North Korea 1971.jpg|thumb|300px|Nicolae Ceaușescu i sjevernokorejski vođa [[Kim Il-sung]] [[1971]]. godine.]]
Godine [[1978]]. visoki dužnosnik Rumunjske tajne policije Securitate, [[Ion Mihai Pacepa]] pobjegao je u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. General po činu, bio je najviši časnik koji je ikad pobjegao iz sovjetskog bloka tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]].&lt;ref&gt;Ion Mihai Pacepa, 
[http://www.nationalreview.com/comment/pacepa200409200814.asp No Peter the Great: Vladimir Putin is in the Andropov mold] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040922034710/http://www.nationalreview.com/comment/pacepa200409200814.asp |date=2004-09-22 }}&lt;/ref&gt; Svojom izdajom zadao je težak udarac režimu, što je nagnalo Ceaușescua da reorganizira [[Securitate]]. Pacepina knjiga ''Crveni horizonti: Bilješke glavnog komunističkog špijuna'' ({{ISBN|0-89526-570-2}}), objavljena [[1986]]., otkriva pojedinosti Ceaușescuove vladavine, kao što su suradnja s arapskim teroristima, opsežna špijunaža američke industrije i dobro razrađene mjere za dobivanje političke podrške Zapada. Nakon Pacepinog odlaska zemlja je postala još izoliranija, a ekonomski rast je zaustavljen. U Ceaușescuovu obavještajnu agenciju masovno infiltriraju agenti stranih službi, a on počinje gubiti kontrolu nad zemljom. Pokušao je nekoliko reorganizacija ne bi li se riješio Pacepinih starih suradnika, ali bez uspjeha.

Kasnije, povodom Pacepine molbe za povratak imovine i položaja, predsjednik [[Ion Iliescu]] službeno je objavio da je Pacepa ''&quot;jedan zbunjen čovjek&quot;'' koji je imovinu stekao nelegalno, zloupotrebom svog moćnog položaja. Rumunjski Vrhovni sud, pak, poništio mu je smrtnu kaznu, vratio mu čin i naredio povratak imovine.

== Kult ličnosti i diktatura ==
 
Ceaușescu je stvorio sveprisutan [[kult ličnosti]] - sebi je dodijelio titule ''&quot;Vođe&quot;'' ([[Conducător]]) i ''&quot;Karpatskog genija&quot;'' (''Geniul din Carpați''). Za njega je napravljeno i posebno žezlo, po ugledu na rumunjske kraljeve.

Kako bi spriječio nove izdaje nakon Pacepinog bijega, Ceaușescu je na važne pozicije u vlasti ubacio i svoju suprugu Elenu i druge članove obitelji.

== Ceaușescu kao državnik ==
[[Datoteka:Gerald Ford, Nicolae Ceaușescu and Richard Nixon, 1973.jpg|thumb|left|350px|[[Gerald Ford]], američki predsjednik [[Richard Nixon]] i Nicolae Ceaușescu u rumunjskom veleposlanstvu [[1973]]. godine.]]
Rumunjska je pod Ceaușescuom bila četvrti izvoznik oružja u Europi. Međutim, brojni Ceaușescuovi potezi ukazivali su na to da je priželjkivao [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Zbog ostvarenja tog cilja, činio je značajne napore da se nametne kao posrednik između [[PLO|Palestinske oslobodilačke organizacije]] ([[PLO]]) i [[Izrael]]a. Organizirao je i uspjeli referendum za smanjenje Rumunjske vojske za 5%; održavao je velike skupove za mir, pa čak napisao i pjesmu na tu temu.

Pokušavao je također biti zaštitnik siromašnih afričkih zemalja. Bio je blizak prijatelj i suradnik [[Mobutu Sese Seko|Mobuta Sese Seka]], diktatora i predsjednika Zaira. Više od međudržavne, to je bila međupartijska suradnja [[Narodni revolucionarni pokret|Narodnog revolucionarnog pokreta (MPR)]] i Komunističke partije Rumunjske. Mnogi vjeruju da je Ceaușescuovo pogubljenje utjecalo na Mobuta da [[1990]]. počne s &quot;demokratizacijom&quot; Zaira.&lt;ref&gt;[http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+zr0173) Odnosi u komunističkom svijetu], Library of Congress Call Number DT644 .Z3425 1994. ([http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/zrtoc.html#zr0173 TOC])&lt;/ref&gt;

[[Francuska]] je Ceaușescua odlikovala Medaljom časti.

== Vanjska politika ==
[[Datoteka:Leonid Brezhnev and Nicolae Ceauşescu (seated) 1970s.gif|frame|Nicolae Ceaușescu i sovjetski vođa [[Leonid Iljič Brežnjev]] na sastanku tijekom [[1970-e|1970-ih]].]]
Usprkos sve jačem totalitarizmu, Ceaușescuova politička samostalnost od [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a i njegova osuda invazije na [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] 1968. privukli su pažnju zapadnih sila koje su ga smatrale antisovjetskim vođom, pa su ga financirale nadajući se da će time izazvati raskol u [[Varšavski pakt|Varšavskom paktu]]. Ti zajmovi, međutim, nisu bili baš najpovoljniji - više od 13 milijardi [[dolar]]a kredita za financiranje programa ekonomskog razvoja, potpuno je financijski iscrplo zemlju. Pokušavajući popraviti stanje, Ceaușescu je odlučio da u potpunosti eliminira vanjski dug. Raspisao je referendum za promjenu Ustava, čime bi ubuduće bilo zabranjeno bilo kakvo vanjsko zaduživanje. Na referendumu je dobio skoro stopostotnu podršku stanovništva.

Radi otplate dugova, 1980-ih Ceaușescu je naredio izvoz najvećeg dijela poljoprivredne i industrijske proizvodnje. To je rezultiralo nestašicama koje su stanovništvo dovele u situaciju da se bori za opstanak, jer su uvedene racionizacije hrane i redovne restrikcije grijanja, plina i struje. U periodu od [[1980]]. do [[1989]]. došlo je do konstantnog pada životnog standarda. Karakteristične su bile stalne nestašice hrane i robe široke potrošnje. Službeno objašnjenje bilo je da zemlja otplaćuje svoje dugove, a narod je prihvatio patnju u nadi da će to kratko potrajati, a radi općeg boljitka. Za sve to vrijeme, državna televizija često je prikazivala Ceaușescua kako ulazi u dobro opskrbljivanje prodavaonice. U stvarnosti se za npr kruh, mlijeko ili krumpir moralo čekati u  često i po više sati, a neku robu široke potrošnje poput odjeće ili obuće postalo je, osim na crnoj burzi, gotovo nemoguće nabaviti. 

Dug je, zanimljivo, ipak bio u potpunosti isplaćen i to 1989, samo nekoliko mjeseci pred revoluciju. Po tome je Rumunjska bila i ostala jedina komunistička država u povijesti kojoj je to pošlo za rukom, no ova je činjenica, zbog  sveopće bijede u koju je zemlja tada zapala, ostala menju narodom gotovo neprimjećena.  

== Propusti u vladavini ==
[[Datoteka:Nicolae Ceaușescu &amp; Jimmy Carter, 1978.jpg|thumb|left|250px|Nicolae Ceaușescu i američki predsjednik [[Jimmy Carter]] [[1979]]. godine]]
Ceaușescuova staljinistička kontrola nad svim aspektima vjerskog, obrazovnog, privrednog, društvenog i građanskog života&lt;ref&gt;Tănase, str. 24-25&lt;/ref&gt; sve više je otežavala situaciju u zemlji. Godine [[1987]]. dogodio se neuspješan pokušaj štrajka u [[Brašov|Brașovu]] - vojska je zauzela tvorničke pogone i ugušila radničke demonstracije.

Tijekom [[1989]]. Ceaușescu je bio još izoliraniji od ostalog komunističkog svijeta - u kolovozu [[1989]]. zalagao se za održavanje summita na kome bi se raspravljalo o problemima istočnoeuropskog komunizma i ''&quot;branio socijalizam&quot;'' u ovim zemljama, ali njegov prijedlog su odbacile članice Varšavskog pakta i Kina. Pad [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] i smjenu svog južnog kolege, bugarskog vođe [[Todor Živkov|Todora Živkova]] u studenom [[1989]]. Ceaușescu nije vidio kao nagovještaj opasnosti po svoj položaj posljednjeg komunističkog vođe u Istočnoj Europi.

== Rast tenzija ==
 
Tijekom [[1989]]. Ceaușescu je pokazivao znakove potpunog odbijanja sagledavanja realnosti. Dok je zemlja prolazila kroz izuzetno težak period, a narod provodio sate u dugim redovima za kruh ispred praznih prodavaonica, on je na državnoj televiziji prikazivan u trgovinama prepunim hrane kako veliča ''&quot;visok životni standard&quot;'' koji je omogućio svom narodu. U drugoj polovini [[1989]]. u TV dnevnicima izlistavani su [[kolhoz]]i sa tobožnjim rekordnim prinosima, što je bilo suprotno od nestašica koje su tada osjećali obični građani.

Neki su mu, misleći da je Ceaușescu neobavješten o tome što se događa u zemlji, pokušali dostaviti peticije i žalbe prilikom njegovih brojnih posjeta raznim krajevima zemlje. Međutim, kad god bi dobio pismo, odmah bi ga prosljeđivao ljudima iz osiguranja. Vjerojatno će zauvijek ostati nepoznato da li je ikad pročitao neko od tih pisama. Narod je snažno obeshrabrivan da mu se direktno obraća; u protivnom, moglo je doći do vrlo loših konsekvenci po prekršiteljce od strane tajne policije.

== Revolucija ==
[[Datoteka:Propaganda lui Ceaușescu.jpg|thumb|200px|Rumunjska [[1986]]. godine. U pozadini se vidi poster koji slavi 65 obljetnicu osnivanja KPR i režim Nicolaea Ceaușescua.]]
Ceaușescuov režim srušen je nakon serije krvavih događaja u [[Temišvar]]u i [[Bukurešt]]u tijekom prosinca [[1989]]. godine.

U studenom [[1989]]., na 14. kongresu KPR (Komunističke partije Rumunjske), tada 71-godišnji Ceaușescu reizabran je za predsjednika KPR-a na još pet godina.

Demonstracije u Temišvaru bile su izazvane vladinim pokušajem da progna [[László Tőkés|Lászla Tőkésa]], mađarskog svećenika, zbog navodnog širenja nacionalne mržnje. Članovi mađarske vjerske zajednice, u znak podrške Tőkésu, okupili su se oko njegovog stana, a spontano su im se pridružili i rumunjski studenti. Ove demonstracije ubrzo su prerasle u opći prosvjed protiv Ceaușescuovog režima. Dana [[17. 12.|17. prosinca]] [[1989]]. vojska, policija i Securitate otvorile su vatru na demonstrante.

Narednog dana Ceaușescu odlazi u službeni posjet [[Iran]]u, a supruzi Eleni i suradnicima prepušta zadatak da uguše demonstracije u Temišvaru. Po njegovom povratku iz Irana, [[20. 12.|20. prosinca]], situacija postaje još zategnutija. U svom obraćanju naciji iz TV studija u zgradi Centralnog komiteta, Ceaușescu je događaje u Temišvaru opisao kao ''&quot;mješanje stranih sila u unutrašnje stvari Rumunjske&quot;'' i ''&quot;vanjsku agresiju na rumunjski suverenitet&quot;''. Pošto nacionalni mediji nisu izvještavali o događajima u Temišvaru, ostatak zemlje je za demonstracije čuo preko stranih radio stanica (Glasa Amerike i Radija slobodna Europa), a vijesti su se širile i od usta do usta.

Za naredni dan, [[21. 12.|21. prosinca]], spremao se veliki skup koji su državni mediji predstavili kao ''&quot;spontani pokret podrške Ceaușescuu&quot;''. Ovo masovno okupljanje na današnjem Trgu revolucije ispred zgrade CK KPR, pretvorilo se u kaos. Zbunjeni Ceaușescu dok mu okupljeni građani zvižde, ostat će jedna od karakterističnih slika pada komunizma u Istočnoj Europi. Zapanjeni bračni par Ceaușescu (Nicolaeu se pridružila i supruga Elena), u nemogućnosti da kontrolira masu, pobjegao je u zgradu CK, gdje su ostali do narednog dana. Uslijedio je masovan prosvjed stanovnika Bukurešta koji su se okupili na Studentskom trgu i sukobili s vojskom i policijom na barikadama. Nenaoružane prosvjednike, međutim, ubrzo je svladala do zuba naoružana vojska koja je do ponoći očistila ulice i pohitila na stotine ljudi.

Prekinut TV prijenos &quot;skupa podrške&quot; i Ceaușescuova senilna reakcija na događaje od prethodnog dana, učinili su da se do jutra [[22. 12.|22. prosinca]] protesti prošire na sve veće gradove u zemlji. Ceaușescu je preuzeo vodstvo nad vojskom poslije sumnjive smrti dotadašnjeg ministra obrane [[Vasilea Milea]]e. Još se jednom pokušao obratiti masi okupljenoj ispred CK, ali su ga u tome spriječili protestanti koji su provalili vrata zgrade, ovog puta neosigurana vojskom i policijom. Bračni par Ceaușescu sa vrha zgrade pobjegao je helikopterom, što će se pokazati kao pogrešna odluka (s obzirom da su kroz podzemne tunele mogli pobjeći mnogo sigurnije).

== Prevrat ==
 
I dalje su kontroverzna tumačenja događaja iz prosinca [[1989]]. Mnogi upućeni, uključujući i Filipa Teodorescua, u to vrijeme visokog časnika Securitate, navode da je grupa generala-zavjerenika iz Securitate tada iskoristila priliku da izvrši [[puč|državni udar]]. Drugi, pak, iznose konkretnije tvrdnje o prirodi zavjere. Tako pukovnik Burlan zastupa stav da je državni udar pripreman još od [[1982]]. godine i da je prvobitno planirano da bude izveden tijekom novogodišnje proslave, ali da je razvoj događaja diktirao promjenu plana i prilagođavanje novoj situaciji. Ostaje u domeni špekulacija je li postojala još neka zavjera da se izvrši državni udar, i ako je, tko je sve bio umješan. Postoje dvije moguće varijante: da su ova događanja jednostavno bila kombinacija prvobitne revolucionarne energije i konfuzije koja je nastala ili da su pojedinci iz vojske jednostavno iskoristili priliku koja im se ukazala tijekom masovnih protesta da prigrabe vlast za sebe.

Prema Burlanu, organizatori su bili generali Stănculescu i Nagoe, Ceaușescuovi bliski savjetnici za sigurnost; Burlan tvrdi da su ga oni uvjerili da održi prvi skup na trgu ispred zgrade CK, gdje su bile postavljene daljinski kontrolirane automatske puške. Tijekom Ceaușescuovog govora, automati su namješteni da pucaju nasumično iznad glava okupljene mase, a agitatori su preko ozvučenja počeli sa izvikivanjem antivladinih parola. Uplašen ovakvim razvojem događaja, okupljeni narod je najprije pokušao bježati; međutim, objašnjenja preko razglasa da će ih Ceaușescuove snage pobiti i da je revolucija počela, praktično su natjerala masu da se pridruži &quot;revoluciji&quot;. Skup se pretvorio u protestne demonstracije. Činjenica je da je bilo pucnjave i &quot;ohrabrivanja&quot; preko ozvučenja; ostale, pak, informacije o ovim događajima još uvijek su kontroverzne.

Dana [[22. 12.|22. prosinca]] vojska je bila bez zapovjedništva - službeni vrhovni zapovjednik, Ceaușescu, pobjegao je po savjetu (vjerojatno zavjerenika) Stănculescua, a ministar obrane [[Vasile Milea]] bio je mrtav. (Revolucionarni vođe tvrdili su da je ubijen po nalogu Ceaușescua. U službeno objašnjenje, da je izvršio samoubojstvo, malo tko vjeruje). Obezglavljena vojska odlučuje izbjeći sukobe i pridružiti demonstrantima.

== Ceaușescuov kraj ==
Dana [[22. 12.|22. prosinca]] [[1989]]. Ceaușescu je sa suprugom Elenom helikopterom pobjegao iz Bukurešta, najprije u njegovu rezidenciju u [[Snagov]]u, a odatle u [[Trgovište]], gdje ih je uhvatila lokalna policija. Nakon nekoliko sati čekanja (Vjerojatno dok policajac na osnovu vijesti s radija nije zaključio koja opcija ima više šansi za pobjedu), predani su vojsci. Dana [[25. 12.|25. prosinca]] vojni prijeki sud osudio ih je na smrt po raznim optužbama, od nelegalnog bogaćenja do genocida. Streljani su u Trgovištu. Prije nego što su ubijeni, Ceaușescu je otpjevao dio ''&quot;[[Internacionala|Internacionalne]]&quot;'' i rekao da će povijest pokazati da je on bio u pravu. Njegova supruga vikala je prisutnima da idu dovraga.&lt;ref&gt;[http://danielsimpson.blogspot.com/2001_12_01_danielsimpson_archive.html Daniel Simpson, &quot;Ghosts of Christmas past still haunt Romanians&quot;]&lt;/ref&gt;

Egzekuciju nad Ceaușescuovima izvršio je zapovijednik Ionel Boeru.

Suđenje i izvršenje kazne su snimljeni video kamerom. Snimka je munjevitom brzinom obišla svijet, a rumunjska televizija ga je prikazala nekoliko dana kasnije.

Grob Ceaușescuovih, službeno, ne postoji. Na grobnici gdje su pokopani stoje imena dva generala s datumom smrti koji odgovara datumu smrti bračnog para Ceaușescu. Država je odbila sve zahtjeve obitelji i sljedbenika da se posmrtni ostaci prenesu u neki mauzolej ili crkvu i da im se grob obilježi.

== Ostale informacije ==
[[Datoteka:TimbruNicolaeCeausescu.png|thumb|200px|Poštanska marka koja slavi Ceaușescua.]]
Ceaușescuovi imaju jednog posvojenog sina, Valentina Ceaușescua (njega su usvojili da bi dali primjer sunarodnjacima kako se treba brinuti za siročad, kojih je u Rumunjskoj bilo jako puno), kćerku Zoiu ([[1950]]. - [[2006]].) i sina Nicua ([[1951]]. - [[1996]].). Kada su mu umrli roditelji, Ceaușescu je naredio izgradnju crkve na čijim su zidovima bili oslikani njihovi portreti .

Ceaușescuova službena plaća bila je 18.000 leua (oko tri tisuće dolara). Od ove sume, svakog mjeseca je odvajano po pet tisuća leua i deponirano na račun njegove djece. Osim ovoga, primao je brojne i vrijedne poklone (npr. zlatna kvaka) od zemalja i organizacija kojima je išao u posjete; jedna od točaka optužnice protiv njega upravo se odnosila na zloupotrebe s tim u vezi.

Ceaușescuovo osiguranje bilo je relativno malo u usporedbi s brojem ljudi koji su danas angažirani za osiguranje visokih rumunjskih službenika - samo 40 ljudi osiguravalo je njegove rezidencije i cijelu obitelj. Šef osiguranja bio je pukovnik [[Dumitru Burlan]], koji tvrdi da su njegovi ljudi imali samo dva pištolja, što je nedovoljno za bilo kakvu ozbiljniju obranu. Razlog za to je, po njegovim riječima, Ceaușescuova samouvjerenost da ga sunarodnjaci vole i da mu zaštita zapravo nije ni potrebna. Ovo u mnogome objašnjava zašto su tako lako Ceaușescuovi uhvaćeni nakon bijega.

Samo u slučaju Ceaușescua dogodilo se da je dansko odlikovanje Medalja Slona opozvano nakon što je dodijeljeno. Naime, [[23. 12.|23. prosinca]] [[1989]]., Njeno veličanstvo kraljica [[Margareta II.]] naredila je da se orden kojim je Ceaușescu odlikovan vrati [[Danska|Danskoj]], a da se njegovo ime briše iz državnog protokola.

I engleska kraljica [[Elizabeta II]]. brisala je Ceaușescuovo ime iz protokola odlikovanja i zatražila vraćanje odlikovanja koje mu je svojevremeno dodijelila.&lt;ref&gt;[http://www.royal.gov.uk/output/Page4872.asp]&lt;/ref&gt;

Od njegove smrti, mišljenje Rumunja o Ceaușescuu se popravilo. U popularnoj TV emisiji ''Mari Români'' provedena je anketa po kojoj je Ceaușescu jedanaesti najveći [[Rumuni|Rumunj]] svih vremena.

Hvaljenje i veličanje Ceaușescua u medijima zabranjeno je zakonom.

== Odabrana objavljena dijela ==
 
* ''Izvještaj o zajedničkoj svečanoj sjednici CK KP Rumunjske, Nacionalnog vijeća Socijalističkog fronta jedinstva i Velike narodne skupštine: Obilježavanje 60-godišnjice stvaranja unitarne Rumunjske nacionalne države'', 1978.
* ''Najveći problemi našeg vremena: iskorjenjavanje nerazvijenosti, povezivanje država, izgradnja novog međunarodnog ekonomskog poretka'', 1980.
* ''Rješenje nacionalnog pitanja u Rumunjskoj (sociopolitička misao predsjednika Rumunjske)'', 1980.
* ''Ceaușescu: graditelj moderne Rumunjske i internacionalni državnik'', 1983.
* ''Nacija i kohabitirajuće nacionalnosti suvremene epohe (filozofske misli rumunjskog predsjednika)'', 1983.
* ''Istoria poporului Român în concepția președintelui'', 1988.

== Reference ==
{{reflist}}

== Izvori ==
* ''Mic Dicționar Enciclopedic'' (&quot;Мali enciklopedijski rječnik&quot;), 1978. 
* Edward Behr, ''Kiss the Hand you Cannot Bite'', {{ISBN|0-679-40128-8}}
* Dumitru Burlan, ''Dupa 14 ani - Sosia lui Ceaușescu se destăinuie'' (&quot;After 14 Years - The Double of Ceaușescu confesses&quot;). Editura Ergorom. July 31, 2003 (in Romanian).
* Juliana Geran Pilon, ''The Bloody Flag. Post-Communist Nationalism in Eastern Europe. Spotlight on Romania'', {{ISBN|1-56000-062-7}}; {{ISBN|1-56000-620-X}} 
* Marian Oprea, &quot;Au trecut 15 ani -- Conspirația Securității&quot; (&quot;After 15 years -- the conspiracy of Securitate&quot;), in [http://www.lumeam.ro/nr10_2004/index.html ''Lumea Magazin'' Nr 10, 2004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050209133319/http://www.lumeam.ro/nr10_2004/index.html |date=2005-02-09 }}: (in Romanian; link leads to table of contents, verifying that the article exists, but the article itself is not online).
* Viorel Patrichi, &quot;[http://www.lumeam.ro/nr12_2001/politica_si_servicii_secrete.html Eu am fost sosia lui Nicolae Ceaușescu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041204211613/http://www.lumeam.ro/nr12_2001/politica_si_servicii_secrete.html |date=2004-12-04 }}&quot; (&quot;I was Ceaușescu's double&quot;), ''[[Lumea Magazin]]'' Nr 12, 2001 (in Romanian)
* Stevens W. Sowards, [http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/ ''Twenty-Five Lectures on Modern Balkan History (The Balkans in the Age of Nationalism)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071015050852/http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/ |date=2007-10-15 }}, 1996, in particular [http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/lect24.htm Lecture 24: The failure of Balkan Communism and the causes of the Revolutions of 1989] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050212093801/http://www.lib.msu.edu/sowards/balkan/lect24.htm |date=2005-02-12 }}
* Victor Stănculescu, [http://www.jurnalul.ro/modules.php?op=modload&amp;name=News&amp;file=article&amp;sid=14985 &quot;Nu vă fie milă, au 2 miliarde de lei în cont&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041013005234/http://www.jurnalul.ro/modules.php?op=modload&amp;name=News&amp;file=article&amp;sid=14985 |date=2004-10-13 }} (&quot;Do not have mercy, they hold 2 billion lei [33 million dollars] in their account[s]&quot;), in ''Jurnalul Național'', Nov 22, 2004
* John Sweeney, ''The Life and Evil Times of Nicolae Ceaușescu'', {{ISBN|0-09-174672-8}}
* [[Stelian Tănase]], &quot;Societatea civilă românească și violența&quot; (&quot;Romanian Civil Society and Violence&quot;), in ''Agora'', issue 3/IV, July-September 1991
* Filip Teodorescu, et.al., [http://en.wikisource.org/wiki/Stenograma_sedintei_de_audiere_din_14_decembrie_1994 Extracts from the minutes of a Romanian senate hearing, 14 December 1994], featuring the remarks of Filip Teodorescu.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Nicolae Ceaușescu}}
* [http://www.ceausescu.org/ Ceaușescu Nicolae - Rumunjska u komunizmu]
** [http://www.ceausescu.org/ceausescu_media/ultima-video.html Ceausescuov posljednji javni govor]
** [http://www.ceausescu.org/ceausescu_texts/revolution/trial-eng.htm Ceaușescuovo suđenje] 
** [http://www.ceausescu.org/ceausescu_texts/revolution/trial-ro.htm Ceaușescuovo suđenje)] {{ro}}
* [http://www.country-studies.com/romania/demographic-policy.html Demografska politika SR Rumunjske]
* [http://www.timisoara.com/newmioc/Politic.htm Političari i revolucija 1989.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041210042547/http://www.timisoara.com/newmioc/Politic.htm |date=2004-12-10 }}
* Gheorghe Brătescu, [http://www.clipa.com/pagpolitica638.htm ''Clipa'' 638: Un complot ratat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090220141224/http://www.clipa.com/pagpolitica638.htm |date=2009-02-20 }} (&quot;Neuspjela shema&quot;). {{ro}}
* [http://cidc.library.cornell.edu/dof/romania/romania.htm Smrt oca: Nicolae Ceaușescu] 
* [http://www.moreorless.au.com/killers/ceausescu.html &quot;Killer File&quot; - Nicolae Andruța Ceaușescu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030919012700/http://www.moreorless.au.com/killers/ceausescu.html |date=2003-09-19 }}

{{Osobe Hladnoga rata}}
{{Normativna kontrola}}

{{Životni vijek|1918|1989|Ceaușescu, Nicolae}}

[[Kategorija:Predsjednici Rumunije]]
[[Kategorija:Komunisti]]
[[Kategorija:Političari u međuratnom periodu]]
[[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>87hxeveysrbvr2tsyzyp3mrdjrn3dh7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republika Slovačka (1939–1945)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>111837</id>
    <revision>
      <id>42482755</id>
      <parentid>41265799</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T21:30:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1939.]]; +[[Kategorija:Prestanci 1945.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3934" sha1="2uqdfphp1eq7387febrzz8i48le8f9z" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime = Slovačka Republika
|hr_ime=Slovačka Republika
|izvorno_ime=Slovenská republika
|zastava=Flag_of_First_Slovak_Republic_1939-1945.svg
|zastava_i = Zastava Slovačke
|grb_i = Grb Slovačke
|grb=Coat of Arms of Slovakia.svg
|genitiv=Slovačke Republike
|kontinent = Europa
|država = Slovačka
|godina_start = 1939.
|godina_kraj = 1945.
|datum_start = [[14. ožujka]] [[1939]].
|datum_kraj = [[8. svibnja]] [[1945]].
|događaj_start = Nezavisnost
|događaj_kraj = Kapitulacija
|p1 = Čehoslovačka
|flag_p1 = Flag of the Czech Republic.svg
|s1 = Čehoslovačka
|flag_s1 = Flag of the Czech Republic.svg
|mapa = Slovak Republic (1942).svg
|mapa_opis = 
|geslo =Verní sebe, svorne napred!
|himna = ''[[Nad Tatrou sa blýska]]''/''[[Hej Slaveni|Hej, Slováci]]''
|glavni_grad = [[Bratislava]]
|latd=52 |latm=31 |latNS=N |longd=13 |longm=24 |longEW=E
|jezik = [[slovački]]
|vlada_tip = [[Teokracija|Teokratska republika]]
|titula_vođa = [[Predsjednik]]
|vođa1 = [[Jozef Tiso]]
|godina_vođa1 = 1939. - 1945.
|zamjenik1      = [[Jozef Tiso]]
|godina_zamjenik1 = 1939.
|zamjenik2      = [[Vojtech Tuka]]
|godina_zamjenik2 = 1939. – 1944.
|zamjenik3      = [[Štefan Tiso]]
|godina_zamjenik3 = 1944. – 1945.
|titula_zamjenik = [[Premijer]]
|era = [[Drugi svjetski rat]]
|događaj1 = [[Slovački narodni ustanak]]
|datum_događaj1 = [[29. kolovoza]] [[1944]].
|događaj2 = Pad Bratislave
|datum_događaj2 = [[4. travnja]] [[1945]].
|valuta=[[slovačka kruna]]
|stat_površina1 = 38055
|stat_pop1 = 2653053 
|stat_godina1 = 1940
|fusnote =
|status    = Marionetska država [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]
|status_tekst = Marionetska država [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]
}}
'''Slovačka Republika''' ([[slovački]]: '''Slovenská republika''') je bivša samostalna država koja je postojala od [[14. ožujka]] [[1939]]. do [[8. svibnja]] [[1945]]. kao marionetska država [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Njezin teritorij okvirno je obuhvaćao teritorij današnje [[Slovačka|Slovačke]], osim južnih i istočnih dijelova. 

Republika je priznata od strane Trećeg Reicha, njegovih saveznika i država koje su bile u dobrim odnosima s njim. Tako su Slovačku, osim Reicha, priznale i [[Velika Britanija]]&lt;ref&gt;G.L. Oddo, Slovakia and its People, str. 259&lt;/ref&gt;, [[Kraljevina Italija]], [[Japan]] i njegove mariotenske države, [[Sovjetski Savez]], [[Španjolska]], [[NDH]], [[Litva]], [[Estonija]], [[Švicarska]], [[El Salvador]], [[Vatikan]] i [[Mađarska]]. Prestanak postojanja prve Slovačke Republike dogodio se nakon pobjede [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]] i deratifikacije [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]] i svih njegovih posljedica.

Država je u povijesti još znana i kao '''Prva Slovačka Republika''' (slovački: ''Prvá Slovenská republika'') i '''Slovačka Država''' (slovački: ''slovenský štát'' ili ''Slovenský štát'')&lt;ref&gt;Slovenský štát je bio poluslužbeni naziv države koji se koristo do [[21. srpnja]] [[1939.]]&lt;/ref&gt; kako bi ju se razlikovalo od današnje (druge) [[Slovačka|Slovačke Republike]] koja se ne smatra pravnom nasljednicom prve republike. Naziv Slovačka Država koristio se primarno tijekom postojanja [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], a čest naziv tijekom tog perioda bio je i '''Nezavisna Država Slovačka'''.

Slovačka je također specifična po tome što je jedina marionetska država Trećeg Reicha kojom je upravljao visoki dužnosnik katoličke crkve, [[Jozef Tiso|monsinjor Jozef Tiso]].

=== Izvori ===
{{izvori}}

[[Datoteka:Slovakia1941 02.png|thumb|250px|center]]

{{Commonscat|First Slovak Republic}}
{{Drugi svjetski rat}}

[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Historija Slovačke]]
[[Kategorija:Države i teritorije pod kontrolom Sila osovine]]
[[Kategorija:Republika Slovačka (1939–1945)| ]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1939.]]
[[Kategorija:Prestanci 1945.]]</text>
      <sha1>2uqdfphp1eq7387febrzz8i48le8f9z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482757</id>
      <parentid>42482755</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T21:32:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Čehoslovačka u Drugom svjetskom ratu|Čehoslovačka u Drugom svjetskom ratu]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3988" sha1="rzhq0h8278gka8ctk91y3ssmqu3zq1z" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime = Slovačka Republika
|hr_ime=Slovačka Republika
|izvorno_ime=Slovenská republika
|zastava=Flag_of_First_Slovak_Republic_1939-1945.svg
|zastava_i = Zastava Slovačke
|grb_i = Grb Slovačke
|grb=Coat of Arms of Slovakia.svg
|genitiv=Slovačke Republike
|kontinent = Europa
|država = Slovačka
|godina_start = 1939.
|godina_kraj = 1945.
|datum_start = [[14. ožujka]] [[1939]].
|datum_kraj = [[8. svibnja]] [[1945]].
|događaj_start = Nezavisnost
|događaj_kraj = Kapitulacija
|p1 = Čehoslovačka
|flag_p1 = Flag of the Czech Republic.svg
|s1 = Čehoslovačka
|flag_s1 = Flag of the Czech Republic.svg
|mapa = Slovak Republic (1942).svg
|mapa_opis = 
|geslo =Verní sebe, svorne napred!
|himna = ''[[Nad Tatrou sa blýska]]''/''[[Hej Slaveni|Hej, Slováci]]''
|glavni_grad = [[Bratislava]]
|latd=52 |latm=31 |latNS=N |longd=13 |longm=24 |longEW=E
|jezik = [[slovački]]
|vlada_tip = [[Teokracija|Teokratska republika]]
|titula_vođa = [[Predsjednik]]
|vođa1 = [[Jozef Tiso]]
|godina_vođa1 = 1939. - 1945.
|zamjenik1      = [[Jozef Tiso]]
|godina_zamjenik1 = 1939.
|zamjenik2      = [[Vojtech Tuka]]
|godina_zamjenik2 = 1939. – 1944.
|zamjenik3      = [[Štefan Tiso]]
|godina_zamjenik3 = 1944. – 1945.
|titula_zamjenik = [[Premijer]]
|era = [[Drugi svjetski rat]]
|događaj1 = [[Slovački narodni ustanak]]
|datum_događaj1 = [[29. kolovoza]] [[1944]].
|događaj2 = Pad Bratislave
|datum_događaj2 = [[4. travnja]] [[1945]].
|valuta=[[slovačka kruna]]
|stat_površina1 = 38055
|stat_pop1 = 2653053 
|stat_godina1 = 1940
|fusnote =
|status    = Marionetska država [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]
|status_tekst = Marionetska država [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]
}}
'''Slovačka Republika''' ([[slovački]]: '''Slovenská republika''') je bivša samostalna država koja je postojala od [[14. ožujka]] [[1939]]. do [[8. svibnja]] [[1945]]. kao marionetska država [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Njezin teritorij okvirno je obuhvaćao teritorij današnje [[Slovačka|Slovačke]], osim južnih i istočnih dijelova. 

Republika je priznata od strane Trećeg Reicha, njegovih saveznika i država koje su bile u dobrim odnosima s njim. Tako su Slovačku, osim Reicha, priznale i [[Velika Britanija]]&lt;ref&gt;G.L. Oddo, Slovakia and its People, str. 259&lt;/ref&gt;, [[Kraljevina Italija]], [[Japan]] i njegove mariotenske države, [[Sovjetski Savez]], [[Španjolska]], [[NDH]], [[Litva]], [[Estonija]], [[Švicarska]], [[El Salvador]], [[Vatikan]] i [[Mađarska]]. Prestanak postojanja prve Slovačke Republike dogodio se nakon pobjede [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]] i deratifikacije [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]] i svih njegovih posljedica.

Država je u povijesti još znana i kao '''Prva Slovačka Republika''' (slovački: ''Prvá Slovenská republika'') i '''Slovačka Država''' (slovački: ''slovenský štát'' ili ''Slovenský štát'')&lt;ref&gt;Slovenský štát je bio poluslužbeni naziv države koji se koristo do [[21. srpnja]] [[1939.]]&lt;/ref&gt; kako bi ju se razlikovalo od današnje (druge) [[Slovačka|Slovačke Republike]] koja se ne smatra pravnom nasljednicom prve republike. Naziv Slovačka Država koristio se primarno tijekom postojanja [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], a čest naziv tijekom tog perioda bio je i '''Nezavisna Država Slovačka'''.

Slovačka je također specifična po tome što je jedina marionetska država Trećeg Reicha kojom je upravljao visoki dužnosnik katoličke crkve, [[Jozef Tiso|monsinjor Jozef Tiso]].

=== Izvori ===
{{izvori}}

[[Datoteka:Slovakia1941 02.png|thumb|250px|center]]

{{Commonscat|First Slovak Republic}}
{{Drugi svjetski rat}}

[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Historija Slovačke]]
[[Kategorija:Države i teritorije pod kontrolom Sila osovine]]
[[Kategorija:Republika Slovačka (1939–1945)| ]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1939.]]
[[Kategorija:Prestanci 1945.]]
[[Kategorija:Čehoslovačka u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>rzhq0h8278gka8ctk91y3ssmqu3zq1z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482760</id>
      <parentid>42482757</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T21:45:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda|Bivše države Međuratnog perioda]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4038" sha1="pj2oh3q8d2fd0idk56tjv78pet48cn5" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime = Slovačka Republika
|hr_ime=Slovačka Republika
|izvorno_ime=Slovenská republika
|zastava=Flag_of_First_Slovak_Republic_1939-1945.svg
|zastava_i = Zastava Slovačke
|grb_i = Grb Slovačke
|grb=Coat of Arms of Slovakia.svg
|genitiv=Slovačke Republike
|kontinent = Europa
|država = Slovačka
|godina_start = 1939.
|godina_kraj = 1945.
|datum_start = [[14. ožujka]] [[1939]].
|datum_kraj = [[8. svibnja]] [[1945]].
|događaj_start = Nezavisnost
|događaj_kraj = Kapitulacija
|p1 = Čehoslovačka
|flag_p1 = Flag of the Czech Republic.svg
|s1 = Čehoslovačka
|flag_s1 = Flag of the Czech Republic.svg
|mapa = Slovak Republic (1942).svg
|mapa_opis = 
|geslo =Verní sebe, svorne napred!
|himna = ''[[Nad Tatrou sa blýska]]''/''[[Hej Slaveni|Hej, Slováci]]''
|glavni_grad = [[Bratislava]]
|latd=52 |latm=31 |latNS=N |longd=13 |longm=24 |longEW=E
|jezik = [[slovački]]
|vlada_tip = [[Teokracija|Teokratska republika]]
|titula_vođa = [[Predsjednik]]
|vođa1 = [[Jozef Tiso]]
|godina_vođa1 = 1939. - 1945.
|zamjenik1      = [[Jozef Tiso]]
|godina_zamjenik1 = 1939.
|zamjenik2      = [[Vojtech Tuka]]
|godina_zamjenik2 = 1939. – 1944.
|zamjenik3      = [[Štefan Tiso]]
|godina_zamjenik3 = 1944. – 1945.
|titula_zamjenik = [[Premijer]]
|era = [[Drugi svjetski rat]]
|događaj1 = [[Slovački narodni ustanak]]
|datum_događaj1 = [[29. kolovoza]] [[1944]].
|događaj2 = Pad Bratislave
|datum_događaj2 = [[4. travnja]] [[1945]].
|valuta=[[slovačka kruna]]
|stat_površina1 = 38055
|stat_pop1 = 2653053 
|stat_godina1 = 1940
|fusnote =
|status    = Marionetska država [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]
|status_tekst = Marionetska država [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]
}}
'''Slovačka Republika''' ([[slovački]]: '''Slovenská republika''') je bivša samostalna država koja je postojala od [[14. ožujka]] [[1939]]. do [[8. svibnja]] [[1945]]. kao marionetska država [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Njezin teritorij okvirno je obuhvaćao teritorij današnje [[Slovačka|Slovačke]], osim južnih i istočnih dijelova. 

Republika je priznata od strane Trećeg Reicha, njegovih saveznika i država koje su bile u dobrim odnosima s njim. Tako su Slovačku, osim Reicha, priznale i [[Velika Britanija]]&lt;ref&gt;G.L. Oddo, Slovakia and its People, str. 259&lt;/ref&gt;, [[Kraljevina Italija]], [[Japan]] i njegove mariotenske države, [[Sovjetski Savez]], [[Španjolska]], [[NDH]], [[Litva]], [[Estonija]], [[Švicarska]], [[El Salvador]], [[Vatikan]] i [[Mađarska]]. Prestanak postojanja prve Slovačke Republike dogodio se nakon pobjede [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]] i deratifikacije [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]] i svih njegovih posljedica.

Država je u povijesti još znana i kao '''Prva Slovačka Republika''' (slovački: ''Prvá Slovenská republika'') i '''Slovačka Država''' (slovački: ''slovenský štát'' ili ''Slovenský štát'')&lt;ref&gt;Slovenský štát je bio poluslužbeni naziv države koji se koristo do [[21. srpnja]] [[1939.]]&lt;/ref&gt; kako bi ju se razlikovalo od današnje (druge) [[Slovačka|Slovačke Republike]] koja se ne smatra pravnom nasljednicom prve republike. Naziv Slovačka Država koristio se primarno tijekom postojanja [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], a čest naziv tijekom tog perioda bio je i '''Nezavisna Država Slovačka'''.

Slovačka je također specifična po tome što je jedina marionetska država Trećeg Reicha kojom je upravljao visoki dužnosnik katoličke crkve, [[Jozef Tiso|monsinjor Jozef Tiso]].

=== Izvori ===
{{izvori}}

[[Datoteka:Slovakia1941 02.png|thumb|250px|center]]

{{Commonscat|First Slovak Republic}}
{{Drugi svjetski rat}}

[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Historija Slovačke]]
[[Kategorija:Države i teritorije pod kontrolom Sila osovine]]
[[Kategorija:Republika Slovačka (1939–1945)| ]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1939.]]
[[Kategorija:Prestanci 1945.]]
[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]
[[Kategorija:Čehoslovačka u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>pj2oh3q8d2fd0idk56tjv78pet48cn5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miljkovac (Doboj)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>128285</id>
    <revision>
      <id>42482710</id>
      <parentid>42350874</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T18:23:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-17027-8</username>
        <id>269056</id>
      </contributor>
      <comment>Ovo je ispravno</comment>
      <origin>42482710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1990" sha1="ni4g02uvjnfih29t96eg6u1d02zd4nm" xml:space="preserve">{{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini (SR)
|slika=
|opis_slike=
|grb=
|mjesto=Miljkovac
|entitet=Republika Srpska
|opština=Doboj
|nadm visina=
|populacija= 1.430
|procena=
|godina=
|poštanski kod=	
|pozivni broj = 053
|gšir=44.7231
|gduž=18.0603
}}
'''Miljkovac''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Doboj]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 1.430 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}&lt;/ref&gt;.

== Geografija ==
{{...}}

== Historija ==
{{...}}

== Stanovništvo ==
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | '''Nacionalnost'''
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | '''1991.'''
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Srbi|muslimani]]
| align=&quot;right&quot; | 1.191
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Muslimani (narod)|srbi]]
| align=&quot;right&quot; | 18
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hrvati]]
| align=&quot;right&quot; | 81
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Jugoslaveni|Jugosloveni]]
| align=&quot;right&quot; | 62
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | ostali
| align=&quot;right&quot; | 78
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 1.430
|}

== Privreda ==
{{...}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-doboj.ba/ Sajt opštine Doboj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110210173612/http://www.opstina-doboj.ba/ |date=2011-02-10 }}

{{Doboj}}

[[Kategorija:Doboj]]
[[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]]</text>
      <sha1>ni4g02uvjnfih29t96eg6u1d02zd4nm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muzej Nikole Tesle</title>
    <ns>0</ns>
    <id>132212</id>
    <revision>
      <id>42482714</id>
      <parentid>42251365</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T18:51:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4516" sha1="6dcfx2h3f61vkd62neh7lwjbj1fdgyq" xml:space="preserve">{{coord|44.806922|N|20.468034|E|region:SRB_type:landmark|display=title}}
[[Datoteka:Muzej_Nikole_Tesle.jpg|thumb|250px|desno|Zgrada muzeja Nikole Tesle]]
'''Muzej Nikole Tesle''' je osnovan [[5. 12.|5. decembra]] [[1952]]. godine. Smešten je u Ulici Krunskoj 51, u zgradi sagrađenoj između 1927. i 1929. godine kao kuća [[Đorđe Genčić|Đorđa Genčića]] po projektu arhitekte [[Dragiša Brašovan|Dragiše Brašovana]]. Zgrada muzeja je proglašena za spomenik kulture [[1987]]. godine.

Muzej ima stalnu postavku, i u jednom delu je posvećena životu i radu [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], a u drugom je predstavljen razvoj nauke o [[elektricitet]]u i [[Magnetizam|magnetizmu]]. Najzanimljiviji deo je sa autentičnom dokumentacijom i radnim modelima Teslinih izuma.

Generalni direktor [[UNESCO|Uneska]] Koićiro Macuura je doneo [[16. 10.|16. oktobra]] [[2003]]. godine odluku o upisu arhivske građe iz zaostavštine Nikole Tesle u registar Uneska „Pamćenje sveta“.

== Muzejska riznica ==
Bogata muzejska građa o životu i delu slavnog srpskog naučnika Nikole Tesle, došla je po sudskoj odluci Američkih vlasti, koja je proglasila za jedinog naslednika, rođaka Nikole Tesle, Savu Kosanovića. Shodno Teslinoj želji Sava Kosanović je svu ličnu imovinu i dokumentaciju Nikole Tesle, preneo u [[Beograd]] 1951. godine. Muzej u Beogradu čuva originalnu ličnu zaostavštinu Nikole Tesle.

Muzej poseduje bogatu kolekciju:

* preko 160000 originalnih dokumenata
* preko 2000 knjiga i časopisa
* preko 1200 istorijskih i tehničkih predmeta
* preko 1500 fotografija i drugih predmeta, uređaja, instrumenata
* preko 1000 planova i crteža

Muzej Nikola Tesla je jedinstvena institucija kod nas i u svetu. Poseduje najveću zbirku dokumenata o životu i radu svetskog naučnika Nikole Tesle. Veliki značaj ima za naučnike, istraživače i široku publiku. Kao takav, šireći svoju delatnost i dajući svima informacije o Nikoli Tesli, doprinosi širem i jasnijem uvidu, o velikom doprinosu nauci i društvu, koji je Nikola Tesla svojim plodonosnim radom, podario celom čovečanstvu.

Direktor muzeja od osnivanja 1952. pa do 1982. godine bio je Veljko Korać.

Osnivačka prava su 2020. godine prešla sa grada Beograda na Republiku Srbiju. Krajem 2020. godine odlučeno je da se muzej premesti na drugu lokaciju, u zgradu Termoelektrane Snaga i svetlost.

== Arhitektura kuće ==
Iako Genčićeva kuća svojom kompaktnom strukturom podsjeća na sjevernoitalijanske vile iz šesnaestog stoljeća, primarni koncept zasniva se na Brašovanovom bezvremenom akademskom stilu, zasnovanom na vrijednostima klasične arhitekture i na jedinstvu &quot;dobrog, lijepog i istinitog&quot;. Sa kućama izgrađenim za Matejića (1921-1923), Škarku (1926-1927), Lazića (1932) i njegovu porodicu (1931) predstavlja antologijski segment serije Brašovanovih djela kojima je obogatio arhitekturu Beograda i Srbije.

Kuća ima gotovo kvadratni tlocrt i četiri nivoa: podrum, prizemlje, prvi sprat i krovnu terasu. Vanjski, noseći i pregradni zidovi izgrađeni su od cigle s krečnim i cementnim malterom. Sa svojih gotovo 900 kvadratnih metara, spada među najprostranije jednoporodične kuće koje je izgradio Brašovan.&lt;ref name=&quot;muzejtesla&quot;&gt;{{Cite web |url= https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=1450-605X0405135K |title= O arhitekturi Genčićeve kuće |work= SCINDEKS - scindeks.ceon.rs, 2004. |accessdate= 8. jul. 2025}}&lt;/ref&gt;

Fasade su obložene umjetnim kamenom, dok je glavno stepenište u holu od drveta. Krovna konstrukcija je također drvena. Prizemlje, organizirano sa centralnim, drvenim stepeništem, adaptirano je početkom 1950-ih za stalnu postavku Muzeja.
== Povezano ==
* [[Beograd]]
* [[Nikola Tesla]]
== Izvori ==
{{Reflista}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Nikola Tesla Museum}}
* [http://www.tesla-museum.org Sajt muzeja Nikole Tesle]
* [http://www.discoverserbia.org/sr/beograd/muzej-nikole-tesle Muzej Nikole Tesle] Kompletan vodič kroz Srbiju
* [http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=1450-605X0405135K Aleksandar Kadijević, Draginja Maskareli: O arhitekturi Genčićeve kuće]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Nasleđe, broj 5, 2004. godine

{{Muzeji u Srbiji}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1952.]]
[[Kategorija:Naučni muzeji u Srbiji|Nikola Tesla]]
[[Kategorija:Biografski muzeji u Srbiji|Nikola Tesla]]
[[Kategorija:Muzeji u Beogradu|Nikola Tesla]]
[[Kategorija:Nikola Tesla]]
[[Kategorija:Opština Vračar]]</text>
      <sha1>6dcfx2h3f61vkd62neh7lwjbj1fdgyq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Criminal Minds</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149358</id>
    <revision>
      <id>42482781</id>
      <parentid>42481715</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T02:20:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stephan1000000</username>
        <id>137538</id>
      </contributor>
      <comment>354</comment>
      <origin>42482781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55208" sha1="6lodensve5d6amf5nd4ld3tq6hc7qjl" xml:space="preserve">{{Infokutija televizija
| bgcolour           = lightblue 
| fgcolour           = 
| slika              = [[File:Criminal-Minds.svg|200px]]
| ime serije         = Zločinački umovi
| originalni naslov  = Criminal minds
| žanr               = [[drama]] &lt;br /&gt; kriminaalistička &lt;br /&gt; misterija
| trajanje epizode   = 45 [[minuta]]
| kreator            = Jeff Davis
| razvoj             = 
| izvršni producent  = 
| nastupaju          = 	[[Mandy Patinkin]]&lt;br /&gt; [[Thomas Gibson]] &lt;br /&gt; Lola Glaudini  &lt;br /&gt; Shemar Moore &lt;br /&gt; MAtthew Gray Gubler &lt;br /&gt; A. J. Cook &lt;br /&gt; Kirsten Vangsness  &lt;br /&gt; Paget Brewster &lt;br /&gt; Joe Mantegna &lt;br /&gt; Rachel Nichols &lt;br /&gt; [[Jeanne Tripplehorn]] &lt;br /&gt; [[Jennifer Love Hewitt]] &lt;br /&gt; Aisha Tyler &lt;br /&gt; Adam Rodriguez &lt;br /&gt; Damon Gupton &lt;br /&gt; Daniel Henney
| zemlja             = [[SAD]] 
| jezik              = [[engleski]]
| mreža              = [[CBS]]
| početak            = [[22. septembar]] [[2005]].
| kraj               = 
| br_sezona          = 18
| br_epizoda         = 354 ([[Spisak epizoda serije Zločinački umovi|spisak epizoda]])
}}
'''''Zločinački umovi''''' (engl. '''''Criminal Minds''''') [[SAD|američka]] je kriminalistička [[televizijska serija|TV-serija]] koja prati rad ''JAP''-a, tj. [[FBI]]-eve Jedinice za analizu ponašanja (engl. ''Behavioral Analysis Unit'' - ''BAU''), čije je sjedište u [[Quantico (Virginia)|Quanticu]] ([[Virginia]]). Serija se razlikuje od drugih serija slične vrste po tome što se više fokusira na kriminalca nego na sam zločin. Seriju producira ''The Mark Gordon Company'' u asocijaciji sa ''CBS Television Studios'' i ''ABC Studios''. Originalni naziv bio je ''Quantico'' i pilot-epizoda snimljena je u [[Vancouver]]u. U [[scenario|scenariju]] za ''Quantico'' Gideonovo prezime bilo je Donovan.

[[18. maj|18. 5.]] [[2011]]. ''[[CBS]]'' je obnovio seriju za 7. sezonu, čija je prva epizoda prikazana [[21. septembar|21. 9.]] 2011.&lt;ref&gt;[http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/05/18/cbs-2011-12-primetime-schedule-revealed-good-wife-moves-to-sundays-at-9-csi-to-weds-at-10/93133/ &quot;CBS 2011-12 Primetime Schedule Revealed&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120401193546/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/05/18/cbs-2011-12-primetime-schedule-revealed-good-wife-moves-to-sundays-at-9-csi-to-weds-at-10/93133/ |date=2012-04-01 }}, ''CBS.com'', 18. 5. 2011.&lt;/ref&gt; Serija je dobila i ''ogranke'': ''Criminal Minds: Suspect Behavior'' (''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'') koja je emitovana od [[16. februar|16. 2.]] do [[25. maj|25. 5.]] [[2011]]. godine i ''Criminal Minds: Beyond Borders'' (''[[Zločinački umovi: Preko granice]]'') koja je emitovana od [[16. mart|16. 3.]] [[2016.]] godine. do [[17. maj|17. 5.]] [[2017.]] godine.

U oktobru [[2009]]. ''CBS'' je objavio da će ''Legacy Interactive'' napraviti [[videoigra|videoigru]] zasnovanu na seriji. U njoj će se od igrača zahtijevati da ispituju mjesta zločina i nađu tragove koji će im pomoći da riješe misteriozna ubistva. Igra je izašla 2012. godine.&lt;ref&gt;''CBS Interactive'', [http://games.ign.com/articles/104/1041583p1.html &quot;''CBS Consumer Products'' najavio 8 novih videoigrica zasnovanih na popularnim TV-serijama''&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101215032915/http://games.ign.com/articles/104/1041583p1.html |date=2010-12-15 }}, saopćenje za štampu&lt;/ref&gt;

U [[BiH]] ova serija još se ne prikazuje. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su dosad prikazane 4 sezone ([[Hrvatska radiotelevizija|HRT 2]]).

== Pozadina ==
Serija je izvorno usresređena na Jasona Gideona ([[Mandy Patinkin]]), Aarona &quot;Hotcha&quot; Hotchnera ([[Thomas Gibson]]) i ostatak JAP-a, koju su u 1. sezoni još činili Elle Greenaway (Lola Glaudini), Derek Morgan (Shemar Moore), dr. Spencer Reid (Matthew Gray Gubler), Jennifer Jareau ili &quot;JJ&quot; (A. J. Cook) i Penelope Garcia (Kirsten Vangsness).

Tokom 2. sezone Elle napušta ekipu nakon 6. epizode (&quot;[[Criminal Minds (sezona 2)#ep28|Babaroga]]&quot;), a nju je od 9. epizode (&quot;[[Criminal Minds (sezona 2)#ep31|Poslednja reč]]&quot;) zamijenila Emily Prentiss (Paget Brewster), što je iznenadilo i Gideona i Hotchnera.

Početkom 3. sezone ekipu napušta i Gideon, nakon 2. epizode (&quot;[[Criminal Minds (sezona 3)#ep47|U imenu i krvi]]&quot;). Od 6. epizode (&quot;[[Criminal Minds (sezona 3)#ep51|O licu]]&quot;) zamijenio ga je David Rossi (Joe Mantegna), osnivač JAP-a, koji se vratio nakon što se neko vrijeme bio povukao zbog pisanja knjiga.

Na početku 6. sezone, nakon 2. epizode (&quot;[[Criminal Minds (sezona 6)#ep116|JJ]]&quot;), i &quot;JJ&quot; odlazi iz ekipe na drugu funkciju u [[Pentagon]]. Nedugo nakon toga uveden je lik [[Ashley Seaver]] (&quot;[[Criminal Minds (sezona 6)#ep124|Šta se desilo u kući]]&quot;), ne nužno kao zamjena za JJ, već da se jednostavno popuni praznina nakon njenog odlaska. Također, prema kraju 6. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 6)#ep132|Lauren]]&quot;) i Prentissova napušta ekipu, bez objavljene zamjene za nju. A. J. Cook vratila se u seriju u posljednjoj epizodi Paget Brewster, potpisana kao &quot;specijalna gostujuća zvijezda&quot;. I glumačka i produkcijska ekipa serije glasno su izrazile nezadovoljstvo zbog odluke TV-mreža koje finansiraju seriju da Cookova i Brewsterova odu iz serije, a glumačka postava nada se da će se njihove kolegice vratiti u sljedećoj sezoni. [[15. april|15. 4.]] [[2011]]. objavljeno je da je Cookova potpisala novi dvogodišnji ugovor i vratit će se svojoj ulozi od početka 7. sezone.&lt;ref&gt;Nellie Andreeva, [http://www.deadline.com/2011/04/jj-is-back-aj-cook-inks-2-year-deal-to-return-to-criminal-minds/ ''JJ se vraća! A. J. Cook potpisala dvogodišnji ugovor za povratak u ''Zločinačke umove''&quot;], ''Deadline.com'', 15. 4. 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Eng&quot;&gt;Joyce Eng, [http://www.tvguide.com/News/AJ-Cook-Criminal-Minds-1031794.aspx &quot;A. J. Cook u pregovorima za povratak u ''Zločinačke umove''; voditelj serije Ed Bernero odlazi&quot;], ''TV Guide.com'', [[13. april|13. 4.]] 2011.&lt;/ref&gt; Također je objavljeno da se i Brewster vraća kao stalni član ekipe u 7. sezoni.&lt;ref&gt;Nellie Andreeva, [http://www.tvline.com/2011/05/its-official-criminal-minds-welcomes-back-paget-brewster-bids-farewell-to-rachel-nichols/ &quot;Zvanično je: Brewster se vraća u ''Zločinačke umove'', a Nichols odlazi&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120104053931/http://www.tvline.com/2011/05/its-official-criminal-minds-welcomes-back-paget-brewster-bids-farewell-to-rachel-nichols/ |date=2012-01-04 }}, ''TVLine.com'', [[28. maj|28. 5.]] 2011.&lt;/ref&gt; Gibsonov i Mooreov ugovor obnovljeni su i plaće su im povećane.

Na kraju 7. sezona (&quot;[[Criminal Minds (sezona 7)#ep162|Bekstvo]]&quot;) Emily Prentiss se vraća da radi u Interpol.

Na početku 8. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 8)#ep163|Utišavač]]&quot;) [[Dr. Alex Blake|Alex Blake]] se pridružuje ekipi kao zamena za Prentissovu. Alex ostaje u ekipi do kraja 9. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 9)#ep210|Demoni]]&quot;). Također, Emily Prentiss se pojavljuje u epizodi &quot;[[Criminal Minds (sezona 9)#ep14|200]]&quot; kako bi pomogla ekipi da pronađu otete JJ i Matea Cruza.

Na početku 10. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 10)#ep211|X]]&quot;) ekipi se pridružuje [[Kate Callahan]] koja zamjenjuje Alex Blake. Kate je zbog trudnoće napustila ekipu nakon završetka sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 10)#ep233|Lov (2. deo)]]&quot;).

Na početku 11. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 11)#ep234|Posao]]&quot;) ekipi se kao epizodni član pridružuje [[Tara Lewis]] koja zamjenjuje Kate Callahan koja je napustila ekipu zbog trudnoće. Pri kraju 11. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 11)#ep251|Lepa katastrofa]]&quot;) Morgan napušta ekipu kako bi brinuo o porodici. Kasnije se Emily Prentiss još jednom vratila da pomogne ekipi u istrazi (&quot;[[Criminal Minds (sezona 11)#ep252|Danak]]&quot;).

Na početku 12. sezona (&quot;[[Criminal Minds (sezona 12)#ep256|Grimizni kralj (3. deo)]]&quot;) Tara Lewis postaje stalni član ekipe, a [[Luke Alvez]] zamjenjuje Morgana. Nedugo nakon toga (&quot;[[Criminal Minds (sezona 12)#ep257|Bolovanje]]&quot;) Hotch napušta ekipu jer ulazi u program zaštite svedoka sa Džekom koga je zločinac poznat pod nadimkom ''Gospodin Grebač'' počeo da uhodi. Emily Prentiss se nakon toga vraća u ekipu (&quot;[[Criminal Minds (sezona 12)#ep258|Tabu]]&quot;), a kasnije (&quot;[[Criminal Minds (sezona 12)#ep261|Eliotovo jezero]]&quot;) postaje novi šef jedinice. Nedugo nakon toga (&quot;[[Criminal Minds (sezona 12)#ep263|Strašilo]]&quot;) ekipi se pridružuje i [[Steven Walker]] koji zamjenjuje Hotcha.

Na početku 13. sezone (&quot;[[Criminal Minds (sezona 13)#ep278|Točkove gore (2. deo)]]&quot;) Walker gine i njega zamenjuje Matthew Simmons koji se premestio iz Međunarodne odzivne ekipe u JAP.

Termin ''NeSub'' (&quot;unsub&quot;), često korišten u seriji, skraćenica je od &quot;'''Un'''known '''Sub'''ject&quot;, tj. &quot;'''ne'''poznati '''sub'''jekt&quot; u istrazi.

== Likovi ==
{{glavni|Spisak likova serije Zločinački umovi}}
{{:Spisak likova serije Zločinački umovi}}

=== Članovi ''JAP''-a ===

; [[Jason Gideon]]: Gideon je poznat kao najbolji [[profiliranje kriminalaca|profiler]] JAP-a. Pred početak serije bio je šef tima, ali je doživio slom živaca nakon što je poslao tim od 6 agenata u jedno skladište u [[Boston]]u, gdje su svi poginuli od skrivene bombe. Na početku serije vraća se na mjesto šefa tima nakon 6 mjeseci medicinskog dopusta, a za to vrijeme mijenjao ga je Hotchner. Gideon ima pristup tajnim dosjeima i uradio je neke tajne analize ponašanja za [[CIA]]-u. 
:Veoma je dobar u [[šah]]u i jedini je član tima koji je uvijek sposoban pobijediti Reida. Gideon mu je, također, i mentor, a iako je nepisano pravilo da članovi tima ne profiliraju jedni druge, on im često pruža moralnu podršku i ohrabrenje kad ih &quot;stisnu&quot; stresovi uzrokovani njihovim poslom. 
:Nakon niza emocionalno iscrpljujućih slučajeva i ubistva njegove prijateljice Sarah u njegovoj vlastitoj kući od strane serijskog ubice u bijegu, on počinje osjećati da je &quot;sagorio&quot; i vraća vodstvo tima Hotchneru. Zadnja kap je bila kad je Hotchner dobio dvosedmičnu neplaćenu suspenziju od Straussove - potez za koji je Gideon smatrao sebe odgovornim. Odlazi u svoju kolibu i ostavlja pismo za Reida, za kojeg je znao da će ga potražiti. Kad Reid dođe u kolibu, zatječe je praznu; u njoj su bili samo pismo, te Gideonova značka i pištolj. U njegovoj posljednjoj sceni vidimo ga kako konobarici u jednoj zalogajnici u [[Nevada|Nevadi]] govori kako ne zna gdje je pošao ni kako će znati da je stigao na odredište, a zatim sjeda u auto i odlazi u nepoznatom pravcu.

; [[Aaron Hotchner|Aaron &quot;Hotch&quot; Hotchner]]: Studirao je [[pravo]] i bivši je tužilac; prvo je bio raspoređen u FBI-jev ured u [[Seattle]]u. Jedan je od najiskusnijih agenata u JAP-u, u kojoj služi od njenog osnivanja. Bori se (neuspješno) da izbalansira zahtjeve svog posla i svog porodičnog života. Njegova supruga Haley razvela se od njega u 3. sezoni, a u 5. sezoni ubio ju je kriminalac u bijegu poznat pod nadimkom ''Kosač'' (''The Reaper''). Hotchner ubija ''Kosača'' i spašava svog sina Jacka, nakon čega odlazi na odsustvo i privremeno predaje vodstvo tima Morganu.

; [[Elle Greenaway]]: Poput Hotchnera, i ona je prvo bila raspoređena u Seattle, a zatim je došla u JAP kao ekspert za [[seks]]ualne zločine. Otac joj je bio [[New York|njujorški]] policajac koji je poginuo na dužnosti. Ona je polu-[[Kuba]]nka i govori španski. 
:Greenaway je doživjela tešku [[emocija|emocionalnu]] [[trauma|traumu]] nakon što je u finalu 1. sezone bila ranjena od strane zločinca koji je sam sebe nazvao ''Kraljem Ribarom'' (lik iz [[kralj Arthur|arturijanskih]] legendi). Odmah na početku 2. sezone vidimo da je preživjela i da se vratila na dužnost, ranije nego što su to htjeli Gideon i Hotchner. Nekoliko epizoda kasnije, dok je sama iz zasjede nadgledala osumnjičenika za niz [[silovanje|silovanja]], upala je u njegovu kuću i hladnokrvno ga ubila. Lokalna policija je to proglasila samoodbranom, ali su Gideon i Hotchner doveli u pitanje njenu sposobnost kao profilera nakon ovog slučaja. Uskoro je dala otkaz, predavši Hotchneru značku i pištolj, uz izjavu da to &quot;nije priznanje krivice&quot;.

; [[Derek Morgan]]: Morgan je samopouzdan, uvjerljiv i često &quot;vrelog&quot; temperamenta. Tokom mladosti koju je proveo u [[Chicago|Chicagu]] dolazio je u sukobe sa zakonom i čak je bio zatvoren u maloljetnički popravni dom zbog delinkvencije, ali spasio ga je svećenik koji ga je uzeo pod svoju brigu, ali koji je kasnije osumnjičen za seksualno zlostavljanje djece. Morgan se zainteresirao za [[američki nogomet]] i dobio stipendiju za ''Northwestern University''. Kasnije je služio u jedinici za deaktiviranje eksplozivnih naprava, a nakon toga i kao policajac u čikaškoj policiji. Ima crni pojas u [[džudo|džudu]] i vodi FBI-eve kurseve samoodbrane.
: Hotchner ga promovira kao svoju zamjenu tokom lova na ''Kosača'', ali Morgan je tu promociju prihvatio kao privremenu, tj. dok ''Kosač'' ne bude uhvaćen. Kad se to desilo, vratio je Hotchneru poziciju šefa.
: Morgan ima poseban način razgovora s tehničkom analitičarkom JAP-a Penelope Garcijom. Često joj se obraća riječima &quot;baby girl&quot; i pomaže joj da se vrati u stan na oporavak nakon što je jednom bila ranjena. 
: Nakon što je vidio ubistvo detektiva Spicera (epizoda [[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 5|5x23]], [[Our Darkest Hour (Zločinački umovi)|''Our Darkest Hour'']]) i doprinio u spašavanju njegove kćerke Ellie ([[Spisak epizoda Zločinačkih umova#Sezona 6|6x01]], [[The Longest Night (Zločinački umovi)|''The Longest Night'']]), pokazao je poseban, gotovo očinski interes za nju. Tokom 6. sezone često joj šalje poruke i pomaže joj da savlada njen [[posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]].

; [[Dr. Spencer Reid|Spencer Reid]]: [[Doktor|Dr.]] Reid je najmlađi član JAP-a.

; [[Jennifer Jareau|Jennifer &quot;JJ&quot; Jareau]]: Njena dužnost je veza s medijima i lokalnim policijama.

; [[Penelope Garcia]]: Garcia je [[kompjuter]]ska tehničarka JAP-a u njihovom sjedištu u Quantiku. Nije [[Latinska Amerika|latinskoameričkog]] porijekla, kako bi se dalo zaključiti po prezimenu: to je prezime njenog očuha. U 18. godini ostala je bez oba roditelja i otada je živjela &quot;u polutami&quot; kao kompjuterski [[hacker|haker]]. Pridružila se FBI-ju nakon što je privukla pažnju na sebe kad je ilegalno upala u neke FBI-jeve stvari; posao joj je ponuđen u zamjenu za zatvorsku kaznu. Obično pomaže timu iz svoje kompjuterske laboratorije u Quantiku, ali im se povremeno pridruži i na terenu, kad to okolnosti zahtijevaju. Ima posebnu vezu s Morganom, koju često prate komična dobacivanja, ponekad i s aluzijama seksualne prirode, kad je on pozove radi nekih informacija. Bila je na rubu smrti kad je u nju pucao kriminalac s kojim je izišla na sastanak, ne znajući ko je on zapravo. Ona je druga kuma JJ-inom sinu Henryju. U epizodi [[Compromising Positions (Zločinački umovi)|''Compromising Positions'']] (6x04) pokušava biti veza JAP-a s medijima i popuniti JJ-ino mjesto nakon njenog odlaska. Hotchner i Garcia složili su se da bi najbolje bilo podijeliti te dužnosti između članova tima.

; [[Emily Prentiss]]: Ona je kćerka ambasadorice Elizabeth Prentiss ([[Kate Jackson]]). Nakon što Elle napusti ekipu, pojavljuje se Prentiss s papirima na osnovu kojih je dodijeljena JAP-u. U početku je implicirano da je povukla neke veze preko svoje majke kako bi upala u ekipu; međutim, kasnije se otkriva da ju je direktorica Odsjeka Erin Strauss ubacila u tim kako bi imala nadmoć nad članom tima i kako bi kasnije &quot;potkopala&quot; Hotchnera. Prentiss je odbila učestvovati u prljavoj igri, izjavivši da će radije dati otkaz nego pomoći Straussovoj. Odlučuje ostati u JAP-u. Također govori i nekoliko stranih jezika ([[arapski jezik|arapski]] i [[španski jezik|španski]]), a koristi se i [[italijanski jezik|italijanskim]]. Ipak, u epizodi [[Honor Among Thieves (Zločinački umovi)|''Honor Among Thieves'']] (2x20) otkriveno je da Prentiss više ne može razumjeti [[ruski jezik|ruski]], treći jezik koji je znala.Na kraju sedmog ciklusa odlazi.U devetom ciklusu se vraća da bi pomogla timu da nađu JJ i Cruisa,koji su oteti (epizoda &quot;200&quot;).

; [[David Rossi]]: Rossi je vrlo iskusan profiler koji je nekad radio s Hotchnerom na samom početku rada JAP-a.

; [[Ashley Seaver]]: Ona je kadetkinja koja trenutno pohađa [[FBI-jeva akademija|FBI-jevu akademiju]] u Quantiku. Regrutirao ju je Hotch da mu pomogne u istrazi višestrukih ubistava u jednoj zatvorenoj zajednici. Izabrana je zbog njene jedinstvene prošlosti: njen otac bio je Charles Beauchamp, poznat kao ''Redmondski rasparač'', koji je ubio 25 žena u periodu od 10 godina prije nego što su ga uhapsili Hotch i Rossi, nedugo prije njenog 18. rođendana. U početku su oni mislili samo razgovarati s Ashley, ali je ona insistirala da im se pridruži, rekavši da može prepoznati znakove ubice u zatvorenoj i tihoj zajednici. Odlazi sama u dom jedne od žrtava, kako bi vratila laptop koji je korišten kao dokazni materijal i ubrzo po dolasku shvata da je muž-udovac zapravo ubica. On je drži u kući pod prijetnjom nožem sve dok Hotch ne stigne i ubije ga.

; [[dr. Alex Blake]]: Došla je na početku osmog ciklusa nakon odlaska Emilz Prantiss na kraju sedmog.Ona je kao i Reed doktorka,a takođe je i lingvističarka.Strausova i ona su nekad zajedno radile pre nego što je Alex došla u JAP.

; [[Kate Callahan]]: Ona je nadzorni specijalni agent specijalizovan za specijalne zadatke. Na kraju desetog ciklusa je otišla na trudničko bolovanje u trajanju od godinu dana, ali vratiće se u tim na početku dvanaestog ciklusa.

; [[Tara Lewis]]: Ona je nadzorna specijalna agentica. Na početku 11. ciklusa je zamenila Kate, a od 12. ciklusa je stalni član ekipe.

; [[Luke Alvez]]: On je nadzorni specijalni agent. Nekada je bio agent Jedinice za begunce. Nekada je služio u Iraku kao vojni rendžer. Luk je zamenio Morgana.

; [[Steven Walker]]: On je nadzorni specijalni agent. U 8. epizodi 12. sezone je popunio Hochovo mesto u ekipi. Na početku 13. sezone podleže povredama u saobraćajnoj nesreći.

; [[Matthew Simmons]]: On je agent za posebna delovanja. Po jedanput se pojavio u 10. i 12. sezoni, a u 13. je premešten iz Međunarodne odzivne ekipe u JAP.

=== Sporedni likovi ===
; Haley Brooks Hotchner: (tumači je Meredith Monroe) - Ona je bila Hotchnerova srednjoškolska ljubav, a kasnije su se vjenčali i krajem 2005. dobili sina Jacka. Brak im je u problemima jer Haley smatra da je Aaron više posvećen poslu nego porodici. Ovaj podzaplet nastavlja se razvijati i krajem 2. epizode 3. sezone Haley odlazi od Aarona, a sa sobom je odvela i Jacka. Kasnije u sezoni poslala je Aaronu papire za razvod, koje on pristaje potpisati bez pravne borbe, kako bi očuvao vezu sa sinom. Nakon toga je Haley nekoliko puta spomenuta, ali se nije pojavila do 1. epizode 5. sezone, kada ''Bostonski kosač'' ranjava Aarona nožem, ukravši pritom i Haleynu adresu. Haley i Jack su uskoro pronađeni nepovrijeđeni, ali Aaron ih stavlja pod sigurnosni nadzor na sigurnoj lokaciji, namjerno ne želeći znati na kojoj, kako bi ih zaštitio. On postaje opsjednut dovođenjem ''Kosača'' pred lice pravde kako bi ponovo mogao vidjeti Haley i sina. U 9. epizodi 5. sezone ''Kosač'' ubija saveznog maršala koji je bio zadužen za Haleynu sigurnost, zatim je namamljuje u Aaronovu kuću, rekavši joj da je on zamjena i da je Aaron mrtav. Kad su se susreli u kući, uzima je na nišan i prisiljava je da telefonira Aaronu kako bi on mogao slušati ubistvo Haley i Jacka. Aaron upućuje Jacku šifrovanu poruku da se sakrije, a zatim potresnu oproštajnu poruku Haley prije nego što ju je ''Kosač'' ubio. Aaron stiže do kuće prije ostatka tima i upušta se s ''Kosačem'' u borbu na život i smrt golim šakama. Uspijeva ga pretući do smrti, a zatim pronalazi Jacka živog u njegovom skrovištu.

; Dr. Diana Reid: (tumači je [[Jane Lynch]]) - Ona je Reidova majka i, poput njega, ima IQ genija. Nekad je radila kao univerzitetski profesor [[književnost]]i. Međutim, pati od [[shizofrenija|shizofrenije]] i trenutno je smještena u sanatorij u Las Vegasu, gdje ju je odveo Spencer kad je napunio 18 godina. Muž William napustio ju je prije postavljanja dijagnoze jer se nije bio u stanju nositi s njenom bolešću. Funkcionalna je kad je pod lijekovima, ali često pada u [[regresija (psihologija)|regresiju]] na njenu univerzitetsku karijeru. Mnogo je vremena provela čitajući naglas knjige Spenceru dok je on rastao i on joj svaki dan piše pisma. Ponosna je na svog sina, ali je [[paranoja|paranoidna]] u vezi s FBI-jem i njegove kolege naziva [[fašizam|&quot;fašistima&quot;]]. Imala je važnu ulogu u 2 slučaja, u 1. i 4. sezoni. U 1. sezoni Reid osjeća krivicu zbog izbjegavanja da posjeti majku i dolazi je vidjeti u posljednjoj epizodi dok je istraživao ''NeSuba'' koji je sam sebe zvao ''Kraljem-Ribarom''. Reid otkriva da njegova majka može identificirati tog čovjeka jer je nekad bio smješten u istoj ustanovi s njom. Preko nje je saznao detalje o JAP-u, što mu je omogućilo da napravi veoma razrađenu &quot;zagonetku&quot; za JAP zasnovanu na potrazi za [[Sveti gral|Svetim gralom]], s personaliziranim tragovima za svakog člana tima pojedinačno kako bi pronašli djevojku koju je oteo, a koja je njegova biološka kćerka. U 4. sezoni, dok je Reid istraživao otmicu jednog dječaka, otkriveno je da je Diana djelomično umiješana u jedan neriješen i povezan slučaj silovanja i ubistva dječaka. Spencer se u međuvremenu bori s [[noćna mora|noćnim morama]] u kojima na kraju uvijek pronalazi mrtvog dječaka, a zbog jednog mutnog sjećanja iz djetinjstva nije siguran imaju li more veze sa stvarnošću, uključujući i onu u kojoj njegov otac nešto spaljuje. To ga je navelo da posumnja da je možda poznavao tog dječaka u djetinjstvu i da je njegov otac ubica. Ispostavilo se da je Diana bila u automobilu s ocem ubijenog dječaka (inače porodičnim prijateljem) kad se on odvezao do kuće pretpostavljenog ubice i ubio ga [[baseball|bejzbolskom]] palicom, nakon čega se nešto krvi prenijelo na njenu odjeću. Ta odjeća je ono što je Reid u snu vidio da njegov otac spaljuje, kako bi zaštitio Dianu. Ona je počela doživljavati mentalni slom, što je Williama na kraju dovelo do toga da je napusti.

; Glavna direktorica Odsjeka Erin Strauss: (tumači je Jayne Atkinson) - Ona je direktno nadređena šefu JAP-a Hotchneru. Njeno iskustvo u FBI-u uglavnom je u domenu administracije i nikad nije bila na terenu s timom sve dok im se nije pridružila na slučaju serijskog ubice u [[Milwaukee]]ju u epizodi ''In Name and Blood'' (3x02). Ona smatra da je Hotchev tim neorganiziran i da Hotch predstavlja prijetnju JAP-u. On sumnja da je njen neprijateljski stav prema njemu rezultat toga što ga ona vidi kao prijetnju njenom napredovanju u FBI-jevoj hijerarhiji. Ona u tim dovodi Prentissovu kao zamjenu za Elle, a zatim pokušava od nje tražiti da bude njen špijun u timu, ne krijući svoju namjeru &quot;da sruši Hotchnera&quot;. Prentiss odbija i umjesto toga nakratko daje otkaz. Strauss nakon toga koristi Hotchevo i Gideonovo ne baš uspješno vođenje jednog slučaja kao izgovor da suspendira Hotcha na 2 sedmice bez plaće, zahtijevajući da se provede istraga njegovih metoda. Nakon što se iz prve ruke uvjeri kakav posao tim zapravo radi (tokom hvatanja ubice u Milwaukeeju), Strauss najzad odustaje od svojih namjera da ukloni Hotcha iz JAP-a ili da reorganizira tim. Umjesto toga dala im je do znanja da nijedan član tima ne treba očekivati promociju na bilo koji viši položaj u okviru FBI-ja. Međutim, sezonu poslije, na Morgana se počinje gledati kao na mogućeg šefa terenskog ureda u New Yorku, što je dovelo u pitanje njenu navedenu tvrdnju. Ona se zatim koristi Hotchevim upitnim postupcima u periodu nakon što ga je ranio ''Bostonski kosač'' (epizoda [[Faceless, Nameless (Zločinački umovi)|''Faceless, Nameless'']], 5x01) i prisiljava ga da odstupi s mjesta šefa JAP-a i da bude ili negdje premješten ili možda otpušten. Hotch odlučuje odstupiti i promovirati Morgana na mjesto šefa jer će ta unutrašnja pozicija zadržati tim na okupu. Morgan pristaje, rekavši da će tu funkciju obavljati samo dok ne uhvate ''Kosača'' (epizoda [[Cradle to Grave (Zločinački umovi)|''Cradle to Grave'']], 5x05). U jublarnoj, 100. epizodi serije Strauss predvodi istragu o incidentu između Hotcha i ''Kosača''. Ekipa se neprijateljski odnosi prema njoj (naročito Morgan i Rossi) i iako se čini da je zaista ljuta na Hotcha, na kraju pokazuje istinsko saosjećanje prema njemu i oslobađa ga od bilo kakvih pogrešaka. Kasnije se pojavljuje u pilot-epizodi ''spin-off'' serije ''Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca'' (koja je ustvari 18. epizoda 5. sezone ''Zločinačkih umova'' - [[The Fight (Zločinački umovi)|''The Fight'']]). Prvo telefonira Hotchu u vezi sa statusom istrage. Zatim SNA Sam Cooper zatraži telefon da priča s njom. Ona mu kaže da slijedi njene naredbe i istraži slučaj. Kad mu kaže da se vrati, Cooper odbija. Naposljetku, pri kraju epizode ona mu kaže da se ukrca u avion s Hotchem i timom i da se vrati na posao, dodavši da ima još hrpu slučajeva za njega. Još jednom, u 6. sezoni, Strauss pokazuje da se brine samo za sebe i ugled FBI-a; otišla je čak dotle da je prisilila JJ da prihvati promociju u Pentagon (protiv JJ-ine volje).

; Detektiv William LaMontagne Jr.: (tumači ga Josh Stewart) - Prvi se put pojavio u epizodi [[Jones (Zločinački umovi)|''Jones'']] (2x18) kao detektiv u policiji New Orleansa koji istražuje slučaj serijskog ubice koji je nekad vodio njegov otac. William LaMontagne Sr. također je bio detektiv i bio je napravio pomak u tom slučaju upravo prije nego što je smrtno stradao u [[uragan Katrina|uraganu ''Katrina'']]. I za ''NeSuba'' se smatralo da je doživio istu sudbinu, ali kad su se pojavili dokazi koji su govorili suprotno, LaMontagne Jr. preuzeo je slučaj koristeći se onim što je njegov otac dotad uradio i jednim tragom koji je on na samrti urezao u zid. LaMontagne Jr. pozvao je JAP u pomoć i na kraju su uspjeli uhvatiti zločinca. Tokom slučaja najviše je vremena proveo radeći sa JJ. U epizodi [[Heat (Zločinački umovi)|''Heat'']] (3x17) otkriveno je da su njih dvoje u vezi već više od godine, a u idućoj, [[The Crossing (Zločinački umovi)|''The Crossing'']], JJ mu telefonira i govori mu da je trudna. U finalu te sezone ([[Lo-Fi (Zločinački umovi)|''Lo-Fi'']]) Will se pojavio u New Yorku, gdje je JAP radio na novom slučaju, ponovivši svoju raniju prosidbu (koja nije prikazana) i rekavši JJ da je voljan odreći se značke, preseliti se u Virginiju i odgajati njihovo [[dijete]]. Od početka 4. sezone Will živi u Virginiji i &quot;radi&quot; kao [[kućni tata|&quot;kućni tata&quot;]] sinu Henryju. Od JJ se, bar ne još, nije očekivalo da prihvati bračnu ponudu, iako su ona i Will razmijenili prstenje s umecima Willovog [[zodijački kamen|zodijačkog kamena]] - [[kvarc|citrina]]. Willa nakratko opet vidimo u 100. epizodi kako sa JJ kupuje lijek za Henryja, te u epizodi [[The Slave of Duty (Zločinački umovi)|''The Slave of Duty'']], u kojoj se pridružuje JJ i timu na Haleynoj sahrani.

; Tehnički analitičar Kevin Lynch: (tumači ga Nicholas Brendon) - Prvi se put pojavio u epizodi [[Penelope (Zločinački umovi)|''Penelope'']] (3x09), u kojoj mu je bilo naređeno da pretraži Garcijin kompjuter kako bi otkrio ko ju je ranio. Kevin je putem videoveze poslao timu znak da se osumnjičeni nalazi u sjedištu JAP-a. Bio je jako impresioniran Garcijinim kompjuterskim vještinama i taj osjećaj je bio uzajaman. Na kraju epizode on i Garcia su se upoznali i njih su dvoje otada u vezi. Iako je Garcia kraće vrijeme bila zabrinuta zbog kršenja FBI-jevih pravila o zabrani ljubavnih veza između zaposlenih nakon što je Rossi uhvatio &quot;na djelu&quot; nju i Kevina u njenoj kući (epizoda [[Damaged (Zločinački umovi)|''Damaged'']], 3x14), njene brige pokazale su se bezrazložnima. Kevin često posjećuje JAP kako bi proveo više vremena s Garcijom i čini se da ga je čitava ekipa srdačno prihvatila. U epizodi [[Roadkill (Zločinački umovi)|''Roadkill'']] (4x23) rekao je Garciji da je aplicirao za bolje plaćeni posao u [[Agencija za nacionalnu sigurnost|NSA]] i upitao ju je da li bi se željela preseliti s njim ako dobije taj posao. Garcia se mučila s tom odlukom i na kraju mu je rekla da je JAP njen dom i da osjeća da ne može otići. Kevin joj tada govori da je položaj u NSA upravo otkazan zbog nekih sigurnosnih problema. Garciji se tad omaklo da mu kaže da &quot;ionako ne bi bio sretan u [[Karači|Karachiju]]&quot;, čime je otkrila da je &quot;upala&quot; u NSA-in glavni sistem kako bi saznala o kojem se poslu radi. Ipak, Kevin joj to nije zamjerio i njihova veza i dalje je jaka. U 5. sezoni, tokom jednog slučaja kad tim nije imao dovoljno prostora za smještaj, pa je Garcija dijelila sobu s Morganom, Kevin joj telefonira i govori joj da je ljubomoran i da Morgan treba &quot;držati svoj pištolj skrivenim&quot;. Nakratko ga vidimo i u 100. epizodi kako pomaže Garciji da nađe ''Kosača''. Pojavio se i u epizodi ''Compromising Positions'' (6x04), također pomažući Garciji, koja je na sebe preuzela i JJ-in posao nakon njenog odlaska.

; Jordan Todd: (tumači je Meta Golding) - Nju je JJ izabrala za svoju zamjenu dok se ona ne vrati s porodiljskog dopusta. Jordan je prije toga služila u FBI-jevoj Protivterorističkom odsjeku. Bilo je planirano da neko vrijeme prati JJ na poslu kako bi &quot;pohvatala&quot; potrebne stvari, ali to je potrajalo samo 1 dan jer je JJ dobila trudove i otišla da se porodi. Dobro se složila s ekipom, a čak je i platonski flertovala s Morganom. Posebno je bliska s Rossijem koji joj je davao savjete tokom rada na slučajevima. Međutim, nekoliko se puta &quot;zakačila&quot; s Hotchnerom. Tokom slučaja serijskog cestovnog ubice u [[Los Angeles]]u savladale su je emocije (s kojima se, inače, i dotad teško nosila), pa je zbog toga odlučila napustiti JAP.

; Glavni direktor Odsjeka Mateo Cruz: (tumači ga Esai Morales) - On je nasledio pokojnu Erin Straus kao novi glavni direktor odseka u 9. sezoni.

=== Značajniji negativci ===
; Frank Breitkopf: (tumači ga Keith Carradine) - On je klasični primjer psihopata. Nije sposoban osjećati empatiju prema drugima, krivicu ni kajanje i tvrdi da nije odgovoran za svoje postupke. Kao i ostali ljudi njegovog tipa, vrlo je inteligentan, manipulativan i narcisoidan. JAP uspijeva otkriti da on uvijek putuje na istok i na zapad istom cestom i sve njegove žrtve nađene su duž te njegove rute. Tokom istrage niza ubistava Gideon i Morgan susreću Franka u zabačenoj zalogajnici u Nevadi. Franku je zanimljivo Gideonovo ime i objašnjava mu šta ono znači u [[mitologija|mitologiji]]: ime ''Jason'' dolazi od [[grčki jezik|grčke riječi]] koja znači &quot;izliječiti&quot;, a Gideon je Izraelićanin koji je vodio svoj narod protiv Midijaca. Frank se zatim upita šta su njegovi roditelji planirali za njega, a nakon toga objasni da ime ''Frank'' potječe od [[Germani|germanske]] riječi za jednu vrstu [[koplje|koplja]]. Gideon i Morgan tada se predstave i traže od Franka da im kaže gdje se nalazi ona, tj. šerif(ica) Davis. Frank na to samo rekne da će prvo završiti sa svojim mliječnim napitkom. Gideon ga upita da li bi želio znati kako su ga pronašli. U međuvremenu je lokalna policija opkolila zalogajnicu. Tokom ''flashbackova'' tim shvaća da se Frank zadržao u gradu zbog jedne mještanke po imenu Jane, inače planirane žrtve, koja je zaradila njegovo poštovanje time što nije pokazala [[strah]] kad ju je on oteo nekoliko godina prije. Zaljubio se u nju i prolazio bi kroz grad svaki put kad bi bio u tom području samo da je posmatra i da joj ostavi poklone: zvončiće izrađene od ljudskih [[rebro|rebara]]. Gideon i Morgan zatim izvode Franka vani. Tu ih sačekaju lokalne vlasti, uključujući i šerificu Davis, koja je pronađena u Janeinoj kući. Frank kaže Gideonu da će, ako ga puste da ode sa Jane, otkriti lokaciju autobusa punog djece, koji je ranije oteo. Gideon je skeptičan, ali na kraju povjeruje da Frank ustvari ne bi naudio djeci. Odvozi se s njih dvoje u pustinju i Frank mu tu kaže da su djeca 2 [[milja|milje]] zapadno. Gideon im dopušta da odu, zatim pronalazi autobus i poziva pojačanje. Zatim prate Frankove i Janeine otiske stopala u pustinji sve do mjesta na kojem tragovi nestaju. Gideon izjavljuje: &quot;Naći ćemo ga.&quot; Frank se pojavljuje kasnije u sezoni u [[Maryland]]u, gdje Gideon živi. Nastavlja mu se podsmijevati, ostavljajući tragove žrtava i izazivajući Gideona da ga uhvati. Čak uspijeva ubiti Gideonovu prijateljicu u Gideonovom stanu. Također je ubio Rebeccu Bryant, kćerku - i bivšu taokinju - Randalla Garnera, ''Kralja-Ribara''. Gideon tada shvaća da Frank ubija sve žrtve koje je on dotad spasio. Kad Gideon konačno pronađe Franka i suoči se s njim u [[Manhattan]]u, pojavljuje se Jane i umiješa se u događaj. Frank je tada zgrabi za šaku, kaže joj da je voli, a zatim s njom skoči na obližnju prugu i voz ih ubija. Gideon napušta JAP početkom 3. sezone zbog ubistva njegove prijateljice, ali i zbog osjećaja &quot;sagorjelosti&quot;.

; George Foyet, &quot;Bostonski kosač&quot;: (tumači ga C. Thomas Howell) - Prvi se put pojavio u epizodi [[Omnivore (Zločinački umovi)|''Omnivore'']]. Na početku epizode Hotch odlazi u posjetu bivšem detektivu Shaunessyju. Njih su dvojica prije 10 godina zajedno lovili serijskog ubicu poznatog kao ''Bostonski kosač'', koji je uvijek nosio masku i crnu odjeću i ubijao je parove noću pokraj bostonskih cesta. Njegov način djelovanja varirao je od korištenja Magnuma 44, izbadanja i/ili klanja do premlaćivanja nekim priručnim predmetom. Kako bi vlasti sigurno znale da je počinilac on, uvijek je uzimao nešto što je pripadalo jednoj žrtvi i to stavio na drugu, pa bi od druge uzeo nešto novo i to stavio na treću itd. Između [[1995]]. i [[1998]]. napao je 21 osobu, od kojih je samo jedna preživjela, sve dok Shaunessy nije napravio dogovor s njim da će ga prestati tražiti; dogovor je bio uspješan i ubistva su prestala. Kao posljedica toga FBI, koji nikad nije stigao uraditi ''Kosačev'' profil, nije ga mogao uhvatiti. Hotch i tim pozvani su u Boston jer je Shaunessy na samrti. On zna da će s njegovom smrću ubistva opet početi, što se pokazalo tačnim već iste te noći. Naočale koje su pripadale Georgeu Foyetu pronađene su na truplu muškarca. Foyet je jedina preživjela ''Kosačeva'' žrtva. Hotch i Rossi odlaze mu u posjetu kako bi saznali nešto više i Foyet im kaže da se te večeri kad je napadnut upravo spremao zaprositi svoju djevojku, koja je ubijena iste večeri. Također saznaju da Foyet predaje kompjuterske nauke u lokalnoj srednjoj školi. Ponude mu zaštitu, ali je on odbija, rekavši da neće dozvoliti ''Kosaču'' da ga otjera iz Bostona. Tim izrađuje ''Kosačev'' profil. Misle da ga seksualno privlače tinejdžerke te da je narcisoidan i da mu uspjeh leži u slavi. Odlučuju potražiti bilo koga ko je ranije hapšen zbog bilo kojih seksualnih prestupa. U međuvremenu ''Kosač'' nazove Hotcha i ponudi mu isti dogovor kao i Shaunessyju. Hotch ga &quot;otpuše&quot;, a ''Kosač'', u bijesu, ulazi u obližnji autobus i ubija sve putnike. Kad tim stigne na mjesto zločina, pronalaze sve 3 Foyetove adrese (koje im je on ranije dao) napisane krvlju na prozorima autobusa. Tim zatim hitno odlazi na posljednju Foyetovu adresu, gdje ''Kosač'' udarcem onesvještava Morgana. ''Kosač'' zatim nestaje, ali je prije toga uzeo Morganovu značku i ostavio mu metak, kako bi ga psihički mučio. Nakon što se Morgan osvijesti, tim pronalazi veliku količinu Foyetove krvi. Čini se da je ''Kosač'' ubio Foyeta, ali mu tijelo nije pronađeno. Garcia zatim pretražuje Foyetov dosje i otkriva da je on nekad bio zamjenski profesor i da je otpušten zbog seksualnog napada na jednu djevojku. Hotch se nakon toga prisjeti ranije Foyetove izjave o ubistvu njegove djevojke: &quot;Znate li koliko dugo treba da se neko izbode nožem 67 puta?&quot; Na osnovu seksualnog napada i Foyetovog predetaljnog znanja o ubistvu njegove djevojke Hotch zaključuje da je ''Kosač'' upravo Foyet i da je onda ranio sam sebe kako bi otklonio sve sumnje od sebe. Novinar koji piše roman o ''Kosaču'' treba se naći s Foyetom na četvrtoj, dotad nepoznatoj adresi i Garcia je pronalazi lociravši novinarov mobitel. Foyet tada otkriva svoj pravi identitet novinaru (koji dosad ništa nije sumnjao u njega), ljut jer je u novinama napisao da je ''Kosač'' ili mrtav ili u zatvoru. Dok ga je Foyet držao na nišanu, u kuću upada JAP i hapsi Foyeta bez incidenta. Međutim, u zatvoru Foyet nanosi sebi ranu na ruci, a zatim učini da izgleda kao da povraća krv. Dok ga odvoze prema bolnici, uspijeva se osloboditi i pobjeći iz zatvora. Foyet se ponovo pojavljuje u finalu 4. sezone ([[...and Back (Zločinački umovi)|''...and Back'']]), iznenadivši Hotcha u njegovom stanu i držeći ga na nišanu uz riječi: &quot;Trebao si pristati na dogovor&quot;. Začuje se pucanj, a slika potamni. U 1. epizodi 5. sezone (''Faceless, Nameless''), kad se Hotch ne pojavi na poslu, Prentiss odlazi do njegovog stana da provjeri stvar. Pronalazi lokvu [[krv]]i i metak u zidu. Kad nazove Hitnu pomoć, otkriva da je neko dovezao &quot;FBI-jevog agenta Dereka Morgana&quot;, iako se Morgan pojavio na poslu, što je značilo da je Foyet dovezao Hotcha u Hitnu, odnosno da ga je namjerno ostavio na životu. Kroz prisjećanja vidimo da je Foyet pucao u zid pokraj Hotcha. Hotch ga je pokušao savladati, ali ga je Foyet nadjačao u borbi. Zatim je 9 puta ubo Hotcha nožem, ali samo da bi ga ranio. Kad se Hotch poslije osvijesti, shvaća da ga Foyet nije ubio zato što su mu meta Haley i Jack. JAP tada odlazi u Haleyn stan i nalaze nju i Jacka nepovrijeđene. Na kraju epizode Hotch ih smješta pod sigurnosni nadzor [[Služba saveznog maršala|saveznog maršala]]. Na kraju epizode [[Outfoxed (Zločinački umovi)|''Outfoxed'']] otkriva se da je Foyet posjećivao Carla Arnolda, poznatog kao ''Lisac'', koga je Hotch strpao u zatvor u 1. sezoni. U narednoj epizodi ([[100 (Zločinački umovi)|''100'']]) tim ponovo pronalazi &quot;vruć&quot; trag o Foyetu kad otkriju lažno ime Peter Rhea pod kojim je Foyet kupovao lijekove u lokalnim apotekama. Pronalaze njegov stan i pretresu ga, ali otkrivaju da je on već otišao i da nosi nekoliko pištolja. Tim zatim odlazi do kuće Sama Kazmayera, maršala koji je zadužen da štiti Haley i Jacka, i otkrivaju da je u njega pucano 3 puta, da su mu odsječena 2 prsta i da ga je Foyet ostavio da umre. Taman prije smrti uspijeva im reći da je Foyet uzeo njegov telefon i da je oteo Haley. Foyet je nazvao Haley, predstavivši se kao maršal, i rekao joj da je Hotch mrtav i da je treba prebaciti na drugu lokaciju. Uspijeva je namamiti u njenu kuću. Hotch shvaća sve to i hitno odlazi tamo kako bi ih spasio. Foyet je natjerao Haley da nazove Hotcha i ona tada shvaća da je u opasnosti. Hotch uspijeva prenijeti Jacku šifrovanu poruku da se sakrije u sanduk za ruho dok on ne stigne tu. Ne uspijeva stići na vrijeme da spasi Haley jer je Foyet ubija dok je još bila na telefonskoj vezi. Hotch stiže tamo i nalazi njeno mrtvo tijelo. Zatim se penje uza stepenice i pronalazi Foyeta sakrivenog iza zavjese. Ispuca čitav šaržer u njega, ali Foyet je na sebi imao prsluk od [[kevlar]]a. Uslijedila je borba između njih. Ovaj put Hotch uspijeva nadjačati Foyeta i pretući ga do smrti.

; Billy Flynn, &quot;Princ tame&quot;: (tumači ga Tim Curry) - Rođen 1955. godine u južnoj Californiji. Njegova majka, Nora Flynn je bila prostitutka koja bi ga stavljala u ormar spavaće sobe, a onda bi imala spolni odnos sa svojim klijentima.

; Peter Lewis, &quot;Gospodin Grebač&quot;: (tumači ga Bodhi Elfman) - On je serijski ubica koji je koristio posebnu drogu da bi manipulisao ljudima kako bi ubijali druge za njega. Ishod njegovog uhođenja Hotchovog sina Jacka je taj što su Jack i Hotch ušli u program zaštite svedoka.

== Epizode ==
{{Glavni|Spisak epizoda serije Zločinački umovi}}
{{:Spisak epizoda serije Zločinački umovi}}

=== Ukrštanja ===

*'''''Borba''''' (S05E18) je poslužila kao početna epizoda za seriju ''Zločinački umovi: Ponašanje osumnjičenog'', koja je emitovana od 26. februara do 25. maja 2010. godine.
*'''''Preko granice''''' (S10E19) je poslužila kao početna epizoda za seriju ''Zločinački umovi: Preko granice'', koja je emitovana od 16. marta 2016. do 17. maja 2017. godine.

=== Ogranci ===
==== Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca ====

Serija ''[[Zločinački umovi: Ponašanje sumnjivaca]]'' je debitovala 16. februara 2011. godine na kanalu [[CBS]] i ukinuta je 25. maja iste godine zbog niske gledanosti.

Glavnu postavu su činili [[Forest Whitaker]] kao Samuel &quot;Sam&quot;/&quot;Coop&quot; Cooper, [[Janeane Garofalo]] kao Beth Griffith, Michael Kelly kao Jonathan &quot;Prorok&quot; Sims, Beau Garrett kao Gina LaSalle, Matt Ryan kao Mick Rawson i Kirsten Vangsness kao [[Penelope Garcia]].

==== Zločinački umovi: Preko granice ====

Serija ''[[Zločinački umovi: Preko granice]]'' je debitovala 16. marta 2016. godine na kanalu [[CBS]]. Serija je ukinuta nakon što je druga sezona imala jako lošu gledanost.

Glavne uloge tumače [[Gary Sinise]] kao Jack Garrett, Alana de la Garza kao Clara Seger, Daniel Henney kao Matthew &quot;Matt&quot; Simmons, Tyler James Williams kao Russ &quot;Monty&quot; Montgomery i Annie Funke kao dr. Mse Jarvis.

== Emitiranje u svijetu ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* {{flag|Argentina}}: ''AXN''
* {{flag|Australija}}: ''Channel 7''
* {{flag|Austrija}}: ''ATV''
* {{flag|Belgija}}: Frankofona: ''RTL-TVi'' (kao ''Esprits Criminels''); [[Flandrija]]: ''VT4''
* {{flag|Bolivija}}: ''AXN''
* {{flag|Brazil}}: ''AXN''
* {{flag|Bugarska}}: ''Fox Crime'' ([[bugarski jezik|bug.]] ''Престъпни намерения'' - ''Zločinačke namjere'')
* {{flag|Češka}}: ''AXN'' ([[češki jezik|češ.]] ''Myšlenky zločince'', [[slovački jezik|slovač.]] ''Myšlienky vraha'')
* {{flag|Čile}}: ''AXN''
* {{flag|Danska}}: ''Kanal 5''
* {{flag|Ekvador}}: ''AXN''
* {{flag|Estonija}}: ''Fox Crime'', ''TV3'' ([[estonski jezik|est.]] ''Kurjuse kannul'')
* {{flag|Finska}}: ''Nelonen'' (''Criminal Minds - FBI-tutkijat'')
* {{flag|Francuska}}: ''TF1'' ([[francuski jezik|fra.]] ''Esprits Criminels'')
* {{flag|Grčka}}: ''FX'', ''ANT1'', ''NET''
* {{flag|Gvatemala}}: ''AXN''
* {{flag|Holandija}}: ''Veronica''
* {{flag|Hrvatska}}: ''[[Hrvatska radiotelevizija|HRT 2]]''
* {{flag|Indija}}: ''Star World''
* {{flag|Irska}}: ''RTE2''
* {{flag|Italija}}: ''RAI 2''
* {{flag|Izrael}}: ''Yes Action'' ([[hebrejski jezik|hebr.]] מחשבות פליליות - ''Zločinačke misli'')
{{col-break}}
* {{flag|Japan}}: ''WOWOW'' ([[japanski jezik|jap.]] クリミナル･マインド FBI行動分析課 - ''Zločinački um: FBI-jeva jedinica za analizu ponašanja'')
* {{flag|Kanada}}: ''CTV Two''
* {{flag|Kolumbija}}: ''AXN''
* {{flag|Kostarika}}: ''AXN''
* {{flag|Latvija}}: ''AXN''
* {{flag|Malezija}}: ''FOX''
* {{flag|Meksiko}}: ''AXN'' i ''Azteca 7'' (''Mentes Criminales'')
* {{flag|Norveška}}: ''TV2'' i ''TV2 Zebra'' (reprize)
* {{flag|Novi Zeland}}: ''TV One''
* {{flag|Njemačka}}: ''Sat.1''
* {{flag|Peru}}: ''AXN''
* {{flag|Poljska}}: ''AXN'' i ''TVP 2''
* {{flag|Portugal}}: ''SIC''
* {{flag|Rumunija}}: ''AXN''
* {{flag|Rusija}}: ''Fox Crime'' ([[ruski jezik|rus.]] ''Мыслить как преступник'' - ''Misliti kao zločinac'')
* {{flag|Saudijska Arabija}}: ''FX'' ([[Bliski istok]] i [[Sjeverna Afrika]])
* {{flag|Singapur}}: ''MediaCorp Channel 5''
* {{flag|Srbija}}: ''Fox Crime'', [[Radiotelevizija Srbije|RTS1]]
* {{flag|Švedska}}: ''Kanal 5''
* {{flag|Švicarska}}: ''3 Plus TV'' ([[njemački jezik|njem.]]) i ''RSI la1'' ([[italijanski jezik|ita.]])
* {{flag|Turska}}: ''DiziMax'', ''FOX''
* {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}: ''Sky LIVING''
* {{flag|Ukrajina}}: ''НТН'' ([[ukrajinski jezik|ukr.]] ''Мислити як злочинець'' - ''Misliti kao zločinac'')
* {{flag|Venecuela}}: ''AXN''
{{col-break}}
{{col-end}}

== [[DVD]]-izdanja ==
''CBS Home Entertainment'' (u distribuciji ''Paramounta'') izdao je prvih 5 sezona na DVD-u za regiju 1.&lt;ref&gt;[http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-4/12106 &quot;DVD-vijesti o ''Zločinačkim umovima'': Obavijest o seriji - 4. sezona&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090618054720/http://www.tvshowsondvd.com/news/Criminal-Minds-Season-4/12106 |date=2009-06-18 }}, ''TVShowsOnDVD.com''; preuzeto: 6. 7. 2010.&lt;/ref&gt;

Za regije 2 i 4 ''Walt Disney Studios Home Entertainment'' (bivši ''Buena Vista Home Entertainment'') izdao je prve 4 sezone.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Naziv DVD-a
! rowspan=&quot;2&quot;|Broj epizoda
! colspan=&quot;3&quot;|Datumi izdavanja
|-
! Regija 1
! Regija 2
! Regija 4
|-
|''Kompletna 1. sezona''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|22
| [[28. novembar|28. 11.]] [[2006]].
| [[12. februar|12. 2.]] [[2007]].
| [[18. april|18. 4.]] 2007.
|-
|''Kompletna 2. sezona''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|23
| [[2. oktobar|2. 10.]] 2007.
| [[5. maj|5. 5.]] [[2008]].
| 5. 5. 2008.
|-
|''Kompletna 3. sezona''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|20
| [[16. septembar|16. 9.]] 2008.
| [[2. april|2. 4.]] [[2009]].
| [[18. mart|18. 3.]] 2009.
|-
|''Kompletna 4. sezona''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|26
| [[8. septembar|8. 9.]] 2009.
| [[1. mart|1. 3.]] 2010.
| [[10. mart|10. 3.]] 2010.
|-
|''Kompletna 5. sezona''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|23
| [[7. septembar|7. 9.]] 2010.
| [[14. februar|14. 2.]] 2011.&lt;ref&gt;http://www.amazon.co.uk/Criminal-Minds-Season-5-DVD/dp/B003OBZ5UC/ref=sr_1_1?ie=UTF8&amp;qid=1293849358&amp;sr=8-1&lt;/ref&gt;
| [[1. mart|1. 3.]] 2011.&lt;ref&gt;http://www.ezydvd.com.au/item.zml/817609&lt;/ref&gt;
|}

== Glednost ==
Ciklusna gledanost (na osnovu prosječnog broja gledalaca po epizodi) serije na ''CBS''-u:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#e0e0e0;&quot;
! | Sezona
! | Satnica (EDT)
! | Premijera sezone
! | Finale sezone 
! | TV-sezona
! | Plasman
! | Gledaoci&lt;br /&gt;(u milionima)
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 1 (2005–06)|1]]
! rowspan=&quot;12&quot; | srijeda, 21:00.
| 22. 9. 2005.
| [[10. maj|10. 5.]] 2006.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2005–2006.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #27
! style=&quot;text-align:center&quot; | 12.80&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.hollywoodreporter.com/thr/television/feature_display.jsp?vnu_content_id=1002576393|source=Hollywood Reporter|date=26. 5. 2006|title=2005-06 primetime wrap|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060529003429/http://www.hollywoodreporter.com/thr/television/feature_display.jsp?vnu_content_id=1002576393|archivedate=2006-05-29|access-date=2012-02-26|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 2 (2006–07)|2]]
| [[20. septembar|20. 9.]] 2006.
| [[16. maj|16. 5.]] 2007.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2006–2007.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #22
! style=&quot;text-align:center&quot; | 14.01&lt;ref name=&quot;HRwrap2006-07&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/television/features/e3ifbfdd1bcb53266ad8d9a71cad261604f|source=Hollywood Reporter|date=25. 5. 2007|title=Hollywood Reporter: 2006-07 primetime wrap|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070528062839/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/television/features/e3ifbfdd1bcb53266ad8d9a71cad261604f|archivedate=2007-05-28|access-date=2012-02-26|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 3 (2007–08)|3]]
| [[26. septembar|26. 9.]] 2007.
| [[21. maj|21. 5.]] 2008.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2007–2008.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #23
! style=&quot;text-align:center&quot; | 12.70&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://abcmedianet.com/DNR/2008/pdf/dnr052808.pdf|title=Season Program Rankings|accessdate=2. 6. 2008|date=28. 5. 2008|publisher=[[ABC]] Medianet|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624195320/http://abcmedianet.com/DNR/2008/pdf/dnr052808.pdf|archivedate=2008-06-24|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 4 (2008–09)|4]]
| [[24. septembar|24. 9.]] 2008.
| [[20. maj|20. 5.]] 2009.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2008–2009.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #11 
! style=&quot;text-align:center&quot; | 14.89&lt;ref&gt;[http://abcmedianet.com/web/dnr/dispDNR.aspx?id=051909_05 &quot;ABC Medianet&quot;]&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 5 (2009–10)|5]]
| [[23. septembar|23. 9.]] 2009.
| [[26. maj|26. 5.]] 2010.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2009–2010.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #16
! style=&quot;text-align:center&quot; | 13.70&lt;ref&gt;[http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336 &quot;Final 2009-10 Broadcast Primetime Show Average Viewership&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100624063442/http://tvbythenumbers.com/2010/06/16/final-2009-10-broadcast-primetime-show-average-viewership/54336 |date=2010-06-24 }}, [[16. juni|16. 6.]] 2010.&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 6 (2010–11)|6]]
| [[22. septembar|22. 9.]] 2010.
| [[18. maj|18. 5.]] 2011.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2010–2011.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #10
! style=&quot;text-align:center&quot; | 14.11&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;2010-11 Season Broadcast Primetime Show Viewership Averages&quot; |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/ |access-date=2012-02-26 |archivedate=2011-06-20 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5zZXRcj1U?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/01/2010-11-season-broadcast-primetime-show-viewership-averages/94407/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 7 (2011–12)|7]]
| [[21. septembar|21. 9.]] 2011.
| [[16. maj|16. 5.]] 2012.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2011–2012.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #15
! style=&quot;text-align:center&quot; | 13.20
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 8 (2012–13)|8]]
| [[26. septembar|26. 9.]] 2012.
| [[22. maj|22. 5.]] 2013.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2012–2013.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #20
! style=&quot;text-align:center&quot; | 12.15
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 9 (2013–14)|9]]
| [[25. septembar|25. 9.]] 2013.
| [[14. maj|14. 5.]] 2014.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2013–2014.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #12
! style=&quot;text-align:center&quot; | 12.66
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 10 (2014–15)|10]]
| [[1. oktobar|1. 10.]] 2014.
| [[6. maj|6. 5.]] 2015.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2014–2015.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #11
! style=&quot;text-align:center&quot; | 14.11
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 11 (2015–16)|11]]
| [[30. septembar|30. 9.]] 2015.
| [[4. maj|4. 5.]] 2016.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2015–2016.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #16
! style=&quot;text-align:center&quot; | 12.20
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 12 (2016–17)|12]]
| [[28. septembar|28. 9.]] 2016.
| [[10. maj|10. 5.]] 2017.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2016–2017.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #20
! style=&quot;text-align:center&quot; | 10.86
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 13 (2017–18)|13]]
! rowspan=&quot;2&quot; |srijeda, 22:00.
| [[27. septembar|27. 9.]] 2017.
| [[18. april|18. 4.]] 2018.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2017–2018.
! style=&quot;text-align:center&quot; | #29
! style=&quot;text-align:center&quot; | 9.58
|- style=&quot;background:#f9f9f9;&quot;
! style=&quot;background:#F9F9F9;text-align:center&quot; | [[Spisak epizoda serije Zločinački umovi#Sezona 14 (2018–19)|14]]
| 2018.
| 2019.
| style=&quot;font-size:11px;text-align:center&quot; |2018–2019.
! style=&quot;text-align:center&quot; | TBA
! style=&quot;text-align:center&quot; | TBA
|}

Najbolji rezultat: 26.31 milion gledalaca (22:30. ET; sedmica [[29. januar|29. 1.]] 2007) (nakon 51. [[SuperBowl]]a).

== Nagrade ==
* 2007 - Nagrada ''ASCAP'' - najbolja TV-serija (Marc Fantini, Steffan Fantini, Scott Gordon)

'''Nominacija'''
* 2006 – ''People’s Choice Award'' - najbolja nova dramska serija

== Zanimljivosti ==
* Gibson i Patinkin ranije su zajedno glumili u seriji ''Chicago Hope'';
* Patinkin, koji u seriji tumači Jasona Gideona, ima sina kojem je ime Gideon;
* Lik koji Patinkin tumači u seriji ''Ko živ, ko mrtav'' (''Dead Like Me'') ima neke sličnosti s Gideonom - obojica su dobri [[kuhanje|kuhari]] i obojicu zanima [[umjetnost]];
* [[17. juli|17. 7.]] 2007. Patinkin je najavio svoj odlazak iz serije; kandidati za njegovu zamjenu bili su [[Geena Davis]], [[Michael Keaton]] i [[Harvey Keitel]], ali je ulogu na kraju dobio Mantegna;
* Gubler je jedno vrijeme bio model fotografkinje Mije Grace, koja se pojavila u manjoj ulozi u pilot-epizodi;
* U jednoj epizodi pojavljuje se lik po imenu Mike Zissou; ovo prezime je aluzija na film ''Podvodni život sa Steveom Zissouom'' (''The Life Aquatic with Steve Zissou''), u kojem je Gubler također glumio;

=== Epizode ===
* Epizoda &quot;[[Criminal Minds (sezona 3)#1|Sumnja]]&quot; (3x01) prvobitno je zamišljena je kao dio 2. sezone, tj. za TV-sezonu 2006-2007; međutim, prebačena je na početak 3. sezone, zbog sličnosti scenarija s masakrom u Virginiji, koji se desio u aprilu 2007.
* Dio epizode &quot;[[Zločinački umovi (sezona 2)#22|Nasleđe]]&quot; (2x22) predstavlja reminiscenciju na film ''[[Slagalica strave]]'' (''Saw'');

== Izvori ==
{{reference|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Criminal Minds}}
* {{imdb title|0452046}}
* [http://tv.yahoo.com/show/38090/ ''Zločinački umovi'' na ''Yahoo! TV'']
* [http://www.tv.com/criminal-minds/show/33484/summary.html ''Zločinački umovi'' na ''TV.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110102062021/http://www.tv.com/criminal-minds/show/33484/summary.html |date=2011-01-02 }}
* [http://www.aetv.com/criminal-minds/index.jsp A&amp;E's ''Criminal Minds'' site]

{{Zločinački umovi}}

{{TVSvijek|2005|TRAJE}}

[[Kategorija:Criminal Minds| ]]
[[Kategorija:Američke TV-serije]]
[[Kategorija:Kriminalističke TV-serije]]</text>
      <sha1>6lodensve5d6amf5nd4ld3tq6hc7qjl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Užička Republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>166070</id>
    <revision>
      <id>42482674</id>
      <parentid>42457383</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:14:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1941.]]; +[[Kategorija:Prestanci 1941.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13594" sha1="fhota9eyn26ivbvth2m677kpck2hah9" xml:space="preserve">{{dz|[[Užička republika (1974)]]|istoimeni film}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta 
|ime= Užička republika
|hr_ime=Užička republika
|izvorno_ime=Ужичка република
|zastava=
|grb=
|himna=''Nijedna službena''&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
|genitiv=Užičke republike
|događaj_start = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Partizani]] u [[Užice|Užicu]]
|događaj1 = [[Bitka kod Drežnika]]
|događaj2 = Oslobođenje Užica
|događaj3 = [[Napad četnika na Užice]]
|događaj4 = [[Bitka na Kadinjači]]
|datum_start = [[28. 7.|28. srpnja]] [[1941]].
|datum_događaj1 = [[18. 8.|18. kolovoza]] [[1941]].
|datum_događaj2 = [[24. 9.|24. rujna]] [[1941]].
|datum_događaj3 = [[1. 11.|1. novembra]] [[1941]].
|datum_događaj4 = [[29. 11.|29. studenoga]] [[1941]].
|datum_kraj = [[1. 12.|1. prosinca]] [[1941]].
|godina_start = 1941. 
|godina_kraj =1941.
|status = Partizanska slobodna teritorija
|flag_p1=Flag of Germany 1933.svg
|p1 = Treći Reich
|s1 = Treći Reich
|flag_s1 = Flag of Germany 1933.svg
|kontinent = Europa
|jezik=[[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]&lt;br /&gt;(''de facto'' [[Zlatiborski govor|Užički govor]])
|mapa=Oslobođena i poluoslobođena teritorija septembra 1941 godine u Srbiji.jpg
|mapa_opis = ''Ustanička teritorija unutar okupirane Srbije''
|glavni_grad=[[Užice]]
|vlada_tip = Socijalistička narodna republika
|era = [[Drugi svjetski rat]]
|titula_vođa= Predsjednik&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|godina_vođa1 =
|vođa1= [[Dragojlo Dudić]]
|zamjenik1      = [[Petar Stambolić]]
|godina_zamjenik1 = 
|titula_zamjenik = Sekretar&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|valuta= 
|fusnote= &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; - Kao neslužbena himna su se koristile razne partizanske pjesme i ''[[s:sr:Hej, Sloveni|Hej, Sloveni]]''&lt;br /&gt;&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; - Predsjednik [[Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju|Glavnoga narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju]].&lt;br /&gt;&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; - Sekretar (hrv. tajnik) Glavnoga narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju.
}}

'''Užička republika''' je ustaljeni naziv za veliki ustanički [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|slobodni teritorij]] u zapadnoj Srbiji, i, djelomično, istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], sa oko milion stanovnika, uspostavljen [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustankom]] [[1941]]. godine, nakon što su [[nacionalsocijalizam|nacisti]] okupirali [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]].&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

Vlast u njoj je bila dualna, predstavljajući neku vrstu faktičke podele uticaja. Partizanski centar ove slobodne teritorije nalazio se u Užicu, a četnički na Ravnoj gori.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

Tokom postojanja Užičke republike punom parom je radila partizanska fabrika oružja i municije u Užicu. To je 1941. bila jedina [[fabrika]] u okupiranom delu Evrope gde se proizvodilo oružje za borbu protiv fašizma.&lt;ref name=&quot;nmuzice.org.rs&quot;&gt;{{Cite web |title=Партизанска Фабрика оружја и муниције |url=http://www.nmuzice.org.rs/index.php/sr/izlozbe/partizanska-fabrika-oruzija |access-date=2013-11-21 |archivedate=2014-12-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141222213748/http://www.nmuzice.org.rs/index.php/sr/izlozbe/partizanska-fabrika-oruzija |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Nastanak ==
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.}}
[[Datoteka:Ustanak u Jugoslaviji 1941.png|minijatura|Ustanak u okupiranoj Jugoslaviji septembra 1941. godine.]]

U stvaranju slobodne teritorije u zapadnoj Srbiji učestvovalo je 13 [[Partizanski odredi Srbije|partizanskih odreda]]: Valjevski, Mačvanski, Posavski, Kosmajski, Prvi i Drugi Šumadijski, Pomoravski, Kragujevački, Vrnjačko-trstenički, Kopaonički, Kraljevački, Čačanski i Užički partizanski odred.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; Uz njih, u stvaranju slobodne teritorije učestvovalo je i nekoliko četničkih jedinica: Cerski četnički odred pod komandom kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], Odred potpukovnika [[Veselin Misita|Veselina Misite]], Odred poručnika [[Ratko Martinović|Ratka Martinovića]] i Odred popa [[Vlada Zečević]]a (neki su kasnije pristupili [[NOP]]-u). Ovi četnici nisu stupili u borbu protiv Nemaca po naređenju četničkog vođe Draže Mihailovića već samoinicijativno.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_2.htm&lt;/ref&gt;

Nemci su se evakuisali iz grada pod pritiskom ustanika, ostavljajući nedirnutu najvažniju fabriku oružja u Srbiji – životno važan činilac u rukama partizanske komande.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/5_3.htm&lt;/ref&gt;

== Podela vlasti ==
{{main|Narodnooslobodilački odbor}}
[[Datoteka:Captured Germans in Užice 1941.jpg|mini|Srpski ustanici (partizani i četnici) sprovode zarobljene Nemce kroz Užice 1941.]]

Užička republika, u jesen 1941, nije bila homogena teritorija sa jednom vlašću i jedinstvenim oružanim snagama. Za sve vreme postojanja za nju je karakteristično dvojstvo vlasti, vojski i komandi, ali su odlučujući pečat celoj organizaciji vlasti i odbrane davale snage narodnooslobodilačkog pokreta, sa komunistima kao jezgrom, naročito po svojoj vojnoj snazi (25.000 boraca naspram nekoliko hiljada četnika).&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; Postojala su dva odvojena štaba - Vrhovni štab NOPOJ i Vrhovna komanda Mihailovića. Partizanska „prestonica&quot; bila je u Užicu, a četnička u Požegi. Četnici su se domogli još varoši, sem Požege: Raške, Vrnjačke banje i drugih; zauzimanjem Požege, Arilja i Ivanjice pod svojom kontrolom držali su sve varošice u dolini Moravice. U Čačku i Gornjem Milanovcu partizani i četnici delili su vlast na paritetnom principu, a skoro u svakom mestu „Republike&quot; postojale su obe komande mesta, pa i u Užicu, centru „Užičke republike&quot;. U svakom mestu slobodne teritorije postojala su dva mobilizaciona stola - jedan partizanski i drugi četnički.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt;

Na tlu Užičke republike izgradiće se mreža narodnooslobodilačkih odbora: u Krupnju, Čajetini, Kosjeriću, Arilju, Bajinoj Bašti, Užicu, Čačku. Gradski narodnooslobodilački odbor u Užicu izabran je 7. oktobra 1941. godine. Njegov program bio je sadržan u tri reči: „''Sloboda, hleb, ogrev''&quot;.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;/&gt; Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju imenovan je 17. novembra 1941, s [[Dragojlo Dudić|Dragojlom Dudićem]] kao predsednikom i [[Petar Stambolić|Petrom Stambolićem]] kao sekretarom.&lt;ref&gt;Tito ga naziva „Centralni odbor za čitavu oslobođenu teritoriju&quot; - Vrhovni štab NOPOJ, br. 136 - Štabu Komande Južnog fronta, muzej Titovo Užice.&lt;/ref&gt;

U biti, jedina veza Užičke republike s državnošću bila je organizirana vlast na privremeno oslobođenom području. Užička republika nije imala stalne granice, već su se one mijenjale gotovo svakodnevno sa svakim pokretom partizana na jednoj i okupatora na drugoj strani, a otprilike su zauzimale područje od rijeka [[Drina|Drine]] na zapadu [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] na istoku i od rijeke [[Skrapež]]a na sjeveru do [[Uvac|Uvca]] na jugu.

== Partizanska fabrika oružja ==

[[File:Takovski bataljon.jpg|thumb|Nakon prijema oružja iz užičke fabrike naoružanja Takovski partizanski bataljon ukrcava se u partizanski voz i odlazi na položaj. Užice, oktobra 1941.]]

Po ulasku partizanskih snaga u Užice, 24. septembra 1941. godine organizovana je proizvodnja u predratnoj Fabrici oružja i municije u [[Krčagovo|Krčagovu]]. Pošto su česta nemačka bombardovanja onemogućavala proizvodnju, po naređenju Vrhovnog štaba Fabrika je raseljena na više mesta u gradu. Mašine jednog dela municijskog odeljenja i alatnica smeštene su u podzemne prostorije izgrađene pred početak rata za potrebe trezora Narodne banke. Proizvodnja je bila organizovana u tri smene.

U periodu Užičke republike u partizanskoj fabrici oružja i municije je proizvedeno za front:&lt;ref name=&quot;nmuzice.org.rs&quot;/&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| Pušaka || 21.000
|-
| Specijalnih pušaka za vrhovni štab || 40
|-
| Puščanih metaka || 2.700.000
|-
| Pištoljske municije || 90.000 
|-
| Pancirne municije || 20.000 
|-
| Tromblona – nosača bombi || 300
|-
| Ručnih bombi || 30.000
|-
| Poravljeno puškomitraljeza || oko 300
|-
| Popravljeno topova || 3
|-
| Remontovano topovskih granata || 5.000 
|-
| Napravljeno nagaznih mina || 2.000
|-
| Napunjeno flaša benzinom || 3.000
|}

Od radnika Fabrike oružja formirana je partizanska četa koja je bila u sastavu Radničkog bataljona Užičkog odreda. Podzemni tuneli su po zamislima inž. Vladimira Smirnova adaptirani za potrebe Fabrike i kao civilno sklonište. Prostor poprečnog tunela korišćen je za smeštaj materijala i proizvoda Fabrike. Partizanska fabrika oružja i municije radila je do 22. novembra 1941. kada se dogodila tragična eksplozija u kojoj je izginula čitava smena radnika i civili zatečeni u skloništu.

== Propaganda protiv Užičke republike ==
{{main|Propaganda Nedićeve vlade}}
Profašistički vođa [[Dimitrije Ljotić]] je putem propagande žestoko napadao partizane. Oslobođenu užičku teritoriju Ljotić predstavlja kao &quot;Srpsku sovjetsku socijalističku republiku&quot; kojom upravljaju nekakva četiri misteriozna stranca iz hotela Palas u Užicu, muška i ženska omladina stanuju zajedno u &quot;narodnim domovima&quot; gde se uče teoriji i praksi &quot;slobodne ljubavi&quot;, sve javne verske manifestacije su zabranjene itd. On još piše da u Užicu masovno ubijaju Srbe-domaćine, a u partizanskim jedinicama nema srpskih seljaka - &quot;od Srba intelektualci, inače Cigani, Jevreji, Madžari, Bugari, Arnauti, Hrvati&quot;.&lt;ref&gt;http://www.crvenakritika.org/istorija/76-propaganda-u-okupiranoj-srbiji&lt;/ref&gt;

Sličnu propagandu ponavlja i četnički vođa [[Dragoljub Mihailović]], koji na sastanku sa Nemcima navodi da &quot;partizane vode stranci, oni koji nisu Srbi: Bugarin Janković, Jevrejin [[Josif Majer|Lindemajer]], Mađar [[Stevan Borota|Borota]], dva muslimana čija mi imena nisu poznata, pripadnik ustaša major Boganić&quot; (imena i podaci su netačni sem [[Stevan Borota|Borote]], ali on nije Mađar).&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt;

== Pad Užica ==
{{main|Napad četnika na Užičku republiku|Operacija Užice|Bitka na Kadinjači}}
[[Datoteka:Slobodan Sekulić Užice 1941.jpg|minijatura|Komandir partizanske čete [[Slobodan Sekulić]] odaje poštu izginulim borcima u Užicu 2.X. 1941 g.]]
[[File:Nemačko-ljotićevski preki sud u Užicu, 1942.jpg|thumb|Nemačko-ljotićevski preki sud u Užicu, 1942.]]

{{citiranje|Nakon pada Užičke republike u neprijateljske ruke, nastao je »lov«. Uhvaćen sam u selu kod Kadinjače (Cerje). Najpre su me hapsili ljotićevci, a kasnije četnici.&lt;ref&gt;Muzika i muzičari u NOB, zbornik sećanja (str. 216), Beograd 1982.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Jovašević]]}}

Država je trajala samo 67 dana, od [[24. 9.|24. rujna]] do [[29. 11.|29. studenoga]] 1941., a potom je pala u ruke njemačkog [[Wehrmacht]]a i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnika]], dok su se partizani povukli prema [[Sandžak]]u.

Prilikom povlačenja preko [[Zlatibor]]a, u studenom i prosincu [[1941]]. godine, pratile su ih njemačke jedinice, koje su tada strijeljale osam boraca Druge čačanske partizanske čete, pet boraca Šeste ibarske partizanske čete, osamnaest boraca Tamnavskog partizanskog bataljuna, kao i 41 civilnu osobu sa Zlatibora. U partizanskoj bolnici koja se nalazila na Zlatiboru Nijemci su strijeljali sedamnaest ranjenika, boraca Užičkog odreda, šest civila iz užičkog kraja, četrnaest ranjenika iz Čačanskog odreda, jednog civila iz čačanskog kraja, jednog ranjenika iz Posavskog odreda, tri ranjenika iz Valjevskog odreda, po jednog ranjenika iz Kopaoničkog i Mačvanskog odreda, dva ranjenika iz Šumadijskog odreda, dva iz Kosmajskog odreda, jednog iz Kragujevačkog odreda i četvoricu drugih boraca ranjenika.

== U popularnoj kulturi ==

O Užičkoj republici je snimljen i [[Užička republika (film)|istoimeni film]].

== Savremena tumačenja ==

Srpski novinar [[Zoran Panović]] ocenjuje da „Užička republika“ jeste bila slobodna teritorija, ali i sovjetizovana Vandeja. U njoj su metkom u potiljak ubijeni [[Živojin Pavlović (komunista)|Živojin Pavlović]], pisac „Bilansa sovjetskog termidora“ (stari komunista koji je još tada posvedočio o Staljinovim [[čistka]]ma), i [[Mihailo Milovanović]], slikar Vrhovne komande srpske vojske u ratovima 1912-1918.&lt;ref&gt;[http://www.danas.rs/danasrs/kolumnisti/cetrnaesti_kilometar.1083.html?news_id=229352 Četrnaesti kilometar]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Operacija Užice]]
* [[Ustanak u Srbiji 1941.]]
* [[Napad četnika na Užičku republiku]]
* [[Narodnooslobodilačka borba u Srbiji|Srbija u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
* [[Bihaćka Republika]]

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Užička republika| ]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1941.]]
[[Kategorija:Prestanci 1941.]]</text>
      <sha1>fhota9eyn26ivbvth2m677kpck2hah9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bihaćka Republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>171967</id>
    <revision>
      <id>42482673</id>
      <parentid>42218212</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:14:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Nastanci 1942.]]; +[[Kategorija:Prestanci 1943.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8481" sha1="h0iik1ldgctgfv0cujmpz9ch3udcuvn" xml:space="preserve">[[File:Bihaćka republika krajem 1942.jpg|thumb|250px|Bihaćka republika krajem 1942. godine.]]

'''Bihaćka republika''' je bila prostrana [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanska]] [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|slobodna teritorija]] nastala nakon [[bihaćka operacija 1942.|bihaćke operacije]] i oslobođenja [[Bihać]]a [[4. 11.|4. novembra]] [[1942]]. godine, spajanjem oslobođenih teritorija [[Bosanska Krajina|Bosanske krajine]] i susednih oblasti [[Hrvatska|Hrvatske]].

Bihać je od početka novembra 1942. do kraja [[januar]]a [[1943]]. bio centar slobodne jugoslovenske teritorije koja se prostirala se od prilaza [[Karlovac|Karlovcu]] i [[Zagreb]]u, do reke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Neretva|Neretve]], zahvatajući oko 50.000&amp;nbsp;km².

Razvitak [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|narodnooslobodilačkog pokreta]], dostigao je na ovoj teritoriji najviši stepen. Tu su u novembru [[1942]]. formirane prve [[Divizije NOVJ|divizije]] i [[korpusi NOVJ]] čija je dejstva usperavao Vrhovni štab.

Teritorija Bihaćke republike bila je poprište velike zimske [[operacija Weiss|operacije Weiss]], poznate kao [[četvrta neprijateljska ofanziva]], koju su početkom 1943. godine vodile udružene okupatorsko-kvinsliške snage.

== Stvaranje ==
{{main|Prodor proleterskih brigada u Zapadnu Bosnu|Bihaćka operacija}}
[[Datoteka:Partizani u Bihaću 1942. godine.jpg|mini|Partizani u oslobođenom Bihaću.]]
[[Datoteka:Veliki narodni zbor u Bihaću 1942.jpg|mini|Veliki narodni zbor povodom oslobođenja Bihaća 1942.]]

[[Prodor proleterskih brigada u Zapadnu Bosnu|Prodorom proleterskih brigada u Zapadnu Bosnu]], na zapad Jugoslavije se prebacilo težište ustaničkih borbi. Od sredine 1942. godine vođene su teške [[Borbe za Livno 1942.|borbe za Livno]], [[Borbe za Jajce 1942.|borbe za Jajce]], [[Napad NOVJ na Bosanski Novi 1942.|napad NOVJ na Bosanski Novi novembra 1942.]] i [[Napad NOVJ na Sanski Most 1942.|napad NOVJ na Sanski Most decembra 1942.]] godine.

Oslobođenjem [[Bihać]]a [[4. 11.|4. novembra]] [[1942]]. godine i spajanjem [[Slobodna teritorija|slobodnih teritorija]] [[Bosanska Krajina|Bosanske krajine]] i susednih oblasti [[Hrvatska|Hrvatske]], stvorena je prostrana Bihaćka republika. Bihać je od početka novembra do kraja [[januar]]a [[1943]]. bio sedište [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] i centar slobodne jugoslovenske teritorije.

Ofanzivnim dejstvom [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]], posebno u srednjoj [[Bosna (regija)|Bosni]], ova slobodna teritorija je proširivana do sredine januara [[1943]]. godine. Prostirala se od prilaza [[Karlovac|Karlovcu]] i [[Zagreb]]u, do reke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Neretva|Neretve]] i zahvatala je oko 50.000&amp;nbsp;km².

== Unutarnje uređenje ==
{{main|Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije}}
Onivanjem Privremenog upravnog odseka pri Vrhovnom štabu, [[22. 10.|22. oktobra]], koji je trebao da usmerava rad NO odbora i vojno-teritorijalnih organa, a zatim Izvršnog odbora [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a. [[26. 11.|26]]/[[27. 11.|27. novembra]] [[1942]]., na ovoj tertoriji je bio izgrađen jedinstven sistem vlasti. Na teritoriji 30 srezova sprovedeni su izbori za mesne, opštinske i sreske, a u nekim krajevima i okružne [[Narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilačke odbore]] — komandi mesta i komandi područja.

Na inicijativu Izvršnog odbora AVNOJ-a razvijena je politička, privredna i prosveta aktivnost. Podstaknut je razvoj proizvodnje, organizovanja razmena i saobraćaj, sprovedena kampanja prikupljanja dobrovoljnih priloga naroda za snabdevanje vojnih jedinica, akcija otvaranja osnovnih škola i drugih oblika prosvećivanja naroda, odnovano je [[Kazalište narodnog oslobođenja|Pozorište narodnog oslobođenja]], unapređena zdravstvena služba i razni oblici socijalne zaštite (zbrinjavanje izbeglica, osnivanje domova za nezbrinutu decu i dr.). Pored ovih aktivnosti NOO i [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] je radila na razvijanju [[Antifašizam|antifašističke]] organizacije žena i omladine. Održani su osnovačka konferencija [[Antifašistički front žena|AFŽ Jugoslavije]] u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]] od [[6. 12.|6.]] do [[8. 12.|8. decembra]] i osnivački kongres [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije|USAOJ]]-a u [[Bihać]]u, od [[27. 12.|27]]. do [[29. 12.|29. decembra]] [[1942]]. godine.

== Međunarodni odjek ==
{{main|Saveznici i Jugoslavija}}
{{izdvojeni citat|U Američkoj štampi izišle vesti o ustavotvornoj Skupštini i obrazovanju vlade u Bihaću. Čak iz Moskve prenose pozdrave Bihaćke Vlade upućene šefovima stranih vlada. Javite ima li osnova ovim vestima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_237.htm&lt;/ref&gt;|Zahtev predsedništva izbegličke jugoslovenske vlade od 17. decembra 1942. Draži Mihailoviću za proveru podataka o formiranju AVNOJ-a}}

Kao izraz izvojevanih pobeda u ratu protiv okupatora i domaćih kolaboracionista i stepena razvitka NOP-a, Bihaćka republika je uticala na jačanje međunarodnog položaja NOP-a. Nastala je u doba prelomnih bitaka na [[istočni front (Drugi svetski rat)|sovjetsko-nemačkom frontu]] i na frontu u Africi, ona je pobudila zanimanje [[Sile Osovine|sila Osovine]] i sila [[savezničke sile|antihitlerovske koalicije]].

== Operacija protiv Bihaćke republike ==
{{main|Operacija Weiss}}
[[Datoteka:Ulazak nemačkih trupa u Bihać 1942.jpg|minijatura|Ulazak nemačkih trupa u Bihać 29. januara 1943.]]

Računajući s mogućnošću skore invazije anglo-američkih trupa na evropsko Sredozemlje i pre svega na [[Balkan]], [[Adolf Hitler|Hitler]] je smatrao da bi NOV mogla da ugrozi odbranu Balkana. Zato je doneo odluku o zimskim [[operacija Weiss|operacijama Vajs]] (''Weiss'') za uništenje „Titove države“ kako je sam nazivao oslobođenu tritoriju s centrom u Bihaću. Sa istog stanovišta poraslo je i zanimanje za događaje u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] kod vlada antihitlerovske koalicije. To de pokazalo, u pojačanom nastojanju britanske vlade da odvrati [[jugoslovenska vojska u otadžbini|četnike]] [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od saradnje sa okupatorom i s druge strane, u njenoj odluci da stupi u kontakt sa [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnim štabom NOV i POJ]].

Oslanjajući se na izbvojevane pobede i stepen razvitka NOP-a, u vreme Bihaćke republike, [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|CK KPJ]], još odlučnije kreće u borbu za mađunarodno priznanje NOP-a, što je bilo izraženo i osnovanjem [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a i posebno prvom notom koju su Izvršni odbor AVNOJ-a i Vrhovni štab NOV i POJ uputili vladama sila antifašističke koalicije iz Bihaća januara [[1943]]. godine. U toj noti su otvoreno postavili pitanje izdajničke aktivnosti vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u izbeglištvu.

== Literatura ==
* {{Cite book|last= |first=|authorlink=|coauthors=|title=BIHAĆKA REPUBLIKA, knjiga I - ZBORNIK ČLANAKA|year=1965|url=https://www.znaci.org/00003/500.htm|publisher=Muzeja Avnoja i Pounja|location=Bihać|id=|ref=harv}}
* {{Cite book|last= |first=|authorlink=|coauthors=|title=BIHAĆKA REPUBLIKA, knjiga II - ZBORNIK DOKUMENATA|year=1965|url=https://www.znaci.org/00003/501.htm|publisher=Muzeja Avnoja i Pounja|location=Bihać|id=|ref=harv}}
* P. Kačavenda, Razvoj i aktivnost narodne vlasti na velikoj oslobođenoj teritoriji Jugolvije u drugoj polovini 1942, Istorija radničkog pokreta, Zbornik radova, Beograd 1968, 5, str 339—433;
* Prvo zasedanje AVNOJ-a, Zbornik radova, Bihać 1968.
* [https://www.znaci.org/00001/151.htm Oslobodilački rat naroda Jugoslavije, knjiga 1] – Vojnoistorijski institut, Beograd 1957

== Reference ==
{{reflist}}

== Povezano ==
* [[Bihaćka operacija 1942.|Bihaćka operacija]]
* [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]
* [[Užička Republika]]

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}
{{Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije}}

[[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba]]
[[Kategorija:Bosanska krajina u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:NOB u 1942.]]
[[Kategorija:NOB u 1943.]]
[[Kategorija:Istorija Bihaća]]
[[Kategorija:Bosanski Petrovac u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Nastanci 1942.]]
[[Kategorija:Prestanci 1943.]]</text>
      <sha1>h0iik1ldgctgfv0cujmpz9ch3udcuvn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Country flag IOC alias CAN</title>
    <ns>10</ns>
    <id>175021</id>
    <revision>
      <id>42482715</id>
      <parentid>1691164</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:01:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>FireDragonValo</username>
        <id>168802</id>
      </contributor>
      <comment>Switched colors of the Canadian flag to the Pantone version as recommended by the government of Canada.</comment>
      <origin>42482715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1001" sha1="twd7poy9to0tlf3htoq16rotr8quikq" xml:space="preserve">{{ #switch: {{{1}}}
| Letnje olimpijske igre 1900.
| Letnje olimpijske igre 1904.
| Letnje olimpijske igre 1906.
| Letnje olimpijske igre 1908.
| Letnje olimpijske igre 1912.
| Letnje olimpijske igre 1920. = Flag of Canada-1868-Red.svg
| Zimske olimpijske igre 1924.
| Letnje olimpijske igre 1924.
| Zimske olimpijske igre 1928.
| Letnje olimpijske igre 1928.
| Zimske olimpijske igre 1932.
| Letnje olimpijske igre 1932.
| Zimske olimpijske igre 1936.
| Letnje olimpijske igre 1936.
| Zimske olimpijske igre 1948.
| Letnje olimpijske igre 1948. 
| Zimske olimpijske igre 1952.
| Letnje olimpijske igre 1952.
| Zimske olimpijske igre 1956. 
| Letnje olimpijske igre 1956. = Flag of Canada 1921.svg
| Zimske olimpijske igre 1960.
| Letnje olimpijske igre 1960.
| Zimske olimpijske igre 1964.
| Letnje olimpijske igre 1964. = Canadian Red Ensign 1957-1965.svg
| #default = Flag of Canada (Pantone).svg
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Infokutija zastava zemalja učesnica na olimpijadama|Kanada]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>twd7poy9to0tlf3htoq16rotr8quikq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Partizanska bolnica na Petrovoj gori</title>
    <ns>0</ns>
    <id>183308</id>
    <revision>
      <id>42482677</id>
      <parentid>42482196</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:17:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5118" sha1="4k79tzqelmilgwnycc8b5fowa4o23ep" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Centralna bolnica NOVJ]]}}
[[Datoteka:Partizanska bolnica na Petrovoj gori.jpg|minijatura|Partizanska bolnica na Petrovoj Gori, 1942. godine.]]
'''Partizanska bolnica na Petrovoj gori''' (nazivana i '''Centralna partizanska bolnica na Petrovoj gori''') je bila partizanska bolnica koja je postojala od septembra [[1941]]. do maja [[1945]]. godine na planini [[Petrova gora|Petrovoj gori]], na [[Kordun]]u u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

Za zasluge u spasavanju i lečenju ranjenika i bolesnika, tokom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog rata]], predsednik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] [[Josip Broz Tito]] je [[1971]]. godine bolnicu odlikovao [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]].

U razdoblju od [[1991.]]-[[1995.]] Centralna partizanska bolnica devastirana je i opustošena, te nije obnovljeno prethodno djelovanje ovog jedinstvenog kulturno-povijesnog kompleksa. Do Centralne partizanske bolnice se lako dolazi županijskom cestom iz pravca [[Vojnić]]a.

== Historija ==

Centralna partizanska bolnica je izgradjena u proljeće [[1942.]] godine unutar šume [[Petrova gora|Petrove gore]], radi potreba liječenja ranjenika i bolesnika sa šireg područja [[Kordun]]a u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Samu izgradnju bolnice vodio je [[akov Kranjčevic Brado]]. Bolnica se razvijala postupno i svoj je konačan oblik dobila [[1944.]] godine kada je imala preko 30 objekata.

[[Datoteka:Bolnica Petrova Gora.jpg|mini|Evakuacija partizanske bolnice Petrova Gora.]]
U bolnici je pored ostalih bolničkih službi djelovalo poseban kirurški odjel i zubarski odjel pod vodstvom doktora [[Vlado Pilinger|Vlade Pilingera]]. Iz Centralne partizanske bolnice upravljalo se radom ostalih partizanskih bolnica i bolničkih odjela koji su djelovali na podrucju Korduna i [[Banija|Banije]], a to su Kupinjak, Perna, Tukleč, Sivac, Zbjeg, Cvijanović brdo, Pecki, Dunjak, [[Topusko]] i Kestenovac. Centralna partizanska bolnica završava s radom [[25. svibnja]] [[1945.]] godine kada biva preseljena u [[Karlovac]]. Tijekom njenog rada kroz bolnicu je prošlo preko 5000 ranjenika i bolesnika. Veliki dio njih, preko 1000, ostalo je vječno u šumi Petrove gore sahranjeno na groblju kraj bolnice.

[[1971.]] godine Centralna partizanska bolnica u Petrovoj gori odlikovana je [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] za izvanredne ratne zasluge.

== Bolnički objekti ==

Unutar bolnice djelovala je pekara, kovačnica, spremište, bazen, tuš, stražarnica, čekaonica, zgrada za stražu, električna centrala, uprava i zapovjedništvo straže bataljuna, stanica za dezinfekciju, kuhinja, ranjenički odjel, zemunica, operacijska dvorana, zgrada za sanitet i osoblje, prijemni odjel. A uz bolnicu nalazi se i groblje.

== Spomen-kompleks Petrova Gora ==
Godine [[1961]], povodom dvadestogodišnjice ustanka i osnivanja bolnice, bolnica je u potpunosti rekonstruisana u šumskom predelu zvanom „Pišin gaj“, a [[1981]]. godine na najvišem vrhu [[Petrova gora|Petrove gore]] - Velikom Petrovcu je postavljen monumentalni spomenik rad [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]], posvećen [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i žrtvama fašističkog terora na [[Kordun]]u. Na spomen-ploči postavljenoj na ulazak u bolnicu nalazi se natpis:

„''Zemunice u Petrovoj gori, ostaju svjedočanstva odlučnosti i vjere u pobjedu. Potresni svjedoci ljudskog dostojanstva i revolucionarnog humanizma. U ovim zemunicama skrivani su ranjeni borci i bolesnici, dok su fašističko-nacistički zločinci i njihovi pomagači haračili, palili i ubijali sve živo, neštedeći ni kosti mrtvaca. Bolesnici koji su umirali, pokopani su uz žive. Mrtvi i živi borili su se zajedno. U svakom ljudskom srcu na svakoj stopi zemlje, pod zemljom ili u zraku gori neuništivi plamen narodne revolucije.''“

Posle [[Operacija Oluja|operacije „Oluja“]] [[1995]]. godine, spomenik je oštećen, a partizanska bolnica devastirana i opljačkana.

== Povezano ==
* [[Bolnice u Narodnooslobodilačkom ratu]]
* [[Centralna bolnica NOVJ]]
* [[Partizanska bolnica Franja|Partizanska bolnica „Franja“ u Sloveniji]]

== Literatura ==
{{Portal NOB}}
* '''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]''', „Mladost“, Beograd 1975. godina

== Vanjske veze ==
* [http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=178 Dr. Savo Zlatić o bolnici na Petrovoj gori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150104133626/http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=178 |date=2015-01-04 }}
* [http://www.vojnic.hr/sadrzaj.php?gs=5&amp;p=43 Centralna partizanska bolnica i Muljava na Petrovoj Gori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305135622/http://www.vojnic.hr/sadrzaj.php?gs=5&amp;p=43 |date=2016-03-05 }} (slike)

[[Kategorija:Bolnice u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Jedinice NOVJ odlikovane ONH]]
[[Kategorija:Kordun u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Karlovačka županija]]
[[Kategorija:Bolnice u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>4k79tzqelmilgwnycc8b5fowa4o23ep</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482678</id>
      <parentid>42482677</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:17:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42482678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5119" sha1="f30y4scma3dd4cb27gloupgw25bblo2" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Centralna bolnica NOVJ]]}}
[[Datoteka:Partizanska bolnica na Petrovoj gori.jpg|minijatura|Partizanska bolnica na Petrovoj Gori, 1942. godine.]]
'''Partizanska bolnica na Petrovoj gori''' (nazivana i '''Centralna partizanska bolnica na Petrovoj gori''') je bila partizanska bolnica koja je postojala od septembra [[1941]]. do maja [[1945]]. godine na planini [[Petrova gora|Petrovoj gori]], na [[Kordun]]u u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

Za zasluge u spasavanju i lečenju ranjenika i bolesnika, tokom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog rata]], predsednik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] [[Josip Broz Tito]] je [[1971]]. godine bolnicu odlikovao [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]].

U razdoblju od [[1991.]]-[[1995.]] Centralna partizanska bolnica devastirana je i opustošena, te nije obnovljeno prethodno djelovanje ovog jedinstvenog kulturno-povijesnog kompleksa. Do Centralne partizanske bolnice se lako dolazi županijskom cestom iz pravca [[Vojnić]]a.

== Historija ==

Centralna partizanska bolnica je izgradjena u proljeće [[1942.]] godine unutar šume [[Petrova gora|Petrove gore]], radi potreba liječenja ranjenika i bolesnika sa šireg područja [[Kordun]]a u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Samu izgradnju bolnice vodio je [[Jakov Kranjčevic Brada]]. Bolnica se razvijala postupno i svoj je konačan oblik dobila [[1944.]] godine kada je imala preko 30 objekata.

[[Datoteka:Bolnica Petrova Gora.jpg|mini|Evakuacija partizanske bolnice Petrova Gora.]]
U bolnici je pored ostalih bolničkih službi djelovalo poseban kirurški odjel i zubarski odjel pod vodstvom doktora [[Vlado Pilinger|Vlade Pilingera]]. Iz Centralne partizanske bolnice upravljalo se radom ostalih partizanskih bolnica i bolničkih odjela koji su djelovali na podrucju Korduna i [[Banija|Banije]], a to su Kupinjak, Perna, Tukleč, Sivac, Zbjeg, Cvijanović brdo, Pecki, Dunjak, [[Topusko]] i Kestenovac. Centralna partizanska bolnica završava s radom [[25. svibnja]] [[1945.]] godine kada biva preseljena u [[Karlovac]]. Tijekom njenog rada kroz bolnicu je prošlo preko 5000 ranjenika i bolesnika. Veliki dio njih, preko 1000, ostalo je vječno u šumi Petrove gore sahranjeno na groblju kraj bolnice.

[[1971.]] godine Centralna partizanska bolnica u Petrovoj gori odlikovana je [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] za izvanredne ratne zasluge.

== Bolnički objekti ==

Unutar bolnice djelovala je pekara, kovačnica, spremište, bazen, tuš, stražarnica, čekaonica, zgrada za stražu, električna centrala, uprava i zapovjedništvo straže bataljuna, stanica za dezinfekciju, kuhinja, ranjenički odjel, zemunica, operacijska dvorana, zgrada za sanitet i osoblje, prijemni odjel. A uz bolnicu nalazi se i groblje.

== Spomen-kompleks Petrova Gora ==
Godine [[1961]], povodom dvadestogodišnjice ustanka i osnivanja bolnice, bolnica je u potpunosti rekonstruisana u šumskom predelu zvanom „Pišin gaj“, a [[1981]]. godine na najvišem vrhu [[Petrova gora|Petrove gore]] - Velikom Petrovcu je postavljen monumentalni spomenik rad [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]], posvećen [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i žrtvama fašističkog terora na [[Kordun]]u. Na spomen-ploči postavljenoj na ulazak u bolnicu nalazi se natpis:

„''Zemunice u Petrovoj gori, ostaju svjedočanstva odlučnosti i vjere u pobjedu. Potresni svjedoci ljudskog dostojanstva i revolucionarnog humanizma. U ovim zemunicama skrivani su ranjeni borci i bolesnici, dok su fašističko-nacistički zločinci i njihovi pomagači haračili, palili i ubijali sve živo, neštedeći ni kosti mrtvaca. Bolesnici koji su umirali, pokopani su uz žive. Mrtvi i živi borili su se zajedno. U svakom ljudskom srcu na svakoj stopi zemlje, pod zemljom ili u zraku gori neuništivi plamen narodne revolucije.''“

Posle [[Operacija Oluja|operacije „Oluja“]] [[1995]]. godine, spomenik je oštećen, a partizanska bolnica devastirana i opljačkana.

== Povezano ==
* [[Bolnice u Narodnooslobodilačkom ratu]]
* [[Centralna bolnica NOVJ]]
* [[Partizanska bolnica Franja|Partizanska bolnica „Franja“ u Sloveniji]]

== Literatura ==
{{Portal NOB}}
* '''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]''', „Mladost“, Beograd 1975. godina

== Vanjske veze ==
* [http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=178 Dr. Savo Zlatić o bolnici na Petrovoj gori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150104133626/http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=178 |date=2015-01-04 }}
* [http://www.vojnic.hr/sadrzaj.php?gs=5&amp;p=43 Centralna partizanska bolnica i Muljava na Petrovoj Gori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305135622/http://www.vojnic.hr/sadrzaj.php?gs=5&amp;p=43 |date=2016-03-05 }} (slike)

[[Kategorija:Bolnice u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Jedinice NOVJ odlikovane ONH]]
[[Kategorija:Kordun u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Karlovačka županija]]
[[Kategorija:Bolnice u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>f30y4scma3dd4cb27gloupgw25bblo2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482679</id>
      <parentid>42482678</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:17:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija */</comment>
      <origin>42482679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5122" sha1="tbkeiygwxtqslf4oo1qjp9ap9i3jhpb" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Centralna bolnica NOVJ]]}}
[[Datoteka:Partizanska bolnica na Petrovoj gori.jpg|minijatura|Partizanska bolnica na Petrovoj Gori, 1942. godine.]]
'''Partizanska bolnica na Petrovoj gori''' (nazivana i '''Centralna partizanska bolnica na Petrovoj gori''') je bila partizanska bolnica koja je postojala od septembra [[1941]]. do maja [[1945]]. godine na planini [[Petrova gora|Petrovoj gori]], na [[Kordun]]u u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

Za zasluge u spasavanju i lečenju ranjenika i bolesnika, tokom [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog rata]], predsednik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] [[Josip Broz Tito]] je [[1971]]. godine bolnicu odlikovao [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]].

U razdoblju od [[1991.]]-[[1995.]] Centralna partizanska bolnica devastirana je i opustošena, te nije obnovljeno prethodno djelovanje ovog jedinstvenog kulturno-povijesnog kompleksa. Do Centralne partizanske bolnice se lako dolazi županijskom cestom iz pravca [[Vojnić]]a.

== Historija ==

Centralna partizanska bolnica je izgradjena u proljeće [[1942.]] godine unutar šume [[Petrova gora|Petrove gore]], radi potreba liječenja ranjenika i bolesnika sa šireg područja [[Kordun]]a u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Samu izgradnju bolnice vodio je [[Jakov Kranjčević - Brada]]. Bolnica se razvijala postupno i svoj je konačan oblik dobila [[1944.]] godine kada je imala preko 30 objekata.

[[Datoteka:Bolnica Petrova Gora.jpg|mini|Evakuacija partizanske bolnice Petrova Gora.]]
U bolnici je pored ostalih bolničkih službi djelovalo poseban kirurški odjel i zubarski odjel pod vodstvom doktora [[Vlado Pilinger|Vlade Pilingera]]. Iz Centralne partizanske bolnice upravljalo se radom ostalih partizanskih bolnica i bolničkih odjela koji su djelovali na podrucju Korduna i [[Banija|Banije]], a to su Kupinjak, Perna, Tukleč, Sivac, Zbjeg, Cvijanović brdo, Pecki, Dunjak, [[Topusko]] i Kestenovac. Centralna partizanska bolnica završava s radom [[25. svibnja]] [[1945.]] godine kada biva preseljena u [[Karlovac]]. Tijekom njenog rada kroz bolnicu je prošlo preko 5000 ranjenika i bolesnika. Veliki dio njih, preko 1000, ostalo je vječno u šumi Petrove gore sahranjeno na groblju kraj bolnice.

[[1971.]] godine Centralna partizanska bolnica u Petrovoj gori odlikovana je [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] za izvanredne ratne zasluge.

== Bolnički objekti ==

Unutar bolnice djelovala je pekara, kovačnica, spremište, bazen, tuš, stražarnica, čekaonica, zgrada za stražu, električna centrala, uprava i zapovjedništvo straže bataljuna, stanica za dezinfekciju, kuhinja, ranjenički odjel, zemunica, operacijska dvorana, zgrada za sanitet i osoblje, prijemni odjel. A uz bolnicu nalazi se i groblje.

== Spomen-kompleks Petrova Gora ==
Godine [[1961]], povodom dvadestogodišnjice ustanka i osnivanja bolnice, bolnica je u potpunosti rekonstruisana u šumskom predelu zvanom „Pišin gaj“, a [[1981]]. godine na najvišem vrhu [[Petrova gora|Petrove gore]] - Velikom Petrovcu je postavljen monumentalni spomenik rad [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]], posvećen [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i žrtvama fašističkog terora na [[Kordun]]u. Na spomen-ploči postavljenoj na ulazak u bolnicu nalazi se natpis:

„''Zemunice u Petrovoj gori, ostaju svjedočanstva odlučnosti i vjere u pobjedu. Potresni svjedoci ljudskog dostojanstva i revolucionarnog humanizma. U ovim zemunicama skrivani su ranjeni borci i bolesnici, dok su fašističko-nacistički zločinci i njihovi pomagači haračili, palili i ubijali sve živo, neštedeći ni kosti mrtvaca. Bolesnici koji su umirali, pokopani su uz žive. Mrtvi i živi borili su se zajedno. U svakom ljudskom srcu na svakoj stopi zemlje, pod zemljom ili u zraku gori neuništivi plamen narodne revolucije.''“

Posle [[Operacija Oluja|operacije „Oluja“]] [[1995]]. godine, spomenik je oštećen, a partizanska bolnica devastirana i opljačkana.

== Povezano ==
* [[Bolnice u Narodnooslobodilačkom ratu]]
* [[Centralna bolnica NOVJ]]
* [[Partizanska bolnica Franja|Partizanska bolnica „Franja“ u Sloveniji]]

== Literatura ==
{{Portal NOB}}
* '''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]''', „Mladost“, Beograd 1975. godina

== Vanjske veze ==
* [http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=178 Dr. Savo Zlatić o bolnici na Petrovoj gori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150104133626/http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=178 |date=2015-01-04 }}
* [http://www.vojnic.hr/sadrzaj.php?gs=5&amp;p=43 Centralna partizanska bolnica i Muljava na Petrovoj Gori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305135622/http://www.vojnic.hr/sadrzaj.php?gs=5&amp;p=43 |date=2016-03-05 }} (slike)

[[Kategorija:Bolnice u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Jedinice NOVJ odlikovane ONH]]
[[Kategorija:Kordun u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Karlovačka županija]]
[[Kategorija:Bolnice u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>tbkeiygwxtqslf4oo1qjp9ap9i3jhpb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izraelske obrambene snage</title>
    <ns>0</ns>
    <id>187936</id>
    <revision>
      <id>42482653</id>
      <parentid>42481865</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T14:52:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-135397|~2025-135397]] ([[User talk:~2025-135397|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]]</comment>
      <origin>42410676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6490" sha1="byb3ytgdd5y3q72enky1ol4xm77t2g0" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Izraelske obrambene snage (IDF)
|slika=[[Datoteka:Badge of the Israel Defense Forces.svg|200px]]
|opis slike=Logo IDF-a
|osnovana datum=1948.
|ukinuta datum=
|period=
|država=[[Izrael]]
|odanost=
|grana= Izraelska vojska&lt;br /&gt;[[Datoteka:Israel Air Force Flag.svg|22px]] Izraelske zračne snage&lt;br /&gt;[[Datoteka:Naval Ensign of Israel.svg|22px]] Izraelska mornarica
|vrsta=Vojska
|uloga=Obrana Izraela
|specijalizacija=
|veličina=1.554.186 vojno sposobnih muškaraca (17-49 g.)&lt;br /&gt;1.514.063 vojno sposobnih žena (17-49 g.)&lt;br /&gt;176.500 aktivnih vojnika&lt;ref name=&quot;INSS&quot;&gt;[http://www.inss.org.il/upload/(FILE)1336472780.pdf &quot;The Institute for National Security Studies&quot;, chapter Israel, 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120907075013/http://www.inss.org.il/upload/%28FILE%291336472780.pdf |date=2012-09-07 }} 8 May 2012.&lt;/ref&gt;
|zapovjedna struktura=[[Ministar obrane]] [[Ehud Barak]]&lt;br /&gt;[[Načelnik generalštaba]] [[Rav Aluf Benny Gantz]]
|vojarna oznaka=
|sjedište=
|nadimak=
|zaštitnik=
|geslo=
|boje=
|marš=
|maskota=
|obljetnica=
|oprema=
|oprema oznaka=
|bitke=[[Arapsko-izraelski rat 1948.]]&lt;br /&gt;[[Šestodnevni rat]]&lt;br /&gt;[[Jomkipurski rat]]&lt;br /&gt;[[Intifada]]&lt;br /&gt;[[Druga Intifada]]&lt;br /&gt;[[Izraelsko-libanonski rat 2006.]]&lt;br /&gt;[[Rat u Gazi 2008.-2009.]]
|bitke oznaka=
|odlikovanja=
|raspuštena=
|zapovjednik1=
|zapovjednik oznaka=
|trenutačni zapovjednik=
|trenutačni zapovjednik oznaka=
|zapovjednik2=
|zapovjednik2 oznaka=
|ceremonijalni zapovjednik=
|ceremonijalni zapovjednik oznaka=
|istaknuti zapovjednici=
|simbol raspoznavanja=
|simbol raspoznavanja oznaka=
|simbol raspoznavanja 2=
|simbol raspoznavanja 2 oznaka=
|simbol raspoznavanja 3=
|simbol raspoznavanja 3 oznaka=
|simbol raspoznavanja 4=
|simbol raspoznavanja 4 oznaka=
|zrakoplov lovac=
|zrakoplov bombarder=
|zrakoplov ostali=
|zrakoplov borbeni=
|zrakoplov helikopter=
|zrakoplov presretač=
|zrakoplov izviđački=
|zrakoplov patrolni=
|zrakoplov školski=
|zrakoplov transportni=
}}
'''Izraelske obrambene snage''' (hebrejski ''צְבָא הַהֲגָנָה לְיִשְׂרָאֵל'', ''Tzva Hahagana LeYisra'el''; arapski ''جيش الدفاع الإسرائيلي'',‎ ''Jaysh ad-Difāʻ al-Isrāʼīlī''), znane i pod skraćenicom '''IDF''' i '''Tzahal''', je vojska [[Izrael]]a. Sastoji se od kopnene vojske, zračnih snaga i mornarice. IDF predvodi načelnik generalštaba koji je podređen ministru obrane.

[[David Ben-Gurion]] izdao je 25. svibnja 1948. naredbu za osnivanje obrambenih snaga od ostataka paravojske [[Haganah]], a uključila je militantne skupine [[Irgun]] i [[Lehi (organizacija)|Lehi]]. IDF je sudjelovao u dvadesetak sukoba od svojeg nastanka: [[Arapsko-izraelski rat 1948.]], [[Suecka kriza|Sueska kriza]], [[Šestodnevni rat]], [[Jomkipurski rat]], [[Libanonski rat 1982.]], [[Intifada]], [[Druga Intifada]], [[Izraelsko-libanonski rat 2006.]], [[Rat u Gazi 2008.-2009.]], [[Operacija Orchard]] i drugi. IDF se isprva borio na tri bojišnice - na sjeveru ([[Libanon]], [[Sirija]]), istoku ([[Jordan]], [[Irak]]) i jugu ([[Egipat]]) - ali nakon mirovnog sporazuma sa Egiptom 1979., koncentrirao je svoje napore protiv južnog Libanona i [[Palestinska samouprava|palestinskih područja]].

IDF se razlikuje od ostalih vojnih formacija na mnogo načina. Jedna od razlika je i novačenje žena, obvezni vojni rok za svakog izraelskog građanina u trajanju od tri godina (dvije za žene) te bliski odnosi između vojske, mornarice i zračnih snaga. IDF je također kroz povijest utjecao na izraelsko društvo, kulturu i političku scenu. Također koristi veliki broj tehnologija koje su razvijene u Izraelu, kao što je [[Merkava]] borbeni tenk. 2012., proračun IDF-a bio je 14,5 milijardi $.&lt;ref name=&quot;budget12&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fdti%2F2012%2F01%2F01%2FDT_01_01_2012_p42-400663.xml&amp;headline=Israel%20Uses%20Special%20Funds%20To%20Boost%20Spending |title=Israel Uses Special Funds To Boost Spending |author=David Eshel |publisher=AviationWeek |access-date=2012-11-14 |archive-date=2018-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181224210830/http://aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fdti%2F2012%2F01%2F01%2FDT_01_01_2012_p42-400663.xml&amp;headline=Israel%20Uses%20Special%20Funds%20To%20Boost%20Spending%20 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Nakon 1967., IDF je imao blisku suradnju sa [[vojska Sjedinjenih Država|američkom vojskom]], pogotovo u razvoju novih oružja i tehnologija.

Građani arapskog podrijetla su često izuzeti iz obveznog služenja vojnog roka, a zanimljiva je činjenica da vojska [[veganstvo|veganima]] daje posebne dozvole kako bi kupili vlastitu hranu, te također čizme od umjetne kože.&lt;ref name=&quot;C2-20121103&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.care2.com/news/member/296771588/3479034|title=Israel: Veganism promoted in defence forces|date=2012-11-03|publisher=[[Care2]]|accessdate=11 November 2012}}&lt;/ref&gt;

== Doktrina ==

Glavna doktrina IDF sastoji se od sljedećih pretpostavki:&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://dover.idf.il/IDF/English/about/doctrine/main_doctrine.htm |title=IDF desk – Main Doctrine |publisher=Dover.idf.il |accessdate=1 June 2010 |archive-date=2009-08-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090831053038/http://dover.idf.il/IDF/English/about/doctrine/main_doctrine.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
* Izrael si ne može priuštiti izgubiti nijedan rat
* vojno djelovanje je defenzivne prirode, bez teritorijalnih ambicija
* napori u izbjegavanju rata pregovorima
* sprječavanje eskalacije
* borba protiv terorizma
* smanjenje žrtava
* brzi završetak rata

&lt;gallery&gt;
File:Artillery Corps Fires Practice Cannon5.jpg|&lt;center&gt;Vojnici u tenku tijekom vježbe
File:Flickr - Israel Defense Forces - 163rd IAF Flight Course Graduates (1).jpg|&lt;center&gt;Pilotkinje ispred borbenog zrakoplova
File:Benny Gantz, Chief of General Staff.jpg|&lt;center&gt;Načelnik generalštaba 2011., Benny Gantz
Image:Large group of female soldiers.JPG|&lt;center&gt;Ženski vojnici u Jeruzalemu
Image:Flickr - Israel Defense Forces - Chief of Staff Visits C4 School, Jan 2011.jpg|&lt;center&gt;Vojnička smotra
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.idf.il/894-en/IDFGDover.aspx Službene stranice]
* [http://www.opoccuu.com/israel-rank-insignia.htm Činovi i medalje IDF-a]
* [http://idfspokesperson.com/ Službeni blog]

[[Kategorija:Vojska]]
[[Kategorija:Historija Izraela]]</text>
      <sha1>byb3ytgdd5y3q72enky1ol4xm77t2g0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Autonomna pokrajina Zapadna Bosna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>187983</id>
    <revision>
      <id>42482720</id>
      <parentid>42478125</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:19:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prestanci 1995.|Prestanci 1995.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8947" sha1="myissnbguidscie0x65b6e9gl9x13wz" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime            = Republika Zapadna Bosna
|hr_ime         = Republika Zapadna Bosna
|izvorno_ime    =
|genitiv        = Republike Zapadne Bosne
|kontinent      = Europa
|regija         = Balkan
|status         = Muslimanski entitet u [[Cazinska krajina|Cazinskoj krajini]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]].
|era            = [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u BiH]]
|godina_start   = 1993.
|godina_kraj    = 1995.
|datum_start    = 27. 9. 1993.
|datum_kraj     = 7. 8. 1995.
|događaj_start  = proglašenje autonomije
|događaj_kraj   = ukinuće
|p1             = Bosna i Hercegovina
|flag_p1        = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg
|s1             = Federacija Bosne i Hercegovine
|flag_s1        = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
|zastava        = Flag of the Autonomous Province of Western Bosnia.svg
|zastava_i      = 
|grb            = Emblem of the Autonomous Province of Western Bosnia.svg
|grb_i          = 
|mapa           = Western Bosnia 1994.png
|mapa_opis      = 
|jezik          = 
|glavni_grad    = [[Velika Kladuša]]
|vlada_tip      = republika
|titula_vođa    = predsjednik
|vođa1          = [[Fikret Abdić]]
|godina_vođa1   = 1993. - 1995.
|vođa2          = 
|godina_vođa2   = 
|događaj1       = zauzimanje Armije RBiH
|datum_događaj1 = 21. 8. 1994.
|događaj2       = oslobođenje
|datum_događaj2 = nov-dec. 1994.
|događaj3       = proglašenje republike
|datum_događaj3 = 26. 7. 1995.
|događaj4       = 
|datum_događaj4 = 
|vremenska_zona = +1
|valuta         = [[bosanski dinar]]
}}
'''Autonomna pokrajina zapadna Bosna''' je bila samoproglašena i nepriznata [[država]] na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] koja je postojala tokom završnih godina [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Zauzimala je dijelove [[Cazinska Krajina|Cazinske Krajine]] (dijelovi općina [[Velika Kladuša]] i [[Cazin]]). Prvobitno je proglašena kao autonomna pokrajina, da bi kasnije proglasila nezavisnost od Bosne i Hercegovine kao ''Republika zapadna Bosna''. Osnovana je na područjima naseljenima [[Bošnjaci]]ma u bihaćkom džepu, koje su tada bile pod [[Opsada Bihaća|opsadom srpskih snaga]]; njeni osnivači su se zalagali za politiku kolaboracije sa srpskim državnopravnim entitetima - [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] i [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] - a zbog čega su došli u sukob sa Bošnjacima koji su ostali vjerni [[Republika Bosna i Hercegovina (1992 -1996)|vladi u Sarajevu]]. Iako je pretendirala na teritoriju koji uglavnom odgovara današnjem [[Unsko-Sanski kanton|Unsko-Sanskom kantonu]], Zapadna Bosna nikada nije zaživjela, jer je njene osnivače najveći dio Bošnjaka smatrao izdajnicima. Njenu teritoriju je ljeti 1994. zauzeo [[V korpus ARBiH]] tokom  [[Operacija Tigar (1994)|operacije Tigar]], ali je obnovjena nakon srpske kontraofenzive u [[Operacija Pauk|operaciji Pauk]] krajem godine. Konačno je prestala postojati u [[Operacija Oluja|operaciji Oluja]].

== Uspostava autonomije ==
Dana [[29. 9.|29. septembra]] [[1993]], Fikret Abdić Babo preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši (sa namjerom da isto učini i u Bihaću), i uspostavio &quot;Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu&quot; po ugledu na Srpske autonomne oblasti (SAO) iz 1991. To je uradio u dogovoru sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] i [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], kojima je u tom trenutku veoma odgovarao unutarbošnjački sukob. Čin proglašenja pokrajine je bio neustavni i protivzakonit čin, koji se suprotstavljao Ustavu Republike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

S druge strane, Abdićev ratni privredni model bio je vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je njemačku marku. Sklopio je sporazume s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Mate Boban|Matom Bobanom]], kao dio prethodnog dogovora sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom. U Zagrebu je 21. oktobra 1993. godine, u prisustvu Franje Tuđmana, Fikret Abdić potpisao sa Matom Bobanom &quot;Zajedničku izjavu&quot;. Tim dokumentom oni su dijelili BiH po osobnim nahođenjima. Mate Boban je poslije izjavio da su se jedinice HVO-a bihaćkog okruga pridružile snagama Narodne odbrane tj. vojsci Fikreta Abdića. Dan kasnije, dana 22. oktobra 1993, poslije potpisivanja sporazuma sa Bobanom, Fikret Abdić je otputovao u Beograd i sa Radovanom Karadžićem, u prisustvu Slobodana Miloševića, potpisao Deklaraciju koja obje strane obavezuje na mir.

Kao potvrda ovih dogovora i nastavak uspješne saradnje, uslijedio je 7. novembra 1993. godine sastanak predsjednika vlada triju paradržava u Velikoj Kladuši: [[Jadranko Prlić]], [[Vladimir Lukić]] i [[Zlatko Jušić]].

Od hrvatskih vlasti dobio je status povlaštenog partnera i pravo na upotrebu bescarinske zone u [[Rijeka|Rijeci]]. Robni promet s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i inostranstvom obavljao je po odobrenju hrvatskih vlasti preko zagrebačke tvrtke &quot;Voće&quot;. Iza rata se izjašnjavao kao [[Hrvati|Hrvat]], nakon čega je dobio državljanstvo [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i zaštitu [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine za njegovim izručenjem.

=== Ratni zločini ===
U ovo vrijeme Abdić otvara logore za Bošnjake protivnike autonomije, lojalne regularnoj vladi u Sarajevu. Vojsku Fikreta Abdića organizuju tajne službe i državna bezbjednost Srbije. Na suđenju Slobodanu Miloševiću, nakon objavljivanja snimka na kojem &quot;Škorpioni&quot; ubijaju svezane dječake i mladiće, objavljen je i snimak na kojem se jasno vidi umiješanost Srbije u komandovanje Fikretovom vojskom, koju predvode najozloglašeniji srpski zločinci.

Fikretova vojska pod mentorstvom [[Srbija|Srbije]] u vidu zloglasne jedinice &quot;[[Škorpioni (paravojna jedinica)|Škorpioni]]&quot; je počinila zločine nad Bošnjacima koji su bili vjerni Bosni i Hercegovini. Zbog tih zločina Fikret Abdić je proglašen krivim i dobija najveću moguću zatvorsku kaznu u Hrvatskoj pred sudom u [[Karlovac|Karlovcu]], koja je potvrđena i pred Vrhovnim sudom Hrvatske, te nakon žalbe ponovo potvrđena s jedinstvenom i konačnom kaznom od 15 godina zatvora.

==== Operacija &quot;Pauk&quot; ====
Vojska Fikreta Abdića učestvuje u saradnji sa srpskim specijalnim jedinicama pod komandom DB-a u operaciji koja je imala kodno ime &quot;Pauk&quot;, i bila je vezana za područje Cazinske krajine. Za borbu protiv Atifa Dudakovića, komandanta Armije BiH u Bihaću, Abdiću je sa svih okupiranih srpskih teritorija stizala značajna pomoć u oružju, municiji, nafti i ostalim strateškim sirovinama, ali i u ljudstvu.

Koliko je za Srbiju bilo značajno uspostavljanje Abdićeve državice vidi se po tome što je na području RSK, uz samu granicu sa APZB (preko rijeke Une), u selu Šamarice bio oformljen poseban štab za podršku Abdiću. Načelnik tog štaba bio je [[Jovica Stanišić]], čiji zamjenik je bio [[Franko Simatović]] poznatiji kao Frenki, a sa njima je u štabu bio i general [[Srpska vojska Krajine|SVK]] [[Mile Novaković]]. Pomoć Fikretu Abdiću su obezbjeđivali Simatović i Stanišić dovlačeći potrebnu robu za rat, od Arkanovih &quot;Tigrova&quot;, preko &quot;Pantera&quot; Ljubiše Savića Mauzera, do &quot;Škorpiona&quot;. U ovim operacijama je učestvovao i [[Milorad Ulemek Legija]], potonji organizator [[Atentat na Zorana Đinđića|atentata na Zorana Đinđića]].

==== Logori ====
Po nalogu Fikreta Abdića otvaraju se logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH. U [[Logor Drmeljevo|Drmeljevu]] je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara [[1995]], piše da je u &quot;vojnom zatvoru [[Logor Miljkovići|Miljkovići]] 1.567 zatvorenika&quot;. Logore u Kladuši je obišao i [[Tadeusz Mazowiecki]], specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu Abdiću upozoravajući ga da se ljudi drže bespravno, da su uslovi loši, da su im ugrožena sva prava (premlaćivanje i zlostavljanje itd.), na što Fikret Abdić nije reagovao.

== Slom autonomije ==
Sporazum o Federaciji BiH i savezništvu [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]] doveli su Abdićevu ideju o stvaranju SAP Zapadne Bosne u krizu. Kada su jedinice Petog korpusa Armije BiH, pod komandom generala [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]], sredinom augusta [[1994]]. umarširale u Veliku Kladušu Fikret Abdić prelazi u Hrvatsku. Ipak Abdić se nakratko vratio i uz pomoć Martićevih srpskih pobunjenika preuzeo Veliku Kladušu, nakon čega je proglasio Republiku Zapadnu Bosnu. Nakon akcije &quot;Oluja&quot; hrvatske vojske [[1995]], kada se ruši srpska paradržava u Hrvatskoj, Armija BiH istovremeno potiskuje Abdića iz Cazinske krajine.

{{Commonscat|Republic of Western Bosnia}}

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1993.]]
[[Kategorija:Prestanci 1995.]]</text>
      <sha1>myissnbguidscie0x65b6e9gl9x13wz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sjevernokarelijska Država</title>
    <ns>0</ns>
    <id>230825</id>
    <revision>
      <id>42482703</id>
      <parentid>42448192</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:32:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1919.]]; +[[Kategorija:Prestanci 1920.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5362" sha1="3jxqvfw1gw3ravpj4xebl98b7jpmb1g" xml:space="preserve">{{Infobox former country
|native_name            = &lt;!-- Name in a modern syntax of native language(s). Leave blank if name is only in English. 
                                Separate with line breaks&lt;br&gt; If language uses Latin characters, place name(s) in italics. --&gt;
|conventional_long_name = Privremena vlada Karelije
|common_name            = Sjeverne Karelije
|continent              = Evropa
|region                 =   Rusija
|country                = Rusija
|era                    = ruski građanski rat
|government_type        = [[republika]]
&lt;!-- Rise and fall, events, years and dates --&gt;
&lt;!-- only fill in the start/end event entry if a specific article exists. Don't just say &quot;abolition&quot; or &quot;declaration&quot;--&gt;
|event_start            = osnivanje Privremene vlade Bjelomorske Karelije
|date_start             = 19. jul 1919
|year_start             = 1919
|event_end              = ofanziva [[Crvena armija|Crvene armije]] u [[prvi sovjetsko-finski rat|prvom sovjetsko-finskom ratu]]
|date_end               = jun-jul 1920
|year_end               = 1920
|year_exile_start       = 1920
|year_exile_end         = 1920
|event_pre              = [[Finska]] [[Bijela garda (Finska)|Bijela garda]] zauzima dio bivše [[Arhangeljska gubernija|Arhangeljske gubernije]]
|date_pre               = kraj marta 1918.
|event_post             = osnivanje [[Karelijska Radnička Komuna|Karelijske Radničke Komune]]
|date_post              = 8. jul 1920
&lt;!-- Flag navigation: Preceding and succeeding entities p1 to p5 and s1 to s5 --&gt;
|p1                     = Ruska SFSR
|flag_p1                = Flag of Russian SFSR (1918-1937).svg
|image_p1               = &lt;!-- Use: [[Image:Sin escudo.svg|20px|Image missing]] --&gt;
|s1                     = Ruska SFSR
|flag_s1                = Flag of Russian SFSR (1918-1937).svg
|image_flag             = KarelianNationalFlag.svg
|image_coat             = Coat of Arms of East Karelia (1920-1922).svg
|coa_size               = 100px
|capital                = [[Kalevala (selo)|Uhta]] (današnja Kalevala)
|capital_exile          = [[Helsinki]]
|common_languages       = [[finski jezik|finski]]
|currency               = [[finska marka]]
}}

'''Sjevernokarelijska Država''' (također poznata kao '''Uhtinska Republika''', '''Bjelomorska Karelija''' ili '''Arhangeljska Karelija''') bila je kratkotrajna, i uglavnom, nepriznata [[država]], koja je od 1919. do 1920. postojala na teritoriji nekadašnje [[Arhangeljska gubernija|Arhangeljske gubernije]] [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] (današnje područje [[Republika Karelija|Republike Karelije]] u [[Ruska Federacija|Ruskoj Federaciji]]). Sjedište države, po kojoj je ona dobila ime, bilo je selo Uhta (današnja [[Kalevala (selo)|Kalevala]]).

Država je nastala nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], odnosno za vrijeme [[Ruski građanski rat|građanskog rata]]. Nakon što je krajem 1917. godine susjedna [[Finska]] (dotadašnje [[Veliko Kneževstvo Finska]]) proglasila nezavisnost, u njoj je početkom sljedeće godine došlo do [[Finski građanski rat|građanskog rata]] između desnih nacionalista i pro-ruskih ljevičara. U martu 1918. su desničarske snage Zaštitnog korupsa [[Bijela garda (Finska)|finske Bijele garde]] prodrle na istok i okupirale selo Uhta i obližnji [[Voknavolok]]. Na tom je području kao privremena vlada formiran Uhtinski komitet. Ona je nakon nekoliko mjeseci odredila simbole buduće države, a 21. jula 1919. je formalno osnovana pod imenom Privremena vlada Bjelomorske Karelije. [[Sovjetska Rusija]], koja se u to vrijeme borila za opstanak, nije mogla intervenirati, dijelom i zbog prisustva [[Intervencija u Sjevernoj Rusiji|trupa Antante]] u sjevernoj Rusiji. U martu 1920. je u Uhti sazvana skupština na kojoj je 29. marta proglašena [[nezavisnost]]. Novu državu je u maju 1920. priznala Finska, te je smjesta poslala financijsku i vojnu pomoć. Međutim, već 18. maja su trupe [[Crvena armija|Crvene armije]] ušle u Uhtu; Privremena vlada se povukla u Voknavolok (30&amp;nbsp;km od finske granice), a potom u Finsku. 14. oktobra 1920. su Finska i Sovjetska Rusija sklopile [[Sporazum u Tartuu]] kojim je Uhta i područja Bjelomorske Karelije ostali pod sovjetskom vlašću. Područje Sjevernokarelijske Države je postalo [[Karelijska Radnička Komuna]], od koje će kasnije nastati [[Karelijska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]].

Krajem 1921. je na području Sjevernokarelijske Države izbio [[Istočnokarelijski ustanak]], kome su podršku dali nacionalisti i dobrovoljci iz susjedne Finske. Dio područja je došao pod nadzor ustanika, ali ih je do početka februrara 1922. protjerala Crvena armija.

== Povezano ==
* [[Prvi sovjetsko-finski rat]]
* [[Arhangeljska Karelija]] (historijska regija)

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==

* {{cite web|url=http://www.hrono.ru/organ/ru19170020.html|title=Временное правительство Беломорской Карелии|publisher=на портале [http://www.hrono.ru/ Хронос]|lang=ru|archiveurl=https://www.webcitation.org/65ZSB3nbW?url=http://www.hrono.ru/organ/ru19170020.html|archivedate=2012-02-19|access-date=2013-07-03|deadurl=no}}

{{Ruski građanski rat - države i režimi}}

[[Kategorija:Ruski građanski rat]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1919.]]
[[Kategorija:Prestanci 1920.]]</text>
      <sha1>3jxqvfw1gw3ravpj4xebl98b7jpmb1g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482704</id>
      <parentid>42482703</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:34:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]; +[[Kategorija:Bivše nepriznate države]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5442" sha1="6p90v3y93g3q4s9ptnsjrciwrjz48eu" xml:space="preserve">{{Infobox former country
|native_name            = &lt;!-- Name in a modern syntax of native language(s). Leave blank if name is only in English. 
                                Separate with line breaks&lt;br&gt; If language uses Latin characters, place name(s) in italics. --&gt;
|conventional_long_name = Privremena vlada Karelije
|common_name            = Sjeverne Karelije
|continent              = Evropa
|region                 =   Rusija
|country                = Rusija
|era                    = ruski građanski rat
|government_type        = [[republika]]
&lt;!-- Rise and fall, events, years and dates --&gt;
&lt;!-- only fill in the start/end event entry if a specific article exists. Don't just say &quot;abolition&quot; or &quot;declaration&quot;--&gt;
|event_start            = osnivanje Privremene vlade Bjelomorske Karelije
|date_start             = 19. jul 1919
|year_start             = 1919
|event_end              = ofanziva [[Crvena armija|Crvene armije]] u [[prvi sovjetsko-finski rat|prvom sovjetsko-finskom ratu]]
|date_end               = jun-jul 1920
|year_end               = 1920
|year_exile_start       = 1920
|year_exile_end         = 1920
|event_pre              = [[Finska]] [[Bijela garda (Finska)|Bijela garda]] zauzima dio bivše [[Arhangeljska gubernija|Arhangeljske gubernije]]
|date_pre               = kraj marta 1918.
|event_post             = osnivanje [[Karelijska Radnička Komuna|Karelijske Radničke Komune]]
|date_post              = 8. jul 1920
&lt;!-- Flag navigation: Preceding and succeeding entities p1 to p5 and s1 to s5 --&gt;
|p1                     = Ruska SFSR
|flag_p1                = Flag of Russian SFSR (1918-1937).svg
|image_p1               = &lt;!-- Use: [[Image:Sin escudo.svg|20px|Image missing]] --&gt;
|s1                     = Ruska SFSR
|flag_s1                = Flag of Russian SFSR (1918-1937).svg
|image_flag             = KarelianNationalFlag.svg
|image_coat             = Coat of Arms of East Karelia (1920-1922).svg
|coa_size               = 100px
|capital                = [[Kalevala (selo)|Uhta]] (današnja Kalevala)
|capital_exile          = [[Helsinki]]
|common_languages       = [[finski jezik|finski]]
|currency               = [[finska marka]]
}}

'''Sjevernokarelijska Država''' (također poznata kao '''Uhtinska Republika''', '''Bjelomorska Karelija''' ili '''Arhangeljska Karelija''') bila je kratkotrajna, i uglavnom, nepriznata [[država]], koja je od 1919. do 1920. postojala na teritoriji nekadašnje [[Arhangeljska gubernija|Arhangeljske gubernije]] [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] (današnje područje [[Republika Karelija|Republike Karelije]] u [[Ruska Federacija|Ruskoj Federaciji]]). Sjedište države, po kojoj je ona dobila ime, bilo je selo Uhta (današnja [[Kalevala (selo)|Kalevala]]).

Država je nastala nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], odnosno za vrijeme [[Ruski građanski rat|građanskog rata]]. Nakon što je krajem 1917. godine susjedna [[Finska]] (dotadašnje [[Veliko Kneževstvo Finska]]) proglasila nezavisnost, u njoj je početkom sljedeće godine došlo do [[Finski građanski rat|građanskog rata]] između desnih nacionalista i pro-ruskih ljevičara. U martu 1918. su desničarske snage Zaštitnog korupsa [[Bijela garda (Finska)|finske Bijele garde]] prodrle na istok i okupirale selo Uhta i obližnji [[Voknavolok]]. Na tom je području kao privremena vlada formiran Uhtinski komitet. Ona je nakon nekoliko mjeseci odredila simbole buduće države, a 21. jula 1919. je formalno osnovana pod imenom Privremena vlada Bjelomorske Karelije. [[Sovjetska Rusija]], koja se u to vrijeme borila za opstanak, nije mogla intervenirati, dijelom i zbog prisustva [[Intervencija u Sjevernoj Rusiji|trupa Antante]] u sjevernoj Rusiji. U martu 1920. je u Uhti sazvana skupština na kojoj je 29. marta proglašena [[nezavisnost]]. Novu državu je u maju 1920. priznala Finska, te je smjesta poslala financijsku i vojnu pomoć. Međutim, već 18. maja su trupe [[Crvena armija|Crvene armije]] ušle u Uhtu; Privremena vlada se povukla u Voknavolok (30&amp;nbsp;km od finske granice), a potom u Finsku. 14. oktobra 1920. su Finska i Sovjetska Rusija sklopile [[Sporazum u Tartuu]] kojim je Uhta i područja Bjelomorske Karelije ostali pod sovjetskom vlašću. Područje Sjevernokarelijske Države je postalo [[Karelijska Radnička Komuna]], od koje će kasnije nastati [[Karelijska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]].

Krajem 1921. je na području Sjevernokarelijske Države izbio [[Istočnokarelijski ustanak]], kome su podršku dali nacionalisti i dobrovoljci iz susjedne Finske. Dio područja je došao pod nadzor ustanika, ali ih je do početka februrara 1922. protjerala Crvena armija.

== Povezano ==
* [[Prvi sovjetsko-finski rat]]
* [[Arhangeljska Karelija]] (historijska regija)

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==

* {{cite web|url=http://www.hrono.ru/organ/ru19170020.html|title=Временное правительство Беломорской Карелии|publisher=на портале [http://www.hrono.ru/ Хронос]|lang=ru|archiveurl=https://www.webcitation.org/65ZSB3nbW?url=http://www.hrono.ru/organ/ru19170020.html|archivedate=2012-02-19|access-date=2013-07-03|deadurl=no}}

{{Ruski građanski rat - države i režimi}}

[[Kategorija:Ruski građanski rat]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1919.]]
[[Kategorija:Prestanci 1920.]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]</text>
      <sha1>6p90v3y93g3q4s9ptnsjrciwrjz48eu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sjeverna oblast (1918–1920)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>230834</id>
    <revision>
      <id>42482702</id>
      <parentid>42448189</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:32:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]]; +[[Kategorija:Prestanci 1920.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4539" sha1="4gsa593exw9qxbymi7ozho1ee0dsyak" xml:space="preserve">{{Infobox former country
|native_name            = Северная Россия
|name = Sjeverna Rusija
|conventional_long_name = Privremena vlada Sjeverne oblasti
|common_name = Sjeverne Rusije
|continent = Evropa
|era = [[ruski građanski rat]]
|name = Sjeverna Rusija
|government_type        = [[privremena vlada]]&lt;br /&gt;[[diktatura]]
|event_start            = [[Intervencija u Sjevernoj Rusiji]]
|date_start             = 2. august 1918
|year_start = 1918
|event_end              = [[Crvena armija]] zauzima Arhangeljsk
|year_end = 1920
|date_end = 2. februar 1920
|event1                 = nova vlada bez [[eseri|esera]]
|date_event1 = 7. oktobar 1918
|event2 = priznanje [[Aleksandar Kolčak|Kolčaka]] kao vrhovnog upravnika Rusije
|date_event2 = 30. april 1919
|event 3 = Jevgenij Miler postaje načelnik oblasti sa diktatorskim ovlastima
|date_event3= 19. oktobar 1919
|p1                     = Ruska SFSR
|flag_p1                = Flag of Russian SFSR (1918-1937).svg
|s1                     = Ruska SFSR
|flag_s1                = Flag of Russian SFSR (1918-1937).svg
|image_flag             = Flag of Russia.svg
|image_coa             = Northern Oblast 1919 Gerb.jpg
|= Gerb s 1919 goda
|image_map              = ApproxPositionsWWI-1919.png
|image_map_size = 250px
|image_map_caption= Sjeverna Rusija u martu 1919. (na vrhu karte)
|capital = [[Arhangeljsk]]
|language = [[ruski jezik]]
|currency =  [[Moržovki|rublja Sjeverne oblasti]] (''moržovka'')
|title_leader           = predsjednik Privremena vlade
|laeder1                       = [[Nikolaj Vasiljevič Čajkovski|N.V. Čajkovski]]
|year_leader1                   = 1918—1919
|title_leader2                = generalni gubernator
|leader2                       = [[Jevgenij Miler]]
|year_leader2                   = 1919—1920
}}

'''Sjeverna oblast''' ({{lang-ru|Северная область}}) ili '''Sjeverna Rusija''' ({{lang-ru|Северная Россия}}) je naziv za ''de facto'' državu sa sjedištem u [[Arhangeljsk]]u u današnjoj sjevernoj [[Rusija|Rusiji]], odnosno područje na krajnjem sjeveru Rusije kojum su za vrijeme [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] od 1918. do 1920. upravljali kontrarevolucionarni ruski [[Bijeli pokret|bjelogardejci]] pod zaštitom [[Intervencija u Sjevernoj Rusiji|ekspedicionih]] snaga država [[Antanta|Antante]]. Nastala je 2. augusta 1918. kada su se nakon dolaska Antantine pomorske eskadre pred Arhangeljsk iz njega evakuirale [[Sovjetska Rusija|sovjetske]] vlasti. Nakon toga je uspostavljena Vrhovna vlada Sjeverne oblasti pod vodstvom [[Nikolaj Čajkovski|Nikolaja Čajkovskog]] kojom su dominirali [[eser]]i i [[Kadeti (Rusija)|kadeti]]; nju je nakon kratkotrajnog monarhističkog [[puč]]a u septembru zamijenila nova vlada u kojoj nije bilo esera. Sjeverna oblast je svoj maksimalni teritorijalni opseg imala u proljeće 1919. kada su se njene snage spojile sa Sibirskom armijom admirala [[Aleksandar Kolčak|Kolčaka]] tokom [[Proljetna ofenziva Ruske armije (1919)|njegove ofenzive]]. 30. aprila je vlada Sjeverne Rusije priznala Kolčaka za vrhovnog poglavara Rusije; nakon sloma Kolčakove ofenzive, vlada Čajkovskog je 19. oktobra 1919. odstupila, predavši [[diktatura|diktatorske]] ovlasti generalu [[Jevgenij Miler|Jevgeniju Mileru]]. Politička nestabilnost, slom kontrarevolucionarnih snaga na drugim frontama, ali i pro-sovjetske pobune u samoj Sjevernoj oblasti su na kraju nagnale [[UK|Britaniju]] da odatle povuče svoje trupe. Miler je nakon toga pobjegao u [[Norveška|Norvešku]], a 2. februara 1920. je [[Crvena armija]] ušla u [[Arhangeljsk]], čime je Sjeverna oblast prestala postojati.

U Sjevernoj oblasti je tokom njenog postojanja djelovalo diplomatsko predstavništvo novoosnovane [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] na čelu sa [[Miroslav Spalajković|Miroslavom Spalajkovićem]].

== Izvori ==
* {{Cite book|last=Архивный отдел Администрации Мурманской области. Государственный Архив Мурманской области.|title=Административно-территориальное деление Мурманской области (1920-1993 гг.). Справочник|publisher=Мурманское издательско-полиграфическое предприятие &quot;Север&quot;|year=1995|location=Мурманск}}

{{Ruski građanski rat - države i režimi}}

[[Kategorija:Ruski građanski rat]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]]
[[Kategorija:Prestanci 1920.]]</text>
      <sha1>4gsa593exw9qxbymi7ozho1ee0dsyak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1941.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>231733</id>
    <revision>
      <id>42482676</id>
      <parentid>42377172</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:15:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:1941.|1941.]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Nastanci 1941.|Nastanci 1941.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="90" sha1="j8wyyb1u5ozxzywp4vfiyga3jnt8k2l" xml:space="preserve">[[Kategorija:Države i teritorije po godini uspostave|1941]]
[[Kategorija:Nastanci 1941.]]</text>
      <sha1>j8wyyb1u5ozxzywp4vfiyga3jnt8k2l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>231736</id>
    <revision>
      <id>42482719</id>
      <parentid>42377177</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:17:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:1992.|1992.]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Nastanci 1992.|Nastanci 1992.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="90" sha1="hiwu33itbq15irn0h786qavvnf2s4x4" xml:space="preserve">[[Kategorija:Države i teritorije po godini uspostave|1992]]
[[Kategorija:Nastanci 1992.]]</text>
      <sha1>hiwu33itbq15irn0h786qavvnf2s4x4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 2003.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>231738</id>
    <revision>
      <id>42482718</id>
      <parentid>42377179</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:17:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:2003.|2003.]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Nastanci 2003.|Nastanci 2003.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="90" sha1="a1rseepkej8ehunyyjz09dwtm3eihob" xml:space="preserve">[[Kategorija:Države i teritorije po godini uspostave|2003]]
[[Kategorija:Nastanci 2003.]]</text>
      <sha1>a1rseepkej8ehunyyjz09dwtm3eihob</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jadran (brod)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>241011</id>
    <revision>
      <id>42482675</id>
      <parentid>42482161</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:15:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5405" sha1="nm1krapkyk5z4synydriuvg3x6wngrf" xml:space="preserve">{{Infookvir brod
|ime broda =''Jadran''
|slika broda=[[Datoteka:Jadran saling ship.JPEG|250px|Jadran]]
|opis slike=
|država pripadnosti=[[Crna Gora]]
|zastava broda=[[Datoteka:Flag_of_Montenegro.svg|50px]]
|imenjak=
|klasa broda=školski brod
|naručitelj broda=
|brodogradilište=Hamburg
|kobilica položena=
|porinuće=[[25. 6.]] [[1931]].
|kum broda=
|brod nabavljen=
|stavljen u službu=[[19. 8.]] [[1933]].
|povučen iz službe=
|ponovno stavljen u službu=
|ponovno stavljen izvan službe=
|izvan službe=&lt;!--privremeno--&gt;
|preimenovan=
|reklasificiran=
|preinake=
|zapljenjen=
|status=u aktivnoj službi
|matična luka=
|istisnina=
|dužina broda=58,2 m
|širina broda=8,9 m
|visina=39,1 m
|gaz= 
|pogon=
|brzina=
|doplov=
|izdržljivost=&lt;!--podvodna autonomija za podmornice--&gt;
|dubina zarona=&lt;!--pod vodom za podmornice--&gt;
|brodski čamci=
|kapacitet=&lt;!--npr. tereta--&gt;
|posada=
|trupe=&lt;!--kod vojnih brodova--&gt;
|radari=
|elektronika=
|naoružanje= 
|streljivo=
|oklop=
|geslo=
|nadimak=
|počasti=
|napomene=
}}
'''Jadran''' je trenažni [[jedrenjak]] koji je porinut [[1931]]. u [[Hamburg]]u za potrebe jugoslovenske kraljevske ratne mornarice. Danas se nalazi posedu [[Vojska Crne Gore|vojske Crne Gore]]. Trenutačno u službi crnogorske ratne mornarice iako nacionalističke struje u Vladi [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] traže povrat otete imovine. 

== Istorija broda ==
Stvaranjem prve jugoslovenske države [[1918]]. godine i njene kraljevske mornarice, javila se potreba za nabavkom školskog broda na kome bi se kvalitetno obučavao pomornarički kadar. Kako nisu odobrena novčana sredstva za ovu nabavku, juna [[1926]]. godine organizacija „Jadranska straža“, koja se bavila popularizacijom pomorstva među južnim Slovenima, započinje u saradnji sa mornaricom sveobuhvatnu akciju prikupljanja novčanih sredstava za nabavku broda. Na taj način je obezbeđeno milion dinara, dok je ostatak do tražene sume „namakla“ mornarica putem kredita i ratne reparacije. Ukupna potrebna suma bila je 8.407.030 dinara ili 622.743 ondašnjih maraka.

Ugovor za gradnju školskog broda sklopljen je 4. septembra 1930. godine sa nemačkim brodogradilištem &quot;-{H. C. Stulken Sohn}-&quot; u Hamburgu. Školski jedrenjak dobio je ime „Jadran“, a porinut je 25. juna 1931. godine. Zbog nastalih problema oko naplate potraživanja iz ratne reparacije, brod biva završen tek 27. juna 1933. godine, kada je i isplovio. U [[Tivat]], gde mu je i danas matična luka, uplovio je 16. jula 1933. godine u 10 časova, uz svečani doček, kako i priliči.

Već naredne godine š/b „Jadran“ počeo je sa svojim školskim krstarenjima. Pre [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] bilo je sedam vožnji izvan [[Jadransko more|Jadranskog mora]], a posle rata samo pet, jer primat u krstarenjima preuzima š/b &quot;[[Galeb (brod)|Galeb]]&quot;. Primat preuzima nazad 1997. godine krstarenjem do Grčke, da bi već sledeće godine otplovio za [[Lisabon]].

Najzanimljivije i najduže putovanje š/b „Jadran“ (11.262 nautičkih milja) bilo je na ruti Dubrovnik-Njujork-Boston-Dubrovnik u vremenu od 20. aprila 1938. godine do 21.juna 1938. godine.

Tokom Drugog svetskog rata školski brod „Jadran“ koristila je italijanska ratna mornarica, takođe kao školski brod pod imenom „Marko Polo“. Kapitulacijom Italije započinje težak period broda. Zapušten, ogoljen, opljačkan, bez jarbola, dočekao je kraj rata u jednom od kanala u [[Venecija|Veneciji]] gde je služio kao most. 1946. godine Jadran biva dotegljen u remontni zavod “Sava Kovačević” u Tivtu, gde se do 1949. godine vrši remont.

== Karakteristike ==
Školski brod „Jadran“ je jedrenjak tipa „barkantin“ deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara. Širina na glavnom rebru je 8,90 -{m}-, srednji gaz je 4,05 -{m}-, visina velejarbola 39,1 -{m}-, a površina jedara 933 -{m²}-. Ukupna dužina konopa je 11 kilometara. Glavni motor mu je „burmajster-alfa“ 353 KN i razvija maksimalnu brzinu od 14 čvora. Na jedrenjaku postoje tri jednokrevetne, dve dvokrevetne i tri četvorokrevetne kabine, zatim po jedan dvanaestokrevetni i tridesetokrevetni prostor. Ostatak posade spava u “visaljkama”.

Ovaj brod je do sada prevalio preko 400.000 morskih milja, obišao gotovo sve luke u Evropi, od Crnog do Baltičkog mora. Sa zalihama od 48 tona pitke vode i 27 tona goriva, može da plovi 15 dana bez pristajanja.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Jadran (ship, 1933)}}
* [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/06/15/srpski/T06061402.shtml ''„Jadran je ponos srpske mornarice“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130410031944/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/06/15/srpski/T06061402.shtml |date=2013-04-10 }}
* [http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2006/06/printable/060628_tadic_balkantour.shtml Vest o upotrebi broda od strane Srbije]
* [http://www.paluba.info/smf/brodovi-jrm/skolski-brod-'jadran'/ ''„Članak o š/b Jadran na PALUBAinfo Forumu“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090815152845/http://www.paluba.info/smf/brodovi-jrm/skolski-brod-'jadran' |date=2009-08-15 }}
* [http://www.stevan-kordic.com/p750653865 Galerija fotografija š/b Jadran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220330065516/http://www.stevan-kordic.com/p750653865 |date=2022-03-30 }}

[[Kategorija:Brodovi 1931.]]
[[Kategorija:Jedrenjaci]]
[[Kategorija:Vojska Crne Gore]]</text>
      <sha1>nm1krapkyk5z4synydriuvg3x6wngrf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dubrovačka Republika (1991)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>255223</id>
    <revision>
      <id>42482772</id>
      <parentid>42458063</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T00:01:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>−[[Kategorija:1991.]]; + 4 kategorije; ±[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]→[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4378" sha1="aju07gz6pv83aay4wbcl0onh2hefkpg" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Dubrovačka Republika
|hr_ime=Dubrovačka Republika
|izvorno_ime =Dubrovačka Republika
|genitiv = Dubrovačke Republike
|kontinent = Europa
|status= Samoproglašena paradržava u Hrvatskoj
|regija = Balkan
|era=Domovinski rat
|događaj_start=
|događaj_kraj= 
|događaj1=
|događaj2=
|datum_događaj1=
|datum_događaj2=
|godina_start = 1991.
|godina_kraj = 1992.
|datum_start=[[24. studenog]] [[1991.]]
|datum_kraj=[[4. svibnja]] [[1992.]]
|događaj_prije=
|datum_prije=
|događaj_poslije=
|datum_poslije=
|zastava =
|zastava_i = 
|grb_i = Grb Dubrovačke Republike
|grb =Dubrovnik_grb.svg
|mapa =Dubrovnik Republic (1991).png
|mapa_opis = Područje Dubrovačke Republike
|jezik = [[srpskohrvatski]]
|glavni_grad = ''de jure'' [[Dubrovnik]], ''de facto'' [[Cavtat]]
|vlada_tip = Republika
|titula_vođa = Predsjednik
|vođa1 = Aleksandar ''Aco'' Apolonio
|vođa2 = 
|godina_vođa3 = 
|vođa3 = 
|stat_površina1 = 979
|stat_pop1 = 71419
|stat_godina1 = 
|vremenska_zona = +1
|valuta = [[jugoslavenski dinar]]
}}
[[Datoteka:Balkans War 1991, Serb rockets - Flickr - Peter Denton 丕特 . 天登.jpg|thumb|mini|Rakete JNA na položaju u prosincu 1991. godine]]
'''Dubrovačka Republika''' na teritoriju [[Republika Hrvatska|Hrvatske]] bila je proglašena kao država [[24. studenog]] [[1991.]] u [[Cavtat]]u (okupiranom od [[15. listopada]]) od strane javnog tužitelja [[Aleksandar Aco Apolonio|Aleksandra Aca Apolonija]], uz vojnu podršku [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]]. Apolonijeva je zamisao bila proglasiti državu koja bi obuhvaćala teritorij nekadašnje [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republika]], koja se protezala od [[Neum]]a do [[Prevlaka|Prevlake]], a ista bi bila u sastavu [[Krnja Jugoslavija (SFRJ)|krnje Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://archive.today/20131104064654/img202.imageshack.us/img202/9099/dubrovnik.jpg Korak ka osnivanju samostalne Dubrovačke republike]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/kako-je-obnavljana-quotdubrovacka-republikaquot.25.html?cat_id=1&amp;news_id=357 www.sense-ageny.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103224435/http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/kako-je-obnavljana-quotdubrovacka-republikaquot.25.html?cat_id=1&amp;news_id=357 |date=2013-11-03 }}, &quot;KAKO JE OBNAVLJANA &quot;DUBROVAČKA REPUBLIKA&quot;&quot;, objavljeno 11. prosinca 2002., pristupljeno 19. prosinca 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://iwpr.net/sr/report-news/analiza-obnova-dubrovacke-republike iwpr.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103123347/http://iwpr.net/sr/report-news/analiza-obnova-dubrovacke-republike |date=2013-11-03 }}, &quot;ANALIZA: Obnova 'Dubrovacke republike'&quot;, objavljeno 6. listopada 2001., pristupljeno 19. prosinca 2013.&lt;/ref&gt; Zamisao nikada nije zaživjela. JNA se povukla [[4. svibnja]] [[1992.]], a Apolonio je 1992. umro u [[Beograd]]u.

Aleksandar Aco Apolonio rođen je [[11. studenog]] [[1916.]] godine u [[Kamenari]]ma kraj [[Herceg-Novi|Herceg-Novog]]. Otac mu je bio Virgilio, [[Istra]]nin iz [[Piran]]a, a majka Dubrovkinja Marica rođ. Šuković. Proglašenje &quot;Dubrovačke Republike&quot; obznanio je u [[cavtat]]skom hotelu ''Croatia'' kao čelnik udruženja pod nazivom Pokret za demilitarizaciju i autonomiju Dubrovačke Republike.&lt;ref&gt;[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=49850#.X8waDlVKi00 Kako je prije 25 godina propao pokušaj uspostavljanja Dubrovačke Republike Aca Apolonija. dubrovnik.net 25.11.2016.]&lt;/ref&gt;

Iako je &quot;Dubrovačka Republika&quot; bila osnovana uz pomoć JNA, srpska vlada nije davala nikakve izjave u prilog novoj vlasti niti je uključivala &quot;Republiku&quot; u svoje političke rasprave. Međutim, u to se vrijeme vidi želja rukovodstva Srbije da uključi Dubrovnik u krnju Jugoslaviju, kako pokazuju dnevnik [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] i komunikacije unutarnjeg kruga savjetnika predsjednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Luka Ploče zamišljena je kao mjesto na kojem bi krnja Jugoslavija graničila s Hrvatskom.&lt;ref&gt;Josip Glaurdić. The Hour of Europe: Western Powers and the Breakup of Yugoslavia. Yale University Press, 2011 Pp. 229.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Povijest Dubrovnika]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1991.]]
[[Kategorija:Prestanci 1992.]]</text>
      <sha1>aju07gz6pv83aay4wbcl0onh2hefkpg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482773</id>
      <parentid>42482772</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T00:02:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <origin>42482773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4378" sha1="tv6m8sduvb5slufpoxd3lvgy6hjv8i3" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Dubrovačka Republika
|hr_ime=Dubrovačka Republika
|izvorno_ime =Dubrovačka Republika
|genitiv = Dubrovačke Republike
|kontinent = Europa
|status= Samoproglašena paradržava u Hrvatskoj
|regija = Balkan
|era=Domovinski rat
|događaj_start=
|događaj_kraj= 
|događaj1=
|događaj2=
|datum_događaj1=
|datum_događaj2=
|godina_start = 1991.
|godina_kraj = 1992.
|datum_start=[[24. studenog]] [[1991.]]
|datum_kraj=[[4. svibnja]] [[1992.]]
|događaj_prije=
|datum_prije=
|događaj_poslije=
|datum_poslije=
|zastava =
|zastava_i = 
|grb_i = Grb Dubrovačke Republike
|grb =Dubrovnik_grb.svg
|mapa =Dubrovnik Republic (1991).png
|mapa_opis = Područje Dubrovačke Republike
|jezik = [[srpskohrvatski]]
|glavni_grad = ''de jure'' [[Dubrovnik]], ''de facto'' [[Cavtat]]
|vlada_tip = Republika
|titula_vođa = Predsjednik
|vođa1 = Aleksandar ''Aco'' Apolonio
|vođa2 = 
|godina_vođa3 = 
|vođa3 = 
|stat_površina1 = 979
|stat_pop1 = 71419
|stat_godina1 = 
|vremenska_zona = +1
|valuta = [[jugoslavenski dinar]]
}}
[[Datoteka:Balkans War 1991, Serb rockets - Flickr - Peter Denton 丕特 . 天登.jpg|thumb|mini|Rakete JNA na položaju u prosincu 1991. godine]]
'''Dubrovačka Republika''' na teritoriju [[Republika Hrvatska|Hrvatske]] bila je proglašena kao država [[24. studenog]] [[1991.]] u [[Cavtat]]u (okupiranom od [[15. listopada]]) od strane javnog tužitelja [[Aleksandar Aco Apolonio|Aleksandra Aca Apolonija]], uz vojnu podršku [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]]. Apolonijeva je zamisao bila proglasiti državu koja bi obuhvaćala teritorij nekadašnje [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republika]], koja se protezala od [[Neum]]a do [[Prevlaka|Prevlake]], a ista bi bila u sastavu [[Krnja Jugoslavija (SFRJ)|krnje Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://archive.today/20131104064654/img202.imageshack.us/img202/9099/dubrovnik.jpg Korak ka osnivanju samostalne Dubrovačke republike]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/kako-je-obnavljana-quotdubrovacka-republikaquot.25.html?cat_id=1&amp;news_id=357 www.sense-ageny.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103224435/http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/kako-je-obnavljana-quotdubrovacka-republikaquot.25.html?cat_id=1&amp;news_id=357 |date=2013-11-03 }}, &quot;KAKO JE OBNAVLJANA &quot;DUBROVAČKA REPUBLIKA&quot;&quot;, objavljeno 11. prosinca 2002., pristupljeno 19. prosinca 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://iwpr.net/sr/report-news/analiza-obnova-dubrovacke-republike iwpr.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103123347/http://iwpr.net/sr/report-news/analiza-obnova-dubrovacke-republike |date=2013-11-03 }}, &quot;ANALIZA: Obnova 'Dubrovacke republike'&quot;, objavljeno 6. listopada 2001., pristupljeno 19. prosinca 2013.&lt;/ref&gt; Zamisao nikada nije zaživjela. JNA se povukla [[4. svibnja]] [[1992.]], a Apolonio je 1992. umro u [[Beograd]]u.

Aleksandar Aco Apolonio rođen je [[11. studenog]] [[1916.]] godine u [[Kamenari]]ma kraj [[Herceg-Novi|Herceg-Novog]]. Otac mu je bio Virgilio, [[Istra]]nin iz [[Piran]]a, a majka Dubrovkinja Marica rođ. Šuković. Proglašenje &quot;Dubrovačke Republike&quot; obznanio je u [[cavtat]]skom hotelu ''Croatia'' kao čelnik udruženja pod nazivom Pokret za demilitarizaciju i autonomiju Dubrovačke Republike.&lt;ref&gt;[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=49850#.X8waDlVKi00 Kako je prije 25 godina propao pokušaj uspostavljanja Dubrovačke Republike Aca Apolonija. dubrovnik.net 25.11.2016.]&lt;/ref&gt;

Iako je &quot;Dubrovačka Republika&quot; bila osnovana uz pomoć JNA, srpska vlada nije davala nikakve izjave u prilog novoj vlasti niti je uključivala &quot;Republiku&quot; u svoje političke rasprave. Međutim, u to se vrijeme vidi želja rukovodstva Srbije da uključi Dubrovnik u krnju Jugoslaviju, kako pokazuju dnevnik [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] i komunikacije unutarnjeg kruga savjetnika predsjednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Luka Ploče zamišljena je kao mjesto na kojem bi krnja Jugoslavija graničila s Hrvatskom.&lt;ref&gt;Josip Glaurdić. The Hour of Europe: Western Powers and the Breakup of Yugoslavia. Yale University Press, 2011 Pp. 229.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Povijest Dubrovnika]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1991.]]
[[Kategorija:Prestanci 1992.]]</text>
      <sha1>tv6m8sduvb5slufpoxd3lvgy6hjv8i3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482774</id>
      <parentid>42482773</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T00:06:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ovako</comment>
      <origin>42482774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4379" sha1="fvpesvrqj0vj0hajzogzemlaf0uu3qg" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Dubrovačka Republika
|hr_ime=Dubrovačka Republika
|izvorno_ime =Dubrovačka Republika
|genitiv = Dubrovačke Republike
|kontinent = Europa
|status= Samoproglašena paradržava u Hrvatskoj
|regija = Balkan
|era=Rat u Hrvatskoj
|događaj_start=
|događaj_kraj= 
|događaj1=
|događaj2=
|datum_događaj1=
|datum_događaj2=
|godina_start = 1991.
|godina_kraj = 1992.
|datum_start=[[24. studenog]] [[1991.]]
|datum_kraj=[[4. svibnja]] [[1992.]]
|događaj_prije=
|datum_prije=
|događaj_poslije=
|datum_poslije=
|zastava =
|zastava_i = 
|grb_i = Grb Dubrovačke Republike
|grb =Dubrovnik_grb.svg
|mapa =Dubrovnik Republic (1991).png
|mapa_opis = Područje Dubrovačke Republike
|jezik = [[srpskohrvatski]]
|glavni_grad = ''de jure'' [[Dubrovnik]], ''de facto'' [[Cavtat]]
|vlada_tip = Republika
|titula_vođa = Predsjednik
|vođa1 = Aleksandar ''Aco'' Apolonio
|vođa2 = 
|godina_vođa3 = 
|vođa3 = 
|stat_površina1 = 979
|stat_pop1 = 71419
|stat_godina1 = 
|vremenska_zona = +1
|valuta = [[jugoslavenski dinar]]
}}
[[Datoteka:Balkans War 1991, Serb rockets - Flickr - Peter Denton 丕特 . 天登.jpg|thumb|mini|Rakete JNA na položaju u prosincu 1991. godine]]
'''Dubrovačka Republika''' na teritoriju [[Republika Hrvatska|Hrvatske]] bila je proglašena kao država [[24. studenog]] [[1991.]] u [[Cavtat]]u (okupiranom od [[15. listopada]]) od strane javnog tužitelja [[Aleksandar Aco Apolonio|Aleksandra Aca Apolonija]], uz vojnu podršku [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]]. Apolonijeva je zamisao bila proglasiti državu koja bi obuhvaćala teritorij nekadašnje [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republika]], koja se protezala od [[Neum]]a do [[Prevlaka|Prevlake]], a ista bi bila u sastavu [[Krnja Jugoslavija (SFRJ)|krnje Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://archive.today/20131104064654/img202.imageshack.us/img202/9099/dubrovnik.jpg Korak ka osnivanju samostalne Dubrovačke republike]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/kako-je-obnavljana-quotdubrovacka-republikaquot.25.html?cat_id=1&amp;news_id=357 www.sense-ageny.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103224435/http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/kako-je-obnavljana-quotdubrovacka-republikaquot.25.html?cat_id=1&amp;news_id=357 |date=2013-11-03 }}, &quot;KAKO JE OBNAVLJANA &quot;DUBROVAČKA REPUBLIKA&quot;&quot;, objavljeno 11. prosinca 2002., pristupljeno 19. prosinca 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://iwpr.net/sr/report-news/analiza-obnova-dubrovacke-republike iwpr.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103123347/http://iwpr.net/sr/report-news/analiza-obnova-dubrovacke-republike |date=2013-11-03 }}, &quot;ANALIZA: Obnova 'Dubrovacke republike'&quot;, objavljeno 6. listopada 2001., pristupljeno 19. prosinca 2013.&lt;/ref&gt; Zamisao nikada nije zaživjela. JNA se povukla [[4. svibnja]] [[1992.]], a Apolonio je 1992. umro u [[Beograd]]u.

Aleksandar Aco Apolonio rođen je [[11. studenog]] [[1916.]] godine u [[Kamenari]]ma kraj [[Herceg-Novi|Herceg-Novog]]. Otac mu je bio Virgilio, [[Istra]]nin iz [[Piran]]a, a majka Dubrovkinja Marica rođ. Šuković. Proglašenje &quot;Dubrovačke Republike&quot; obznanio je u [[cavtat]]skom hotelu ''Croatia'' kao čelnik udruženja pod nazivom Pokret za demilitarizaciju i autonomiju Dubrovačke Republike.&lt;ref&gt;[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=49850#.X8waDlVKi00 Kako je prije 25 godina propao pokušaj uspostavljanja Dubrovačke Republike Aca Apolonija. dubrovnik.net 25.11.2016.]&lt;/ref&gt;

Iako je &quot;Dubrovačka Republika&quot; bila osnovana uz pomoć JNA, srpska vlada nije davala nikakve izjave u prilog novoj vlasti niti je uključivala &quot;Republiku&quot; u svoje političke rasprave. Međutim, u to se vrijeme vidi želja rukovodstva Srbije da uključi Dubrovnik u krnju Jugoslaviju, kako pokazuju dnevnik [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] i komunikacije unutarnjeg kruga savjetnika predsjednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Luka Ploče zamišljena je kao mjesto na kojem bi krnja Jugoslavija graničila s Hrvatskom.&lt;ref&gt;Josip Glaurdić. The Hour of Europe: Western Powers and the Breakup of Yugoslavia. Yale University Press, 2011 Pp. 229.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Povijest Dubrovnika]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1991.]]
[[Kategorija:Prestanci 1992.]]</text>
      <sha1>fvpesvrqj0vj0hajzogzemlaf0uu3qg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buhla</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1368033</id>
    <revision>
      <id>42482782</id>
      <parentid>42119280</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T04:21:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Buhla.png]] → [[File:DEU Buhla COA.svg]] PNG → SVG</comment>
      <origin>42482782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3399" sha1="thpf2uiajlg2maed2s906xvxsaum10w" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Bula}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Bula
 | izvorni_naziv       = ''Buhla''
 | slika               = Hasenburg, Burgtor (2000).JPG
 | opis_slike          = Bula
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Buhla COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Tiringija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 571&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 65
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 8,8
 | gšir                = 51.44
 | gduž                = 10.49
 | nadmorska_visina    = 314
 | registarska_oznaka  = EIC
 | pozivni_broj        = 036338
 | poštanski_kod       = 37339
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = 
 | gradonačelnik       = ''Rüdiger Wetterau''
 | stranka             = SPD
 | ije                 = da
 }}

'''Bula''' ({{jez-nem|Buhla}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 89 opštinskih središta okruga [[Okrug Ajhsfeld|Ajhsfeld]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 571 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16061019.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Buhla in EIC.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ajhsfeld]]
Bula se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Ajhsfeld. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 314 metara. Površina opštine iznosi 8,8&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 571 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 65 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Vysna Slana]]|[[Slovačka]]|partnerstvo|[[2001]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Mesto Dobsina]]|[[Slovačka]]|partnerstvo|[[1999]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Buhla&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Buhla}}

* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ajhsfeld}}</text>
      <sha1>thpf2uiajlg2maed2s906xvxsaum10w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Leonora Surian</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1469257</id>
    <revision>
      <id>42482656</id>
      <parentid>42482069</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T14:55:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>promocija</comment>
      <origin>42482656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10749" sha1="80mrto6vsxktn52jbovul32n0hbj7dm" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Leonora Surian
| Img                  =
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = 
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[4. studenog]] [[1977.]]
| Mjesto rođenja       = [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Hrvatska]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = 
| Zanimanje            = 
| Djelatno_razdoblje   = 
| Producentska_kuća    = 
| Angažman             = 
| URL                  = http://www.leonorasurian.com
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Leonora Surian''' ([[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[4. studenog]] [[1977.]]), [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]] i [[TV|televizijska]] [[glumac|glumica]] te [[Muzika|muzička]] umjetnica, nacionalna prvakinja drame, ravnateljica Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci od 2014.-2016.

== Biografija ==
=== Rani život ===
Kako je odrasla u umjetničkoj obitelji (otac je operni pjevač - [[Giorgio Surian]], a majka [[pijanist]]ica i [[slikar]]ica), tako su [[glazba]], [[slikarstvo]] i [[kazalište]] oduvijek bili dio njene svakodnevnice. Od malih je nogu živjela u [[Italija|Italiji]], gdje je pohađala osnovnu i srednju školu, te muzičku i [[balet]]nu školu.

=== Kazališna karijera ===
Diplomirala je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti &quot;Silvio D’Amico&quot; u [[Rim]]u [[2003]]. godine. Iste je godine primljena u stalni angažman u [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|HNK &quot;Ivan pl. Zajc&quot; u Rijeci]], gdje je od tada ostvarila niz značajnih i uspješnih uloga poput Ofelije u ''[[Hamlet]]u'', Nine Zarječnaje u ''Galebu'', Margaret u ''Mački na vrućem limenom krovu'', zaručnice u ''Krvavim svatovima'' itd.

Iskazala se i kao sjajna glazbenica te svestrana umjetnica u [[mjuzikl]]ima – u ''Nunsenseu'' u čak dvije različite i vrlo zahtjevne uloge, te u [[mjuzikl]]u ''Jalta, Jalta'' u ulozi Nine Filipovne za koju je [[2006]]. i [[2012]]. bila nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta. Nakon 5 nominacije 2020. dobiva nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot; u kategoriji najbolje umjetničko ostvarenje u opereti ili mjuziklu - ženska uloga.

U srpnju 2025. godine dodijeljena joj je titula '''nacionalne prvakinje drame''', jedno od najviših priznanja u hrvatskom kazališnom prostoru.

=== Televizijska karijera ===
Šira publika upoznala je Leonoru u jednoj od glavnih uloga u hrvatskoj [[telenovela|telenoveli]] ''[[Sve će biti dobro]]''. [[2010]]. vratila se na male ekrane gostujućom ulogom Irme u telenoveli &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot;.

=== Muzička karijera ===
Krajem [[2008]]. godine objavila je svoj prvi album, [[CD]] pod imenom ''Moj mali svijet'', u suradnji s najpriznatijim hrvatskim [[jazz]] glazbenicima. U prosincu 2010. objavila je još jedan [[nosač zvuka]], po imenu “Bijeli Božić” skupa sa harfisticom  Vlastom Hribar, smatrajući kombinaciju nježnog glasa i romantičnog zvuka harfe idealnom za Božićnu atmosferu. Početkom 2015., također u suradnji sa harfisticom Vlastom Hribar, objavila je  CD uspavanki za djecu &quot;Nanita&quot;.

=== Voditeljica ===
Leonora se istaknula i kao voditeljica raznih programa u Pulskoj Areni, Hrvatskom Narodnom kazalištu „Ivan pl. Zajc“, festivalu „Zlatni Lav“ u  Umagu...

* &quot;Nacionalni program 58 festival igranog filma&quot; u Pulskoj Areni (2011.)
* „Hrvatska i Italija zajedno u Evropi“, svečani koncert posvećen talijanskom predsjedniku Giorgiu Napolitanu i hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, u pulskoj Areni (2011.)
* „Arena fatalnih žena“, Poreč (2011.)

Leonora je početkom [[2012]]. izdala zbirku viceva o plavušama „Vic je što sam plava“- najbolji vicevi o plavušama ([[Profil]]), u kojoj zaključuje : „ Sve su žene glumice. I [[plavuše]] su žene. Samo što su bolje glumice“.

== Filmografija ==
=== Televizijske i filmske uloge ===
* &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot; kao Irma ([[2010]].)
* &quot;[[Sve će biti dobro]]&quot; kao Mila Radić ([[2008]].-[[2009]].)
* &quot;[[Villa Maria]]&quot; kao Milena ([[2004]].)
*&quot;[[:hr:Rafael (2018.)|Rafael]]&quot; kao radnica Crvenog Križa na Lampadusi ([[:hr:2018.|2018.]])
*&quot; Heirs of the Night&quot;, režija Diederik van Rooijen, kao bibliotekarka (2019.)

=== Kazališne uloge ===
* “[[Filumena Marturano]]” kao Diana, režija J. Marković, ([[2003]].)
* “[[Hamlet]]” kao Ofelija, režija K. Dolenčić, ([[2004]].)
* “La Vaccaria” kao Fiorinetta, režija G. De Bosio, ([[2004]].) 
* “[[Krvavi svatovi]]” kao Zaručnica, režija D. Z. Frey, ([[2004]].)
* “[[Jalta, Jalta]]” kao Nina Filipovna, režija B. Bogdanov, ([[2005]].)
* “Galeb”  kao Nina Zarječna , režija J. Marković, ([[2005]].)
* “Marš” kao Mladenka, režija I. Buljan, ([[2005]].)
* “Magarac” kao Maggy, režija L. Keseg, ([[2005]].)
* “Ničiji sin” kao Antonija, režija V. Brešan, ([[2006]].) 
* “[[Mačka na vrućem limenom krovu]]” kao Margaret, režija L. Zappia, ([[2006]].)
* “[[Gospoda Glembajevi]]” kao Angelika, režija B. Brezovec, ([[2007]].)
* “Goldoni Terminus” kao Rosaura, režija T. Cafiero, ([[2007]].)
* “[[Nunsense]]” kao Sestra Amnezija i Sestra Hubert, režija M. Horvat, ([[2008]].) 
* “Il paese del sorriso” ''(Zemlja smiješka)'' kao Lore, režija D. Michieletto, ([[2008]].)
* „[[Tonček i Točkica]]”, režija J. Balenović, uloga Debela Berta, ([[2009]].)
* “Saloma” prema motivima [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]], uloga Herodijade, režija Damir Zlatar Frey, ([[2010]].)
* “[[Jalta, Jalta]]” kao Nina Filipovna, u adaptaciji L.Surian, režija M. Horvat, ([[2010]].)
* “Michelstaedter” kao Argia, režija M. Colli, ([[2010]].)
* “Spavaće sobe”, kao Jan, režija Paola Galassi, (2011.)
* &quot;[[Antigona]]&quot;, [[Sofoklo]], kao zbor, režija Ozren Prohić, (2012.)
* &quot;[[Guslač na krovu]]&quot;, [[Jerry Bock]], kao Hodel i Tzeitel, režija Ozren Prohić, ([[2012]].)    
* &quot;Umišljena bolesnica&quot;, [[C. Goldoni]], kao Rosaura, režija Saša Broz, ([[2012]].)
*&quot;I botoni de la montura&quot;/&quot;Puci z monture&quot; Carpinteri e Faraguna, režija G.Amodeo, uloga zaručnica (2014.)
*&quot;Le fatiche di Pseudolus&quot;/&quot;Pseudolusove muke&quot;, T.M.Plaut, režija G.B.Storti, uloga autora (2014.)
*&quot;E se invece di Pinocchio..&quot;/&quot;A kada bi umjesto Pinokija..&quot; E.Nacinovich, režija E.Nacinovich, uloga Plavojke (2015.)
*&quot;El Dia Que Me Quieras&quot; glazbeno-scenska predstava o tangu, G. Nicodemo i L. Surian
*&quot;Pepeljuga&quot;, musical, prema braci Grimm i Charlesa Perrault - Dramaturgija Magdalena Lupi Alvir, režija i koreografija Mojca Horvat, uloga majke i kraljice, GKL (2016.)
*&quot;Snježna Bajka&quot;, režija I.Vlajnic, ulog Dobra Vila (2016.)
*&quot;Mirandolina Gostioničarka&quot;/ &quot;La Locandiera&quot;, Carlo Goldoni, režija Paolo Magelli, uloga služavka (2016.)
*&quot;Cabaret D'Annunzio&quot;, Sinisi, režija Gianpiero Borgia, uloga Barbara Leoni, Signora Cosulich, Luisa Baccara (2017.)
*&quot;Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja&quot;/ &quot;La rappresentazione dell' Amleto nel villaggio di Merduscia di Sotto&quot;, Ivo Brešan, režija Luca Cortina, uloga Teresa (2017.)
*&quot;Šest strastvenih žena&quot;/ &quot;Sei donne appassionate&quot;, M. Fratti, režija V. Manna, uloga Valia (2018.)
*&quot;I buhe kašlju&quot; / &quot;Anche le pulci hanno la tosse&quot;, F. Tomizza, režija D. Hobel, uloga komarac Tzatzira, Koprodukcija sa Teatro &quot;La Contrada&quot;- Trst (2018.)
*&quot;Kazališna Čarolija&quot;, režija G.Settimo, uloga Rosina (sopran) (2018.)
*&quot;Sunset Boulevard&quot;, A.L.Webber, režija R.C.Gatica, uloga Betty Scheafer (2019.)
*&quot;Sunset Boulevard&quot;, A.L.Webber, režija R.C.Gatica, uloga &lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;Norma Desmond&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt; (2019.) [1]
*&quot;Pituri nemaju sjećanja&quot;, Dario Fo, režija Mario Kovać, uloga Sonia (2019.)
*&quot;Effetto Farfalla&quot; / &quot;Efekt Leptira&quot;, [[Chiara Boscaro]] i [[Marco Di Stefano]], režija M. Di Stefano. Koprodukcija [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|NK &quot;Ivan Zajc&quot; u Rijeci]] sa &quot;[[La Confraternita del Chianti]]&quot; - [[Milano]] ([[2019]].)
*&quot;Vježbanje života - drugi put&quot;, N. Fabrio - L. Klarić, M. Ležaić, N. Rafaj, M. Blažević, režija M. Blažević, uloga Mafalda u mladosti/ Ludovicina majka (2020.)
*&quot;Evita&quot;, A. L. Webber &amp; T. Rice, režija R. C. Gatica, uloga Eva Peron, (2020.)
*&quot;Čelične Magnolije&quot;, Robert Harling, režija R.C.Gatica, uloga Marijana Tintor ( M'Lynn Eaton) (2021.)
*&quot;Poljubi me, Kato&quot;/ &quot;Baciami, Cate&quot; , Bella&amp;Samuel Spewack, Cole Porter, dirigent F.Gjud, režija Tihana Strmečki, uloga Lilli Vanessi/ Katarina (2021.)
*Umjetne inteligencije u Wellnessu&quot;/&quot; Intelligenze artificiali al Wellness&quot;, Giuseppe Nicodemo, režija Sabrina Morena, uloga Alida (2022.)
*&quot;Enrico IV&quot;/&quot; Henrik IV&quot;, Luigi Pirandello, režija Marco Lorenzi, uloga Matilde, (2022.)
*&quot;Rastanci&quot;, Elvis Bošnjak, režija Anastasia Jankovska, uloga Beata, (2023.)
*„U Ritmu Broadwaya“, 20 obljetnica umjetničkog rada, I. Weidlich/ G. Nicodemo režija di T. Strmečki, glazbeno ravnanje F. Gjud, (2023.)&lt;ref&gt;Kim Cuculić, [https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/kazaliste/leonora-surian-popov-obiljezava-20-godina-na-pozornici-ima-jos-puno-uloga-koje-bih-voljela-igrati/ Leonora Surian Popov obilježava 20 godina na pozornici: ‘Ima još puno uloga koje bih voljela igrati’], Novi list, objavljeno 12. rujna 2023., pristupljeno 18. listopada 2023.&lt;/ref&gt;
*&quot;Anna Bolena&quot; opera- G. Donizetti, režija D. Haller, uloga Elizabeta I, engleska kraljica (2023.)
*&quot;Iz Istre...s ljubavlju!&quot;/ &quot; Dall' Istria... con amor!&quot;, P. Blašković- D. Orlić, režija P. Blašković, uloga koze br. 1, (2023.)
*&quot;Macbeth&quot; W. Shakespeare, režija E.Miler, uloga kralj Duncan (2024.)
*&quot;Ježeva kućica&quot; B. Ćopić, režija S. M. Langerholz, uloga Ježurka Ježić, GKL Rijeka ( 2024.)
*&quot;Naša Familija&quot;/ &quot;La nostra Famiglia&quot;, Saša Eržen, režija Marjan Nečak, uloga Laura Di Caprio (2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=LA NOSTRA FAMIGLIA / NAŠA FAMILIJA|url=https://hnk-zajc.hr/predstava/la-nostra-famiglia-nasa-familija/|access-date=2024-10-23|website=Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca|language=hr}}&lt;/ref&gt;
*&quot;TangoInCanto&quot;, režija G. Nicodemo, glavna ženska uloga- pjevač (2025.)

== Diskografija ==
* &quot;[[Moj mali svijet]]&quot; ([[2008]].)
* “Bijeli Božić” (2010.)
* &quot;Nanita&quot; uspavanke za djecu ([[2015]].)

== Vanjske veze ==
*[http://www.leonorasurian.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140813115555/http://www.leonorasurian.com/ |date=2014-08-13 }}

{{Lifetime|1977||Surian, Leonora}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Hrvatske kazališne glumice]]
[[Kategorija:Hrvatske televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biografije, Rijeka]]</text>
      <sha1>80mrto6vsxktn52jbovul32n0hbj7dm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482657</id>
      <parentid>42482656</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T14:57:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>ovdje idu samo neke uloge, ne lista svih uloga u karijeri, thanks</comment>
      <origin>42482657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6706" sha1="jpdrafq6400rsh0s6iiqhvf77egejkk" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Leonora Surian
| Img                  =
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = 
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[4. studenog]] [[1977.]]
| Mjesto rođenja       = [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Hrvatska]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = 
| Zanimanje            = 
| Djelatno_razdoblje   = 
| Producentska_kuća    = 
| Angažman             = 
| URL                  = http://www.leonorasurian.com
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Leonora Surian''' ([[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[4. studenog]] [[1977.]]), [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]] i [[TV|televizijska]] [[glumac|glumica]] te [[Muzika|muzička]] umjetnica, nacionalna prvakinja drame, ravnateljica Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci od 2014.-2016.

== Biografija ==
=== Rani život ===
Kako je odrasla u umjetničkoj obitelji (otac je operni pjevač - [[Giorgio Surian]], a majka [[pijanist]]ica i [[slikar]]ica), tako su [[glazba]], [[slikarstvo]] i [[kazalište]] oduvijek bili dio njene svakodnevnice. Od malih je nogu živjela u [[Italija|Italiji]], gdje je pohađala osnovnu i srednju školu, te muzičku i [[balet]]nu školu.

=== Kazališna karijera ===
Diplomirala je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti &quot;Silvio D’Amico&quot; u [[Rim]]u [[2003]]. godine. Iste je godine primljena u stalni angažman u [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|HNK &quot;Ivan pl. Zajc&quot; u Rijeci]], gdje je od tada ostvarila niz značajnih i uspješnih uloga poput Ofelije u ''[[Hamlet]]u'', Nine Zarječnaje u ''Galebu'', Margaret u ''Mački na vrućem limenom krovu'', zaručnice u ''Krvavim svatovima'' itd.

Iskazala se i kao sjajna glazbenica te svestrana umjetnica u [[mjuzikl]]ima – u ''Nunsenseu'' u čak dvije različite i vrlo zahtjevne uloge, te u [[mjuzikl]]u ''Jalta, Jalta'' u ulozi Nine Filipovne za koju je [[2006]]. i [[2012]]. bila nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta. Nakon 5 nominacije 2020. dobiva nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot; u kategoriji najbolje umjetničko ostvarenje u opereti ili mjuziklu - ženska uloga.

U srpnju 2025. godine dodijeljena joj je titula '''nacionalne prvakinje drame''', jedno od najviših priznanja u hrvatskom kazališnom prostoru.

=== Televizijska karijera ===
Šira publika upoznala je Leonoru u jednoj od glavnih uloga u hrvatskoj [[telenovela|telenoveli]] ''[[Sve će biti dobro]]''. [[2010]]. vratila se na male ekrane gostujućom ulogom Irme u telenoveli &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot;.

=== Muzička karijera ===
Krajem [[2008]]. godine objavila je svoj prvi album, [[CD]] pod imenom ''Moj mali svijet'', u suradnji s najpriznatijim hrvatskim [[jazz]] glazbenicima. U prosincu 2010. objavila je još jedan [[nosač zvuka]], po imenu “Bijeli Božić” skupa sa harfisticom  Vlastom Hribar, smatrajući kombinaciju nježnog glasa i romantičnog zvuka harfe idealnom za Božićnu atmosferu. Početkom 2015., također u suradnji sa harfisticom Vlastom Hribar, objavila je  CD uspavanki za djecu &quot;Nanita&quot;.

=== Voditeljica ===
Leonora se istaknula i kao voditeljica raznih programa u Pulskoj Areni, Hrvatskom Narodnom kazalištu „Ivan pl. Zajc“, festivalu „Zlatni Lav“ u  Umagu...

* &quot;Nacionalni program 58 festival igranog filma&quot; u Pulskoj Areni (2011.)
* „Hrvatska i Italija zajedno u Evropi“, svečani koncert posvećen talijanskom predsjedniku Giorgiu Napolitanu i hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, u pulskoj Areni (2011.)
* „Arena fatalnih žena“, Poreč (2011.)

Leonora je početkom [[2012]]. izdala zbirku viceva o plavušama „Vic je što sam plava“- najbolji vicevi o plavušama ([[Profil]]), u kojoj zaključuje : „ Sve su žene glumice. I [[plavuše]] su žene. Samo što su bolje glumice“.

== Filmografija ==
=== Televizijske i filmske uloge ===
* &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot; kao Irma ([[2010]].)
* &quot;[[Sve će biti dobro]]&quot; kao Mila Radić ([[2008]].-[[2009]].)
* &quot;[[Villa Maria]]&quot; kao Milena ([[2004]].)
*&quot;[[:hr:Rafael (2018.)|Rafael]]&quot; kao radnica Crvenog Križa na Lampadusi ([[:hr:2018.|2018.]])
*&quot; Heirs of the Night&quot;, režija Diederik van Rooijen, kao bibliotekarka (2019.)

=== Kazališne uloge ===
* “[[Filumena Marturano]]” kao Diana, režija J. Marković, ([[2003]].)
* “[[Hamlet]]” kao Ofelija, režija K. Dolenčić, ([[2004]].)
* “La Vaccaria” kao Fiorinetta, režija G. De Bosio, ([[2004]].) 
* “[[Krvavi svatovi]]” kao Zaručnica, režija D. Z. Frey, ([[2004]].)
* “[[Jalta, Jalta]]” kao Nina Filipovna, režija B. Bogdanov, ([[2005]].)
* “Galeb”  kao Nina Zarječna , režija J. Marković, ([[2005]].)
* “Marš” kao Mladenka, režija I. Buljan, ([[2005]].)
* “Magarac” kao Maggy, režija L. Keseg, ([[2005]].)
* “Ničiji sin” kao Antonija, režija V. Brešan, ([[2006]].) 
* “[[Mačka na vrućem limenom krovu]]” kao Margaret, režija L. Zappia, ([[2006]].)
* “[[Gospoda Glembajevi]]” kao Angelika, režija B. Brezovec, ([[2007]].)
* “Goldoni Terminus” kao Rosaura, režija T. Cafiero, ([[2007]].)
* “[[Nunsense]]” kao Sestra Amnezija i Sestra Hubert, režija M. Horvat, ([[2008]].) 
* “Il paese del sorriso” ''(Zemlja smiješka)'' kao Lore, režija D. Michieletto, ([[2008]].)
*&quot;Iz Istre...s ljubavlju!&quot;/ &quot; Dall' Istria... con amor!&quot;, P. Blašković- D. Orlić, režija P. Blašković, uloga koze br. 1, (2023.)
*&quot;Macbeth&quot; W. Shakespeare, režija E.Miler, uloga kralj Duncan (2024.)
*&quot;Ježeva kućica&quot; B. Ćopić, režija S. M. Langerholz, uloga Ježurka Ježić, GKL Rijeka ( 2024.)
*&quot;Naša Familija&quot;/ &quot;La nostra Famiglia&quot;, Saša Eržen, režija Marjan Nečak, uloga Laura Di Caprio (2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=LA NOSTRA FAMIGLIA / NAŠA FAMILIJA|url=https://hnk-zajc.hr/predstava/la-nostra-famiglia-nasa-familija/|access-date=2024-10-23|website=Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca|language=hr}}&lt;/ref&gt;
*&quot;TangoInCanto&quot;, režija G. Nicodemo, glavna ženska uloga- pjevač (2025.)

== Diskografija ==
* &quot;[[Moj mali svijet]]&quot; ([[2008]].)
* “Bijeli Božić” (2010.)
* &quot;Nanita&quot; uspavanke za djecu ([[2015]].)

== Vanjske veze ==
*[http://www.leonorasurian.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140813115555/http://www.leonorasurian.com/ |date=2014-08-13 }}

{{Lifetime|1977||Surian, Leonora}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Hrvatske kazališne glumice]]
[[Kategorija:Hrvatske televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biografije, Rijeka]]</text>
      <sha1>jpdrafq6400rsh0s6iiqhvf77egejkk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482658</id>
      <parentid>42482657</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T15:01:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6719" sha1="4to5u7ci292mq43zrm6za6wk08ca2s6" xml:space="preserve">{{brisanje}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Leonora Surian
| Img                  =
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = 
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[4. studenog]] [[1977.]]
| Mjesto rođenja       = [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Hrvatska]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = 
| Zanimanje            = 
| Djelatno_razdoblje   = 
| Producentska_kuća    = 
| Angažman             = 
| URL                  = http://www.leonorasurian.com
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Leonora Surian''' ([[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[4. studenog]] [[1977.]]), [[hrvatska]] [[kazalište|kazališna]] i [[TV|televizijska]] [[glumac|glumica]] te [[Muzika|muzička]] umjetnica, nacionalna prvakinja drame, ravnateljica Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci od 2014.-2016.

== Biografija ==
=== Rani život ===
Kako je odrasla u umjetničkoj obitelji (otac je operni pjevač - [[Giorgio Surian]], a majka [[pijanist]]ica i [[slikar]]ica), tako su [[glazba]], [[slikarstvo]] i [[kazalište]] oduvijek bili dio njene svakodnevnice. Od malih je nogu živjela u [[Italija|Italiji]], gdje je pohađala osnovnu i srednju školu, te muzičku i [[balet]]nu školu.

=== Kazališna karijera ===
Diplomirala je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti &quot;Silvio D’Amico&quot; u [[Rim]]u [[2003]]. godine. Iste je godine primljena u stalni angažman u [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|HNK &quot;Ivan pl. Zajc&quot; u Rijeci]], gdje je od tada ostvarila niz značajnih i uspješnih uloga poput Ofelije u ''[[Hamlet]]u'', Nine Zarječnaje u ''Galebu'', Margaret u ''Mački na vrućem limenom krovu'', zaručnice u ''Krvavim svatovima'' itd.

Iskazala se i kao sjajna glazbenica te svestrana umjetnica u [[mjuzikl]]ima – u ''Nunsenseu'' u čak dvije različite i vrlo zahtjevne uloge, te u [[mjuzikl]]u ''Jalta, Jalta'' u ulozi Nine Filipovne za koju je [[2006]]. i [[2012]]. bila nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta. Nakon 5 nominacije 2020. dobiva nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Norme Desmond u mjuziklu &quot;Sunset Boulevard&quot; u kategoriji najbolje umjetničko ostvarenje u opereti ili mjuziklu - ženska uloga.

U srpnju 2025. godine dodijeljena joj je titula '''nacionalne prvakinje drame''', jedno od najviših priznanja u hrvatskom kazališnom prostoru.

=== Televizijska karijera ===
Šira publika upoznala je Leonoru u jednoj od glavnih uloga u hrvatskoj [[telenovela|telenoveli]] ''[[Sve će biti dobro]]''. [[2010]]. vratila se na male ekrane gostujućom ulogom Irme u telenoveli &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot;.

=== Muzička karijera ===
Krajem [[2008]]. godine objavila je svoj prvi album, [[CD]] pod imenom ''Moj mali svijet'', u suradnji s najpriznatijim hrvatskim [[jazz]] glazbenicima. U prosincu 2010. objavila je još jedan [[nosač zvuka]], po imenu “Bijeli Božić” skupa sa harfisticom  Vlastom Hribar, smatrajući kombinaciju nježnog glasa i romantičnog zvuka harfe idealnom za Božićnu atmosferu. Početkom 2015., također u suradnji sa harfisticom Vlastom Hribar, objavila je  CD uspavanki za djecu &quot;Nanita&quot;.

=== Voditeljica ===
Leonora se istaknula i kao voditeljica raznih programa u Pulskoj Areni, Hrvatskom Narodnom kazalištu „Ivan pl. Zajc“, festivalu „Zlatni Lav“ u  Umagu...

* &quot;Nacionalni program 58 festival igranog filma&quot; u Pulskoj Areni (2011.)
* „Hrvatska i Italija zajedno u Evropi“, svečani koncert posvećen talijanskom predsjedniku Giorgiu Napolitanu i hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, u pulskoj Areni (2011.)
* „Arena fatalnih žena“, Poreč (2011.)

Leonora je početkom [[2012]]. izdala zbirku viceva o plavušama „Vic je što sam plava“- najbolji vicevi o plavušama ([[Profil]]), u kojoj zaključuje : „ Sve su žene glumice. I [[plavuše]] su žene. Samo što su bolje glumice“.

== Filmografija ==
=== Televizijske i filmske uloge ===
* &quot;[[Dolina sunca (telenovela)|Dolina sunca]]&quot; kao Irma ([[2010]].)
* &quot;[[Sve će biti dobro]]&quot; kao Mila Radić ([[2008]].-[[2009]].)
* &quot;[[Villa Maria]]&quot; kao Milena ([[2004]].)
*&quot;[[:hr:Rafael (2018.)|Rafael]]&quot; kao radnica Crvenog Križa na Lampadusi ([[:hr:2018.|2018.]])
*&quot; Heirs of the Night&quot;, režija Diederik van Rooijen, kao bibliotekarka (2019.)

=== Kazališne uloge ===
* “[[Filumena Marturano]]” kao Diana, režija J. Marković, ([[2003]].)
* “[[Hamlet]]” kao Ofelija, režija K. Dolenčić, ([[2004]].)
* “La Vaccaria” kao Fiorinetta, režija G. De Bosio, ([[2004]].) 
* “[[Krvavi svatovi]]” kao Zaručnica, režija D. Z. Frey, ([[2004]].)
* “[[Jalta, Jalta]]” kao Nina Filipovna, režija B. Bogdanov, ([[2005]].)
* “Galeb”  kao Nina Zarječna , režija J. Marković, ([[2005]].)
* “Marš” kao Mladenka, režija I. Buljan, ([[2005]].)
* “Magarac” kao Maggy, režija L. Keseg, ([[2005]].)
* “Ničiji sin” kao Antonija, režija V. Brešan, ([[2006]].) 
* “[[Mačka na vrućem limenom krovu]]” kao Margaret, režija L. Zappia, ([[2006]].)
* “[[Gospoda Glembajevi]]” kao Angelika, režija B. Brezovec, ([[2007]].)
* “Goldoni Terminus” kao Rosaura, režija T. Cafiero, ([[2007]].)
* “[[Nunsense]]” kao Sestra Amnezija i Sestra Hubert, režija M. Horvat, ([[2008]].) 
* “Il paese del sorriso” ''(Zemlja smiješka)'' kao Lore, režija D. Michieletto, ([[2008]].)
*&quot;Iz Istre...s ljubavlju!&quot;/ &quot; Dall' Istria... con amor!&quot;, P. Blašković- D. Orlić, režija P. Blašković, uloga koze br. 1, (2023.)
*&quot;Macbeth&quot; W. Shakespeare, režija E.Miler, uloga kralj Duncan (2024.)
*&quot;Ježeva kućica&quot; B. Ćopić, režija S. M. Langerholz, uloga Ježurka Ježić, GKL Rijeka ( 2024.)
*&quot;Naša Familija&quot;/ &quot;La nostra Famiglia&quot;, Saša Eržen, režija Marjan Nečak, uloga Laura Di Caprio (2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=LA NOSTRA FAMIGLIA / NAŠA FAMILIJA|url=https://hnk-zajc.hr/predstava/la-nostra-famiglia-nasa-familija/|access-date=2024-10-23|website=Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca|language=hr}}&lt;/ref&gt;
*&quot;TangoInCanto&quot;, režija G. Nicodemo, glavna ženska uloga- pjevač (2025.)

== Diskografija ==
* &quot;[[Moj mali svijet]]&quot; ([[2008]].)
* “Bijeli Božić” (2010.)
* &quot;Nanita&quot; uspavanke za djecu ([[2015]].)

== Vanjske veze ==
*[http://www.leonorasurian.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140813115555/http://www.leonorasurian.com/ |date=2014-08-13 }}

{{Lifetime|1977||Surian, Leonora}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Hrvatske pjevačice]]
[[Kategorija:Hrvatske kazališne glumice]]
[[Kategorija:Hrvatske televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biografije, Rijeka]]</text>
      <sha1>4to5u7ci292mq43zrm6za6wk08ca2s6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Battiferro, Terni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2318918</id>
    <revision>
      <id>42482736</id>
      <parentid>42044784</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:46:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>LigaDue</username>
        <id>34119</id>
      </contributor>
      <comment>commonscatfix, slika</comment>
      <origin>42482736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2514" sha1="kncammd63we6d0q0ts4fywjvhfe0hse" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Battiferro
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Umbria]]
| okrug               = [[Terni (provincija)|Terni]]
| slika               = BattiferroTerni2.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 21
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 42.61956
| gduž                = 12.69762
| nadmorska_visina    = 675
| geonameid           = 8199028
}}

'''Battiferro''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Terni (provincija)|Terni]], u regiji [[Umbria]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 21 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 675 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Battiferro (Terni)}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Terni}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Terni]]</text>
      <sha1>kncammd63we6d0q0ts4fywjvhfe0hse</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Republika Srpska (1992–1995)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3552344</id>
    <revision>
      <id>42482768</id>
      <parentid>42351846</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T23:33:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]]; +[[Kategorija:Prestanci 1995.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6055" sha1="593nbebaxl86nlvi9m6mga3vu0dqoyh" xml:space="preserve">{{Kutijica za bivše države sr
| Izvorno_ime                   = 
| Konvencionalni_pun_naziv      = Srpska Republika Bosna i Hercegovina&lt;br /&gt;Republika Srpska
| Uobičajen_naziv               = 
| Slika_zastava                 = Flag of Republika Srpska.svg
| Slika_grb                     = Former COA Republika Srpska.svg	
| Ime_genitiv                   = Republike Srpske	
| Slika_karta                   = Bsa controlled.png
| Tekst_karta                   = 
| Tekst_ispod_karte             = Republika Srpska u najvećem obimu
| Kontinent                     = [[Evropa]]
| Regija                        = [[Balkan]]
| Himna                         = [[Bože pravde]]
| Prestonica                    = [[Srpsko Sarajevo]] ([[Pale]])
| Zvanični_jezici               = [[Srpski jezik|Srpski]] 
| Religija                      = [[pravoslavlje]]
| Valuta                        = [[Dinar Republike Srpske]]      
| Tip_vladavine                 = [[Republika]]
| Titula_vladara                = [[Predsjednik Republike Srpske]]
| Vladajuća_partija             = [[Srpska demokratska stranka|SDS]]
| Predsednik                    = [[Radovan Karadžić]]	
| Premijer                      = [[Branko Đerić]]&lt;br /&gt;[[Vladimir Lukić]]&lt;br /&gt;[[Dušan Kozić]]	
| Godina_početak                = 1992.	
| Godina_kraj                   = 1995.
| Status                        = Bivša Država    bris
| Događaj1                      = Osnivanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine
| Datum_događaj1                = 9. januar 1992. 
| Događaj2                      = Odvajanje od [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] 
| Datum_događaj2                = 7. april 1992.
| Događaj3                      = [[NATO bombardovanje Republike Srpske]]
| Datum_događaj3                = 30. avgust 1995. 
| Događaj4                      = [[Dejtonski sporazum]]
| Datum_događaj4                = 21. novembar 1995. 
| Zastava_Prethodnik1           = Flag of SFR Yugoslavia.svg
| Prethodnik1                   = [[SFR Jugoslavija]]
| Zastava_Sledbenik1            = Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| Sledbenik1                    = [[Bosna i Hercegovina]]
| Zastava_Prethodnik2           = Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg
| Prethodnik2                   = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] ([[SFR Jugoslavija]])
| Zastava_Sledbenik2            = Flag of Republika Srpska.svg
| Sledbenik2                    = [[Republika Srpska]] ([[Bosna i Hercegovina]]) 
| Portal                        = Istorija
}}
'''[[Republika Srpska]]''' je između 1992. i 1995. bila faktički nezavisna [[paradržava]]. Formirana je na delu teritorije nekadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]], jedne od republika bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].

== Teritorija i granice ==
Republika Srpska je obuhvatala nekoliko geografskih celina - [[Bosanska Krajina|Bosansku Krajinu]], [[Posavina|Posavinu]], [[Semberija|Semberiju]], [[Romanija|Romaniju]], [[Podrinje (regija)|Podrinje]] i istočnu [[Hercegovina|Hercegovinu]]. Graničila se sa [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznom Republikom Jugoslavijom]] na istoku, [[Republika Srpska Krajina|Republikom Srpskom Krajinom]] na zapadu, [[Hrvatska|Hrvatskom]] na severu i jugu, kao i sa [[Republika Bosna i Hercegovina|Republikom Bosnom i Hercegovinom]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatskom Republikom Herceg-Bosnom]] duž linija fronta.

== Historija ==
U toku [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], proglašeno je pet srpskih autonomnih oblasti na području SR Bosne i Hercegovine: [[SAO Bosanska Krajina]], [[SAO Semberija]], [[SAO Romanija]], [[SAO Hercegovina]] i [[SAO Severna Bosna]]. Ove oblasti će se zatim ujediniti u jedinstvenu republiku. Srpska Republika Bosna i Hercegovina proglašena je [[9. januar]]a [[1992]]. godine, dok je [[28. februar]]a donet [[Ustav Republike Srpske|Ustav Republike Srpske Bosne i Hercegovine]], u kojem je pisalo da teritorija ove republike obuhvata srpske autonomne oblasti, opštine i druge srpske etničke entitete u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]]. Republika je proglašena delom [[Jugoslavija|jugoslovenske federalne države]].

Kada je krnja vlada [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] [[5. april]]a 1992. godine proglasila nezavisnost, Srpska Republika Bosna i Hercegovina proglašava [[7. april]]a 1992. godine odvajanje od SR Bosne i Hercegovine i ostanak u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]]. Ime republike je promenjeno u [[Republika Srpska]] [[12. avgust]]a 1992. godine. S obzirom da je SFR Jugoslavija prestala da postoji i da su novu [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]] činile samo [[Srbija]] i [[Crna Gora]], Republika Srpska je faktički postala izdvojena paradržava.

Između 1992. i 1995. Vojska Republike Srpske [[VRS]] je bila u ratu sa Armijom Republike Bosne i Hercegovine [[ARBiH]] i Hrvatskim vijećem obrane [[HVO]]. [[30. avgust]]a [[1995]]. počinje [[NATO bombardovanje Republike Srpske]]. Na kraju rata, potpisan je [[Dejtonski mirovni sporazum]], [[21. novembar|21. novembra]] [[1995]]. godine. Republika Srpska je tada međunarodno priznata kao jedan od dva entiteta, koji čine državu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] (drugi entitet je [[Federacija Bosne i Hercegovine]]). Republika Srpska je priznata na 49% teritorije Bosne i Hercegovine, a Federacija Bosne i Hercegovine na 51%.

== Povezano ==
* [[Bivše opštine Republike Srpske]]
* [[Vojska Republike Srpske]]

{{portal|Republika Srpska}}
{{Faktički nezavisne države i teritorije}}
{{Raspad SFR Jugoslavije}}

[[Kategorija:Istorija Republike Srpske]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bivše države na Balkanu]]
[[Kategorija:Bivše nepriznate države]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]]
[[Kategorija:Prestanci 1995.]]</text>
      <sha1>593nbebaxl86nlvi9m6mga3vu0dqoyh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva Čehoslovačka Republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4551925</id>
    <revision>
      <id>42482725</id>
      <parentid>42417247</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:30:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.|Države i teritorije uspostavljene 1918.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9698" sha1="gt6a3wpgvjvtlm9a2owdv2uf6sycc1d" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1938.
|datum_start        = [[28. listopada]] [[1918.]] 
|datum_kraj         = [[30. rujna]] [[1938.]]
|događaj_start      = {{nowrap|Proglašena nezavisnost}}
|događaj_kraj       = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|Raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]}}
|datum_događaj1     = [[31. listopada]] [[1918.]]
|događaj2           = [[Ustav Čehoslovačke|Usvojen Ustav]]
|datum_događaj2     = [[29. veljače]] [[1920.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Njemačka Austrija
|flag_p2            = Flag of Austria.svg
|p3                 = Njemačko Carstvo
|flag_p3            = Flag of the German Empire.svg
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Druga Čehoslovačka Republika
|flag_s1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|s2                 = Sudeti
|flag_s2            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s3                 = Kraljevina Mađarska (1920–1946)
|flag_s3            = Flag of Hungary (1920–1946).svg
|s4                 = Druga Poljska Republika
|flag_s4            = Flag of Poland (1928-1980).svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava (od 1920.)
|grb                = Greater coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1938).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1938.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = [[Tomáš Masaryk]]
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik1   = 1918. – 1919.
|zamjenik2          = [[Milan Hodža]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik2   = 1935. – 1938.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1938.]]
|stat_površina1     = 140800
|stat_pop1          = 14800000
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Prva Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''První československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Prvá česko-slovenská republika'') bila je [[čehoslovačka]] država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''). U nju su spadale [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Češka Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna [[Demokracija|demokratska]] država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u [[Sudeti]]ma, koje je podržavao [[Treći Reich]], Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete [[Velika Njemačka|velikonjemačkom imperiju]] 1. 10. 1938. kao dio [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]]. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] a dio Šleske [[Poljska|Poljskoj]]. Ovo je ''de facto'' dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je [[Druga Čehoslovačka Republika]], koja je trajala manje od pola godine prije nego li je [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij]] koji je time nestao.

==Narodni sastav==
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;'''Popis stanovništva 1921.'''&lt;ref&gt;Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|-
! Regije
! &quot;Čehoslovaci&quot;&lt;br/&gt;{{nobold|&lt;small&gt;([[Česi]] i [[Slovaci]])&lt;/small&gt;}}
! [[Nijemci]]
! [[Mađari]]
! [[Rusini]]
! [[Jevreji]]
! Ostali
! Ukupno
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bohemija]]
| 4 382 788 || 2 173 239 ||   5 476 ||   2 007 || 11 251 || 93 757 || '''6 668 518'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Moravska]]
| 2 048 426 ||   547 604 ||     534 ||     976 || 15 335 || 46 448 || '''2 649 323'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Šleska]]&lt;ref&gt;Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi [[Poljaci]] rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. {{cite book |last=Zahradnik |first=Stanisław |author2=Marek Ryczkowski |title=Korzenie Zaolzia |publisher=PAI-press |year=1992 |location=Warszawa - Praga - Trzyniec |pages= |doi= |oclc=177389723}}&lt;/ref&gt;
|   296 194 ||   252 365 ||      94 ||     338 ||  3 681 || 49 530 ||   '''602 202'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Slovačka]]
| 2 013 792 ||   139 900 || 637 183 ||  85 644 || 70 529 || 42 313 || '''2 989 361'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Zakarpatje]]
|    19 737 ||    10 460 || 102 144 || 372 884 || 80 059 ||  6 760 ||   '''592 044'''
|-
|align=&quot;left&quot;| '''Čehoslovačka Republika'''
| '''8 760 937''' || '''3 123 568''' || '''745 431''' || '''461 849''' || '''180 855''' || '''238 080''' || '''13 410 750'''
|}

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.radio-daruvar.hr/obiljezavanje-70-obljetnice-osnutka-prve-cehoslovacke-brigade/ Obilježavanje 70. obljetnice osnutka Prve čehoslovačke brigade]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Radio Daruvar (2013)
{{Commons category|Czechoslovak Republic (1918–1938)}}

[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Prva Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]]</text>
      <sha1>gt6a3wpgvjvtlm9a2owdv2uf6sycc1d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482726</id>
      <parentid>42482725</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prestanci 1938.|Prestanci 1938.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9729" sha1="hebwzoywstq04o1xgi4djnbof6r9klu" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1938.
|datum_start        = [[28. listopada]] [[1918.]] 
|datum_kraj         = [[30. rujna]] [[1938.]]
|događaj_start      = {{nowrap|Proglašena nezavisnost}}
|događaj_kraj       = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|Raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]}}
|datum_događaj1     = [[31. listopada]] [[1918.]]
|događaj2           = [[Ustav Čehoslovačke|Usvojen Ustav]]
|datum_događaj2     = [[29. veljače]] [[1920.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Njemačka Austrija
|flag_p2            = Flag of Austria.svg
|p3                 = Njemačko Carstvo
|flag_p3            = Flag of the German Empire.svg
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Druga Čehoslovačka Republika
|flag_s1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|s2                 = Sudeti
|flag_s2            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s3                 = Kraljevina Mađarska (1920–1946)
|flag_s3            = Flag of Hungary (1920–1946).svg
|s4                 = Druga Poljska Republika
|flag_s4            = Flag of Poland (1928-1980).svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava (od 1920.)
|grb                = Greater coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1938).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1938.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = [[Tomáš Masaryk]]
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik1   = 1918. – 1919.
|zamjenik2          = [[Milan Hodža]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik2   = 1935. – 1938.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1938.]]
|stat_površina1     = 140800
|stat_pop1          = 14800000
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Prva Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''První československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Prvá česko-slovenská republika'') bila je [[čehoslovačka]] država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''). U nju su spadale [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Češka Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna [[Demokracija|demokratska]] država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u [[Sudeti]]ma, koje je podržavao [[Treći Reich]], Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete [[Velika Njemačka|velikonjemačkom imperiju]] 1. 10. 1938. kao dio [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]]. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] a dio Šleske [[Poljska|Poljskoj]]. Ovo je ''de facto'' dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je [[Druga Čehoslovačka Republika]], koja je trajala manje od pola godine prije nego li je [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij]] koji je time nestao.

==Narodni sastav==
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;'''Popis stanovništva 1921.'''&lt;ref&gt;Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|-
! Regije
! &quot;Čehoslovaci&quot;&lt;br/&gt;{{nobold|&lt;small&gt;([[Česi]] i [[Slovaci]])&lt;/small&gt;}}
! [[Nijemci]]
! [[Mađari]]
! [[Rusini]]
! [[Jevreji]]
! Ostali
! Ukupno
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bohemija]]
| 4 382 788 || 2 173 239 ||   5 476 ||   2 007 || 11 251 || 93 757 || '''6 668 518'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Moravska]]
| 2 048 426 ||   547 604 ||     534 ||     976 || 15 335 || 46 448 || '''2 649 323'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Šleska]]&lt;ref&gt;Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi [[Poljaci]] rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. {{cite book |last=Zahradnik |first=Stanisław |author2=Marek Ryczkowski |title=Korzenie Zaolzia |publisher=PAI-press |year=1992 |location=Warszawa - Praga - Trzyniec |pages= |doi= |oclc=177389723}}&lt;/ref&gt;
|   296 194 ||   252 365 ||      94 ||     338 ||  3 681 || 49 530 ||   '''602 202'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Slovačka]]
| 2 013 792 ||   139 900 || 637 183 ||  85 644 || 70 529 || 42 313 || '''2 989 361'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Zakarpatje]]
|    19 737 ||    10 460 || 102 144 || 372 884 || 80 059 ||  6 760 ||   '''592 044'''
|-
|align=&quot;left&quot;| '''Čehoslovačka Republika'''
| '''8 760 937''' || '''3 123 568''' || '''745 431''' || '''461 849''' || '''180 855''' || '''238 080''' || '''13 410 750'''
|}

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.radio-daruvar.hr/obiljezavanje-70-obljetnice-osnutka-prve-cehoslovacke-brigade/ Obilježavanje 70. obljetnice osnutka Prve čehoslovačke brigade]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Radio Daruvar (2013)
{{Commons category|Czechoslovak Republic (1918–1938)}}

[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Prva Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]]
[[Kategorija:Prestanci 1938.]]</text>
      <sha1>hebwzoywstq04o1xgi4djnbof6r9klu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482733</id>
      <parentid>42482726</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:45:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-17131-3</username>
        <id>269073</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42482726|42482726]] korisnika [[Special:Contributions/نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[User talk:نوفاك اتشمان|razgovor]])</comment>
      <origin>42482733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9698" sha1="gt6a3wpgvjvtlm9a2owdv2uf6sycc1d" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1938.
|datum_start        = [[28. listopada]] [[1918.]] 
|datum_kraj         = [[30. rujna]] [[1938.]]
|događaj_start      = {{nowrap|Proglašena nezavisnost}}
|događaj_kraj       = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|Raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]}}
|datum_događaj1     = [[31. listopada]] [[1918.]]
|događaj2           = [[Ustav Čehoslovačke|Usvojen Ustav]]
|datum_događaj2     = [[29. veljače]] [[1920.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Njemačka Austrija
|flag_p2            = Flag of Austria.svg
|p3                 = Njemačko Carstvo
|flag_p3            = Flag of the German Empire.svg
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Druga Čehoslovačka Republika
|flag_s1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|s2                 = Sudeti
|flag_s2            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s3                 = Kraljevina Mađarska (1920–1946)
|flag_s3            = Flag of Hungary (1920–1946).svg
|s4                 = Druga Poljska Republika
|flag_s4            = Flag of Poland (1928-1980).svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava (od 1920.)
|grb                = Greater coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1938).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1938.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = [[Tomáš Masaryk]]
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik1   = 1918. – 1919.
|zamjenik2          = [[Milan Hodža]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik2   = 1935. – 1938.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1938.]]
|stat_površina1     = 140800
|stat_pop1          = 14800000
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Prva Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''První československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Prvá česko-slovenská republika'') bila je [[čehoslovačka]] država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''). U nju su spadale [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Češka Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna [[Demokracija|demokratska]] država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u [[Sudeti]]ma, koje je podržavao [[Treći Reich]], Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete [[Velika Njemačka|velikonjemačkom imperiju]] 1. 10. 1938. kao dio [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]]. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] a dio Šleske [[Poljska|Poljskoj]]. Ovo je ''de facto'' dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je [[Druga Čehoslovačka Republika]], koja je trajala manje od pola godine prije nego li je [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij]] koji je time nestao.

==Narodni sastav==
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;'''Popis stanovništva 1921.'''&lt;ref&gt;Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|-
! Regije
! &quot;Čehoslovaci&quot;&lt;br/&gt;{{nobold|&lt;small&gt;([[Česi]] i [[Slovaci]])&lt;/small&gt;}}
! [[Nijemci]]
! [[Mađari]]
! [[Rusini]]
! [[Jevreji]]
! Ostali
! Ukupno
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bohemija]]
| 4 382 788 || 2 173 239 ||   5 476 ||   2 007 || 11 251 || 93 757 || '''6 668 518'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Moravska]]
| 2 048 426 ||   547 604 ||     534 ||     976 || 15 335 || 46 448 || '''2 649 323'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Šleska]]&lt;ref&gt;Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi [[Poljaci]] rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. {{cite book |last=Zahradnik |first=Stanisław |author2=Marek Ryczkowski |title=Korzenie Zaolzia |publisher=PAI-press |year=1992 |location=Warszawa - Praga - Trzyniec |pages= |doi= |oclc=177389723}}&lt;/ref&gt;
|   296 194 ||   252 365 ||      94 ||     338 ||  3 681 || 49 530 ||   '''602 202'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Slovačka]]
| 2 013 792 ||   139 900 || 637 183 ||  85 644 || 70 529 || 42 313 || '''2 989 361'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Zakarpatje]]
|    19 737 ||    10 460 || 102 144 || 372 884 || 80 059 ||  6 760 ||   '''592 044'''
|-
|align=&quot;left&quot;| '''Čehoslovačka Republika'''
| '''8 760 937''' || '''3 123 568''' || '''745 431''' || '''461 849''' || '''180 855''' || '''238 080''' || '''13 410 750'''
|}

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.radio-daruvar.hr/obiljezavanje-70-obljetnice-osnutka-prve-cehoslovacke-brigade/ Obilježavanje 70. obljetnice osnutka Prve čehoslovačke brigade]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Radio Daruvar (2013)
{{Commons category|Czechoslovak Republic (1918–1938)}}

[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Prva Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]]</text>
      <sha1>gt6a3wpgvjvtlm9a2owdv2uf6sycc1d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482734</id>
      <parentid>42482733</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:45:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-17131-3</username>
        <id>269073</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42482725|42482725]] korisnika [[Special:Contributions/نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[User talk:نوفاك اتشمان|razgovor]])</comment>
      <origin>42482734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9642" sha1="eexvcfpucyp0nm1taj25sqep17m44ya" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1938.
|datum_start        = [[28. listopada]] [[1918.]] 
|datum_kraj         = [[30. rujna]] [[1938.]]
|događaj_start      = {{nowrap|Proglašena nezavisnost}}
|događaj_kraj       = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|Raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]}}
|datum_događaj1     = [[31. listopada]] [[1918.]]
|događaj2           = [[Ustav Čehoslovačke|Usvojen Ustav]]
|datum_događaj2     = [[29. veljače]] [[1920.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Njemačka Austrija
|flag_p2            = Flag of Austria.svg
|p3                 = Njemačko Carstvo
|flag_p3            = Flag of the German Empire.svg
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Druga Čehoslovačka Republika
|flag_s1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|s2                 = Sudeti
|flag_s2            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s3                 = Kraljevina Mađarska (1920–1946)
|flag_s3            = Flag of Hungary (1920–1946).svg
|s4                 = Druga Poljska Republika
|flag_s4            = Flag of Poland (1928-1980).svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava (od 1920.)
|grb                = Greater coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1938).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1938.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = [[Tomáš Masaryk]]
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik1   = 1918. – 1919.
|zamjenik2          = [[Milan Hodža]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik2   = 1935. – 1938.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1938.]]
|stat_površina1     = 140800
|stat_pop1          = 14800000
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Prva Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''První československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Prvá česko-slovenská republika'') bila je [[čehoslovačka]] država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''). U nju su spadale [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Češka Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna [[Demokracija|demokratska]] država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u [[Sudeti]]ma, koje je podržavao [[Treći Reich]], Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete [[Velika Njemačka|velikonjemačkom imperiju]] 1. 10. 1938. kao dio [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]]. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] a dio Šleske [[Poljska|Poljskoj]]. Ovo je ''de facto'' dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je [[Druga Čehoslovačka Republika]], koja je trajala manje od pola godine prije nego li je [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij]] koji je time nestao.

==Narodni sastav==
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;'''Popis stanovništva 1921.'''&lt;ref&gt;Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|-
! Regije
! &quot;Čehoslovaci&quot;&lt;br/&gt;{{nobold|&lt;small&gt;([[Česi]] i [[Slovaci]])&lt;/small&gt;}}
! [[Nijemci]]
! [[Mađari]]
! [[Rusini]]
! [[Jevreji]]
! Ostali
! Ukupno
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bohemija]]
| 4 382 788 || 2 173 239 ||   5 476 ||   2 007 || 11 251 || 93 757 || '''6 668 518'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Moravska]]
| 2 048 426 ||   547 604 ||     534 ||     976 || 15 335 || 46 448 || '''2 649 323'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Šleska]]&lt;ref&gt;Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi [[Poljaci]] rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. {{cite book |last=Zahradnik |first=Stanisław |author2=Marek Ryczkowski |title=Korzenie Zaolzia |publisher=PAI-press |year=1992 |location=Warszawa - Praga - Trzyniec |pages= |doi= |oclc=177389723}}&lt;/ref&gt;
|   296 194 ||   252 365 ||      94 ||     338 ||  3 681 || 49 530 ||   '''602 202'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Slovačka]]
| 2 013 792 ||   139 900 || 637 183 ||  85 644 || 70 529 || 42 313 || '''2 989 361'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Zakarpatje]]
|    19 737 ||    10 460 || 102 144 || 372 884 || 80 059 ||  6 760 ||   '''592 044'''
|-
|align=&quot;left&quot;| '''Čehoslovačka Republika'''
| '''8 760 937''' || '''3 123 568''' || '''745 431''' || '''461 849''' || '''180 855''' || '''238 080''' || '''13 410 750'''
|}

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.radio-daruvar.hr/obiljezavanje-70-obljetnice-osnutka-prve-cehoslovacke-brigade/ Obilježavanje 70. obljetnice osnutka Prve čehoslovačke brigade]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Radio Daruvar (2013)
{{Commons category|Czechoslovak Republic (1918–1938)}}

[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Prva Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]</text>
      <sha1>eexvcfpucyp0nm1taj25sqep17m44ya</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482735</id>
      <parentid>42482734</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:46:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-17131-3|~2025-17131-3]] ([[User talk:~2025-17131-3|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]</comment>
      <origin>42482726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9729" sha1="hebwzoywstq04o1xgi4djnbof6r9klu" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1938.
|datum_start        = [[28. listopada]] [[1918.]] 
|datum_kraj         = [[30. rujna]] [[1938.]]
|događaj_start      = {{nowrap|Proglašena nezavisnost}}
|događaj_kraj       = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|Raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]}}
|datum_događaj1     = [[31. listopada]] [[1918.]]
|događaj2           = [[Ustav Čehoslovačke|Usvojen Ustav]]
|datum_događaj2     = [[29. veljače]] [[1920.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Njemačka Austrija
|flag_p2            = Flag of Austria.svg
|p3                 = Njemačko Carstvo
|flag_p3            = Flag of the German Empire.svg
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Druga Čehoslovačka Republika
|flag_s1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|s2                 = Sudeti
|flag_s2            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s3                 = Kraljevina Mađarska (1920–1946)
|flag_s3            = Flag of Hungary (1920–1946).svg
|s4                 = Druga Poljska Republika
|flag_s4            = Flag of Poland (1928-1980).svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava (od 1920.)
|grb                = Greater coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1938).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1938.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = [[Tomáš Masaryk]]
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik1   = 1918. – 1919.
|zamjenik2          = [[Milan Hodža]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik2   = 1935. – 1938.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1938.]]
|stat_površina1     = 140800
|stat_pop1          = 14800000
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Prva Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''První československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Prvá česko-slovenská republika'') bila je [[čehoslovačka]] država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''). U nju su spadale [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Češka Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna [[Demokracija|demokratska]] država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u [[Sudeti]]ma, koje je podržavao [[Treći Reich]], Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete [[Velika Njemačka|velikonjemačkom imperiju]] 1. 10. 1938. kao dio [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]]. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] a dio Šleske [[Poljska|Poljskoj]]. Ovo je ''de facto'' dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je [[Druga Čehoslovačka Republika]], koja je trajala manje od pola godine prije nego li je [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij]] koji je time nestao.

==Narodni sastav==
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;'''Popis stanovništva 1921.'''&lt;ref&gt;Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|-
! Regije
! &quot;Čehoslovaci&quot;&lt;br/&gt;{{nobold|&lt;small&gt;([[Česi]] i [[Slovaci]])&lt;/small&gt;}}
! [[Nijemci]]
! [[Mađari]]
! [[Rusini]]
! [[Jevreji]]
! Ostali
! Ukupno
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bohemija]]
| 4 382 788 || 2 173 239 ||   5 476 ||   2 007 || 11 251 || 93 757 || '''6 668 518'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Moravska]]
| 2 048 426 ||   547 604 ||     534 ||     976 || 15 335 || 46 448 || '''2 649 323'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Šleska]]&lt;ref&gt;Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi [[Poljaci]] rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. {{cite book |last=Zahradnik |first=Stanisław |author2=Marek Ryczkowski |title=Korzenie Zaolzia |publisher=PAI-press |year=1992 |location=Warszawa - Praga - Trzyniec |pages= |doi= |oclc=177389723}}&lt;/ref&gt;
|   296 194 ||   252 365 ||      94 ||     338 ||  3 681 || 49 530 ||   '''602 202'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Slovačka]]
| 2 013 792 ||   139 900 || 637 183 ||  85 644 || 70 529 || 42 313 || '''2 989 361'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Zakarpatje]]
|    19 737 ||    10 460 || 102 144 || 372 884 || 80 059 ||  6 760 ||   '''592 044'''
|-
|align=&quot;left&quot;| '''Čehoslovačka Republika'''
| '''8 760 937''' || '''3 123 568''' || '''745 431''' || '''461 849''' || '''180 855''' || '''238 080''' || '''13 410 750'''
|}

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.radio-daruvar.hr/obiljezavanje-70-obljetnice-osnutka-prve-cehoslovacke-brigade/ Obilježavanje 70. obljetnice osnutka Prve čehoslovačke brigade]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Radio Daruvar (2013)
{{Commons category|Czechoslovak Republic (1918–1938)}}

[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Prva Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]]
[[Kategorija:Prestanci 1938.]]</text>
      <sha1>hebwzoywstq04o1xgi4djnbof6r9klu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482737</id>
      <parentid>42482735</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:47:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-17131-3</username>
        <id>269073</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42482735|42482735]] korisnika [[Special:Contributions/نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[User talk:نوفاك اتشمان|razgovor]])</comment>
      <origin>42482737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9642" sha1="eexvcfpucyp0nm1taj25sqep17m44ya" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1938.
|datum_start        = [[28. listopada]] [[1918.]] 
|datum_kraj         = [[30. rujna]] [[1938.]]
|događaj_start      = {{nowrap|Proglašena nezavisnost}}
|događaj_kraj       = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|Raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]}}
|datum_događaj1     = [[31. listopada]] [[1918.]]
|događaj2           = [[Ustav Čehoslovačke|Usvojen Ustav]]
|datum_događaj2     = [[29. veljače]] [[1920.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Njemačka Austrija
|flag_p2            = Flag of Austria.svg
|p3                 = Njemačko Carstvo
|flag_p3            = Flag of the German Empire.svg
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Druga Čehoslovačka Republika
|flag_s1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|s2                 = Sudeti
|flag_s2            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s3                 = Kraljevina Mađarska (1920–1946)
|flag_s3            = Flag of Hungary (1920–1946).svg
|s4                 = Druga Poljska Republika
|flag_s4            = Flag of Poland (1928-1980).svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava (od 1920.)
|grb                = Greater coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1938).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1938.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = [[Tomáš Masaryk]]
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik1   = 1918. – 1919.
|zamjenik2          = [[Milan Hodža]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik2   = 1935. – 1938.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1938.]]
|stat_površina1     = 140800
|stat_pop1          = 14800000
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Prva Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''První československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Prvá česko-slovenská republika'') bila je [[čehoslovačka]] država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''). U nju su spadale [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Češka Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna [[Demokracija|demokratska]] država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u [[Sudeti]]ma, koje je podržavao [[Treći Reich]], Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete [[Velika Njemačka|velikonjemačkom imperiju]] 1. 10. 1938. kao dio [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]]. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] a dio Šleske [[Poljska|Poljskoj]]. Ovo je ''de facto'' dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je [[Druga Čehoslovačka Republika]], koja je trajala manje od pola godine prije nego li je [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij]] koji je time nestao.

==Narodni sastav==
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;'''Popis stanovništva 1921.'''&lt;ref&gt;Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|-
! Regije
! &quot;Čehoslovaci&quot;&lt;br/&gt;{{nobold|&lt;small&gt;([[Česi]] i [[Slovaci]])&lt;/small&gt;}}
! [[Nijemci]]
! [[Mađari]]
! [[Rusini]]
! [[Jevreji]]
! Ostali
! Ukupno
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bohemija]]
| 4 382 788 || 2 173 239 ||   5 476 ||   2 007 || 11 251 || 93 757 || '''6 668 518'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Moravska]]
| 2 048 426 ||   547 604 ||     534 ||     976 || 15 335 || 46 448 || '''2 649 323'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Šleska]]&lt;ref&gt;Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi [[Poljaci]] rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. {{cite book |last=Zahradnik |first=Stanisław |author2=Marek Ryczkowski |title=Korzenie Zaolzia |publisher=PAI-press |year=1992 |location=Warszawa - Praga - Trzyniec |pages= |doi= |oclc=177389723}}&lt;/ref&gt;
|   296 194 ||   252 365 ||      94 ||     338 ||  3 681 || 49 530 ||   '''602 202'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Slovačka]]
| 2 013 792 ||   139 900 || 637 183 ||  85 644 || 70 529 || 42 313 || '''2 989 361'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Zakarpatje]]
|    19 737 ||    10 460 || 102 144 || 372 884 || 80 059 ||  6 760 ||   '''592 044'''
|-
|align=&quot;left&quot;| '''Čehoslovačka Republika'''
| '''8 760 937''' || '''3 123 568''' || '''745 431''' || '''461 849''' || '''180 855''' || '''238 080''' || '''13 410 750'''
|}

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.radio-daruvar.hr/obiljezavanje-70-obljetnice-osnutka-prve-cehoslovacke-brigade/ Obilježavanje 70. obljetnice osnutka Prve čehoslovačke brigade]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Radio Daruvar (2013)
{{Commons category|Czechoslovak Republic (1918–1938)}}

[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Prva Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]</text>
      <sha1>eexvcfpucyp0nm1taj25sqep17m44ya</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482741</id>
      <parentid>42482737</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:51:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>A09</username>
        <id>154696</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vandalism</comment>
      <origin>42482726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9729" sha1="hebwzoywstq04o1xgi4djnbof6r9klu" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1938.
|datum_start        = [[28. listopada]] [[1918.]] 
|datum_kraj         = [[30. rujna]] [[1938.]]
|događaj_start      = {{nowrap|Proglašena nezavisnost}}
|događaj_kraj       = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|Raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]}}
|datum_događaj1     = [[31. listopada]] [[1918.]]
|događaj2           = [[Ustav Čehoslovačke|Usvojen Ustav]]
|datum_događaj2     = [[29. veljače]] [[1920.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Njemačka Austrija
|flag_p2            = Flag of Austria.svg
|p3                 = Njemačko Carstvo
|flag_p3            = Flag of the German Empire.svg
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Druga Čehoslovačka Republika
|flag_s1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|s2                 = Sudeti
|flag_s2            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s3                 = Kraljevina Mađarska (1920–1946)
|flag_s3            = Flag of Hungary (1920–1946).svg
|s4                 = Druga Poljska Republika
|flag_s4            = Flag of Poland (1928-1980).svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava (od 1920.)
|grb                = Greater coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1938).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1938.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = [[Tomáš Masaryk]]
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik1   = 1918. – 1919.
|zamjenik2          = [[Milan Hodža]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik2   = 1935. – 1938.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1938.]]
|stat_površina1     = 140800
|stat_pop1          = 14800000
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Prva Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''První československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Prvá česko-slovenská republika'') bila je [[čehoslovačka]] država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''). U nju su spadale [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Češka Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna [[Demokracija|demokratska]] država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u [[Sudeti]]ma, koje je podržavao [[Treći Reich]], Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete [[Velika Njemačka|velikonjemačkom imperiju]] 1. 10. 1938. kao dio [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]]. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] a dio Šleske [[Poljska|Poljskoj]]. Ovo je ''de facto'' dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je [[Druga Čehoslovačka Republika]], koja je trajala manje od pola godine prije nego li je [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij]] koji je time nestao.

==Narodni sastav==
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;'''Popis stanovništva 1921.'''&lt;ref&gt;Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|-
! Regije
! &quot;Čehoslovaci&quot;&lt;br/&gt;{{nobold|&lt;small&gt;([[Česi]] i [[Slovaci]])&lt;/small&gt;}}
! [[Nijemci]]
! [[Mađari]]
! [[Rusini]]
! [[Jevreji]]
! Ostali
! Ukupno
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bohemija]]
| 4 382 788 || 2 173 239 ||   5 476 ||   2 007 || 11 251 || 93 757 || '''6 668 518'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Moravska]]
| 2 048 426 ||   547 604 ||     534 ||     976 || 15 335 || 46 448 || '''2 649 323'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Šleska]]&lt;ref&gt;Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi [[Poljaci]] rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. {{cite book |last=Zahradnik |first=Stanisław |author2=Marek Ryczkowski |title=Korzenie Zaolzia |publisher=PAI-press |year=1992 |location=Warszawa - Praga - Trzyniec |pages= |doi= |oclc=177389723}}&lt;/ref&gt;
|   296 194 ||   252 365 ||      94 ||     338 ||  3 681 || 49 530 ||   '''602 202'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Slovačka]]
| 2 013 792 ||   139 900 || 637 183 ||  85 644 || 70 529 || 42 313 || '''2 989 361'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Zakarpatje]]
|    19 737 ||    10 460 || 102 144 || 372 884 || 80 059 ||  6 760 ||   '''592 044'''
|-
|align=&quot;left&quot;| '''Čehoslovačka Republika'''
| '''8 760 937''' || '''3 123 568''' || '''745 431''' || '''461 849''' || '''180 855''' || '''238 080''' || '''13 410 750'''
|}

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.radio-daruvar.hr/obiljezavanje-70-obljetnice-osnutka-prve-cehoslovacke-brigade/ Obilježavanje 70. obljetnice osnutka Prve čehoslovačke brigade]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Radio Daruvar (2013)
{{Commons category|Czechoslovak Republic (1918–1938)}}

[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Prva Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]]
[[Kategorija:Prestanci 1938.]]</text>
      <sha1>hebwzoywstq04o1xgi4djnbof6r9klu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482743</id>
      <parentid>42482741</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T20:08:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-16848-0</username>
        <id>269080</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42482741|42482741]] korisnika [[Special:Contributions/A09|A09]] ([[User talk:A09|razgovor]])</comment>
      <origin>42482743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9642" sha1="eexvcfpucyp0nm1taj25sqep17m44ya" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1938.
|datum_start        = [[28. listopada]] [[1918.]] 
|datum_kraj         = [[30. rujna]] [[1938.]]
|događaj_start      = {{nowrap|Proglašena nezavisnost}}
|događaj_kraj       = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|Raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]}}
|datum_događaj1     = [[31. listopada]] [[1918.]]
|događaj2           = [[Ustav Čehoslovačke|Usvojen Ustav]]
|datum_događaj2     = [[29. veljače]] [[1920.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Njemačka Austrija
|flag_p2            = Flag of Austria.svg
|p3                 = Njemačko Carstvo
|flag_p3            = Flag of the German Empire.svg
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Druga Čehoslovačka Republika
|flag_s1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|s2                 = Sudeti
|flag_s2            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s3                 = Kraljevina Mađarska (1920–1946)
|flag_s3            = Flag of Hungary (1920–1946).svg
|s4                 = Druga Poljska Republika
|flag_s4            = Flag of Poland (1928-1980).svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava (od 1920.)
|grb                = Greater coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1938).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1938.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = [[Tomáš Masaryk]]
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik1   = 1918. – 1919.
|zamjenik2          = [[Milan Hodža]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik2   = 1935. – 1938.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1938.]]
|stat_površina1     = 140800
|stat_pop1          = 14800000
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Prva Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''První československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Prvá česko-slovenská republika'') bila je [[čehoslovačka]] država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''). U nju su spadale [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Češka Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna [[Demokracija|demokratska]] država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u [[Sudeti]]ma, koje je podržavao [[Treći Reich]], Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete [[Velika Njemačka|velikonjemačkom imperiju]] 1. 10. 1938. kao dio [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]]. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] a dio Šleske [[Poljska|Poljskoj]]. Ovo je ''de facto'' dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je [[Druga Čehoslovačka Republika]], koja je trajala manje od pola godine prije nego li je [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij]] koji je time nestao.

==Narodni sastav==
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;'''Popis stanovništva 1921.'''&lt;ref&gt;Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|-
! Regije
! &quot;Čehoslovaci&quot;&lt;br/&gt;{{nobold|&lt;small&gt;([[Česi]] i [[Slovaci]])&lt;/small&gt;}}
! [[Nijemci]]
! [[Mađari]]
! [[Rusini]]
! [[Jevreji]]
! Ostali
! Ukupno
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bohemija]]
| 4 382 788 || 2 173 239 ||   5 476 ||   2 007 || 11 251 || 93 757 || '''6 668 518'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Moravska]]
| 2 048 426 ||   547 604 ||     534 ||     976 || 15 335 || 46 448 || '''2 649 323'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Šleska]]&lt;ref&gt;Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi [[Poljaci]] rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. {{cite book |last=Zahradnik |first=Stanisław |author2=Marek Ryczkowski |title=Korzenie Zaolzia |publisher=PAI-press |year=1992 |location=Warszawa - Praga - Trzyniec |pages= |doi= |oclc=177389723}}&lt;/ref&gt;
|   296 194 ||   252 365 ||      94 ||     338 ||  3 681 || 49 530 ||   '''602 202'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Slovačka]]
| 2 013 792 ||   139 900 || 637 183 ||  85 644 || 70 529 || 42 313 || '''2 989 361'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Zakarpatje]]
|    19 737 ||    10 460 || 102 144 || 372 884 || 80 059 ||  6 760 ||   '''592 044'''
|-
|align=&quot;left&quot;| '''Čehoslovačka Republika'''
| '''8 760 937''' || '''3 123 568''' || '''745 431''' || '''461 849''' || '''180 855''' || '''238 080''' || '''13 410 750'''
|}

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.radio-daruvar.hr/obiljezavanje-70-obljetnice-osnutka-prve-cehoslovacke-brigade/ Obilježavanje 70. obljetnice osnutka Prve čehoslovačke brigade]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Radio Daruvar (2013)
{{Commons category|Czechoslovak Republic (1918–1938)}}

[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Prva Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]</text>
      <sha1>eexvcfpucyp0nm1taj25sqep17m44ya</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482745</id>
      <parentid>42482743</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T20:11:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-16848-0|~2025-16848-0]] ([[User talk:~2025-16848-0|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:A09|A09]]</comment>
      <origin>42482726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9729" sha1="hebwzoywstq04o1xgi4djnbof6r9klu" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1938.
|datum_start        = [[28. listopada]] [[1918.]] 
|datum_kraj         = [[30. rujna]] [[1938.]]
|događaj_start      = {{nowrap|Proglašena nezavisnost}}
|događaj_kraj       = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|Raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]}}
|datum_događaj1     = [[31. listopada]] [[1918.]]
|događaj2           = [[Ustav Čehoslovačke|Usvojen Ustav]]
|datum_događaj2     = [[29. veljače]] [[1920.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Njemačka Austrija
|flag_p2            = Flag of Austria.svg
|p3                 = Njemačko Carstvo
|flag_p3            = Flag of the German Empire.svg
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Druga Čehoslovačka Republika
|flag_s1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|s2                 = Sudeti
|flag_s2            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s3                 = Kraljevina Mađarska (1920–1946)
|flag_s3            = Flag of Hungary (1920–1946).svg
|s4                 = Druga Poljska Republika
|flag_s4            = Flag of Poland (1928-1980).svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava (od 1920.)
|grb                = Greater coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1938).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1938.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = [[Tomáš Masaryk]]
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik1   = 1918. – 1919.
|zamjenik2          = [[Milan Hodža]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik2   = 1935. – 1938.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1938.]]
|stat_površina1     = 140800
|stat_pop1          = 14800000
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Prva Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''První československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Prvá česko-slovenská republika'') bila je [[čehoslovačka]] država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''). U nju su spadale [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Češka Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna [[Demokracija|demokratska]] država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u [[Sudeti]]ma, koje je podržavao [[Treći Reich]], Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete [[Velika Njemačka|velikonjemačkom imperiju]] 1. 10. 1938. kao dio [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]]. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] a dio Šleske [[Poljska|Poljskoj]]. Ovo je ''de facto'' dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je [[Druga Čehoslovačka Republika]], koja je trajala manje od pola godine prije nego li je [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij]] koji je time nestao.

==Narodni sastav==
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;'''Popis stanovništva 1921.'''&lt;ref&gt;Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|-
! Regije
! &quot;Čehoslovaci&quot;&lt;br/&gt;{{nobold|&lt;small&gt;([[Česi]] i [[Slovaci]])&lt;/small&gt;}}
! [[Nijemci]]
! [[Mađari]]
! [[Rusini]]
! [[Jevreji]]
! Ostali
! Ukupno
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bohemija]]
| 4 382 788 || 2 173 239 ||   5 476 ||   2 007 || 11 251 || 93 757 || '''6 668 518'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Moravska]]
| 2 048 426 ||   547 604 ||     534 ||     976 || 15 335 || 46 448 || '''2 649 323'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Šleska]]&lt;ref&gt;Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi [[Poljaci]] rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. {{cite book |last=Zahradnik |first=Stanisław |author2=Marek Ryczkowski |title=Korzenie Zaolzia |publisher=PAI-press |year=1992 |location=Warszawa - Praga - Trzyniec |pages= |doi= |oclc=177389723}}&lt;/ref&gt;
|   296 194 ||   252 365 ||      94 ||     338 ||  3 681 || 49 530 ||   '''602 202'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Slovačka]]
| 2 013 792 ||   139 900 || 637 183 ||  85 644 || 70 529 || 42 313 || '''2 989 361'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Zakarpatje]]
|    19 737 ||    10 460 || 102 144 || 372 884 || 80 059 ||  6 760 ||   '''592 044'''
|-
|align=&quot;left&quot;| '''Čehoslovačka Republika'''
| '''8 760 937''' || '''3 123 568''' || '''745 431''' || '''461 849''' || '''180 855''' || '''238 080''' || '''13 410 750'''
|}

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.radio-daruvar.hr/obiljezavanje-70-obljetnice-osnutka-prve-cehoslovacke-brigade/ Obilježavanje 70. obljetnice osnutka Prve čehoslovačke brigade]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Radio Daruvar (2013)
{{Commons category|Czechoslovak Republic (1918–1938)}}

[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Prva Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]]
[[Kategorija:Prestanci 1938.]]</text>
      <sha1>hebwzoywstq04o1xgi4djnbof6r9klu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482746</id>
      <parentid>42482745</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T20:12:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-16848-0</username>
        <id>269080</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42482745|42482745]] korisnika [[Special:Contributions/نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[User talk:نوفاك اتشمان|razgovor]])</comment>
      <origin>42482746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9642" sha1="eexvcfpucyp0nm1taj25sqep17m44ya" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1938.
|datum_start        = [[28. listopada]] [[1918.]] 
|datum_kraj         = [[30. rujna]] [[1938.]]
|događaj_start      = {{nowrap|Proglašena nezavisnost}}
|događaj_kraj       = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|Raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]}}
|datum_događaj1     = [[31. listopada]] [[1918.]]
|događaj2           = [[Ustav Čehoslovačke|Usvojen Ustav]]
|datum_događaj2     = [[29. veljače]] [[1920.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Njemačka Austrija
|flag_p2            = Flag of Austria.svg
|p3                 = Njemačko Carstvo
|flag_p3            = Flag of the German Empire.svg
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Druga Čehoslovačka Republika
|flag_s1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|s2                 = Sudeti
|flag_s2            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s3                 = Kraljevina Mađarska (1920–1946)
|flag_s3            = Flag of Hungary (1920–1946).svg
|s4                 = Druga Poljska Republika
|flag_s4            = Flag of Poland (1928-1980).svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava (od 1920.)
|grb                = Greater coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1938).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1938.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = [[Tomáš Masaryk]]
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik1   = 1918. – 1919.
|zamjenik2          = [[Milan Hodža]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik2   = 1935. – 1938.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1938.]]
|stat_površina1     = 140800
|stat_pop1          = 14800000
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Prva Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''První československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Prvá česko-slovenská republika'') bila je [[čehoslovačka]] država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''). U nju su spadale [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Češka Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna [[Demokracija|demokratska]] država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u [[Sudeti]]ma, koje je podržavao [[Treći Reich]], Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete [[Velika Njemačka|velikonjemačkom imperiju]] 1. 10. 1938. kao dio [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]]. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] a dio Šleske [[Poljska|Poljskoj]]. Ovo je ''de facto'' dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je [[Druga Čehoslovačka Republika]], koja je trajala manje od pola godine prije nego li je [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij]] koji je time nestao.

==Narodni sastav==
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;'''Popis stanovništva 1921.'''&lt;ref&gt;Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|-
! Regije
! &quot;Čehoslovaci&quot;&lt;br/&gt;{{nobold|&lt;small&gt;([[Česi]] i [[Slovaci]])&lt;/small&gt;}}
! [[Nijemci]]
! [[Mađari]]
! [[Rusini]]
! [[Jevreji]]
! Ostali
! Ukupno
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bohemija]]
| 4 382 788 || 2 173 239 ||   5 476 ||   2 007 || 11 251 || 93 757 || '''6 668 518'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Moravska]]
| 2 048 426 ||   547 604 ||     534 ||     976 || 15 335 || 46 448 || '''2 649 323'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Šleska]]&lt;ref&gt;Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi [[Poljaci]] rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. {{cite book |last=Zahradnik |first=Stanisław |author2=Marek Ryczkowski |title=Korzenie Zaolzia |publisher=PAI-press |year=1992 |location=Warszawa - Praga - Trzyniec |pages= |doi= |oclc=177389723}}&lt;/ref&gt;
|   296 194 ||   252 365 ||      94 ||     338 ||  3 681 || 49 530 ||   '''602 202'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Slovačka]]
| 2 013 792 ||   139 900 || 637 183 ||  85 644 || 70 529 || 42 313 || '''2 989 361'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Zakarpatje]]
|    19 737 ||    10 460 || 102 144 || 372 884 || 80 059 ||  6 760 ||   '''592 044'''
|-
|align=&quot;left&quot;| '''Čehoslovačka Republika'''
| '''8 760 937''' || '''3 123 568''' || '''745 431''' || '''461 849''' || '''180 855''' || '''238 080''' || '''13 410 750'''
|}

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.radio-daruvar.hr/obiljezavanje-70-obljetnice-osnutka-prve-cehoslovacke-brigade/ Obilježavanje 70. obljetnice osnutka Prve čehoslovačke brigade]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Radio Daruvar (2013)
{{Commons category|Czechoslovak Republic (1918–1938)}}

[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Prva Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]</text>
      <sha1>eexvcfpucyp0nm1taj25sqep17m44ya</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482750</id>
      <parentid>42482746</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T20:21:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ternera</username>
        <id>214725</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-16848-0|~2025-16848-0]] ([[User talk:~2025-16848-0|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]</comment>
      <origin>42482726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9729" sha1="hebwzoywstq04o1xgi4djnbof6r9klu" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1918.
|godina_kraj        = 1938.
|datum_start        = [[28. listopada]] [[1918.]] 
|datum_kraj         = [[30. rujna]] [[1938.]]
|događaj_start      = {{nowrap|Proglašena nezavisnost}}
|događaj_kraj       = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = {{nowrap|Raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]}}
|datum_događaj1     = [[31. listopada]] [[1918.]]
|događaj2           = [[Ustav Čehoslovačke|Usvojen Ustav]]
|datum_događaj2     = [[29. veljače]] [[1920.]]
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Austro-Ugarska
|flag_p1            = Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
|p2                 = Njemačka Austrija
|flag_p2            = Flag of Austria.svg
|p3                 = Njemačko Carstvo
|flag_p3            = Flag of the German Empire.svg
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Druga Čehoslovačka Republika
|flag_s1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|s2                 = Sudeti
|flag_s2            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s3                 = Kraljevina Mađarska (1920–1946)
|flag_s3            = Flag of Hungary (1920–1946).svg
|s4                 = Druga Poljska Republika
|flag_s4            = Flag of Poland (1928-1980).svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava (od 1920.)
|grb                = Greater coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1938).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1938.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = [[Tomáš Masaryk]]
|godina_vođa1       = 1918. – 1935.
|vođa2              = [[Edvard Beneš]]
|godina_vođa2       = 1935. – 1938.
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Karel Kramář]] &lt;small&gt;(prvi)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik1   = 1918. – 1919.
|zamjenik2          = [[Milan Hodža]] &lt;small&gt;(zadnji)&lt;/small&gt;
|godina_zamjenik2   = 1935. – 1938.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1938.]]
|stat_površina1     = 140800
|stat_pop1          = 14800000
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              = {{flag|Češka}}&lt;br&gt;{{flag|Slovačka}}&lt;br&gt;{{flag|Ukrajina}}

|fusnote            = 
}}
'''Prva Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''První československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Prvá česko-slovenská republika'') bila je [[čehoslovačka]] država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''). U nju su spadale [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Češka Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna [[Demokracija|demokratska]] država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u [[Sudeti]]ma, koje je podržavao [[Treći Reich]], Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete [[Velika Njemačka|velikonjemačkom imperiju]] 1. 10. 1938. kao dio [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]]. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] a dio Šleske [[Poljska|Poljskoj]]. Ovo je ''de facto'' dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je [[Druga Čehoslovačka Republika]], koja je trajala manje od pola godine prije nego li je [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij]] koji je time nestao.

==Narodni sastav==
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;'''Popis stanovništva 1921.'''&lt;ref&gt;Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
|-
! Regije
! &quot;Čehoslovaci&quot;&lt;br/&gt;{{nobold|&lt;small&gt;([[Česi]] i [[Slovaci]])&lt;/small&gt;}}
! [[Nijemci]]
! [[Mađari]]
! [[Rusini]]
! [[Jevreji]]
! Ostali
! Ukupno
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bohemija]]
| 4 382 788 || 2 173 239 ||   5 476 ||   2 007 || 11 251 || 93 757 || '''6 668 518'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Moravska]]
| 2 048 426 ||   547 604 ||     534 ||     976 || 15 335 || 46 448 || '''2 649 323'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Šleska]]&lt;ref&gt;Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi [[Poljaci]] rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. {{cite book |last=Zahradnik |first=Stanisław |author2=Marek Ryczkowski |title=Korzenie Zaolzia |publisher=PAI-press |year=1992 |location=Warszawa - Praga - Trzyniec |pages= |doi= |oclc=177389723}}&lt;/ref&gt;
|   296 194 ||   252 365 ||      94 ||     338 ||  3 681 || 49 530 ||   '''602 202'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Slovačka]]
| 2 013 792 ||   139 900 || 637 183 ||  85 644 || 70 529 || 42 313 || '''2 989 361'''
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Zakarpatje]]
|    19 737 ||    10 460 || 102 144 || 372 884 || 80 059 ||  6 760 ||   '''592 044'''
|-
|align=&quot;left&quot;| '''Čehoslovačka Republika'''
| '''8 760 937''' || '''3 123 568''' || '''745 431''' || '''461 849''' || '''180 855''' || '''238 080''' || '''13 410 750'''
|}

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.radio-daruvar.hr/obiljezavanje-70-obljetnice-osnutka-prve-cehoslovacke-brigade/ Obilježavanje 70. obljetnice osnutka Prve čehoslovačke brigade]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Radio Daruvar (2013)
{{Commons category|Czechoslovak Republic (1918–1938)}}

[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Prva Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]]
[[Kategorija:Prestanci 1938.]]</text>
      <sha1>hebwzoywstq04o1xgi4djnbof6r9klu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Druga Čehoslovačka Republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4551979</id>
    <revision>
      <id>42482728</id>
      <parentid>42414850</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:36:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Nastanci 1938.]]; +[[Kategorija:Prestanci 1939.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8137" sha1="lbg9g3o3fbfbu4x07n3tm7pn0szjuln" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke  
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1938.
|godina_kraj        = 1939.
|datum_start        = [[30. rujna]] [[1938.]]
|datum_kraj         = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj_start      = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_kraj       = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Prva Čehoslovačka Republika
|flag_p1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Treći Reich
|flag_s1            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s2                 = Protektorat Češka i Moravska
|flag_s2            = Flag of Bohmen und Mahren.svg
|s3                 = Republika Slovačka (1939–1945)
|flag_s3            = Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
|s4                 = Karpatska Ukrajina
|flag_s4            = Flag of Ukraine.svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Medium coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1939).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1939.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = ''[[Jan Syrový]]'' (''v.d.'')
|godina_vođa1       = 1938.
|vođa2              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa2       = 1938. – 1939. 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Jan Syrový]]
|godina_zamjenik1   = 1938.
|zamjenik2          = [[Rudolf Beran]]
|godina_zamjenik2   = 1938. – 1939.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1939.]]
|stat_površina1     = 99348
|stat_pop1          = 10400000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              =

|fusnote            = 
}}
'''Druga Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Druhá československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Druhá česko-slovenská republika''), znana samo i kao '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''),&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Miller|first1=Francis|title=The Complete History of World War II|page=111}}&lt;/ref&gt; postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]], u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje [[Sudeti]], naseljen uglavnom [[nijemci|njemačkom]] manjinom, [[Treći Reich|Trećem Reichu]] 1. 10. 1938., dok je [[Zakarpatje]] uzela [[Mađarska]]. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka [[vazalna država]], čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom [[Jevrej]]a.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;&gt;Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.&lt;/ref&gt; Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;/&gt;

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački ''[[Wehrmacht]]'' 15. 3. 1939. [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|zauzeo i anketirao cjelokupnu državu]], dok je [[Hitler]] proglasio [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat Češku i Moravsku]]. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik  [[Emil Hácha]] imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Druga Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Nastanci 1938.]]
[[Kategorija:Prestanci 1939.]]</text>
      <sha1>lbg9g3o3fbfbu4x07n3tm7pn0szjuln</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482729</id>
      <parentid>42482728</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:42:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-17131-3</username>
        <id>269073</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42482728|42482728]] korisnika [[Special:Contributions/نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[User talk:نوفاك اتشمان|razgovor]])</comment>
      <origin>42482729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8076" sha1="n27mxu7kl8zwth5q9i6y9albqomf5kp" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke  
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1938.
|godina_kraj        = 1939.
|datum_start        = [[30. rujna]] [[1938.]]
|datum_kraj         = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj_start      = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_kraj       = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Prva Čehoslovačka Republika
|flag_p1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Treći Reich
|flag_s1            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s2                 = Protektorat Češka i Moravska
|flag_s2            = Flag of Bohmen und Mahren.svg
|s3                 = Republika Slovačka (1939–1945)
|flag_s3            = Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
|s4                 = Karpatska Ukrajina
|flag_s4            = Flag of Ukraine.svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Medium coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1939).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1939.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = ''[[Jan Syrový]]'' (''v.d.'')
|godina_vođa1       = 1938.
|vođa2              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa2       = 1938. – 1939. 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Jan Syrový]]
|godina_zamjenik1   = 1938.
|zamjenik2          = [[Rudolf Beran]]
|godina_zamjenik2   = 1938. – 1939.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1939.]]
|stat_površina1     = 99348
|stat_pop1          = 10400000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              =

|fusnote            = 
}}
'''Druga Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Druhá československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Druhá česko-slovenská republika''), znana samo i kao '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''),&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Miller|first1=Francis|title=The Complete History of World War II|page=111}}&lt;/ref&gt; postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]], u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje [[Sudeti]], naseljen uglavnom [[nijemci|njemačkom]] manjinom, [[Treći Reich|Trećem Reichu]] 1. 10. 1938., dok je [[Zakarpatje]] uzela [[Mađarska]]. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka [[vazalna država]], čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom [[Jevrej]]a.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;&gt;Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.&lt;/ref&gt; Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;/&gt;

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački ''[[Wehrmacht]]'' 15. 3. 1939. [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|zauzeo i anketirao cjelokupnu državu]], dok je [[Hitler]] proglasio [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat Češku i Moravsku]]. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik  [[Emil Hácha]] imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Druga Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]</text>
      <sha1>n27mxu7kl8zwth5q9i6y9albqomf5kp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482730</id>
      <parentid>42482729</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:44:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-17131-3|~2025-17131-3]] ([[User talk:~2025-17131-3|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]</comment>
      <origin>42482728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8137" sha1="lbg9g3o3fbfbu4x07n3tm7pn0szjuln" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke  
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1938.
|godina_kraj        = 1939.
|datum_start        = [[30. rujna]] [[1938.]]
|datum_kraj         = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj_start      = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_kraj       = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Prva Čehoslovačka Republika
|flag_p1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Treći Reich
|flag_s1            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s2                 = Protektorat Češka i Moravska
|flag_s2            = Flag of Bohmen und Mahren.svg
|s3                 = Republika Slovačka (1939–1945)
|flag_s3            = Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
|s4                 = Karpatska Ukrajina
|flag_s4            = Flag of Ukraine.svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Medium coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1939).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1939.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = ''[[Jan Syrový]]'' (''v.d.'')
|godina_vođa1       = 1938.
|vođa2              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa2       = 1938. – 1939. 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Jan Syrový]]
|godina_zamjenik1   = 1938.
|zamjenik2          = [[Rudolf Beran]]
|godina_zamjenik2   = 1938. – 1939.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1939.]]
|stat_površina1     = 99348
|stat_pop1          = 10400000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              =

|fusnote            = 
}}
'''Druga Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Druhá československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Druhá česko-slovenská republika''), znana samo i kao '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''),&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Miller|first1=Francis|title=The Complete History of World War II|page=111}}&lt;/ref&gt; postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]], u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje [[Sudeti]], naseljen uglavnom [[nijemci|njemačkom]] manjinom, [[Treći Reich|Trećem Reichu]] 1. 10. 1938., dok je [[Zakarpatje]] uzela [[Mađarska]]. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka [[vazalna država]], čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom [[Jevrej]]a.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;&gt;Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.&lt;/ref&gt; Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;/&gt;

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački ''[[Wehrmacht]]'' 15. 3. 1939. [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|zauzeo i anketirao cjelokupnu državu]], dok je [[Hitler]] proglasio [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat Češku i Moravsku]]. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik  [[Emil Hácha]] imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Druga Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Nastanci 1938.]]
[[Kategorija:Prestanci 1939.]]</text>
      <sha1>lbg9g3o3fbfbu4x07n3tm7pn0szjuln</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482731</id>
      <parentid>42482730</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:44:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-17131-3</username>
        <id>269073</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42482730|42482730]] korisnika [[Special:Contributions/نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[User talk:نوفاك اتشمان|razgovor]])</comment>
      <origin>42482731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8076" sha1="n27mxu7kl8zwth5q9i6y9albqomf5kp" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke  
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1938.
|godina_kraj        = 1939.
|datum_start        = [[30. rujna]] [[1938.]]
|datum_kraj         = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj_start      = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_kraj       = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Prva Čehoslovačka Republika
|flag_p1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Treći Reich
|flag_s1            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s2                 = Protektorat Češka i Moravska
|flag_s2            = Flag of Bohmen und Mahren.svg
|s3                 = Republika Slovačka (1939–1945)
|flag_s3            = Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
|s4                 = Karpatska Ukrajina
|flag_s4            = Flag of Ukraine.svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Medium coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1939).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1939.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = ''[[Jan Syrový]]'' (''v.d.'')
|godina_vođa1       = 1938.
|vođa2              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa2       = 1938. – 1939. 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Jan Syrový]]
|godina_zamjenik1   = 1938.
|zamjenik2          = [[Rudolf Beran]]
|godina_zamjenik2   = 1938. – 1939.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1939.]]
|stat_površina1     = 99348
|stat_pop1          = 10400000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              =

|fusnote            = 
}}
'''Druga Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Druhá československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Druhá česko-slovenská republika''), znana samo i kao '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''),&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Miller|first1=Francis|title=The Complete History of World War II|page=111}}&lt;/ref&gt; postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]], u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje [[Sudeti]], naseljen uglavnom [[nijemci|njemačkom]] manjinom, [[Treći Reich|Trećem Reichu]] 1. 10. 1938., dok je [[Zakarpatje]] uzela [[Mađarska]]. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka [[vazalna država]], čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom [[Jevrej]]a.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;&gt;Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.&lt;/ref&gt; Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;/&gt;

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački ''[[Wehrmacht]]'' 15. 3. 1939. [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|zauzeo i anketirao cjelokupnu državu]], dok je [[Hitler]] proglasio [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat Češku i Moravsku]]. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik  [[Emil Hácha]] imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Druga Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]</text>
      <sha1>n27mxu7kl8zwth5q9i6y9albqomf5kp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482732</id>
      <parentid>42482731</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:45:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-17131-3|~2025-17131-3]] ([[User talk:~2025-17131-3|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]</comment>
      <origin>42482728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8137" sha1="lbg9g3o3fbfbu4x07n3tm7pn0szjuln" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke  
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1938.
|godina_kraj        = 1939.
|datum_start        = [[30. rujna]] [[1938.]]
|datum_kraj         = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj_start      = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_kraj       = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Prva Čehoslovačka Republika
|flag_p1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Treći Reich
|flag_s1            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s2                 = Protektorat Češka i Moravska
|flag_s2            = Flag of Bohmen und Mahren.svg
|s3                 = Republika Slovačka (1939–1945)
|flag_s3            = Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
|s4                 = Karpatska Ukrajina
|flag_s4            = Flag of Ukraine.svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Medium coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1939).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1939.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = ''[[Jan Syrový]]'' (''v.d.'')
|godina_vođa1       = 1938.
|vođa2              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa2       = 1938. – 1939. 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Jan Syrový]]
|godina_zamjenik1   = 1938.
|zamjenik2          = [[Rudolf Beran]]
|godina_zamjenik2   = 1938. – 1939.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1939.]]
|stat_površina1     = 99348
|stat_pop1          = 10400000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              =

|fusnote            = 
}}
'''Druga Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Druhá československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Druhá česko-slovenská republika''), znana samo i kao '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''),&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Miller|first1=Francis|title=The Complete History of World War II|page=111}}&lt;/ref&gt; postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]], u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje [[Sudeti]], naseljen uglavnom [[nijemci|njemačkom]] manjinom, [[Treći Reich|Trećem Reichu]] 1. 10. 1938., dok je [[Zakarpatje]] uzela [[Mađarska]]. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka [[vazalna država]], čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom [[Jevrej]]a.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;&gt;Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.&lt;/ref&gt; Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;/&gt;

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački ''[[Wehrmacht]]'' 15. 3. 1939. [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|zauzeo i anketirao cjelokupnu državu]], dok je [[Hitler]] proglasio [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat Češku i Moravsku]]. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik  [[Emil Hácha]] imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Druga Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Nastanci 1938.]]
[[Kategorija:Prestanci 1939.]]</text>
      <sha1>lbg9g3o3fbfbu4x07n3tm7pn0szjuln</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482738</id>
      <parentid>42482732</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:47:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-17131-3</username>
        <id>269073</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42482732|42482732]] korisnika [[Special:Contributions/نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[User talk:نوفاك اتشمان|razgovor]])</comment>
      <origin>42482738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8076" sha1="n27mxu7kl8zwth5q9i6y9albqomf5kp" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke  
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1938.
|godina_kraj        = 1939.
|datum_start        = [[30. rujna]] [[1938.]]
|datum_kraj         = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj_start      = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_kraj       = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Prva Čehoslovačka Republika
|flag_p1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Treći Reich
|flag_s1            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s2                 = Protektorat Češka i Moravska
|flag_s2            = Flag of Bohmen und Mahren.svg
|s3                 = Republika Slovačka (1939–1945)
|flag_s3            = Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
|s4                 = Karpatska Ukrajina
|flag_s4            = Flag of Ukraine.svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Medium coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1939).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1939.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = ''[[Jan Syrový]]'' (''v.d.'')
|godina_vođa1       = 1938.
|vođa2              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa2       = 1938. – 1939. 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Jan Syrový]]
|godina_zamjenik1   = 1938.
|zamjenik2          = [[Rudolf Beran]]
|godina_zamjenik2   = 1938. – 1939.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1939.]]
|stat_površina1     = 99348
|stat_pop1          = 10400000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              =

|fusnote            = 
}}
'''Druga Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Druhá československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Druhá česko-slovenská republika''), znana samo i kao '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''),&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Miller|first1=Francis|title=The Complete History of World War II|page=111}}&lt;/ref&gt; postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]], u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje [[Sudeti]], naseljen uglavnom [[nijemci|njemačkom]] manjinom, [[Treći Reich|Trećem Reichu]] 1. 10. 1938., dok je [[Zakarpatje]] uzela [[Mađarska]]. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka [[vazalna država]], čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom [[Jevrej]]a.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;&gt;Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.&lt;/ref&gt; Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;/&gt;

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački ''[[Wehrmacht]]'' 15. 3. 1939. [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|zauzeo i anketirao cjelokupnu državu]], dok je [[Hitler]] proglasio [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat Češku i Moravsku]]. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik  [[Emil Hácha]] imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Druga Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]</text>
      <sha1>n27mxu7kl8zwth5q9i6y9albqomf5kp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482740</id>
      <parentid>42482738</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:51:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>A09</username>
        <id>154696</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vandalism</comment>
      <origin>42482728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8137" sha1="lbg9g3o3fbfbu4x07n3tm7pn0szjuln" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke  
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1938.
|godina_kraj        = 1939.
|datum_start        = [[30. rujna]] [[1938.]]
|datum_kraj         = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj_start      = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_kraj       = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Prva Čehoslovačka Republika
|flag_p1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Treći Reich
|flag_s1            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s2                 = Protektorat Češka i Moravska
|flag_s2            = Flag of Bohmen und Mahren.svg
|s3                 = Republika Slovačka (1939–1945)
|flag_s3            = Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
|s4                 = Karpatska Ukrajina
|flag_s4            = Flag of Ukraine.svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Medium coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1939).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1939.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = ''[[Jan Syrový]]'' (''v.d.'')
|godina_vođa1       = 1938.
|vođa2              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa2       = 1938. – 1939. 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Jan Syrový]]
|godina_zamjenik1   = 1938.
|zamjenik2          = [[Rudolf Beran]]
|godina_zamjenik2   = 1938. – 1939.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1939.]]
|stat_površina1     = 99348
|stat_pop1          = 10400000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              =

|fusnote            = 
}}
'''Druga Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Druhá československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Druhá česko-slovenská republika''), znana samo i kao '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''),&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Miller|first1=Francis|title=The Complete History of World War II|page=111}}&lt;/ref&gt; postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]], u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje [[Sudeti]], naseljen uglavnom [[nijemci|njemačkom]] manjinom, [[Treći Reich|Trećem Reichu]] 1. 10. 1938., dok je [[Zakarpatje]] uzela [[Mađarska]]. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka [[vazalna država]], čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom [[Jevrej]]a.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;&gt;Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.&lt;/ref&gt; Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;/&gt;

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački ''[[Wehrmacht]]'' 15. 3. 1939. [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|zauzeo i anketirao cjelokupnu državu]], dok je [[Hitler]] proglasio [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat Češku i Moravsku]]. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik  [[Emil Hácha]] imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Druga Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Nastanci 1938.]]
[[Kategorija:Prestanci 1939.]]</text>
      <sha1>lbg9g3o3fbfbu4x07n3tm7pn0szjuln</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482742</id>
      <parentid>42482740</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T20:07:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-16848-0</username>
        <id>269080</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42482740|42482740]] korisnika [[Special:Contributions/A09|A09]] ([[User talk:A09|razgovor]])</comment>
      <origin>42482742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8076" sha1="n27mxu7kl8zwth5q9i6y9albqomf5kp" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke  
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1938.
|godina_kraj        = 1939.
|datum_start        = [[30. rujna]] [[1938.]]
|datum_kraj         = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj_start      = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_kraj       = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Prva Čehoslovačka Republika
|flag_p1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Treći Reich
|flag_s1            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s2                 = Protektorat Češka i Moravska
|flag_s2            = Flag of Bohmen und Mahren.svg
|s3                 = Republika Slovačka (1939–1945)
|flag_s3            = Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
|s4                 = Karpatska Ukrajina
|flag_s4            = Flag of Ukraine.svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Medium coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1939).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1939.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = ''[[Jan Syrový]]'' (''v.d.'')
|godina_vođa1       = 1938.
|vođa2              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa2       = 1938. – 1939. 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Jan Syrový]]
|godina_zamjenik1   = 1938.
|zamjenik2          = [[Rudolf Beran]]
|godina_zamjenik2   = 1938. – 1939.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1939.]]
|stat_površina1     = 99348
|stat_pop1          = 10400000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              =

|fusnote            = 
}}
'''Druga Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Druhá československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Druhá česko-slovenská republika''), znana samo i kao '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''),&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Miller|first1=Francis|title=The Complete History of World War II|page=111}}&lt;/ref&gt; postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]], u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje [[Sudeti]], naseljen uglavnom [[nijemci|njemačkom]] manjinom, [[Treći Reich|Trećem Reichu]] 1. 10. 1938., dok je [[Zakarpatje]] uzela [[Mađarska]]. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka [[vazalna država]], čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom [[Jevrej]]a.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;&gt;Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.&lt;/ref&gt; Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;/&gt;

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački ''[[Wehrmacht]]'' 15. 3. 1939. [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|zauzeo i anketirao cjelokupnu državu]], dok je [[Hitler]] proglasio [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat Češku i Moravsku]]. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik  [[Emil Hácha]] imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Druga Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]</text>
      <sha1>n27mxu7kl8zwth5q9i6y9albqomf5kp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482744</id>
      <parentid>42482742</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T20:10:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-16848-0|~2025-16848-0]] ([[User talk:~2025-16848-0|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:A09|A09]]</comment>
      <origin>42482728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8137" sha1="lbg9g3o3fbfbu4x07n3tm7pn0szjuln" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke  
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1938.
|godina_kraj        = 1939.
|datum_start        = [[30. rujna]] [[1938.]]
|datum_kraj         = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj_start      = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_kraj       = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Prva Čehoslovačka Republika
|flag_p1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Treći Reich
|flag_s1            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s2                 = Protektorat Češka i Moravska
|flag_s2            = Flag of Bohmen und Mahren.svg
|s3                 = Republika Slovačka (1939–1945)
|flag_s3            = Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
|s4                 = Karpatska Ukrajina
|flag_s4            = Flag of Ukraine.svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Medium coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1939).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1939.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = ''[[Jan Syrový]]'' (''v.d.'')
|godina_vođa1       = 1938.
|vođa2              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa2       = 1938. – 1939. 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Jan Syrový]]
|godina_zamjenik1   = 1938.
|zamjenik2          = [[Rudolf Beran]]
|godina_zamjenik2   = 1938. – 1939.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1939.]]
|stat_površina1     = 99348
|stat_pop1          = 10400000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              =

|fusnote            = 
}}
'''Druga Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Druhá československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Druhá česko-slovenská republika''), znana samo i kao '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''),&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Miller|first1=Francis|title=The Complete History of World War II|page=111}}&lt;/ref&gt; postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]], u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje [[Sudeti]], naseljen uglavnom [[nijemci|njemačkom]] manjinom, [[Treći Reich|Trećem Reichu]] 1. 10. 1938., dok je [[Zakarpatje]] uzela [[Mađarska]]. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka [[vazalna država]], čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom [[Jevrej]]a.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;&gt;Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.&lt;/ref&gt; Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;/&gt;

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački ''[[Wehrmacht]]'' 15. 3. 1939. [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|zauzeo i anketirao cjelokupnu državu]], dok je [[Hitler]] proglasio [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat Češku i Moravsku]]. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik  [[Emil Hácha]] imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Druga Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Nastanci 1938.]]
[[Kategorija:Prestanci 1939.]]</text>
      <sha1>lbg9g3o3fbfbu4x07n3tm7pn0szjuln</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482747</id>
      <parentid>42482744</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T20:12:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2025-16848-0</username>
        <id>269080</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42482744|42482744]] korisnika [[Special:Contributions/نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[User talk:نوفاك اتشمان|razgovor]])</comment>
      <origin>42482747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8076" sha1="n27mxu7kl8zwth5q9i6y9albqomf5kp" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke  
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1938.
|godina_kraj        = 1939.
|datum_start        = [[30. rujna]] [[1938.]]
|datum_kraj         = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj_start      = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_kraj       = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Prva Čehoslovačka Republika
|flag_p1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Treći Reich
|flag_s1            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s2                 = Protektorat Češka i Moravska
|flag_s2            = Flag of Bohmen und Mahren.svg
|s3                 = Republika Slovačka (1939–1945)
|flag_s3            = Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
|s4                 = Karpatska Ukrajina
|flag_s4            = Flag of Ukraine.svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Medium coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1939).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1939.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = ''[[Jan Syrový]]'' (''v.d.'')
|godina_vođa1       = 1938.
|vođa2              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa2       = 1938. – 1939. 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Jan Syrový]]
|godina_zamjenik1   = 1938.
|zamjenik2          = [[Rudolf Beran]]
|godina_zamjenik2   = 1938. – 1939.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1939.]]
|stat_površina1     = 99348
|stat_pop1          = 10400000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              =

|fusnote            = 
}}
'''Druga Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Druhá československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Druhá česko-slovenská republika''), znana samo i kao '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''),&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Miller|first1=Francis|title=The Complete History of World War II|page=111}}&lt;/ref&gt; postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]], u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje [[Sudeti]], naseljen uglavnom [[nijemci|njemačkom]] manjinom, [[Treći Reich|Trećem Reichu]] 1. 10. 1938., dok je [[Zakarpatje]] uzela [[Mađarska]]. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka [[vazalna država]], čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom [[Jevrej]]a.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;&gt;Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.&lt;/ref&gt; Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;/&gt;

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački ''[[Wehrmacht]]'' 15. 3. 1939. [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|zauzeo i anketirao cjelokupnu državu]], dok je [[Hitler]] proglasio [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat Češku i Moravsku]]. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik  [[Emil Hácha]] imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Druga Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]</text>
      <sha1>n27mxu7kl8zwth5q9i6y9albqomf5kp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482749</id>
      <parentid>42482747</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T20:21:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ternera</username>
        <id>214725</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2025-16848-0|~2025-16848-0]] ([[User talk:~2025-16848-0|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]</comment>
      <origin>42482728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8137" sha1="lbg9g3o3fbfbu4x07n3tm7pn0szjuln" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke  
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1938.
|godina_kraj        = 1939.
|datum_start        = [[30. rujna]] [[1938.]]
|datum_kraj         = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj_start      = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_kraj       = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Prva Čehoslovačka Republika
|flag_p1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Treći Reich
|flag_s1            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s2                 = Protektorat Češka i Moravska
|flag_s2            = Flag of Bohmen und Mahren.svg
|s3                 = Republika Slovačka (1939–1945)
|flag_s3            = Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
|s4                 = Karpatska Ukrajina
|flag_s4            = Flag of Ukraine.svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Medium coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1939).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1939.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = ''[[Jan Syrový]]'' (''v.d.'')
|godina_vođa1       = 1938.
|vođa2              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa2       = 1938. – 1939. 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Jan Syrový]]
|godina_zamjenik1   = 1938.
|zamjenik2          = [[Rudolf Beran]]
|godina_zamjenik2   = 1938. – 1939.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1939.]]
|stat_površina1     = 99348
|stat_pop1          = 10400000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              =

|fusnote            = 
}}
'''Druga Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Druhá československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Druhá česko-slovenská republika''), znana samo i kao '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''),&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Miller|first1=Francis|title=The Complete History of World War II|page=111}}&lt;/ref&gt; postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]], u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje [[Sudeti]], naseljen uglavnom [[nijemci|njemačkom]] manjinom, [[Treći Reich|Trećem Reichu]] 1. 10. 1938., dok je [[Zakarpatje]] uzela [[Mađarska]]. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka [[vazalna država]], čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom [[Jevrej]]a.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;&gt;Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.&lt;/ref&gt; Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;/&gt;

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački ''[[Wehrmacht]]'' 15. 3. 1939. [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|zauzeo i anketirao cjelokupnu državu]], dok je [[Hitler]] proglasio [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat Češku i Moravsku]]. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik  [[Emil Hácha]] imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Druga Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Nastanci 1938.]]
[[Kategorija:Prestanci 1939.]]</text>
      <sha1>lbg9g3o3fbfbu4x07n3tm7pn0szjuln</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482759</id>
      <parentid>42482749</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T21:43:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]; +[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8226" sha1="s24jtxqkxcc81az9uuwrgj35bhahy70" xml:space="preserve">{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                = Čehoslovačka Republika
|hr_ime             = Čehoslovačka Republika
|izvorno_ime        = ''Československá republika''
|genitiv            = Čehoslovačke  
|kontinent          = [[Evropa]]
|regija             = [[centralna Evropa]]
|država             =  
|status             =

|era                = [[Međuratni period]]
|godina_start       = 1938.
|godina_kraj        = 1939.
|datum_start        = [[30. rujna]] [[1938.]]
|datum_kraj         = [[15. ožujka]] [[1939.]]
|događaj_start      = [[Minhenski sporazum]]
|događaj_kraj       = [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|Njemačka okupacija]]
|događaj_prije      = 
|datum_prije        = 
|događaj1           = 
|datum_događaj1     =
|događaj2           = 
|datum_događaj2     =
|događaj3           = 
|datum_događaj3     = 
|događaj4           = 
|datum_događaj4     = 
|događaj5           = 
|datum_događaj5     = 
|događaj6           = 
|datum_događaj6     = 
|događaj7           = 
|datum_događaj7     = 
|događaj8           =
|datum_događaj8     = 
|događaj9           =
|datum_događaj9     = 
|događaj10          =
|datum_događaj10    = 
|događaj_poslije    = 
|datum_poslije      =

|p1                 = Prva Čehoslovačka Republika
|flag_p1            = Flag of Czechoslovakia.svg
|p2                 = 
|flag_p2            = 
|p3                 = 
|flag_p3            = 
|p4                 = 
|flag_p4            = 
|p5                 = 
|flag_p5            = 
|p6                 = 
|flag_p6            = 
|p7                 = 
|flag_p7            = 
|p8                 = 
|flag_p8            = 
|p9                 = 
|flag_p9            = 
|p10                = 
|flag_p10           = 
|p11                = 
|flag_p11           = 
|p12                = 
|flag_p12           =
|p13                =
|flag_p13           = 
|p14                = 
|flag_p14           = 
|p15                = 
|flag_p15           =

|s1                 = Treći Reich
|flag_s1            = Flag of German Reich (1935–1945).svg
|s2                 = Protektorat Češka i Moravska
|flag_s2            = Flag of Bohmen und Mahren.svg
|s3                 = Republika Slovačka (1939–1945)
|flag_s3            = Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
|s4                 = Karpatska Ukrajina
|flag_s4            = Flag of Ukraine.svg
|s5                 = 
|flag_s5            = 
|s6                 = 
|flag_s6            = 
|s7                 = 
|flag_s7            = 
|s8                 = 
|flag_s8            = 
|s9                 = 
|flag_s9            = 
|s10                = 
|flag_s10           = 
|s11                = 
|flag_s11           = 
|s12                = 
|flag_s12           =
|s13                =
|flag_s13           =  
|s14                = 
|flag_s14           = 
|s15                = 
|flag_s15           =

|zastava            = Flag of Czechoslovakia.svg
|zastava_i          = Zastava Čehoslovačke
|zastava_tip        = Zastava
|grb                = Medium coat of arms of Czechoslovakia (1918-1938 and 1945-1961).svg
|grb_i              = Grb Čehoslovačke
|grb_tip            = Grb
|geslo              = ''[[Pravda vítězí|Pravda vítězí / Pravda víťazí]]''
|himna              = &quot;[[Kde domov můj?]]&quot;  •  &quot;[[Nad Tatrou sa blýska]]&quot;

|mapa               = Czechoslovak Republic (1939).svg
|mapa_opis          = Čehoslovačka [[1939.]] godine

|glavni_grad        = [[Prag]]
|glavni_grad_egzil  =
|jezik              = [[češki]], [[slovački]]
|vjera              =

|vlada_tip          = {{nowrap|[[Parlamentarizam|Parlamentarna]] [[republika]]}}
|titula_vođa        = [[Predsjednik Čehoslovačke|Predsjednik]]
|vođa1              = ''[[Jan Syrový]]'' (''v.d.'')
|godina_vođa1       = 1938.
|vođa2              = [[Emil Hácha]]
|godina_vođa2       = 1938. – 1939. 
|vođa3              = 
|godina_vođa3       = 
|vođa4              = 
|godina_vođa4       = 
|vođa5              = 
|godina_vođa5       = 
|vođa6              = 
|godina_vođa6       = 
|vođa7              = 
|godina_vođa7       = 
|vođa8              = 
|godina_vođa8       = 
|vođa9              = 
|godina_vođa9       = 
|vođa10             = 
|godina_vođa10      =

|titula_zamjenik    = [[Premijer Čehoslovačke|Premijer]]
|zamjenik1          = [[Jan Syrový]]
|godina_zamjenik1   = 1938.
|zamjenik2          = [[Rudolf Beran]]
|godina_zamjenik2   = 1938. – 1939.
|zamjenik3          = 
|godina_zamjenik3   = 
|zamjenik4          =
|godina_zamjenik4   = 
|zamjenik5          = 
|godina_zamjenik5   = 
|zamjenik6          =
|godina_zamjenik6   = 
|zamjenik7          = 
|godina_zamjenik7   = 
|zamjenik8          =
|godina_zamjenik8   =

|titula_predstavnik = 
|predstavnik1       = 
|godina_predstavnik1= 
|predstavnik2       = 
|godina_predstavnik2= 
|predstavnik3       = 
|godina_predstavnik3= 
|predstavnik4       = 
|godina_predstavnik4= 
|predstavnik5       = 
|godina_predstavnik5= 
|predstavnik6       = 
|godina_predstavnik6= 
|predstavnik7       = 
|godina_predstavnik7= 
|predstavnik8       = 
|godina_predstavnik8=

|legislatura        = [[Narodna skupština (Čehoslovačka)|Narodna skupština]]
|tip_dom1           = Gornji dom
|dom1               = [[Senat (Čehoslovačka)|Senat]]
|tip_dom2           = Donji dom
|dom2               = [[Poslanički dom (Čehoslovačka)|Poslanički dom]]

|stat_godina1       = [[1939.]]
|stat_površina1     = 99348
|stat_pop1          = 10400000 
|stat_godina2       = 
|stat_površina2     = 
|stat_pop2          = 
|stat_godina3       = 
|stat_površina3     = 
|stat_pop3          = 
|stat_godina4       = 
|stat_površina4     = 
|stat_pop4          = 
|stat_godina5       = 
|stat_površina5     = 
|stat_pop5          =

|valuta             = [[čehoslovačka kruna]]
|broj               = 
|vremenska_zona     =
|internet           =

|danas              =

|fusnote            = 
}}
'''Druga Čehoslovačka Republika''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Druhá československá republika'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Druhá česko-slovenská republika''), znana samo i kao '''Čehoslovačka''' ([[Češki jezik|češki]] i [[Slovački jezik|slovački]]: ''Československo'' ili ''Česko-Slovensko''),&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Miller|first1=Francis|title=The Complete History of World War II|page=111}}&lt;/ref&gt; postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je [[Bohemija]], [[Moravska]], [[Šleska]], [[Slovačka]] i [[Zakarpatje]].

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon [[minhenski sporazum|minhenskog sporazuma]], u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje [[Sudeti]], naseljen uglavnom [[nijemci|njemačkom]] manjinom, [[Treći Reich|Trećem Reichu]] 1. 10. 1938., dok je [[Zakarpatje]] uzela [[Mađarska]]. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka [[vazalna država]], čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom [[Jevrej]]a.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;&gt;Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.&lt;/ref&gt; Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.&lt;ref name=&quot;czechoslovakia1&quot;/&gt;

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački ''[[Wehrmacht]]'' 15. 3. 1939. [[Njemačka okupacija Čehoslovačke|zauzeo i anketirao cjelokupnu državu]], dok je [[Hitler]] proglasio [[Protektorat Češka i Moravska|Protektorat Češku i Moravsku]]. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik  [[Emil Hácha]] imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Druga Čehoslovačka Republika| ]]
[[Kategorija:Čehoslovačka]]
[[Kategorija:Nastanci 1938.]]
[[Kategorija:Prestanci 1939.]]
[[Kategorija:Bivše države u Evropi]]
[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]</text>
      <sha1>s24jtxqkxcc81az9uuwrgj35bhahy70</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Balatonlelle</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4561548</id>
    <revision>
      <id>42482661</id>
      <parentid>42482057</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T15:04:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pobratimski gradovi */</comment>
      <origin>42482661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3366" sha1="69ydwnuoy33ko222sjnhhukkwqaw657" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Balatonlelle
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Balatonlelle légifotó.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=
| slika_zastava=Flag of Balatonlelle.svg
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =HUN Balatonlelle COA.svg
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =Mađarska
| širina-stupnjevi = 46
| širina-minute =47
| širina-oznaka= N
| dužina-stupnjevi =17
| dužina-minute  =42
| dužina-oznaka= E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Mađarska}}
| lokacija1_ime  =[[Županije u Mađarskoj|Županija]]
| lokacija1_info =[[Somogy (županija)|Somogy]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe=[[gradonačelnik]]
| ime_vođe  =István Imre Kenéz

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža  = 43.23 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_šira  = 
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  = 
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2015]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća=
| stanovništvo_uže =5,223&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća = 120.8 stan./[[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =8638
| pozivni_broj=085
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.balatonlelle.hu/ www.balatonlelle.hu/]
| bilješke =
}}

'''Balatonlelle''' je [[turizam|turistički]] [[grad]] na [[jug]]u [[Mađarska|Mađarske]] od 5,223 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/hungary-somogy.php
 | title =Hungary: Somogy
 | accessdate = 05. 05. 2016.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;, koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Somogy (županija)|Županiju Somogy]].

== Geografija ==

Balatonlelle leži na [[jugoistok|jugoistočnoj]] [[obala|obali]] [[Balaton (jezero)|Jezera Balaton]], odmah do [[Balatonboglár]]a i [[Fonyód]]a.

Mjesto je prvi put dokumentirano [[1229]]. pod imenom ''Lelle'', a [[1848]]. dobilo je status [[trgovište|trgovišta]], od [[1864]]. mjestu je promjenjeno ime u ''Balatonlelle''.

Balatonlelle se [[1978]]. spojio sa tadašnjim [[Balatonboglár|Boglárom]] u novo naselje pod imenom - ''Boglárlelle'', ali se to ujedinjenje razvrgnulo [[1991]]. Kako je zajedničko naselje [[1986]]. dobilo [[gradska prava|status grada]], to su i Balatonlelle i [[Balatonboglár]] zadržali taj status.

== Pobratimski gradovi ==
* {{flag|Njemačka}}, [[Ramstein-Miesenbach]]
* {{flag|Rumunjska}}, [[Opština Vlãhiţa, Harghita|Vlăhița]]
* {{flag|Hrvatska}}, Garešnica

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Balatonlelle}}
* [http://www.balatonlelle.hu/ ''Službene stranice Balatonlellea''] {{hu icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Somođiskoj županiji]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>69ydwnuoy33ko222sjnhhukkwqaw657</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482662</id>
      <parentid>42482661</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T15:05:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pobratimski gradovi */</comment>
      <origin>42482662</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3370" sha1="d0l3mthamoav6mazokg6dyqc248dxg2" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Balatonlelle
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Balatonlelle légifotó.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=
| slika_zastava=Flag of Balatonlelle.svg
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =HUN Balatonlelle COA.svg
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =Mađarska
| širina-stupnjevi = 46
| širina-minute =47
| širina-oznaka= N
| dužina-stupnjevi =17
| dužina-minute  =42
| dužina-oznaka= E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Mađarska}}
| lokacija1_ime  =[[Županije u Mađarskoj|Županija]]
| lokacija1_info =[[Somogy (županija)|Somogy]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe=[[gradonačelnik]]
| ime_vođe  =István Imre Kenéz

| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža  = 43.23 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_šira  = 
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  = 
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2015]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća=
| stanovništvo_uže =5,223&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća = 120.8 stan./[[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =8638
| pozivni_broj=085
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.balatonlelle.hu/ www.balatonlelle.hu/]
| bilješke =
}}

'''Balatonlelle''' je [[turizam|turistički]] [[grad]] na [[jug]]u [[Mađarska|Mađarske]] od 5,223 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/hungary-somogy.php
 | title =Hungary: Somogy
 | accessdate = 05. 05. 2016.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;, koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Somogy (županija)|Županiju Somogy]].

== Geografija ==

Balatonlelle leži na [[jugoistok|jugoistočnoj]] [[obala|obali]] [[Balaton (jezero)|Jezera Balaton]], odmah do [[Balatonboglár]]a i [[Fonyód]]a.

Mjesto je prvi put dokumentirano [[1229]]. pod imenom ''Lelle'', a [[1848]]. dobilo je status [[trgovište|trgovišta]], od [[1864]]. mjestu je promjenjeno ime u ''Balatonlelle''.

Balatonlelle se [[1978]]. spojio sa tadašnjim [[Balatonboglár|Boglárom]] u novo naselje pod imenom - ''Boglárlelle'', ali se to ujedinjenje razvrgnulo [[1991]]. Kako je zajedničko naselje [[1986]]. dobilo [[gradska prava|status grada]], to su i Balatonlelle i [[Balatonboglár]] zadržali taj status.

== Pobratimski gradovi ==
* {{flag|Njemačka}}, [[Ramstein-Miesenbach]]
* {{flag|Rumunjska}}, [[Opština Vlãhiţa, Harghita|Vlăhița]]
* {{flag|Hrvatska}}, [[Garešnica]]

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Balatonlelle}}
* [http://www.balatonlelle.hu/ ''Službene stranice Balatonlellea''] {{hu icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Somođiskoj županiji]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>d0l3mthamoav6mazokg6dyqc248dxg2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Irska Slobodna Država</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576942</id>
    <revision>
      <id>42482776</id>
      <parentid>40798952</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T01:26:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1922.]]; +[[Kategorija:Prestanci 1937.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3311" sha1="8gtskkawvglaklq66xzj23efp5bkfbr" xml:space="preserve">{{Infobox former country
|conventional_long_name = Irska Slobodna Država
|native_name            = ''Saorstát Éireann''
|common_name            = Irska Slobodna Država
|country                = Irska
|status                 = Dominion
|continent              = 
|status_text            = [[Dominion]] [[Britansko carstvo|Britanskoga carstvo]] (do 1931.)
|p1                     = Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske
|flag_p1                = Flag of the United Kingdom.svg
|s1                     = Republika Irska
|flag_s1                = Flag of Ireland.svg
|image_flag             = Flag of Ireland.svg{{!}}border
|image_coat             = Seal of the Irish Free State.png
|symbol_type            = Pečat
|national_anthem        = {{lang|ga|&quot;[[Amhrán na bhFiann]]&quot;}}&lt;ref&gt;Officially adopted in July 1926. {{cite book|last=O'Day|first=Alan|title=Reactions to Irish nationalism|editor=Alan O'Day|publisher=Continuum International Publishing Group|year=1987|pages=17|isbn=978-0-907628-85-9|url=https://books.google.com/books?id=EuBNO4XIu9oC&amp;pg=PA17 |accessdate=28 April 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;&lt;small&gt;&quot;Vojnička pesma&quot;&lt;/small&gt;&lt;center&gt;[[File:United States Navy Band - Amhrán na bhFiann.ogg]]&lt;/center&gt;
|image_map              = Location map of the Irish Free State.svg
|image_map_caption      = Irska Slobodna Država prije 8 decembra 1922. &lt;small&gt;(tamno&amp;nbsp;i&amp;nbsp;svetlo&amp;nbsp;zeleno)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;Irska Slobodna Država nakon 8 decembra 1922. &lt;small&gt;(tamno&amp;nbsp;zeleno)&lt;/small&gt;
|capital                = [[Dublin]]
|common_languages       = [[Irski jezik|irski]], [[Engleski jezik|engleski]]
|government_type        = [[Parlamentarni sistem|Parliamentarna]] [[ustavna monarhija]]
|event_pre              = [[Anglo-irski sporazum]]
|date_pre               = 6. decembar 1921.
|event_start            = [[Ustav Irske Slobodne Države]]
|date_start             = 6. decembar
|year_start             = 1922
|event1                 = izdvajanje [[Sjeverna Irska|Severne Irske]]
|date_event1            = 8. decembra 1922.
|event_end              = [[Ustav Irske]]
|date_end               = 29. decembar
|year_end               = 1937
|width                  = 265px
}}'''Irska Slobodna Država''' ({{jez-engl|Irish Free State}}, [[Irski jezik|irski]]: ''Saorstát Éireann'') je naziv državne tvorevine koja je postojala od [[1922]]. do [[1937]]. godine kao [[dominion]] [[Komonvelt|Britanskog komonvelta]]. Nastala je po odredbama [[Anglo-irski sporazum|Anglo-irskog sporazuma]] potpisanog u [[London]]u 6. decembra 1921. Država je zaživela tačno godinu dana posle. Nakon što je propao [[Uskršnji ustanak]], počela je da raste podrška republikanskom uređenju. Kada je uspostavljena Irska Slobodna Država je obuhvatala celo ostrvo [[Irska|Irsku]] ali kao što se očekivalo [[Severna Irska]] je iskoristila svoje pravo da se izdvoji iz nove države. Irska Slobodna Država je prestala da postoji 1937. kada su građani na referendumu odlučili da zamene ustav iz 1922. Nasledila ju je sadašnja [[Republika Irska]].

== Reference ==
{{reflist}}

{{U začetku}}
{{Commonscat|Irish Free State}}

[[Kategorija:Historija Irske]]
[[Kategorija:Bivše monarhije]]
[[Kategorija:Bivše države na Britanskim Otocima]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1922.]]
[[Kategorija:Prestanci 1937.]]</text>
      <sha1>8gtskkawvglaklq66xzj23efp5bkfbr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482777</id>
      <parentid>42482776</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T01:29:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda|Bivše države Međuratnog perioda]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3361" sha1="7le4qjpawltd1o86f5yds6r8b3nux98" xml:space="preserve">{{Infobox former country
|conventional_long_name = Irska Slobodna Država
|native_name            = ''Saorstát Éireann''
|common_name            = Irska Slobodna Država
|country                = Irska
|status                 = Dominion
|continent              = 
|status_text            = [[Dominion]] [[Britansko carstvo|Britanskoga carstvo]] (do 1931.)
|p1                     = Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske
|flag_p1                = Flag of the United Kingdom.svg
|s1                     = Republika Irska
|flag_s1                = Flag of Ireland.svg
|image_flag             = Flag of Ireland.svg{{!}}border
|image_coat             = Seal of the Irish Free State.png
|symbol_type            = Pečat
|national_anthem        = {{lang|ga|&quot;[[Amhrán na bhFiann]]&quot;}}&lt;ref&gt;Officially adopted in July 1926. {{cite book|last=O'Day|first=Alan|title=Reactions to Irish nationalism|editor=Alan O'Day|publisher=Continuum International Publishing Group|year=1987|pages=17|isbn=978-0-907628-85-9|url=https://books.google.com/books?id=EuBNO4XIu9oC&amp;pg=PA17 |accessdate=28 April 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;&lt;small&gt;&quot;Vojnička pesma&quot;&lt;/small&gt;&lt;center&gt;[[File:United States Navy Band - Amhrán na bhFiann.ogg]]&lt;/center&gt;
|image_map              = Location map of the Irish Free State.svg
|image_map_caption      = Irska Slobodna Država prije 8 decembra 1922. &lt;small&gt;(tamno&amp;nbsp;i&amp;nbsp;svetlo&amp;nbsp;zeleno)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;Irska Slobodna Država nakon 8 decembra 1922. &lt;small&gt;(tamno&amp;nbsp;zeleno)&lt;/small&gt;
|capital                = [[Dublin]]
|common_languages       = [[Irski jezik|irski]], [[Engleski jezik|engleski]]
|government_type        = [[Parlamentarni sistem|Parliamentarna]] [[ustavna monarhija]]
|event_pre              = [[Anglo-irski sporazum]]
|date_pre               = 6. decembar 1921.
|event_start            = [[Ustav Irske Slobodne Države]]
|date_start             = 6. decembar
|year_start             = 1922
|event1                 = izdvajanje [[Sjeverna Irska|Severne Irske]]
|date_event1            = 8. decembra 1922.
|event_end              = [[Ustav Irske]]
|date_end               = 29. decembar
|year_end               = 1937
|width                  = 265px
}}'''Irska Slobodna Država''' ({{jez-engl|Irish Free State}}, [[Irski jezik|irski]]: ''Saorstát Éireann'') je naziv državne tvorevine koja je postojala od [[1922]]. do [[1937]]. godine kao [[dominion]] [[Komonvelt|Britanskog komonvelta]]. Nastala je po odredbama [[Anglo-irski sporazum|Anglo-irskog sporazuma]] potpisanog u [[London]]u 6. decembra 1921. Država je zaživela tačno godinu dana posle. Nakon što je propao [[Uskršnji ustanak]], počela je da raste podrška republikanskom uređenju. Kada je uspostavljena Irska Slobodna Država je obuhvatala celo ostrvo [[Irska|Irsku]] ali kao što se očekivalo [[Severna Irska]] je iskoristila svoje pravo da se izdvoji iz nove države. Irska Slobodna Država je prestala da postoji 1937. kada su građani na referendumu odlučili da zamene ustav iz 1922. Nasledila ju je sadašnja [[Republika Irska]].

== Reference ==
{{reflist}}

{{U začetku}}
{{Commonscat|Irish Free State}}

[[Kategorija:Historija Irske]]
[[Kategorija:Bivše monarhije]]
[[Kategorija:Bivše države na Britanskim Otocima]]
[[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1922.]]
[[Kategorija:Prestanci 1937.]]
[[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]]</text>
      <sha1>7le4qjpawltd1o86f5yds6r8b3nux98</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Katalonska Republika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4605645</id>
    <revision>
      <id>42482775</id>
      <parentid>42248501</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T01:21:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Katalonija|Katalonija]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7455" sha1="jy1h8gnfor2whz9hklpkinhhn3kwzcx" xml:space="preserve">{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Katalonska Republika
| ime                     = Katalonija
| izvorno_ime             = Catalunya
| ime_genitiv             = Katalonije
| status             = nepriznata država
| zastava            = Flag of Catalonia.svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Seal of the Generalitat of Catalonia.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = [[pečat Generalitata Katalonije|pečat]]
| geslo              = 
| geslo_prijevod     = 
| državna_himna      = ''[[Els Segadors]]'' &lt;small&gt;(''Žeteoci'')&lt;/small&gt;
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Catalonia location map.png
| loctext      = 
| alt_map      = Lokacija Katalonije u Evropi.
| opis_karte   = Lokacija Katalonije u Evropi.
| slika_karte2 = 
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Barcelona]]
| latd  = | latm  = | latNS  = 
| longd = | longm = | longEW = 
| najveći_grad         = glavni grad
| tip_najvećeg_naselja = 
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = 
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    = 
| etničke_grupe        = [[Katalonci]], [[Okcitanci]], [[Španjolci]]
| etničke_grupe_godina = 
| religija             = 
| demonim              = Katalonac, Katalonka
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = [[republika]] pod [[provizorna vlada|provizornom vladom]]
| vođa_titula1 = Predsjednik
| vođa_ime1    = [[Carles Puigdemont]]
| vođa_titula2 = Potpredsjednik
| vođa_ime2    = [[Oriol Junqueras]]
| vođa_titula3 = 
| vođa_ime3    = 
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = [[Parlament Katalonije]]
| gornji_dom   = 
| donji_dom    = 
| suverenitet_tip      = 
| suverenitet_napomena = 
| uspostava_događaj1   = [[katalonski referendum o nezavisnosti 2017.|referendum o nezavisnosti]]
| uspostava_datum1     = 1. oktobra 2017.
| uspostava_događaj2   = [[katalonska deklaracija nezavisnosti 2017.|proglašenje nezavisnosti]]
| uspostava_datum2     = 27. oktobra 2017.
| uspostava_događaj3   = 
| uspostava_datum3     = 
| uspostava_događaj4   = 
| uspostava_datum4     = 
| uspostava_događaj5   = 
| uspostava_datum5     = 
| uspostava_događaj6   = 
| uspostava_datum6     = 
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 
| površina_oznaka  = 
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 
| vode             = 
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = 7.523 miliona
| stanovništvo_proc_godina  = 2016
| stanovništvo_proc_rang    = 
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina = 2016
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 
| stanovništvo_gustina_rang = 
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = 
| GDP_PPP_rang                = 
| GDP_PPP_godina              = 
| GDP_PPP_per_capita          = 
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 
| GDP_nominal                 = 
| GDP_nominal_rang            = 
| GDP_nominal_godina          = 
| GDP_nominal_per_capita      = 
| GDP_nominal_per_capita_rang = 
| Gini          = 
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = 
| Gini_promjena = 
| HDI           = 
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 
| HDI_godina    = 
| HDI_promjena  = 
| valuta     = [[euro]] ''(de facto)''
| valuta_kod = EUR
| vremenska_zona     = [[srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]
| utc_nadom          = +2
| vremenska_zona_DST = 
| utc_nadom_DST      = 
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = 
| pozivni_broj       = +34 93 (barcelonsko područje)&lt;br /&gt; +34 97 (ostatak Katalonije)
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak = [[.cat]] (''de facto'')
| službeni_website     =
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = 
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}

'''Katalonija''' ([[katalonski jezik|katalonski]]: '''''Catalunya''''' [[međunarodni fonetski alfabet|[kətəˈluɲə]]]; službeno '''Katalonska Republika''', katalonski: '''''República Catalana'''''), samoproglašena država na jugozapadu Evrope. [[Parlament Katalonije]] proglasio je nezavisnost 27. oktobra 2017. temeljem [[Katalonski referendum o nezavisnosti 2017.|referenduma o nezavisnosti]] od 1. oktobra iako je španska vlada referendum proglasila nelegalnim i neustavnim, a sve njegove pravne učinke ništavnim. [[EU]] i [[SAD]] su izričito izjavili da podržavaju [[teritorijalni integritet]] i suverenitet Španije i da nezavisnost Katalonije neće priznati.

== Međunarodni status ==

[[File:Reconnaissance internationale de la Catalogne.png|500px|center|thumb|{{legend|#000080|Španija}}{{legend|#00A6A6|Katalonija}}{{legend|#008000|Države koje su formalno priznale nezavisnost Katalonije}} {{legend|#ff0000|Države koje nisu priznale nezavisnot Katalonije}} {{legend|#FFAAAA|Sporne teritorije ili države koje su priznale nezavisnost katalonije}} {{legend|#BABABA|Države koje se nisu izjasnile priznaju li ili ne nezavisnost Katalonije}}]]

Trenutno nijedna [[suverena država]] nije priznala nezavisnost Katalonske Republike, a najveći broj zemalja, što uključuje [[SAD]], zemlje-članice [[EU]], kao i države na prostoru bivše Jugoslavije, su se izričito izjasnile da to neće učiniti, odnosno da priznaju teritorijalni integritet [[Španija|Španije]], a samoproglašenu nezavisnost smatraju kršenjem španskog Ustava, a ustavni spor unutrašnjim pitanjem Španije.

Katalonija se preko Španije smatra dijelom EU, [[eurozona|eurozone]] i [[Schengenska zona|Schengenske zone]]; iako je vlada Katalonske Republike izrazila želju da ostane dijelom EU i očuva dosadašnji financijski i ekonomski režim, vodstvo EU je izričito navelo da izlazak Katalonije iz Španije sa sobom neće automatski dovesti do produženja članstva, odnosno da će nezavisna Katalonija morati poslati zahtjev za članstvo i proći proceduru pristupanja kao i sve druge zemlje-kandidati.

== Povezano ==

* [[Generalitat de Catalunya]]
* [[Katalonija|Katalonija (autonomna zajednica)]]
* [[katalonski independentizam]]
* [[lista nepriznatih država]]

== Vanjske veze ==

; Vlada
* [http://www.catalangovernment.eu/ Vlada Katalonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210308191519/https://catalangovernment.eu/catalangovernment/ |date=2021-03-08 }}
* [http://www.parlament.cat/ Parlament Katalonije]

[[Kategorija:Nastanci 2017.]]
[[Kategorija:Nepriznate države]]
[[Kategorija:Katalonija]]</text>
      <sha1>jy1h8gnfor2whz9hklpkinhhn3kwzcx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1939.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4611432</id>
    <revision>
      <id>42482756</id>
      <parentid>42377171</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T21:31:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>11942</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>−[[Kategorija:1939.]]; +[[Kategorija:Nastanci 1939.]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="149" sha1="ikhz6rj4nlohzejbh4lsrs0uzpypzkd" xml:space="preserve">{{Commonscat|States and territories established in 1939}}

[[Kategorija:Države i teritorije po godini uspostave|1939]]
[[Kategorija:Nastanci 1939.]]</text>
      <sha1>ikhz6rj4nlohzejbh4lsrs0uzpypzkd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Christian Eriksen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4620449</id>
    <revision>
      <id>42482644</id>
      <parentid>41894018</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T14:15:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42482644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6058" sha1="n922kw5glxflptmrsfmvj4cziq75y5d" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Christian Eriksen
| slika                     = 20140904 - Christian Eriksen.jpg
| punoime                   = Christian Dannemann Eriksen
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[14. veljače]] [[1992.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|DAN}} [[Middelfart]]
| rodnadržava               = [[Danska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = [[Danci|Danac]]
| državljanstvo             = {{flagicon|DAN}} [[Danska|dansko]]
| visina                    = 1.81 m

| pozicija                  = ofenzivni vezni 
| trenutniklub              = 
| brojnadresu               = 

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2010 – 2013
| klubovi1                   = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
| nastupi(golovi)1           = 113 (25)
| godine2                    = 2013 – 2020
| klubovi2                   = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]}}
| nastupi(golovi)2           = 226 (51)
| godine3                    = 2020 – 2021
| klubovi3                   = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]]
| nastupi(golovi)3           = 43 (4)
| godine4                    = 2022
| klubovi4                   = {{flagicon|ENG}} [[Brentford F.C.|Brentford]]
| nastupi(golovi)4           = 11 (1)
| godine5                    = 2022 – 2025
| klubovi5                   = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[Manchester United FC|Manchester United]]}}
| nastupi(golovi)5           = 73 (3)
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2010 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|DAN}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 144 (46)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 10.7.2025
}}
'''Christian Dannemann Eriksen''' ([[Middelfart]], [[14. veljače]] [[1992.]]) je [[Danska|danski]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji ofenzivnog veznog. 

Svoju profesionalnu karijeru započeo je [[2010.]] godine u [[AFC Ajax|Ajaxu]]; tokom [[2011.]] godine, dobio je nagradu za [[Danski fudbaler godine|danskog nogometaša godine]], nizozemskog nogometnog talenta godine i Ajaxovog talenta godine (Nagrada [[Marco van Basten]]) te je uvršen u idelnu momčad na UEFA U-21 Euru, koje se održalo u [[Danska|Danskoj]]. U tri sezone koliko je igrao u Ajaxu, Eriksen je osvojio tri naslova nizozemskog prvaka prije nego je [[2013]]. godine za otprilike £11,500,000 prešao u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]. U svojoj debitantskoj sezoni dobio je klupsku nagradu za igrača godine, a [[2015.]] godine mu je uručena i treća uzastupna nagrada za danskog nogometaša godine. Za Spurse je igrao do [[2020.]] godine, kada prelazi u [[Inter Milan]], s kojim je [[2021.]] godine osvojio [[Serie A]].

Za [[Danska nogometna reprezentacija|seniorsku reprezentaciju Danske]] debitirao je [[2010.]] godine, sudjelujući odmah na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Svjetskom prvenstvu 2010.]] godine, na kojemu je bio najmlađi igrač. Sudjelovao je i na [[UEFA Euro 2012.|Euru 2012.]] te na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. Na [[UEFA Euro 2020.|UEFA Euru 2020.]] godine, Eriksen je iznenada kolabirao pred kraj prvog poluvremena utakmice s [[Nogometna reprezentacija Finske|Finskom]] te su mu se liječnici na terenu borili za život. Srećom, Eriksen je uspješno reanimiran na terenu te je prevezen u [[Rigshospitalet]] u stabilnom stanju. Nakon ugradnje posebnog uređaja, Eriksen se vratio nogometu. 

Ugovor s Interom razvrgnuo je [[2021.]] godine, a u prvoj polovici igrao je za engleski [[Brentford F.C.|Brentford]], preko kojega se vratio aktivnom nogometu. Istovremeno se vratio i u dansku reprezentaciju.

{{Sastav Danska 2010 SP}}
{{Sastav Danska 2012 EP}}
{{Sastav Danska 2018 SP}}
{{Sastav Danska 2020 EP}}
{{Sastav Danska 2022 SP}}
{{Sastav Danska 2024 EP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1992||Eriksen, Christian}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Danski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Tottenham Hotspura]]
[[Kategorija:Fudbaleri Intera]]
[[Kategorija:Fudbaleri Manchester Uniteda]]</text>
      <sha1>n922kw5glxflptmrsfmvj4cziq75y5d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svetlana Kana Radević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4620913</id>
    <revision>
      <id>42482796</id>
      <parentid>42478267</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T11:21:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5801" sha1="a7ozbgl8xaiwamlp30cegp4hyivxtpo" xml:space="preserve">[[File:Hotel podgorica frontside.jpg|thumb|[[Hotel Podgorica]]]]
'''Svetlana Kana Radević''' ([[1937]]–[[2000.|2000]]) bila je [[SFRJ|jugoslavenska]] i [[Crna Gora|crnogorska]] arhitektica. Svojom djelima obilježila je [[Moderna arhitektura|modernu arhitekturu]] u Crnoj Gori i postavila standard u za naredne generacije.

Rođena je [[21. novembra]] [[1937]]. u [[Cetinje|Cetinju]]. Gimnaziju je završila u [[Podgorica|Podgorici]], a diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u [[Beograd]]u. Apsolvirala je i Istoriju umetnosti, studirajući oba fakulteta istovremeno. Magistrirala je u [[SAD]],  na Univerzitetu u Pensilvaniji, u klasi Luisa Kana, kao dobitnica Fulbrajt stipendije. Specijalizirala je u [[Pariz]]u i [[Salzburg]]u, a stručna usavršavanja imala je [[Moskva|Moskvi]] i u [[Japan]]u, u ateljeu Kiša Kurokave. 

Važi za autorku koja se strasno vezuje za istorijsko u čovjeku. Njena usavršavanja bila su nakon projektovanja hotela Podgorica. Za taj projekat je dobila svoju najznačajniju nagradu.&lt;ref name=&quot;kana&quot;&gt;{{Cite web |url= http://plavazvijezda.com/dama-koja-je-znala-da-gradi/ |title= Dama koja je znala da gradi |work= |accessdate= 13. 9. 2016}}&lt;/ref&gt; Kana Radević je najmlađa laureatkinja u cjelokupnom ciklusu Saveznih nagrada “Borbe”, a te [[1968]]. godine primila tri najznačajnija priznanja:
* Republičku nagradu za arhitekturu Borba
* [[Nagrada Borbe za arhitekturu|Saveznu nagradu za arhitekturu Borba]]
* Trinaestojulsku nagradu Crne Gore

Dobitnica je i Nagrade oslobođenja Podgorice 1992. godine. Bila je redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i inostrani član Ruske akademije za arhitekturu i građevinske nauke, gde je primljena 1994. godine – istovremeno kad i [[Kenzo Tange]].

Bila je aktivna u svim oblicima profesionalnog djelovanja, sve do funkcija u savezima arhitekata svih nivoa i formi, urbanista koliko i graditelj. Njena arhitektura je moderna ali i ukorjenjena u doline i brda, more i nebesa Crne Gore.

Nije imala ni 30 godina kada je dobila nagradu lista Borba, najprestižnije arhitektonsko priznanje u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] za projekat hotela Podgorica. Istovremeno je i jedina žena nosilac te nagrade. Kritika je jedinstvena u mišljenju da na crnogorskim prostorima nema objekta koji je tako pristao i uklopljen organski uz postojeći prirodni ambijent. On sam liči na [[Morača|moračk]]e pećine. U poređenju sa drugim arhitektonskim realizacijama iz perioda XX vijeka na teritoriji Crne Gore, hotel „Podgorica” je, bez ikakve sumnje, djelo o kojem je napisan najveći broj stručnih i naučnih članaka, a o njegovoj izuzetnoj vrijednosti, koja nadilazi nacionalne okvire, govori činjenica da pobuđuje pažnju brojnih inostranih istraživača.

{{Citat|''Pauk je jedan od najvećih graditelja. Njegova mreža je jedna od najfinijih i najtananijih konstrukcija koje se mogu izvesti''|Svetlana Kana Redević}}
[[File:Užice, June 2013 (1).JPG|mini|desno|Hotel Zlatibor u Užicama]]
== Ostvarenja ==
* [[Hotel Podgorica]] u Podgorici (1967)
* [[Autobuska stanica u Podgorici]] (1968)
* Stambeno-poslovni objekat u Petrovcu na moru (1968)
* Stambeno-poslovna zgrada u Mojkovcu (1969)
* Zgrada Leksikografskog zavoda
* Poslovni centar [[Kruševac]]
* [[Hotel Mojkovac]] u Mojkovcu (1968/1974)
* Dječji vrtić na Cetinju (1988)
* [[Hotel Zlatibor u Užicu]] (1981)&lt;ref name=&quot;zlatibor&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.sd.rs/zabava/zanimljivosti/hotel-zlatibor-uzice-istorijat-2024-04-19#google_vignette |title= Užičani zahvaljujući ovoj ženi dobili &quot;prevozno sredstvo do zvezda&quot;: Veličanstveni titan, ipak, ostao &quot;u sivilu&quot; |work= Srbija danas - www.sd.rs, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zlatibo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://architectuul.com/architecture/hotel-zlatibor |title= Hotel Zlatibor, Užice, Srbija - po projektu Svetlane Kane Radević |work= Architectuul - architectuul.com, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt;
* [[Spomen-kompleks Barutana]] (1980)
* [[Park Zlatica u Podgorici]] (1974)
* Spomen-obilježje u Duvanskom kombinatu Podgorrica

== Literatura ==
* {{Cite book|title = Art on Yugoslav Terrain [note: this is likely a translated title]|last = |first = |publisher = Prosveta|year = |isbn = |location = Belgrade}}
* {{Cite book|title = Современная архитектура в Югославии [Sovremennai︠a︡ arkhitektura I︠U︡goslavii, Contemporary Architecture in Yugoslavia]|url = http://www.worldcat.org/title/sovremennaia-arkhitektura-iugoslavii/oclc/5782365&amp;referer=brief_results|publisher = Stroĭizdat|date = 1973|location = Moscow|language = Russian|first = Vladimir Nikolaevich|last = Belousov}}
* {{Cite book|title = Zeitgenössische Architektur in Osteuropa|url = http://www.worldcat.org/title/zeitgenossische-architektur-in-osteuropa/oclc/12702418&amp;referer=brief_results|publisher = DuMont Buchverlag|date = 1985|location = Köln|isbn = 3770115546|language = German|first = Udo|last = Kultermann}}

== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://portalkombinat.co.me/hotel-podgorica-pretvoriti-u-dom-arhitekture/ |title= Hotel Podgorica pretvoriti u Dom arhitekture |work=  portalkombinat.co.me, 15.11.2020. |accessdate= 29. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/world-europe-46960948 |title= Brutalistički beton stare Jugoslavije inspiriše novu generaciju |work= BBC - 28.01,2019 |accessdate= 19. 5. 2025}}{{en}}

== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Lifetime|1937|2000|Radević, Svetlana Kana}}
{{Normativna kontrola}}
{{Commonscat|Svetlana Kana Radević}}
[[Kategorija:Jugoslavenski arhitekti]]
[[Kategorija:Arhitekti brutalizma]]
[[Kategorija:Moderni arhitekti]]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Biografije, Cetinje]]
[[Kategorija:Crnogorski umjetnici]]</text>
      <sha1>a7ozbgl8xaiwamlp30cegp4hyivxtpo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Željeznička pruga Beli Manastir–Osijek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4651375</id>
    <revision>
      <id>42482784</id>
      <parentid>40957225</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T08:23:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MirkoS18</username>
        <id>29167</id>
      </contributor>
      <origin>42482784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2406" sha1="oy482ezqscu5o9pzkmi48dxegfvqg68" xml:space="preserve">{|{{Željeznička pruga zaglavlje‎}}
{{BS-zaglavlje|DG–Beli Manastir–Osijek}}
{{BS-Infobox
|slika          = Željeznička stanica Beli Manastir - Железничка станица Бели Манастир - Pélmonostor vasútállomás.jpg
|slika_veličina = 275px
|opis           = Kolodvor Beli Manastir
|karta          =
|karta_veličina =
|karta_opis     =
|duljina        = 31,319
|širina         = S
|broj           = M301 ([[Hrvatske željeznice|HŽ]])
|voltaža        = 
|max brzina     = 
}}
{{BS-header|Ruta}}
{{BS-table}}
{{BS|CONTg||[[Željeznička pruga Viljan–Madžarboja|prema Viljanu]]}}
{{BS|BHF||[[Madžarboja]]}}
{{BS|GRENZE||[[Mađarska|Mađarsko]]-[[hrvatska]] granica}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Karašica (Baranja)|Mala Karašica]]}}
{{BS|BHF||[[Beli Manastir]]}}
{{BS|HST||[[Čeminac]]}}
{{BS|BHF||[[Darda]]}}
{{BS3|WASSERq|hKRZWae|WASSERq||[[Drava]]}}
{{BS3|uCONTgq|mKRZo|uCONTfq||Ulica cara Hadrijana (tramvajska linija [[Dodatak:Tramvajska linija br. 1 u Osijeku|1]])}}
{{BS|HST||[[Osijek]] Dravski most}}
{{BS3||ABZg+l|CONTfq||[[Željeznička pruga Varaždin–Dalj|prema Dalju]]}}
{{BS3|TRAM|BHF|||[[Osijek]]}}
{{BS5||uCONTgq|uTUNNEL1q|O3=STR|uCONTfq|||Vinkovačka cesta (tramvajska linija [[Dodatak:Tramvajska linija br. 2 u Osijeku|2]])}}
{{BS3||ABZgl|CONTfq||[[Željeznička pruga Vinkovci–Osijek|prema Vinkovcima]]}}
{{BS|CONTf||[[Željeznička pruga Varaždin–Dalj|prema Varaždinu]]}}
|}
|}
'''Željeznička pruga Beli Manastir–Osijek''' (ili '''M301''') je [[željeznička pruga]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja povezuje gradove [[Beli Manastir]] i [[Osijek]]. Proteže se [[Baranja|Baranjom]] dužinom od 31,319 [[km]] i standardne je širine (1435 [[mm]]). Na sjeveru se spaja s [[Mađarska|mađarskom]] prugom [[Željeznička pruga Viljan–Madžarboja|Viljan–Madžarboja]], a na jugu se nadovezuje na hrvatske pruge [[Željeznička pruga Varaždin–Dalj|Varaždin–Dalj]] (R202), [[Željeznička pruga Osijek–Vrpolje|Osijek–Vrpolje]] (M302) i [[Željeznička pruga Vinkovci–Osijek|Vinkovci–Osijek]] (L209). Pruga prolazi kroz [[Čeminac]] i [[Darda|Dardu]].

== Povezano ==
* [[Željezničke pruge u Hrvatskoj]]

{{Commonscat|Beli Manastir–Osijek railway}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj|Beli Manastir–Osijek]]
[[Kategorija:Promet u Belom Manastiru‎]]
[[Kategorija:Promet u Osijeku]]</text>
      <sha1>oy482ezqscu5o9pzkmi48dxegfvqg68</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ciro Immobile</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4667896</id>
    <revision>
      <id>42482793</id>
      <parentid>42481784</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T11:11:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Bologne|Fudbaleri Bologne]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42482793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6427" sha1="n07qhn7wuxoi399iz79jz447gbws8og" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Ciro Immobile
| slika                     = 20150616 - Portugal - Italie - Genève - Ciro Immobile 1.jpg
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[20. veljače]] [[1990.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Torre Annunziata]]
| rodnadržava               = [[Italija]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = {{flagicon|ITA}} [[italija|talijansko]]
| visina                    = 1.85 m

| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              = 
| brojnadresu               = 

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2009 – 2012
| klubovi1                   = {{flagicon|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
| nastupi(golovi)1           = 3 (0)
| godine2                    = 2010 – 2011
| klubovi2                   = → {{flagicon|ITA}} [[A.C.N. Siena 1904|Siena]]
| nastupi(golovi)2           = 4 (1)
| godine3                    = 2011
| klubovi3                   = → {{flagicon|ITA}} [[U.S. Grosseto 1912|Grosseto]]
| nastupi(golovi)3           = 16 (1)
| godine4                    = 2011 – 2012
| klubovi4                   = → {{flagicon|ITA}} [[Delfino Pescara 1936|Pescara]]
| nastupi(golovi)4           = 37 (28)
| godine5                    = 2012 – 2013
| klubovi5                   = {{flagicon|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]]
| nastupi(golovi)5           = 33 (5)
| godine6                    = 2013 – 2014
| klubovi6                   = {{flagicon|ITA}} [[Torino F.C.|Torino]]
| nastupi(golovi)6           = 33 (22)
| godine7                    = 2014 – 2015
| klubovi7                   = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]}}
| nastupi(golovi)7           = 24 (3)
| godine8                    = 2015
| klubovi8                   = → {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
| nastupi(golovi)8           = 8 (2)
| godine9                    = 2015 – 2016
| klubovi9                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
| nastupi(golovi)9           = 0 (0)
| godine10                   = 2016
| klubovi10                  = → {{flagicon|ITA}} [[Torino F.C.|Torino]]
| nastupi(golovi)10          = 14 (5)
| godine11                   = 2016 – 2024
| klubovi11                  = {{flagicon|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]]
| nastupi(golovi)11          = 270 (169)
| godine12                   = 2024 – 2025
| klubovi12                  = {{flagicon|TUR}} [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]
| nastupi(golovi)12          = 30 (15) 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2014 – 2023
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ITA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 57 (17)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 4.7.2025
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Ciro Immobile''' ([[Torre Annunziata]], [[20. veljače]] [[1990.]]), [[Italiaj|talijanski]] nogometaš i bivši reprezentativac koji igra na poziciji napadača.

Karijeru je započeo u talijanskom klubu [[Sorrento Calcio|Sorrento]]. Godine [[2009.]] kupio ga je Juventus, ali tamo nije bio redovit igrač. Bio je na posudbi u tri različita kluba prije odlaska u [[Genoa CFC|Genou]] [[2012.]] godine. Nakon provedene sezone u [[Genoa CFC|Genoi]] prešao je u redove [[Torino FC|Torina]]. U jedinoj sezoni u [[Torino FC|Torinu]] osvojio je nagradu ''[[Capocannoniere]]'' za najboljeg strijelca u [[Serie A]] s postignuta 22 gola u 33 utakmice.

Za [[Talijanska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Italije]] debitirao je [[2014.]] godine, a sudjelovao je na jednom [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskom]] i dva [[UEFA Euro|Europska prvenstva]]. 

== Vanjske veze ==
{{Commons category}}
* {{Soccerway|ciro-immobile/75164}}
* [http://www.tbplayers.com/players/ciro_immobile Ciro Immobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210612145959/http://www.tbplayers.com/players/ciro_immobile |date=2021-06-12 }} at TBPlayers
* [https://www.figc.it/it/nazionali/nazionali-in-cifre/dettaglio-convocato/?calciatoreId=45125&amp;squadraId=12 Ciro Immobile] at FICG.it

{{Sastav Italija 2014 SP}}
{{Sastav Italija 2016 EP}}
{{Sastav Italija 2020 EP}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Europske lige}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1990||Immobile, Ciro}}

[[Kategorija:Italijanski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Genoe]]
[[Kategorija:Fudbaleri Torina]]
[[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Fudbaleri Seville]]
[[Kategorija:Fudbaleri Lazija]]
[[Kategorija:Fudbaleri Beşiktaşa]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu]]
[[Kategorija:Fudbaleri Bologne]]</text>
      <sha1>n07qhn7wuxoi399iz79jz447gbws8og</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482794</id>
      <parentid>42482793</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T11:13:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42482794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6575" sha1="5omafv1xon5j4z1ry2fvhkf8aoqwbsb" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Ciro Immobile
| slika                     = 20150616 - Portugal - Italie - Genève - Ciro Immobile 1.jpg
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[20. veljače]] [[1990.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Torre Annunziata]]
| rodnadržava               = [[Italija]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = {{flagicon|ITA}} [[italija|talijansko]]
| visina                    = 1.85 m

| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              = {{flagicon|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
| brojnadresu               = 

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2009 – 2012
| klubovi1                   = {{flagicon|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
| nastupi(golovi)1           = 3 (0)
| godine2                    = 2010 – 2011
| klubovi2                   = → {{flagicon|ITA}} [[A.C.N. Siena 1904|Siena]]
| nastupi(golovi)2           = 4 (1)
| godine3                    = 2011
| klubovi3                   = → {{flagicon|ITA}} [[U.S. Grosseto 1912|Grosseto]]
| nastupi(golovi)3           = 16 (1)
| godine4                    = 2011 – 2012
| klubovi4                   = → {{flagicon|ITA}} [[Delfino Pescara 1936|Pescara]]
| nastupi(golovi)4           = 37 (28)
| godine5                    = 2012 – 2013
| klubovi5                   = {{flagicon|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]]
| nastupi(golovi)5           = 33 (5)
| godine6                    = 2013 – 2014
| klubovi6                   = {{flagicon|ITA}} [[Torino F.C.|Torino]]
| nastupi(golovi)6           = 33 (22)
| godine7                    = 2014 – 2015
| klubovi7                   = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]}}
| nastupi(golovi)7           = 24 (3)
| godine8                    = 2015
| klubovi8                   = → {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
| nastupi(golovi)8           = 8 (2)
| godine9                    = 2015 – 2016
| klubovi9                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
| nastupi(golovi)9           = 0 (0)
| godine10                   = 2016
| klubovi10                  = → {{flagicon|ITA}} [[Torino F.C.|Torino]]
| nastupi(golovi)10          = 14 (5)
| godine11                   = 2016 – 2024
| klubovi11                  = {{flagicon|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]]
| nastupi(golovi)11          = 270 (169)
| godine12                   = 2024 – 2025
| klubovi12                  = {{flagicon|TUR}} [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]
| nastupi(golovi)12          = 30 (15) 
| godine13                   = 2025 –
| klubovi13                  = {{flagicon|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
| nastupi(golovi)13          = 0 (0)
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2014 – 2023
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ITA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 57 (17)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 11.7.2025
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Ciro Immobile''' ([[Torre Annunziata]], [[20. veljače]] [[1990.]]), [[Italiaj|talijanski]] nogometaš i bivši reprezentativac koji igra na poziciji napadača. Trenutno igra za [[Bologna FC 1909|Bolognu]].

Karijeru je započeo u talijanskom klubu [[Sorrento Calcio|Sorrento]]. Godine [[2009.]] kupio ga je Juventus, ali tamo nije bio redovit igrač. Bio je na posudbi u tri različita kluba prije odlaska u [[Genoa CFC|Genou]] [[2012.]] godine. Nakon provedene sezone u [[Genoa CFC|Genoi]] prešao je u redove [[Torino FC|Torina]]. U jedinoj sezoni u [[Torino FC|Torinu]] osvojio je nagradu ''[[Capocannoniere]]'' za najboljeg strijelca u [[Serie A]] s postignuta 22 gola u 33 utakmice.

Za [[Talijanska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Italije]] debitirao je [[2014.]] godine, a sudjelovao je na jednom [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskom]] i dva [[UEFA Euro|Europska prvenstva]]. 

== Vanjske veze ==
{{Commons category}}
* {{Soccerway|ciro-immobile/75164}}
* [http://www.tbplayers.com/players/ciro_immobile Ciro Immobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210612145959/http://www.tbplayers.com/players/ciro_immobile |date=2021-06-12 }} at TBPlayers
* [https://www.figc.it/it/nazionali/nazionali-in-cifre/dettaglio-convocato/?calciatoreId=45125&amp;squadraId=12 Ciro Immobile] at FICG.it

{{Sastav Italija 2014 SP}}
{{Sastav Italija 2016 EP}}
{{Sastav Italija 2020 EP}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Europske lige}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1990||Immobile, Ciro}}

[[Kategorija:Italijanski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Genoe]]
[[Kategorija:Fudbaleri Torina]]
[[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Fudbaleri Seville]]
[[Kategorija:Fudbaleri Lazija]]
[[Kategorija:Fudbaleri Beşiktaşa]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu]]
[[Kategorija:Fudbaleri Bologne]]</text>
      <sha1>5omafv1xon5j4z1ry2fvhkf8aoqwbsb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482795</id>
      <parentid>42482794</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T11:13:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42482795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6575" sha1="0kpi3k2876cjb9xqfhpfiaocqa9bik9" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Ciro Immobile
| slika                     = 20150616 - Portugal - Italie - Genève - Ciro Immobile 1.jpg
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[20. veljače]] [[1990.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Torre Annunziata]]
| rodnadržava               = [[Italija]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = {{flagicon|ITA}} [[italija|talijansko]]
| visina                    = 1.85 m

| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              = {{flagicon|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
| brojnadresu               = 

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2009 – 2012
| klubovi1                   = {{flagicon|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
| nastupi(golovi)1           = 3 (0)
| godine2                    = 2010 – 2011
| klubovi2                   = → {{flagicon|ITA}} [[A.C.N. Siena 1904|Siena]]
| nastupi(golovi)2           = 4 (1)
| godine3                    = 2011
| klubovi3                   = → {{flagicon|ITA}} [[U.S. Grosseto 1912|Grosseto]]
| nastupi(golovi)3           = 16 (1)
| godine4                    = 2011 – 2012
| klubovi4                   = → {{flagicon|ITA}} [[Delfino Pescara 1936|Pescara]]
| nastupi(golovi)4           = 37 (28)
| godine5                    = 2012 – 2013
| klubovi5                   = {{flagicon|ITA}} [[Genoa C.F.C.|Genoa]]
| nastupi(golovi)5           = 33 (5)
| godine6                    = 2013 – 2014
| klubovi6                   = {{flagicon|ITA}} [[Torino F.C.|Torino]]
| nastupi(golovi)6           = 33 (22)
| godine7                    = 2014 – 2015
| klubovi7                   = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]}}
| nastupi(golovi)7           = 24 (3)
| godine8                    = 2015
| klubovi8                   = → {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
| nastupi(golovi)8           = 8 (2)
| godine9                    = 2015 – 2016
| klubovi9                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
| nastupi(golovi)9           = 0 (0)
| godine10                   = 2016
| klubovi10                  = → {{flagicon|ITA}} [[Torino F.C.|Torino]]
| nastupi(golovi)10          = 14 (5)
| godine11                   = 2016 – 2024
| klubovi11                  = {{flagicon|ITA}} [[S.S. Lazio|Lazio]]
| nastupi(golovi)11          = 270 (169)
| godine12                   = 2024 – 2025
| klubovi12                  = {{flagicon|TUR}} [[Beşiktaş JK (fudbal)|Beşiktaş]]
| nastupi(golovi)12          = 30 (15) 
| godine13                   = 2025 –
| klubovi13                  = {{flagicon|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
| nastupi(golovi)13          = 0 (0)
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2014 – 2023
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ITA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 57 (17)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 11.7.2025
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Ciro Immobile''' ([[Torre Annunziata]], [[20. veljače]] [[1990.]]), [[Italiaj|talijanski]] nogometaš i bivši reprezentativac koji igra na poziciji napadača. Trenutno igra za [[Bologna FC 1909|Bolognu]].

Karijeru je započeo u talijanskom klubu [[Sorrento Calcio|Sorrento]]. Godine [[2009.]] kupio ga je Juventus, ali tamo nije bio redovit igrač. Bio je na posudbi u tri različita kluba prije odlaska u [[Genoa CFC|Genou]] [[2012.]] godine. Nakon provedene sezone u [[Genoa CFC|Genoi]] prešao je u redove [[Torino FC|Torina]]. U jedinoj sezoni u [[Torino FC|Torinu]] osvojio je nagradu ''[[Capocannoniere]]'' za najboljeg strijelca u [[Serie A]] s postignuta 22 gola u 33 utakmice.

Za [[Talijanska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Italije]] debitirao je [[2014.]] godine, a sudjelovao je na jednom [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskom]] i dva [[UEFA Euro|Europska prvenstva]]. 

== Vanjske veze ==
{{Commons category}}
* {{Soccerway|ciro-immobile/75164}}
* [http://www.tbplayers.com/players/ciro_immobile Ciro Immobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210612145959/http://www.tbplayers.com/players/ciro_immobile |date=2021-06-12 }} at TBPlayers
* [https://www.figc.it/it/nazionali/nazionali-in-cifre/dettaglio-convocato/?calciatoreId=45125&amp;squadraId=12 Ciro Immobile] at FICG.it

{{Sastav Italija 2014 SP}}
{{Sastav Italija 2016 EP}}
{{Sastav Italija 2020 EP}}
{{Najbolji strijelci Serie A}}
{{Najbolji strijelci UEFA Europske lige}}
{{Evropska Zlatna kopačka}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1990||Immobile, Ciro}}

[[Kategorija:Italijanski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Genoe]]
[[Kategorija:Fudbaleri Torina]]
[[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Fudbaleri Seville]]
[[Kategorija:Fudbaleri Lazija]]
[[Kategorija:Fudbaleri Beşiktaşa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Bologne]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu]]</text>
      <sha1>0kpi3k2876cjb9xqfhpfiaocqa9bik9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Zaštićena kulturna dobra Republike Srbije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4672986</id>
    <revision>
      <id>42482708</id>
      <parentid>41258021</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T18:18:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="196" sha1="7igrvx5vrr8srmg0p701mno72ssqh8u" xml:space="preserve">{{Commonscat|Cultural heritage monuments in Serbia}}
[[Kategorija:Srpska kulturna baština]]
[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Zaštićena prirodna i kulturna dobra u Srbiji]]</text>
      <sha1>7igrvx5vrr8srmg0p701mno72ssqh8u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Leandro Paredes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676087</id>
    <revision>
      <id>42482791</id>
      <parentid>41874984</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T11:08:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42482791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5390" sha1="3zki8c3j8hr1sofgg1jsdtdhnwxoqy3" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Leandro Paredes
| slika                     = Leandro Paredes 2018.jpg
| punoime                   = Leandro Daniel Paredes
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[29. lipnja]] [[1994.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ARG}} [[San Justo (Buenos Aires)|San Justo]]
| rodnadržava               = [[Argentina]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = 
| visina                    = 1.82 m

| pozicija                  = zadnji vezni
| trenutniklub              = {{flagicon|ARG}} [[Boca Juniors]]
| brojnadresu               = 5

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2010 – 2015
| klubovi1                   = {{flagicon|ARG}} [[Boca Juniors]]
| nastupi(golovi)1           = 28 (5)
| godine2                    = 2014
| klubovi2                   = → {{flagicon|ITA}} [[A.C. ChievoVerona|ChievoVerona]]
| nastupi(golovi)2           = 1 (0)
| godine3                    = 2014 – 2015
| klubovi3                   = → {{flagicon|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)3           = 10 (1)
| godine4                    = 2015 – 2017
| klubovi4                   = {{flagicon|ITA}} [[A.S. Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)4           = 27 (3)
| godine5                    = 2015 – 2016
| klubovi5                   = → {{flagicon|ITA}} [[Empoli F.C.|Empoli]]
| nastupi(golovi)5           = 33 (2)
| godine6                    = {{nowrap|2017 – 2019}}
| klubovi6                   = {{nowrap|{{flagicon|RUS}} [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit St. Peterburg]]}}
| nastupi(golovi)6           = 43 (7)
| godine7                    = 2019 – 2023
| klubovi7                   = {{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]}}
| nastupi(golovi)7           = 72 (2)
| godine8                    = 2022 – 2023
| klubovi8                   = → {{flagicon|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]]
| nastupi(golovi)8           = 25 (1)
| godine9                    = 2023 – 2025
| klubovi9                   = {{flagicon|ITA}} [[AS Roma|Roma]]
| nastupi(golovi)9           = 56 (6)
| godine10                   = 2025 –
| klubovi10                  = {{flagicon|ARG}} [[Boca Juniors]]
| nastupi(golovi)10          = 0 (0)
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2017 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ARG}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 73 (5)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 11.7.2025
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Leandro Daniel Paredes''' ({{IPA-es|leˈandɾo paˈɾeðes}}; [[San Justo (Buenos Aires)|San Justo]], [[29. lipnja]] [[1994.]]), [[argentina|argentinski]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji zadnjeg veznog. Od [[2025.]] godine pod ugovorom je s [[Boca Juniors|Bocom]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Argentine|reprezentaciju Argentine]] debitirao je [[2017.]] godine te je sudjelovao na nekoliko međunarodnih natjecanja; godine [[2021.]] postao je prvak Južne Amerike s Argentinom. 

{{Sastav Argentina 2022 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1994||Paredes, Leandro}}

[[Kategorija:Argentinski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Boce Juniors]]
[[Kategorija:Fudbaleri Rome]]
[[Kategorija:Fudbaleri Zenit Sankt Peterburga]]
[[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]]
[[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]]
[[Kategorija:Južnoamerički prvaci u fudbalu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu]]</text>
      <sha1>3zki8c3j8hr1sofgg1jsdtdhnwxoqy3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Théo Hernandez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676180</id>
    <revision>
      <id>42482792</id>
      <parentid>41909448</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T11:10:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42482792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5585" sha1="78h0c5e538mlfim4ldsiltvsxfh0oyf" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Théo Hernandez
| slika                     = FC Salzburg vs. AC Mailand (UEFA Championsleague 2022-09-06) Théo Hernandez.jpg
| punoime                   = {{nowrap|Théo Bernard François Hernandez}}
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[6. listopada]] [[1997.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|FRA|1976}} [[Marseille]]
| rodnadržava               = [[Francuska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = 
| visina                    = 1.84 m

| pozicija                  = lijevi bek
| trenutniklub              = {{flagicon|SAU}} [[Al-Hilal (fudbalski klub)|Al-Hilal]]
| brojnadresu               = 19

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2015 – 2017
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Atlético Madrid B]]
| nastupi(golovi)1           = 9 (0)
| godine2                    = 2016 – 2017
| klubovi2                   = → {{flagicon|ŠPA}} [[Deportivo Alavés|Alavés]]
| nastupi(golovi)2           = 32 (1)
| godine3                    = 2017 – 2019
| klubovi3                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid]]
| nastupi(golovi)3           = 13 (0)
| godine4                    = {{nowrap|2018 – 2019}}
| klubovi4                   = {{nowrap|→ {{flagicon|ŠPA}} [[Real Sociedad]]}}
| nastupi(golovi)4           = 24 (1)
| godine5                    = 2019 – 2025
| klubovi5                   = {{flagicon|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
| nastupi(golovi)5           = 195 (31)
| godine6                    = 2025 –
| klubovi6                   = {{flagicon|SAU}} [[Al-Hilal (fudbalski klub)|Al-Hilal]]
| nastupi(golovi)6           = 0 (0)
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2021 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|FRA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 38 (2)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 11.7.2025
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Theo Bernard François Hernandez''' ([[Marseille]], [[6. listopada]] [[1997.]]), [[Francuska|francuski]] nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji lijevog beka; zbog njegove brzine i sposobnosti postizanja golova, smatra ga se jednim od najboljih lijevih bekova na svijetu. Produkt je omladinske škole [[Atlético Madrid]]a, a trenutno igra za [[Al-Hilal (fudbalski klub)|Al-Hilal]]. Za [[Fudbalska reprezentacija Francuske|reprezentaciju Francuske]] debitirao je [[2021.]] godine, kada je i s Francuskom osvojio [[UEFA Liga nacija|Ligu nacija]]. 

Njegov brat, [[Lucas Hernandez|Lucas]], također je profesionalni nogometaš, kao što je bio i njihov otac, [[Jean-François Hernandez]]. Njihov otac nestao je [[2004.]] godine, da bi [[2022.]] godine ''[[L'Équipe]]'' potvrdio kako je pronađen na [[Tajland]]u gdje je bio živio od [[2004.]] godine; pokušavao je stupiti u kontakt sa sinovima, ali mu je bivša supruga to zakonski onemogućila.

{{Sastav Francuska 2022 SP}}
{{Sastav Francuska 2024 EP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1997||Hernandez, Théo}}

[[Kategorija:Francuski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Atlético Madrida]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Sociedada]]
[[Kategorija:Fudbaleri Milana]]
[[Kategorija:Biografije, Marseille]]</text>
      <sha1>78h0c5e538mlfim4ldsiltvsxfh0oyf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zavičajac/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676787</id>
    <revision>
      <id>42482629</id>
      <parentid>42482607</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T12:38:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4818" sha1="en0phf7jrqncn3psnxxyy79qjgk9bdk" xml:space="preserve">[[File:Свјетлопис хотела Метропол Палас у Биограду2.jpg|mini|desno|Hotel Metropol]]
'''Hotel Metropol''' se nalazi u ulici [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I Karađorđevića]], u gradskoj opštini Palilula, [[Beograd]], [[Srbija]]. Sagrađen je između 1949. и 1957. god. i predstavlja adaptaciju nedovršene zgrade Doma Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;metropol&quot;&gt;{{Cite web |url= https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/palilula/hotel_metropol.html |title= Hotel Metropol  |work= Katalog nepokretnih kulturnih dobara na području grada Beograda - beogradskonasledje.rs |accessdate= 8. jul. 2025}}&lt;/ref&gt; Izgrađen je po projektu [[Dragiša Brašovan|Dragiše Brašovana]], u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]]. Proglašen je za nepokretno [[Kulturna dobra Srbije|kulturno dobro]] kao spomenik kulture.

Tokom 1960-ih i 1970-ih, Metropol je bio jedno od najpopularnijih i najelitnijih mjesta u Beogradu, a predsjednik Jugoslavije, Josip Broz Tito, organizovao je proslavu Nove godine u hotelu.[5] Tokom Prvog samita Pokreta nesvrstanih 1961. godine, organizovan je prijem za 30 šefova država ili vlada i preko 3.000 gostiju. Gosti hotela bili su brojne svjetske poznate ličnosti:
* državnici - [[Haile Selassie]], [[Gamal Abdel Nasser]], [[Jawaharlal Nehru]], [[Nicolae Ceaușescu]], [[Leonid Brezhnev]], [[Habib Bourguiba]], [[Che Guevara]];
* književnici - [[Ivo Andrić]]
* filmski i pozorišni radnici
* šahisti
* muzičari - [[Igor Stravinsky]], [[Louis Armstrong]]
* astronauti - [[Neil Armstrong]], [[Buzz Aldrin]]


== Izgradnja ==
Temelji današnjeg objekta izgrađeni su 1949, a ljeti 1950. godine završeno je 8 spratova, zajedno sa krovom. Objekat je zamišljen kao &quot;najveći kongresni centar na Balkanu&quot;. Radove su izvodile [[Omladinske radne akcije|omladinske radne brigade]] iz cijele Jugoslavije, njih 15, sa 18.000 omladinaca (Vojvođanska, Mostarska, Resavska, Čačanska,...) i obustavljeni su u novembru 1950. godine. Novi projekat Brašovan je uradio 1953. god. Građevinski radovi su nastavljeni 1954. godine i, iako su završeni 1958. godine, hotel je otvoren za goste 20. augusta 1957. godine.

Godine 2002. u hotelu je izbio veliki požar, koji je potpuno uništio dva posljednja sprata. Ostatak hotela je, međutim, ostao otvoren do 2007. godine kada je zbog kompletnog renoviranja zatvoren i otvoren je opet u junu 2012. kao hotel sa 5 zvjezdica. Kompletna ulaganja u renoviranje, uključujući otkupnu cenu je bila približno 120 miliona evra. U jesen 2012. je zvanično postao član hotelskog lanca Starvud, pod luksuznom kategorijom.

== Arhitektura ==
Projekat modernog i funkcionalnog hotelskog objekta predstavlja prvu modernu poslijeratnu građevinu ovog tipa, koja teži da se nametne kao autonomna struktura nezavisna od svog urbanog okruženja. Hotel je zamišljen kao visoka kubna masa stereometrijskih formi, dopunjena nižim aneksima okrenutim prema ulici i parku Tašmajdan. Smirenost glavne fasade proizilazi iz njene redukovane dekorativnosti, koju formira obrazac linearno uokvirenih nizova prozora.

Prozorski otvori u najvišim zonama zgrade oživljeni su variranjem njihove veličine i položaja te povezivanjem u jedinstvenu cjelinu. U ovoj zgradi, postignuta je kombinaciju dosljedne primjene principa [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]] sa funkcionalističkim zahtjevima vremena u kojem je zgrada nastala.

== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}
* {{Cite web |url= https://www.metropolpalace.com/about-the-hotel/ |title= Metropol Palas hotel |work= Zvanična stranica - www.metropolpalace.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 10. jul. 2025}}
* {{Cite web |url= https://www.politika.rs/sr/clanak/236971/Kako-je-Metropol-postao-metropola |title= Kako je Metropol postao metropola |work= Politika - www.politika.rs, 18. oktobra 2012. |accessdate= 10. jul. 2025}}
== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Hotel „Metropol“}}
[[Kategorija:Građevine u Beogradu]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]
https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard
https://www.heritage.gov.rs/cirilica/istorija_republickog_zavoda_za_zastitu_spomenika_kulture.php</text>
      <sha1>en0phf7jrqncn3psnxxyy79qjgk9bdk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482630</id>
      <parentid>42482629</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T12:41:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4830" sha1="j13kqn984tercse1usi7fdhwtcl8f1f" xml:space="preserve">[[File:Свјетлопис хотела Метропол Палас у Биограду2.jpg|mini|desno|Hotel Metropol]]
'''Hotel Metropol''' se nalazi u ulici [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I Karađorđevića]], u gradskoj opštini Palilula, [[Beograd]], [[Srbija]]. Sagrađen je između 1949. и 1957. god. i predstavlja adaptaciju nedovršene zgrade Doma Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;metropol&quot;&gt;{{Cite web |url= https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/palilula/hotel_metropol.html |title= Hotel Metropol  |work= Katalog nepokretnih kulturnih dobara na području grada Beograda - beogradskonasledje.rs |accessdate= 8. jul. 2025}}&lt;/ref&gt; Izgrađen je po projektu [[Dragiša Brašovan|Dragiše Brašovana]], u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]]. Proglašen je za nepokretno [[Kulturna dobra Srbije|kulturno dobro]] kao spomenik kulture.

Tokom 1960-ih i 1970-ih, Metropol je bio jedno od najpopularnijih i najelitnijih mjesta u Beogradu, a predsjednik Jugoslavije, Josip Broz Tito, organizovao je proslavu Nove godine u hotelu.[5] Tokom Prvog samita Pokreta nesvrstanih 1961. godine, organizovan je prijem za 30 šefova država ili vlada i preko 3.000 gostiju. Gosti hotela bili su brojne svjetske poznate ličnosti:
* državnici - [[Haile Selassie]], [[Gamal Abdel Nasser]], [[Jawaharlal Nehru]], [[Nicolae Ceaușescu]], [[Leonid Brežnjev]], [[Habib Bourguiba]], [[Che Guevara|Če Gevara]];
* književnici - [[Ivo Andrić]]
* filmski i pozorišni radnici
* šahisti
* muzičari - [[Igor Stravinski]], [[Louis Armstrong]]
* astronauti - [[Neil Armstrong]], [[Buzz Aldrin]]


== Izgradnja ==
Temelji današnjeg objekta izgrađeni su 1949, a ljeti 1950. godine završeno je 8 spratova, zajedno sa krovom. Objekat je zamišljen kao &quot;najveći kongresni centar na Balkanu&quot;. Radove su izvodile [[Omladinske radne akcije|omladinske radne brigade]] iz cijele Jugoslavije, njih 15, sa 18.000 omladinaca (Vojvođanska, Mostarska, Resavska, Čačanska,...) i obustavljeni su u novembru 1950. godine. Novi projekat Brašovan je uradio 1953. god. Građevinski radovi su nastavljeni 1954. godine i, iako su završeni 1958. godine, hotel je otvoren za goste 20. augusta 1957. godine.

Godine 2002. u hotelu je izbio veliki požar, koji je potpuno uništio dva posljednja sprata. Ostatak hotela je, međutim, ostao otvoren do 2007. godine kada je zbog kompletnog renoviranja zatvoren i otvoren je opet u junu 2012. kao hotel sa 5 zvjezdica. Kompletna ulaganja u renoviranje, uključujući otkupnu cenu je bila približno 120 miliona evra. U jesen 2012. je zvanično postao član hotelskog lanca Starvud, pod luksuznom kategorijom.

== Arhitektura ==
Projekat modernog i funkcionalnog hotelskog objekta predstavlja prvu modernu poslijeratnu građevinu ovog tipa, koja teži da se nametne kao autonomna struktura nezavisna od svog urbanog okruženja. Hotel je zamišljen kao visoka kubna masa stereometrijskih formi, dopunjena nižim aneksima okrenutim prema ulici i parku Tašmajdan. Smirenost glavne fasade proizilazi iz njene redukovane dekorativnosti, koju formira obrazac linearno uokvirenih nizova prozora.

Prozorski otvori u najvišim zonama zgrade oživljeni su variranjem njihove veličine i položaja te povezivanjem u jedinstvenu cjelinu. U ovoj zgradi, postignuta je kombinaciju dosljedne primjene principa [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]] sa funkcionalističkim zahtjevima vremena u kojem je zgrada nastala.

== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}
* {{Cite web |url= https://www.metropolpalace.com/about-the-hotel/ |title= Metropol Palas hotel |work= Zvanična stranica - www.metropolpalace.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 10. jul. 2025}}
* {{Cite web |url= https://www.politika.rs/sr/clanak/236971/Kako-je-Metropol-postao-metropola |title= Kako je Metropol postao metropola |work= Politika - www.politika.rs, 18. oktobra 2012. |accessdate= 10. jul. 2025}}
== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Hotel „Metropol“}}
[[Kategorija:Građevine u Beogradu]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]
https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard
https://www.heritage.gov.rs/cirilica/istorija_republickog_zavoda_za_zastitu_spomenika_kulture.php</text>
      <sha1>j13kqn984tercse1usi7fdhwtcl8f1f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482671</id>
      <parentid>42482630</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:09:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6773" sha1="9ora9kq4cqrmcnfu27d5be3xij3y5zk" xml:space="preserve">[[File:Свјетлопис хотела Метропол Палас у Биограду2.jpg|mini|desno|Hotel Metropol]]
'''Hotel Metropol''' se nalazi u ulici [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I Karađorđevića]], u gradskoj opštini Palilula, [[Beograd]], [[Srbija]]. Građen je između 1949. i 1958. god. i predstavlja adaptaciju nedovršene zgrade Doma Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;metropol&quot;&gt;{{Cite web |url= https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/palilula/hotel_metropol.html |title= Hotel Metropol  |work= Katalog nepokretnih kulturnih dobara na području grada Beograda - beogradskonasledje.rs |accessdate= 8. jul. 2025}}&lt;/ref&gt; Izgrađen je po projektu [[Dragiša Brašovan|Dragiše Brašovana]], u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]]. Proglašen je za nepokretno [[Kulturna dobra Srbije|kulturno dobro Srbije]] kao spomenik kulture.

Tokom 1960-ih i 1970-ih, Metropol je bio jedno od najpopularnijih i najelitnijih mjesta u Beogradu, a predsjednik Jugoslavije, [[Tito|Josip Broz Tito]], organizovao je proslavu Nove godine u hotelu. Tokom prve zvanične konferencije [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] 1961. godine, organizovan je prijem za 30 šefova država ili vlada i preko 3.000 gostiju. U to vrijeme, gosti hotela bili su brojne svjetske poznate ličnosti, među kojima su:
* državnici - [[Haile Selassie|car Haile Selasije]], [[Gamal Abdel Nasser|Naser]], [[Jawaharlal Nehru|Nehru]], [[Nicolae Ceaușescu|Čaušesku]], [[Leonid Brežnjev]], [[Habib Bourguiba|Habib Burgiba]], [[Che Guevara|Če Gevara]],
* književnici - [[Ivo Andrić]]
* filmski i pozorišni radnici - [[Kirk Daglas]], [[Anthony Quinn]], [[Brigitte Bardot]], [[Vittorio de Sica]], [[Gina Lollobrigida]], Elizabeth Taylor, Sophia Loren, Jack Nicholson, [[Robert De Niro]] i dr,
* šahisti - [[Bobby Fischer]], [[Tigran Petrosjan]], [[Mihail Talj]], [[Boris Spaski]],
* muzičari - [[Igor Stravinski]], [[Louis Armstrong]]
* astronauti - [[Neil Armstrong|Armstrong]] i [[Buzz Aldrin|Oldrin]]

== Izgradnja ==
Temelji današnjeg objekta izgrađeni su 1949, a ljeti 1950. godine završeno je 8 spratova, zajedno sa krovom. Objekat je zamišljen kao &quot;najveći kongresni centar na Balkanu&quot;. Radove su izvodile [[Omladinske radne akcije|omladinske radne brigade]] iz cijele Jugoslavije, njih 15, sa 18.000 omladinaca (Vojvođanska, Mostarska, Resavska, Čačanska,...) i obustavljeni su u novembru 1950. godine. Novi projekat Brašovan je uradio 1953. god. Građevinski radovi su nastavljeni 1954. godine i završeni 1958. godine, iako je hotel je otvoren za goste 20. augusta 1957. godine. 

Godine 2002. u hotelu je izbio veliki požar, koji je potpuno uništio dva posljednja sprata. Ostatak hotela je ostao otvoren do 2007. godine kada je zbog kompletnog renoviranja zatvoren i otvoren je opet u junu 2012. kao hotel sa 5 zvjezdica. Kompletna ulaganja u renoviranje, uključujući otkupnu cenu je bila približno 120 miliona evra. Građevina je presvučena bijelim impregriranim platnom, a Društvo arhitekata Beograda je u aprilu dodelilo priznanje za „Arhitektonski događaj godine” autorima rekonstrukcije iz „Lagrota”. U jesen 2012. je zvanično postao član [[SAD|američkog]] hotelskog lanca Starvud, pod luksuznom kategorijom.

== Arhitektura ==
Projekat modernog i funkcionalnog hotelskog objekta predstavlja prvu modernu poslijeratnu građevinu ovog tipa, koja teži da se nametne kao autonomna struktura nezavisna od svog urbanog okruženja. Hotel je zamišljen kao visoka kubna masa stereometrijskih formi, dopunjena nižim aneksima okrenutim prema ulici i parku Tašmajdan. Smirenost glavne fasade proizilazi iz njene redukovane dekorativnosti, koju formira obrazac linearno uokvirenih nizova prozora.

Prozorski otvori u najvišim zonama zgrade oživljeni su variranjem njihove veličine i položaja te povezivanjem u jedinstvenu cjelinu. U ovoj zgradi, postignuta je kombinaciju dosljedne primjene principa [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]] sa funkcionalističkim zahtjevima vremena u kojem je zgrada nastala.

=== Opis ===
Poslije rekonstrukcije spoljašnost objekta je ista, jer je hotel zaštićen kao spomenik kulture. 

Na platou ispred obnovljenog zdanja je fontana u kojoj se nalazi skulptura &quot;Devojka koja se kupa&quot;. Bijelim širokim stepenicama ulazi se u predvorje hotela, gde dominira slika sačinjena od kombinacije svijetlih i tamnih djelića drveta iz 1956. godine, sa motivima narodnih igara i prirode koju je Dragiša Brašovan, arhitekta zdanja, specijalno poručio za Metropol.

Hotel raspolaže sa 30.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; raspoloživog prostora. Dizajniran je da bude najveći centar za sastanke u gradu, jer nudi raskošne sale za velike konferencije i prijeme. Sve tri sale zauzimaju oko 2.500 kvadrata i mogu da se pregrade po potrebi. Pogodne su i za privatne zabave, svadbe, večere. U glavnoj hotelskoj zgradi nalazi se 130 dvokrevetnih, dok se u aneksu do studentske biblioteke, na kome su dograđena još dva sprata prepoznatljiva po staklenoj fasadi, nalazi 69 soba i 40 apartmana. U aneksu su predsednički i kraljevski apartmani, a jedan je uređen u čast [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]]. 

== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}
* {{Cite web |url= https://www.metropolpalace.com/about-the-hotel/ |title= Metropol Palas hotel |work= Zvanična stranica - www.metropolpalace.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 10. jul. 2025}}
* {{Cite web |url= https://www.politika.rs/sr/clanak/236971/Kako-je-Metropol-postao-metropola |title= Kako je Metropol postao metropola |work= Politika - www.politika.rs, 18. oktobra 2012. |accessdate= 10. jul. 2025}}
* {{Cite web |url= https://www.politika.rs/sr/clanak/232586/Renesansa-hotela-Metropol-palas |title=  Renesansa hotela „Metropol palas” |work= Politika - www.politika.rs, 8. septembra 2012. |accessdate= 10. jul. 2025}}

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Hotel „Metropol“}}
[[Kategorija:Građevine u Beogradu]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]
https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard
https://www.heritage.gov.rs/cirilica/istorija_republickog_zavoda_za_zastitu_spomenika_kulture.php</text>
      <sha1>9ora9kq4cqrmcnfu27d5be3xij3y5zk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482752</id>
      <parentid>42482671</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T20:53:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1825" sha1="20lc9wyhih2zt4nvfwlygap19s0y7jt" xml:space="preserve">[[File:Užice, June 2013 (1).JPG|mini|desno|Hotel Zlatibor]]
'''Hotel Zlatibor''' se nalazi na Trgu partizana, [[Užice]], [[Srbija]]. Ova impozantna građevina neobičnog oblika i visine dominira ovim prostorom i predstavlja jednu od najistaknutijih građevina u čitavoj zapadnoj Srbiji.&lt;ref name=&quot;zlatibor&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.sd.rs/zabava/zanimljivosti/hotel-zlatibor-uzice-istorijat-2024-04-19#google_vignette |title= Užičani zahvaljujući ovoj ženi dobili &quot;prevozno sredstvo do zvezda&quot;: Veličanstveni titan, ipak, ostao &quot;u sivilu&quot; |work= Srbija danas - www.sd.rs, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt; Izgrađen je po projektu [[Svetlana Kana Radević|Kane Radević]], u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]]. 

== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Hotel Zlatibor (Užice)}}
[[Kategorija:Šžice]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]

https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard
https://www.heritage.gov.rs/cirilica/istorija_republickog_zavoda_za_zastitu_spomenika_kulture.php
https://www.academia.edu/38109533/Od_Parisa_do_Bra%C5%A1ovana_Arhitektura_javnih_zdanja_izme%C4%91u_dva_svetska_rata_u_Novom_Sadu</text>
      <sha1>20lc9wyhih2zt4nvfwlygap19s0y7jt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482753</id>
      <parentid>42482752</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T20:59:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1877" sha1="rcv0y0mrb5o3b4lbzomxhka084sj8bz" xml:space="preserve">[[File:Užice, June 2013 (1).JPG|mini|desno|Hotel Zlatibor]]
'''Hotel Zlatibor''' se nalazi na Trgu partizana, [[Užice]], [[Srbija]]. Ova impozantna građevina neobičnog oblika i visine dominira ovim prostorom i predstavlja jednu od najistaknutijih građevina u čitavoj zapadnoj Srbiji.&lt;ref name=&quot;zlatibor&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.sd.rs/zabava/zanimljivosti/hotel-zlatibor-uzice-istorijat-2024-04-19#google_vignette |title= Užičani zahvaljujući ovoj ženi dobili &quot;prevozno sredstvo do zvezda&quot;: Veličanstveni titan, ipak, ostao &quot;u sivilu&quot; |work= Srbija danas - www.sd.rs, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt; Izgrađen je po projektu [[Svetlana Kana Radević|Kane Radević]], u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]]. 
https://architectuul.com/architecture/hotel-zlatibor
== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Hotel Zlatibor (Užice)}}
[[Kategorija:Šžice]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]

https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard
https://www.heritage.gov.rs/cirilica/istorija_republickog_zavoda_za_zastitu_spomenika_kulture.php
https://www.academia.edu/38109533/Od_Parisa_do_Bra%C5%A1ovana_Arhitektura_javnih_zdanja_izme%C4%91u_dva_svetska_rata_u_Novom_Sadu</text>
      <sha1>rcv0y0mrb5o3b4lbzomxhka084sj8bz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482785</id>
      <parentid>42482753</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T08:26:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3061" sha1="s6vfldqucs7v0dbpxnwc01bmvg1mq30" xml:space="preserve">[[File:Užice, June 2013 (1).JPG|mini|desno|Hotel Zlatibor]]
'''Hotel Zlatibor''' se nalazi na Trgu partizana, [[Užice]], [[Srbija]]. Izgrađen je krajem 70-ih i 80-ih godina; zvanično je otvoren 24. septembra 1981. godine. Ova impozantna građevina neobičnog oblika i visine dominira ovim dijelom grada i predstavlja jednu od najistaknutijih građevina u čitavoj zapadnoj Srbiji.&lt;ref name=&quot;zlatibor&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.sd.rs/zabava/zanimljivosti/hotel-zlatibor-uzice-istorijat-2024-04-19#google_vignette |title= Užičani zahvaljujući ovoj ženi dobili &quot;prevozno sredstvo do zvezda&quot;: Veličanstveni titan, ipak, ostao &quot;u sivilu&quot; |work= Srbija danas - www.sd.rs, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Brutalizam|Brutalistički]] hotel izgrađen je prema projektu [[Crna Gora|crnogorske]] [[Arhitektura|arhitektkinje]] [[Svetlana Kana Radević|Svetlane Kane Radević]], u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]]. 

Nakon rušenja starog hotela, što je rezultiralo gubitkom posjetilaca u Užicu, donesena je odluka o izgradnji nove, moderne zgrade koja bi zadovoljila savremene zahtjeve turista. Na konkursu je pobijedilo rješenje Kane Radević u kojem je hotel projektovan kao toranj, sa hrabrim pristupom slobodnim formama koje hoteli predstavljaju.

Hotel je dobio ime po obližnjoj planini [[Zlatibor]], koja je veoma popularna turistička destinacija. Zbog sive boje, mještani su ga nazivali &quot;Sivonja&quot;, a zbog svog neobičnog izgleda i baze na kojoj je postavljen, dobio je i naziv &quot;Raketa&quot;.

Hotel ima ukupno petnaest spratova. Prozori su postavljeni u vertikalnim trakama, vizuelno izdužujući hotel i doprinoseći utisku da je spreman za polijetanje.&lt;ref name=&quot;zlatibo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://architectuul.com/architecture/hotel-zlatibor |title= Hotel Zlatibor, Užice, Srbija - po projektu Svetlane Kane Radević |work= Architectuul - architectuul.com, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Hotel Zlatibor (Užice)}}
[[Kategorija:Užice]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]
[[Kategorija:Brutalna arhitektura]]
https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard
https://www.heritage.gov.rs/cirilica/istorija_republickog_zavoda_za_zastitu_spomenika_kulture.php
https://www.academia.edu/38109533/Od_Parisa_do_Bra%C5%A1ovana_Arhitektura_javnih_zdanja_izme%C4%91u_dva_svetska_rata_u_Novom_Sadu</text>
      <sha1>s6vfldqucs7v0dbpxnwc01bmvg1mq30</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482786</id>
      <parentid>42482785</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T08:36:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3439" sha1="rxx3h8h4u0mjnue6mxm1bkcgs8i95vo" xml:space="preserve">[[File:Užice, June 2013 (1).JPG|mini|desno|Hotel Zlatibor]]
'''Hotel Zlatibor''' se nalazi na Trgu partizana, [[Užice]], [[Srbija]]. Izgrađen je krajem 70-ih i 80-ih godina; zvanično je otvoren 24. septembra 1981. godine. Ova impozantna građevina neobičnog oblika i visine dominira ovim dijelom grada i predstavlja jednu od najistaknutijih građevina u čitavoj zapadnoj Srbiji.&lt;ref name=&quot;zlatibor&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.sd.rs/zabava/zanimljivosti/hotel-zlatibor-uzice-istorijat-2024-04-19#google_vignette |title= Užičani zahvaljujući ovoj ženi dobili &quot;prevozno sredstvo do zvezda&quot;: Veličanstveni titan, ipak, ostao &quot;u sivilu&quot; |work= Srbija danas - www.sd.rs, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Brutalizam|Brutalistički]] hotel izgrađen je prema projektu [[Crna Gora|crnogorske]] [[Arhitektura|arhitektkinje]] [[Svetlana Kana Radević|Svetlane Kane Radević]], u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]]. 

Ideja za gradnju hotela javila se još 1958. godine, u ranim fazama planiranja projekta za Trg Partizana. Izgradnja hotela je odlagana dugi niz godina. Nakon rušenja starog hotela, što je rezultiralo gubitkom posjetilaca u Užicu, donesena je odluka o izgradnji nove, moderne zgrade koja bi zadovoljila savremene zahtjeve turista. Na konkursu za izgradnju budućeg simbola grada Užica, kandidatkinje su bile dvije žene, koje su u to vrijeme slovile kao vodeće u domenu arhitekture - Svetlana Kana Radević i Jovanka Jeftanović. Pobijedilo je rješenje Kane Radević u kojem je hotel projektovan kao toranj, sa hrabrim pristupom slobodnim formama.

Sa izgradnjom je započeto 1979. godine, a hotel je svečano otvoren 1981. Ime je dobio po obližnjoj planini [[Zlatibor]], veoma popularnoj turističkoj destinaciji. Zbog sive boje, mještani su ga nazivali &quot;Sivonja&quot;, a zbog svog neobičnog izgleda i baze na kojoj je postavljen, dobio je i naziv &quot;Raketa&quot;.

Hotel ima ukupno petnaest spratova. Prozori su postavljeni u vertikalnim trakama, vizuelno izdužujući hotel i doprinoseći utisku da je spreman za polijetanje.&lt;ref name=&quot;zlatibo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://architectuul.com/architecture/hotel-zlatibor |title= Hotel Zlatibor, Užice, Srbija - po projektu Svetlane Kane Radević |work= Architectuul - architectuul.com, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Hotel Zlatibor (Užice)}}
[[Kategorija:Užice]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]
[[Kategorija:Brutalna arhitektura]]
https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard
https://www.heritage.gov.rs/cirilica/istorija_republickog_zavoda_za_zastitu_spomenika_kulture.php
https://www.academia.edu/38109533/Od_Parisa_do_Bra%C5%A1ovana_Arhitektura_javnih_zdanja_izme%C4%91u_dva_svetska_rata_u_Novom_Sadu</text>
      <sha1>rxx3h8h4u0mjnue6mxm1bkcgs8i95vo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482788</id>
      <parentid>42482786</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T10:11:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3438" sha1="byivws0aied55w3wcqxkgie7lgyudri" xml:space="preserve">[[File:Užice, June 2013 (1).JPG|mini|desno|Hotel Zlatibor]]
'''Hotel Zlatibor''' se nalazi na Trgu partizana, [[Užice]], [[Srbija]]. Izgrađen je krajem 70-ih i 80-ih godina; zvanično je otvoren 24. septembra 1981. godine. Ova impozantna građevina neobičnog oblika i visine dominira ovim dijelom grada i predstavlja jednu od najistaknutijih građevina u čitavoj zapadnoj Srbiji.&lt;ref name=&quot;zlatibor&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.sd.rs/zabava/zanimljivosti/hotel-zlatibor-uzice-istorijat-2024-04-19#google_vignette |title= Užičani zahvaljujući ovoj ženi dobili &quot;prevozno sredstvo do zvezda&quot;: Veličanstveni titan, ipak, ostao &quot;u sivilu&quot; |work= Srbija danas - www.sd.rs, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Brutalizam|Brutalistički]] hotel izgrađen je prema projektu [[Crna Gora|crnogorske]] [[Arhitektura|arhitektkinje]] [[Svetlana Kana Radević|Svetlane Kane Radević]], u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]]. 

Ideja za gradnju hotela javila se još 1958. godine, u ranim fazama planiranja projekta za Trg Partizana. Izgradnja hotela je odlagana dugi niz godina. Nakon rušenja starog hotela, što je rezultiralo gubitkom posjetilaca u Užicu, donesena je odluka o izgradnji nove, moderne zgrade koja bi zadovoljila savremene zahtjeve turista. Na konkursu za izgradnju budućeg simbola grada Užica, kandidatkinje su bile dvije žene, koje su u to vrijeme slovile kao vodeće u domenu arhitekture - Svetlana Kana Radević i Jovanka Jeftanović. Pobijedilo je rješenje Kane Radević u kojem je hotel projektovan kao toranj, sa hrabrim pristupom slobodnim formama.

Sa izgradnjom je započeto 1979. godine, a hotel je svečano otvoren 1981. Ime je dobio po obližnjoj planini [[Zlatibor]], veoma popularnoj turističkoj destinaciji. Zbog sive boje, mještani su ga nazivali &quot;Sivonja&quot;, a zbog svog neobičnog izgleda i baze na kojoj je postavljen, dobio je i naziv &quot;Raketa&quot;.

Hotel ima ukupno petnaest spratova. Prozori su postavljeni u vertikalnim trakama, vizuelno izdužujući hotel i doprinoseći utisku da je spreman za polijetanje.&lt;ref name=&quot;zlatibo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://architectuul.com/architecture/hotel-zlatibor |title= Hotel Zlatibor, Užice, Srbija - po projektu Svetlane Kane Radević |work= Architectuul - architectuul.com, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Hotel Zlatibor (Užice)}}
[[Kategorija:Užice]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]
[[Kategorija:Brutalna arhitektura]
https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard
https://www.heritage.gov.rs/cirilica/istorija_republickog_zavoda_za_zastitu_spomenika_kulture.php
https://www.academia.edu/38109533/Od_Parisa_do_Bra%C5%A1ovana_Arhitektura_javnih_zdanja_izme%C4%91u_dva_svetska_rata_u_Novom_Sadu</text>
      <sha1>byivws0aied55w3wcqxkgie7lgyudri</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482789</id>
      <parentid>42482788</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T10:42:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3802" sha1="l9nbrqkw0wap6v0xpznixz27cs0jnvp" xml:space="preserve">[[File:Užice, June 2013 (1).JPG|mini|desno|Hotel Zlatibor]]
'''Hotel Zlatibor''' se nalazi na Trgu partizana, [[Užice]], [[Srbija]]. Izgrađen je krajem 1970-ih i 1980-ih godina. Zvanično je otvoren 24. septembra 1981. godine. Ova impozantna građevina neobičnog oblika i visine dominira ovim dijelom grada i predstavlja jednu od najistaknutijih građevina u čitavoj zapadnoj Srbiji.&lt;ref name=&quot;zlatibor&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.sd.rs/zabava/zanimljivosti/hotel-zlatibor-uzice-istorijat-2024-04-19#google_vignette |title= Užičani zahvaljujući ovoj ženi dobili &quot;prevozno sredstvo do zvezda&quot;: Veličanstveni titan, ipak, ostao &quot;u sivilu&quot; |work= Srbija danas - www.sd.rs, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Brutalizam|Brutalistički]] hotel izgrađen je prema projektu [[Crna Gora|crnogorske]] [[Arhitektura|arhitektkinje]] [[Svetlana Kana Radević|Svetlane Kane Radević]], u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]]. 

Ideja za gradnju hotela javila se još 1958. godine, u ranim fazama planiranja projekta za Trg partizana. Izgradnja je odlagana dugi niz godina. Nakon rušenja starog hotela, što je rezultiralo gubitkom posjetilaca u Užicu, donesena je odluka o izgradnji nove, moderne zgrade koja bi zadovoljila savremene zahtjeve [[Turizam|turista]]. Na konkursu za izgradnju budućeg simbola grada Užica, kandidatkinje su bile dvije žene, koje su u to vrijeme slovile kao vodeće u domenu arhitekture - Svetlana Kana Radević i Jovanka Jeftanović. Pobijedilo je rješenje Kane Radević u kojem je hotel projektovan kao toranj, sa hrabrim pristupom slobodnim formama, zbog vizuelne i estetske snage, izbora materijala i velike doze inovativnosti. Jedinstveni karakter projekta Radevićeve ogleda se u &quot;ogoljenoj&quot; betonskoj fasadi koja zauzima čitavu površinu građevine. 

Sa izgradnjom je započeto 1979. godine, a hotel je svečano otvoren 1981. Ime je dobio po obližnjoj planini [[Zlatibor]], veoma popularnoj turističkoj destinaciji. Zbog sive boje, mještani su ga nazivali &quot;Sivonja&quot;, Objekat oštrih ugaonih nagiba, dinamičnog oblika, odaje utisak izbijanja iz zemlje, te uzdizanja u nebo sa baze na kojoj je postavlje. Tanki prozori zgrade dodatno doprinose osećaju leta u visinu, pa je hotel dobio i naziv - &quot;Raketa&quot;.

Hotel ima ukupno petnaest spratova. Prozori su postavljeni u vertikalnim trakama, vizuelno izdužujući hotel i doprinoseći utisku da je spreman za polijetanje.&lt;ref name=&quot;zlatibo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://architectuul.com/architecture/hotel-zlatibor |title= Hotel Zlatibor, Užice, Srbija - po projektu Svetlane Kane Radević |work= Architectuul - architectuul.com, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Hotel Zlatibor (Užice)}}
[[Kategorija:Užice]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]
[[Kategorija:Brutalna arhitektura]
https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard
https://www.heritage.gov.rs/cirilica/istorija_republickog_zavoda_za_zastitu_spomenika_kulture.php
https://www.academia.edu/38109533/Od_Parisa_do_Bra%C5%A1ovana_Arhitektura_javnih_zdanja_izme%C4%91u_dva_svetska_rata_u_Novom_Sadu</text>
      <sha1>l9nbrqkw0wap6v0xpznixz27cs0jnvp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482790</id>
      <parentid>42482789</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T10:45:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42482790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3890" sha1="h1ivki02wmyetowujp4pe8vcg4e1gqe" xml:space="preserve">[[File:Užice, June 2013 (1).JPG|mini|desno|Hotel Zlatibor]]
'''Hotel Zlatibor''' se nalazi na Trgu partizana, [[Užice]], [[Srbija]]. Izgrađen je krajem 1970-ih i 1980-ih godina. Zvanično je otvoren 24. septembra 1981. godine. Ova impozantna građevina neobičnog oblika i visine dominira ovim dijelom grada i predstavlja jednu od najistaknutijih građevina u čitavoj zapadnoj Srbiji.&lt;ref name=&quot;zlatibor&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.sd.rs/zabava/zanimljivosti/hotel-zlatibor-uzice-istorijat-2024-04-19#google_vignette |title= Užičani zahvaljujući ovoj ženi dobili &quot;prevozno sredstvo do zvezda&quot;: Veličanstveni titan, ipak, ostao &quot;u sivilu&quot; |work= Srbija danas - www.sd.rs, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Brutalizam|Brutalistički]] hotel izgrađen je prema projektu [[Crna Gora|crnogorske]] [[Arhitektura|arhitektkinje]] [[Svetlana Kana Radević|Svetlane Kane Radević]], u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]]. 

Ideja za gradnju hotela javila se još 1958. godine, u ranim fazama planiranja projekta za Trg partizana. Izgradnja je odlagana dugi niz godina. Nakon rušenja starog hotela, što je rezultiralo gubitkom posjetilaca u Užicu, donesena je odluka o izgradnji nove, moderne zgrade koja bi zadovoljila savremene zahtjeve [[Turizam|turista]]. Na konkursu za izgradnju budućeg simbola grada Užica, kandidatkinje su bile dvije žene, koje su u to vrijeme slovile kao vodeće u domenu arhitekture - Svetlana Kana Radević i Jovanka Jeftanović. Pobijedilo je rješenje Kane Radević u kojem je hotel projektovan kao toranj, sa hrabrim pristupom slobodnim formama, zbog vizuelne i estetske snage, izbora materijala i velike doze inovativnosti. Jedinstveni karakter projekta Radevićeve ogleda se u &quot;ogoljenoj&quot; betonskoj fasadi koja zauzima čitavu površinu građevine. 

Sa izgradnjom je započeto 1979. godine, a hotel je svečano otvoren 1981. Ime je dobio po obližnjoj planini [[Zlatibor]], veoma popularnoj turističkoj destinaciji. Zbog sive boje, mještani su ga nazivali &quot;Sivonja&quot;, Objekat oštrih ugaonih nagiba, dinamičnog oblika, odaje utisak izbijanja iz zemlje, te uzdizanja u nebo sa baze na kojoj je postavlje. Tanki prozori zgrade dodatno doprinose osećaju leta u visinu, pa je hotel dobio i naziv - &quot;Raketa&quot;.

Hotel ima ukupno petnaest spratova. Ništa manje impozantna bila je i unutrašnjost hotela Zlatibor sa 148 soba, dva restorana, plesnom dvoranom i barovima. Postao je ekskluzivno mjesto za noćne izlaske Užičana, ali i boravište brojnih turista..&lt;ref name=&quot;zlatibo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://architectuul.com/architecture/hotel-zlatibor |title= Hotel Zlatibor, Užice, Srbija - po projektu Svetlane Kane Radević |work= Architectuul - architectuul.com, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Hotel Zlatibor (Užice)}}
[[Kategorija:Užice]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]
[[Kategorija:Brutalna arhitektura]
https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard
https://www.heritage.gov.rs/cirilica/istorija_republickog_zavoda_za_zastitu_spomenika_kulture.php
https://www.academia.edu/38109533/Od_Parisa_do_Bra%C5%A1ovana_Arhitektura_javnih_zdanja_izme%C4%91u_dva_svetska_rata_u_Novom_Sadu</text>
      <sha1>h1ivki02wmyetowujp4pe8vcg4e1gqe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Energoinvest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4686295</id>
    <revision>
      <id>42482787</id>
      <parentid>41809542</parentid>
      <timestamp>2025-07-11T09:43:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Laxsrbija</username>
        <id>33823</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42482787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7552" sha1="6gflhu5j231g669pj72xe68wt65iw9i" xml:space="preserve">[[File:Energoinvest Sjediste 2.jpg|mini|desno|260px|Energoinvestovo sjedište u Sarajevu]] 
'''Energoinvest''' je višenamjenska elektro i termokompanija sa sjedištem u Sarajevu, [[Bosna i Hercegovina]].
Nekadašnji [[SOUR]] (Složena organizacija udruženog rada) Energoinvest, danas je dioničarsko društvo Energoinvest d.d. - Sarajevo.
== Elektroprojekt ==
Dana 19. aprila 1951. Vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine donijela je odluku o osnivanju preduzeća &quot;Elektroprojekt&quot;, koje će se baviti projektovanjem hidro i termoenergetskih objekta širom [[SFRJ|Jugoslavije]]

Osnovan je kao mali projektni biro sa 97 zaposlenih, pod imenom Elektroprojekt, na čelu sa [[Emerik Blum|Emerikom Blumom]]. Sve hidroelektrane su projektovane u biroima Elektroprojekta (Energoinvesta). To su tri energetska sistema na: [[Neretva|Neretvi]] ([[Hidroelektrana Jablanica|HE Jablanica]], [[Hidroelektrana Rama|HE Rama]]), [[Vrbas]]u ([[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]] i [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]]) i [[Trebišnjica|Trebišnjici]] ([[HE Dubrovnik]]), a poslije i sve druge. Treba istaći izgradnju velike kupolne brane na Grančarevu od 183 metra, pa [[Jablanička brana|betonska brana na Neretvi]] od 85 metara – sa svjetskim afirmacijama.&lt;ref name=&quot;most&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.most.ba/090/070.aspx |title= Safet O. Hasanbegović, Muhamed Cico i Kemal Alićehajić - VELIKI VIZIONAR EMERIK BLUM |work= MOST, Časopis za obrazovanje, nauku i kulturu - Broj 179 (90 - nova serija) Godina XXIX ktobar/listopad 2004. |accessdate= 28. 1. 2024.}}&lt;/ref&gt;

Godine 1954. formiran je Energoinvestov Laboratorij za zavarivanje i defektoskopiju. Kasnije je osnovano i društvo za zavarivanje Bosne i Hercegovine i škola zavarivanja. Laboratorij je priznao jugoslavenski registar brodova [[LOYD]], njemački LOYD i postao je redovni član Međunarodnog instituta za zavarivanje u [[Pariz]]u. Najveći posao koji je Energoinvestov laboratorij dobio 1970. bio je ugovor sa [[Švedska|švedskom]] firmom ACEA-ATOM za ispitavanje gorivnog elementa za nuklearna postrojenja. 
[[File:Emerik Blum with Yugoslav president Tito and a foreign delegation visiting Energoinvest 01.jpg|mini|desno|200px|Josip Broz Tito sa Emerikom Blumom u Tvornici Rasklopne opreme u Lukavici u Sarajevu]] 
Do 1959. godine, preduzeće je bilo dovoljno dobro da se osposobilo za proizvodnju električne i druge opreme. Izgrađeni su proizvodni pogoni u sarajevskim prigradskim naseljima: Lukavica (elektrooprema), Stup (Automatika) i Alipašino polje (Dalekovodi i Armature).

== Energoinvest ==
Pet godina kasnije, preduzeće — koje od 1. januara 1959. godine funkcioniše kao preduzeće ENERGOINVEST — otvorilo je tri centra za istraživanje i razvoj: za elektroenergetiku (IRCE), za automatiku (IRCA) i termotehniku. Istovremeno je otvoren centar za obuku i sopstvenu izvoznu organizaciju (Elektroinžinjering).

Veoma brzo se razvio u modernu evropsku kompaniju i postao jedno od najdinamičnijih preduzeća u socijalističkoj Jugoslaviji. Na zapadu je imao reputaciju firme kapitalističkog stila koji naglašava efikasnost i rezultate. Godine 1972. postao je industrijski konglomerat sa 25.000 zaposlenih i poslovanjem u mnogim dijelovima svijeta.&lt;ref name=&quot;Energoinvest&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.nytimes.com/1972/10/07/archives/yugoslav-enterprise-prospers-stress-on-efficiency-builds-a.html |title= Yugoslav Enterprise Prospers |work= The New York Times - 1972  |accessdate= 28. 1. 2024.}}&lt;/ref&gt; 

Od tada se spaja sa drugim preduzećima širom Jugoslavije za proizvodnju robe široke potrošnje, vađenje sirovina i proizvodnju metala, uključujući [[aluminijum]]. Godišnja proizvodnja 1972. god. 60 dijelova koje su činile Energoinvest, procijenjena je na 180 miliona [[dolar]]a i  rasla je po godišnjoj stopi od 20 posto.
[[File:Energoinvest gradiliste Sarajevo.jpg|mini|lijevo|180px|Ispitna stanica za dalekovode na Alipašinu polju]]
Energoinvest je vremenom postao izvozno orijentirana kompanija sa izgrađenih desetina hiljada kilometara [[dalekovod]]a, hiljadama [[trafostanica]] i respektabilnim brojem [[Elektrana|hidro i termo elektrana]], termoenergetskih i procesnih postrojenja na većini kontinenata, baziranih na radu i stručnosti Energoinvestovih stručnjaka.

Energoinvest je takođe otišao toliko daleko da je angažovao američke konsultante iz McKinsey &amp; Co., konsultante za upravljanje u New Yorku, kako bi pojednostavio organizaciju i tehnologiju rada Energoinvesta. Ovaj Blumov potez nije naišao na odobravanje ortodoksnih socijalističkih krugova u Jugoslaviji, pa je nešto kasnije, nakon odlaska na safari u Afriku, Emerik Blum smijenjen i izabran za gradonačelnika Sarajeva.

Svoje poslovanje proširio je Energoinvest na preko 20 tržišta od Meksika do Malezije. Godine 1987 Energoinvest je postao najveći izvoznik u [[SFRJ|Socijalističkoj Federatvnoj Republici Jugoslaviji]] kada je ostvaruje svoj poslovni vrhunac sa izvozom u vrijednosti od jedne milijarde dolara i sa 42.000 zaposlenih.

=== Stručno osposobljavanje ===
Energoinvest je školovao, stipendirao i dobio stručnjake raznih tehničkih profila. Samo u 1968-1969. godini na spisku stipendista bilo je 1200 studenata, i to mašinskih, elektro, građevinskih i ostalih fakulteta. Da bi se dobila stipendija, bilo je dovoljno preuzeti obavezu o zapošljavanju u Energoinvesta i ostati u radnom odnosu onoliko vremena koliko se dobivala stipendija. Postoje arhivski podaci da je Energoinvest imao u svom sastavu oko 6000 inžinjera, tehničara, ekonomista, pravnika i drugih stručnjaka uoči rata 1992. godine. 

Bila je stalna praksa preduzeća još od 1953. godine da se koriste specijalizacije u: Rusiji, SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj i drugim zemljama.

=== Dijelovi SOUR-a ===
Dijelovi SOUR-a Energoinvest bile su RO (Radne organizacije):

Rasklopni aparati, Lukavica i [[Bihać]] - 
Niskonaponska oprema, [[Doboj]], Odžak - 
Automatika, Stup - 
Dalekovodi, Sarajevo, Doboj - 
Termo aparati, Stup - 
Tvornica termo uređaja, [[Tuzla]] - 
Transformatori, [[Ljubljana]] - 
IRCE, Lukavica - 
IRCA, Stup - 
Aluminij, [[Mostar]] - 
Tvornica glinice Birač, [[Zvornik]] - 
Energopetrol, Sarajevo - 
Projektni biro, Sarajevo - 
Inžinjering, Sarajevo - 
Održavanje i usluge, Sarajevo - 
Društvena ishrana, Sarajevo - 
Petrolinvest, Sarajevo, jugoslavensko-[[Francuska|francuska]] firma - 
Energomex, [[Meksiko]], jugoslavensko-meksička firma - 
Energo-GAR, [[Iran]] - 
Delta, [[Egipat]] 
== Rat ==
Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] Energoinvest je pretrpio ogromnu štetu. Većina tvornica, pa čak i upravna zgrada u Sarajevu, tokom rata su oštećene a oprema razgrabljena.&lt;ref&gt;[https://energoinvest.ba/ Zvanična stranica - Pristupljeno, 30.1.2024]&lt;/ref&gt; Nakon rata je imovina Energoinvesta podijeljena po entitetima. Imovina u entitetu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija Bosne i Hercegovine]] ostala kod Energoinvesta, dok je imovina u entitetu [[Republika Srpska]] odcijepljena od Energoinvesta, a firme su postala samostalna preduzeća.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.slobodnaevropa.org/a/1108936.html |title=Energoinvest: rat, podjela i uništenje giganta |website=Radio Slobodna Evropa |accessdate=2016-08-26}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Commonscat|Energoinvest}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Jugoslavenske kompanije]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke kompanije]]
[[Kategorija:Sarajevo]]
[[Kategorija:Bihać]]
[[Kategorija:Doboj]]
[[Kategorija:Tuzla]]
[[Kategorija:Zvornik]]</text>
      <sha1>6gflhu5j231g669pj72xe68wt65iw9i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Događaji/Arhiva/Juni 2025.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4711476</id>
    <revision>
      <id>42482689</id>
      <parentid>42478747</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:56:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3506" sha1="jy1uz02ghmulc3jjs1v7p83tnvl8wsu" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec|Juni 2025.}}
&lt;div style=&quot;float:right;margin-left:0.5em;&quot; id=&quot;mp-itn-img&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;thumbinner mp-thumb&quot; style=&quot;background: transparent; color: inherit; border: none; padding: 0; max-width: 178px;&quot;&gt;[[Datoteka:Ocean Shores WA- dungeness crab die off.jpg|border|175px]]&lt;!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno) --&gt;
&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot; style=&quot;padding:0.25em 0; word-wrap:break-word; text-align:center;&quot;&gt;Rakovi.&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* {{nowrap|[[juni]]}}&amp;nbsp;– U [[Oświęcim]]u ([[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]]) nastavlja se do [[2027.]] stalna [[izložba]] o [[holokaust]]u: ponovno otvaranje i uređenje Balkanskog paviljona (''Blok 17''), s putujućim izložbama i edukativnim tečajevima za nastavnike i učenike, s ciljem poticanja sjećanja, dijaloga i pomirenja.
* {{nowrap|[[25. 6.]]}}&amp;nbsp;– identificiran je potpuno novi ljudski organel nazvan &quot;''[[Hemifuzom|hemifuzom]]''&quot; ({{jez-en|hemifusome}}), što je potencijalno revolucionarni proboj u [[Stanična biologija|staničnoj biologiji]].
* {{nowrap|[[22. 6.]]}}&amp;nbsp;– Američka administracija na čelu s [[Donald Trump|Donaldom Trumpom]] pokrenula je vojni napad na tri nuklearna objekta u [[Iran]]u tj. na [[Postrojenje za obogaćivanje urana Fordow|Fordow]], Tanaz i [[Isfahan]].
* {{nowrap|[[13. 6.]]}}&amp;nbsp;– [[Izrael]] je pokrenuo vojni napad na [[Nuklearna elektrana|nuklearna postrojenja]], vojne objekte i napao visoke [[iran]]ske zapovjednike.
* {{nowrap|[[11. 6.]]}}&amp;nbsp;– ESA-in Solar Orbiter snimio je prve slike južnog pola [[Sunce|Sunca]].
* {{nowrap|[[9. 6.]]}}&amp;nbsp;– Konferencija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] o [[ocean]]ima u [[Nice|Nici]] privukla je pozornost svijeta na [[Klimatska promjena|klimatsku krizu]] i zaštitu oceana, uključujući obveze za smanjenje [[Zagađenje|zagađenja]] i očuvanje [[Bioraznolikost|biološke raznolikosti]].
* {{nowrap|[[8. 6.]]}}&amp;nbsp;– Masovni prosvjedi protiv [[Donald Trump|Trumpove]] antiimigracijske politike izbili su diljem [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]]. U nekoliko gradova došlo je do nasilnih sukoba, te je Savezna država [[Kalifornija]] podnijela tužbu protiv predsjednika Trumpa.
* {{nowrap|[[1. 6.]]}}&amp;nbsp;– tijekom noći, napad ukrajinskih tajnih službi (SBU) na rusko strateško zrakoplovstvo. Oko 117 dronova skrivenih u skloništima prevoženim kamionima pogodilo je pet ruskih aerodroma ([[Belaja]], [[Djagilevo]], [[Ivanovo Severnij]], [[Olenja]] i [[Ukrainka]]), pri čemu je oštećeno više od 40 ruskih zrakoplova, a najmanje 13 uništeno, uz velike gubitke za rusku vojnu opremu. U danima koji su slijedili, Rusija je odgovorila bombardiranjem [[Kijev]]a i drugih ukrajinskih gradova.
'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': [[Rat u Gazi]] (deo [[Izraelsko-palestinski sukob|Izraelsko-palestinskog sukoba]]) '''·''' [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] (deo [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]])
&lt;br /&gt;
'''[[:Kategorija:Umrli 2025.|Nedavne smrti]]''': [[Milka Podrug-Kokotović]] '''·''' [[Denis Lathoud]] '''·''' [[Matija Dedić]] '''·''' [[Josip Joška Broz]] '''·''' [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] '''·''' [[Mirjana Miočinović]] '''·''' [[Papa Franjo]]

{{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec-podnožje}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Arhive aktualnih događaja po mjesecu|Juni 2025.]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jy1uz02ghmulc3jjs1v7p83tnvl8wsu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482695</id>
      <parentid>42482689</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T17:10:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3678" sha1="ruonvnmrpiwldohuxy4y6kswq4i6x5i" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec|Juni 2025.}}
&lt;div style=&quot;float:right;margin-left:0.5em;&quot; id=&quot;mp-itn-img&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;thumbinner mp-thumb&quot; style=&quot;background: transparent; color: inherit; border: none; padding: 0; max-width: 178px;&quot;&gt;[[Datoteka:Ocean Shores WA- dungeness crab die off.jpg|border|175px]]&lt;!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno) --&gt;
&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot; style=&quot;padding:0.25em 0; word-wrap:break-word; text-align:center;&quot;&gt;Rakovi.&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* {{nowrap|[[juni]]}}&amp;nbsp;– U [[Oświęcim]]u ([[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]]) nastavlja se do [[2027.]] stalna [[izložba]] o [[holokaust]]u: ponovno otvaranje i uređenje Balkanskog paviljona (''Blok 17''), s putujućim izložbama i edukativnim tečajevima za nastavnike i učenike, s ciljem poticanja sjećanja, dijaloga i pomirenja.
* {{nowrap|[[25. 6.]]}}&amp;nbsp;– identificiran je potpuno novi ljudski organel nazvan &quot;''[[Hemifuzom|hemifuzom]]''&quot; ({{jez-en|hemifusome}}), što je potencijalno revolucionarni proboj u [[Stanična biologija|staničnoj biologiji]].
* {{nowrap|[[22. 6.]]}}&amp;nbsp;– Američka administracija na čelu s [[Donald Trump|Donaldom Trumpom]] pokrenula je vojni napad na tri nuklearna objekta u [[Iran]]u tj. na [[Postrojenje za obogaćivanje urana Fordow|Fordow]], Tanaz i [[Isfahan]].
* {{nowrap|[[13. 6.]]}}&amp;nbsp;– [[Izrael]] je pokrenuo vojni napad na [[Nuklearna elektrana|nuklearna postrojenja]], vojne objekte i napao visoke [[iran]]ske zapovjednike.
* {{nowrap|[[13. 6.]]}}&amp;nbsp;– Velika [[izrael]]ska ofenziva s višestrukim napadima u [[Iran]]u. Izraelska operacija &quot;''Rising Lion''&quot; otvara [[Iransko-izraelski rat]].
* {{nowrap|[[11. 6.]]}}&amp;nbsp;– ESA-in Solar Orbiter snimio je prve slike južnog pola [[Sunce|Sunca]].
* {{nowrap|[[9. 6.]]}}&amp;nbsp;– Konferencija [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] o [[ocean]]ima u [[Nice|Nici]] privukla je pozornost svijeta na [[Klimatska promjena|klimatsku krizu]] i zaštitu oceana, uključujući obveze za smanjenje [[Zagađenje|zagađenja]] i očuvanje [[Bioraznolikost|biološke raznolikosti]].
* {{nowrap|[[8. 6.]]}}&amp;nbsp;– Masovni prosvjedi protiv [[Donald Trump|Trumpove]] antiimigracijske politike izbili su diljem [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]]. U nekoliko gradova došlo je do nasilnih sukoba, te je Savezna država [[Kalifornija]] podnijela tužbu protiv predsjednika Trumpa.
* {{nowrap|[[1. 6.]]}}&amp;nbsp;– tijekom noći, napad ukrajinskih tajnih službi (SBU) na rusko strateško zrakoplovstvo. Oko 117 dronova skrivenih u skloništima prevoženim kamionima pogodilo je pet ruskih aerodroma ([[Belaja]], [[Djagilevo]], [[Ivanovo Severnij]], [[Olenja]] i [[Ukrainka]]), pri čemu je oštećeno više od 40 ruskih zrakoplova, a najmanje 13 uništeno, uz velike gubitke za rusku vojnu opremu. U danima koji su slijedili, Rusija je odgovorila bombardiranjem [[Kijev]]a i drugih ukrajinskih gradova.
'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': [[Rat u Gazi]] (deo [[Izraelsko-palestinski sukob|Izraelsko-palestinskog sukoba]]) '''·''' [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] (deo [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]])
&lt;br /&gt;
'''[[:Kategorija:Umrli 2025.|Nedavne smrti]]''': [[Milka Podrug-Kokotović]] '''·''' [[Denis Lathoud]] '''·''' [[Matija Dedić]] '''·''' [[Josip Joška Broz]] '''·''' [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] '''·''' [[Mirjana Miočinović]] '''·''' [[Papa Franjo]]

{{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec-podnožje}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Arhive aktualnih događaja po mjesecu|Juni 2025.]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ruonvnmrpiwldohuxy4y6kswq4i6x5i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jakov Kranjčević - Brada</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716652</id>
    <revision>
      <id>42482663</id>
      <parentid>42482235</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T15:06:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23345" sha1="fwdmne43bffm72sr2ievq1kp9i4t04l" xml:space="preserve">{{Sređivanje}}
{{Heroj M
|didaskalija=Jakov Kranjčević - Brada
|slika=NarodniOdbornik4 cista slika.jpg
|datum_rođenja={{birth date|1909|7|25|df=y}} 
|mesto_rođenja=[[Hrvatska Kostajnica]]
|država_rođenja=[[Austrougarska]]
|datum_smrti={{death date and age|1987|7|4|1909|7|25|df=y}}  
|mesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|država_smrti={{zas|SRJ}} [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|profesija= poslastičar 
|supruga=Slavka Oreščanin
|KPJ=[[15.9.1941]].
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=komesar [[Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori|Centralne partizanske bolnice na Petrovoj gori]]&lt;br /&gt;komesar uprave bolnica [[4._hrvatski_korpus_NOVJ|Četvrtog Hrvatskog korpusa NOVJ]]&lt;br /&gt;
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|čin=[[Datoteka:Major JNA.jpg|35px]] [[Major]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1945]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background: transparent; color: inherit;&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background: transparent; color: inherit;&quot;
{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod2}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva2}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden partizanske zvezde3}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}}
{{!}}-
{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
}}
'''Jakov Kranjčević''' zvani '''''Brada''''' (1909-1987), učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, vojni bolničar, graditelj i upravnik [https://sh.wikipedia.org/wiki/Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori Centralne partizanske bolnice Petrova gora].

== Predratna biografija ==
Rođen je 25.7.1909. godine u Kostajnici (Hrvatska Kostajnica) gde završava osnovnu školu i poslastičarski zanat.
Od 1922. do 1929. radi u Sisku, Glini, Kostajnici i Delnicama. U potrazi za poslom, 1926. godine 
sa dvojicom prijatelja ilegalno prelazi u Austriju, biva uhapšen i vraćen u Jugoslaviju gde je osuđen
na 6 meseci zatvora u Radovljici a posle 3 meseca pomilovan. 1929. godine odlazi na služenje vojnog roka u trajanju od 18 meseci u Vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Nakon vojnog roka od 1931. do 1937. radi u Kostajnici gde drži svoju poslastičarnicu, sve do odlaska u Španiju. &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

== Španski građanski rat ==
Tokom života u Kostajnici Jakov i posebno njegov mlađi brat Viktor dolaze u kontakt
sa studentima levičarima, pre svega [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%9D%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Nikolom Marakovićem - Ninom] i često slušaju vesti o
situaciji u Španiji i borbi španskog naroda za slobodu. Uz pomoć Nine krišom u dobrovoljce Španske republikanske armije odlazi prvo
Viktor koji potom šalje pismo Jakovu iz kampa u Albaceti u kome mu prilaže i svoju fotografiju u uniformi.
Iznenađeni Jakov nakon toga kontaktira Ninu i traži od njega vezu da ide u Španiju. Prijavljuje se vlastima za pasoš pod izgovorom da putuje na
međunarodnu izložbu u Pariz radi stručnog usavršavanja i odlazi vozom do Pariza gde ne želi da
čeka novu jugoslovensku grupu već se u društvu Francuza, Engleza i Amerikanaca prebacuje u Španiju u avgustu 1937 godine.

Po dolasku na obuku dodeljen je u četu [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%C4%8Ceta_Matija_Gubec.jpg Matija Gubec], bataljona [https://sh.wikipedia.org/wiki/Bataljon_Dimitrov Dimitrov] gde mu je komandant bio [https://sh.wikipedia.org/wiki/Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ].
Mlađi brat Viktor je bio borac u bataljonu [[Bataljon_Đuro_Đaković|Đuro Đaković]] i Jakov je tražio da služi zajedno sa bratom,
međutim Kosta Nađ je insistirao da ne budu u istoj jedinici jer su tako veće šanse da ne nastradaju
obojica i da Jakov treba da završi sanitetski kurs i bude bolničar. Drugovi zadirkuju Jakova da je jedan brat snajperista,
a drugi grobar.
Međutim, ova odluka Koste Nađa se pokazala i više nego sudbonosna.

Viktor gine u jurišu, pokošen mitraljezom, tokom ofanzive na [https://en.wikipedia.org/wiki/Aragon_Offensive Aragonskom] frontu kod Morelje u Aprilu 1938 godine. 
Predosetivši svoju smrt, tog jutra nakon što su dobili naređenje da kreću u borbu, Viktor je došao da se pozdravi sa bratom rekavši mu da oseća da će se &quot;''nasmejati pod maslinama''&quot;. Popodne tog dana i Jakov kreće na isti front ne znajući da mu je brat već poginuo. Nakon bitke dobija vest i u znak žalosti pušta bradu koju nosi dok je u Španiji i tako dobija nadimak Brada.  &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

Tokom boravka u Španiji, kao bolničar na borbenoj liniji (španski: camillero, sanitario), učestvovao je u bitkama u sledećim mestima: 
Levante, Poblete, Morelja, Ejulve, Linares, Montenegro, Penel mares, Pena blanca, Manzanera, služeći u [https://en.wikipedia.org/wiki/XV_International_Brigade 15.Internacionalnoj brigadi], kasnije [[Internacionalne_brigade|129. Internacionalnoj brigadi]]. Pored uloge bolničara neko vreme je proveo i u četi borbenih inženjera(španski:zapadores) gradeći fortifikacije i osmatračnice. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije dosije interbrigada&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Vojni dosije, Comisariado de guerra de las Brigadas Internacionales, Kranychevich Jakob, 7.XII.1938. Barcelona]&lt;/ref&gt;

Nakon povlačenja iz Španije prelazi u Francusku gde se nalazi u logorima: Sen Siprijen, Aržels, Kamp de Verne, Girs. 
U logoru biva kažnjen sa 14 dana pritvora. &lt;ref name=&quot;Arhiv Jugoslavije KLP&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Karton ličnih podataka i autobiografija]&lt;/ref&gt;
Godine 1941 se prijavljuje za dobrovoljni rad u Nemačkoj, kako bi mogao lakše da se prebaci u okupiranu Jugoslaviju.
U Nemačkoj provodi nešto manje od 2 meseca radeći kao pekar sa [[Franc Rozman|Franc Rozmanom]] i jednim drugom iz Srbije, u okolini Lajpciga.
Jednog dana se pojavio [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%92%D1%98%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A6%D0%B2%D0%B5%D1%82%D0%BA%D0%BE Vjećeslav Cvetko - Flores] predstavivši se vlasnicima kao rođak i izneo Jakovu plan za bekstvo u Jugoslaviju.
[[Datoteka:Viktor Kranjčević - Spomenica.jpg|levo|mini|380p|Viktor Kranjčević - Spomenica palom dobrovoljcu.]]
[[Datoteka:Gurs_sa_drugovima.jpg|centar|mini|480p|Jakov Kranjčević sa drugovima u logoru Girs.]]

== Narodnooslobodilačka borba - Ustanak ==
Ilegalnim prelaskom granice uz pomoć Floresa dolazi u Zagreb 12.8.1941 gde se povezuje sa [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%90%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D0%B5%D1%80%D1%83%D1%81 Ankom Berus] i [[Ilija_Engel|Ilijom Engelom]] i gde dobija odmah vezu i dolazi u partizane 18.8.1941. u odred Debela kosa.
Jedan od prvih ranjenika koje Jakov tretira je bio [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D1%9B%D0%B5%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2_%D0%A5%D0%BE%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%86 Većeslav Holjevac].
2. septembra U Sjeničaku, održan je u kući Branka Nikoliša sastanak kojem su prisustvovali: [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%BE%D1%81%D0%B8%D0%BF_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%88 Josip Kraš], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B0%D0%B2%D0%BE_%D0%97%D0%BB%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%9B Dr.Savo Zlatić] i španski borci [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Kosta_Na%C4%91 Kosta Nađ], [http://Ivo%20Rukavinahttps://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%B2%D0%B0%D0%BD_%D0%A0%D1%83%D0%BA%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0 Ivo Rukavina], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%B5%D1%9B%D0%BA%D0%BE_%D0%9C%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%BB%D0%B0 Srećko Manola], [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%BE%D1%98%D0%BA%D0%BE_%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%88 Gojko Nikoliš] i Jakov Kranjčević.

Kosta Nađ se u svojoj knjizi &quot;Ratne uspomene Koste Nađa - Ustanak&quot; prisetio susreta sa svojim borcem Bradom:

&quot;''Taj povučeni, tihi čovek, naš Brada, za koga niko ne bi rekao da je imao toliko energije koliko je ispoljavao'','' pozdravlja me kao vojnik, stoji mirno, i na španskom kaže''
- ''Crveni odredi Petrove gore su u borbenom rasporedu''!&quot; &lt;ref name=&quot;Kosta Nađ - Ustanak&quot;&gt;[Kosta Nađ - Ustanak,
ratne uspomene Koste Nađa, Izdanje Spektar, Zagreb, 1980. god.]&lt;/ref&gt;

== Bolnica na Vrletnim stranama ==
Dr Savo Zlatić i Jakov su dobili zadatak da organizuju partizansku sanitetsku službu na području Korduna. U početku su njih dvojica prelazili peške velike razdaljine pružajući pomoć civilnom stanovništvu nakon pokolja po okolnim mestima
kao i partizanskim ranjenicima da bi došli na ideju o izgradnji Centralne partizanske bolnice. Lokaciju su istraživali Dušan Rkman seljak iz Perne, Milan Oreščanin - Crni, Dr.Zlatić i Kranjčević. Za lokaciju su izabrane Vrletne strane na Petrovoj gori a izgradnju je vodio Jakov Kranjčević uz Milutina Košarića i 8 poverljvih radnika i bolnica je već početkom oktobra 1941 iako nedovršena, primala prve ranjenike. Bolnica je imala oko 10 zgrada, kuhinju, vešeraj, smeštaj za stražu pa čak i kulturnu salu.
Sve poslove u bolnici su obavljali Jakov Kranjčević, od naroda prozvan Dr.Brado i jedini pravi dokor - Zlatić.
&lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Razmišljajući šta ako neprijatelj otkrije bolnicu i na pravcu direktive da se ranjenici
moraju sačuvati po svaku cenu Jakov dolazi na ideju da primeni iskustva iz Španije kada je
pravio fortifikacije i kreće da uz poverljive ljude gradi skrivene zemunice u okolini 
bolnice. Zemunice su građene noću u najvećoj konspiraciji i uz vođenje računa da jedna grupa
radnika ne zna za druge zemunice koje je kasnije napravila druga grupa. Zabeleženo je da su se u gradnji zemunica posebno 
isticali Nikola Božić, Rade Sučević, Mile Đunić i Milić Keser. &lt;ref name=&quot;Kotar Vrginmost&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/142.pdf Kotar Vrginmost u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945]&lt;/ref&gt;
Svaka zemunica je pravljena tako da otvor za ventilaciju bude zamaskiran, drvetom, panjem, žbunjem sa trnjem, pa
su se čak i presađivala mlada stabla pored ulaza. Zimi zbog tragova u snegu se koristio poseban metod za dolazak i odlazak u zemunice. Lokaciju zemunice je pored Brade, znao samo  bolničar zadužen za nju i u slučaju sakrivanja ostajao bi po jedan borac napolju koji je bio zadužen da prati kretanje neprijatelja i da javi kada je opasnost prošla, koristeći lozinku
&quot;Tri roga bradina&quot; koju je trebao ponoviti tri puta.

Zbog konspiracije nije poznat tačan broj zemunica po Petrovoj gori, pretpostavlja se da ih je bilo ukupno oko 20.
Ovakve mere predustrožnosti su spasile najteže ranjenike kada je bolnica otkrivena i uništena
tokom ofanziva tj operacija [[Operacija Petrova gora|Petrova gora I]] od 18. marta do 18. aprila 1942. i [[Operacija Petrova gora|Petrova gora II]] od 9. do 14. maja 1942. godine i kada se u obruču našlo oko 700 partizana i na hiljade civila. Dogodilo se čak i da je neprijatelj postavio teški mitraljez iznad ulaza u zemunicu i pucao u narod, ne otkrivši da se ispod nalaze ranjenici i tifusari.

O tom periodu i pažnji Brade prema ranjenicima svedočanstvo je ostavio Ljubomir Korać iz Čemernice koji je kao težak ranjenik
u zemunici proveo 48 dana:

&quot;''Više od 15 dana nosili su nam samo crnu kafu i hljeb (pola pšenični,a pola kukuruzni)'', ''i to jednom u 24 časa'', ''obično uveče, kada se uhvati mrak, i to skoro redovno drug Brado''. 
''Dolazeći nad zemunicu, samo se javi, i mi smo znali da je sve u redu. Ulazio bi, davao nam hranu i previjao rane i pored svih muka i bolova. Bio je toliko duhovit i toliko ohrabrujući, da smo i pored svih muka i bolova vrlo mirni i spokojni ostajali u zemunici do njegovog sljedećeg vraćanja, tj. kroz 24 časa. Pored toga, redovno nam je iznosio čitavu političku i vojnu situaciju, kako u našoj zemlji tako i u ostalima, što nam je također davalo mnogo moralne snage''. 
''Njegovo ophođenje prema svojim ranjenim drugovima bilo je na posebnoj visini''. ''Moji drugovi i ja'', ''možemo sigurno reći'',  ''da ovo što nam je dao i učinio za nas Brado ne može se očekivati ni od svojih roditelja'', ''jer oni ne znaju šta treba da se pruži takvim bolesnicima'', ''a Brado je znao.''
''Drug Brado je počeo da nas upoznaje sa nastalom situacijom'', ''govoreći da je čitava Petrova gora blokirana od neprijatelja i da polako počinju da stežu obruč'', ''otvarajući paklenu vatru'', ''koju smo mi dobro čuli. No'', ''on nas je hrabrio i govorio da se nama neće ništa dogoditi'', ''da smo dobro maskirani'', ''a što je najvažnije'' - ''većina naših boraca i rukovodilaca grupe odreda nalazi se sa nama. Ne sjećam se tačno, ali pretpostavljam da je blokada trajala više od 10 dana i baš u tom međuvremenu'', ''iako mi rane još nisu zacijelile'', ''zamolio sam druga Bradu da me pusti napolje'', ''da budem sa njima u baraci'', ''rekavši mu da se mogu polako kretati''. ''Ostao sam još nekoliko dana'', ''a zatim mi je odobrio da izađem''.&quot; &lt;ref name=&quot;Kotar Vojnic&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/644.pdf Kotar Vojnic u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalitičkoj revoluciji, Ljubomir Korać- Sjećanje na život ranjenika u zemunici za vrijeme neprijateljskog obruča na Petrovoj gori]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zemunica1.jpg|levo|mini|280p|Ulaz u zemunicu - maskiran.]]
[[Datoteka:Zemunica2.jpg|centar|mini|280p|Ulaz u zemunicu - demaskiran.]]


== Bolnica u Pišinom gaju ==
Bolnica na Vrletnim stranama je tokom ofanziva otkrivena, bombardovana i spaljena.
Odmah po [https://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/14/322/ proboju obruča] i smirivanju situacije na Petrovoj gori Jakov je ponovo pristupio izgradnji nove bolnice i zemunica na već spremnoj rezervnoj lokaciji blizu izvora pitke vode u predelu nazvanom Pišin gaj. U ovu bolnicu polovinom 1942. pristižu konačno i pravi lekari kao što su Dr.Bonka Oreščanin i bračni par Dr.Miroslav Schlesinger i Dr.Marija Schlesinger. Bolnica je vremenom dobila objekte za operacionu salu, ranjeničko odeljenje, pekaru, kovačnicu, magacin, bazen, tuš, električnu centralu, zgrade za sanitet i osoblje i upravu. 
Izgrađeno je još 12 zemunica. Ova bolnica je ostala neotkrivena sve do kraja rata
iako je tokom IV neprijateljske ofanzive ponovo bila ugrožena i evakuisana kada su se u
blizni pojavili odredi [[Husein_Huska_Miljković|Huskine milicije]] koji je nekada bio na Petrovoj gori sa partizanima
ali je promenio stranu tokom rata. Oko 360 teških ranjenika je provelo 3 dana u zemunicama
bez ikakvog kontakta spolja, ostalo je takođe i mnogo dece koja su izgubila kontakt sa roditeljima.
Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, jabukama i rakijom.

Jedan  od svjedoka i sudionika tih zbivanja, dr Bonka Oreščanin, rodom iz Perne, ratni Ijekar 
i jedan od organizatora sanitetske službe u NOV, pored ostalog je napisala: 

&quot;''U Petrovoj gori bilo je vrlo lijepih zemunica''. ''Brado se je koristio iskustvom iz Španije''. ''On mi je pokazao jedan određen prostor i rekao'': - ''Eto'', ''tu pred nama nalazi se ulaz u zemunicu''. 
''Ali'', ''ja nisam ništa vidjela''. ''U unutrašnjost ulazilo se Ijestvama''. ''Pod brdašcem tekao je izvor i od bolnice do izvora put je bio izgažen'', ''pa je baš na tom mjestu Brado i sagradio zemunicu'', ''da se ne bi vidjeli tragovi nogu''. ''Unutar su se nalazila dva reda kreveta'' , ''bunar i zaliha suhe hrane''. 
''Iz te zemunice išlo se u drugu zemunicu''. ''Vrata se uopće nisu mogla otkriti'', ''lako mi je pokazao mjesto gdje se nalaze'', ''nisam ih mogla vidjeti''.'' Daske i potpornji zemunice bili su tako sagrađeni'', 
''da se nije moglo primjetiti kako se ovdje mogu odmaknuti vrata''.'' Ranjenici u prvoj zemunici nisu znali da postoji i ova druga''. ''To je učinjeno zato da neprijatelj'', ''ako otkrije ovu zemunicu'', ''ne pronađe i drugu...'' &quot;
&lt;ref name=&quot;Kotar Vrginmost&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/142.pdf Kotar Vrginmost u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945]&lt;/ref&gt;

Jakov Kranjčević - Brada je o boravku u zemunicama izjavio:

&quot;''Jasno, da je bilo teško, žive ljude strpati pod zemlju'', ''ali baš zahvaljujući tom povjerenju koje su imali u mene'', ''išli su bez opiranja'', ''a tim više stoga'', ''što je i personal išao u zemunice'', ''a i ja također da ih njegujem''. ''Bilo nam je vrlo teško'', ''to ne može nitko da shvati'', ''samo onaj tko je to sam prošao''... ''Jednom su mi u samoj zemunici umrla dva teška ranjenika'', ''koje sam tu morao i zakopati'', ''jer se nije smjela otvoriti zemunica''&quot; &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zemunica3.jpg|centar|mini|280p|Unutrašnjost zemunice.]]

== Nastanak pesme Petrova mi gora mati ==
Dr.Savo Zlatić je u svom dnevniku zabeležio:

„Koliko se ja sjećam, a i na temelju bilježaka iz mog ratnog Dnevnika, to se dogodilo negdje sredinom travnja, nakon ofenzive. U bolnici na Vrletnim stranama nalazili su se, među inim tog 20. travnja 1942.  godine  –  Veco Holjevac, [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%BE_%D0%9E%D0%BF%D0%B0%D1%87%D0%B8%D1%9B_%D0%8B%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0 Ćanica Opačić] i Huska Miljković, sa svojim oružanim pratiocima. Sjedili smo u krugu bolnice nas oko tridesetak partizana. Bio je tu neizbježni Jakov Kranjčević Brado sa svojom gitarom, Veco Holjevac, Ćanica Opačić… Pjevali smo. Netko je predložio da sastavimo riječi na neku poznatu partizansku melodiju. Vjerojatno je Veco Holjevac zapjevušio onu poznatu pjesmu iz filma „Put u život“, i tako je počelo. Ja sam se prihvatio da bilježim tekst i pomagao da se nađu rime. Raspravljalo se, davani su prijedlozi, ubacivale riječi i rečenice više partizana. Tako je nastala doista kolektivno sastavljena pjesma, iskreno doživljena, pogotovo unošenjem detalja iz tragedija koje su zadesile pojedine prisutne partizane. Bez obzira na njen skromni pjesnički domet, ona je odražavala tadašnje ratne strahote i patnje naroda Korduna i Banije i masovno je prihvaćena“.  &lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Jakov_Kranjcevic_pred_kraj_rata_jpg.jpg|desno|mini|480p|]]
Petrova mi gora mati, 

Suho lišće krevet moj, 

Iz nje krećem svakog dana, 

U krvavi teški boj. 

Kuću moju popališe,

Nemam više dom svoj,

Sad u šumi nalazim se,

To je novi dom moj.

Oca nemam majke sestre,

Ostadosmo ja i brat,

Sve je drugo uništio,

Fašistički krvavi gad.

Ako drugovi ja padnem,

U tom teškom boju,

Pod drvećem iskopajte,

Tada raku moju.

I nek’ sunce stalno sija,

Na zeleni humak moj,

I nek’ slavuj pjesmu pjeva,

U slobodi poj svoj. 

== Vojna služba do kraja rata ==
Jakov radi kao komesar bolnice do 1943. u činu kapetana dobija prekomandu i radi kao referent saniteta na Kordunu i Baniji,
komesar uprave bolnica, referent za ishranu bolnica vojne oblasti IV korpusa i izgradnju ranjeničkih skloništa.
Demobilisan je iz Jugoslovenske narodne armije 30.6.1945. Čin rezervni major.
[[Datoteka:Kranjcevic_047a.jpg|centar|mini|380p|Sa drugovima i članom savezničke misije.]]
== Ideš li janje moje? ==
Izvod iz govora Jakova Kranjčevića - Brade povodom dobijanja nagrade Dr.Marija Schlesinger - za životno delo. 
1.X.1983.

Preko jedne trećine stanovnika sela oko Petrove gore, ljudi, žena, djece i staraca izgubilo je život u toku rata.
Osobito 1941. i u drugoj polovici 1942. godine, bili su česti pokolji i ubistva stanovništva.
Težak, mukotrpan i pun žrtava bio je život oko Petrove gore u ratnim godinama.
Mnogo se o tome pisalo ali bih ipak iznio jedan događaj kojeg sam neposredno čuo od majke koju sam susreo kad je
naricala početkom januara 1942.
Bježao je tada narod iz kotara Vrginmost pred ustaškom ofenzivom kojoj je prisustvao čak lično Ante Pavelić.
Narod je uzmicao o velikom snijegu po prtinama uz hladnoću čak od minus 20c.
Spomenuta majka je vodila u noći sa sobom troje djece, jedno u pelenama na jednoj ruci, drugo oko 3-4 godine
držala je u drugoj ruci, a mali sinčić od 6-7 godina tapkao je za majkom po sniježnoj prtini.

&quot;''Ideš li janje moje?''&quot;  od vremena do vremena zapitivala je majka. 

&quot;''Idem majko.''&quot; odgovarao je sin.

No, odjednom ne bi odgovora, majka se vraća i ubrzo nalazi sinčića kako leži ispružen na snijegu - mrtav.
Tu majku, zajedno sa još drugim izbjeglicama sreo sam nakon smrti sina u sniježnom bespuću negdje ispod Petrovca,
na kojem se sada nalazi spomenik... Narod Korduna, taj istinski heroj u najdoslovnijem smislu te riječi u prvom redu je zaslužan za sve što smo činili i učinili u kordunaškim partizanskim bolnicama.

Priznanje koje sam dobio kao običan radnik je priznanje i onim
hiljadama poginulih bolničarki i bolničara i onim hiljadama koji su ostali živi i koji su u toku rata, obično bez ikakvih medicinskih škola, časno vršili dužnost zdravstvenog radnika.
== Epilog ==
Centralna partizanska bolnica Petrova gora, je bila prva šumska partizanskih bolnica u Jugoslaviji i Evropi.
&lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;
Tokom svoga rada primila je više od 5.000 ranjenika, od kojih je preko 1.000 sahranjeno na groblju pored bolnice. 

Nijedna zemunica za ranjenike nije otkrivena. 

Bolnica je odlikovana Ordenom narodnog heroja 1971. godine ukazom Josipa Broza Tita 
za &quot;''izvanredni junački podvig u spašavanju, skrivanju i lečenju ranjenih i bolesnih u toku Narodnooslobodilačkog rata''&quot; &lt;ref name=&quot;Orden Narodnog heroja&quot;&gt;[Orden Narodnog heroja http://www.slvesnik.com.mk/Issues/3EBD7CC5DA8741268789E79E93E6B324.pdf]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Ukaz i orden narodnog heroja za Bolnicu Petrova gora.jpg|desno|mini|180p|Orden narodnog heroja.]]
[[Datoteka:Jakov Kranjcevic - Ordenje izlozeno na sahrani.jpg|desno|mini|180p|]]
[[Datoteka:Brada znacka.jpg|desno|mini|180p|]]
Jakov Kranjčević - Brada je nosilac više odlikovanja i priznanja među kojima su:
Orden republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom,
Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima, Orden bratstva i jednistva sa srebrnim vencem, 
Orden za hrabrost, Orden partizanske zvezde sa puškama, Medalja za vojne zasluge, Medalja Dimitrov, Medalja SUBNOR-a španskim borcima, Partizanska spomenica 1941, itd.

Po poslednjoj želji sahranjen je 1987, godine na vojničkom groblju bolnice Petrove gore,

&quot;''među drugovima čije su rane bile preteške''&quot;.
== Izvori ==

[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Španski borci]]
[[Kategorija:Oficiri NOVJ]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]</text>
      <sha1>fwdmne43bffm72sr2ievq1kp9i4t04l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482665</id>
      <parentid>42482663</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:01:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21563" sha1="su1oetvkkch78dwzfz8hwvi77s2tj3z" xml:space="preserve">{{Sređivanje}}
{{Heroj M
|didaskalija=Jakov Kranjčević - Brada
|slika=NarodniOdbornik4 cista slika.jpg
|datum_rođenja={{birth date|1909|7|25|df=y}} 
|mesto_rođenja=[[Hrvatska Kostajnica]]
|država_rođenja=[[Austrougarska]]
|datum_smrti={{death date and age|1987|7|4|1909|7|25|df=y}}  
|mesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|država_smrti={{zas|SRJ}} [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|profesija= poslastičar 
|supruga=Slavka Oreščanin
|KPJ=[[15.9.1941]].
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=komesar [[Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori|Centralne partizanske bolnice na Petrovoj gori]]&lt;br /&gt;komesar uprave bolnica [[4._hrvatski_korpus_NOVJ|Četvrtog Hrvatskog korpusa NOVJ]]&lt;br /&gt;
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|čin=[[Datoteka:Major JNA.jpg|35px]] [[Major]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1945]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background: transparent; color: inherit;&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background: transparent; color: inherit;&quot;
{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod2}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva2}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden partizanske zvezde3}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}}
{{!}}-
{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
}}
'''Jakov Kranjčević''' zvani '''''Brada''''' (1909-1987), učesnik [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] i [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]], vojni bolničar, graditelj i upravnik [Partizanska bolnica na Petrovoj gori|Centralne partizanske bolnice Petrova gora].

== Biografija ==
Rođen je [[25. jula]] 1909. godine u [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnici]] gde je završio osnovnu školu i poslastičarski zanat. Od 1922. do 1929. radio je u [[Sisak|Sisku]], [[Glina|Glini]], Kostajnici i [[Delnice|Delnicama]]. U potrazi za poslom, [[1926.]] godine sa dvojicom prijatelja ilegalno je prešao u Austriju, gde je uhapšen i vraćen u Jugoslaviju i gde je osuđen na šest meseci zatvora u [[Radovljica|Radovljici]] a posle tri meseca pomilovan. [[1929.]] godine otišao je na služenje vojnog roka u trajanju od osamnaest meseci u Vojsci Kraljevine Jugoslavije. Nakon vojnog roka, od [[1931.]] do [[1937.]] radio je u Kostajnici gde je držao svoju poslastičarnicu, sve do odlaska u [[Španija|Španiju]]. &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

Tokom života u Kostajnici Jakov i posebno njegov mlađi brat Viktor stigli su u kontakt sa studentima levičarima, pre svega [[Nikola Maraković Nina|Nikolom Marakovićem - Ninom]] i često slušaju vesti o situaciji u Španiji i borbi španskog naroda za slobodu. Uz pomoć Nine krišom u dobrovoljce Španske republikanske armije odlazi prvo
Viktor koji potom šalje pismo Jakovu iz kampa u Albaceti u kome mu prilaže i svoju fotografiju u uniformi. Iznenađeni Jakov nakon toga kontaktira Ninu i traži od njega vezu da ide u Španiju. Prijavljuje se vlastima za pasoš pod izgovorom da putuje na međunarodnu izložbu u Pariz radi stručnog usavršavanja i odlazi vozom do Pariza gde ne želi da čeka novu jugoslovensku grupu već se u društvu Francuza, Engleza i Amerikanaca prebacuje u Španiju u avgustu 1937 godine.

Po dolasku na obuku dodeljen je u četu Matija Gubec,&lt;ref&gt;[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%C4%8Ceta_Matija_Gubec.jpg Četa Matija Gubec], slika iz 1937.&lt;/ref&gt; bataljona [[Bataljon Dimitrov|Dimitrov]] gde mu je komandant bio [[Kosta Nađ| Kosta Nađ]]. Mlađi brat Viktor je bio borac u bataljonu [[Bataljon Đuro Đaković|Đuro Đaković]] i Jakov je tražio da služi zajedno sa bratom, međutim Kosta Nađ je insistirao da ne budu u istoj jedinici jer su tako veće šanse da ne nastradaju obojica i da Jakov treba da završi sanitetski kurs i bude bolničar. Drugovi zadirkuju Jakova da je jedan brat snajperista, a drugi grobar. Međutim, ova odluka Koste Nađa se pokazala i više nego sudbonosna.

{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = left
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 350px
 | caption_align     = center
 | image1            = Viktor Kranjčević - Spomenica.jpg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = Viktor Kranjčević - Spomenica palom dobrovoljcu.
 | image2            = Gurs_sa_drugovima.jpg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = Jakov Kranjčević sa drugovima u logoru Girs.
}}
Viktor gine u jurišu, pokošen mitraljezom, tokom ofanzive na [[Aragonska ofanziva|Aragonskom]] frontu kod Morelje u Aprilu 1938 godine. 
Predosetivši svoju smrt, tog jutra nakon što su dobili naređenje da kreću u borbu, Viktor je došao da se pozdravi sa bratom rekavši mu da oseća da će se &quot;''nasmejati pod maslinama''&quot;. Popodne tog dana i Jakov kreće na isti front ne znajući da mu je brat već poginuo. Nakon bitke dobija vest i u znak žalosti pušta bradu koju nosi dok je u Španiji i tako dobija nadimak Brada.  &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt; Tokom boravka u Španiji, kao bolničar na borbenoj liniji (španski: camillero, sanitario), učestvovao je u bitkama u sledećim mestima: Levante, Poblete, Morelja, Ejulve, Linares, Montenegro, Penel mares, Pena blanca, Manzanera, služeći u [[15. Internacionalna brigada|15. Internacionalnoj brigadi]], kasnije [[Internacionalne_brigade|129. Internacionalnoj brigadi]]. Pored uloge bolničara neko vreme je proveo i u četi borbenih inženjera(španski:zapadores) gradeći fortifikacije i osmatračnice. &lt;ref name=&quot;AJDI&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Vojni dosije, Comisariado de guerra de las Brigadas Internacionales, Kranychevich Jakob, 7.XII.1938. Barcelona]&lt;/ref&gt;

Nakon povlačenja iz Španije prelazi u Francusku gde se nalazi u logorima: Sen Siprijen, Aržels, Kamp de Verne, Girs. U logoru biva kažnjen sa 14 dana pritvora. &lt;ref name=&quot;AJKLP&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Karton ličnih podataka i autobiografija]&lt;/ref&gt; Godine 1941 se prijavljuje za dobrovoljni rad u Nemačkoj, kako bi mogao lakše da se prebaci u okupiranu Jugoslaviju. U Nemačkoj provodi nešto manje od 2 meseca radeći kao pekar sa [[Franc Rozman|Franc Rozmanom]] i jednim drugom iz Srbije, u okolini Lajpciga. Jednog dana se pojavio [[Vjećeslav Cvetko|Vjećeslav Cvetko - Flores]] predstavivši se vlasnicima kao rođak i izneo Jakovu plan za bekstvo u Jugoslaviju.

Ilegalnim prelaskom granice uz pomoć Floresa dolazi u Zagreb 12.8.1941 gde se povezuje sa [[Anka Berus|Ankom Berus]] i [[Ilija Engel|Ilijom Engelom]] i gde dobija odmah vezu i dolazi u partizane 18.8.1941. u odred Debela kosa. Jedan od prvih ranjenika koje Jakov tretira je bio [[Većeslav Holjevac|Većeslav Holjevac]]. 2. septembra U Sjeničaku, održan je u kući Branka Nikoliša sastanak kojem su prisustvovali: [[Josip Kraš|Josip Kraš]], [[Savo Zlatić|Savo Zlatić]] i španski borci [[Kosta Nađ]], [[Ivo Rukavina]], [[Srećko Manola]], [[Gojko Nikoliš]] i [[Jakov Kranjčević]].{{efn|Kosta Nađ se u svojoj knjizi &quot;Ratne uspomene Koste Nađa - Ustanak&quot; prisetio susreta sa svojim borcem Bradom:&lt;br/&gt;&quot;''Taj povučeni, tihi čovek, naš Brada, za koga niko ne bi rekao da je imao toliko energije koliko je ispoljavao'','' pozdravlja me kao vojnik, stoji mirno, i na španskom kaže''&lt;br/&gt;- ''Crveni odredi Petrove gore su u borbenom rasporedu''!&quot; &lt;ref name=&quot;Kosta Nađ Ustanak&quot;&gt;[Kosta Nađ - Ustanak, ratne uspomene Koste Nađa, Izdanje Spektar, Zagreb, 1980. god.]&lt;/ref&gt;}}

{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 350px
 | caption_align     = center
 | image1            = Zemunica1.jpg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = Ulaz u zemunicu - maskiran.
 | image2            = Zemunica2.jpg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = Ulaz u zemunicu - demaskiran.
}}
Savo Zlatić i Jakov su dobili zadatak da organizuju partizansku sanitetsku službu na području Korduna. U početku su njih dvojica prelazili peške velike razdaljine pružajući pomoć civilnom stanovništvu nakon pokolja po okolnim mestima kao i partizanskim ranjenicima da bi došli na ideju o izgradnji Centralne partizanske bolnice. Lokaciju su istraživali Dušan Rkman seljak iz Perne, Milan Oreščanin - Crni, Zlatić i Kranjčević. Za lokaciju su izabrane Vrletne strane na Petrovoj gori a izgradnju je vodio Jakov Kranjčević uz Milutina Košarića i 8 poverljvih radnika i bolnica je već početkom oktobra 1941 iako nedovršena, primala prve ranjenike. Bolnica je imala oko 10 zgrada, kuhinju, vešeraj, smeštaj za stražu pa čak i kulturnu salu. Sve poslove u bolnici su obavljali Jakov Kranjčević, od naroda prozvan Brado i jedini pravi dokor - Zlatić.&lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Razmišljajući šta ako neprijatelj otkrije bolnicu i na pravcu direktive da se ranjenici moraju sačuvati po svaku cenu Jakov dolazi na ideju da primeni iskustva iz Španije kada je pravio fortifikacije i kreće da uz poverljive ljude gradi skrivene zemunice u okolini bolnice. Zemunice su građene noću u najvećoj konspiraciji i uz vođenje računa da jedna grupa radnika ne zna za druge zemunice koje je kasnije napravila druga grupa. Zabeleženo je da su se u gradnji zemunica posebno isticali Nikola Božić, Rade Sučević, Mile Đunić i Milić Keser. &lt;ref name=&quot;Kotar Vrginmost&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/142.pdf Kotar Vrginmost u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945]&lt;/ref&gt; Svaka zemunica je pravljena tako da otvor za ventilaciju bude zamaskiran, drvetom, panjem, žbunjem sa trnjem, pa su se čak i presađivala mlada stabla pored ulaza. Zimi zbog tragova u snegu se koristio poseban metod za dolazak i odlazak u zemunice. Lokaciju zemunice je pored Brade, znao samo  bolničar zadužen za nju i u slučaju sakrivanja ostajao bi po jedan borac napolju koji je bio zadužen da prati kretanje neprijatelja i da javi kada je opasnost prošla, koristeći lozinku
&quot;Tri roga bradina&quot; koju je trebao ponoviti tri puta. Zbog konspiracije nije poznat tačan broj zemunica po Petrovoj gori, pretpostavlja se da ih je bilo ukupno oko 20.
Ovakve mere predustrožnosti su spasile najteže ranjenike kada je bolnica otkrivena i uništena tokom ofanziva tj operacija [[Operacija Petrova gora|Petrova gora I]] od 18. marta do 18. aprila 1942. i [[Operacija Petrova gora|Petrova gora II]] od 9. do 14. maja 1942. godine i kada se u obruču našlo oko 700 partizana i na hiljade civila.&lt;ref name=&quot;Vjesnikov kalendar&quot;&gt;[https://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/14/322/ Proboj ustaškog obruča na Petrovoj gori], Vjesnikov kalendar, 10. 7. 2025.&lt;/ref&gt;

Dogodilo se čak i da je neprijatelj postavio teški mitraljez iznad ulaza u zemunicu i pucao u narod, ne otkrivši da se ispod nalaze ranjenici i tifusari.{{efn|O tom periodu i pažnji Brade prema ranjenicima svedočanstvo je ostavio Ljubomir Korać iz Čemernice koji je kao težak ranjenik u zemunici proveo 48 dana: Više od 15 dana nosili su nam samo crnu kafu i hljeb (pola pšenični,a pola kukuruzni), i to jednom u 24 časa, obično uveče, kada se uhvati mrak, i to skoro redovno drug Brado.&lt;br/&gt;
Dolazeći nad zemunicu, samo se javi, i mi smo znali da je sve u redu. Ulazio bi, davao nam hranu i previjao rane i pored svih muka i bolova. Bio je toliko duhovit i toliko ohrabrujući, da smo i pored svih muka i bolova vrlo mirni i spokojni ostajali u zemunici do njegovog sljedećeg vraćanja, tj. kroz 24 časa. Pored toga, redovno nam je iznosio čitavu političku i vojnu situaciju, kako u našoj zemlji tako i u ostalima, što nam je također davalo mnogo moralne snage. Njegovo ophođenje prema svojim ranjenim drugovima bilo je na posebnoj visini. Moji drugovi i ja, možemo sigurno reći,  da ovo što nam je dao i učinio za nas Brado ne može se očekivati ni od svojih roditelja, jer oni ne znaju šta treba da se pruži takvim bolesnicima, a Brado je znao. Drug Brado je počeo da nas upoznaje sa nastalom situacijom, govoreći da je čitava Petrova gora blokirana od neprijatelja i da polako počinju da stežu obruč, otvarajući paklenu vatru, koju smo mi dobro čuli. No, on nas je hrabrio i govorio da se nama neće ništa dogoditi, da smo dobro maskirani, a što je najvažnije - većina naših boraca i rukovodilaca grupe odreda nalazi se sa nama. Ne sjećam se tačno, ali pretpostavljam da je blokada trajala više od 10 dana i baš u tom međuvremenu, iako mi rane još nisu zacijelile, zamolio sam druga Bradu da me pusti napolje, da budem sa njima u baraci, rekavši mu da se mogu polako kretati. Ostao sam još nekoliko dana, a zatim mi je odobrio da izađem.&lt;ref name=Kotar Vojnic&gt;[https://znaci.org/00003/644.pdf Kotar Vojnic u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalitičkoj revoluciji, Ljubomir Korać- Sjećanje na život ranjenika u zemunici za vrijeme neprijateljskog obruča na Petrovoj gori]&lt;/ref&gt;}}

Bolnica na Vrletnim stranama je tokom ofanziva otkrivena, bombardovana i spaljena. Odmah po proboju obruča&lt;ref name=&quot;Vjesnikov kalendar&quot;/&gt; i smirivanju situacije na Petrovoj gori Jakov je ponovo pristupio izgradnji nove bolnice i zemunica na već spremnoj rezervnoj lokaciji blizu izvora pitke vode u predelu nazvanom Pišin gaj. U ovu bolnicu polovinom 1942. pristižu konačno i pravi lekari kao što su Bonka Oreščanin i bračni par Miroslav Schlesinger i Marija Schlesinger. Bolnica je vremenom dobila objekte za operacionu salu, ranjeničko odeljenje, pekaru, kovačnicu, magacin, bazen, tuš, električnu centralu, zgrade za sanitet i osoblje i upravu. Izgrađeno je još 12 zemunica. Ova bolnica je ostala neotkrivena sve do kraja rata iako je tokom IV neprijateljske ofanzive ponovo bila ugrožena i evakuisana kada su se u
blizni pojavili odredi [[Husein_Huska_Miljković|Huskine milicije]] koji je nekada bio na Petrovoj gori sa partizanima ali je promenio stranu tokom rata. Oko 360 teških ranjenika je provelo 3 dana u zemunicama bez ikakvog kontakta spolja, ostalo je takođe i mnogo dece koja su izgubila kontakt sa roditeljima. Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, jabukama i rakijom.

[[Datoteka:Zemunica3.jpg|thumb|right|mini|250px|Unutrašnjost zemunice.]]
Jedan  od svjedoka i sudionika tih zbivanja, dr Bonka Oreščanin, rodom iz Perne, ratni Ijekar i jedan od organizatora sanitetske službe u NOV, pored ostalog je napisala:&lt;ref name=&quot;Kotar Vrginmost&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/142.pdf Kotar Vrginmost u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945]&lt;/ref&gt;
{{cquote|U Petrovoj gori bilo je vrlo lijepih zemunica. Brado se je koristio iskustvom iz Španije. On mi je pokazao jedan određen prostor i rekao: - Eto, tu pred nama nalazi se ulaz u zemunicu. Ali, ja nisam ništa vidjela. U unutrašnjost ulazilo se Ijestvama. Pod brdašcem tekao je izvor i od bolnice do izvora put je bio izgažen, pa je baš na tom mjestu Brado i sagradio zemunicu, da se ne bi vidjeli tragovi nogu. Unutar su se nalazila dva reda kreveta , bunar i zaliha suhe hrane. Iz te zemunice išlo se u drugu zemunicu. Vrata se uopće nisu mogla otkriti, lako mi je pokazao mjesto gdje se nalaze, nisam ih mogla vidjeti. Daske i potpornji zemunice bili su tako sagrađeni, da se nije moglo primjetiti kako se ovdje mogu odmaknuti vrata. Ranjenici u prvoj zemunici nisu znali da postoji i ova druga. To je učinjeno zato da neprijatelj, ako otkrije ovu zemunicu, ne pronađe i drugu...}}

Jakov Kranjčević - Brada je o boravku u zemunicama izjavio:&lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;
{{cquote|Jasno, da je bilo teško, žive ljude strpati pod zemlju, ali baš zahvaljujući tom povjerenju koje su imali u mene, išli su bez opiranja, a tim više stoga, što je i personal išao u zemunice, a i ja također da ih njegujem. Bilo nam je vrlo teško, to ne može nitko da shvati, samo onaj tko je to sam prošao... Jednom su mi u samoj zemunici umrla dva teška ranjenika, koje sam tu morao i zakopati, jer se nije smjela otvoriti zemunica.}}

Jakov radi kao komesar bolnice do 1943. u činu kapetana dobija prekomandu i radi kao referent saniteta na Kordunu i Baniji, komesar uprave bolnica, referent za ishranu bolnica vojne oblasti IV korpusa i izgradnju ranjeničkih skloništa. Demobilisan je iz Jugoslovenske narodne armije 30.6.1945. Čin rezervni major.
[[Datoteka:Kranjcevic_047a.jpg|thumb|right|250px|Sa drugovima i članom savezničke misije.]]

Preko jedne trećine stanovnika sela oko Petrove gore, ljudi, žena, djece i staraca izgubilo je život u toku rata. Osobito 1941. i u drugoj polovici 1942. godine, bili su česti pokolji i ubistva stanovništva. Bježao je tada narod iz kotara Vrginmost pred ustaškom ofenzivom kojoj je prisustvao čak lično Ante Pavelić. Narod je uzmicao o velikom snijegu po prtinama uz hladnoću čak od minus 20c.&lt;ref&gt;Izvod iz govora Jakova Kranjčevića - Brade povodom dobijanja nagrade Marija Schlesinger - za životno delo, 1.X.1983.&lt;/ref&gt;

Centralna partizanska bolnica Petrova gora, je bila prva šumska partizanskih bolnica u Jugoslaviji i Evropi.&lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt; Tokom svoga rada primila je više od 5.000 ranjenika, od kojih je preko 1.000 sahranjeno na groblju pored bolnice. Nijedna zemunica za ranjenike nije otkrivena. Bolnica je odlikovana Ordenom narodnog heroja [[1971]]. godine ukazom Josipa Broza Tita.

Po poslednjoj želji sahranjen je [[1987.]] godine na vojničkom groblju bolnice [[Petrova gora|Petrove gore]],

== Nastanak pesme Petrova mi gora mati ==
[[Datoteka:Jakov_Kranjcevic_pred_kraj_rata_jpg.jpg|thumb|right|250px]]
Savo Zlatić je u svom dnevniku zabeležio:&lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;
{{cquote|Koliko se ja sjećam, a i na temelju bilježaka iz mog ratnog Dnevnika, to se dogodilo negdje sredinom travnja, nakon ofenzive. U bolnici na Vrletnim stranama nalazili su se, među inim tog 20. travnja 1942.  godine  –  Veco Holjevac, [[Stanko Opačić Ćanica|Ćanica Opačić]] i Huska Miljković, sa svojim oružanim pratiocima. Sjedili smo u krugu bolnice nas oko tridesetak partizana. Bio je tu neizbježni Jakov Kranjčević Brado sa svojom gitarom, Veco Holjevac, Ćanica Opačić… Pjevali smo. Netko je predložio da sastavimo riječi na neku poznatu partizansku melodiju. Vjerojatno je Veco Holjevac zapjevušio onu poznatu pjesmu iz filma „Put u život“, i tako je počelo. Ja sam se prihvatio da bilježim tekst i pomagao da se nađu rime. Raspravljalo se, davani su prijedlozi, ubacivale riječi i rečenice više partizana. Tako je nastala doista kolektivno sastavljena pjesma, iskreno doživljena, pogotovo unošenjem detalja iz tragedija koje su zadesile pojedine prisutne partizane. Bez obzira na njen skromni pjesnički domet, ona je odražavala tadašnje ratne strahote i patnje naroda Korduna i Banije i masovno je prihvaćena.}}
:::'' Petrova mi gora mati,''
:::'' Suho lišće krevet moj,''
:::'' Iz nje krećem svakog dana,''
:::'' U krvavi teški boj.''
:::'' Kuću moju popališe,''
:::'' Nemam više dom svoj,''
:::'' Sad u šumi nalazim se,''
:::'' To je novi dom moj.''
:::'' Oca nemam majke sestre,''
:::'' Ostadosmo ja i brat,''
:::'' Sve je drugo uništio,''
:::'' Fašistički krvavi gad.''
:::'' Ako drugovi ja padnem,''
:::'' U tom teškom boju,''
:::'' Pod drvećem iskopajte,''
:::'' Tada raku moju.''
:::'' I nek’ sunce stalno sija,''
:::'' Na zeleni humak moj,''
:::'' I nek’ slavuj pjesmu pjeva,''
:::'' U slobodi poj svoj.''

== Odlikovanja ==
* Ordenom narodnog heroja [[1971]]. za &quot;''izvanredni junački podvig u spašavanju, skrivanju i lečenju ranjenih i bolesnih u toku Narodnooslobodilačkog rata''&quot;&lt;ref name=&quot;Orden Narodnog heroja&quot;&gt;[Orden Narodnog heroja http://www.slvesnik.com.mk/Issues/3EBD7CC5DA8741268789E79E93E6B324.pdf]&lt;/ref&gt;
* Orden republike sa zlatnim vencem
* Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom
* Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima
* Orden bratstva i jednistva sa srebrnim vencem
* Orden za hrabrost
* Orden partizanske zvezde sa puškama
* Medalja za vojne zasluge
* Medalja Dimitrov
* Medalja SUBNOR-a španskim borcima
* Partizanska spomenica 1941
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Ukaz i orden narodnog heroja za Bolnicu Petrova gora.jpg
Datoteka:Jakov Kranjcevic - Ordenje izlozeno na sahrani.jpg
Datoteka:Brada znacka.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Španski borci]]
[[Kategorija:Oficiri NOVJ]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]</text>
      <sha1>su1oetvkkch78dwzfz8hwvi77s2tj3z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482666</id>
      <parentid>42482665</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:01:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42482666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21576" sha1="kc2wnql24nwpk3le1uus8j2yqfbi4wi" xml:space="preserve">{{Brisanje}}
{{Sređivanje}}
{{Heroj M
|didaskalija=Jakov Kranjčević - Brada
|slika=NarodniOdbornik4 cista slika.jpg
|datum_rođenja={{birth date|1909|7|25|df=y}} 
|mesto_rođenja=[[Hrvatska Kostajnica]]
|država_rođenja=[[Austrougarska]]
|datum_smrti={{death date and age|1987|7|4|1909|7|25|df=y}}  
|mesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|država_smrti={{zas|SRJ}} [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|profesija= poslastičar 
|supruga=Slavka Oreščanin
|KPJ=[[15.9.1941]].
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=komesar [[Partizanska_bolnica_na_Petrovoj_gori|Centralne partizanske bolnice na Petrovoj gori]]&lt;br /&gt;komesar uprave bolnica [[4._hrvatski_korpus_NOVJ|Četvrtog Hrvatskog korpusa NOVJ]]&lt;br /&gt;
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|čin=[[Datoteka:Major JNA.jpg|35px]] [[Major]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1945]].
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background: transparent; color: inherit;&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background: transparent; color: inherit;&quot;
{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden zasluga za narod2}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva2}}
{{!}}-
{{!}} {{Orden partizanske zvezde3}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}}
{{!}}-
{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
}}
'''Jakov Kranjčević''' zvani '''''Brada''''' (1909-1987), učesnik [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] i [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]], vojni bolničar, graditelj i upravnik [Partizanska bolnica na Petrovoj gori|Centralne partizanske bolnice Petrova gora].

== Biografija ==
Rođen je [[25. jula]] 1909. godine u [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnici]] gde je završio osnovnu školu i poslastičarski zanat. Od 1922. do 1929. radio je u [[Sisak|Sisku]], [[Glina|Glini]], Kostajnici i [[Delnice|Delnicama]]. U potrazi za poslom, [[1926.]] godine sa dvojicom prijatelja ilegalno je prešao u Austriju, gde je uhapšen i vraćen u Jugoslaviju i gde je osuđen na šest meseci zatvora u [[Radovljica|Radovljici]] a posle tri meseca pomilovan. [[1929.]] godine otišao je na služenje vojnog roka u trajanju od osamnaest meseci u Vojsci Kraljevine Jugoslavije. Nakon vojnog roka, od [[1931.]] do [[1937.]] radio je u Kostajnici gde je držao svoju poslastičarnicu, sve do odlaska u [[Španija|Španiju]]. &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;

Tokom života u Kostajnici Jakov i posebno njegov mlađi brat Viktor stigli su u kontakt sa studentima levičarima, pre svega [[Nikola Maraković Nina|Nikolom Marakovićem - Ninom]] i često slušaju vesti o situaciji u Španiji i borbi španskog naroda za slobodu. Uz pomoć Nine krišom u dobrovoljce Španske republikanske armije odlazi prvo
Viktor koji potom šalje pismo Jakovu iz kampa u Albaceti u kome mu prilaže i svoju fotografiju u uniformi. Iznenađeni Jakov nakon toga kontaktira Ninu i traži od njega vezu da ide u Španiju. Prijavljuje se vlastima za pasoš pod izgovorom da putuje na međunarodnu izložbu u Pariz radi stručnog usavršavanja i odlazi vozom do Pariza gde ne želi da čeka novu jugoslovensku grupu već se u društvu Francuza, Engleza i Amerikanaca prebacuje u Španiju u avgustu 1937 godine.

Po dolasku na obuku dodeljen je u četu Matija Gubec,&lt;ref&gt;[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%C4%8Ceta_Matija_Gubec.jpg Četa Matija Gubec], slika iz 1937.&lt;/ref&gt; bataljona [[Bataljon Dimitrov|Dimitrov]] gde mu je komandant bio [[Kosta Nađ| Kosta Nađ]]. Mlađi brat Viktor je bio borac u bataljonu [[Bataljon Đuro Đaković|Đuro Đaković]] i Jakov je tražio da služi zajedno sa bratom, međutim Kosta Nađ je insistirao da ne budu u istoj jedinici jer su tako veće šanse da ne nastradaju obojica i da Jakov treba da završi sanitetski kurs i bude bolničar. Drugovi zadirkuju Jakova da je jedan brat snajperista, a drugi grobar. Međutim, ova odluka Koste Nađa se pokazala i više nego sudbonosna.

{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = left
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 350px
 | caption_align     = center
 | image1            = Viktor Kranjčević - Spomenica.jpg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = Viktor Kranjčević - Spomenica palom dobrovoljcu.
 | image2            = Gurs_sa_drugovima.jpg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = Jakov Kranjčević sa drugovima u logoru Girs.
}}
Viktor gine u jurišu, pokošen mitraljezom, tokom ofanzive na [[Aragonska ofanziva|Aragonskom]] frontu kod Morelje u Aprilu 1938 godine. 
Predosetivši svoju smrt, tog jutra nakon što su dobili naređenje da kreću u borbu, Viktor je došao da se pozdravi sa bratom rekavši mu da oseća da će se &quot;''nasmejati pod maslinama''&quot;. Popodne tog dana i Jakov kreće na isti front ne znajući da mu je brat već poginuo. Nakon bitke dobija vest i u znak žalosti pušta bradu koju nosi dok je u Španiji i tako dobija nadimak Brada.  &lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt; Tokom boravka u Španiji, kao bolničar na borbenoj liniji (španski: camillero, sanitario), učestvovao je u bitkama u sledećim mestima: Levante, Poblete, Morelja, Ejulve, Linares, Montenegro, Penel mares, Pena blanca, Manzanera, služeći u [[15. Internacionalna brigada|15. Internacionalnoj brigadi]], kasnije [[Internacionalne_brigade|129. Internacionalnoj brigadi]]. Pored uloge bolničara neko vreme je proveo i u četi borbenih inženjera(španski:zapadores) gradeći fortifikacije i osmatračnice. &lt;ref name=&quot;AJDI&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Vojni dosije, Comisariado de guerra de las Brigadas Internacionales, Kranychevich Jakob, 7.XII.1938. Barcelona]&lt;/ref&gt;

Nakon povlačenja iz Španije prelazi u Francusku gde se nalazi u logorima: Sen Siprijen, Aržels, Kamp de Verne, Girs. U logoru biva kažnjen sa 14 dana pritvora. &lt;ref name=&quot;AJKLP&quot;&gt;[Arhiv Jugoslavije, Beograd, Fond br.724 Fasc.br. ŠP VIII-K/38 - Karton ličnih podataka i autobiografija]&lt;/ref&gt; Godine 1941 se prijavljuje za dobrovoljni rad u Nemačkoj, kako bi mogao lakše da se prebaci u okupiranu Jugoslaviju. U Nemačkoj provodi nešto manje od 2 meseca radeći kao pekar sa [[Franc Rozman|Franc Rozmanom]] i jednim drugom iz Srbije, u okolini Lajpciga. Jednog dana se pojavio [[Vjećeslav Cvetko|Vjećeslav Cvetko - Flores]] predstavivši se vlasnicima kao rođak i izneo Jakovu plan za bekstvo u Jugoslaviju.

Ilegalnim prelaskom granice uz pomoć Floresa dolazi u Zagreb 12.8.1941 gde se povezuje sa [[Anka Berus|Ankom Berus]] i [[Ilija Engel|Ilijom Engelom]] i gde dobija odmah vezu i dolazi u partizane 18.8.1941. u odred Debela kosa. Jedan od prvih ranjenika koje Jakov tretira je bio [[Većeslav Holjevac|Većeslav Holjevac]]. 2. septembra U Sjeničaku, održan je u kući Branka Nikoliša sastanak kojem su prisustvovali: [[Josip Kraš|Josip Kraš]], [[Savo Zlatić|Savo Zlatić]] i španski borci [[Kosta Nađ]], [[Ivo Rukavina]], [[Srećko Manola]], [[Gojko Nikoliš]] i [[Jakov Kranjčević]].{{efn|Kosta Nađ se u svojoj knjizi &quot;Ratne uspomene Koste Nađa - Ustanak&quot; prisetio susreta sa svojim borcem Bradom:&lt;br/&gt;&quot;''Taj povučeni, tihi čovek, naš Brada, za koga niko ne bi rekao da je imao toliko energije koliko je ispoljavao'','' pozdravlja me kao vojnik, stoji mirno, i na španskom kaže''&lt;br/&gt;- ''Crveni odredi Petrove gore su u borbenom rasporedu''!&quot; &lt;ref name=&quot;Kosta Nađ Ustanak&quot;&gt;[Kosta Nađ - Ustanak, ratne uspomene Koste Nađa, Izdanje Spektar, Zagreb, 1980. god.]&lt;/ref&gt;}}

{{multiple image
&lt;!-- Layout parameters --&gt;
 | align             = right
 | direction         =
 | background color  = 
 | total_width       = 350px
 | caption_align     = center
 | image1            = Zemunica1.jpg
 | alt1              = 
 | link1             = 
 | thumbtime1        =
 | caption1          = Ulaz u zemunicu - maskiran.
 | image2            = Zemunica2.jpg
 | alt2              = 
 | link2             = 
 | thumbtime2        =
 | caption2          = Ulaz u zemunicu - demaskiran.
}}
Savo Zlatić i Jakov su dobili zadatak da organizuju partizansku sanitetsku službu na području Korduna. U početku su njih dvojica prelazili peške velike razdaljine pružajući pomoć civilnom stanovništvu nakon pokolja po okolnim mestima kao i partizanskim ranjenicima da bi došli na ideju o izgradnji Centralne partizanske bolnice. Lokaciju su istraživali Dušan Rkman seljak iz Perne, Milan Oreščanin - Crni, Zlatić i Kranjčević. Za lokaciju su izabrane Vrletne strane na Petrovoj gori a izgradnju je vodio Jakov Kranjčević uz Milutina Košarića i 8 poverljvih radnika i bolnica je već početkom oktobra 1941 iako nedovršena, primala prve ranjenike. Bolnica je imala oko 10 zgrada, kuhinju, vešeraj, smeštaj za stražu pa čak i kulturnu salu. Sve poslove u bolnici su obavljali Jakov Kranjčević, od naroda prozvan Brado i jedini pravi dokor - Zlatić.&lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;

Razmišljajući šta ako neprijatelj otkrije bolnicu i na pravcu direktive da se ranjenici moraju sačuvati po svaku cenu Jakov dolazi na ideju da primeni iskustva iz Španije kada je pravio fortifikacije i kreće da uz poverljive ljude gradi skrivene zemunice u okolini bolnice. Zemunice su građene noću u najvećoj konspiraciji i uz vođenje računa da jedna grupa radnika ne zna za druge zemunice koje je kasnije napravila druga grupa. Zabeleženo je da su se u gradnji zemunica posebno isticali Nikola Božić, Rade Sučević, Mile Đunić i Milić Keser. &lt;ref name=&quot;Kotar Vrginmost&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/142.pdf Kotar Vrginmost u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945]&lt;/ref&gt; Svaka zemunica je pravljena tako da otvor za ventilaciju bude zamaskiran, drvetom, panjem, žbunjem sa trnjem, pa su se čak i presađivala mlada stabla pored ulaza. Zimi zbog tragova u snegu se koristio poseban metod za dolazak i odlazak u zemunice. Lokaciju zemunice je pored Brade, znao samo  bolničar zadužen za nju i u slučaju sakrivanja ostajao bi po jedan borac napolju koji je bio zadužen da prati kretanje neprijatelja i da javi kada je opasnost prošla, koristeći lozinku
&quot;Tri roga bradina&quot; koju je trebao ponoviti tri puta. Zbog konspiracije nije poznat tačan broj zemunica po Petrovoj gori, pretpostavlja se da ih je bilo ukupno oko 20.
Ovakve mere predustrožnosti su spasile najteže ranjenike kada je bolnica otkrivena i uništena tokom ofanziva tj operacija [[Operacija Petrova gora|Petrova gora I]] od 18. marta do 18. aprila 1942. i [[Operacija Petrova gora|Petrova gora II]] od 9. do 14. maja 1942. godine i kada se u obruču našlo oko 700 partizana i na hiljade civila.&lt;ref name=&quot;Vjesnikov kalendar&quot;&gt;[https://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/14/322/ Proboj ustaškog obruča na Petrovoj gori], Vjesnikov kalendar, 10. 7. 2025.&lt;/ref&gt;

Dogodilo se čak i da je neprijatelj postavio teški mitraljez iznad ulaza u zemunicu i pucao u narod, ne otkrivši da se ispod nalaze ranjenici i tifusari.{{efn|O tom periodu i pažnji Brade prema ranjenicima svedočanstvo je ostavio Ljubomir Korać iz Čemernice koji je kao težak ranjenik u zemunici proveo 48 dana: Više od 15 dana nosili su nam samo crnu kafu i hljeb (pola pšenični,a pola kukuruzni), i to jednom u 24 časa, obično uveče, kada se uhvati mrak, i to skoro redovno drug Brado.&lt;br/&gt;
Dolazeći nad zemunicu, samo se javi, i mi smo znali da je sve u redu. Ulazio bi, davao nam hranu i previjao rane i pored svih muka i bolova. Bio je toliko duhovit i toliko ohrabrujući, da smo i pored svih muka i bolova vrlo mirni i spokojni ostajali u zemunici do njegovog sljedećeg vraćanja, tj. kroz 24 časa. Pored toga, redovno nam je iznosio čitavu političku i vojnu situaciju, kako u našoj zemlji tako i u ostalima, što nam je također davalo mnogo moralne snage. Njegovo ophođenje prema svojim ranjenim drugovima bilo je na posebnoj visini. Moji drugovi i ja, možemo sigurno reći,  da ovo što nam je dao i učinio za nas Brado ne može se očekivati ni od svojih roditelja, jer oni ne znaju šta treba da se pruži takvim bolesnicima, a Brado je znao. Drug Brado je počeo da nas upoznaje sa nastalom situacijom, govoreći da je čitava Petrova gora blokirana od neprijatelja i da polako počinju da stežu obruč, otvarajući paklenu vatru, koju smo mi dobro čuli. No, on nas je hrabrio i govorio da se nama neće ništa dogoditi, da smo dobro maskirani, a što je najvažnije - većina naših boraca i rukovodilaca grupe odreda nalazi se sa nama. Ne sjećam se tačno, ali pretpostavljam da je blokada trajala više od 10 dana i baš u tom međuvremenu, iako mi rane još nisu zacijelile, zamolio sam druga Bradu da me pusti napolje, da budem sa njima u baraci, rekavši mu da se mogu polako kretati. Ostao sam još nekoliko dana, a zatim mi je odobrio da izađem.&lt;ref name=Kotar Vojnic&gt;[https://znaci.org/00003/644.pdf Kotar Vojnic u Narodnooslobodilačkom ratu i socijalitičkoj revoluciji, Ljubomir Korać- Sjećanje na život ranjenika u zemunici za vrijeme neprijateljskog obruča na Petrovoj gori]&lt;/ref&gt;}}

Bolnica na Vrletnim stranama je tokom ofanziva otkrivena, bombardovana i spaljena. Odmah po proboju obruča&lt;ref name=&quot;Vjesnikov kalendar&quot;/&gt; i smirivanju situacije na Petrovoj gori Jakov je ponovo pristupio izgradnji nove bolnice i zemunica na već spremnoj rezervnoj lokaciji blizu izvora pitke vode u predelu nazvanom Pišin gaj. U ovu bolnicu polovinom 1942. pristižu konačno i pravi lekari kao što su Bonka Oreščanin i bračni par Miroslav Schlesinger i Marija Schlesinger. Bolnica je vremenom dobila objekte za operacionu salu, ranjeničko odeljenje, pekaru, kovačnicu, magacin, bazen, tuš, električnu centralu, zgrade za sanitet i osoblje i upravu. Izgrađeno je još 12 zemunica. Ova bolnica je ostala neotkrivena sve do kraja rata iako je tokom IV neprijateljske ofanzive ponovo bila ugrožena i evakuisana kada su se u
blizni pojavili odredi [[Husein_Huska_Miljković|Huskine milicije]] koji je nekada bio na Petrovoj gori sa partizanima ali je promenio stranu tokom rata. Oko 360 teških ranjenika je provelo 3 dana u zemunicama bez ikakvog kontakta spolja, ostalo je takođe i mnogo dece koja su izgubila kontakt sa roditeljima. Kada je situacija to dozvoljavala zemunice su bile snabdevene sa dvopekom, šećerom, mesom potopljenim u mast, jabukama i rakijom.

[[Datoteka:Zemunica3.jpg|thumb|right|mini|250px|Unutrašnjost zemunice.]]
Jedan  od svjedoka i sudionika tih zbivanja, dr Bonka Oreščanin, rodom iz Perne, ratni Ijekar i jedan od organizatora sanitetske službe u NOV, pored ostalog je napisala:&lt;ref name=&quot;Kotar Vrginmost&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/142.pdf Kotar Vrginmost u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945]&lt;/ref&gt;
{{cquote|U Petrovoj gori bilo je vrlo lijepih zemunica. Brado se je koristio iskustvom iz Španije. On mi je pokazao jedan određen prostor i rekao: - Eto, tu pred nama nalazi se ulaz u zemunicu. Ali, ja nisam ništa vidjela. U unutrašnjost ulazilo se Ijestvama. Pod brdašcem tekao je izvor i od bolnice do izvora put je bio izgažen, pa je baš na tom mjestu Brado i sagradio zemunicu, da se ne bi vidjeli tragovi nogu. Unutar su se nalazila dva reda kreveta , bunar i zaliha suhe hrane. Iz te zemunice išlo se u drugu zemunicu. Vrata se uopće nisu mogla otkriti, lako mi je pokazao mjesto gdje se nalaze, nisam ih mogla vidjeti. Daske i potpornji zemunice bili su tako sagrađeni, da se nije moglo primjetiti kako se ovdje mogu odmaknuti vrata. Ranjenici u prvoj zemunici nisu znali da postoji i ova druga. To je učinjeno zato da neprijatelj, ako otkrije ovu zemunicu, ne pronađe i drugu...}}

Jakov Kranjčević - Brada je o boravku u zemunicama izjavio:&lt;ref name=&quot;HDA&quot;&gt;[Hrvatski državni arhiv, Zagreb, HR-HDA-1241. SUBNORH. RO Intervju Jakova Kranjčevića-Brade, Topusko.]&lt;/ref&gt;
{{cquote|Jasno, da je bilo teško, žive ljude strpati pod zemlju, ali baš zahvaljujući tom povjerenju koje su imali u mene, išli su bez opiranja, a tim više stoga, što je i personal išao u zemunice, a i ja također da ih njegujem. Bilo nam je vrlo teško, to ne može nitko da shvati, samo onaj tko je to sam prošao... Jednom su mi u samoj zemunici umrla dva teška ranjenika, koje sam tu morao i zakopati, jer se nije smjela otvoriti zemunica.}}

Jakov radi kao komesar bolnice do 1943. u činu kapetana dobija prekomandu i radi kao referent saniteta na Kordunu i Baniji, komesar uprave bolnica, referent za ishranu bolnica vojne oblasti IV korpusa i izgradnju ranjeničkih skloništa. Demobilisan je iz Jugoslovenske narodne armije 30.6.1945. Čin rezervni major.
[[Datoteka:Kranjcevic_047a.jpg|thumb|right|250px|Sa drugovima i članom savezničke misije.]]

Preko jedne trećine stanovnika sela oko Petrove gore, ljudi, žena, djece i staraca izgubilo je život u toku rata. Osobito 1941. i u drugoj polovici 1942. godine, bili su česti pokolji i ubistva stanovništva. Bježao je tada narod iz kotara Vrginmost pred ustaškom ofenzivom kojoj je prisustvao čak lično Ante Pavelić. Narod je uzmicao o velikom snijegu po prtinama uz hladnoću čak od minus 20c.&lt;ref&gt;Izvod iz govora Jakova Kranjčevića - Brade povodom dobijanja nagrade Marija Schlesinger - za životno delo, 1.X.1983.&lt;/ref&gt;

Centralna partizanska bolnica Petrova gora, je bila prva šumska partizanskih bolnica u Jugoslaviji i Evropi.&lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt; Tokom svoga rada primila je više od 5.000 ranjenika, od kojih je preko 1.000 sahranjeno na groblju pored bolnice. Nijedna zemunica za ranjenike nije otkrivena. Bolnica je odlikovana Ordenom narodnog heroja [[1971]]. godine ukazom Josipa Broza Tita.

Po poslednjoj želji sahranjen je [[1987.]] godine na vojničkom groblju bolnice [[Petrova gora|Petrove gore]],

== Nastanak pesme Petrova mi gora mati ==
[[Datoteka:Jakov_Kranjcevic_pred_kraj_rata_jpg.jpg|thumb|right|250px]]
Savo Zlatić je u svom dnevniku zabeležio:&lt;ref name=&quot;Savo Zlatić&quot;&gt;[Dr Savo Zlatić - Poslali su me na Kordun, Izdavanje i proizvodnja Zagreb, Razlog, 2005.]&lt;/ref&gt;
{{cquote|Koliko se ja sjećam, a i na temelju bilježaka iz mog ratnog Dnevnika, to se dogodilo negdje sredinom travnja, nakon ofenzive. U bolnici na Vrletnim stranama nalazili su se, među inim tog 20. travnja 1942.  godine  –  Veco Holjevac, [[Stanko Opačić Ćanica|Ćanica Opačić]] i Huska Miljković, sa svojim oružanim pratiocima. Sjedili smo u krugu bolnice nas oko tridesetak partizana. Bio je tu neizbježni Jakov Kranjčević Brado sa svojom gitarom, Veco Holjevac, Ćanica Opačić… Pjevali smo. Netko je predložio da sastavimo riječi na neku poznatu partizansku melodiju. Vjerojatno je Veco Holjevac zapjevušio onu poznatu pjesmu iz filma „Put u život“, i tako je počelo. Ja sam se prihvatio da bilježim tekst i pomagao da se nađu rime. Raspravljalo se, davani su prijedlozi, ubacivale riječi i rečenice više partizana. Tako je nastala doista kolektivno sastavljena pjesma, iskreno doživljena, pogotovo unošenjem detalja iz tragedija koje su zadesile pojedine prisutne partizane. Bez obzira na njen skromni pjesnički domet, ona je odražavala tadašnje ratne strahote i patnje naroda Korduna i Banije i masovno je prihvaćena.}}
:::'' Petrova mi gora mati,''
:::'' Suho lišće krevet moj,''
:::'' Iz nje krećem svakog dana,''
:::'' U krvavi teški boj.''
:::'' Kuću moju popališe,''
:::'' Nemam više dom svoj,''
:::'' Sad u šumi nalazim se,''
:::'' To je novi dom moj.''
:::'' Oca nemam majke sestre,''
:::'' Ostadosmo ja i brat,''
:::'' Sve je drugo uništio,''
:::'' Fašistički krvavi gad.''
:::'' Ako drugovi ja padnem,''
:::'' U tom teškom boju,''
:::'' Pod drvećem iskopajte,''
:::'' Tada raku moju.''
:::'' I nek’ sunce stalno sija,''
:::'' Na zeleni humak moj,''
:::'' I nek’ slavuj pjesmu pjeva,''
:::'' U slobodi poj svoj.''

== Odlikovanja ==
* Ordenom narodnog heroja [[1971]]. za &quot;''izvanredni junački podvig u spašavanju, skrivanju i lečenju ranjenih i bolesnih u toku Narodnooslobodilačkog rata''&quot;&lt;ref name=&quot;Orden Narodnog heroja&quot;&gt;[Orden Narodnog heroja http://www.slvesnik.com.mk/Issues/3EBD7CC5DA8741268789E79E93E6B324.pdf]&lt;/ref&gt;
* Orden republike sa zlatnim vencem
* Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom
* Orden zasluge za narod sa srebrnim zracima
* Orden bratstva i jednistva sa srebrnim vencem
* Orden za hrabrost
* Orden partizanske zvezde sa puškama
* Medalja za vojne zasluge
* Medalja Dimitrov
* Medalja SUBNOR-a španskim borcima
* Partizanska spomenica 1941
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Ukaz i orden narodnog heroja za Bolnicu Petrova gora.jpg
Datoteka:Jakov Kranjcevic - Ordenje izlozeno na sahrani.jpg
Datoteka:Brada znacka.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Španski borci]]
[[Kategorija:Oficiri NOVJ]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]</text>
      <sha1>kc2wnql24nwpk3le1uus8j2yqfbi4wi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlada Nezavisne Države Hrvatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716673</id>
    <revision>
      <id>42482643</id>
      <parentid>42482620</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T14:08:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sastav Vlade */</comment>
      <origin>42482643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23390" sha1="67lam8gzya8gjq2konhdwpvup8fxdff" xml:space="preserve">{{NPOV}}
{{Nedostaju izvori}}
{{Sređivanje}}
[[Datoteka:Flag of Minister in Independent State of Croatia.svg|250px|thumb|Ministarska zastava za vrijeme Nezavisne Držae Hrvatske]]
'''Vlada Nezavisne Države Hrvatske''', službeno '''Hrvatska državna vlada''', obavljala je [[izvršna vlast|izvršnu vlast]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] od [[16. travnja]] [[1941.]] do [[8. svibnja]] [[1945.]] godine.

Vlada Nezavisne Države Hrvatske nije bila ni legitimna ni legalna vlast jer [[Haaške konvencije (1899. i 1907.)|Haaške konvencije]] ne daju ovlast okupatoru stvarati nova tijela vlasti.&lt;ref name=&quot;Engelsfeld&quot;/&gt; Odluke tijela vlade nisu imale legitimitet &quot;''jer nisu predstavljale izraz volje naroda''&quot;.&lt;ref name=&quot;Engelsfeld&quot;&gt;Neda Engelsfeld, ''Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća'', Drugo, dopunjeno izdanje, Udžbenici Pravnog fakulteta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prof. dr. sc. Neda Engelsfeld, Zagreb, {{ISBN|953-6714-41-8}}, 2002., str. 407. i 408. {{Citat|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;Na području NDH postojala je organizacija vlasti. Ona - sa gledišta međunarodnog prava - nije bila pravno utemeljena, jer Haške konvencije ne odobravaju okupatoru formiranje novih organa. Pored tog pravnog momenta, mora se primijetiti da je odluka organa vlasti u NDH često ovisila o volji osovinskih vrhova. Osim toga - odluke organa vlasti nisu imale legitimitet, jer nisu predstavljale izraz volje naroda.|str. 407. i 408.}}&lt;/ref&gt; Nakon što je [[Slavko Kvaternik]], dana [[10. travnja]] [[1941.]] godine, proglasio formiranje [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], došlo je do uspostavljanja njezinih zakonodavnih tijela. Izdan je nalog u kojem će sva državna pitanja rješavati Odjel banske vlasti. Dan kasnije, formirana je privremena vlada koja se zvala '''Hrvatsko državno vodstvo'''. Kvaternik je imenovao članove hrvatskog državnog vrha.&lt;ref name=&quot;Tomasevich&quot;&gt;''War and Revolution in Yugoslavia: Occupation and Collaboration'', Stanford University Press, 2001., str. 55.&lt;/ref&gt; Predsjednik privremene vlade bio je [[Mile Budak]], ostali članovi bili su [[Mirko Puk]] (zamjenik predsjednika), [[Andrija Artuković]], [[Branko Benzon]], [[Jozo Dumandžić]], [[Mladen Lorković]], [[Ismet Muftić]], [[Marko Veršić]], [[Đuro Vranešić]] i [[Milovan Žanić]].&lt;ref name=&quot;Tomasevich&quot;/&gt; Po dolasku [[Ante Pavelić]]a u [[Zagreb]], dana [[16. travnja]] [[1941.]] godine, došlo je do službenog formiranja Vlade Nezavisne Države Hrvatske.

==Sastav Vlade==

{| class=&quot;colapsible wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot; width=&quot;65%&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; | Portfelj
! rowspan=&quot;2&quot; | Dužnosnik
! colspan=&quot;3&quot; | Mandat
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; | Ref.
|-
! Početak
! Kraj
! Trajanje
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Predsjednik Vlade
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1943|9|2}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Nikola Mandić]]'''
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|9|2|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Potpredsjednik Vlade
| '''[[Osman Kulenović]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[7. studenoga]] [[1941.]]}}
| {{center|{{age in days|1941|4|16|1941|11|7}} dana}} 
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Džafer Kulenović]]'''
| {{center|[[7. studenoga]] [[1941.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|11|7|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Poslanik Ustaškog pokreta
| '''[[Ljudevit Šolc]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[30. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1943|4|30}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Lovro Sušić]]'''
| {{center|[[30. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|4|30|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Državni prabilježenik
| '''[[Mirko Puk]]'''
| {{center|[[11. listopada]] [[1942.]]}}
| {{center|[[11. listopada]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1942|10|11|1943|10|11}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Andrija Artuković]]'''
| {{center|[[11. listopada]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|10|11|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| Zakonodavni povjerenik
| '''[[Milovan Žanić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | Ministar oružanih snaga
| '''[[Slavko Kvaternik]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[4. siječnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in days|1941|4|16|1943|1|4}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|{{efn|Za vrijeme mandata Slavka Kvaternika, Ministarstvo oružanih snaga nosilo je naziv '''Ministarstvo domobranstva'''.}}}}
|-
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[4. siječnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|1|4|1943|9|2}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Miroslav Navratil]]'''
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|[[29. siječnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|9|2|1944|1|29}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=lightgrey | &amp;nbsp;
| Nezavisni
| {{center|}}
|-
| '''[[Ante Vokić]]'''
| {{center|[[29. siječnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[30. kolovoza]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|1|29|1944|8|30}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Nikola Steinfel]]'''
| {{center|[[30. kolovoza]] [[1944.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|8|30|1945|5|8}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=lightgrey | &amp;nbsp;
| Nezavisni
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;6&quot; | Ministar vanjskih poslova
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[9. lipnja]] [[1941.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1941|6|9}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mladen Lorković]]'''
| {{center|[[9. lipnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[23. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|6|9|1943|4|23}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mile Budak]]'''
| {{center|[[23. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[5. studenoga]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|4|23|1943|11|5}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Stijepo Perić]]'''
| {{center|[[5. studenoga]] [[1943.]]}}
| {{center|[[28. travnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|11|5|1944|4|28}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mladen Lorković]]'''
| {{center|[[28. travnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[5. svibnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1944|4|28|1944|5|5}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mehmed Alajbegović]]'''
| {{center|[[5. svibnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1944|5|5|1944|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|}

===Ministarstvo unutarnjih poslova===
{{glavni|Ministarstvo unutarnjih poslova NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || 16. travnja 1941. || 10. listopada 1942. ||
|--
| 2 ||  || [[Ante Nikšić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1892. – 1962.) || 10. listopada 1942. || 29. travnja 1943. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo udružbe su se pripojila njegovom ministarstvu, no osnovana su dva glavna ravnateljstva (Glavno ravnateljstvo za zdravstvo i Glavno ravnateljstvo za udružbu i  društvenu skrb).&lt;/small&gt; 
|--
| 3 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988-) || 29. travnja 1943. || 11. listopada 1943. || &lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata glavna ravnateljstva su još uvijek pod njegovom upravom.&lt;/small&gt; 
|--
| 4 || [[Datoteka:Mladen Lorković.jpg|100px]] || [[Mladen Lorković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1909. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 30. kolovoza 1944. || &lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata glavna ravnateljstava su izdvojena od ministarstva, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe&lt;/small&gt;  
|--
| 5 ||  ||[[Mate Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1901. – 1987.) || 30. kolovoza 1944. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  [[Datoteka:Mirko Puk.jpg|100px]] || [[Mirko Puk]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1884. – 1945.) || 16. travnja 1941. || 10. listopada 1942. || 
|--
| 2 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || 10. listopada 1942. || 1. travnja 1943. ||
|--
| 3 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 1. travnja 1943. || 25. kolovoza 1943. || 
|--
| 4 ||  || [[Pavao Canki]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1892. – 1945.) || 25. kolovoza 1943. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo bogoštovlja i nastave / narodne prosvjete ===
{{glavni|Ministarstvo narodne prosvjete}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Dr. Mile Budak.jpg|100px]] || [[Mile Budak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1889. – 1945.) || 16. travnja 1941. || 2. studenog 1941. ||&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) ministarstvo gubi djelokrug nad bogoštovljem - Ministarstvo nastave.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 ||  || [[Stjepan Ratković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1878. – 1968.) || 2. studenoga 1941. || 9. listopada 1942. ||
|--
| 3 ||  || [[Mile Starčević (1904. – 1953.)|Mile Starčević]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1953.) || 9. listopada 1942. || 11. listopada 1943. || &lt;small&gt;Promjenom poslovnika&lt;/small&gt; &lt;small&gt;i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo mijenja ime i unutarnji ustroj - Ministarstvo narodne prosvjete.&lt;/small&gt;  
|--
| 4 || [[Datoteka:Julije Makanec.jpg|100px]] || [[Julije Makanec]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine===
{{glavni|Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Marijan Šimić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1898.–????) || 24. lipnja 1941. || 15. listopada 1941.
!
|--
| 2 ||  || [[Dragutin Toth]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1971.) || 15. listopada 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva, no osniva se Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu.&lt;/small&gt; 
|--
| 3 ||  || [[Josip Cabas]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1980.) || 11. listopada 1943. || 1. veljače 1944.
|
|--
| 4 || [[Datoteka:Vjekoslav Vrančić.jpg|100px]] || [[Vjekoslav Vrančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1990.) || 1. veljače 1944. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo narodnog gospodarstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || || [[Lovro Sušić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1972.) || 16. travnja 1941. || 24. lipnja 1941. ||&lt;small&gt;Promjenom&lt;/small&gt; &lt;small&gt;poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) ministarstvo se ukida i nastaju tri nova ministarstva: Ministarstvo seljačkog gospodarstva, Ministarstvo za obrt veleobrt i trgovinu i Državna riznica NDH.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Josip Balen.JPG|100px]] || [[Josip Balen]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1963.) || 9. listopada 1942. || 12. listopada 1943. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se ponovno osniva  i stapa Ministarstvo selječkog gospodarstva, šumarstva i rudarstva i obrta, veleobrta i trgovine, no osniva se Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu, Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo i Glavno ravnateljstvo za šumarstvo i Glavno ravnateljstvo za rudarstvo.&lt;/small&gt; 
|--
|}

===Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 24. lipnja 1941. || 10. listopada 1942.
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se ukida, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe (10. listopada) i pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Stjepan Hefer.JPG|100px]] || [[Stjepan Hefer]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1973.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945. ||&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) ministarstvo se ponovno osniva, pridodaje mu se djelokrug nad prehranom i  Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo - Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane.&lt;/small&gt;    
|--
|}

===Državna riznica NDH / Ministarstvo državne riznice===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Vladimir Kosak.jpg|100px]] || [[Vladimir Košak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1908. – 1947.) || 24. lipnja 1941. || 1. travnja 1943.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) Glavno ravnateljstvo za rizničarske poslove postaje zasebno ministarstvo.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 ||  || [[Ante Filipančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1887. – 1944.) || 1. travanja 1943. || 10. listopada 1943.
|&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata ministarstvo mijenja ime i unutarnji ustroj - Ministarstvo državne riznice.&lt;/small&gt; 
|--
| 3 ||  || [[Dragutin Toth]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1971.) || 10. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministarstvo prometa i javnih radova===
{{glavni|Ministarstvo prometa i javnih radova Nezavisne Države Hrvatske}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(rođen - umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Hilmija Bešlagić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1977.) || 26. lipnja 1941. || 11. listopada 1943. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata Ministarstvo pošte, brzojava i brzoglasa se pripojilo njegovom ministarstvu, zbog sličnosti u djelokruzima.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 || [[Datoteka:Ante Vokić.jpg|100px]] || [[Ante Vokić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1909. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 30. kolovoza 1944. || &lt;small&gt;Pogubili ga pripadnici Ustaške obrane zbog sudjelovanja u [[Urota Lorković-Vokić|Uroti Lorković-Vokić]].&lt;/small&gt;
|--
| 3 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 30. kolovoza 1944. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministarstvo šumarstva i rudarstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Ivica Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1894. – 1980.) || 16. travnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Josip Balen.JPG|100px]] || [[Josip Balen]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1963.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) ministarstvo se ponovno osniva i dvaput mjenja ime - Ministarstvo šuma i ruda / šumarstva i rudarstva.&lt;/small&gt;
|--
|}

===Ministarstvo pošte, brzojava i brzoglasa===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 16. travnja 1941. || 1. srpnja 1941.
|
|--
| 2 ||  || [[Lovro Sušić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1972.) || 1. srpnja 1941. || 30. travnja 1943. ||&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu prometa i javnih radova, zbog sličnosti u djelokruzima.&lt;/small&gt; 
|--
|}

===Ministarstvo zdravstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || || [[Ivan Petrić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1968.) || 24. lipnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog&lt;/small&gt; &lt;small&gt;promjene poslovnika i zakonske odredbe.&lt;/small&gt;   
|--
|}

===Ministarstvo udružbe=== 
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumanžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. - 1977.) || 24. lipnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe.  
|--
|}   

===Ministarstvo zdravstva i udružbe===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Portrait of Janko Tortić.png|100px]] || [[Janko Tortić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1968.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) iznova se osnovalo Ministarstvo zdravstva, no s pridodanim djelokrugom udružbe - Ministarstvo zdravstva i udružbe.&lt;/small&gt;  
|--
|}

===Ministar skrbi za postradale krajeve ===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Mehmed Alajbegović, 1946.jpg|100px]] || [[Mehmed Alajbegović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1906. – 1947.) || 11. listopada 1943. || 5. svibnja 1944. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata na njegovu zamolbu država je sustavno pomagala i zbrinjavala iseljene građane, posebice iz BiH-a.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 ||  || [[Meho Mehičić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1967.) || 5. svibnja 1944. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministar za oslobođene krajeve ===
{{glavni|Ministarstvo za oslobođene krajeve NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Edo Bulat.png|100px]] || [[Edo Bulat]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1901. – 1984.) || 11. listopada 1943. || 20. svibnja 1944. ||
|--
|}

==Članovi Vlade u egzilu==
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! width=10|Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! width=180|Ministarstvo
! width=180|Bilješke
|--
| [[Datoteka:Džafer Kulenović.jpg|100px]] || [[Džafer Kulenović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1956.) || Predsjednik Vlade ||
|--
| [[Datoteka:Vjekoslav Vrančić.jpg|100px]] || [[Vjekoslav Vrančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || Podpredsjednik Vlade ||
|--
| [[Datoteka:Andrija Artuković.png|100px]]|| [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || Ministar unutarnjih poslova ||
|--
|  || [[Petar Pejačević (diplomat)|Petar Pejačević]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1908. – 1987.) || Ministar vanjskih poslova ||
|--
|  || [[Andrija Ilić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(????-????) || Ministar obrazovanja ||
|--
| [[Datoteka:Rafael Boban.JPG|100px]] || [[Rafael Boban]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1907. – 1951?) || Ministar oružanih snaga ||
|--
|  || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || Ministar za telekomunikacije i poštu ||
|--
|  || [[Ivica Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1894. – 1980.) || Ministar šumarstva i rudarstva ||
|--
|  || [[Stjepan Hefer]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1973.) || Ministar bez portfelja ||
|--
|  || [[Hilmija Bešlagić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1977.) || Ministar bez portfelja ||
|--
|  || [[Jozo Turina]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(????-????) || Ministar bez portfelja ||
|--
|}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura==
* {{cite encyclopedia |title= Nezavisna Država Hrvatska |encyclopedia= [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |date= |year= |last= |first= |publisher= [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |location= Zagreb |id= |url= https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |access-date= 8. 7. 2025 }}
* {{Cite book |title=Povijest Nezavisne Države Hrvatske | url = https://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Matkovic_Povijest_NDH.pdf | last=Matković |first=Hrvoje |authorlink=Hrvoje Matković |publisher=Naklada Pavičić |year=2002 |isbn=953-6308-39-8|language=hr}}
* {{Cite book |title=War and Revolution in Yugoslavia: Occupation and Collaboration |last=Tomasevich |first=Jozo |authorlink=Jozo Tomasevich |publisher=Stanford University Press |year=2001 |isbn=0-8047-3615-4}}
* {{cite book  | last1 = Dizdar  | first1 = Zdravko  | last2 = Grčić  | first2 = Marko  | last3 = Ravlić  | first3 = Slaven  | authorlink3 = Slaven Ravlić  | last4 = Stuparić  | first4 = Darko  | year = 1997  | title = Tko je tko u NDH  | url = https://znaci.org/00003/557.pdf |  publisher = Minerva  | location = Zagreb  | isbn = 978-953-6377-03-9}}
* {{cite document  | last = Kisić–Kolanović  | first = Nada  | year = 2004  | title = Muslimanska inteligencija i islam u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj  | publisher = Hrvatski institut za povijest  | location = Zagreb}}
* {{cite book  | last = Redžić  | first = Enver  | author-link = Enver Redžić  | title = Bosnia and Herzegovina in the Second World War  | publisher = Frank Cass  | location = Abingdon-on-Thames  | year = 2005  | isbn = 978-0-7146-5625-0  | url = https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC }}
* {{Cite book |title= Politička povijest Hrvatske |last= Horvat |first= Josip |authorlink= Josip Horvat |publisher= August Cesarec | location= Zagreb | year= 1989 |isbn= }}
* {{cite book |last1=Adriano |first1=Pino |last2=Cingolani |first2=Giorgo |title=Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War |date=2018 |publisher=Central European University Press |isbn=978-9633862063}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]</text>
      <sha1>67lam8gzya8gjq2konhdwpvup8fxdff</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482761</id>
      <parentid>42482643</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T22:09:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>neutralnost</comment>
      <origin>42482761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23369" sha1="69ya3xp7cd8wnerl1dxjkxpzxkw027x" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Sređivanje}}
[[Datoteka:Flag of Minister in Independent State of Croatia.svg|250px|thumb|Ministarska zastava za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske]]
'''Vlada Nezavisne Države Hrvatske''', službeno '''Hrvatska državna vlada''', obavljala je [[izvršna vlast|izvršnu vlast]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] od 16. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. godine.

Nakon što je [[Slavko Kvaternik]] 10. travnja 1941. proglasio formiranje Nezavisne Države Hrvatske, započelo je formiranje njezinih upravnih i izvršnih struktura. Izdan je nalog kojim je određeno da će sva državna pitanja rješavati Odjel banske vlasti. Sutradan je formirana privremena vlada pod nazivom '''Hrvatsko državno vodstvo'''. Kvaternik je imenovao članove hrvatskog državnog vrha. Predsjednik privremene vlade bio je [[Mile Budak]], ostali članovi bili su [[Mirko Puk]] (zamjenik predsjednika), [[Andrija Artuković]], [[Branko Benzon]], [[Jozo Dumandžić]], [[Mladen Lorković]], [[Ismet Muftić]], [[Marko Veršić]], [[Đuro Vranešić]] i [[Milovan Žanić]].&lt;ref name=&quot;Tomasevich&quot;&gt;''War and Revolution in Yugoslavia: Occupation and Collaboration'', Stanford University Press, 2001., str. 55.&lt;/ref&gt; Po dolasku [[Ante Pavelić]]a u [[Zagreb]], 16. travnja 1941. službeno je formirana Vlada Nezavisne Države Hrvatske.

Prema tumačenjima međunarodnog prava, vlada Nezavisne Države Hrvatske smatra se nelegalnom vlašću. Okupatorske sile, prema odredbama [[Haške konvencije (1899. i 1907.)|Haških konvencija]], nemaju pravo uspostavljati nove organe vlasti. Osim toga, prema tim tumačenjima, odluke vlade NDH ocjenjuju se kao nelegitimne jer nisu proizilazile iz slobodne volje stanovništva.&lt;ref name=&quot;Engelsfeld&quot;&gt;Neda Engelsfeld, ''Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća'', Drugo, dopunjeno izdanje, Udžbenici Pravnog fakulteta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prof. dr. sc. Neda Engelsfeld, Zagreb, {{ISBN|953-6714-41-8}}, 2002., str. 407. i 408. {{Citat|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;Na području NDH postojala je organizacija vlasti. Ona - sa gledišta međunarodnog prava - nije bila pravno utemeljena, jer Haške konvencije ne odobravaju okupatoru formiranje novih organa. Pored tog pravnog momenta, mora se primijetiti da je odluka organa vlasti u NDH često ovisila o volji osovinskih vrhova. Osim toga - odluke organa vlasti nisu imale legitimitet, jer nisu predstavljale izraz volje naroda.|str. 407. i 408.}}&lt;/ref&gt;

==Sastav Vlade==

{| class=&quot;colapsible wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot; width=&quot;65%&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; | Portfelj
! rowspan=&quot;2&quot; | Dužnosnik
! colspan=&quot;3&quot; | Mandat
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; | Ref.
|-
! Početak
! Kraj
! Trajanje
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Predsjednik Vlade
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1943|9|2}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Nikola Mandić]]'''
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|9|2|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Potpredsjednik Vlade
| '''[[Osman Kulenović]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[7. studenoga]] [[1941.]]}}
| {{center|{{age in days|1941|4|16|1941|11|7}} dana}} 
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Džafer Kulenović]]'''
| {{center|[[7. studenoga]] [[1941.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|11|7|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Poslanik Ustaškog pokreta
| '''[[Ljudevit Šolc]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[30. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1943|4|30}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Lovro Sušić]]'''
| {{center|[[30. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|4|30|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Državni prabilježenik
| '''[[Mirko Puk]]'''
| {{center|[[11. listopada]] [[1942.]]}}
| {{center|[[11. listopada]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1942|10|11|1943|10|11}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Andrija Artuković]]'''
| {{center|[[11. listopada]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|10|11|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| Zakonodavni povjerenik
| '''[[Milovan Žanić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | Ministar oružanih snaga
| '''[[Slavko Kvaternik]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[4. siječnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in days|1941|4|16|1943|1|4}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|{{efn|Za vrijeme mandata Slavka Kvaternika, Ministarstvo oružanih snaga nosilo je naziv '''Ministarstvo domobranstva'''.}}}}
|-
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[4. siječnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|1|4|1943|9|2}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Miroslav Navratil]]'''
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|[[29. siječnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|9|2|1944|1|29}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=lightgrey | &amp;nbsp;
| Nezavisni
| {{center|}}
|-
| '''[[Ante Vokić]]'''
| {{center|[[29. siječnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[30. kolovoza]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|1|29|1944|8|30}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Nikola Steinfel]]'''
| {{center|[[30. kolovoza]] [[1944.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|8|30|1945|5|8}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=lightgrey | &amp;nbsp;
| Nezavisni
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;6&quot; | Ministar vanjskih poslova
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[9. lipnja]] [[1941.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1941|6|9}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mladen Lorković]]'''
| {{center|[[9. lipnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[23. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|6|9|1943|4|23}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mile Budak]]'''
| {{center|[[23. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[5. studenoga]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|4|23|1943|11|5}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Stijepo Perić]]'''
| {{center|[[5. studenoga]] [[1943.]]}}
| {{center|[[28. travnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|11|5|1944|4|28}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mladen Lorković]]'''
| {{center|[[28. travnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[5. svibnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1944|4|28|1944|5|5}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mehmed Alajbegović]]'''
| {{center|[[5. svibnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1944|5|5|1944|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|}

===Ministarstvo unutarnjih poslova===
{{glavni|Ministarstvo unutarnjih poslova NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || 16. travnja 1941. || 10. listopada 1942. ||
|--
| 2 ||  || [[Ante Nikšić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1892. – 1962.) || 10. listopada 1942. || 29. travnja 1943. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo udružbe su se pripojila njegovom ministarstvu, no osnovana su dva glavna ravnateljstva (Glavno ravnateljstvo za zdravstvo i Glavno ravnateljstvo za udružbu i  društvenu skrb).&lt;/small&gt; 
|--
| 3 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988-) || 29. travnja 1943. || 11. listopada 1943. || &lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata glavna ravnateljstva su još uvijek pod njegovom upravom.&lt;/small&gt; 
|--
| 4 || [[Datoteka:Mladen Lorković.jpg|100px]] || [[Mladen Lorković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1909. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 30. kolovoza 1944. || &lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata glavna ravnateljstava su izdvojena od ministarstva, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe&lt;/small&gt;  
|--
| 5 ||  ||[[Mate Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1901. – 1987.) || 30. kolovoza 1944. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  [[Datoteka:Mirko Puk.jpg|100px]] || [[Mirko Puk]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1884. – 1945.) || 16. travnja 1941. || 10. listopada 1942. || 
|--
| 2 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || 10. listopada 1942. || 1. travnja 1943. ||
|--
| 3 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 1. travnja 1943. || 25. kolovoza 1943. || 
|--
| 4 ||  || [[Pavao Canki]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1892. – 1945.) || 25. kolovoza 1943. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo bogoštovlja i nastave / narodne prosvjete ===
{{glavni|Ministarstvo narodne prosvjete}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Dr. Mile Budak.jpg|100px]] || [[Mile Budak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1889. – 1945.) || 16. travnja 1941. || 2. studenog 1941. ||&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) ministarstvo gubi djelokrug nad bogoštovljem - Ministarstvo nastave.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 ||  || [[Stjepan Ratković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1878. – 1968.) || 2. studenoga 1941. || 9. listopada 1942. ||
|--
| 3 ||  || [[Mile Starčević (1904. – 1953.)|Mile Starčević]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1953.) || 9. listopada 1942. || 11. listopada 1943. || &lt;small&gt;Promjenom poslovnika&lt;/small&gt; &lt;small&gt;i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo mijenja ime i unutarnji ustroj - Ministarstvo narodne prosvjete.&lt;/small&gt;  
|--
| 4 || [[Datoteka:Julije Makanec.jpg|100px]] || [[Julije Makanec]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine===
{{glavni|Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Marijan Šimić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1898.–????) || 24. lipnja 1941. || 15. listopada 1941.
!
|--
| 2 ||  || [[Dragutin Toth]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1971.) || 15. listopada 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva, no osniva se Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu.&lt;/small&gt; 
|--
| 3 ||  || [[Josip Cabas]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1980.) || 11. listopada 1943. || 1. veljače 1944.
|
|--
| 4 || [[Datoteka:Vjekoslav Vrančić.jpg|100px]] || [[Vjekoslav Vrančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1990.) || 1. veljače 1944. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo narodnog gospodarstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || || [[Lovro Sušić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1972.) || 16. travnja 1941. || 24. lipnja 1941. ||&lt;small&gt;Promjenom&lt;/small&gt; &lt;small&gt;poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) ministarstvo se ukida i nastaju tri nova ministarstva: Ministarstvo seljačkog gospodarstva, Ministarstvo za obrt veleobrt i trgovinu i Državna riznica NDH.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Josip Balen.JPG|100px]] || [[Josip Balen]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1963.) || 9. listopada 1942. || 12. listopada 1943. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se ponovno osniva  i stapa Ministarstvo selječkog gospodarstva, šumarstva i rudarstva i obrta, veleobrta i trgovine, no osniva se Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu, Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo i Glavno ravnateljstvo za šumarstvo i Glavno ravnateljstvo za rudarstvo.&lt;/small&gt; 
|--
|}

===Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 24. lipnja 1941. || 10. listopada 1942.
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se ukida, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe (10. listopada) i pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Stjepan Hefer.JPG|100px]] || [[Stjepan Hefer]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1973.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945. ||&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) ministarstvo se ponovno osniva, pridodaje mu se djelokrug nad prehranom i  Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo - Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane.&lt;/small&gt;    
|--
|}

===Državna riznica NDH / Ministarstvo državne riznice===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Vladimir Kosak.jpg|100px]] || [[Vladimir Košak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1908. – 1947.) || 24. lipnja 1941. || 1. travnja 1943.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) Glavno ravnateljstvo za rizničarske poslove postaje zasebno ministarstvo.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 ||  || [[Ante Filipančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1887. – 1944.) || 1. travanja 1943. || 10. listopada 1943.
|&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata ministarstvo mijenja ime i unutarnji ustroj - Ministarstvo državne riznice.&lt;/small&gt; 
|--
| 3 ||  || [[Dragutin Toth]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1971.) || 10. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministarstvo prometa i javnih radova===
{{glavni|Ministarstvo prometa i javnih radova Nezavisne Države Hrvatske}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(rođen - umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Hilmija Bešlagić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1977.) || 26. lipnja 1941. || 11. listopada 1943. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata Ministarstvo pošte, brzojava i brzoglasa se pripojilo njegovom ministarstvu, zbog sličnosti u djelokruzima.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 || [[Datoteka:Ante Vokić.jpg|100px]] || [[Ante Vokić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1909. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 30. kolovoza 1944. || &lt;small&gt;Pogubili ga pripadnici Ustaške obrane zbog sudjelovanja u [[Urota Lorković-Vokić|Uroti Lorković-Vokić]].&lt;/small&gt;
|--
| 3 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 30. kolovoza 1944. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministarstvo šumarstva i rudarstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Ivica Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1894. – 1980.) || 16. travnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Josip Balen.JPG|100px]] || [[Josip Balen]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1963.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) ministarstvo se ponovno osniva i dvaput mjenja ime - Ministarstvo šuma i ruda / šumarstva i rudarstva.&lt;/small&gt;
|--
|}

===Ministarstvo pošte, brzojava i brzoglasa===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 16. travnja 1941. || 1. srpnja 1941.
|
|--
| 2 ||  || [[Lovro Sušić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1972.) || 1. srpnja 1941. || 30. travnja 1943. ||&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu prometa i javnih radova, zbog sličnosti u djelokruzima.&lt;/small&gt; 
|--
|}

===Ministarstvo zdravstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || || [[Ivan Petrić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1968.) || 24. lipnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog&lt;/small&gt; &lt;small&gt;promjene poslovnika i zakonske odredbe.&lt;/small&gt;   
|--
|}

===Ministarstvo udružbe=== 
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumanžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. - 1977.) || 24. lipnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe.  
|--
|}   

===Ministarstvo zdravstva i udružbe===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Portrait of Janko Tortić.png|100px]] || [[Janko Tortić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1968.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) iznova se osnovalo Ministarstvo zdravstva, no s pridodanim djelokrugom udružbe - Ministarstvo zdravstva i udružbe.&lt;/small&gt;  
|--
|}

===Ministar skrbi za postradale krajeve ===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Mehmed Alajbegović, 1946.jpg|100px]] || [[Mehmed Alajbegović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1906. – 1947.) || 11. listopada 1943. || 5. svibnja 1944. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata na njegovu zamolbu država je sustavno pomagala i zbrinjavala iseljene građane, posebice iz BiH-a.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 ||  || [[Meho Mehičić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1967.) || 5. svibnja 1944. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministar za oslobođene krajeve ===
{{glavni|Ministarstvo za oslobođene krajeve NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Edo Bulat.png|100px]] || [[Edo Bulat]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1901. – 1984.) || 11. listopada 1943. || 20. svibnja 1944. ||
|--
|}

==Članovi Vlade u egzilu==
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! width=10|Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! width=180|Ministarstvo
! width=180|Bilješke
|--
| [[Datoteka:Džafer Kulenović.jpg|100px]] || [[Džafer Kulenović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1956.) || Predsjednik Vlade ||
|--
| [[Datoteka:Vjekoslav Vrančić.jpg|100px]] || [[Vjekoslav Vrančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || Podpredsjednik Vlade ||
|--
| [[Datoteka:Andrija Artuković.png|100px]]|| [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || Ministar unutarnjih poslova ||
|--
|  || [[Petar Pejačević (diplomat)|Petar Pejačević]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1908. – 1987.) || Ministar vanjskih poslova ||
|--
|  || [[Andrija Ilić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(????-????) || Ministar obrazovanja ||
|--
| [[Datoteka:Rafael Boban.JPG|100px]] || [[Rafael Boban]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1907. – 1951?) || Ministar oružanih snaga ||
|--
|  || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || Ministar za telekomunikacije i poštu ||
|--
|  || [[Ivica Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1894. – 1980.) || Ministar šumarstva i rudarstva ||
|--
|  || [[Stjepan Hefer]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1973.) || Ministar bez portfelja ||
|--
|  || [[Hilmija Bešlagić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1977.) || Ministar bez portfelja ||
|--
|  || [[Jozo Turina]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(????-????) || Ministar bez portfelja ||
|--
|}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura==
* {{cite encyclopedia |title= Nezavisna Država Hrvatska |encyclopedia= [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |date= |year= |last= |first= |publisher= [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |location= Zagreb |id= |url= https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |access-date= 8. 7. 2025 }}
* {{Cite book |title=Povijest Nezavisne Države Hrvatske | url = https://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Matkovic_Povijest_NDH.pdf | last=Matković |first=Hrvoje |authorlink=Hrvoje Matković |publisher=Naklada Pavičić |year=2002 |isbn=953-6308-39-8|language=hr}}
* {{Cite book |title=War and Revolution in Yugoslavia: Occupation and Collaboration |last=Tomasevich |first=Jozo |authorlink=Jozo Tomasevich |publisher=Stanford University Press |year=2001 |isbn=0-8047-3615-4}}
* {{cite book  | last1 = Dizdar  | first1 = Zdravko  | last2 = Grčić  | first2 = Marko  | last3 = Ravlić  | first3 = Slaven  | authorlink3 = Slaven Ravlić  | last4 = Stuparić  | first4 = Darko  | year = 1997  | title = Tko je tko u NDH  | url = https://znaci.org/00003/557.pdf |  publisher = Minerva  | location = Zagreb  | isbn = 978-953-6377-03-9}}
* {{cite document  | last = Kisić–Kolanović  | first = Nada  | year = 2004  | title = Muslimanska inteligencija i islam u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj  | publisher = Hrvatski institut za povijest  | location = Zagreb}}
* {{cite book  | last = Redžić  | first = Enver  | author-link = Enver Redžić  | title = Bosnia and Herzegovina in the Second World War  | publisher = Frank Cass  | location = Abingdon-on-Thames  | year = 2005  | isbn = 978-0-7146-5625-0  | url = https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC }}
* {{Cite book |title= Politička povijest Hrvatske |last= Horvat |first= Josip |authorlink= Josip Horvat |publisher= August Cesarec | location= Zagreb | year= 1989 |isbn= }}
* {{cite book |last1=Adriano |first1=Pino |last2=Cingolani |first2=Giorgo |title=Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War |date=2018 |publisher=Central European University Press |isbn=978-9633862063}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]</text>
      <sha1>69ya3xp7cd8wnerl1dxjkxpzxkw027x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482762</id>
      <parentid>42482761</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T22:12:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42482762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23486" sha1="mdomgf3v0vduf9ra8ioa47p0m0wa2vg" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Sređivanje}}
[[Datoteka:Flag of Minister in Independent State of Croatia.svg|250px|thumb|Ministarska zastava za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske]]
'''Vlada Nezavisne Države Hrvatske''', službeno '''Hrvatska državna vlada''', obavljala je [[izvršna vlast|izvršnu vlast]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], marionetskoj državi [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] i [[Fašistička Italija|fašističke Italije]], od 16. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. godine.

Nakon što je [[Slavko Kvaternik]] 10. travnja 1941. proglasio formiranje Nezavisne Države Hrvatske, započelo je formiranje njezinih upravnih i izvršnih struktura. Izdan je nalog kojim je određeno da će sva državna pitanja rješavati Odjel banske vlasti. Sutradan je formirana privremena vlada pod nazivom '''Hrvatsko državno vodstvo'''. Kvaternik je imenovao članove hrvatskog državnog vrha. Predsjednik privremene vlade bio je [[Mile Budak]], ostali članovi bili su [[Mirko Puk]] (zamjenik predsjednika), [[Andrija Artuković]], [[Branko Benzon]], [[Jozo Dumandžić]], [[Mladen Lorković]], [[Ismet Muftić]], [[Marko Veršić]], [[Đuro Vranešić]] i [[Milovan Žanić]].&lt;ref name=&quot;Tomasevich&quot;&gt;''War and Revolution in Yugoslavia: Occupation and Collaboration'', Stanford University Press, 2001., str. 55.&lt;/ref&gt; Po dolasku [[Ante Pavelić]]a u [[Zagreb]], 16. travnja 1941. službeno je formirana Vlada Nezavisne Države Hrvatske.

Prema tumačenjima međunarodnog prava, vlada Nezavisne Države Hrvatske smatra se nelegalnom vlašću. Okupatorske sile, prema odredbama [[Haške konvencije (1899. i 1907.)|Haških konvencija]], nemaju pravo uspostavljati nove organe vlasti. Osim toga, prema tim tumačenjima, odluke vlade NDH ocjenjuju se kao nelegitimne jer nisu proizašle iz slobodne volje stanovništva.&lt;ref name=&quot;Engelsfeld&quot;&gt;Neda Engelsfeld, ''Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća'', Drugo, dopunjeno izdanje, Udžbenici Pravnog fakulteta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prof. dr. sc. Neda Engelsfeld, Zagreb, {{ISBN|953-6714-41-8}}, 2002., str. 407. i 408. {{Citat|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;Na području NDH postojala je organizacija vlasti. Ona - sa gledišta međunarodnog prava - nije bila pravno utemeljena, jer Haške konvencije ne odobravaju okupatoru formiranje novih organa. Pored tog pravnog momenta, mora se primijetiti da je odluka organa vlasti u NDH često ovisila o volji osovinskih vrhova. Osim toga - odluke organa vlasti nisu imale legitimitet, jer nisu predstavljale izraz volje naroda.|str. 407. i 408.}}&lt;/ref&gt;

==Sastav Vlade==

{| class=&quot;colapsible wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot; width=&quot;65%&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; | Portfelj
! rowspan=&quot;2&quot; | Dužnosnik
! colspan=&quot;3&quot; | Mandat
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; | Ref.
|-
! Početak
! Kraj
! Trajanje
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Predsjednik Vlade
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1943|9|2}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Nikola Mandić]]'''
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|9|2|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Potpredsjednik Vlade
| '''[[Osman Kulenović]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[7. studenoga]] [[1941.]]}}
| {{center|{{age in days|1941|4|16|1941|11|7}} dana}} 
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Džafer Kulenović]]'''
| {{center|[[7. studenoga]] [[1941.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|11|7|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Poslanik Ustaškog pokreta
| '''[[Ljudevit Šolc]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[30. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1943|4|30}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Lovro Sušić]]'''
| {{center|[[30. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|4|30|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Državni prabilježenik
| '''[[Mirko Puk]]'''
| {{center|[[11. listopada]] [[1942.]]}}
| {{center|[[11. listopada]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1942|10|11|1943|10|11}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Andrija Artuković]]'''
| {{center|[[11. listopada]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|10|11|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| Zakonodavni povjerenik
| '''[[Milovan Žanić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | Ministar oružanih snaga
| '''[[Slavko Kvaternik]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[4. siječnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in days|1941|4|16|1943|1|4}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|{{efn|Za vrijeme mandata Slavka Kvaternika, Ministarstvo oružanih snaga nosilo je naziv '''Ministarstvo domobranstva'''.}}}}
|-
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[4. siječnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|1|4|1943|9|2}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Miroslav Navratil]]'''
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|[[29. siječnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|9|2|1944|1|29}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=lightgrey | &amp;nbsp;
| Nezavisni
| {{center|}}
|-
| '''[[Ante Vokić]]'''
| {{center|[[29. siječnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[30. kolovoza]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|1|29|1944|8|30}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Nikola Steinfel]]'''
| {{center|[[30. kolovoza]] [[1944.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|8|30|1945|5|8}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=lightgrey | &amp;nbsp;
| Nezavisni
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;6&quot; | Ministar vanjskih poslova
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[9. lipnja]] [[1941.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1941|6|9}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mladen Lorković]]'''
| {{center|[[9. lipnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[23. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|6|9|1943|4|23}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mile Budak]]'''
| {{center|[[23. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[5. studenoga]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|4|23|1943|11|5}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Stijepo Perić]]'''
| {{center|[[5. studenoga]] [[1943.]]}}
| {{center|[[28. travnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|11|5|1944|4|28}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mladen Lorković]]'''
| {{center|[[28. travnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[5. svibnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1944|4|28|1944|5|5}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mehmed Alajbegović]]'''
| {{center|[[5. svibnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1944|5|5|1944|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|}

===Ministarstvo unutarnjih poslova===
{{glavni|Ministarstvo unutarnjih poslova NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || 16. travnja 1941. || 10. listopada 1942. ||
|--
| 2 ||  || [[Ante Nikšić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1892. – 1962.) || 10. listopada 1942. || 29. travnja 1943. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo udružbe su se pripojila njegovom ministarstvu, no osnovana su dva glavna ravnateljstva (Glavno ravnateljstvo za zdravstvo i Glavno ravnateljstvo za udružbu i  društvenu skrb).&lt;/small&gt; 
|--
| 3 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988-) || 29. travnja 1943. || 11. listopada 1943. || &lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata glavna ravnateljstva su još uvijek pod njegovom upravom.&lt;/small&gt; 
|--
| 4 || [[Datoteka:Mladen Lorković.jpg|100px]] || [[Mladen Lorković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1909. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 30. kolovoza 1944. || &lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata glavna ravnateljstava su izdvojena od ministarstva, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe&lt;/small&gt;  
|--
| 5 ||  ||[[Mate Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1901. – 1987.) || 30. kolovoza 1944. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  [[Datoteka:Mirko Puk.jpg|100px]] || [[Mirko Puk]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1884. – 1945.) || 16. travnja 1941. || 10. listopada 1942. || 
|--
| 2 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || 10. listopada 1942. || 1. travnja 1943. ||
|--
| 3 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 1. travnja 1943. || 25. kolovoza 1943. || 
|--
| 4 ||  || [[Pavao Canki]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1892. – 1945.) || 25. kolovoza 1943. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo bogoštovlja i nastave / narodne prosvjete ===
{{glavni|Ministarstvo narodne prosvjete}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Dr. Mile Budak.jpg|100px]] || [[Mile Budak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1889. – 1945.) || 16. travnja 1941. || 2. studenog 1941. ||&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) ministarstvo gubi djelokrug nad bogoštovljem - Ministarstvo nastave.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 ||  || [[Stjepan Ratković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1878. – 1968.) || 2. studenoga 1941. || 9. listopada 1942. ||
|--
| 3 ||  || [[Mile Starčević (1904. – 1953.)|Mile Starčević]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1953.) || 9. listopada 1942. || 11. listopada 1943. || &lt;small&gt;Promjenom poslovnika&lt;/small&gt; &lt;small&gt;i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo mijenja ime i unutarnji ustroj - Ministarstvo narodne prosvjete.&lt;/small&gt;  
|--
| 4 || [[Datoteka:Julije Makanec.jpg|100px]] || [[Julije Makanec]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine===
{{glavni|Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Marijan Šimić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1898.–????) || 24. lipnja 1941. || 15. listopada 1941.
!
|--
| 2 ||  || [[Dragutin Toth]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1971.) || 15. listopada 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva, no osniva se Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu.&lt;/small&gt; 
|--
| 3 ||  || [[Josip Cabas]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1980.) || 11. listopada 1943. || 1. veljače 1944.
|
|--
| 4 || [[Datoteka:Vjekoslav Vrančić.jpg|100px]] || [[Vjekoslav Vrančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1990.) || 1. veljače 1944. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo narodnog gospodarstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || || [[Lovro Sušić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1972.) || 16. travnja 1941. || 24. lipnja 1941. ||&lt;small&gt;Promjenom&lt;/small&gt; &lt;small&gt;poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) ministarstvo se ukida i nastaju tri nova ministarstva: Ministarstvo seljačkog gospodarstva, Ministarstvo za obrt veleobrt i trgovinu i Državna riznica NDH.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Josip Balen.JPG|100px]] || [[Josip Balen]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1963.) || 9. listopada 1942. || 12. listopada 1943. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se ponovno osniva  i stapa Ministarstvo selječkog gospodarstva, šumarstva i rudarstva i obrta, veleobrta i trgovine, no osniva se Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu, Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo i Glavno ravnateljstvo za šumarstvo i Glavno ravnateljstvo za rudarstvo.&lt;/small&gt; 
|--
|}

===Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 24. lipnja 1941. || 10. listopada 1942.
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se ukida, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe (10. listopada) i pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Stjepan Hefer.JPG|100px]] || [[Stjepan Hefer]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1973.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945. ||&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) ministarstvo se ponovno osniva, pridodaje mu se djelokrug nad prehranom i  Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo - Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane.&lt;/small&gt;    
|--
|}

===Državna riznica NDH / Ministarstvo državne riznice===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Vladimir Kosak.jpg|100px]] || [[Vladimir Košak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1908. – 1947.) || 24. lipnja 1941. || 1. travnja 1943.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) Glavno ravnateljstvo za rizničarske poslove postaje zasebno ministarstvo.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 ||  || [[Ante Filipančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1887. – 1944.) || 1. travanja 1943. || 10. listopada 1943.
|&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata ministarstvo mijenja ime i unutarnji ustroj - Ministarstvo državne riznice.&lt;/small&gt; 
|--
| 3 ||  || [[Dragutin Toth]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1971.) || 10. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministarstvo prometa i javnih radova===
{{glavni|Ministarstvo prometa i javnih radova Nezavisne Države Hrvatske}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(rođen - umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Hilmija Bešlagić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1977.) || 26. lipnja 1941. || 11. listopada 1943. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata Ministarstvo pošte, brzojava i brzoglasa se pripojilo njegovom ministarstvu, zbog sličnosti u djelokruzima.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 || [[Datoteka:Ante Vokić.jpg|100px]] || [[Ante Vokić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1909. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 30. kolovoza 1944. || &lt;small&gt;Pogubili ga pripadnici Ustaške obrane zbog sudjelovanja u [[Urota Lorković-Vokić|Uroti Lorković-Vokić]].&lt;/small&gt;
|--
| 3 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 30. kolovoza 1944. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministarstvo šumarstva i rudarstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Ivica Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1894. – 1980.) || 16. travnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Josip Balen.JPG|100px]] || [[Josip Balen]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1963.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) ministarstvo se ponovno osniva i dvaput mjenja ime - Ministarstvo šuma i ruda / šumarstva i rudarstva.&lt;/small&gt;
|--
|}

===Ministarstvo pošte, brzojava i brzoglasa===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 16. travnja 1941. || 1. srpnja 1941.
|
|--
| 2 ||  || [[Lovro Sušić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1972.) || 1. srpnja 1941. || 30. travnja 1943. ||&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu prometa i javnih radova, zbog sličnosti u djelokruzima.&lt;/small&gt; 
|--
|}

===Ministarstvo zdravstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || || [[Ivan Petrić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1968.) || 24. lipnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog&lt;/small&gt; &lt;small&gt;promjene poslovnika i zakonske odredbe.&lt;/small&gt;   
|--
|}

===Ministarstvo udružbe=== 
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumanžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. - 1977.) || 24. lipnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe.  
|--
|}   

===Ministarstvo zdravstva i udružbe===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Portrait of Janko Tortić.png|100px]] || [[Janko Tortić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1968.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) iznova se osnovalo Ministarstvo zdravstva, no s pridodanim djelokrugom udružbe - Ministarstvo zdravstva i udružbe.&lt;/small&gt;  
|--
|}

===Ministar skrbi za postradale krajeve ===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Mehmed Alajbegović, 1946.jpg|100px]] || [[Mehmed Alajbegović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1906. – 1947.) || 11. listopada 1943. || 5. svibnja 1944. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata na njegovu zamolbu država je sustavno pomagala i zbrinjavala iseljene građane, posebice iz BiH-a.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 ||  || [[Meho Mehičić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1967.) || 5. svibnja 1944. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministar za oslobođene krajeve ===
{{glavni|Ministarstvo za oslobođene krajeve NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Edo Bulat.png|100px]] || [[Edo Bulat]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1901. – 1984.) || 11. listopada 1943. || 20. svibnja 1944. ||
|--
|}

==Članovi Vlade u egzilu==
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! width=10|Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! width=180|Ministarstvo
! width=180|Bilješke
|--
| [[Datoteka:Džafer Kulenović.jpg|100px]] || [[Džafer Kulenović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1956.) || Predsjednik Vlade ||
|--
| [[Datoteka:Vjekoslav Vrančić.jpg|100px]] || [[Vjekoslav Vrančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || Podpredsjednik Vlade ||
|--
| [[Datoteka:Andrija Artuković.png|100px]]|| [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || Ministar unutarnjih poslova ||
|--
|  || [[Petar Pejačević (diplomat)|Petar Pejačević]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1908. – 1987.) || Ministar vanjskih poslova ||
|--
|  || [[Andrija Ilić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(????-????) || Ministar obrazovanja ||
|--
| [[Datoteka:Rafael Boban.JPG|100px]] || [[Rafael Boban]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1907. – 1951?) || Ministar oružanih snaga ||
|--
|  || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || Ministar za telekomunikacije i poštu ||
|--
|  || [[Ivica Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1894. – 1980.) || Ministar šumarstva i rudarstva ||
|--
|  || [[Stjepan Hefer]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1973.) || Ministar bez portfelja ||
|--
|  || [[Hilmija Bešlagić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1977.) || Ministar bez portfelja ||
|--
|  || [[Jozo Turina]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(????-????) || Ministar bez portfelja ||
|--
|}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura==
* {{cite encyclopedia |title= Nezavisna Država Hrvatska |encyclopedia= [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |date= |year= |last= |first= |publisher= [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |location= Zagreb |id= |url= https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |access-date= 8. 7. 2025 }}
* {{Cite book |title=Povijest Nezavisne Države Hrvatske | url = https://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Matkovic_Povijest_NDH.pdf | last=Matković |first=Hrvoje |authorlink=Hrvoje Matković |publisher=Naklada Pavičić |year=2002 |isbn=953-6308-39-8|language=hr}}
* {{Cite book |title=War and Revolution in Yugoslavia: Occupation and Collaboration |last=Tomasevich |first=Jozo |authorlink=Jozo Tomasevich |publisher=Stanford University Press |year=2001 |isbn=0-8047-3615-4}}
* {{cite book  | last1 = Dizdar  | first1 = Zdravko  | last2 = Grčić  | first2 = Marko  | last3 = Ravlić  | first3 = Slaven  | authorlink3 = Slaven Ravlić  | last4 = Stuparić  | first4 = Darko  | year = 1997  | title = Tko je tko u NDH  | url = https://znaci.org/00003/557.pdf |  publisher = Minerva  | location = Zagreb  | isbn = 978-953-6377-03-9}}
* {{cite document  | last = Kisić–Kolanović  | first = Nada  | year = 2004  | title = Muslimanska inteligencija i islam u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj  | publisher = Hrvatski institut za povijest  | location = Zagreb}}
* {{cite book  | last = Redžić  | first = Enver  | author-link = Enver Redžić  | title = Bosnia and Herzegovina in the Second World War  | publisher = Frank Cass  | location = Abingdon-on-Thames  | year = 2005  | isbn = 978-0-7146-5625-0  | url = https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC }}
* {{Cite book |title= Politička povijest Hrvatske |last= Horvat |first= Josip |authorlink= Josip Horvat |publisher= August Cesarec | location= Zagreb | year= 1989 |isbn= }}
* {{cite book |last1=Adriano |first1=Pino |last2=Cingolani |first2=Giorgo |title=Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War |date=2018 |publisher=Central European University Press |isbn=978-9633862063}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]</text>
      <sha1>mdomgf3v0vduf9ra8ioa47p0m0wa2vg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482767</id>
      <parentid>42482762</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T23:31:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sastav Vlade */</comment>
      <origin>42482767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23522" sha1="o9dbitzsqj8xtp92uxop5ho0c84ouw2" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Sređivanje}}
[[Datoteka:Flag of Minister in Independent State of Croatia.svg|250px|thumb|Ministarska zastava za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske]]
'''Vlada Nezavisne Države Hrvatske''', službeno '''Hrvatska državna vlada''', obavljala je [[izvršna vlast|izvršnu vlast]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], marionetskoj državi [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] i [[Fašistička Italija|fašističke Italije]], od 16. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. godine.

Nakon što je [[Slavko Kvaternik]] 10. travnja 1941. proglasio formiranje Nezavisne Države Hrvatske, započelo je formiranje njezinih upravnih i izvršnih struktura. Izdan je nalog kojim je određeno da će sva državna pitanja rješavati Odjel banske vlasti. Sutradan je formirana privremena vlada pod nazivom '''Hrvatsko državno vodstvo'''. Kvaternik je imenovao članove hrvatskog državnog vrha. Predsjednik privremene vlade bio je [[Mile Budak]], ostali članovi bili su [[Mirko Puk]] (zamjenik predsjednika), [[Andrija Artuković]], [[Branko Benzon]], [[Jozo Dumandžić]], [[Mladen Lorković]], [[Ismet Muftić]], [[Marko Veršić]], [[Đuro Vranešić]] i [[Milovan Žanić]].&lt;ref name=&quot;Tomasevich&quot;&gt;''War and Revolution in Yugoslavia: Occupation and Collaboration'', Stanford University Press, 2001., str. 55.&lt;/ref&gt; Po dolasku [[Ante Pavelić]]a u [[Zagreb]], 16. travnja 1941. službeno je formirana Vlada Nezavisne Države Hrvatske.

Prema tumačenjima međunarodnog prava, vlada Nezavisne Države Hrvatske smatra se nelegalnom vlašću. Okupatorske sile, prema odredbama [[Haške konvencije (1899. i 1907.)|Haških konvencija]], nemaju pravo uspostavljati nove organe vlasti. Osim toga, prema tim tumačenjima, odluke vlade NDH ocjenjuju se kao nelegitimne jer nisu proizašle iz slobodne volje stanovništva.&lt;ref name=&quot;Engelsfeld&quot;&gt;Neda Engelsfeld, ''Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća'', Drugo, dopunjeno izdanje, Udžbenici Pravnog fakulteta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prof. dr. sc. Neda Engelsfeld, Zagreb, {{ISBN|953-6714-41-8}}, 2002., str. 407. i 408. {{Citat|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;Na području NDH postojala je organizacija vlasti. Ona - sa gledišta međunarodnog prava - nije bila pravno utemeljena, jer Haške konvencije ne odobravaju okupatoru formiranje novih organa. Pored tog pravnog momenta, mora se primijetiti da je odluka organa vlasti u NDH često ovisila o volji osovinskih vrhova. Osim toga - odluke organa vlasti nisu imale legitimitet, jer nisu predstavljale izraz volje naroda.|str. 407. i 408.}}&lt;/ref&gt;

==Sastav Vlade==

{| class=&quot;colapsible wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot; width=&quot;65%&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; | Portfelj
! rowspan=&quot;2&quot; | Dužnosnik
! colspan=&quot;3&quot; | Mandat
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; | Ref.
|-
! Početak
! Kraj
! Trajanje
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Predsjednik Vlade
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1943|9|2}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Nikola Mandić]]'''
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|9|2|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Potpredsjednik Vlade
| '''[[Osman Kulenović]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[7. studenoga]] [[1941.]]}}
| {{center|{{age in days|1941|4|16|1941|11|7}} dana}} 
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Džafer Kulenović]]'''
| {{center|[[7. studenoga]] [[1941.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|11|7|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Poslanik Ustaškog pokreta
| '''[[Ljudevit Šolc]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[30. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1943|4|30}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Lovro Sušić]]'''
| {{center|[[30. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|4|30|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Državni prabilježenik
| '''[[Mirko Puk]]'''
| {{center|[[11. listopada]] [[1942.]]}}
| {{center|[[11. listopada]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1942|10|11|1943|10|11}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Andrija Artuković]]'''
| {{center|[[11. listopada]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|10|11|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| Zakonodavni povjerenik
| '''[[Milovan Žanić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | Ministar oružanih snaga
| '''[[Slavko Kvaternik]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[4. siječnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in days|1941|4|16|1943|1|4}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|{{efn|Za vrijeme mandata Slavka Kvaternika, Ministarstvo oružanih snaga nosilo je naziv '''Ministarstvo domobranstva'''.}}}}
|-
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[4. siječnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|1|4|1943|9|2}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Miroslav Navratil]]'''
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|[[29. siječnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|9|2|1944|1|29}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=lightgrey | &amp;nbsp;
| Nezavisni
| {{center|}}
|-
| '''[[Ante Vokić]]'''
| {{center|[[29. siječnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[30. kolovoza]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|1|29|1944|8|30}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Nikola Steinfel]]'''
| {{center|[[30. kolovoza]] [[1944.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|8|30|1945|5|8}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=lightgrey | &amp;nbsp;
| Nezavisni
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Ministarstvo vanjskih poslova Nezavisne Države Hrvatske|Ministar vanjskih poslova]]
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[9. lipnja]] [[1941.]]}}
| {{center|{{age in days|1941|4|16|1941|6|9}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mladen Lorković]]'''
| {{center|[[9. lipnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[23. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|6|9|1943|4|23}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mile Budak]]'''
| {{center|[[23. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[5. studenoga]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|4|23|1943|11|5}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Stijepo Perić]]'''
| {{center|[[5. studenoga]] [[1943.]]}}
| {{center|[[28. travnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|11|5|1944|4|28}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mladen Lorković]]'''
| {{center|[[28. travnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[5. svibnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|4|28|1944|5|5}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mehmed Alajbegović]]'''
| {{center|[[5. svibnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|5|5|1944|5|8}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|}

===Ministarstvo unutarnjih poslova===
{{glavni|Ministarstvo unutarnjih poslova NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || 16. travnja 1941. || 10. listopada 1942. ||
|--
| 2 ||  || [[Ante Nikšić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1892. – 1962.) || 10. listopada 1942. || 29. travnja 1943. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo udružbe su se pripojila njegovom ministarstvu, no osnovana su dva glavna ravnateljstva (Glavno ravnateljstvo za zdravstvo i Glavno ravnateljstvo za udružbu i  društvenu skrb).&lt;/small&gt; 
|--
| 3 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988-) || 29. travnja 1943. || 11. listopada 1943. || &lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata glavna ravnateljstva su još uvijek pod njegovom upravom.&lt;/small&gt; 
|--
| 4 || [[Datoteka:Mladen Lorković.jpg|100px]] || [[Mladen Lorković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1909. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 30. kolovoza 1944. || &lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata glavna ravnateljstava su izdvojena od ministarstva, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe&lt;/small&gt;  
|--
| 5 ||  ||[[Mate Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1901. – 1987.) || 30. kolovoza 1944. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  [[Datoteka:Mirko Puk.jpg|100px]] || [[Mirko Puk]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1884. – 1945.) || 16. travnja 1941. || 10. listopada 1942. || 
|--
| 2 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || 10. listopada 1942. || 1. travnja 1943. ||
|--
| 3 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 1. travnja 1943. || 25. kolovoza 1943. || 
|--
| 4 ||  || [[Pavao Canki]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1892. – 1945.) || 25. kolovoza 1943. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo bogoštovlja i nastave / narodne prosvjete ===
{{glavni|Ministarstvo narodne prosvjete}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Dr. Mile Budak.jpg|100px]] || [[Mile Budak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1889. – 1945.) || 16. travnja 1941. || 2. studenog 1941. ||&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) ministarstvo gubi djelokrug nad bogoštovljem - Ministarstvo nastave.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 ||  || [[Stjepan Ratković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1878. – 1968.) || 2. studenoga 1941. || 9. listopada 1942. ||
|--
| 3 ||  || [[Mile Starčević (1904. – 1953.)|Mile Starčević]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1953.) || 9. listopada 1942. || 11. listopada 1943. || &lt;small&gt;Promjenom poslovnika&lt;/small&gt; &lt;small&gt;i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo mijenja ime i unutarnji ustroj - Ministarstvo narodne prosvjete.&lt;/small&gt;  
|--
| 4 || [[Datoteka:Julije Makanec.jpg|100px]] || [[Julije Makanec]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine===
{{glavni|Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Marijan Šimić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1898.–????) || 24. lipnja 1941. || 15. listopada 1941.
!
|--
| 2 ||  || [[Dragutin Toth]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1971.) || 15. listopada 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva, no osniva se Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu.&lt;/small&gt; 
|--
| 3 ||  || [[Josip Cabas]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1980.) || 11. listopada 1943. || 1. veljače 1944.
|
|--
| 4 || [[Datoteka:Vjekoslav Vrančić.jpg|100px]] || [[Vjekoslav Vrančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1990.) || 1. veljače 1944. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo narodnog gospodarstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || || [[Lovro Sušić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1972.) || 16. travnja 1941. || 24. lipnja 1941. ||&lt;small&gt;Promjenom&lt;/small&gt; &lt;small&gt;poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) ministarstvo se ukida i nastaju tri nova ministarstva: Ministarstvo seljačkog gospodarstva, Ministarstvo za obrt veleobrt i trgovinu i Državna riznica NDH.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Josip Balen.JPG|100px]] || [[Josip Balen]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1963.) || 9. listopada 1942. || 12. listopada 1943. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se ponovno osniva  i stapa Ministarstvo selječkog gospodarstva, šumarstva i rudarstva i obrta, veleobrta i trgovine, no osniva se Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu, Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo i Glavno ravnateljstvo za šumarstvo i Glavno ravnateljstvo za rudarstvo.&lt;/small&gt; 
|--
|}

===Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 24. lipnja 1941. || 10. listopada 1942.
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se ukida, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe (10. listopada) i pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Stjepan Hefer.JPG|100px]] || [[Stjepan Hefer]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1973.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945. ||&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) ministarstvo se ponovno osniva, pridodaje mu se djelokrug nad prehranom i  Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo - Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane.&lt;/small&gt;    
|--
|}

===Državna riznica NDH / Ministarstvo državne riznice===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Vladimir Kosak.jpg|100px]] || [[Vladimir Košak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1908. – 1947.) || 24. lipnja 1941. || 1. travnja 1943.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) Glavno ravnateljstvo za rizničarske poslove postaje zasebno ministarstvo.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 ||  || [[Ante Filipančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1887. – 1944.) || 1. travanja 1943. || 10. listopada 1943.
|&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata ministarstvo mijenja ime i unutarnji ustroj - Ministarstvo državne riznice.&lt;/small&gt; 
|--
| 3 ||  || [[Dragutin Toth]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1971.) || 10. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministarstvo prometa i javnih radova===
{{glavni|Ministarstvo prometa i javnih radova Nezavisne Države Hrvatske}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(rođen - umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Hilmija Bešlagić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1977.) || 26. lipnja 1941. || 11. listopada 1943. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata Ministarstvo pošte, brzojava i brzoglasa se pripojilo njegovom ministarstvu, zbog sličnosti u djelokruzima.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 || [[Datoteka:Ante Vokić.jpg|100px]] || [[Ante Vokić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1909. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 30. kolovoza 1944. || &lt;small&gt;Pogubili ga pripadnici Ustaške obrane zbog sudjelovanja u [[Urota Lorković-Vokić|Uroti Lorković-Vokić]].&lt;/small&gt;
|--
| 3 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 30. kolovoza 1944. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministarstvo šumarstva i rudarstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Ivica Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1894. – 1980.) || 16. travnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Josip Balen.JPG|100px]] || [[Josip Balen]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1963.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) ministarstvo se ponovno osniva i dvaput mjenja ime - Ministarstvo šuma i ruda / šumarstva i rudarstva.&lt;/small&gt;
|--
|}

===Ministarstvo pošte, brzojava i brzoglasa===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 16. travnja 1941. || 1. srpnja 1941.
|
|--
| 2 ||  || [[Lovro Sušić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1972.) || 1. srpnja 1941. || 30. travnja 1943. ||&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu prometa i javnih radova, zbog sličnosti u djelokruzima.&lt;/small&gt; 
|--
|}

===Ministarstvo zdravstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || || [[Ivan Petrić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1968.) || 24. lipnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog&lt;/small&gt; &lt;small&gt;promjene poslovnika i zakonske odredbe.&lt;/small&gt;   
|--
|}

===Ministarstvo udružbe=== 
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumanžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. - 1977.) || 24. lipnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe.  
|--
|}   

===Ministarstvo zdravstva i udružbe===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Portrait of Janko Tortić.png|100px]] || [[Janko Tortić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1968.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) iznova se osnovalo Ministarstvo zdravstva, no s pridodanim djelokrugom udružbe - Ministarstvo zdravstva i udružbe.&lt;/small&gt;  
|--
|}

===Ministar skrbi za postradale krajeve ===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Mehmed Alajbegović, 1946.jpg|100px]] || [[Mehmed Alajbegović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1906. – 1947.) || 11. listopada 1943. || 5. svibnja 1944. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata na njegovu zamolbu država je sustavno pomagala i zbrinjavala iseljene građane, posebice iz BiH-a.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 ||  || [[Meho Mehičić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1967.) || 5. svibnja 1944. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministar za oslobođene krajeve ===
{{glavni|Ministarstvo za oslobođene krajeve NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Edo Bulat.png|100px]] || [[Edo Bulat]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1901. – 1984.) || 11. listopada 1943. || 20. svibnja 1944. ||
|--
|}

==Članovi Vlade u egzilu==
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! width=10|Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! width=180|Ministarstvo
! width=180|Bilješke
|--
| [[Datoteka:Džafer Kulenović.jpg|100px]] || [[Džafer Kulenović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1956.) || Predsjednik Vlade ||
|--
| [[Datoteka:Vjekoslav Vrančić.jpg|100px]] || [[Vjekoslav Vrančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || Podpredsjednik Vlade ||
|--
| [[Datoteka:Andrija Artuković.png|100px]]|| [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || Ministar unutarnjih poslova ||
|--
|  || [[Petar Pejačević (diplomat)|Petar Pejačević]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1908. – 1987.) || Ministar vanjskih poslova ||
|--
|  || [[Andrija Ilić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(????-????) || Ministar obrazovanja ||
|--
| [[Datoteka:Rafael Boban.JPG|100px]] || [[Rafael Boban]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1907. – 1951?) || Ministar oružanih snaga ||
|--
|  || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || Ministar za telekomunikacije i poštu ||
|--
|  || [[Ivica Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1894. – 1980.) || Ministar šumarstva i rudarstva ||
|--
|  || [[Stjepan Hefer]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1973.) || Ministar bez portfelja ||
|--
|  || [[Hilmija Bešlagić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1977.) || Ministar bez portfelja ||
|--
|  || [[Jozo Turina]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(????-????) || Ministar bez portfelja ||
|--
|}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura==
* {{cite encyclopedia |title= Nezavisna Država Hrvatska |encyclopedia= [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |date= |year= |last= |first= |publisher= [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |location= Zagreb |id= |url= https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |access-date= 8. 7. 2025 }}
* {{Cite book |title=Povijest Nezavisne Države Hrvatske | url = https://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Matkovic_Povijest_NDH.pdf | last=Matković |first=Hrvoje |authorlink=Hrvoje Matković |publisher=Naklada Pavičić |year=2002 |isbn=953-6308-39-8|language=hr}}
* {{Cite book |title=War and Revolution in Yugoslavia: Occupation and Collaboration |last=Tomasevich |first=Jozo |authorlink=Jozo Tomasevich |publisher=Stanford University Press |year=2001 |isbn=0-8047-3615-4}}
* {{cite book  | last1 = Dizdar  | first1 = Zdravko  | last2 = Grčić  | first2 = Marko  | last3 = Ravlić  | first3 = Slaven  | authorlink3 = Slaven Ravlić  | last4 = Stuparić  | first4 = Darko  | year = 1997  | title = Tko je tko u NDH  | url = https://znaci.org/00003/557.pdf |  publisher = Minerva  | location = Zagreb  | isbn = 978-953-6377-03-9}}
* {{cite document  | last = Kisić–Kolanović  | first = Nada  | year = 2004  | title = Muslimanska inteligencija i islam u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj  | publisher = Hrvatski institut za povijest  | location = Zagreb}}
* {{cite book  | last = Redžić  | first = Enver  | author-link = Enver Redžić  | title = Bosnia and Herzegovina in the Second World War  | publisher = Frank Cass  | location = Abingdon-on-Thames  | year = 2005  | isbn = 978-0-7146-5625-0  | url = https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC }}
* {{Cite book |title= Politička povijest Hrvatske |last= Horvat |first= Josip |authorlink= Josip Horvat |publisher= August Cesarec | location= Zagreb | year= 1989 |isbn= }}
* {{cite book |last1=Adriano |first1=Pino |last2=Cingolani |first2=Giorgo |title=Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War |date=2018 |publisher=Central European University Press |isbn=978-9633862063}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]</text>
      <sha1>o9dbitzsqj8xtp92uxop5ho0c84ouw2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482770</id>
      <parentid>42482767</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T23:38:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42482770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23386" sha1="b8plaky9tah415u8jbuka1fz9ctye8u" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Sređivanje}}
[[Datoteka:Flag of Minister in Independent State of Croatia.svg|250px|thumb|Ministarska zastava za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske]]
'''Vlada Nezavisne Države Hrvatske''', službeno '''Hrvatska državna vlada''', obavljala je [[izvršna vlast|izvršnu vlast]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] od [[16. travnja]] [[1941.]] do [[8. svibnja]] [[1945.]] godine.

Nakon što je [[Slavko Kvaternik]], dana [[10. travnja]] [[1941.]] godine, proglasio osnivanje [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], došlo je do uspostavljanja njezinih zakonodavnih tijela. Izdan je nalog u kojem će sva državna pitanja rješavati Odjel banske vlasti. Dan kasnije, formirana je privremena vlada pod nazivom '''Hrvatsko državno vodstvo'''. Kvaternik je imenovao članove hrvatskog državnog vrha.&lt;ref name=&quot;Tomasevich&quot;&gt;''War and Revolution in Yugoslavia: Occupation and Collaboration'', Stanford University Press, 2001., str. 55.&lt;/ref&gt; Predsjednik privremene vlade bio je [[Mile Budak]], ostali članovi bili su [[Mirko Puk]] (zamjenik predsjednika), [[Andrija Artuković]], [[Branko Benzon]], [[Jozo Dumandžić]], [[Mladen Lorković]], [[Ismet Muftić]], [[Marko Veršić]], [[Đuro Vranešić]] i [[Milovan Žanić]].&lt;ref name=&quot;Tomasevich&quot;/&gt; Po dolasku [[Ante Pavelić]]a u [[Zagreb]] [[16. travnja]] [[1941.]] godine, službeno je formirana Vlada Nezavisne Države Hrvatske.

Vlada Nezavisne Države Hrvatske nije bila legalna vlast jer [[Haaške konvencije (1899. i 1907.)|Haaške konvencije]] ne daju ovlast okupatoru stvarati nove organe vlasti.&lt;ref name=&quot;Engelsfeld&quot;/&gt; Odluke tijela vlade nisu imale ni legitimitet &quot;''jer nisu predstavljale izraz volje naroda''&quot;.&lt;ref name=&quot;Engelsfeld&quot;&gt;Neda Engelsfeld, ''Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća'', Drugo, dopunjeno izdanje, Udžbenici Pravnog fakulteta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prof. dr. sc. Neda Engelsfeld, Zagreb, {{ISBN|953-6714-41-8}}, 2002., str. 407. i 408. {{Citat|&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;Na području NDH postojala je organizacija vlasti. Ona - sa gledišta međunarodnog prava - nije bila pravno utemeljena, jer Haške konvencije ne odobravaju okupatoru formiranje novih organa. Pored tog pravnog momenta, mora se primijetiti da je odluka organa vlasti u NDH često ovisila o volji osovinskih vrhova. Osim toga - odluke organa vlasti nisu imale legitimitet, jer nisu predstavljale izraz volje naroda.|str. 407. i 408.}}&lt;/ref&gt; 

==Sastav Vlade==

{| class=&quot;colapsible wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot; width=&quot;65%&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; | Portfelj
! rowspan=&quot;2&quot; | Dužnosnik
! colspan=&quot;3&quot; | Mandat
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; | Ref.
|-
! Početak
! Kraj
! Trajanje
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Predsjednik Vlade
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1943|9|2}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Nikola Mandić]]'''
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|9|2|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Potpredsjednik Vlade
| '''[[Osman Kulenović]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[7. studenoga]] [[1941.]]}}
| {{center|{{age in days|1941|4|16|1941|11|7}} dana}} 
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Džafer Kulenović]]'''
| {{center|[[7. studenoga]] [[1941.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|11|7|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Poslanik Ustaškog pokreta
| '''[[Ljudevit Šolc]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[30. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1943|4|30}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Lovro Sušić]]'''
| {{center|[[30. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|4|30|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Državni prabilježenik
| '''[[Mirko Puk]]'''
| {{center|[[11. listopada]] [[1942.]]}}
| {{center|[[11. listopada]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1942|10|11|1943|10|11}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Andrija Artuković]]'''
| {{center|[[11. listopada]] [[1943.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1943|10|11|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| Zakonodavni povjerenik
| '''[[Milovan Žanić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|4|16|1945|5|8}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | Ministar oružanih snaga
| '''[[Slavko Kvaternik]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[4. siječnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in days|1941|4|16|1943|1|4}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|{{efn|Za vrijeme mandata Slavka Kvaternika, Ministarstvo oružanih snaga nosilo je naziv '''Ministarstvo domobranstva'''.}}}}
|-
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[4. siječnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|1|4|1943|9|2}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Miroslav Navratil]]'''
| {{center|[[2. rujna]] [[1943.]]}}
| {{center|[[29. siječnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|9|2|1944|1|29}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=lightgrey | &amp;nbsp;
| Nezavisni
| {{center|}}
|-
| '''[[Ante Vokić]]'''
| {{center|[[29. siječnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[30. kolovoza]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|1|29|1944|8|30}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Nikola Steinfel]]'''
| {{center|[[30. kolovoza]] [[1944.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|8|30|1945|5|8}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=lightgrey | &amp;nbsp;
| Nezavisni
| {{center|}}
|-
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Ministarstvo vanjskih poslova Nezavisne Države Hrvatske|Ministar vanjskih poslova]]
| '''[[Ante Pavelić]]'''
| {{center|[[16. travnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[9. lipnja]] [[1941.]]}}
| {{center|{{age in days|1941|4|16|1941|6|9}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mladen Lorković]]'''
| {{center|[[9. lipnja]] [[1941.]]}}
| {{center|[[23. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in years and days|1941|6|9|1943|4|23}}}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mile Budak]]'''
| {{center|[[23. travnja]] [[1943.]]}}
| {{center|[[5. studenoga]] [[1943.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|4|23|1943|11|5}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Stijepo Perić]]'''
| {{center|[[5. studenoga]] [[1943.]]}}
| {{center|[[28. travnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1943|11|5|1944|4|28}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mladen Lorković]]'''
| {{center|[[28. travnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[5. svibnja]] [[1944.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|4|28|1944|5|5}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|-
| '''[[Mehmed Alajbegović]]'''
| {{center|[[5. svibnja]] [[1944.]]}}
| {{center|[[8. svibnja]] [[1945.]]}}
| {{center|{{age in days|1944|5|5|1944|5|8}} dana}}
| width=&quot;2px&quot; bgcolor=black | &amp;nbsp;
| [[UHRO]]
| {{center|}}
|}

===Ministarstvo unutarnjih poslova===
{{glavni|Ministarstvo unutarnjih poslova NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || 16. travnja 1941. || 10. listopada 1942. ||
|--
| 2 ||  || [[Ante Nikšić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1892. – 1962.) || 10. listopada 1942. || 29. travnja 1943. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo udružbe su se pripojila njegovom ministarstvu, no osnovana su dva glavna ravnateljstva (Glavno ravnateljstvo za zdravstvo i Glavno ravnateljstvo za udružbu i  društvenu skrb).&lt;/small&gt; 
|--
| 3 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988-) || 29. travnja 1943. || 11. listopada 1943. || &lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata glavna ravnateljstva su još uvijek pod njegovom upravom.&lt;/small&gt; 
|--
| 4 || [[Datoteka:Mladen Lorković.jpg|100px]] || [[Mladen Lorković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1909. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 30. kolovoza 1944. || &lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata glavna ravnateljstava su izdvojena od ministarstva, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe&lt;/small&gt;  
|--
| 5 ||  ||[[Mate Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1901. – 1987.) || 30. kolovoza 1944. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  [[Datoteka:Mirko Puk.jpg|100px]] || [[Mirko Puk]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1884. – 1945.) || 16. travnja 1941. || 10. listopada 1942. || 
|--
| 2 || [[Datoteka:Andrija Artuković (cropped).png|100px]] || [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || 10. listopada 1942. || 1. travnja 1943. ||
|--
| 3 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 1. travnja 1943. || 25. kolovoza 1943. || 
|--
| 4 ||  || [[Pavao Canki]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1892. – 1945.) || 25. kolovoza 1943. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo bogoštovlja i nastave / narodne prosvjete ===
{{glavni|Ministarstvo narodne prosvjete}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Dr. Mile Budak.jpg|100px]] || [[Mile Budak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1889. – 1945.) || 16. travnja 1941. || 2. studenog 1941. ||&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) ministarstvo gubi djelokrug nad bogoštovljem - Ministarstvo nastave.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 ||  || [[Stjepan Ratković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1878. – 1968.) || 2. studenoga 1941. || 9. listopada 1942. ||
|--
| 3 ||  || [[Mile Starčević (1904. – 1953.)|Mile Starčević]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1953.) || 9. listopada 1942. || 11. listopada 1943. || &lt;small&gt;Promjenom poslovnika&lt;/small&gt; &lt;small&gt;i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo mijenja ime i unutarnji ustroj - Ministarstvo narodne prosvjete.&lt;/small&gt;  
|--
| 4 || [[Datoteka:Julije Makanec.jpg|100px]] || [[Julije Makanec]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine===
{{glavni|Ministarstvo obrta, veleobrta i trgovine NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Marijan Šimić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1898.–????) || 24. lipnja 1941. || 15. listopada 1941.
!
|--
| 2 ||  || [[Dragutin Toth]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1971.) || 15. listopada 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva, no osniva se Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu.&lt;/small&gt; 
|--
| 3 ||  || [[Josip Cabas]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1980.) || 11. listopada 1943. || 1. veljače 1944.
|
|--
| 4 || [[Datoteka:Vjekoslav Vrančić.jpg|100px]] || [[Vjekoslav Vrančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1990.) || 1. veljače 1944. || 8. svibnja 1945. || 
|--
|}

===Ministarstvo narodnog gospodarstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || || [[Lovro Sušić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1972.) || 16. travnja 1941. || 24. lipnja 1941. ||&lt;small&gt;Promjenom&lt;/small&gt; &lt;small&gt;poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) ministarstvo se ukida i nastaju tri nova ministarstva: Ministarstvo seljačkog gospodarstva, Ministarstvo za obrt veleobrt i trgovinu i Državna riznica NDH.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Josip Balen.JPG|100px]] || [[Josip Balen]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1963.) || 9. listopada 1942. || 12. listopada 1943. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se ponovno osniva  i stapa Ministarstvo selječkog gospodarstva, šumarstva i rudarstva i obrta, veleobrta i trgovine, no osniva se Glavno ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu, Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo i Glavno ravnateljstvo za šumarstvo i Glavno ravnateljstvo za rudarstvo.&lt;/small&gt; 
|--
|}

===Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 24. lipnja 1941. || 10. listopada 1942.
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se ukida, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe (10. listopada) i pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Stjepan Hefer.JPG|100px]] || [[Stjepan Hefer]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1973.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945. ||&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) ministarstvo se ponovno osniva, pridodaje mu se djelokrug nad prehranom i  Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo - Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane.&lt;/small&gt;    
|--
|}

===Državna riznica NDH / Ministarstvo državne riznice===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Vladimir Kosak.jpg|100px]] || [[Vladimir Košak]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1908. – 1947.) || 24. lipnja 1941. || 1. travnja 1943.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (24. lipnja) Glavno ravnateljstvo za rizničarske poslove postaje zasebno ministarstvo.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 ||  || [[Ante Filipančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1887. – 1944.) || 1. travanja 1943. || 10. listopada 1943.
|&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata ministarstvo mijenja ime i unutarnji ustroj - Ministarstvo državne riznice.&lt;/small&gt; 
|--
| 3 ||  || [[Dragutin Toth]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1971.) || 10. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministarstvo prometa i javnih radova===
{{glavni|Ministarstvo prometa i javnih radova Nezavisne Države Hrvatske}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(rođen - umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Hilmija Bešlagić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1977.) || 26. lipnja 1941. || 11. listopada 1943. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata Ministarstvo pošte, brzojava i brzoglasa se pripojilo njegovom ministarstvu, zbog sličnosti u djelokruzima.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 || [[Datoteka:Ante Vokić.jpg|100px]] || [[Ante Vokić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1909. – 1945.) || 11. listopada 1943. || 30. kolovoza 1944. || &lt;small&gt;Pogubili ga pripadnici Ustaške obrane zbog sudjelovanja u [[Urota Lorković-Vokić|Uroti Lorković-Vokić]].&lt;/small&gt;
|--
| 3 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 30. kolovoza 1944. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministarstvo šumarstva i rudarstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 ||  || [[Ivica Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1894. – 1980.) || 16. travnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (9. listopada) ministarstvo se pripaja Ministarstvu narodnog gospodarstva.&lt;/small&gt;  
|--
| 2 || [[Datoteka:Josip Balen.JPG|100px]] || [[Josip Balen]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1890. – 1963.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) ministarstvo se ponovno osniva i dvaput mjenja ime - Ministarstvo šuma i ruda / šumarstva i rudarstva.&lt;/small&gt;
|--
|}

===Ministarstvo pošte, brzojava i brzoglasa===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || 16. travnja 1941. || 1. srpnja 1941.
|
|--
| 2 ||  || [[Lovro Sušić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1972.) || 1. srpnja 1941. || 30. travnja 1943. ||&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu prometa i javnih radova, zbog sličnosti u djelokruzima.&lt;/small&gt; 
|--
|}

===Ministarstvo zdravstva===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || || [[Ivan Petrić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1968.) || 24. lipnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog&lt;/small&gt; &lt;small&gt;promjene poslovnika i zakonske odredbe.&lt;/small&gt;   
|--
|}

===Ministarstvo udružbe=== 
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Jozo Dumandžić.png|100px]] || [[Jozo Dumanžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. - 1977.) || 24. lipnja 1941. || 9. listopada 1942. 
|&lt;small&gt;Nakon njegova mandata ministarstvo se pripojilo Ministarstvu unutarnjih poslova, zbog promjene poslovnika i zakonske odredbe.  
|--
|}   

===Ministarstvo zdravstva i udružbe===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=&quot;180&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=&quot;2&quot; |Mandat
! width=&quot;180&quot; |Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Portrait of Janko Tortić.png|100px]] || [[Janko Tortić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1968.) || 12. listopada 1943. || 8. svibnja 1945.
|&lt;small&gt;Promjenom poslovnika i zakonske odredbe (12. listopada) iznova se osnovalo Ministarstvo zdravstva, no s pridodanim djelokrugom udružbe - Ministarstvo zdravstva i udružbe.&lt;/small&gt;  
|--
|}

===Ministar skrbi za postradale krajeve ===
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Mehmed Alajbegović, 1946.jpg|100px]] || [[Mehmed Alajbegović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1906. – 1947.) || 11. listopada 1943. || 5. svibnja 1944. ||&lt;small&gt;Za vrijeme njegova mandata na njegovu zamolbu država je sustavno pomagala i zbrinjavala iseljene građane, posebice iz BiH-a.&lt;/small&gt; 
|--
| 2 ||  || [[Meho Mehičić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1904. – 1967.) || 5. svibnja 1944. || 8. svibnja 1945.
|
|--
|}

===Ministar za oslobođene krajeve ===
{{glavni|Ministarstvo za oslobođene krajeve NDH}}
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! colspan=2|Mandat
! width=180|Bilješke
|--
| 1 || [[Datoteka:Edo Bulat.png|100px]] || [[Edo Bulat]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1901. – 1984.) || 11. listopada 1943. || 20. svibnja 1944. ||
|--
|}

==Članovi Vlade u egzilu==
{| class=&quot;pretty wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! width=10|Portret
! width=180|Ime i prezime&lt;br&gt;&lt;small&gt;(Rođen-Umro) 
! width=180|Ministarstvo
! width=180|Bilješke
|--
| [[Datoteka:Džafer Kulenović.jpg|100px]] || [[Džafer Kulenović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1891. – 1956.) || Predsjednik Vlade ||
|--
| [[Datoteka:Vjekoslav Vrančić.jpg|100px]] || [[Vjekoslav Vrančić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || Podpredsjednik Vlade ||
|--
| [[Datoteka:Andrija Artuković.png|100px]]|| [[Andrija Artuković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1988.) || Ministar unutarnjih poslova ||
|--
|  || [[Petar Pejačević (diplomat)|Petar Pejačević]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1908. – 1987.) || Ministar vanjskih poslova ||
|--
|  || [[Andrija Ilić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(????-????) || Ministar obrazovanja ||
|--
| [[Datoteka:Rafael Boban.JPG|100px]] || [[Rafael Boban]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1907. – 1951?) || Ministar oružanih snaga ||
|--
|  || [[Jozo Dumandžić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1900. – 1977.) || Ministar za telekomunikacije i poštu ||
|--
|  || [[Ivica Frković]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1894. – 1980.) || Ministar šumarstva i rudarstva ||
|--
|  || [[Stjepan Hefer]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1897. – 1973.) || Ministar bez portfelja ||
|--
|  || [[Hilmija Bešlagić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(1899. – 1977.) || Ministar bez portfelja ||
|--
|  || [[Jozo Turina]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(????-????) || Ministar bez portfelja ||
|--
|}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura==
* {{cite encyclopedia |title= Nezavisna Država Hrvatska |encyclopedia= [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] |date= |year= |last= |first= |publisher= [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |location= Zagreb |id= |url= https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |access-date= 8. 7. 2025 }}
* {{Cite book |title=Povijest Nezavisne Države Hrvatske | url = https://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Matkovic_Povijest_NDH.pdf | last=Matković |first=Hrvoje |authorlink=Hrvoje Matković |publisher=Naklada Pavičić |year=2002 |isbn=953-6308-39-8|language=hr}}
* {{Cite book |title=War and Revolution in Yugoslavia: Occupation and Collaboration |last=Tomasevich |first=Jozo |authorlink=Jozo Tomasevich |publisher=Stanford University Press |year=2001 |isbn=0-8047-3615-4}}
* {{cite book  | last1 = Dizdar  | first1 = Zdravko  | last2 = Grčić  | first2 = Marko  | last3 = Ravlić  | first3 = Slaven  | authorlink3 = Slaven Ravlić  | last4 = Stuparić  | first4 = Darko  | year = 1997  | title = Tko je tko u NDH  | url = https://znaci.org/00003/557.pdf |  publisher = Minerva  | location = Zagreb  | isbn = 978-953-6377-03-9}}
* {{cite document  | last = Kisić–Kolanović  | first = Nada  | year = 2004  | title = Muslimanska inteligencija i islam u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj  | publisher = Hrvatski institut za povijest  | location = Zagreb}}
* {{cite book  | last = Redžić  | first = Enver  | author-link = Enver Redžić  | title = Bosnia and Herzegovina in the Second World War  | publisher = Frank Cass  | location = Abingdon-on-Thames  | year = 2005  | isbn = 978-0-7146-5625-0  | url = https://books.google.com/books?id=mXiSKULRN-oC }}
* {{Cite book |title= Politička povijest Hrvatske |last= Horvat |first= Josip |authorlink= Josip Horvat |publisher= August Cesarec | location= Zagreb | year= 1989 |isbn= }}
* {{cite book |last1=Adriano |first1=Pino |last2=Cingolani |first2=Giorgo |title=Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War |date=2018 |publisher=Central European University Press |isbn=978-9633862063}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]</text>
      <sha1>b8plaky9tah415u8jbuka1fz9ctye8u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o nacrtu:Koncert Thompsona na Zagrebačkom hipodromu 2025.</title>
    <ns>119</ns>
    <id>4716686</id>
    <revision>
      <id>42482711</id>
      <parentid>42482602</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T18:24:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Brisanje */ odgovor</comment>
      <origin>42482711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6920" sha1="8lohousr4isqntghw1655sqxznmi4c3" xml:space="preserve">== Brisanje ==

S obzirom da smo imali prilično dug članak sam po sebi, valja objasniti zašto je isti izbrisan. Dakle, nije sporno da je članak kvantitativno zadovoljavao kriterije da ostane na projektu. Sadržajno je bilo značajnih problema, mnogo kolokvijalno i slobodno napisanog sadržaja, enormna količina neenciklopedijskog sadržaja i vrlo jednostran te na trenutke značajno pristran prikaz događaja. Nije bilo kritičkog pristupa brojkama ni činjenicama, a kritike na neprimjereno ponašanje pjevača i publike bile su potpuno izostavljene. Ne može se reći da je članak fabricirao činjenice, ali je izostavio ključne segmente i na taj način jednostrano prikazao ovaj događaj bez jasne analitike, kritike i enciklopedistike. Djeluje kao da je članak napisan u propagandne svrhe, međutim nije reklama. 

No, unatoč tim značajnim problemima, isti nisu razlog brisanja navedenog članka. Naime, razlog leži u činjenici da '''individualni koncerti uglavnom nisu dovoljno značajni da bi bili samostalni članci'''. Na Wikipediji na engleskom jeziku postoji tek šačica takvih članaka, a njihovi kriteriji značaja, koji se posredno primjenjuju i kod nas (jer naši ne adresiraju ovo direktno), ne govore o individualnim koncertima već o koncertnim turnejama. I iako ima takvih članaka, oni su puno bolje napisani na en.wiki i puno konkretnije obrađeni, što ovdje nije bio slučaj.

Sukladno navedenim argumentima, autoru članka predlažem sljedeće, ukoliko želi da tekst i dalje stoji ovdje u nekom obliku:

# Napisati tekst kao nacrt te ga, sukladno uputama i konkretnim smjernicama naše Wikipedije, temeljito urediti, objektivno i enciklopedijski napisati (po mogućnosti po uzoru na tekstove s en.wiki), a nakon toga objaviti u glavnom imenskom prostoru. Mislim da je to posao koji se može napraviti u mjesec dana. Ukoliko autor želi, cijeli tekst ću vratiti i prebaciti na nacrt. 
# Napisati tekst o turneji kao cjelini te najvažnije informacije s ovog koncerta u skraćenoj formi uklopiti u širi tekst o turneji kao takvoj. Naravno, i tu treba objektivan i enciklopedijski pristup. 

Eto, toliko od mene. Stojim na raspolaganju za daljnju raspravu i pomoć, kao i - vjerujem - drugi kolege admini. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 03:45 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] moram reagirati na Vaš komentar i odluku o brisanju članka, jer smatram da isti nije donesen u skladu s pravilima projekta, a posebno ne temeljem konsenzusa zajednice, koji je nužan kod spornih i graničnih slučajeva – kao što je ovaj.
:Prvo, istina je da članak nije bio savršen i da su postojali problemi u pogledu stila, objektivnosti i enciklopedijskog tona. Međutim, svi ti problemi su rješivi kroz uređivanje, doradu ili premještanje u imenski prostor za nacrte – a ne brisanje. Posebno kad se uzme u obzir da članak kvantitativno zadovoljava kriterije, da nije bilo fabrikacija, te da se radi o temi koja je očigledno imala neku razinu medijskog odjeka i interesa publike.
:No, ključno ovdje nije procjena kvalitete članka – već način na koji je uklonjen. Tvrdnja da je brisan &quot;jer individualni koncerti nisu značajni&quot; nije standardizirano pravilo srpsko hrvatske Wikipedije, nego tumačenje koje može biti predmet rasprave. Ako se već pozivamo na englesku Wikipediju i njezine prakse, valjalo bi onda isto tako preuzeti njihov pristup – a to je da se ovakve teme prvo raspravljaju na stranici za razgovor, traži se konsenzus i daje se vrijeme za uređivanje, prije nego se ide na brisanje.
:Brisanje bez prethodnog poziva autoru da u razumnom roku ispravi nedostatke, bez prijedloga za premještaj u nacrt, i bez otvorene rasprave sa zajednicom, predstavlja preuranjenu i jednostranu administrativnu odluku.
:Ukoliko postoji sumnja u značaj, neutralnost ili stil članka, ispravan postupak bio bi otvaranje rasprave o brisanju uz pozivanje zajednice da se izjasni. Ovako, čini se da je odluka donesena proizvoljno.
:Stoga tražim da se članak vrati u nacrtni prostor, autoru se da mogućnost dorade, te da se otvori rasprava o kriterijima značajnosti s obzirom na slične primjere na Wikipediji na drugim jezicima. Samo tako možemo govoriti o transparentnom, poštenom i dosljednom radu na ovom projektu. – [[Korisnik:Vinkovčanin|Vinkovčanin]] ([[Razgovor s korisnikom:Vinkovčanin|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:14 (CEST)
::@[[Korisnik:Vinkovčanin|Vinkovčanin]]: Mislim da je moja odluka bila sasvim dobro objašnjena i da se slažemo oko većine onoga što je napisano. Ja sam rekao da je to tematski prihvatljivo, ali ne u ovom obliku u kojem je sada jer je u ovom obliku članak bio previše problematičan, a previše sporan oko samog značaja da ostane. Kao što sam napisao, dvije su solucije na raspolaganju, od kojih ste Vi odabrali ovu prvu. Članak će u cijelosti biti vraćen u nacrt (obavijestit ću Vas, ne mogu trenutno, ali uskoro, tokom dana) i nakon toga ćete dobiti rok od '''mjesec dana''' da se članak dovede na razinu koja je zadovoljavajuća kada su u pitanju standardi ovog projekta. Gore su navedene osnovne smjernice za rad na članku, a za sva ostala pitanja i pomoć, slobodni ste obratiti se meni ili nekom od kolega administratora, koji će rado pomoći da se članak dovede na prihvatljivu razinu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 12:13 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Vinkovčanin|Vinkovčanin]]: Poštovani, kriterije značajnosti smo obradili i izglasali u prošlom decembru. Možete ih naći ovdje:
::::: - [[Wikipedija:Značaj]]
::::: - [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]]
::::: S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 12:25 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vinkovčanin|Vinkovčanin]]: Članak je [[Nacrt:Koncert Thompsona na Zagrebačkom hipodromu 2025.|vraćen]] i trenutno je u nacrtu. Rok za sređivanje je '''10. kolovoza 2025.''' godine. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 13:22 (CEST)
:::::::Ja sam već uneo neke izmene kojima se uvodi kontekst. Trebalo bi ukloniti tabloidne izvore i zameniti ih verodostojnijima. – – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 20:24 (CEST)</text>
      <sha1>8lohousr4isqntghw1655sqxznmi4c3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482712</id>
      <parentid>42482711</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T18:25:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42482712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6912" sha1="6p6pgtk5yleky78qa69cergdqj4r1sm" xml:space="preserve">== Brisanje ==

S obzirom da smo imali prilično dug članak sam po sebi, valja objasniti zašto je isti izbrisan. Dakle, nije sporno da je članak kvantitativno zadovoljavao kriterije da ostane na projektu. Sadržajno je bilo značajnih problema, mnogo kolokvijalno i slobodno napisanog sadržaja, enormna količina neenciklopedijskog sadržaja i vrlo jednostran te na trenutke značajno pristran prikaz događaja. Nije bilo kritičkog pristupa brojkama ni činjenicama, a kritike na neprimjereno ponašanje pjevača i publike bile su potpuno izostavljene. Ne može se reći da je članak fabricirao činjenice, ali je izostavio ključne segmente i na taj način jednostrano prikazao ovaj događaj bez jasne analitike, kritike i enciklopedistike. Djeluje kao da je članak napisan u propagandne svrhe, međutim nije reklama. 

No, unatoč tim značajnim problemima, isti nisu razlog brisanja navedenog članka. Naime, razlog leži u činjenici da '''individualni koncerti uglavnom nisu dovoljno značajni da bi bili samostalni članci'''. Na Wikipediji na engleskom jeziku postoji tek šačica takvih članaka, a njihovi kriteriji značaja, koji se posredno primjenjuju i kod nas (jer naši ne adresiraju ovo direktno), ne govore o individualnim koncertima već o koncertnim turnejama. I iako ima takvih članaka, oni su puno bolje napisani na en.wiki i puno konkretnije obrađeni, što ovdje nije bio slučaj.

Sukladno navedenim argumentima, autoru članka predlažem sljedeće, ukoliko želi da tekst i dalje stoji ovdje u nekom obliku:

# Napisati tekst kao nacrt te ga, sukladno uputama i konkretnim smjernicama naše Wikipedije, temeljito urediti, objektivno i enciklopedijski napisati (po mogućnosti po uzoru na tekstove s en.wiki), a nakon toga objaviti u glavnom imenskom prostoru. Mislim da je to posao koji se može napraviti u mjesec dana. Ukoliko autor želi, cijeli tekst ću vratiti i prebaciti na nacrt. 
# Napisati tekst o turneji kao cjelini te najvažnije informacije s ovog koncerta u skraćenoj formi uklopiti u širi tekst o turneji kao takvoj. Naravno, i tu treba objektivan i enciklopedijski pristup. 

Eto, toliko od mene. Stojim na raspolaganju za daljnju raspravu i pomoć, kao i - vjerujem - drugi kolege admini. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 03:45 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] moram reagirati na Vaš komentar i odluku o brisanju članka, jer smatram da isti nije donesen u skladu s pravilima projekta, a posebno ne temeljem konsenzusa zajednice, koji je nužan kod spornih i graničnih slučajeva – kao što je ovaj.
:Prvo, istina je da članak nije bio savršen i da su postojali problemi u pogledu stila, objektivnosti i enciklopedijskog tona. Međutim, svi ti problemi su rješivi kroz uređivanje, doradu ili premještanje u imenski prostor za nacrte – a ne brisanje. Posebno kad se uzme u obzir da članak kvantitativno zadovoljava kriterije, da nije bilo fabrikacija, te da se radi o temi koja je očigledno imala neku razinu medijskog odjeka i interesa publike.
:No, ključno ovdje nije procjena kvalitete članka – već način na koji je uklonjen. Tvrdnja da je brisan &quot;jer individualni koncerti nisu značajni&quot; nije standardizirano pravilo srpsko hrvatske Wikipedije, nego tumačenje koje može biti predmet rasprave. Ako se već pozivamo na englesku Wikipediju i njezine prakse, valjalo bi onda isto tako preuzeti njihov pristup – a to je da se ovakve teme prvo raspravljaju na stranici za razgovor, traži se konsenzus i daje se vrijeme za uređivanje, prije nego se ide na brisanje.
:Brisanje bez prethodnog poziva autoru da u razumnom roku ispravi nedostatke, bez prijedloga za premještaj u nacrt, i bez otvorene rasprave sa zajednicom, predstavlja preuranjenu i jednostranu administrativnu odluku.
:Ukoliko postoji sumnja u značaj, neutralnost ili stil članka, ispravan postupak bio bi otvaranje rasprave o brisanju uz pozivanje zajednice da se izjasni. Ovako, čini se da je odluka donesena proizvoljno.
:Stoga tražim da se članak vrati u nacrtni prostor, autoru se da mogućnost dorade, te da se otvori rasprava o kriterijima značajnosti s obzirom na slične primjere na Wikipediji na drugim jezicima. Samo tako možemo govoriti o transparentnom, poštenom i dosljednom radu na ovom projektu. – [[Korisnik:Vinkovčanin|Vinkovčanin]] ([[Razgovor s korisnikom:Vinkovčanin|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:14 (CEST)
::@[[Korisnik:Vinkovčanin|Vinkovčanin]]: Mislim da je moja odluka bila sasvim dobro objašnjena i da se slažemo oko većine onoga što je napisano. Ja sam rekao da je to tematski prihvatljivo, ali ne u ovom obliku u kojem je sada jer je u ovom obliku članak bio previše problematičan, a previše sporan oko samog značaja da ostane. Kao što sam napisao, dvije su solucije na raspolaganju, od kojih ste Vi odabrali ovu prvu. Članak će u cijelosti biti vraćen u nacrt (obavijestit ću Vas, ne mogu trenutno, ali uskoro, tokom dana) i nakon toga ćete dobiti rok od '''mjesec dana''' da se članak dovede na razinu koja je zadovoljavajuća kada su u pitanju standardi ovog projekta. Gore su navedene osnovne smjernice za rad na članku, a za sva ostala pitanja i pomoć, slobodni ste obratiti se meni ili nekom od kolega administratora, koji će rado pomoći da se članak dovede na prihvatljivu razinu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 12:13 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Vinkovčanin|Vinkovčanin]]: Poštovani, kriterije značajnosti smo obradili i izglasali u prošlom decembru. Možete ih naći ovdje:
::::: - [[Wikipedija:Značaj]]
::::: - [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama]]
::::: S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. jula 2025. u 12:25 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vinkovčanin|Vinkovčanin]]: Članak je [[Nacrt:Koncert Thompsona na Zagrebačkom hipodromu 2025.|vraćen]] i trenutno je u nacrtu. Rok za sređivanje je '''10. kolovoza 2025.''' godine. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. jula 2025. u 13:22 (CEST)
:::::::Ja sam već uneo neke izmene kojima se uvodi kontekst. Trebalo bi ukloniti tabloidne izvore i zameniti ih pouzdanijima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 20:24 (CEST)</text>
      <sha1>6p6pgtk5yleky78qa69cergdqj4r1sm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Slika sedmice/29, 2025.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4716690</id>
    <revision>
      <id>42482681</id>
      <timestamp>2025-07-10T16:40:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Slika sedmice  |slika= Madhya pradesh, dea della pace durga con dieci braccia seduta su un trono di leoni, xi secolo.jpg |veličina=400 |naslov= |tekstnaslov= |opis= Madja Pradeš: desetoruka boginja mira [[Durga]] sedi na lavljem tronu, [[11. vek]]. U [[Hinduizam|hinduizmu]], Durgā ili Durga (दुर्गा – „ona kojoj je teško pristupiti“) je oblik &quot;[[Devi (hinduizam)|devī]]&quot;, ili &quot;Božanske Majke&quot;. Ona je prikazana kao žena koja jaše [[lav]]a, mada se re…</comment>
      <origin>42482681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="831" sha1="0bzx4pg5qw9bq2886db331nod0nbpvl" xml:space="preserve">{{Slika sedmice 
|slika= Madhya pradesh, dea della pace durga con dieci braccia seduta su un trono di leoni, xi secolo.jpg
|veličina=400
|naslov=
|tekstnaslov=
|opis= Madja Pradeš: desetoruka boginja mira [[Durga]] sedi na lavljem tronu, [[11. vek]]. U [[Hinduizam|hinduizmu]], Durgā ili Durga (दुर्गा – „ona kojoj je teško pristupiti“) je oblik &quot;[[Devi (hinduizam)|devī]]&quot;, ili &quot;Božanske Majke&quot;. Ona je prikazana kao žena koja jaše [[lav]]a, mada se ređe prikazuje i na [[Tigar|tigru]], sa brojnim rukama koje drže različite vrste oružja i prave &quot;''mudre''&quot; (simbolični gestovi izvedeni rukom). Ovaj oblik Boginje je inkarnacija ženske kreativne energije (''Šakti''). Ambivalentne prirode, ona u sebi ima jednako moći stvaranja i moći uništenja.

|autor= autor [[commons:User:Sailko|Sailko]]
}}</text>
      <sha1>0bzx4pg5qw9bq2886db331nod0nbpvl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Slika sedmice/30, 2025.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4716691</id>
    <revision>
      <id>42482682</id>
      <timestamp>2025-07-10T16:46:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Slika sedmice  |slika= Moschee von Djenné.jpg |veličina=550 |naslov= |tekstnaslov= |opis= [[Velika džamija u Djennéu]], [[Djenné]], [[Mali]]. Prva džamija na ovoj lokaciji je sagrađena u [[13. vijek]]u, a trenutna građevina datira iz [[1907]]. Osim što predstavlja središte društvenog života u Djennéu, smatra se jednom od najvećih [[znamenitost]]i [[Afrika|Afrike]]. Zajedno sa &quot;Starim gradovima Djennéa&quot; [[UNESCO]] ju 1988. proglasio svetska baština|lokalite…</comment>
      <origin>42482682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="516" sha1="rsi1qre91wkdoyowhb6r5j3s0voxlp9" xml:space="preserve">{{Slika sedmice 
|slika= Moschee von Djenné.jpg
|veličina=550
|naslov=
|tekstnaslov=
|opis= [[Velika džamija u Djennéu]], [[Djenné]], [[Mali]]. Prva džamija na ovoj lokaciji je sagrađena u [[13. vijek]]u, a trenutna građevina datira iz [[1907]]. Osim što predstavlja središte društvenog života u Djennéu, smatra se jednom od najvećih [[znamenitost]]i [[Afrika|Afrike]]. Zajedno sa &quot;Starim gradovima Djennéa&quot; [[UNESCO]] ju 1988. proglasio [[svetska baština|lokalitetom Svjetske baštine]].

|autor=
}}</text>
      <sha1>rsi1qre91wkdoyowhb6r5j3s0voxlp9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482683</id>
      <parentid>42482682</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:51:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Inokosni organ premješta stranicu [[Šablon:Slika sedmice/30 2025.]] na [[Šablon:Šablon:Slika sedmice/30, 2025.]]</comment>
      <origin>42482682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="516" sha1="rsi1qre91wkdoyowhb6r5j3s0voxlp9" xml:space="preserve">{{Slika sedmice 
|slika= Moschee von Djenné.jpg
|veličina=550
|naslov=
|tekstnaslov=
|opis= [[Velika džamija u Djennéu]], [[Djenné]], [[Mali]]. Prva džamija na ovoj lokaciji je sagrađena u [[13. vijek]]u, a trenutna građevina datira iz [[1907]]. Osim što predstavlja središte društvenog života u Djennéu, smatra se jednom od najvećih [[znamenitost]]i [[Afrika|Afrike]]. Zajedno sa &quot;Starim gradovima Djennéa&quot; [[UNESCO]] ju 1988. proglasio [[svetska baština|lokalitetom Svjetske baštine]].

|autor=
}}</text>
      <sha1>rsi1qre91wkdoyowhb6r5j3s0voxlp9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482685</id>
      <parentid>42482683</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:53:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Inokosni organ premješta stranicu [[Šablon:Šablon:Slika sedmice/30, 2025.]] na [[Šablon:Slika sedmice/30 2025.]] preko preusmjerenja: Vraćanje</comment>
      <origin>42482682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="516" sha1="rsi1qre91wkdoyowhb6r5j3s0voxlp9" xml:space="preserve">{{Slika sedmice 
|slika= Moschee von Djenné.jpg
|veličina=550
|naslov=
|tekstnaslov=
|opis= [[Velika džamija u Djennéu]], [[Djenné]], [[Mali]]. Prva džamija na ovoj lokaciji je sagrađena u [[13. vijek]]u, a trenutna građevina datira iz [[1907]]. Osim što predstavlja središte društvenog života u Djennéu, smatra se jednom od najvećih [[znamenitost]]i [[Afrika|Afrike]]. Zajedno sa &quot;Starim gradovima Djennéa&quot; [[UNESCO]] ju 1988. proglasio [[svetska baština|lokalitetom Svjetske baštine]].

|autor=
}}</text>
      <sha1>rsi1qre91wkdoyowhb6r5j3s0voxlp9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482687</id>
      <parentid>42482685</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T16:53:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Inokosni organ premješta stranicu [[Šablon:Slika sedmice/30 2025.]] na [[Šablon:Slika sedmice/30, 2025.]]</comment>
      <origin>42482682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="516" sha1="rsi1qre91wkdoyowhb6r5j3s0voxlp9" xml:space="preserve">{{Slika sedmice 
|slika= Moschee von Djenné.jpg
|veličina=550
|naslov=
|tekstnaslov=
|opis= [[Velika džamija u Djennéu]], [[Djenné]], [[Mali]]. Prva džamija na ovoj lokaciji je sagrađena u [[13. vijek]]u, a trenutna građevina datira iz [[1907]]. Osim što predstavlja središte društvenog života u Djennéu, smatra se jednom od najvećih [[znamenitost]]i [[Afrika|Afrike]]. Zajedno sa &quot;Starim gradovima Djennéa&quot; [[UNESCO]] ju 1988. proglasio [[svetska baština|lokalitetom Svjetske baštine]].

|autor=
}}</text>
      <sha1>rsi1qre91wkdoyowhb6r5j3s0voxlp9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Šablon:Slika sedmice/30, 2025.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4716693</id>
    <redirect title="Šablon:Slika sedmice/30, 2025." />
    <revision>
      <id>42482686</id>
      <timestamp>2025-07-10T16:53:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>Inokosni organ premješta stranicu [[Šablon:Šablon:Slika sedmice/30, 2025.]] na [[Šablon:Slika sedmice/30 2025.]] preko preusmjerenja: Vraćanje</comment>
      <origin>42482686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="dzl7k1d33rkk96e4suk9ualc6swpqfc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Slika sedmice/30 2025.]]</text>
      <sha1>dzl7k1d33rkk96e4suk9ualc6swpqfc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482765</id>
      <parentid>42482686</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T23:10:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Slika sedmice/30, 2025.]]</comment>
      <origin>42482765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="3ubp9fyc46eaoa5xc1c34uvc4x3xxwk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Slika sedmice/30, 2025.]]</text>
      <sha1>3ubp9fyc46eaoa5xc1c34uvc4x3xxwk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Slika sedmice/30 2025.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4716694</id>
    <redirect title="Šablon:Slika sedmice/30, 2025." />
    <revision>
      <id>42482688</id>
      <timestamp>2025-07-10T16:53:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>Inokosni organ premješta stranicu [[Šablon:Slika sedmice/30 2025.]] na [[Šablon:Slika sedmice/30, 2025.]]</comment>
      <origin>42482688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="3ubp9fyc46eaoa5xc1c34uvc4x3xxwk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Slika sedmice/30, 2025.]]</text>
      <sha1>3ubp9fyc46eaoa5xc1c34uvc4x3xxwk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hotel Metropol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716695</id>
    <revision>
      <id>42482696</id>
      <timestamp>2025-07-10T17:23:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Свјетлопис хотела Метропол Палас у Биограду2.jpg|mini|desno|Hotel Metropol]] '''Hotel Metropol''' se nalazi u ulici [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I Karađorđevića]], u gradskoj opštini Palilula, [[Beograd]], [[Srbija]]. Građen je između 1949. i 1958. god. i predstavlja adaptaciju nedovršene zgrade Doma Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;metropol&quot;&gt;{{Cite web |url= https://beogradskonasledje…</comment>
      <origin>42482696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6742" sha1="jqnax5g82mi5e12qfe655qnsdj6eesb" xml:space="preserve">[[File:Свјетлопис хотела Метропол Палас у Биограду2.jpg|mini|desno|Hotel Metropol]]
'''Hotel Metropol''' se nalazi u ulici [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I Karađorđevića]], u gradskoj opštini Palilula, [[Beograd]], [[Srbija]]. Građen je između 1949. i 1958. god. i predstavlja adaptaciju nedovršene zgrade Doma Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;metropol&quot;&gt;{{Cite web |url= https://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/palilula/hotel_metropol.html |title= Hotel Metropol  |work= Katalog nepokretnih kulturnih dobara na području grada Beograda - beogradskonasledje.rs |accessdate= 8. jul. 2025}}&lt;/ref&gt; Izgrađen je po projektu [[Dragiša Brašovan|Dragiše Brašovana]], u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]]. Proglašen je za nepokretno [[Kulturna dobra Srbije|kulturno dobro Srbije]] kao spomenik kulture.

Tokom 1960-ih i 1970-ih, Metropol je bio jedno od najpopularnijih i najelitnijih mjesta u Beogradu, a predsjednik Jugoslavije, [[Tito|Josip Broz Tito]], organizovao je proslavu Nove godine u hotelu. Tokom prve zvanične konferencije [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] 1961. godine, organizovan je prijem za 30 šefova država ili vlada i preko 3.000 gostiju. U to vrijeme, gosti hotela bili su brojne svjetske poznate ličnosti, među kojima su:
* državnici - [[Haile Selassie|car Haile Selasije]], [[Gamal Abdel Nasser|Naser]], [[Jawaharlal Nehru|Nehru]], [[Nicolae Ceaușescu|Čaušesku]], [[Leonid Brežnjev]], [[Habib Bourguiba|Habib Burgiba]], [[Che Guevara|Če Gevara]],
* književnici - [[Ivo Andrić]]
* filmski i pozorišni radnici - [[Kirk Daglas]], [[Anthony Quinn]], [[Brigitte Bardot]], [[Vitorio de Sika]], [[Gina Lollobrigida]], [[Elizabeth Taylor]], [[Sophia Loren]], [[Jack Nicholson]], [[Robert De Niro]] i dr,
* šahisti - [[Bobby Fischer]], [[Tigran Petrosjan]], [[Mihail Talj]], [[Boris Spaski]],
* muzičari - [[Igor Stravinski]], [[Louis Armstrong|Luj Armstrong]]
* astronauti - [[Neil Armstrong|Armstrong]] i [[Buzz Aldrin|Oldrin]]

== Izgradnja ==
Temelji današnjeg objekta izgrađeni su 1949, a ljeti 1950. godine završeno je 8 spratova, zajedno sa krovom. Objekat je zamišljen kao &quot;najveći kongresni centar na Balkanu&quot;. Radove su izvodile [[Omladinske radne akcije|omladinske radne brigade]] iz cijele Jugoslavije, njih 15, sa 18.000 omladinaca (Vojvođanska, Mostarska, Resavska, Čačanska,...) i obustavljeni su u novembru 1950. godine. Novi projekat Brašovan je uradio 1953. god. Građevinski radovi su nastavljeni 1954. godine i završeni 1958. godine, iako je hotel je otvoren za goste 20. augusta 1957. godine. 

Godine 2002. u hotelu je izbio veliki požar, koji je potpuno uništio dva posljednja sprata. Ostatak hotela je ostao otvoren do 2007. godine kada je zbog kompletnog renoviranja zatvoren i otvoren je opet u junu 2012. kao hotel sa 5 zvjezdica. Kompletna ulaganja u renoviranje, uključujući otkupnu cenu je bila približno 120 miliona evra. Građevina je presvučena bijelim impregriranim platnom, a Društvo arhitekata Beograda je u aprilu dodelilo priznanje za „Arhitektonski događaj godine” autorima rekonstrukcije iz „Lagrota”. U jesen 2012. je zvanično postao član [[SAD|američkog]] hotelskog lanca Starvud, pod luksuznom kategorijom.

== Arhitektura ==
Projekat modernog i funkcionalnog hotelskog objekta predstavlja prvu modernu poslijeratnu građevinu ovog tipa, koja teži da se nametne kao autonomna struktura nezavisna od svog urbanog okruženja. Hotel je zamišljen kao visoka kubna masa stereometrijskih formi, dopunjena nižim aneksima okrenutim prema ulici i parku Tašmajdan. Smirenost glavne fasade proizilazi iz njene redukovane dekorativnosti, koju formira obrazac linearno uokvirenih nizova prozora.

Prozorski otvori u najvišim zonama zgrade oživljeni su variranjem njihove veličine i položaja te povezivanjem u jedinstvenu cjelinu. U ovoj zgradi, postignuta je kombinaciju dosljedne primjene principa [[Moderna arhitektura|moderne arhitekture]] sa funkcionalističkim zahtjevima vremena u kojem je zgrada nastala.

[[File:Фонтана испред Хотела Метропол.jpg|mini|lijevo|Ulaz sa fontanom]]
=== Opis ===
Poslije rekonstrukcije spoljašnost objekta je ista, jer je hotel zaštićen kao spomenik kulture. 

Na platou ispred obnovljenog zdanja je fontana u kojoj se nalazi skulptura &quot;Devojka koja se kupa&quot;. Bijelim širokim stepenicama ulazi se u predvorje hotela, gde dominira slika sačinjena od kombinacije svijetlih i tamnih djelića drveta iz 1956. godine, sa motivima narodnih igara i prirode koju je Dragiša Brašovan, arhitekta zdanja, specijalno poručio za Metropol.

Hotel raspolaže sa 30.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; raspoloživog prostora. Dizajniran je da bude najveći centar za sastanke u gradu, jer nudi raskošne sale za velike konferencije i prijeme. Sve tri sale zauzimaju oko 2.500 kvadrata i mogu da se pregrade po potrebi. Pogodne su i za privatne zabave, svadbe, večere. U glavnoj hotelskoj zgradi nalazi se 130 dvokrevetnih, dok se u aneksu do studentske biblioteke, na kome su dograđena još dva sprata prepoznatljiva po staklenoj fasadi, nalazi 69 soba i 40 apartmana. U aneksu su predsednički i kraljevski apartmani, a jedan je uređen u čast [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]]. 

== Vanjske veze ==
* {{Cite web |url= https://www.blic.rs/kultura/dragisa-brasovan-stvaralac-i-narucilac-sopstvene-zaostavstine/70k38sg |title= DRAGIŠA BRAŠOVAN - STVARALAC I NARUČILAC SOPSTVENE ZAOSTAVŠTINE: &quot;Ima nečeg tajanstvenog u trenucima uhvaćenim u ogledalima, sadržaju ispražnjenih fioka&quot; |work= Blic - blic.rs 14. avgust. 2023. |accessdate= 19. 5. 2025}}
* {{Cite web |url= https://blog.nadjidom.com/2023/06/u-novom-sadu-otvorena-izlozba-poklon-zbirka-dragise-brasovana/ |title= Dragiša Brašovan – pionir srpske moderne arhitekture |work= nađidom - blog.nadjidom.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 19. 6. 2025}}
* {{Cite web |url= https://www.metropolpalace.com/about-the-hotel/ |title= Metropol Palas hotel |work= Zvanična stranica - www.metropolpalace.com, 6. juna. 2023. |accessdate= 10. jul. 2025}}
* {{Cite web |url= https://www.politika.rs/sr/clanak/236971/Kako-je-Metropol-postao-metropola |title= Kako je Metropol postao metropola |work= Politika - www.politika.rs, 18. oktobra 2012. |accessdate= 10. jul. 2025}}
* {{Cite web |url= https://www.politika.rs/sr/clanak/232586/Renesansa-hotela-Metropol-palas |title=  Renesansa hotela „Metropol palas” |work= Politika - www.politika.rs, 8. septembra 2012. |accessdate= 10. jul. 2025}}

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Hotel „Metropol“}}
[[Kategorija:Hoteli u Beogradu]]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]]</text>
      <sha1>jqnax5g82mi5e12qfe655qnsdj6eesb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mehmed Begić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716696</id>
    <revision>
      <id>42482721</id>
      <timestamp>2025-07-10T19:25:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>266733</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:bs:Special:Redirect/revision/3733645|Mehmed Begić]]&quot;</comment>
      <origin>42482721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="408" sha1="611y1ju5olp2ggdpe91o1747g9kgwcs" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba|ime=Mehmed Begić|slika=Mehmed_Begić_2.jpg|opis=Mehmed Begić, 2025.|datum_rođenja=1977.|mjesto_rođenja=[[Čapljina]], [[Bosna i Hercegovina]]|prebivalište=[[Madrid]], [[Španija]]|zanimanje=pjesnik, prevodilac, saradnik na muzičkim projektima}}
[[Kategorija:Žive osobe]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]</text>
      <sha1>611y1ju5olp2ggdpe91o1747g9kgwcs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482722</id>
      <parentid>42482721</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:26:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>266733</id>
      </contributor>
      <origin>42482722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4887" sha1="c44n7xw56m9vyosg94usbcp32grm617" xml:space="preserve">
{{Infokutija osoba
| ime               = Mehmed Begić
| slika             = Mehmed_Begić_2.jpg
| opis_slike        = Mehmed Begić, 2025.
| datum_rođenja     = 1977.
| mjesto_rođenja    = [[Čapljina]], [[Bosna i Hercegovina]]
| prebivalište      = [[Madrid]], [[Španija]]
| zanimanje         = pjesnik, prevodilac, saradnik na muzičkim projektima
| poznata_djela     = ''Savršen metak u stomak'', ''Opasan čovjek'', ''Predaja''
| web_stranica      = [https://madvibratingsand.com/ Oficijelna stranica]
| druge_veze        =
}}

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]].

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010). &lt;ref&gt;[https://utopia.pro.ba/case-studies/individual-case-studies/individual-case-studies-scca/kolaps-vodic-za-urbane-spavace/ Kolaps: Vodič za urbane spavače]&lt;/ref&gt;

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme.&lt;ref&gt;[https://astronaut.ba/poezija/leonard-cohen-strancev-bluz/ Astronaut: Leonard Cohen – Strančev bluz]&lt;/ref&gt; Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin Žurnak (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. U Zagrebu je s Ivanom Škrabeom dovršavio album radnog imena „Tajni akord“. 

Begić već dugi niz godina sarađuje sa sarajevskim producentom i multiinstrumentalistom [[Nedim Zlatar|Basheskijom]], s kojim je objavio tri albuma: ''Savršen metak (2015)'', ''Opasan čovjek (2017)'' i ''Seven Lessons (2021)'', dostupni na svim platformama za streaming.

Također je učestvovao u projektu ''Acouphene'' – spoju teksta i muzike koji je nastao u saradnji s francuskim etno-džez sastavom Kerkennah i kolektivom mostarskih pjesnika i pisaca iz Alternativnog instituta te časopisa ''Kolaps''.

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]].&lt;ref&gt;[https://sic.ba/intervju/mehmed-begic-neke-stvari-se-najbolje-ispisuju-koracima/ Mehmed Begić: &quot;Neke stvari se najbolje ispisuju koracima&quot;, intervju za ŠiC.ba, 2024]&lt;/ref&gt; Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].
== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>c44n7xw56m9vyosg94usbcp32grm617</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482739</id>
      <parentid>42482722</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:47:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>266733</id>
      </contributor>
      <origin>42482739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4844" sha1="1gmvh93pmfkjge2jagin7oi0pxekdmp" xml:space="preserve">
{{Infokutija osoba
| ime               = Mehmed Begić
| slika             = Mehmed_Begić_2.jpg
| opis_slike        = Mehmed Begić, 2025.
| datum_rođenja     = 1977.
| mjesto_rođenja    = [[Čapljina]], [[Bosna i Hercegovina]]
| prebivalište      = [[Madrid]], [[Španija]]
| zanimanje         = pjesnik, prevodilac, saradnik na muzičkim projektima
| poznata_djela     = ''Savršen metak u stomak'', ''Opasan čovjek'', ''Predaja''
| web_stranica      = [https://madvibratingsand.com/ Oficijelna stranica]
| druge_veze        =
}}

'''Mehmed Begić''' (Čapljina, 1977) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[Poezija|pjesnik]].

== Biografija ==
Rođen je 1977. u [[Čapljina|Čapljini]]. Ranu mladost je proveo u rodnom gradu, te u [[Mostar|Mostaru]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje se školovao. Jedan je od osnivača i urednika časopisa ''[[Kolaps (časopis)|Kolaps]]'', vodič za urbane spavače (1999 – 2010). &lt;ref&gt;[https://utopia.pro.ba/case-studies/individual-case-studies/individual-case-studies-scca/kolaps-vodic-za-urbane-spavace/ Kolaps: Vodič za urbane spavače]&lt;/ref&gt;

Njegovi prijevodi pjesama [[Leonard Cohen|Leonarda Cohena]] objavljeni su u kolekciji &quot;Moj život u umjetnosti&quot;, izabrana poezija i pjesme.&lt;ref&gt;[https://astronaut.ba/poezija/leonard-cohen-strancev-bluz/ Astronaut: Leonard Cohen – Strančev bluz]&lt;/ref&gt; Uvršten je u knjigu razgovora i odabrane poezije &quot;[[Jer mi smo mnogi]]&quot;, pjesnika [[Marko Pogačar|Marka Pogačara]].&lt;ref&gt;[https://mvinfo.hr/clanak/marko-pogacar-jer-mi-smo-mnogi MV Info: Marko Pogačar – Jer mi smo mnogi]&lt;/ref&gt;

Sarađivao je sa bendom Vuneny i kantautorom [[Sanel Marić|Sanelom Marićem Marom]]. Povremeno piše za online magazin Žurnak (Sarajevo), e-zin Blesok (Skopje), kao i časopise Tema (Zagreb) i Enklava (Beograd). Sa Damirom Šodanom prevodi hispano poeziju (serijal ''Divlji detektivi'').&lt;ref&gt;[https://zurnal.info/clanak/divlji-detektivi-ili-dva-lica-u-potrazi-za-prevodiocem/22363 Žurnal: Divlji detektivi – ili dva lica u potrazi za prevodiocem]&lt;/ref&gt;

Napisao je tekstove za album muzičkog kolektiva Novi odmetnici: „Iznad tame, pjesme za Viktor Haru“ (2023), a sa grupom Taino je učestvovao u stvaranju soundtracka za krimi seriju Kotlina. U Zagrebu je s Ivanom Škrabeom dovršavio album radnog imena „Tajni akord“. 

Begić već dugi niz godina sarađuje sa sarajevskim producentom i multiinstrumentalistom [[Nedim Zlatar|Basheskijom]], s kojim je objavio tri albuma: ''Savršen metak (2015)'', ''Opasan čovjek (2017)'' i ''Seven Lessons (2021)''.

Također je učestvovao u projektu ''Acouphene'' – spoju teksta i muzike koji je nastao u saradnji s francuskim etno-džez sastavom Kerkennah i kolektivom mostarskih pjesnika i pisaca iz Alternativnog instituta te časopisa ''Kolaps''.

Posljednjih dvanaest godina proveo je u [[Nikaragva|Nikaragvi]] i na [[Karibi|Karibima]], u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]].&lt;ref&gt;[https://sic.ba/intervju/mehmed-begic-neke-stvari-se-najbolje-ispisuju-koracima/ Mehmed Begić: &quot;Neke stvari se najbolje ispisuju koracima&quot;, intervju za ŠiC.ba, 2024]&lt;/ref&gt; Trenutno živi u [[Madrid|Madridu]].
== Diskografija ==
* Savršen metak (Basheskia &amp; Edward EQ, Studio Hit 2015)  
* Opasan čovjek (Basheskia, Periskop Records 2017)  
* Seven Lessons with Mehmed Begic (Basheskia &amp; Edward EQ, Podmornica 2021)  
* Kotlina (Taino, 2022)  
* Iznad tame – Pjesme za Viktora Haru (Novi Odmetnici, 2023)

== Bibliografija ==
* Čekajući mesara (Alternativni institut, Mostar, 2002)  
* Pjesme iz sobe (Frakcija, Split, 2006)  
* Savršen metak u stomak (Naklada Mlinarec &amp; Plavić, Zagreb, 2010)  
* Знам дека знаеш / Znam da znaš / I Know You Know (Blesok, Skopje, 2012)  
* Sitni sati u Managvi (Vrijeme, Zenica, 2015)  
* Opasan čovjek (Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2016)  
* Vrijeme morfina (Kontrast izdavaštvo, Beograd, 2018)  
* Pisma iz Paname: detektivski jazz (Red Box, Beograd, 2018)  
* Nesvrstane pjesme (Buybook, Sarajevo, 2019)  
* Divlja tama (Treći Trg, Beograd, 2020)  
* Pisma iz Paname (dopunjeno uređeno izdanje, Vrijeme, Zenica 2021)  
* Pauk u meskalinu (VBZ, Zagreb 2021)  
* Bebop / Hipnoze (Meandar Zagreb 2021 / LOM, Beograd 2019)  
* Predaja (Buybook, Sarajevo, 2022)

== Zajedničke zbirke pjesama ==
* L’Amore Al Primo Binocolo (Brescia, 1999) w/ Nedim Ćisić, Marko Tomaš and Veselin Gatalo  
* Tri puta trideset i tri jednako (Mostar, 2000) w/ Ćisić and Tomaš  
* Film (Mostar, 2001), w/ Lukasz Szopa  
* Ponoćni razgovori (Mostar, 2013) w/ Marko Tomaš

== Vanjske poveznice ==
* [https://madvibratingsand.com Oficijelna stranica]

{{DEFAULTSORT:Begić, Mehmed}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>1gmvh93pmfkjge2jagin7oi0pxekdmp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Mehmed Begić</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4716697</id>
    <revision>
      <id>42482723</id>
      <timestamp>2025-07-10T19:28:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>266733</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mehmed Begic */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42482723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="275" sha1="e0c2mwt508sgbedipofy4uhclj1vm6e" xml:space="preserve">== Mehmed Begic ==

Stranica je sklonjena s objasnjenjem da je samopromocija. Na stranici su samo gola fakta biografije i bibliografije, sta je konkretno sporno? – [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 10. jula 2025. u 21:28 (CEST)</text>
      <sha1>e0c2mwt508sgbedipofy4uhclj1vm6e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42482724</id>
      <parentid>42482723</parentid>
      <timestamp>2025-07-10T19:30:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanja0615</username>
        <id>266733</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mehmed Begic */ odgovor</comment>
      <origin>42482724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="443" sha1="g11ai1z8roa1zfpixzk37dmcf4gmmid" xml:space="preserve">== Mehmed Begic ==

Stranica je sklonjena s objasnjenjem da je samopromocija. Na stranici su samo gola fakta biografije i bibliografije, sta je konkretno sporno? – [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 10. jula 2025. u 21:28 (CEST)

:Kako moze biti samopromocija pisati o nekom drugom? – [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 10. jula 2025. u 21:30 (CEST)</text>
      <sha1>g11ai1z8roa1zfpixzk37dmcf4gmmid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hotel Zlatibor u Užicu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4716699</id>
    <revision>
      <id>42482797</id>
      <timestamp>2025-07-11T11:56:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Užice, June 2013 (1).JPG|mini|desno|Hotel Zlatibor]] '''Hotel Zlatibor''' se nalazi na Trgu partizana, [[Užice]], [[Srbija]]. Izgrađen je krajem 1970-ih i 1980-ih godina. Zvanično je otvoren 24. septembra 1981. godine. Ova impozantna građevina neobičnog oblika i visine dominira ovim dijelom grada i predstavlja jednu od najistaknutijih građevina u čitavoj zapadnoj Srbiji.&lt;ref name=&quot;zlatibor&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.sd.rs/zabava/zanimljivosti/hotel-zlatibor-…</comment>
      <origin>42482797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3831" sha1="tleqw8g219htxt4cbzimoeezucae311" xml:space="preserve">[[File:Užice, June 2013 (1).JPG|mini|desno|Hotel Zlatibor]]
'''Hotel Zlatibor''' se nalazi na Trgu partizana, [[Užice]], [[Srbija]]. Izgrađen je krajem 1970-ih i 1980-ih godina. Zvanično je otvoren 24. septembra 1981. godine. Ova impozantna građevina neobičnog oblika i visine dominira ovim dijelom grada i predstavlja jednu od najistaknutijih građevina u čitavoj zapadnoj Srbiji.&lt;ref name=&quot;zlatibor&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.sd.rs/zabava/zanimljivosti/hotel-zlatibor-uzice-istorijat-2024-04-19#google_vignette |title= Užičani zahvaljujući ovoj ženi dobili &quot;prevozno sredstvo do zvezda&quot;: Veličanstveni titan, ipak, ostao &quot;u sivilu&quot; |work= Srbija danas - www.sd.rs, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt; [[Brutalizam|Brutalistički]] hotel izgrađen je prema projektu [[Crna Gora|crnogorske]] [[Arhitektura|arhitektkinje]] [[Svetlana Kana Radević|Svetlane Kane Radević]], u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]]. 

Ideja za gradnju hotela javila se još 1958. godine, u ranim fazama planiranja projekta za Trg partizana. Izgradnja je odlagana dugi niz godina. Nakon rušenja starog hotela, što je rezultiralo gubitkom posjetilaca u Užicu, donesena je odluka o izgradnji nove, moderne zgrade koja bi zadovoljila savremene zahtjeve [[Turizam|turista]]. Na zatvorenom konkursu za izgradnju budućeg simbola grada Užica, kandidatkinje su bile dvije žene, koje su u to vrijeme slovile kao vodeće u domenu arhitekture - Svetlana Kana Radević i Jovanka Jeftanović. Pobijedilo je rješenje Kane Radević u kojem je hotel projektovan kao toranj, sa hrabrim pristupom slobodnim formama, zbog vizuelne i estetske snage, izbora materijala i velike doze inovativnosti. Jedinstveni karakter projekta Radevićeve ogleda se u &quot;ogoljenoj&quot; betonskoj fasadi koja zauzima čitavu površinu građevine.&lt;ref name=&quot;zlatibo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://architectuul.com/architecture/hotel-zlatibor |title= Hotel Zlatibor, Užice, Srbija - po projektu Svetlane Kane Radević |work= Architectuul - architectuul.com, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}&lt;/ref&gt;

Sa izgradnjom je započeto 1979. godine, a hotel je svečano otvoren 1981. Ime je dobio po obližnjoj planini [[Zlatibor]], veoma popularnoj turističkoj destinaciji. Zbog sive boje, mještani su ga nazivali &quot;Sivonja&quot;, Objekat oštrih ugaonih nagiba, dinamičnog oblika, odaje utisak izbijanja iz zemlje, te uzdizanja u nebo sa baze na kojoj je postavljen. Tanki prozori zgrade dodatno doprinose osećaju leta u visinu, pa je hotel dobio i naziv - &quot;Raketa&quot;.

Hotel je visok 60 m. i ima ukupno petnaest spratova. Ništa manje impozantna bila je i unutrašnjost hotela Zlatibor sa 148 soba, dva restorana, plesnom dvoranom i barovima. Postao je ekskluzivno mjesto za noćne izlaske Užičana, ali i boravište brojnih turista.

Nekadašnji ponos grada, poslije 1990. je doživio privatizaciju i počeo je polako propadati. Do današnjeg dana nije značajno saniran, pogotovo njegova spoljašnost. Jedan dio prostorija hotela je renoviran 2020. god, s ciljem pretvaranja u stambene apartmane, studentske smještajne jedinice i nekoliko hotelskih soba. Gostima je na raspolaganju restoran sala, kafe bar, gril bar, igraonica za najmlađe, poslastičarnica, mjenjačnica, frizerski salon, butik, a ispred se nalazi parking prostor.&lt;ref name=&quot;zlatiborkon&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.spomenikdatabase.org/post/farewell-to-a-giant-exploring-the-remains-of-u%C5%BEice-s-famous-hotel-zlatibor |title= Zbogom divu: Istraživanje ostataka poznatog užičkog hotela Zlatibor. |work= Srbija danas - www.sd.rs, 19. april 2024. |accessdate= 10. jul. 2025}}{{en}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Hotel Zlatibor (Užice)}}
[[Kategorija:Užice]
[[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]]
[[Kategorija:Brutalna arhitektura]]</text>
      <sha1>tleqw8g219htxt4cbzimoeezucae311</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>